Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Muhammadu Buhari 0 4186 181369 180650 2026-08-06T01:36:31Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 181369 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Muhammadu Buhari''' (HeɗtoR 17 Duujal 1942 – 13 Juko 2025) ko seneraal [[Naajeeriya]] e siyaasaajo laamɗo leydi [[Naajeeriya]]<ref>* {{cite web|last=Smith|first=David|title=Muhammadu Buhari: reformed dictator returns to power in democratic Nigeria|website=[[The Guardian]]|date=31 March 2015|url=https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|access-date=27 March 2025|archive-date=5 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170305153611/https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|url-status=live}} * {{cite news|url=https://www.ft.com/content/0919978c-dd91-4037-a6d7-ff11e8f2f5d8|last=Pilling|first=David|date=14 July 2025|title=Muhammadu Buhari, former Nigerian president, 1942-2025|newspaper=Financial Times|archive-date=15 July 2025|access-date=18 July 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250715234953/https://www.ft.com/content/0919978c-dd91-4037-a6d7-ff11e8f2f5d8|url-status=live}} * {{cite news|url=https://apnews.com/article/nigeria-buhari-death-legacy-president-ac665f4782ec981654a35a33544f2711|last=Adetayo|first=Ope|title=Here's how Nigerians remember Buhari, who ruled both as a dictator and a democrat|newspaper=Associated Press|date=14 July 2025}} * {{cite news|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2025/07/14/muhammadu-buhari-failed-to-build-a-better-nigeria-twice|title=Muhammadu Buhari failed to build a better Nigeria, twice|newspaper=The Economist|date=14 July 2025|archive-date=16 July 2025|access-date=18 July 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250716143608/https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2025/07/14/muhammadu-buhari-failed-to-build-a-better-nigeria-twice|url-status=live}} * {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=-uQWEQAAQBAJ&dq=info:YKdBQVGR310J:scholar.google.com/&pg=PA1|last=Ogbonda|first=Chris Wolumati|year=2023|chapter=Nigerian Press Under Buhari Military Autocracy and Civil Democracy|title=Military-Media Relations in Post-Colonial Nigeria: Clashes, Ethics, and Prospects|publisher=Ethics International Press|page=2|isbn=978-1-80441-248-0}} * {{cite book|url=https://brill.com/display/book/9789004430013/BP000027.xml|last=Bergstresser|first=Heinrich|year=2020|chapter=Nigeria|title=Africa Yearbook Volume 16: Politics, Economy and Society South of the Sahara in 2019|page=148|doi=10.1163/9789004430013_017|isbn=978-90-04-43001-3}}</ref> gila 1983 haa 1985, caggal ɗuum o woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] cuɓaaɗo e dow demokaraasi gila 2015-2023.<ref>{{Cite web|date=15 June 2025|title=Muhammadu Buhari|url=https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|access-date=21 June 2025|website=Britannica|archive-date=18 February 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218031931/https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|url-status=live}}</ref>. Buhari nasti sooje'en lesdi [[Naajeeriya]] ngam haɓugo nder konu lesdi [[Naajeeriya]], hiddeko o yahra yeeso nder laamuuji sooja'en ɓaawo man. Buhari heɓi innde cemmbiɗnde wakkati laamu [[Shehu Shagari]] ngam ardungal sooje'en maako nder konu Chad e Nigeria. Buhari laati ardiiɗo ɓaawo kuudetaa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1983, ko laarani lesdi [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓre. Hay so tawii wonaa hooreejo fedde nde, Buhari wonti hooreejo laamu konu e nder yontaaji caɗeele faggudu luggiɗɗe e njulaagu yaajngu. E wiyde makko, ŋakkeende njuɓɓudi faggudu e ŋakkeende nehdi e les njiimaandi siwil, Buhari ƴettii laawol tiiɗngol e cemmbinngol laamu, e teeŋtinde nehdi, haɓaade fenaande, e moƴƴitingol faggudu rewrude e ko anndiraa hare luulndiinde nehdi (WAI). Sifaa politik doolnuɗo mo o sosi oo, ina wiyee Buharism. Haa ragare, laamu Buhari cemmbiɗɗum e dabareeji faggudu cemmbiɗɗi, waɗi ɓesdaari welwelo nder konu. Ñalnde 27 ut 1985, o liɓaa e kuudetaa laamɗo e gardagol Seneraal [[Ibraahiima Babangida]]. Buhari suɓaama hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] dow laylaytol e ballal lanyol yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] fuu (ANPP) nder hitaande 2003 e 2007, nden boo dow laylaytol Kongres ngam waylaare yeeso (CPC) nder hitaande 2011.<ref>{{Cite news|date=12 December 2016|title=The frustrations of Buhari from 2003 to 2011|url=https://www.vanguardngr.com/2016/12/the-frustrations-of-buhari-from-2003-to-2011/|location=Lagos, Nigeria|access-date=1 October 2021|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001112806/https://www.vanguardngr.com/2016/12/the-frustrations-of-buhari-from-2003-to-2011/|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] Duujal 2014, o yalti e kanndidaa hooreejo leydi<ref>{{Cite news|date=1 April 2015|title=Nigeria election: Muhammadu Buhari wins presidency|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-32139858|access-date=23 September 2021|archive-date=10 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211110022117/https://www.bbc.com/news/world-africa-32139858|url-status=live}}</ref> lannda ''All Progressives Congress'' ngam suɓaade hooreejo leydi 2015.<ref>{{Cite news|date=31 March 2015|title=Buhari in historic election win, emerges Nigeria's President-elect|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/180374-buhari-in-historic-election-win-emerges-nigerias-president-elect.html|access-date=1 October 2021|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001113036/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/180374-buhari-in-historic-election-win-emerges-nigerias-president-elect.html|url-status=live|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Buhari heɓi nasaraaku suɓol ngol, o fooli hooreejo lesdi jooɗiiɗo lesdi man.<ref>{{Cite web|title=Muhammadu Buhari|url=https://themuslim500.com/profiles/muhammadu-buhari/|access-date=11 December 2022|website=The Muslim 500|date=27 May 2018|archive-date=11 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221211151550/https://themuslim500.com/profiles/muhammadu-buhari/|url-status=live}}</ref> Ko ngol woni go’o ko e nder daartol leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], hooreejo leydi ndii ina waasa suɓaade hooreejo leydi ndii. O huniima ñalnde 29 [[lewru]] mbooy hitaande 2015. E lewru feebariyee hitaande 2019, Buhari suɓaama kadi, o fooli ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, gonnooɗo cukko hooreejo leydi [[Atiku Abubakar]], ko ina tolnoo e miliyoŋaaji tati woote.<ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/breaking-inec-declares-buhari-winner-of-2019-presidential-election/|title=UPDATED: Buhari wins second term|newspaper=[[The Punch]]|date=27 February 2019|access-date=30 August 2019|archive-date=6 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190906151856/https://punchng.com/breaking-inec-declares-buhari-winner-of-2019-presidential-election/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|author1=Stephanie Busari|author2=Aanu Adeoye|title=Nigeria's President Muhammadu Buhari reelected, but opponent rejects results|url=https://www.cnn.com/2019/02/26/africa/buhari-wins-nigeria-electionintl/index.html|access-date=1 October 2021|website=CNN|date=27 February 2019|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001113245/https://www.cnn.com/2019/02/26/africa/buhari-wins-nigeria-election-intl/index.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=27 February 2019|title=Nigeria's Buhari wins re-election, rival pursues fraud claim|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-nigeria-election-idUSKCN1QG11U|access-date=3 June 2023|archive-date=3 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603151754/https://www.reuters.com/article/us-nigeria-election-idUSKCN1QG11U|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Okere|first=Alexander|date=13 July 2025|title=Former President Buhari Dies At 82|url=https://www.channelstv.com/2025/07/13/former-president-buhari-dies-at-82/|access-date=13 July 2025|website=Channels Television}}</ref> ==Nguurndam gadano== Muhammadu Buhari jibinaa ko ñalnde 17 Duujal hitaande 1942, to [[Daura]], hannde woni to diiwaan [[Katsina]], leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref name="auto">{{cite web|last=Zuber|first=David|title=Muhammadu Buhari (1942– )|website=BlackPast.org|date=19 April 2022|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/people-global-african-history/muhammadu-buhari-1942/|access-date=28 March 2025}}</ref><ref>{{cite web|last=Smith|first=David|title=Muhammadu Buhari: reformed dictator returns to power in democratic Nigeria|website=[[The Guardian]]|date=31 March 2015|url=https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|access-date=27 March 2025|archive-date=5 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170305153611/https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|url-status=live}}</ref> Ko kanko woni ɓiɗɗo Mallam Hardo Adamu, mawɗo fulɓe ummoriiɗo Dumurkul to Mai'Adua e Zulaihat, jogiiɗo iwdi Hausa e Kanuri.<ref name="auto2">{{cite web|last=Zuber|first=David|title=Muhammadu Buhari (1942– )|website=BlackPast.org|date=19 April 2022|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/people-global-african-history/muhammadu-buhari-1942/|access-date=28 March 2025}}</ref><ref name=":4">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> O inniraa ko ganndo [[Lislaamu|lislaam]] mo teeminannde jeenayaɓere, hono [[Muhammadu al-Bukhari]].<ref>{{Cite news|last1=Kperogi|first1=Farooq|title=Buhari's surname not his father's name; how he dumped it|url=https://pmnewsnigeria.com/2021/08/15/buharis-surname-not-his-fathers-name-how-he-dumped-it/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[P.M. News]]|access-date=8 December 2021}}</ref> Mawniiko Buhari, Yuusuf, ko mawɗo, o sosi gure keewɗe e nder Daura, ina heen Dumurkul.<ref name=":42">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> Baaba Buhari maayi nde o mari duuɓi 4, Waziri Alhassan, ɓii Amiir Daura, Muusa dan Nuhu (laami: 1904-1911),<ref>{{Cite book|author=M. G. Smith|author-link=M. G. Smith|url=https://archive.org/details/the-affairs-of-daura/page/326/mode/2up?q=Waziri|title=The Affairs Of Daura|date=1978|pages=327}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Kirk-Greene|first1=A. H. M.|url=https://archive.org/details/emiratesofnorthe0000ahmk/mode/2up?view=theater|title=The Emirates of Northern Nigeria: A Preliminary Survey of Their Historical Traditions|last2=Hogben|first2=S. J.|date=1 January 1966|publisher=Oxford University Press|others=Internet Archive|pages=155}}</ref> wonti gardiiɗo Zulaihat e ɓiɓɓe mum njeegomo, hawtaade e Buhari.<ref name=":43">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> Buhari janngi janngirde Qur’aana, ton o walliti nder ngurka jawdi. O heɓi jaŋde makko leslesre to Daura e Mai'Adua, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1953. O naatnaa e duɗal hakkundeewal Katsina (caggal ɗuum o wayli innde makko e duɗal hakkundeewal diiwaan Katsina), ɗo o heɓi jaŋde makko hakkundeere tuggi 1956 haa 1961. E nder dumunna makko jeegom, o woniino hooreejo galle e capboy. E hitaande 1960, o rokkaama bursi e juuɗe Elder Dempster Lines ngam njillu makko e nder leydi Angalteer e nder dumunna daɓɓo.<ref name=":44">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> Buhari yiɗiino jokkude jaŋde safaara ngam wonde doktoor; cuɓal tan e oon sahaa ko janngude Farmasi to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]] to Zaria, ɗum noon ina ƴetta duuɓi keewɗi. [[Mamm daura|Mamman Daura]], ɓiyiiko gorko, wasiyii mo yo o naata e konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], o jannga toon jaŋde toownde.<ref name=":45">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> == Golle konu == E hitaande 1962, nde o heɓi duuɓi 19, Buhari jeyaa ko e sukaaɓe 70 cuɓaaɓe ngam naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] (NMTC).<ref>{{cite book|last=Obotetukudo|first=Solomon|title=The Inaugural Addresses and Ascension Speeches of Nigerian Elected and Non-elected presidents and prime minister from 1960–2010|publisher=University Press of America|year=2011|page=90}}</ref><ref name=":46">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] feebariyee 1964, NMTC ɓeydaama e nder suudu sarɗiiji leydi [[Naajeeriya]], ɓe innitiraa ɗum Akademi Defense [[Naajeeriya]]. Tuggi hitaande 1962 haa 1963, Buhari janngi ofiseeji haa janngirde ofiseeji Mons haa Aldershot, lesdi Angalteer.<ref>{{Cite web|date=2020|title=President Muhammadu Buhari|url=https://statehouse.gov.ng/people-old/president-muhammadu-buhari/|access-date=7 May 2025|website=The State house abuja|archive-date=8 April 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250408085905/https://statehouse.gov.ng/people-old/president-muhammadu-buhari/|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] Yarkomaa 1963, tawi omo yahra e duu6i 20, o yamiraa lietnaa ɗiɗaɓo, o toɗɗaa kadi hooreejo peloton e bataliyoŋ ɗiɗaɓo konu koyɗe to [[Abeokuta]], leydi Nijeer, o naati e kursus komanndaaji peloton to duɗal jaaɓi haaɗtirde heblo konu Nijeer, to [[Kaduna]], to diiwaan [[Kaduna]], tuggi [[lewru]] noowammbar193111 1964, o jokki e yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu to Borden, to leydi Angalteer.<ref name="Businessday NG 2015">{{Cite news|title=General Muhammadu Buhari: The dawn of a new era|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=31 May 2015|url=https://businessday.ng/bd-lunch/article/general-muhammadu-buhari-the-dawn-of-a-new-era/|location=Lagos, Nigeria|access-date=7 June 2023|archive-date=7 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607070429/https://businessday.ng/bd-lunch/article/general-muhammadu-buhari-the-dawn-of-a-new-era/|url-status=live}}</ref> Tuggi 1965 haa 1967, Buhari woniino hooreejo bataliyoŋ ɗiɗmo konu koyɗe, o toɗɗaa kadi brigade major e sekteer ɗiɗaɓo, ''division'' infanterie gadano (abriil 1967 haa sulyee 1967). Caggal kuudetaa leydi [[Naajeeriya]] e hitaande 1966, warnoo hooreejo leydi [[Naajeeriya]] [[Ahmadu Bello]], Buhari, e wondude e ofiseeji goɗɗi ummoriiɗi Fuɗnaange [[Naajeeriya]], tawtoraama kuudetaa mbo leydi [[Naajeeriya]] waɗi e lewru juko, ngu riiwti Seneraal [[Aguiyi Ironsi]], lomtii ɗum Seneraal [[Yakubu Gowon]].<ref>{{Cite news|title=Prominent Nigerians who share birthday month with President Buhari|url=https://guardian.ng/news/birthdays-6/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=18 December 2022|language=en-US}}</ref> === Hare nder leydi Naajeeriya === Winndannde mawnde: Hare nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] Buhari halfinaama e Division 1 e les njiimaandi Lietnaa Kolonel [[Mohammed Shuwa]].<ref>{{Cite news|title=Prominent Nigerians who share birthday month with President Buhari|url=https://guardian.ng/news/birthdays-6/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=18 December 2022|language=en-US}}</ref> Diɗɗal ngal ummiima [[Kaduna]] haa [[Makurɗi|Makurdi]] e fuɗɗoode wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Diɗɗal 1 ngal feccii ko e sekteeruuji e bataliyoŋaaji, Shuwa ina wallita e komanndaaji sekteeruuji Martin Adamu e Sule Apollo, caggal ɗuum lomtii ɗum ko [[Teofilus Danjuma]].{{Sfn|Momoh|2000|p=343}} O adii wonde ko Adjutant e Komandaa Kompañi e nder bataliyoŋ 2, Infanterie Secteur Second de la ''Division'' 1e. Bataliyoŋ 2 oo ina jeyaa e diwanuuji tawtoraaɗi golle gadane wolde ndee : ɓe puɗɗii ko Gakem sara Afikpo, ɓe njahi feewde Ogoja, e ballal fedde artillerie Gado Nasko.{{sfn|Momoh|2000|p=69}} Ɓe njottii ɓe nanngi Ogoja, e anniya yahrude yeeso rewrude e banngeeji ɗii haa [[Enugu]], laamorgo leydi ndii.{{sfn|Momoh|2000|p=339}}O woniino Komandaajo bataliyoŋ 2 e nder dumunna juutɗo, o ardii bataliyoŋ oo haa Afikpo ngam hawrude e Komando Marine 3ɓo, o yahra yeeso feewde [[Enugu]] rewrude e Nkalagu e Abakaliki. Kono hade makko yahde [[Enugu]], o artiraa to [[Nsukka]], o woniino Biraam Major e Biraam 3ɓo, e gardagol Joshua Gin, caggal ɗuum Isa Bukar lomtii mo.{{sfn|Momoh|2000|p=340}} Buhari jooɗi bee sooja'en lesdi [[Naajeeriya]] lebbi seɗɗa nde sooja'en lesdi [[Naajeeriya]] fuɗɗi waɗugo dabareeji ɗi ɓe janngi diga konu arande'en. E nokkuuji yahrude yeeso ko yaawi, peeje kese ɗee ko jogaade e jogaade laabi jokkondiral e huutoraade gure nanngaaɗe ngam heblude ngam heblude soldateeɓe kesi adduɓe e nokkuuji konu to [[Abeokuta]] e Zaria.{{sfn|Momoh|2000|p=340}} E hitaande 1968, o artiraa e Sektora 4, ina wiyee kadi sektoraa Awka, kañum halfinaa ƴettude nanngugol [[Onitsha]] ummoraade e ''Division'' 2. Golle sektoraa oo ko e nder diiwaan Awka-Abagana-[[Onitsha]], ko ɗum huunde himmunde e doole Biafran sabu ko kañum woni nokku mawɗo ɗo nguura heɓetee. Ko e nder sekteer oo fedde Buhari heɓi caɗeele keewɗe ngam etaade reende laawol nguura ngol murtuɓe ɓee njogori reende e [[maayo Oji]] e [[Abagana]].{{sfn|Momoh|2000|p=340}} === Caggal wolde nde === Tuggude hitaande 1970 haa 1971, Buhari woniino Birigad Major/Komandant, Birigad 31 Infanterie. Ndeen o wonii balloowo seneraal, gardiiɗo diɗɗal gadanal konu koyɗe, tuggi 1971 haa 1972. O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu, to kanton Wellington, to leydi Indiya, e hitaande 1973.<ref name="Quartz">{{cite news|author=Siddhartha Mitter|date=28 October 2015|title=India can rival China in Nigeria, by being exactly what China is not: Open and free|work=Quartz|url=http://qz.com/534257/india-can-rival-china-in-nigeria-by-being-exactly-what-china-is-not-open-and-free/|access-date=1 November 2015|archive-date=1 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101070327/http://qz.com/534257/india-can-rival-china-in-nigeria-by-being-exactly-what-china-is-not-open-and-free/|url-status=live}}</ref> Tuggi hitaande 1974 haa 1975 Buhari woni hooreejo kuugal yahdu e yahdu haa suudu konu lesdi [[Naajeeriya]].<ref>{{cite book|author=Solomon Williams Obotetukudo|title=The Inaugural Addresses and Ascension Speeches of Nigerian Elected and Non-Elected Presidents and Prime Minister, 1960–2010|publisher=University Press of America|year=2010|pages=91–92}}</ref> E nder kuudetaa konu e hitaande 1975, Lietnaa Kolonel Buhari ina jeyaa e fedde ofiseeji gaddanɗi Seneraal [[Murtala Muhammed|Murtala Mohammed]] laamu. Caggal ɗuum o toɗɗaa guwerneer diiwaan Fuɗnaange-rewo<ref>{{Cite web|url=https://thecommonwealth.org/our-member-countries/nigeria/constitution-politics|title=Nigeria : Constitution and politics|work=The Commonwealth|access-date=5 January 2020|archive-date=11 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190911145142/http://www.thecommonwealth.org/our-member-countries/nigeria/constitution-politics|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.mouau.edu.ng/index.php/node/134|title=PRESIDENT MUHAMMADU BUHARI (GCFR) &#124; Michael Okpara University of Agriculture, Umudike|access-date=5 January 2020|archive-date=13 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200613054012/https://www.mouau.edu.ng/index.php/node/134|url-status=live}}</ref> tuggi 1 ut 1975 haa 3 feebariyee 1976, ngam ƴeewtaade ɓamtaare renndo, faggudu e politik e nder diiwaan hee. Ñalnde 3 feebariyee 1976, Dowla Fuɗnaange-rewo feccii e dowlaaji tati [[Bauchi]], [[Borno]] e [[Gongola]].<ref>{{cite web|url=http://www.nigeriaroute.com/state-structure.php|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603080911/http://nigeriaroute.com/state-structure.php|archive-date=3 June 2016|title=Nigeriaroute.com}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612192532/http://www.nigeriaroute.com/state-structure.php|date=12 June 2020}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|title=This is how the 36 states were created|date=23 October 2017|access-date=5 January 2020|archive-date=12 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200612192656/https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|url-status=live|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Alapiki|first1=Henry E|date=2005|title=State Creation in Nigeria: Failed Approaches to National Integration and Local Autonomy|journal=African Studies Review|volume=48|issue=3|pages=49–65|doi=10.1353/arw.2006.0003|jstor=20065139|s2cid=146571948}}</ref> Buhari nden laati Gomnaajo arandeejo lesdi Borno diga 3 [[lewru]] feebariyee 1976 haa 15 mars 1976.<ref>{{Citation|title=Matthews, Norman Derek, (19 March 1922–21 July 1976), Governor of Montserrat, since 1974|date=1 December 2007|url=http://dx.doi.org/10.1093/ww/9780199540884.013.u157278|work=Who Was Who|access-date=17 September 2023|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/ww/9780199540884.013.u157278|url-access=subscription}}</ref> E [[lewru]] marse 1976, caggal kuudetaa militeer en 1976, baɗnooɗo warngo Seneraal [[Murtala Muhammed|Murtala Mohammed]], cukko makko Seneraal [[Olusegun Obasanjo]] wonti hooreejo konu leydi ndii, toɗɗii Kolonel Buhari yo won komisariyaajo fedde toppitiinde ko fayti e petroŋ e Natur). E hitaande 1977, nde fedde petroŋ leydi [[Naajeeriya]] sosaa, Buhari toɗɗaama hooreejo fedde nde, nde o woni hooreejo fedde nde haa hitaande 1978.<ref>{{cite web|url=http://www.nnpcgroup.com/NNPCBusiness/Businessinformation/OilGasinNigeria/IndustryHistory.aspx|title=History of the Nigerian Petroleum Industry|publisher=Nigerian National Petroleum Company|access-date=13 August 2015|archive-date=12 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150912082300/http://www.nnpcgroup.com/NNPCBusiness/BusinessInformation/OilGasinNigeria/IndustryHistory.aspx|url-status=live}}</ref> E nder laamu makko Komisariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam petroŋ e jawdi, laamu nguu waɗii heen ngalu mum ngam waɗde heen tuubakooɓe e gollorɗe desorɗe petroŋ. Laamu nguu mahii fotde 21 nokku ɗo petroŋ woni ɗoo e nder leydi ndii kala, gila [[Lagos]] haa [[Maiduguri]], gila [[Calabar]] haa Gusau ; njuɓɓudi ndii mahii lowre tuugnorgal jokkondirnde e terminal Bonny e refineeri Port Harcourt e depooji ɗii. Kadi, njuɓɓudi ndii siifondirii e mahngo refineeri to [[Kaduna]] e tuugnorgal petroŋ jokkondirngal e nokku petroŋ Escravos e refineeri [[Warri]] e refineeri [[Kaduna]] potɗo waɗeede oo.<ref>"Nigeria's Oil Production on Increase." ''Afro-American'' (1893–1988): 16. 16 December 1978.</ref> E nder laamu makko Komisinaajo Fedde nde ko feewti e petroŋ e jawdi leydi ndii, ina wiyee wonde 2,8 miliyaar dolaar [[Amerik]] ina ŋakki e konte fedde petroŋ leydi [[Naajeeriya]] (NNPC) to Banki Midlands to leydi Angalteer. Seneraal Ibrahiima Babangida caggal mum ina tuuma Buhari wonde ko kañum waɗi ndee fenaande.<ref>{{cite web|date=17 June 2013|title=IBB Hits Buhari Harder: Over N2.8Billion Was Stolen By Buhari and Seen In His UK Bank|url=http://www.brimtime.com/2013/06/ibb-hits-buhari-harder-over-28billion.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119183407/http://www.brimtime.com/2013/06/ibb-hits-buhari-harder-over-28billion.html|archive-date=19 January 2015|website=brimtime.com}}</ref><ref>{{cite book|last1=Uko|first1=Ndaeyo|title=Romancing the Gun: The Press as Promoter of Military Rule|date=December 2003|publisher=Africa World Press|isbn=978-1-59221-189-0|page=90|quote=Buhari's Decree 4, which led to his overthrow, was seen by Nigerians as an attempt to prevent the press from digging into a scandal which he was supposed to have known something about: the mysterious disappearance of the huge sum of N2.8 billion from the NNPC while it was under his supervision.}}</ref><ref>{{cite book|last1=Frynas|first1=Jedrzej Georg|url=https://books.google.com/books?id=0W8-vc7AlFAC&q=nnpc+buhari+2.8+billion&pg=PA41|title=Oil in Nigeria (Politics and Economics in Africa)|date=1 April 2000|publisher=Lit Verlag|isbn=978-3-8258-3921-5|page=41|quote=This followed evidence from a US accountancy firm that some 2.8 billion Naira (roughly US $4 billion) had not been accounted for by the bank records of the NNPC. The Irikife Tribunal, which investigated the matter, even failed to summon Generals Buhari and Obsanjo who were responsible for supervising the NNPC and controlled oil sales during the period in question.|access-date=19 January 2015}}</ref> Kono e nder joofnirde ñaawirde yeeyde petroŋ nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii ngam yuurnitaade tuumeede 2,8 miliyaar dolaar (2,8 miliyaar dolaar) e konte NNPC, ñaawirdu nduu yiytaani goonga e tuumeeji ɗii hay so tawii noon teskiima won ŋakkeende e konte NNPC.<ref>{{cite journal|last1=Zabadi|first1=Istifanus|last2=Sampson|first2=Isaac|date=2009|title=Modalities for Coordinating Nigeria's Anti-Corruption Strategies|url=https://www.academia.edu/415860|url-status=live|journal=Constructive Engagement|volume=1|issue=1|archive-url=https://web.archive.org/web/20211204194406/https://www.academia.edu/415860|archive-date=4 December 2021|access-date=5 December 2017}}</ref> Tuggi 1978 haa 1979, o woniino Sekereteer konu to Gardiiɗo konu, o woniino tergal e Diiso Toowngo Konu gila 1978 haa 1979. Tuggi 1979 haa 1980, e darnde kolonel Penn, Buhari (klaas 1980 to Army Warsy US to Warlisle Dowlaaji, e dañde dipolomaaji master e jaŋde strateeji.<ref>{{cite web|author=Muhammed Kabir Hassan|date=31 December 2014|title=Nigeria: The Mess 'Full Literates' Have Put Us All In!|url=http://allafrica.com/stories/201501020034.html|work=AllAfrica|access-date=2 January 2015|archive-date=2 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150102144609/http://allafrica.com/stories/201501020034.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=22 December 2014|title=A Rejoinder To 'Semi-Illiterate' PDP Secretary Prof. Wale Oladipo By Dr. M.K. Hassan|url=http://saharareporters.com/2014/12/22/rejoinder-semi-illiterate-pdp-secretary-prof-wale-oladipo-dr-mk-hassan|location=New York City, United States|access-date=2 January 2015|archive-date=2 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150102155050/http://saharareporters.com/2014/12/22/rejoinder-semi-illiterate-pdp-secretary-prof-wale-oladipo-dr-mk-hassan|url-status=live|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> So tawii porogaraam jooɗiiɗo e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal timmiima, duumotooɗo lebbi sappo e porogaraam jaŋde toownde, duuɓi ɗiɗi, duɗal jaaɓi haaɗtirde konu Amerik (USAWC) rokkata ofiseeji mum dipolomaaji master e nder jaŋde strateeji.<ref>{{Cite news|date=17 January 2015|title=Buhari: From cradle to candidate|url=https://thenationonlineng.net/buhari-cradle-candidate/|location=Lagos, Nigeria|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250714235237/https://thenationonlineng.net/buhari-cradle-candidate/|archive-date=14 July 2025|access-date=19 June 2025|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 1983, nde konu Caad yani e leydi [[Naajeeriya]] e nder diiwaan Borno, Buhari huutoriima konu ngu o ardii nguu ngam riiwtude ɓe e nder leydi ndi, ɓe tacci e nder leydi Caad hay so tawii yamiroore hooreejo leydi ndi hono Shagari rokki ɓe yo ɓe ngurto.<ref name="Ayoade22">{{Cite book|last=Akinsanya|first=Adeoye A.|url=https://books.google.com/books?id=WUySAAAAQBAJ&q=buhari+1983+chad&pg=PA272|title=An Introduction to Political Science in Nigeria|publisher=John Adebunmi Ayoade|year=2013|isbn=978-0-7618-5743-3|page=272}}</ref> Ndeeɗoo haala konu Caad 1983 addani ko ina ɓura 100 neɗɗo maayde e "nanngaaɓe e wolde".<ref name="Ayoade222">{{Cite book|last=Akinsanya|first=Adeoye A.|url=https://books.google.com/books?id=WUySAAAAQBAJ&q=buhari+1983+chad&pg=PA272|title=An Introduction to Political Science in Nigeria|publisher=John Adebunmi Ayoade|year=2013|isbn=978-0-7618-5743-3|page=272}}</ref> '''Komandaaji divisions jogaaɗi nder konu leydi Naajeeriya''': Ofisee mawɗo gardinooɗo diɗɗal 4ɓo : lewru ut 1980 – lewru lewru mbooy 1981<ref>[http://newtelegraphonline.com/buhari-man-of-history/]{{dead link|date=November 2016}}</ref> Ofisee mawɗo gardinooɗo, diɗɗal 2ɓal konu koyɗe mekaniseeji : lewru Yarkomaa 1981 – lewru Oktoobar 1981<ref>[https://web.archive.org/web/20150723011300/http://www.thesourceng.com/RaceApril132015.htm The Source Magazine Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150723011300/http://www.thesourceng.com/RaceApril132015.htm|date=23 July 2015}}. Thesourceng.com. Retrieved on 4 November 2016.</ref> Ofisee mawɗo gardinooɗo diɗɗal 3ɓo: Oktoobar 1981 – Desammbar 1983 === Kuudetaa laamu hitaande 1983 === Winndannde mawnde: Kuudetaa laamu Nijeer 1983 Major-General Buhari jeyaa ko e ardiiɓe kuudetaa konu e lewru Duujal 1983, liɓɗo laamu leydi [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓuru. E sahaa nde kuudetaa oo waɗi, Buhari ko Ofisee Seneral (GOC), ''Division'' Armé tataɓo Jos.<ref>Matthews, Martin P. ''Nigeria: current issues and historical background.'' p. 121.</ref> E njuɓɓudi kuudetaa oo, Tunde Idiagbon toɗɗaa hooreejo konu (de facto No. 2 e nder njuɓɓudi laamu). Kuudetaa oo timminii laamu [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓuru ngu juutaani, wakkati demokaraasi lanndaaji keewɗi ummitini e hitaande 1979, caggal duuɓi 13 laamu konu.<ref>{{Cite news|title=No to another Republic of Nigerian Army!|url=https://guardian.ng/opinion/no-to-another-republic-of-nigerian-army/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=3 September 2023|language=en-US}}</ref> E wiyde jaaynde wiyeteende ''The New York Times'', ofiseeji ƴettuɗi laamu ɗii mbiyi « demokaraasi mo alaa ko bonnata ɓuri bonde e demokaraasi mo alaa ko woni e mum ». Buhari hollitii wonde militeer en keɓii laamu nguu, o ñaawii laamu siwil nguu, o darnii laamu ngu, o dartinii doosɗe leydi ndii ko yaawi. Dalillaaji goɗɗi ɗi kuudetaa oo waɗi ko ngam feewnude ŋakkeende faggudu e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. E nder jaaynde militeer en adannde caggal kuudetaa, [[Sani Abacha]] jokkondirii ‘ardorde nde alaa ko waawi, nde alaa ɗo haaɗi’{{sfn|Graf|1988|p=149}} e ŋakkeende faggudu huuɓtodinnde. E nder konngol Buhari ngol o waɗi ñalnde hitaande hesere, kanko ne o siftinii ko fayti e njuɓɓudi mbonndi e nder leydi ɗiɗaɓiri kono kadi ko kañum woni sabaabu ŋakkeende jikkuuji e nder renndo.{{sfn|Graf|1988|p=149}} == Hooreejo leydi (1983 haa 1985) == === Koolkisagol laamu === Sifaa ardungal sooja’en kesum—joyaɓal nder [[Naajeeriya]] diga ndimu—ina nanndi bee laamu sooja’en cakkitiingu, laamu [[Obasanjo]]/[[Yaradua]]. Laamu kesu nguu sosi Diiso Toowngo Konu, Diiso doosɗe Fedde nde e Diiso Dowlaaji.{{sfn|Graf|1988|p=150}} Limre ministeeruuji ɗii ustaama haa 18, tawi njuɓɓudi ndii waɗii golle ustude golle hakkunde mawɓe sarwiis siwil e polis. Nde woppi 17 binnditagol duumingol e won e ofiseeji mawɗi polis e laana ndiwoowa. Yanti heen, njuɓɓudi konu kesiri ndii yaltinii sariyaaji kesi ngam yettaade faandaare mum. Ɗeeɗoo sariyaaji ina njeyaa heen kuulal jowitiingal e wuyɓe e balɗe (Kuule keertiiɗe) ngam ñaawde geɗe wuyɓe balɗe, e kuulal kisal dowla (detention de personne), rokki mbaawka militeer en ngam nanngude yimɓe tuumanooɓe bonnude kisal dowla walla saabaade caɗeele faggudu{{sfn|Graf|1988|p=153}}. Dekereeji goɗɗi ina njeyaa heen Komisariyaa Sarwisaaji Siwil e Dekereeji Ñaawooɓe, ko ɗum woni tuugnorgal sariya e njuɓɓudi ngam waɗde purge e nder sarwisaaji laamu.{{sfn|Graf|1988|p=153}} E fawaade e kuulal 2 ngal hitaande 1984, kisal leydi ndii e hooreejo leydi ndii ndokkaama mbaawka nanngude, tawa alaa ko ñaawirtee, yimɓe ɓe nganndu-ɗaa ko kañum en ngoni baasal kisal leydi ndii, fotde lebbi tati.<ref>{{cite web|url=http://www.refworld.org/docid/3ae6ab5d3c.html|title=Nigeria: Repeal of Decree 2|date=1 October 1998|website=refworld.org|access-date=19 January 2015|archive-date=20 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120114352/http://www.refworld.org/docid/3ae6ab5d3c.html|url-status=live}}</ref> Seppooji e seppooji yimɓe ndartinaama, hukuuma kisal lesdi [[Naajeeriya]], hukuuma kisal lesdi [[Naajeeriya]] (NSO) hokkaama bawɗe ɗe meeɗaay waɗugo. NSO waɗii darnde mawnde e haɓaade luulndaare renndo, e hulɓinde, e ustude e uddude yimɓe ɓe mbonni haɗde seppooji. Haa lewru Oktoobar 1984, fotde 200 000 golloowo laamu ndartinaama.<ref>{{cite web|url=http://naijapolitica.com/2014/12/04/the-untold-tales-of-gen-buhari-a-must-read/|title=THE UNTOLD TALES OF GEN. BUHARI&nbsp;... [a must read]|date=4 December 2014|website=Naija Politica|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120004503/http://naijapolitica.com/2014/12/04/the-untold-tales-of-gen-buhari-a-must-read/|archive-date=20 January 2015}}</ref> Buhari waɗii hare dow nafooje cemmbiɗɗe. E nder lebbi 20 ko o hooreejo leydi, fotde 500 politik, ardiiɓe e jom en jawɗeele en ngoppitaa sabu fenaande e nder laamu makko.<ref name="autogenerated422">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=17 April 2011|work=BBC News|access-date=20 April 2011|archive-date=20 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420211645/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.africa.upenn.edu/Urgent_Action/apic_52396.html|title=Nigeria: Human Rights Watch Africa|date=10 May 1996|website=africa.upenn.eu|access-date=19 January 2015|archive-date=15 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150315211922/http://www.africa.upenn.edu/Urgent_Action/apic_52396.html|url-status=live}}</ref> Nanngaaɓe ɓee njaltinaama caggal nde ɓe njaltini kaalis laamu nguu, ɓe njaɓi heen sarɗiiji. Laamu nguu kadi fawi e kasoo ñiŋooɓe ɗum, haa arti noon e [[Fela kuti|Fela Kuti]].<ref name="amnesty2">{{cite web|url=http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|title=Fela Kuti, PoC, Nigeria|date=2010|website=amnesty.org|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150404020006/http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|archive-date=4 April 2015|quote=On numerous occasions he was detained and harassed by the authorities}}</ref> O nanngaa ko ñalnde 4 suwee 1984 to laana ndiwoowa nde o woni e yahde njillu to [[Amerik]]. Fedde ''Amnesty International'' hollitii wonde tuume ɗe o tuumanoo ko e yaltinde kaalis leydi ngoɗndi ko "fewre". Huutoraade mbaawkaaji jaajɗi ɗi kuulal 2 rokki ɗum, laamu nguu ñaawii Fela duuɓi joy kasoo. O woppitaa caggal lebbi 18,<ref name="amnesty22">{{cite web|url=http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|title=Fela Kuti, PoC, Nigeria|date=2010|website=amnesty.org|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150404020006/http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|archive-date=4 April 2015|quote=On numerous occasions he was detained and harassed by the authorities}}</ref> nde laamu Buhari yani. Haala Dikko laati wakkati feere feere nder laamu sooja'en Buhari. [[Umaru Dikko]], gonnooɗo jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e laamu siwil ɓennungu nguu, hono Shagari, dognoowo leydi ndii ko juuti caggal kuudetaa, o tuumaama ko o ƴattoowo miliyaaruuji 1 dolaar njoɓdi petroŋ. E ballal neɗɗo tuumaaɗo wonde golloowo Mossad, NSO rewi e makko haa Londres, ɗo operateer en ummoriiɓe Niiseer e Israayiil ndartini mo, mbari mo. Ɓe mbaɗi mo e nder saak plastik, caggal ɗuum ɓe cuuɗii e nder saak ina winndaa heen « Bagaas Diplomatique ». Faandaare ndeeɗoo golle sirlu ko neldude Dikko to leydi Nijeer e nder laana ndiwoowa Boeing 707, ka alaa ko woni e mum, ngam ñaaweede sabu mum ƴattaade. Feere nde ko ofiseeji laamorgo leydi Angalteer ndartini ɗum.<ref>{{cite web|last=Alex|first=Last|date=12 November 2012|title=The foiled Nigerian kidnap plot|url=https://www.bbc.com/news/magazine-20211380|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181124114330/https://www.bbc.com/news/magazine-20211380|archive-date=24 November 2018|access-date=21 July 2018|website=bbc.co.uk}}</ref> Laamu Buhari ina wondi e caɗeele jowitiiɗe e baasal 53 valiseeji ɗi anndaaka ko woni e mum en.<ref>{{cite web|date=20 October 2014|title=S-H-O-C-K-I-N-G!!! 5 starnge things you never knew about Buhari – By Nzeribe Enz|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/9088/S-H-O-C-K-I-N-G-5-starnge-things-you-never-knew-about-Buhari-%E2%80%93-By-Nzeribe-Enz|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119204253/http://www.transparentnigeria.com/news_entries/9088/S-H-O-C-K-I-N-G-5-starnge-things-you-never-knew-about-Buhari-%E2%80%93-By-Nzeribe-Enz|archive-date=19 January 2015|website=transparentnigeria.com|publisher=Nzeribe Enz}}</ref> Valiseeji ɗii ko Emir Gwandu, ɓiyiiko wonnoo aide-de-camp Buhari, nawnoo ɗi, ɗi laɓɓinaama e doosɗe ñalnde 10 lewru nduu hitaande 1984 tawa ɗi ƴeewndaaka e nder diwgol makko gartugol ummoraade Arabi Sawdit.<ref>{{Cite journal|last=Ogbondah|first=Chris|date=1991|title=Origins and Interpretation of Nigerian Press Laws|url=http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|journal=Africa Media Review|access-date=19 January 2015|archive-date=24 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224033156/http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|url-status=live}}</ref> E hitaande 1984, Buhari yaltini kuulal 4, kuulal reentaade tuumeede fenaande,<ref>{{Cite journal|last=Ogbondah|first=Chris|date=1991|title=Origins and Interpretation of Nigerian Press Laws|url=http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|journal=Africa Media Review|access-date=19 January 2015|archive-date=24 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224033156/http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|url-status=live}}</ref> sariya jaayndeeji doolnuɗi. Taƴre 1 sariya oo hollitii wonde "Kala neɗɗo bayyinoowo e kala mbaadi, so tawii ko binndol walla ko wonaa ɗum, kala mesaas, haala, ciimtol walla haala [...] tawa ko fenaande e nder kala huunde teeŋtunde walla tawa ina addana laamu militeeruuji fedde ndee walla laamu dowla walla golloowo laamu gusense off this shaputilll walla disputilll Dekere".<ref>{{Cite news|url=http://www.nationalnetworkonline.com/vol10n40/nondisclosure.html|location=Port Harcourt, Nigeria|title=My Stance On 'Non Disclosure' Remains Unshakable – Tunde Thompson|date=9 October 2013|newspaper=[[National Network (newspaper)|National Network]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120114257/http://www.nationalnetworkonline.com/vol10n40/nondisclosure.html|archive-date=20 January 2015}}</ref> Sariya oo hollitii kadi wonde jaayndiyankooɓe e bayyinooɓe tooñooɓe ɓee maa ñaawe e ñaawirde militeer udditiinde, nde ñaawirdu nduu foti wonde joofnirde, tawa ñaawirdu nduu ina waawi ñaaweede e kala ñaawirde, tawa kadi ko ñaawirdu nduu foti yoɓeede ko famɗi fof 10 000 naira, e ñaawoore kasoo fotde duuɓi ɗiɗi.<ref>{{Cite news|title=CCT Chairman Advocates Return of Decree 2 to punish Journalists|date=7 June 2016|url=https://www.vanguardngr.com/2016/06/cct-chairman-advocates-return-decree-2-punish-journalists/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|archive-date=13 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231013075701/https://www.vanguardngr.com/2016/06/cct-chairman-advocates-return-decree-2-punish-journalists/|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> [[File:Nigerian Public Domain 144.jpg|thumb|Buhari e nder uniforme]] === Faggudu === Winndannde mawnde: Buharism Ngam moƴƴitinugo faggudu, bana hooreejo lesdi, Buhari fuɗɗi nyiɓugo laabi rento-siyaasa e faggudu lesdi, bee gooŋgaaji ngonka faggudu [[Naajeeriya]] cemmbiɗɗum.<ref name="upa">{{cite book|author1=Nwachuku, Levi Akalazu|author2=G. N. Uzoigwe|title=Troubled Journey: Nigeria Since the Civil War|publisher=University Press of America|year=2004|page=192}}</ref> Mahngo ngoo ina waɗi ittude walla taƴde ko ɓuri heewde e ngalu ngenndi, momtude walla ittude haa laaɓa cer, njulaagu e nder renndo ngenndi, waylude ko ɓuri heewde e golle laamu, fayde e golle hoore mum. Buhari kadi hirjinii njulaagu lomto import tuugiiɗo e huutoraade geɗe nokkuuje.<ref name="upa2">{{cite book|author1=Nwachuku, Levi Akalazu|author2=G. N. Uzoigwe|title=Troubled Journey: Nigeria Since the Civil War|publisher=University Press of America|year=2004|page=192}}</ref> Kono noon, tiiɗtinde naatgol leydi ndii addani ustude kaɓirɗe ngam gollorɗe addani gollorɗe keewɗe golloraade ko famɗi fof,{{sfn|Graf|1988|p=162}} ustude gollotooɓe e nder won e nokkuuji uddugol gollorɗe.<ref name="autogenerated4222">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=17 April 2011|work=BBC News|access-date=20 April 2011|archive-date=20 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420211645/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref> Buhari taƴi jokkondiral mum e fedde nde wonaa laamuyankoore (FMI), nde fedde nde ɗaɓɓiri laamu nguu yo ustoy ceede naira fotde 60%. Kono noon, peeje ɗe Buhari ummini e hoore mum ɗee, ina tiiɗi no feewi, walla ko ɓuri ɗum, ko FMI ɗaɓɓi koo.<ref>{{cite book|last1=Vreeland|first1=James Raymond|title=The International Monetary Fund: Politics of Conditional Lending|date=19 December 2006|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-37463-7|page=60|quote=Buhari proved his independence by pushing through economic austerity so severe it went beyond what many advised – all the while he refused IMF assistance.}}</ref><ref>{{cite book|last1=Mathews|first1=Martin P.|title=Nigeria: Current Issues and Historical Background|date=1 May 2002|publisher=[[Nova Science Publishers, Inc.]]|isbn=978-1-59033-316-7|page=122|url=https://books.google.com/books?id=hTs6GpM4zDMC&q=buhari+imf&pg=PA122|access-date=19 January 2015|archive-date=3 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103155730/https://books.google.com/books?id=hTs6GpM4zDMC&q=buhari+imf&pg=PA122|url-status=live}}</ref> Ñalnde 7 lewru Mbooy hitaande 1984, Buhari hollitii bidsee leydi ndii e hitaande 1984. Bidjet oo ari ko e peeje timmuɗe : Haɗde ko juuti ƴettude gollotooɓe e nder sekteer laamu fedde nde Ɓeydude njoɓɗeele riiwa Haltinde eɓɓaaɗe kapitaal Haɗde laamuuji dowlaaji ñamlude 15% taƴaama e bidsee Shagari mo hitaande 1983 Reentaade njoɓɗeele naatgol Ustugol ŋakkeende njoɓdi e taƴde naatgol Nde rokki kadi teddungal e naatgol kaɓirɗe e geɗe baɗaaɗe ngam ndema e njulaagu. Peeje faggudu goɗɗe ɗe Buhari ƴetti, ko wayi no njulaagu, waylude kaalis, ustude coggu geɗe e golle. Politik makko faggudu dañaani mo laawɗingol jamaanu sabu ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e huutoraade doole konu ngam jokkude ustude politikaaji keewɗi tuumaaɗi e ɓeydagol coggu nguura.{{sfn|Graf|1988|p=164}} === Mobbooji renndo mawɗi === Winndannde mawnde: Hare ngam haɓaade ŋakkeende nehdi Ina jeyaa e ko ɓuri duumaade e laamu Buhari, ko wolde ngam haɓaade majjere (WAI). Fuɗɗaama ñalnde 20 marse 1984, politik oo etinooma ƴellitde ŋakkeende nehdi renndo e jojjanɗe renndo leydi [[Najeriya]]. [[Naajeeriya|Naajeeriya'en]] ɓe ɗon mari haaje, ɓe ɗon mari haaje waɗugo laylaytol laaɓngol haa nokkuuje mootaaji, les gite sooje'en marɓe fijirde. Gollotooɓe laamu<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=11 December 2014|website=bbc.co.uk|access-date=21 July 2018|archive-date=13 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180813125916/https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref> ɓe mbaawaano hollirde waktuuji mum en e golle, ɓe cemmbinaama, ɓe ndokkaama "diwgol paabi". Bonanndeeji tokoosi ina njogii ñaawoore juutnde, yeru, kala almuudo mo duuɓi mum njahrata e 17 nanngaaɗo ina fooɗa ekkol, ina heɓa duuɓi 21 kasoo. Bonanndeeji ɓurɗi teeŋtude ko wayi no fenaande e ustude ina mbaawi addude ñaawoore warngo.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1984/08/10/world/nigeria-s-discipline-campaign-not-sparing-the-rod.html|title=Nigeria's discipline campaign: Not sparing the rod|date=10 August 1984|work=The New York Times|author=Clifford D. May|access-date=11 February 2017|archive-date=9 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170609222757/http://www.nytimes.com/1984/08/10/world/nigeria-s-discipline-campaign-not-sparing-the-rod.html|url-status=live}}</ref> Laamu Buhari waɗii kuule tati ngam wiɗtude njulaagu e ƴellitde kaalis leydi ngoɗndi. Dekere banke (''Freezing of Accounts'') mo hitaande 1984, rokki laamu militeer fedde ndee mbaawka ustude konte bankeeji yimɓe tuumaaɓe waɗde fenaande. Kuulal ƴettugol jawdi laamu (''Tribunal'' militaire ''spécial'') ina rokki laamu nguu yamiroore ƴeewtaade jawdi liggotooɓe laamu jokkondirɓe e njulaagu, sosde ñaawirde konu ngam ñaawde ɓeeɗoo yimɓe. Dekeree jowitiingal e mbayliigu (''Anti-Sabotage'') hollitii kuuge wonande tooñooɓe sariyaaji mbayliigu caggal leydi.{{sfn|Graf|1988|p=154}} Decree 20 dow limngal laanaaji ndiyam e njulaagu dorog ko yeru goɗɗo dow laawol Buhari tiiɗngol ngam haɓugo bee aybeeji.<ref>{{cite web|url=http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-9485.html|title=Security and Anticrime Measures|date=June 1991|website=country-data.com|access-date=19 January 2015|archive-date=14 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150314231150/http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-9485.html|url-status=live}}</ref> Kuulal 3 (2) (K) hollitii wonde "kala neɗɗo mo alaa baawɗe sariya, ina huutoroo, ina yeeyda, ina ɓuuɓna walla ina foofa ñawu nguu, tawa ina fawee kuulal 6 (3) (K) tooñannge, tawa ina waawi faweede kuugal warngo e dow fenaande." E nder haala Bernard Ogedengebe, Dekere oo huutoraama ko caggal.<ref name="tdl22">{{Cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|title=Buhari: History and the Wilfully Blind|date=10 January 2015|newspaper=[[This Day]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113061304/http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|archive-date=13 January 2015}}</ref> O waraama hay so tawii e sahaa nde o nanngaa ndee, bonannde ndee yamiraani ñaawoore warngo, kono o waɗiino ñaawoore lebbi jeegom kasoo.<ref name="tdl222">{{Cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|title=Buhari: History and the Wilfully Blind|date=10 January 2015|newspaper=[[This Day]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113061304/http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|archive-date=13 January 2015}}</ref> E nder haala goɗɗa mawka e lewru abriil 1985, Naajeeriyankooɓe njeegomo ñaawaama warngo e dow yamiroore wootere : Sidikatu Tairi, Sola Oguntayo, Oladele Omosebi, Lasunkanmi Awolola, Jimi Adebayo e Gladys Iyamah.<ref>{{cite web|url=http://www.abiyamo.com/muhammadu-buhari-nigerias-strictest-leader/7/|title=Muhammadu Buhari, Nigeria's Strictest Leader|date=2 July 2013|website=abiyamo.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120113947/http://www.abiyamo.com/muhammadu-buhari-nigerias-strictest-leader/7/|archive-date=20 January 2015}}</ref> E hitaande 1985, sabu ŋakkeende faggudu e ɓeydagol bonanndeeji, laamu Buhari udditi keeri (udditaama gila e lewru abriil 1984) hakkunde Benin, [[Niiser|Niiseer]], [[Caad]] e [[Kamerun|Kameruun]] ngam yaawnude riiwtude 700 000 koɗdiiɗo e gollotooɓe e nder leydi ndi tawa ko e laawol<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1985/05/05/world/expelled-foreigners-pouring-ved=0CHwQ6AEwDw#v=onepageout-of-nigeria-by-the-associated-press.html|title=Expelled foreigners pouring out of Nigeria By The Associated Press|date=5 May 1985|website=[[The New York Times]]}}</ref>. Buhari hannde ina anndaa e ooɗoo kiris; wonno hay heege to fuɗnaange leydi Nijeer nde inniraa "El Buhari".<ref>{{cite web|url=http://www.jeuneafrique.com/Article/ARTJAWEB20141211173541/|title=Présidentielle nigériane : Muhammadu Buhari affrontera Goodluck Jonathan|date=11 December 2014|website=jeuneafrique.com|access-date=19 January 2015|archive-date=4 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211204194311/https://www.jeuneafrique.com/37766/politique/pr-sidentielle-nig-riane-muhammadu-buhari-affrontera-goodluck-jonathan/|url-status=live}}</ref> Laamu makko heɓi ñiŋooje keewɗe, haa arti noon e [[Wole Soyinka]], keɓɗo njeenaari ''Nobel'' gadano to leydi [[Najeriya]], mo winndi e hitaande 2007, winndannde ina wiyee "Bonanndeeji Buhari"<ref>{{Cite news|url=http://saharareporters.com/2007/01/14/crimes-buhari-wole-soyinka|location=New York City, United States|title=The crimes of Buhari-Wole Soyinka|date=14 January 2007|newspaper=[[Sahara Reporters]]|access-date=19 January 2015|archive-date=20 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120115130/http://saharareporters.com/2007/01/14/crimes-buhari-wole-soyinka|url-status=live}}</ref>, nde o tuumi Buhari wonde ina ƴeewa bonanndeeji keewɗi e sahaa nde o woni laamɗo konu. Ko adii wooteeji mawɗi 2015, Buhari jaabtii ƴamɗe maako dow jojjanɗe aadee, o wi'i to o suɓaama, o tokka laawol, nden boo woodi laawol heɓugo kiitaaji ngam yimɓe [[Naajeeriya]] fuu e teddungal jojjanɗe aadee [[Naajeeriya|Naajeeriya'en]].<ref>[https://web.archive.org/web/20160304195948/http://www.vanguardngr.com/2015/03/my-contract-with-nigeria-buhari/ My contract with Nigeria – Buhari]. vanguardngr.com (17 March 2015)</ref> === Kuuɓal laamu hitaande 1985 === Winndannde mawnde: Kuudetaa laamu Nijeer 1985 E lewru ut 1985, Seneraal Buhari fooli laamu e nder kuudetaa mo Seneraal [[Ibrahim Babangida]] e woɗɓe terɗe fedde toppitiinde konu laamu (SMC) ardii.<ref name="Muhammad Buhari2">{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|title=Muhammadu Buhari|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218031931/https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|archive-date=18 February 2019|access-date=8 February 2015|encyclopedia=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Babangida waddi ɗuuɗɓe nder yimɓe ɓurduɓe ƴamɗe Buhari nder laamu maako, hawtaade e miñiiko [[Fela kuti|Fela Kuti]], [[Olikoye Ransome-Kuti]], doktoor ardinooɗo seppo Buhari ngam salaade ustaare kuuɗe cellal. Ndeen Buhari ina jokki e nder wuro Benin haa hitaande 1988.<ref name="Muhammad Buhari22">{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|title=Muhammadu Buhari|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218031931/https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|archive-date=18 February 2019|access-date=8 February 2015|encyclopedia=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Ko adii laamu (1985-2015) == === Nanngugol === Buhari waɗi duuɓi tati e nder kasoo e nder suudu tokoosru gardiiɗo e nder wuro Benin.<ref>{{Cite news|date=7 November 2016|title=Buhari: Most part of my detention was in a small bungalow in Benin|url=https://www.thecable.ng/buhari-part-detention-small-bungalow-benin|access-date=17 September 2023|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US|archive-date=13 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231013075655/https://www.thecable.ng/buhari-part-detention-small-bungalow-benin|url-status=live}}</ref> O heɓi teleeji kollitooji laabi ɗiɗi e terɗe galle makko ina njaɓa yillaade mo e dow yamiroore Babangida.<ref>{{Cite news|last=Nwachukwu|first=John Owen|date=16 May 2017|title=How Ibrahim Babaginda sent bags of money to Buhari – John Parden|url=https://dailypost.ng/2017/05/16/ibrahim-babaginda-sent-bags-money-buhari-john-parden/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> === Nguurndam siwil en === E [[lewru]] desaambar 1988, caggal maayde yumma makko o woppitaa, o arti e hoɗorde makko to [[Daura]]. Nde o woni e kasoo ndee, ko banndiraaɓe makko njuɓɓinta ngesa makko. O seerti e debbo makko gadano e hitaande 1988, o resi Aisha Halilu. To [[Katsina]], o wonti hooreejo arano fedde [[Katsína|Katsina]] nde sosaa ngam semmbinde ƴellitaare renndo e faggudu e nder diiwaan [[Katsína|Katsina]].<ref>{{Cite web|title=GidauniyarJihar Katsina {{!}} Katsina State|url=https://www.gidauniyarjiharkatsina.org/|access-date=16 July 2025|website=Gidauniya|language=en|archive-date=14 August 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240814195626/https://www.gidauniyarjiharkatsina.org/|url-status=live}}</ref> Buhari laati hooreejo hukuumaaji pamari (PTF), hukuumaaji ɗi laamu Seneraal [[Sani Abacha]] sosi, ɗi ɗon hokka ceede ko hewti ceede ko ɓesdaari ceede ''petroleum'', ngam jokkugo kuuɗe ɓamtaare nder lesdi ndi'i. Rajo 1998 nder ''New African'' manti PTF e les Buhari ngam laaɓal maako, o wi'i ɗum "taariiha nasaraaku" ko seɗɗa.<ref name="PTF">{{cite web|title=Development: PTF – shining in the gloom|url=http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|date=June 1998|access-date=4 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120120225841/http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|archive-date=20 January 2012|url-status=dead}}</ref> Nde Buhari woni hooreejo fedde ''pétroleum trust Fund'' (PTF), ƴamooɓe lefol ngol ina naamnoo wonde PTF ina rokka 20% e jawdi mum e militeer en, tawi ɓe kulii wonde ɗum waawataa limteede e ngalu nguu.<ref name="PTF2">{{cite web|title=Development: PTF – shining in the gloom|url=http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|date=June 1998|access-date=4 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120120225841/http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|archive-date=20 January 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=14 December 2014|title=The Buhari PTF Days: The Untold Story|url=http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/buhari-ptf-days-untold-story/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200719145545/http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/buhari-ptf-days-untold-story/|archive-date=19 July 2020|access-date=17 July 2020|website=Pointblank News|language=en-US}}</ref> O limti nder hitaande 2001 o wi'i, "Mi ɗon jokki hollugo nder peewal e nder am, darnde am timmunde ngam hukuumaaji pamari ɗi ɗon ƴaɓɓoo nder lesdi Naajeeriya fuu", nden o ɓesdi wi'ugo: "To Allah yiɗi, min ɗon haɗa agitaasiyoŋ ngam huuwugo kuugal sharia nder leydi ndi'i fuu."<ref>Akhaine, Saxone (27 August 2001) [http://m.allafrica.com/stories/200108270355.html Nigeria: Buhari Calls for Sharia in All States] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123212623/http://m.allafrica.com/stories/200108270355.html/|date=23 January 2015}}</ref><ref>{{Cite news|date=24 December 2014|title=Insurgency and Buhari's call for full Sharia|url=http://www.vanguardngr.com/2014/12/insurgency-buharis-call-full-sharia/|location=Lagos, Nigeria|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119192839/http://www.vanguardngr.com/2014/12/insurgency-buharis-call-full-sharia/|archive-date=19 January 2015|access-date=19 January 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> ''allegations Islamist'' he had8ni. Ñalnde 6 [[lewru]] Yarkomaa 2015, Buhari wiyi: "Sabu ɓe mbaawaa ƴattaade binndanɗe amen, ɓe tuuma kam e fenaande e jingoism leñol; ɓe tuuma kam e fenaande e ''fundamentalism'' diine. Ngam ɓe mbaawaa ƴattaade binndanɗe amen, ɓe tuuma min e fenaande e noddude fitinaaji wooteeji – nde min njooɗii tan ko e ne peaad ''State Shari’a''.”<ref>Iginla, Ademola (6 January 2015) [https://web.archive.org/web/20151003041632/http://www.osundefender.org/?p=204013%2F A Great Message: Gen Buhari Tweets From His Heart This Morning]. osundefender.org</ref> E hitaande 2012, innde Buhari naati nder doggol yimɓe ɓe [[Boko haram|Boko Haram]] hooli ngam ɓe ndarna hakkunde fedde nde e laamu lesdi.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2012/11/boko-haram-names-buhari-5-others-as-mediators/ Boko Haram names Buhari, 5 others as mediators – Vanguard News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119224236/http://www.vanguardngr.com/2012/11/boko-haram-names-buhari-5-others-as-mediators/|date=19 January 2015}}. Vanguardngr.com (1 November 2012). Retrieved on 4 November 2016.</ref> Kono Buhari saliima no feewi, salii waɗde hakkunde laamu nguu e [[Boko haram|Boko Haram]]. E hitaande 2013, Muhammadu Buhari waɗi haalaaji ɗuuɗɗi, nde o ƴami laamu lesdi ndi'i ngam o darna wartugo yimɓe [[Boko haram|Boko Haram]], nden o wi'i ummaatoore hukuumaaji rento ɗon mari haaje ɗuuɗal hukuumaaji lesdi [[Naajeeriya]] haa lesdi [[Naajeeriya]]. Buhari hollitii<ref name="pbk2">[http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/stop-killing-boko-haram-members-buhari-tells-fg/ Stop Killing Boko Haram Members – Buhari Tells FG] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119223446/http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/stop-killing-boko-haram-members-buhari-tells-fg/|date=19 January 2015}}. pointblanknews.com (2 June 2013)</ref> wonde "ko woni sabaabu ngonka kisal e nder leydi ndi ko golle jom en jawɗeele en [...] Hooreejo leydi Nijeer fuɗɗii ɗum fof".<ref>{{Cite news|date=13 December 2014|title=Why we're yet to crush Boko Haram – Jonathan|url=http://www.vanguardngr.com/2014/12/yet-crush-boko-haram-jonathan/|location=Lagos, Nigeria|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119225925/http://www.vanguardngr.com/2014/12/yet-crush-boko-haram-jonathan/|archive-date=19 January 2015|access-date=19 January 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O naamndii kadi ko fayti e njuɓɓudi keeriindi ndi ina jeyaa heen fotde 500 miliyoŋ dolaar hitaande kala yoɓeteendi e 30 000 militeer e nder porogaraam yaafuya gila 2013<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-22357597 Has Nigeria's Niger Delta managed to buy peace? – BBC News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181119113737/https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-22357597|date=19 November 2018}}. Bbc.co.uk (1 May 2013). Retrieved on 4 November 2016.</ref> e laamu fedde ndee, o mettini heen no feewi nde terɗe Boko Haram mbaraa, galleeji mum en mbonni. === Kampaañuuji e woote hooreleydaagu === '''Woote hooreleydaagu 2003''' E hitaande 2003, Buhari suɓaama ngam suɓugo hooreejo lesdi<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6508055.stm|work=BBC News|title=Nigeria: Facts and figures|date=17 April 2007|access-date=24 June 2009|archive-date=1 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170901035339/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6508055.stm|url-status=live}}</ref> bana kanndidaajo lanyol yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] fuu (ANPP). O fooli hooreejo leydi ndi, hono [[Olusegun Obasanjo|Olusẹgun Ọbasanjọ]], ko ɓuri miliyoŋaaji 11 woote.<ref>{{Cite news|title=Buhari at 69: The leader Nigeria lacks|url=https://dailytrust.com/buhari-at-69-the-leader-nigeria-lacks/|access-date=17 September 2023|newspaper=[[Daily Trust]]|date=18 December 2011}}</ref> === Woote hooreleydaagu 2007 === Ñalnde 18 [[lewru]] Duujal hitaande 2006, Buhari suɓaama ngam won'de kanndidaa kawral e lannda yimɓe [[Naajeeriya]] fuu. Ko ɓuri heewde e luulndiiɓe makko e wooteeji abriil 2007 ko kanndidaa PDP laamu nguu, hono [[Umaru Yar'Adua]], ummoriiɗo e diiwaan [[Katsina]] gooto. Buhari hoosi 18% nder wooteeji ɗi Yar'Adua heɓi 70%, ammaa Buhari sali ɗi'i limngal.<ref name="Huge">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6584393.stm "Huge win for Nigeria's Yar'Adua"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426235748/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6584393.stm|date=26 April 2007}}, BBC News, 23 April 2007.</ref> Caggal nde Yar'Adua heɓi laamu, o noddi laamu ngootaagu ngenndi ngam addude terɗe luulndo mettuɗe. ANPP naati e laamu nguu e toɗɗagol hooreejo mum ngenndiijo ngam wonde tergal e kabine Yar'Adua, kono Buhari ñiŋii ngal nanondiral.<ref>Felix Onuah and Camillus Eboh, {{Deprecated archive|url=https://archive.today/20070517203204/http://www.int.iol.co.za/index.php?set_id=1&click_id=68&art_id=nw20070704220154487C404988|title="Nigerian president picks ministers"}}, Reuters (''IOL''), 4 July 2007.</ref> === Woote hooreleydaagu 2011 === E lewru marse 2010, Buhari yalti lannda ANPP, o naati e lannda Kongres ngam Waylo-waylo (CPC), lannda mo o walli sosde. O wiyi o wallitoriima sosde CPC "hono feere ngam haɓaade luural cemmbinngal, etikaaji e miijooji e nder lannda am gonnooɗo ANPP".<ref name="Mamah20100318">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201003180375.html|title=Buhari Joins Congress for Progressive Change|work=Vanguard|author=Emeka Mamah|date=18 March 2010|access-date=22 April 2011|archive-date=19 October 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121019083100/http://allafrica.com/stories/201003180375.html|url-status=live}}</ref> Buhari woni kanndidaajo hooreejo lesdi CPC nder suɓol 2011, o ɗon nodda ardiiɗo lesdi [[Goodluck Jonathan]] mo lanyol lesdi [[Naajeeriya]] (PDP), Mallam [[Nuhu Ribaɗo|Nuhu Ribadu]] mo lanyol lesdi [[Naajeeriya]] (ACN), e [[Ibraahiima Shekarau]] mo lanyol ANPP. Ko kamɓe ngoni ɓurɓe waawde haɓaade e nder kanndidaaji 20.<ref name="INEC">{{cite web|title=Summary of the 2011 Presidential election results|url=http://www.inecnigeria.org/results/presidential/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110529123316/http://www.inecnigeria.org/results/presidential/|archive-date=29 May 2011}}</ref> Buhari waɗi kampaañ mum e dow laylaytol haɓaade fenaande, o fotnoo ko ittude reentaare immunity e dow ardiiɓe laamu. O hokki kadi ballal ngam tabitinki kiitaaji sharia nder jihaaji woyla lesdi [[Naajeeriya]], ko adii ɗum ko ɗum addani mo caɗeele politik hakkunde suɓooɓe Kirista'en nder fombina leydi ndi'i.<ref name="autogenerated4223">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=17 April 2011|work=BBC News|access-date=20 April 2011|archive-date=20 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420211645/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref> Suɓol ngol waɗii fitinaaji mawɗi hakkunde diinaaji, ɗi 800 neɗɗo maayi e nder leydi ndi, nde tawnoo wallidiiɓe Buhari njani e gure Kerecee’en e nder diiwaan caka leydi ndi.<ref name="cfr">{{cite web|url=http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|title=Nigerian Religious Leaders Advise Political Candidates|date=12 December 2014|website=cfr.org|access-date=19 January 2015|archive-date=13 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113121021/http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|url-status=live}}</ref> Fitinaaji balɗe tati ɗii, ko huunde nde Buhari haali ko ina ɓuuɓna.<ref name="cfr2">{{cite web|url=http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|title=Nigerian Religious Leaders Advise Political Candidates|date=12 December 2014|website=cfr.org|access-date=19 January 2015|archive-date=13 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113121021/http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|url-status=live}}</ref> Ko wonaa jamirooje ummoraade e ''Human Rights Watch'', ñaawoowo woote ɗee "ina jeyaa e ɓurɗe nuunɗude e daartol leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]", Buhari wiyi wonde woote ɗee ina ŋakki, o jeertinii<ref name="cfr3">{{cite web|url=http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|title=Nigerian Religious Leaders Advise Political Candidates|date=12 December 2014|website=cfr.org|access-date=19 January 2015|archive-date=13 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113121021/http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|url-status=live}}</ref> wonde "so ko waɗi e hitaande 2011 ina foti waɗde kadi e hitaande 2015, e dow moƴƴere Alla, baboon fof maa won dogdu e ƴiiƴam".<ref>{{cite web|last1=Soyombo|first1=Fisayo|title=Opinion Will Muhammadu Buhari be Nigeria's next president?|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2014/12/will-muhammadu-buhari-be-niger-2014123191647111939.html|website=aljazeera.com|access-date=19 January 2015|date=31 December 2014|quote=In 2011, Buhari was accused of inciting the violence that followed his loss to Jonathan. The following year, he said "the dog and the baboon would all be soaked in blood" should the 2015 election be rigged. Buhari has shed blood before for his presidential ambition, some people believe. And they think he would do it again. Such a man, they reason, should never taste power.|archive-date=11 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150111054340/http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2014/12/will-muhammadu-buhari-be-niger-2014123191647111939.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|last1=Ndujihe|first1=Clifford|last2=Idonor|first2=Daniel|title=Post-election violence: FG panel report indicts Buhari|url=http://www.vanguardngr.com/2011/10/post-election-violence-fg-panel-report-indicts-buhari/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|access-date=19 January 2015|date=11 October 2011|archive-date=19 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119225955/http://www.vanguardngr.com/2011/10/post-election-violence-fg-panel-report-indicts-buhari/|url-status=live}}</ref> Buhari heddii ko "jaambaaro leñol" wonande won e yimɓe ngam salaade fenaande.<ref>{{cite web|url=http://www.naij.com/306026-buharis-presidential-attempts-and-2015-chances.html|title=Buhari's Presidential Attempts And 2015 Chances|date=November 2014|website=naij.com|access-date=21 January 2015|archive-date=13 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141113064255/http://www.naij.com/306026-buharis-presidential-attempts-and-2015-chances.html|url-status=live}}</ref> O heɓi 12 214 853 woote, o woni ɗiɗaɓo caggal Jonathan, mo heɓi 22 495 187 woote, o anndinaama o heɓi.<ref name="Next20110421">{{cite web|url=http://234next.com/csp/cms/sites/Next/Home/5691404-146/story.csp|title=Congress for Progressive Change considers going to court and Buhari declared that he will make Nigeria ungovernable for Jonathan. Since then the Boko Haram Sect has been bombing Nigerians|work=Next|author=Festus Owete|date=21 April 2011|access-date=22 April 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304095821/http://234next.com/csp/cms/sites/Next/Home/5691404-146/story.csp|archive-date=4 March 2016}}</ref> === Woote hooreleydaagu 2015 === Winndannde mawnde: Suɓol mawngol leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] 2015 Buhari dogginaama nder suɓol hooreejo lesdi nder hitaande 2015 bana kanndidaajo lanyol Kongres. ''Platform'' makko mahiraa ko e natal makko no haɓantooɗo fenaande tiiɗnde e innde makko nde fenaande e nuunɗal, kono o wiyi o ƴeewtataa ardiiɓe fenaande ɓennuɓe, o rokkataa ardiiɓe wujjuɓe e fenaande ɓennunde so ɓe tuubnii.<ref>{{Cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/173941-buhari-will-not-probe-past-corrupt-nigerian-leaders-repent-apc.html|title=Buhari will not probe past corrupt Nigerian leaders if they repent – APC|date=29 December 2014|newspaper=[[Premium Times]]|access-date=19 January 2015|archive-date=19 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119223627/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/173941-buhari-will-not-probe-past-corrupt-nigerian-leaders-repent-apc.html|url-status=live}}</ref> E nder doggol wooteeji 2015, kampaañ Jonathan ɗaɓɓiri yo Buhari woppu wooteeji ɗii, o wiyi o mbo rewi e doosɗe leydi ndii.<ref>{{Cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|title=#Nigeria2015: Jonathan wants Buhari disqualified|date=11 January 2015|newspaper=[[Premium Times]]|access-date=19 January 2015|archive-date=18 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150118024219/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|url-status=live}}</ref> E wiyde winndannde teskinnde ndee, ngam waawde suɓaade hooreejo leydi, neɗɗo ina foti « jaŋngude ko famɗi fof tolno seedantaagal Duɗal walla ko nanndi heen ». Buhari waawaano hokkude hay hujja gooto, o wiyi o majjini koppiiji dipolomaaji makko asliiji nde galle makko yani caggal nde o fooli laamu e hitaande 1985.<ref>{{Cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|title=#Nigeria2015: Jonathan wants Buhari disqualified|date=11 January 2015|newspaper=[[Premium Times]]|access-date=19 January 2015|archive-date=18 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150118024219/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|url-status=live}}</ref> E lewru mee 2014, caggal nde sukaaɓe rewɓe janngooɓe [[Chibok]] mbaraa, Buhari ñiŋii no feewi fitinaaji [[Boko haram|Boko Haram]]. O "eeri Naajeeriya'en ngam ɓe ndarna diina, siyaasaaku e kala senngooji goɗɗi ngam ɓe ɗon ƴama fitinaaji ɗi o wi'i ɗi ɗon ƴama yimɓe ɓe ngalaa hakkiilo, ɓe ɗon ƴama juulɓe".<ref>Ajasa, Femi. (8 May 2014) [http://www.vanguardngr.com/2014/05/buhari-boko-haram-youre-bigots-masquerading-muslims/ BUHARI TO BOKO HARAM: You're bigots masquerading as Muslims – Vanguard News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140509023342/http://www.vanguardngr.com/2014/05/buhari-boko-haram-youre-bigots-masquerading-muslims/|date=9 May 2014}}. Vanguardngr.com. Retrieved on 4 November 2016.</ref> E [[lewru]] juko hitaande 2014, Buhari daɗii e bommbooji ɗi [[Boko haram|Boko Haram]] waɗi e nguurndam mum to [[Kaduna]] ; 82 neɗɗo mbaraama heen.<ref>Muhammed, Garba. (24 July 2014) [https://web.archive.org/web/20160821173244/http://uk.reuters.com/article/uk-nigeria-violence-idUKKBN0FS19N20140723 Suicide bombs in Nigeria's Kaduna kill 82, ex-leader Buhari targeted] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821173244/http://uk.reuters.com/article/uk-nigeria-violence-idUKKBN0FS19N20140723|date=21 August 2016}} [[Reuters]]. Uk.reuters.com. Retrieved on 4 November 2016.</ref> E [[lewru]] Duujal hitaande 2014, Buhari fodani ɓesdugo kisal nder leydi [[Naajeeriya]] to o suɓaama hooreejo lesdi.<ref>[https://www.voanews.com/a/nigeria-opposition-leader-vows-to-improve-security/2557090.html Nigeria Opposition Leader Vows to Improve Security] . Voanews.com (12 December 2014). Retrieved on 4 November 2016.</ref> Caggal ngolɗoo bayyinaango, jaɓgol Buhari ɓeydiima no feewi, ko ɓuri heewde ko sabu Jonathan ina nanndi e waasde waawde haɓaade Boko Haram. Buhari waɗi kisal nder leydi e momtude fedde nde, ko huunde e geɗe teeŋtuɗe e nder kampaañ makko. E [[lewru]] Yarkomaa 2015, fedde wiyeteende "Mouvement pour l'émancipation du delta du Niger" (MEND) jaɓi Buhari.<ref>{{Cite news|url=http://www.punchng.com/news/mend-replies-pdp-says-buhari-best-candidate/|title=MEND replies PDP, says Buhari best candidate|date=9 January 2015|newspaper=[[The Punch]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150110195931/http://www.punchng.com/news/mend-replies-pdp-says-buhari-best-candidate/|archive-date=10 January 2015|df=dmy-all}}</ref> E [[lewru]] feebariyee 2015, hooreejo leydi [[Naajeeriya]] ɓooyɗo, hono [[Olusegun Obasanjo]], yalti e lannda PDP, o jaɓi Buhari.<ref>{{cite web|url=http://www.rfi.fr/afrique/20150218-nigeria-ex-president-olusegun-obasanjo-lache-goodluck-jonathan-pdp-apc-boko-haram-presidentielle/|title=Nigeria: l'ex-président Olusegun Obasanjo lâche Goodluck Jonathan|date=18 February 2015|access-date=4 March 2015|publisher=RFI|archive-date=10 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150310123841/http://www.rfi.fr/afrique/20150218-nigeria-ex-president-olusegun-obasanjo-lache-goodluck-jonathan-pdp-apc-boko-haram-presidentielle/|url-status=live}}</ref> Ñalnde 31 mars, Jonathan noddi Buhari ngam jaɓde e jaarnaade mo e suɓagol makko hooreejo leydi.<ref name="telegraph">{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/nigeria/11507102/Muhammadu-Buhari-claims-victory-in-Nigerias-presidential-elections.html|title=Muhammadu Buhari claims victory in Nigeria's presidential elections|work=The Telegraph|author=Colin Freeman|date=31 March 2015|access-date=31 March 2015|archive-date=1 April 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150401021040/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/nigeria/11507102/Muhammadu-Buhari-claims-victory-in-Nigerias-presidential-elections.html|url-status=live}}</ref> Buhari hunnaama ñalnde 29 [[lewru]] Mbooy hitaande 2015 e nder kewu ngu ko famɗi fof 23 hooreejo leydi e laamu tawtoraama.<ref>{{Cite web|title=Historic succession complete as Buhari is sworn in as the president of Nigeria {{!}} Nigeria {{!}} The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2015/may/29/historic-succession-complete-buhari-sworn-in-nigerian-president|access-date=17 September 2023|website=amp.theguardian.com|date=29 May 2015}}</ref> === Udditgol ɗiɗaɓol === ''Inauguration'' ɗiɗaɓo Buhari bana hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] 15ɓo, e hooreejo lesdi 4ɓo nder lesdi [[Naajeeriya]] nayaɓre waɗii nyande Alarba, 29 May 2019, ɓaawo suɓol hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] 2019 e maande fuɗɗam manndaa ɗiɗaɓo e ragare duuɓi nayi ɗi Muhammadu Buhari vijo hooreejo lesdi e Ye11.<ref>{{Cite web|title=Nigeria Presidential Elections Results 2019|url=https://www.bbc.co.uk/news/resources/idt-f0b25208-4a1d-4068-a204-940cbe88d1d3|date=26 February 2019|access-date=23 May 2023|website=[[BBC News]]|archive-date=4 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201104082004/https://www.bbc.co.uk/news/resources/idt-f0b25208-4a1d-4068-a204-940cbe88d1d3|url-status=live}}</ref> Ko ngol woni go’o ko ngol woni go’o ko hooreejo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], e 6ɓo e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{cite web|url=https://fmic.gov.ng/inauguration-of-president-muhammadu-buhari-as-president-professor-yemi-osinbajo-as-vice-president-of-the-federal-republic-of-nigeria/|title=2019 Presidential Inauguration Ceremony|last1=Oyeyemi|first1=Tunji|date=29 May 2019|publisher=FMIC|access-date=23 May 2023}}</ref><ref name="speech">{{Cite news|last1=Erezi|first1=Dennis|title=Buhari sworn in for second term|url=https://guardian.ng/news/buhari-sworn-in-for-second-term/|location=Lagos, Nigeria|date=29 May 2019|access-date=23 May 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Juulde hunnde laamu nguu waɗi ko to nokku biyeteeɗo ''Eagle Square to'' [[Abuja]], laamorgo leydi ndii. Ardiiɗo kiitaaji joonde diidaaɗi lesdi [[Tanko Muhammad]] waɗi hunnde hooreejo lesdi Buhari e cukko hooreejo lesdi [[Yemi Osinbajo]]. Haala udditgol aadaaji ka waɗaaka.<ref name="speech2">{{Cite news|last1=Erezi|first1=Dennis|title=Buhari sworn in for second term|url=https://guardian.ng/news/buhari-sworn-in-for-second-term/|location=Lagos, Nigeria|date=29 May 2019|access-date=23 May 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> == Hooreejo leydi (2015-2023) == Kabaruuji goɗɗi: Hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] Faggudu nduu ina yahra e 0,9% gila e laamu nguu, e hitaande 2020, ŋakkeende golle ina tolnoo e 23%, tawi miliyoŋaaji ina naata e baasal.<ref>{{Cite news|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2019/05/30/nigerians-got-poorer-in-muhammadu-buharis-first-term|title=Nigerians got poorer in Muhammadu Buhari's first term|newspaper=The Economist|access-date=26 March 2020|issn=0013-0613|archive-date=26 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200326160508/https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2019/05/30/nigerians-got-poorer-in-muhammadu-buharis-first-term|url-status=live}}</ref> Gila hitaande 2015, Buhari majjii wallitooɓe sabu neɗɗaagu makko ngu o yi’ata ngu alaa semmbe e ƴettude kuule ɗe o miijii.<ref name="ebe">{{Cite journal|last=Obadare|first=Ebenezer|year=2019|title=Introduction: Nigeria – Twenty years of civil rule|journal=African Affairs|volume=121|issue=485|pages=e75–e86|doi=10.1093/afraf/adz004}}</ref> === Ngaska === Wasiya'en Buhari mawɓe ɗon mari: ɓiɗɗo mawniiko'en [[Mamman Daura]], jom filu [[Ismaila Isa Funtua]], ardiiɗo siyaasaaku [[Baba Gana Kingibe]], [[Abba Kyari]] hooreejo kuuɗe hooreejo lesdi; e gila e daawal cakkitiingal manndaa makko gadano, [[Boss Mustapha]] Sekereteer laamu Fedde nde.<ref name="vol60">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref> Doole kabine makko cooyngal caggal nde o heɓi laamu ɗiɗaɓuru, Buhari hollitii ɓural makko e terɗe kabine ɗaɓɓooɓe batuuji walla diisnondiral ngam ardude e ɗeen ɗaɓɓaande rewrude e hooreejo gollordu walla rewrude e binndoowo laamu.<ref name="vol602">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref> Gila e Republique nayaɓere, golle jaagorɗe ina ɗaɓɓi e sariya wonde ina njogii mbaadi etno-demokaraasi fedde nde, tawa ina waɗi jaagorde lomto kala dowla fedde nde. Gagga mum ko batte miijooji politik ko huunde himmunde e toɗɗagol jaagorɗe ngam wonde ardiiɓe lanndaaji nokkuuji ɗi ngalaa jotondiral ngam heɓde golle kabine.<ref name="vol603">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref> Nominaasiyoŋ nder kabine Buhari ɗon mari bawɗe dow ɗi'i miijooji siyaasaaku e boo ɓadaaki hooreejo lesdi e kabine maako nder.<ref name="vol604">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref> E lewru ut 2019, hooreejo leydi ndi innitiri kabine mum ko ɓuri heewde e terɗe worɓe tawi duuɓi mum en ko 60, tawi ko gollotooɓe politik walla ɓadtiiɓe hooreejo leydi ndi ɓuri heewde heen.<ref name="gang">{{Cite journal|date=26 July 2019|title=The Gang of 43 breaks cover|url=https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|journal=African Confidential|language=en|volume=60|access-date=23 October 2019|archive-date=1 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191101173158/https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|url-status=live}}</ref> Kabinee oo ina waɗi guwerneeruuji ɗiɗo alɗuɓe ummoriiɓe to Delta Niger, [[Timipre Sylva]] e [[Godswill Akpabio]] ɓe ngonnoo ko e fuɗɗoode lannda luulndo PDP e jaagorɗe sappo e nayo keɓtinaaɗe ɗe won heen ñaawooɓe mbiyata ko ɓe mbaɗaani golle moƴƴe walla ɓe njokkondirii e hooreejo leydi ɓennuɗo bonɗo.<ref name="gang2">{{Cite journal|date=26 July 2019|title=The Gang of 43 breaks cover|url=https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|journal=African Confidential|language=en|volume=60|access-date=23 October 2019|archive-date=1 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191101173158/https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|url-status=live}}</ref> === Jam baandu === E lewru mee 2016, Buhari woppii njillu mum balɗe ɗiɗi to [[Lagos]] ngam udditde eɓɓooji e nder diiwaan hee kono o lomtii ɗum ko cukko hooreejo leydi ndii, hono [[Yemi Osinbajo]], caggal nde o holliti "ñawu noppi" ngu tuumaama ko ñawu Ménière.<ref>{{cite news|last=Adetayo|first=Olalekan|date=22 May 2016|title=Buhari cancels two-day state visit to Lagos|location=[[Abuja]]|url=http://punchng.com/buhari-cancels-two-day-state-visit-lagos/|access-date=30 June 2016|archive-date=27 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160627153104/http://punchng.com/buhari-cancels-two-day-state-visit-lagos/|url-status=live|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> Ñalnde 6 [[lewru]] nduu, Buhari yahi leydi Angalteer ngam ɗaɓɓude safaara.<ref>{{cite news|last=Nwabughuiogu|first=Levinus|date=6 June 2016|title=Buhari heads to London for medical treatment|url=http://www.vanguardngr.com/2016/06/buhari-heads-london-medical-treatment/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 June 2016|archive-date=11 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160711005842/http://www.vanguardngr.com/2016/06/buhari-heads-london-medical-treatment/|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Ifijeh|first=Martins|date=9 June 2016|title=Nigeria: Meniere's Disease and Buhari's Health|work=[[Thisday]] Live|publisher=All Africa|url=http://allafrica.com/stories/201606090823.html|access-date=30 June 2016|archive-date=15 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160615002826/http://allafrica.com/stories/201606090823.html|url-status=live}}</ref> Ɗum waɗi balɗe seeɗa caggal nde kaaldiiɗo hooreejo leydi ndii, hono [[Femi Adesina|Femi Adesina,]] wiyi wonde Buhari ina "fotnoo fiɗtaandu" e "hale e ɓernde", ɗum noon ko mettere mawnde e ñiŋooje ummoraade e annduɓe politik e almudɓe mum.<ref>{{cite news|title=Buhari Travelled Abroad Over Poor Health – Nigerians|work=[[Naij]]|url=https://www.naij.com/388658-buhari-travelled-abroad-over-poor-health-nigerians.html|access-date=30 June 2016|archive-date=20 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820114334/https://www.naij.com/388658-buhari-travelled-abroad-over-poor-health-nigerians.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last=Rahman|first=Tunde|date=11 June 2016|title=On President Buhari's Health|url=http://www.thisdaylive.com/index.php/2016/06/11/on-president-buharis-health/|access-date=30 June 2016|archive-date=27 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160627174256/http://www.thisdaylive.com/index.php/2016/06/11/on-president-buharis-health/|url-status=live|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Kolawole|first=O'Femi|date=7 June 2016|title=President Buhari's health and Aso Rock lies|url=https://www.thecable.ng/president-buharis-health-aso-rock-lies|access-date=30 June 2016|archive-date=8 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160608133442/https://www.thecable.ng/president-buharis-health-aso-rock-lies|url-status=live|newspaper=[[TheCable]]}}</ref> E lewru feebariyee 2017, caggal ko siforaa ko "ƴeewndo safaara kuuɓtodinngo" to leydi Angalteer,<ref>{{cite web|title=Muhammadu Buhari extends medical leave in UK|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|access-date=6 February 2017|website=Aljazeera|archive-date=6 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170206163247/http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|url-status=live}}</ref> Buhari ɗaɓɓiri parlemaa yo ɓeydu balɗe safaara mum ngam faddaade njeñtudi ƴeewndo.<ref>{{cite web|title=Buhari fails to return – New Telegraph Nigerian Newspaper|url=https://newtelegraphonline.com/news/buhari-fails-return/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170208041432/https://newtelegraphonline.com/news/buhari-fails-return/|archive-date=8 February 2017|access-date=7 February 2017}}</ref> Biro makko rokkaani heen humpitooji goɗɗi ko fayti e ngonka cellal makko, walla ñalngu ngu o foti artude.<ref>{{cite web|title=Muhammadu Buhari extends medical leave in UK|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|access-date=6 February 2017|website=Aljazeera|archive-date=6 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170206163247/http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|url-status=live}}</ref> Ñalnde 8 [[lewru]] feebariyee, hooreejo leydi Buhari e hoore mum siifondiri ɓataake feewde e hooreejo leydi [[Naajeeriya]] ngam jeertinde ɗum ɓeydugol balɗe makko hitaande kala, o acci cukko hooreejo leydi makko e dow ballal.<ref>Ismail Mudashir, [https://web.archive.org/web/20170212102522/http://www.dailytrust.com.ng/news/general/i-won-t-return-until-doctors-are-satisfied-buhari/184892.html "I won’t return until doctors are satisfied – Buhari"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212102522/http://www.dailytrust.com.ng/news/general/i-won-t-return-until-doctors-are-satisfied-buhari/184892.html|date=12 February 2017}}, ''Daily Trust'', 12 February 2017.</ref><ref>[http://thenationonlineng.net/cant-return-home-now-buhari/ "Why I can’t return home now, by Buhari"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170213141408/http://thenationonlineng.net/cant-return-home-now-buhari/|date=13 February 2017}}, ''The Nation''</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/223218-exclusive-i-wont-return-doctors-satisfied-buhari.html "XCLUSIVE: I won’t return until doctors are satisfied — Buhari"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170213164343/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/223218-exclusive-i-wont-return-doctors-satisfied-buhari.html|date=13 February 2017}}, ''Premium Times'', 11 February 2017.</ref> Ɓaawo o wala balɗe 51 haa laamu, Ardiido Buhari hooti lesdi [[Naajeeriya]]. O ari ko e laana ndiwoowa [[Kaduna]] subaka ñalnde 10 marse.<ref>{{Cite news|author=adekunle|date=10 March 2017|title=Ag. President, others receive Buhari in Presidential Villa|url=http://www.vanguardngr.com/2017/03/ag-president-others-receive-buhari-in-presidential-villa/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310095225/http://www.vanguardngr.com/2017/03/ag-president-others-receive-buhari-in-presidential-villa/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|last=Comrade|first=Ameh|date=10 March 2017|title=Buhari returns to Nigeria|url=http://dailypost.ng/2017/03/10/breaking-buhari-returns-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310084839/http://dailypost.ng/2017/03/10/breaking-buhari-returns-nigeria/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=10 March 2017|title=UPDATED: Buhari arrives Nigeria|url=http://www.premiumtimesng.com/news/225725-updated-buhari-arrives-nigeria.html|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Premium Times]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310112107/http://www.premiumtimesng.com/news/225725-updated-buhari-arrives-nigeria.html|url-status=live}}</ref> Hay so tawii humpitooji ina pamɗi e nder dumunna mo o woni to [[Londres]], o naatnaa e fotooje ñalnde 9 marse omo hawra e diine ɓurɗo mawnude e nder dental Angalteer, hono Arɗo diineeji Canterbury biyeteeɗo [[Justin Welby]].<ref>{{cite news|date=10 March 2017|title=Nigeria President Buhari: I've never been so sick|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-39228656|access-date=11 April 2017|archive-date=13 April 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180413143509/http://www.bbc.com/news/world-africa-39228656|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Muhammadu Buhari returns home from London medical leave|work=Nigeria News|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/03/muhammadu-buhari-returned-home-state-media-170310065849423.html|access-date=11 April 2017|publisher=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310125927/http://www.aljazeera.com/news/2017/03/muhammadu-buhari-returned-home-state-media-170310065849423.html|url-status=live}}</ref> Cukko hooreejo leydi ndi, [[Yemi Osibanjo]], woni hooreejo leydi ndi, tawi hooreejo leydi ndi ina jokki e cellal mum to [[Abuja]].<ref>{{Cite news|date=10 March 2017|title=Breaking: Osinbajo remains Acting President, says Buhari|url=http://www.vanguardngr.com/2017/03/breaking-need-rest-says-buhari/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310112931/http://www.vanguardngr.com/2017/03/breaking-need-rest-says-buhari/|url-status=live}}</ref> Hooreejo leydi ndii ina ŋakki e jeewte mawɗe e nder laamuuji e nder renndo, ko ina wona lebbi ɗiɗi tan caggal nde o arti e laamu ummoraade Angalteer. E nder haala cakkitiika kaa, o tawtoraaka batu Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FEC), kewu ñalngu golloowo yuɓɓinaangu to ''Eagle Square to'' [[Abuja]] ñalnde 15 mee 2017.<ref>{{Cite news|date=1 May 2017|title=#WhereIsBuhari: President Buhari Absent From May Day Rally|url=http://saharareporters.com/2017/05/01/whereisbuhari-president-buhari-absent-may-day-rally|location=New York City, United States|access-date=21 August 2017|newspaper=[[Sahara Reporters]]|archive-date=9 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170809185308/http://saharareporters.com/2017/05/01/whereisbuhari-president-buhari-absent-may-day-rally|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Nathaniel|first=Soonest|date=2 May 2017|title=Panic over Buhari's health: OBJ, IBB, Abdulsalami to meet secretly in Minna|url=https://www.naij.com/1102293-panic-buharis-health-obj-ibb-abdulsalami-meet-secretly-minna.html|access-date=21 August 2017|website=naij.com|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803220218/https://www.naij.com/1102293-panic-buharis-health-obj-ibb-abdulsalami-meet-secretly-minna.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=2 May 2017|title=Falana & Civil Society Leaders Urge President Buhari to take Medical Leave|url=https://www.bellanaija.com/2017/05/falana-civil-society-leaders-urge-president-buhari-to-take-medical-leave/|website=BellaNaija|access-date=2 May 2017|archive-date=2 May 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502134625/https://www.bellanaija.com/2017/05/falana-civil-society-leaders-urge-president-buhari-to-take-medical-leave/|url-status=live}}</ref> Miijooji ko faati e cellal hooreejo leydi ndii ina cirƴa e nder renndo ngo e nder balɗe garooje caggal nde hooreejo leydi ndii Buhari yiɗi "gollaade e galle".<ref>{{cite web|date=26 April 2017|title=Buhari To Work From Home Today • Channels Television|url=https://www.channelstv.com/2017/04/26/buhari-to-work-from-home-today/|access-date=21 August 2017|website=channelstv.com|archive-date=12 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812133228/http://www.channelstv.com/2017/04/26/buhari-to-work-from-home-today/|url-status=live}}</ref> Woɓɓe nder yimɓe mawɓe lesdi [[Naajeeriya]] ɗon ƴama hooreejo lesdi man ngam o hoosa balɗe juutɗe ngam nyawdugo,<ref>{{cite news|date=2 May 2017|title=Nigeria's President Buhari urged to take medical leave|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-39778012|access-date=21 August 2017|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803215010/http://www.bbc.com/news/world-africa-39778012|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=1 May 2017|title=Buhari's health needs urgent medical attention – Falana|url=http://dailypost.ng/2017/05/01/buharis-health-needs-urgent-medical-attention-falana/|location=Lagos, Nigeria|access-date=21 August 2017|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803212523/http://dailypost.ng/2017/05/01/buharis-health-needs-urgent-medical-attention-falana/|url-status=live}}</ref> ɓe ɗon holla o ɗon mari bawɗe waɗugo limngal yimɓe nder asaweeje ɗiɗi.<ref>{{cite web|date=2 May 2017|title=Muhammadu Buhari: Nigeria"s President urged to take medical leave|url=http://pulse.ng/local/muhammadu-buhari-nigerias-president-urged-to-take-medical-leave-id6612668.html|access-date=21 August 2017|website=pulse.ng|archive-date=29 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170829010945/http://www.pulse.ng/local/muhammadu-buhari-nigerias-president-urged-to-take-medical-leave-id6612668.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Bolashodun|first=Oluwatobi|date=28 April 2017|title=BREAKING: President Buhari absent at Friday Juma'at prayer in Aso Villa|url=https://www.naij.com/1101886-breaking-president-buhari-absent-juma-prayer-aso-villa.html|access-date=21 August 2017|website=naij.com|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803222157/https://www.naij.com/1101886-breaking-president-buhari-absent-juma-prayer-aso-villa.html|url-status=live}}</ref> Hooreejo leydi Buhari kadi ummii leydi [[Naajeeriya]] ngam ƴeewde cellal mum to [[London]] ñalnde 7 [[lewru]] Mbooy hitaande 2017.<ref>{{cite news|date=8 May 2017|title=Again, Buhari travels to UK for check-up, hands over to Osinbajo|url=http://www.vanguardngr.com/2017/03/buharill-still-travel-london-medicals-presidency/|location=Lagos, Nigeria|access-date=10 May 2017|archive-date=12 May 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170512002747/http://www.vanguardngr.com/2017/03/buharill-still-travel-london-medicals-presidency/|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Hooreejo leydi Buhari warti lesdi [[Naajeeriya]] diga siwtaare maako haa lesdi Biritaniya balɗe 104 ɓaawo o dilli, nyande 19 lewru Ogost 2017.<ref>{{Cite web|title=Buhari returns after lengthy UK medical treatment|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/08/nigeria-buhari-return-lengthy-uk-treatment-170819134302820.html|access-date=21 August 2017|website=www.aljazeera.com|archive-date=20 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170820230206/http://www.aljazeera.com/news/2017/08/nigeria-buhari-return-lengthy-uk-treatment-170819134302820.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Adeshida|first1=Abayomi|last2=Agbakwuru|first2=Johnbosco|last3=Nwabughiogu|first3=Levinus|last4=Ajayi|first4=Omeiza|title=After 104 days on medical vacation…Finally, Buhari returns|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url=https://www.vanguardngr.com/2017/08/104-days-medical-vacation-finally-buhari-returns/|location=Lagos, Nigeria|access-date=31 August 2017|archive-date=31 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170831215926/https://www.vanguardngr.com/2017/08/104-days-medical-vacation-finally-buhari-returns/|url-status=live}}</ref> Ñalnde 8 [[lewru]] nduu, Buhari ummiima leydi [[Naajeeriya]] fayde [[London]] ngam ƴeewndaade cellal mum, nde o arti e USA ; e o arti ñalnde alet 11 [[lewru]] mbooy hitaande 2018.<ref>{{cite news|title=Buhari returns from UK medical trip|url=http://www.punchng.com/buhari-returns-from-uk-medical-trip/|access-date=12 May 2018|archive-date=11 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180511232111/http://www.punchng.com/buhari-returns-from-uk-medical-trip/|url-status=live|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> === Faggudu === Buhari wonnoo ko suɓngo welngo wonande Naajeeriyankooɓe heewɓe sabu jikku mo o yi’ata mo bonnataa.<ref name=":0">{{cite journal|last1=Obadare|first1=Ebenezer|journal=Current History|date=May 2017|volume=116|issue=790|url=http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414|title=Perspective: A Nigerian President's Disappointing Return|doi=10.1525/curh.2017.116.790.194|archive-date=14 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180214142500/http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414}}</ref> Nde Buhari heɓi laamu, mo meeɗiino mooftude ballal mum e wooteeji tati ɓennuɗi ɗii, o leeltinii hollirde anniya makko ngam safrude caɗeele ɗe o haali e nder kampaañ makko. Pellital fuɗɗoraade ajendaaji makko politik nder leydi hono innde ardiiɓe kabine ƴetti lebbi jeegom,<ref name=":02">{{cite journal|last1=Obadare|first1=Ebenezer|journal=Current History|date=May 2017|volume=116|issue=790|url=http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414|title=Perspective: A Nigerian President's Disappointing Return|doi=10.1525/curh.2017.116.790.194|archive-date=14 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180214142500/http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414}}</ref> tawi noon ƴettugol bidsee 2016 e 2017 ina leeltini sabu hareeji nder leydi. E hitaande arandeere nde Buhari ardi, [[Naajeeriya]] heɓi ustaare coggu ngu, ɗum waɗi ustaare faggudu.<ref>{{Cite news|date=31 March 2011|title=Muhammadu Buhari, Nigeria's 'new broom' president in profile|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-12890807|access-date=13 December 2022|archive-date=30 August 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120830020742/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref> Ngam heɓugo ceede ngam ustugo soynde ceede ngam heɓugo ceede ngam ɓesdugo budget kapitaal, Buhari yahi haa lesɗe 20 ngam ɗaɓɓitugo ceede.[15 Ndeen noon, dokkal bidsee yaajde ngam wallitde gollorɗe ɗee, artiraa e ñalngu goɗɗo.[155] E hitaande adannde laamu nguu, Naira, kaalis leydi Najeriya, ustii e nder luumo ɓaleejo, ɗum addani luural hakkunde njulaagu laamu nguu e njulaagu ɓaleejo.[156] Ko ɗum waɗi ŋakkeende kaalis leydi ndii, yanii e njulaagu keewngu haa arti noon e yeeyooɓe petroŋ. Kono noon, luural hakkunde tolnooji laamu e tolnooji luumo ɓaleejo udditii fartaŋŋe wonande yimɓe jokkondirɓe no feewi ngam waɗde arbitraas, waɗde ko ina ƴattoo natal hooreejo leydi ndii ngam haɓaade fenaande.[157] E lewru mee 2016, laamu nguu hollitii ɓeydagol coggu pompe petroŋ laawɗuɗo ngam ustude ŋakkeende kaalis sabu ŋakkeende kaalis caggal leydi.[158] E hitaande 2016, faggudu leydi ndii ustiima fotde 1,6% e hitaande 2017, ɓeydagol faggudu leydi ndii ina ɗaminaa maa won ko famɗi. Laamu Buhari gadano e laamu nguu hawri ko e ustaare coggu petroŋ nannduɗo e laamu makko ɗiɗaɓuru kono laamu makko hollirtaa darnde tiiɗnde ngam feewnude jolɗe laamu.[157] Bidjet 2018 hollitii politik fiskaal yaajɗo e kaalis baɗaaɗo e eɓɓooji njuɓɓudi ko wayi no laabi strateeji, ponte e jolngooji.[159] Gila ɓeydagol faggudu ummoraade e ustaare 2016, ƴellitaare leelnde ina addana leydi ndii caggal hoɗdiiɓe mum heewɓe e duunde he e ɓeydagol PIB. Toɓɓe ŋakkeende golle ina keddii e toowde e kala golle ngam ɓeydude ngalu ngu wonaa petroŋ moƴƴaani tawa ngalu laamu nguu ina waɗi heen geɗal mawngal e bidsee mum hitaande kala ko yowitii e ñamaale sarwisaaji.[160] Buhari e ballal hooreejo Banki Cakaari fuɗɗi dabareeji ngam ɓesdugo kuuɗe ndemri bee nanta lobbingo bankiiji feere-feere ngam hokkugo ceede ko hewti ceede lesdi ndi'i e limngal laamu ngam nastinugo kuuje nyamdu ɗe ndema nder lesdi ndi'i. E manndaa makko ɗiɗaɓo, jaagorde bidsee, Udo Udoma e jaagorgal njulaagu, Enemalah, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njiɗi ko rimɗinde, ɓe ngartiraaka.[120] Laamu nguu jokki e golloraade mbayliigu nguu e nder manndaa ɗiɗaɓo laamu nguu hay so tawii noon ko ƴaañooɓe ɓee mbiyata ko mbayliigu nguu ina waawi waɗde ko ina wona arbitrage abuses e round-tripping e juuɗe cronies laamu nguu.[160] === Wellitaare renndo === E hitaande 2016, Buhari udditi porogaram ngenndiijo ngam wallitde renndo, porogaraam ngenndiijo ngam wellitaare renndo.[161] Porogaram oo sosaa ko ngam waawde feccude jawdi ndii e nder renndo ngo, tawa ina jeyaa heen sukaaɓe, sukaaɓe, e rewɓe. Wonno ko porogaraamuuji nay baɗɗi faayiida ngam haɓaade baasal, ŋakkeende golle e wallitde ɓeydude ƴellitaare faggudu:[162] Taskaram N-Power hokki sukaaɓe Naajeeriya'en janngirde kuuɗe e janngirde, nden boo hokki ɓe ceede lewru fuu ko yotti 30,000 Naira Naajeeriya (83.33 Dollars Amerika). Npower ko taskaramji limngal rento ɗi hooreejo lesdi Muhammadu Buhari fuɗɗi nyande 8 lewru Juko hitaande 2016 ngam ɓesdugo kuuɗe sukaaɓe. Eɓɓaande ndee sosaa ko e mbaadi kuuɓtodinndi e porogaraam ngenndiijo (Investissement Social Social) ngam ustude heblo keɓgol karallaagal e mahngo mbaawkaaji e nder naftortooɓe. Porogaraam (Conditional Cash Transfer Program) (CCTP) ina wallita no feewi e ɓurɓe waasde, e rokkude kaalis wonande ɓeen wonɓe e fedde ɓurnde famɗude ngalu, wallitde ustude baasal, moƴƴinde nguura e jogaade hoore mum, e wallitde ƴellitaare e ɓeydude ñaamde.[163] Porogaraam gollordu e doole laamu (GEEP) ko porogaram gollordu njulaagu (micro-lending) jowitiingu e remooɓe, yeeyooɓe tokosɓe e rewɓe luumooji tawa ina njogii fotde. Ndee ɗoo taskaram hokki nyamaande nde walaa ceede ngam heɓugo nafuuda, walliti ngam ustugo ceede fuɗɗam kuuɗe filu nder lesdi Naajeeriya. Porogaraamuuji ɗii ko : Moni njulaagu, Moni luumo e Moni remoowo. Porogaraam ngenndiijo ñamri duɗe (NHGSF) etinooma ɓeydude binnditagol duɗe ɗee e rokkude sukaaɓe duɗe ɗee ñaamdu tawa ko e njoɓdi, haa teeŋti noon e wonɓe e diiwanuuji baasal e ɗi ngalaa nguura. Porogaraam oo golliima e remooɓe nokkuuji ɗii, fawaade e semmbinde rewɓe e nder coodguuli, mahde renndo ngoo e jokkude ƴellitaare faggudu gila e ndema haa e taabal. Ko adii fof, porogaraam oo ina yuɓɓinee gila e biro cukko hooreejo leydi ndii, hono Yemi Osinbajo, haa hitaande 2019, nde porogaraam oo artiraa e ministeer keso oo, ko feewti e neɗɗankaagal, njuɓɓudi musiiba e ƴellitaare renndo, e gardagol Sadiya Umar Farouq. E nder konngol makko ñalnde jeytaare leydi ndii e hitaande 2019, hooreejo leydi ndii hollitii wonde dille ɗee ina poti waɗde porogaraamuuji ɗii e nder juɓɓule.[164] === Haɓde e fenaande === Winndannde mawnde: Hare Buhari ngam haɓaade fenaande Nafoore balmi nde 2 miliyaar dolaar feeñninaama ɓaawo ciimtol cakkitiingol goomu wiɗitaaki Buhari dow sooduki balmi les laamu Goodluck Jonathan. Ciimtol goomu nguu hollitii njoɓdi ɓeydaandi e bidsee ko ina tolnoo e miliyaaruuji N643,8 e ɓeydagol njoɓdi fotde miliyaaruuji 2,2 dolaar e nder feccere kaalis leydi ngoɗndi e les njiimaandi Goodluck Jonathan. Wiɗtooji gadani kollitii wonde fotde miliyaaruuji ɗiɗi dolaar ina waawi yoɓeede ngam soodde kaɓirɗe ngam haɓaade fedde Boko Haram to leydi Najeriya. Ciimtol wiɗto ngol hollitii wonde fotde miliyaaruuji 2,2 dolaar ina yoɓaa e biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndiwal e nder soodgol kaɓirɗe ngam haɓaade njiyaagu, kono ɗum yoɓaaka e faandaare nde kaalis oo yoɓaa. Wiɗtooji dow ngal nanondiral ngal rewaani laawol, waɗii nannguki Sambo Dasuki, gonnooɗo jaagorgal ko feewti e kisal leydi ndii, caggal ɗuum o siftini yimɓe mawɓe Naajeeriya wonɓe e nanondiral ngal. Ɓeen limtaaɓe e nanngaaɓe ina jeyaa heen Raymond Dokpesi, hooreejo fedde DAAR Communications Plc, Attahiru Bafarawa, gonnooɗo guwerneer diiwaan Sokoto, e Bashir Yuguda, gonnooɗo jaagorgal leydi ndii, hono Alex, Azubuike Ihejirika, hooreejo konu Air Chief Nunasude, Attahiru the Nunasude Badeh e politikaaji keewɗi goɗɗi cifaama.[165] Ñalnde 21 lewru Duujal hitaande 2016, ministeer kaalis laamu nguu hollitii wonde ina jogori waɗde politik njulaagu nguu, tawi njoɓdi mum ko 2,5%–5%.[166] Faandaare ndee wonnoo ko heɓde humpitooji walla humpitooji jowitiiɗi e : ŋakkeende kuule kaalis, ŋakkeende njuɓɓudi kaalis e jawdi laamu, ŋakkeende kaalis, fenaande, e gujjugol.[167] E lewru suwee 2016, hooreejo leydi Buhari naati e ƴattooje mawɗe caggal nde ciimtol jaaynde tawi omo huutoroo konngol ngol o huutorii ngol, e nder udditgol kampaañ ngam ƴellitde ngenndi ndii, tawi ina wiyee « Waylo fuɗɗotoo ko e am ». Haala kaa caggal mum tawaama ina ittaa e haala gonnooɗo hooreejo leydi Amerik e hitaande 2009, hono Barak Obama.[168][169] Hooreejo leydi ndi caggal mum yaafnii, o wiyi wonde fenaande ndee ko "gollotooɓe ɓurɓe yaawde" ngaddi ɗum, "ɓeen waɗɓe heen ɓee" maa ñaawee.[170][171] Kono, yontere wootere caggal ɗuum, cukko hooreejo e nder suudu sarɗiiji jokkondirɗo e haala kaa, artiraa e golle mum, hooreejo leydi ndi hollitii wonde o ƴettii peeje ngam haɗde ɗum waɗde ko wayi nii, e huutoraade kuutorɗe dijital ngam yiytude fenaande.[172] E lewru mee 2018, Komitiiru Faggudu e Kaalis (EFCC), fedde haɓantoonde njulaagu e nder leydi Najeriya, hollitii wonde 603 neɗɗo Naajeeriya ñaawaama sabu njulaagu gila Buhari heɓi laamu e hitaande 2015.[173] EFCC anndini kadi ko adii fof e nder daartol leydi Naajeeriya, ñaawooɓe e mawɓe konu ina heen mawɓe sarwisaaji retireede ina ñaawee sabu fenaande.[173] Ñaawooje ɗe keɓii nafoore kadi ko hooreejo EFCC mo Buhari, hono Ibrahim Magu.[173] E laamu Buhari, hooreejo kiitaaji lesdi Naajeeriya Walter Onnoghen, kiitaama haa kiitaaji lesdi Naajeeriya nyande 18 lewru Abriil 2019, ngam bayyinki jawdi fenaande.[174] E lewru Duujal hitaande 2019, Mohammed Bello Adoke, gonnooɗo Jaagorgal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, artiraa leydi Najeriya ngam ñaaweede sabu tuumeede fenaande.[175] Kono e lewru Yarkomaa 2020, fedde wiyeteende Transparency International ina rokka leydi Najeriya haa jooni golle seeɗa e nder limto mum ko fayti e njulaagu.[176][177] E lewru Siilo hitaande 2020, Ibrahim Magu hooreejo EFCC nanngaama e juuɗe Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) ngam bonnude ciimtol kisal ko faati e golle makko no laamu Buhari ardii haɓaade fenaande e tuumeede ŋakkeende ngalu. Caggal ɗuum lomtii mo ko Mohammed Umar. E lewru Duujal 2020, Gonnooɗo hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e pension, Abdulrasheed Maina, nanngaaɗo to leydi Nijeer koɗdiindi caggal nde o diwi kaalis, o feeñii e ñaawirde Abuja ngam tuumaade ko 12 fenaande e fenaande kaalis.[182] Ali Ndume, senateer lomtotooɗo Borno Sud, nanngaama caggal nde o diwi kaalis kadi.[183] === Geɗe kisal === === Delta Niiseer === Naajeeriya woni leydi ɗiɗaɓiri ɓurndi heewde petroŋ e nder Afrik, petroŋ oo ɓuri heewde ko e diiwaan Nijeer Delta e nder leydi ndii. Duuɓi peewnugol nebam ina njogii batte bonɗe e ndema e liɗɗi rewrude e ɓuuɓri nebam.[184] Laamu nguu fuɗɗiima eɓɓoore ngam wallitde laɓɓinde Ogoniland tawi guwerneeruuji goɗɗi e nder diiwaan hee ina njiɗi setup nannduɗo e oo. HYPREP fuɗɗii ko e hitaande 2005 kono ina leeli fuɗɗaade golle moƴƴitingol to Ogoniland.[184] Ɗum fof e wayde noon, ina woodi haa jooni njanguuji taƴondirɗi e nokkuuji petroŋ ɗi pelle bayɗe no Niger Delta Avengers mbaɗata. Ɗum battinii no feewi e peewnugol petroŋ addani taƴgol njeeyguuji e ngalu laamu.[185] Avengers ina mbaɗa hare ngam ɓeydaade heɓde ndimaagu faggudu e politik.[186] === Juulɓe Shi’a en === Movement islamique lesdi Naajeeriya mo Sheek Ibraahiima Zakzaky ardii, woni gooto nder hukuumaaji lesdi ndi'i ɗi julɓe Shi'a'en ardii. Yimɓe julɓe Naajeeriya ɓuri ɗuuɗugo ko Sunni'en ammaa Shia'en ɗon mari ɗuuɗal nder yimɓe ɗuuɗɓe.[187] Caggal nde dillere nde tuumaama warde hooreejo konu Tukur Buratai e lewru Duujal 2015, base Zakzaky yani e bommbooji, waɗi teemedde maayɓe tawi Zakzaky nanngaama.[187] Zakzaky nanngaama fotde duuɓi jeegom, so wonaa e yahdu safaara balɗe tati to leydi Indiya, haa o woppitaa, o woppitaa e lewru sulyee 2021.[188] === Seernooɓe Biafra === Ƴeew kadi: Ngenndiyaŋkaagal Igbo, Biafra, e fitinaaji e nder Fuɗnaange-rewo leydi Najeriya Fedde seerndiinde, Yimɓe Ɓiɓɓe leydi Biafra e ardorde Nnamdi Kanu wonti fedde mawnde e hitaande 2015 ngam wallitde jeytaare ngam leñol Biafra ceertungol.[187] Republique Biafra mo seerti e mum sosaa ko juuti e nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya. E lewru Oktoobar 2015, Kanu nanngaa ngam tuumeede janfa, nanngugol makko rewi heen ko seppooji ngam salaade nanngugol makko e nder diiwanuuji keewɗi to Fuɗnaange-rewo.[187] Kanu ɓaawo man diwi bail, o doggi haa lesdi feere ngam wallugo ardungal fitinaaji lesɗi haa Fombina-Fuunaange lesdi Naajeeriya ko adi o nannga Interpol, o wartira lesdi Naajeeriya.[189] Buhari yamiri warngo terɗe IPOB ɗe ngalaa kaɓirɗe[190] === Bokko haram === Binndanɗe mawɗe: Bokko Haram e fitinaaji Bokko Haram Gila 2015, hare luulndiinde tuugnorgal ƴettii mbaadi kesiri. E nder heen pelle ɗee peccii e fedde Boko Haram aadaaji nde Abubakar Shekau ardii e Dowla Islaamiyankeejo e nder diiwaan Afrik hirnaange mo Abu Musab al-Barnawi ardii.[191] Pelle goɗɗe ɗe Al Kaydaa walli e nder Magreb lislaam ko wayi no Ansaru, ɗe riiwaa e Mali sabu Operation Serval mo Farayse ardii, peeñii, ngollodii e Boko Haram hay so tawii ko kamɓe ngoni luulndiiɓe ɗum.[192] Ɗuum ɓuri wonde ko e haajuuji, sibu pelle ɗiɗi ɗee mbaawaano riisde leefɗinde koye mum en e haɓde hakkunde mum en.[193] E lewru feebariyee 2020, ko ina tolnoo e teemedde ɗiɗi e capanɗe joyi tergal Ansaru mbaraama e nder njillu polis to Birnin Gwari.[194] E lewru Oktoobar 2016, laamu nguu haaldii e fedde ownooɓe wiyeteende Boko Haram, nde heɓi yoɓde sukaaɓe rewɓe 21 Chibok.[195] Haa lewru Duujal 2016, laamu nguu heɓti ko heewi e leyɗeele ɗe Boko Haram joginoo ko adii ɗuum, caggal nde ɓe keɓi ladde Sambisa, Buhari hollitii wonde Boko Haram foolii e karallaagal. Fitinaaji ɗii ngummii fotde miliyoŋaaji ɗiɗi neɗɗo e nder galleeji mum en e heɓtude gure ɗee hannde ina addana en caɗeele neɗɗankaagal to bannge cellal, jaŋde e ñamri.[196] Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2017, laamu Buhari heɓi kadi yoɓde 82 e nder 276 sukaaɓe rewɓe nanngaaɓe e hitaande 2014, ngam waylude ardiiɓe Boko Haram joy.[197] Ñalnde 7 lewru Mbooy hitaande 2017, hooreejo leydi Buhari hawri e sukaaɓe rewɓe Chibok 82 woppitaaɓe, hade mum yahde London, leydi Angalteer, ngam safrude ñawu ngu o anndaaka.[198] Shekau wari hoore mum caggal nde fedde makko taarnaa e luulndiiɓe ISWAP e lewru mee 2021. E nder lebbi garooji ɗii, teemedde teemedde ownooɓe "tuubuɓe" ndokki hoore mum en e laamu nguu, heewɓe e maɓɓe ina mbiya ko lolluɓe e Shekau.[199] === Fitinaaji duroowo–demoowo === Winndannde mawnde: Feere hakkunde durooɓe e remooɓe e nder leydi Najeriya Ƴeew kadi: Feereeji renndo e nder leydi Najeriya e warngooji keewɗi e nder Fombina Kaduna Diiwaan Middle Belt leydi Naajeeriya ina wondi e caɗeele hakkunde remooɓe e durooɓe jawdi, pelle ɗiɗi ina njiɗi heɓde leydi ndema ngam remde walla remde e heɓde ndiyam.[187] Tiiɗnaare e siyaasaaku fitinaaji dow senndindirki leƴƴi e diinaaji ɓeydii wakkati laamu Buhari nde wakkati fitinaaji ɗon ɗon ɗon ɗon nder nokkuuje feere feere nder Fombina Naajeeriya.[187] Fotde 300 siwil en mbaraama e nder wuro wonngo e nder diiwaan Benue, Middle-Belt leydi ndi e fotde 40 siwil en mbaraama to Enugu to Fuɗnaange-rewo leydi Najeriya.[187] Fitinaaji ɗii njibinii ko ina tolnoo e 250 000 wuro[200] egguɓe e gure ɗe peewnaaka no feewi ngam haɓaade naatgol egguɓe. Feere hakkunde remooɓe ɓe ko ɓuri heewde e maɓɓe ko Kerecee’en e durooɓe ɓe ɓuri heewde ko juulɓe, waɗii jokkere enɗam hakkunde diineeji ɗi, ɗum wallitaani nde hooreejo leydi ndii neldi konu ngam ittude militeeruuji leƴƴi Kerecee’en, tawi noon ñaawooɓe ɓee ina mbaɗa tuumeede jaabawol makko ɓuuɓngol feewde e durooɓe jawdi jogiiɓe kaɓirɗe.[200] Tiɗnaare njuɓɓudi ndii ngam safrude luural ngal addani ɗum waɗde feere ngam waylude jawdi ngam ƴellitde jawdi e deeƴnude diiwaan Middle Belt.[200] E hitaande 2017, RUGA, ko firo Rural Grazing Area kono kadi ko konngol firti koɗki e ɗemngal Fulani, ko feere ƴettaande ummoraade e miijooji peeje waylo-waylo.[200] RUGA ina foti seerndude nokkuuji durngooji ngam durooɓe nde ɓe ngummotoo fuɗnaange ; kono dowlaaji Fuɗnaange keewɗi njaɓaani kala keɓgol leydi tawa ko e dow yamiroore RUGA, peeje ɗee dartinaama.[200] === Banndiraaɓe to Fuɗnaange Naajeeriya === Ƴeew kadi: Hare bandiiji Nijeer Gila hitaande 2015, laamu Buhari heɓi caɗeele e ɓeydagol golle jowitiiɗe e bandiiji e nder Fuɗnaange Naajeeriya.[201] Laawol mawngol Abuja-Kaduna inniraama "laawol mawngol kidnagol", sabu bonanndeeji keewɗi ɗi bandiiji mbaɗata.[202] E lewru feebariyee 2020, fedde mawɓe woylaare, fedde renndo-politik, wiyi wonde laamu nguu ina ŋakkiraa Naajeeriyankooɓe to bannge kisal.[203] Haa lewru juko 2021, fotde 45 neɗɗo e ñalawma gooto ina nanngee, ko ɓuri heewde e maɓɓe ko bandiiji ngam yoɓde njoɓdi.[204] Banndiraaɓe woɗɓe ina njokki e wujjude jawdi, gelooɗi, e jawdi goɗɗi, won heen pelle njani e gure fof e nokkuuji ɓurɗi yaajde. Banndiraaɓe ɓee ngaddi kulol gollondiral hakkunde banndiraaɓe e ownooɓe Fuɗnaange-rewo e ɗeen kulol tabitinaama e lewru ut 2021 nde sarwiis immigration leydi Najeriya holliti wonde pelle mawɗe bandiraaɓe Zamfara ina njaha to diiwaan Borno ngam janngude e Boko Haram.[205] === Geɗe ngenndiije === == Politik Ruga == Winndannde mawnde: Politik Ruga Laamu Buhari nastini politik Ruga (politik koɗki aadee) luulndiingo, fawaade e safrude luural hakkunde durooɓe Fulɓe hoɗɓe e remooɓe jooɗiiɓe. Politik oo, mo jooni dartinaama, maa "softu renndooji reserved ɗo durooɓe nguurdata, ndema, ndema jawdi mum en, mbaɗa kosam e waɗde golle goɗɗe jowitiiɗe e njulaagu jawdi tawa ɓe ngonaa e yahrude yeeso ngam yiylaade nokkuuji ɗo na’i maɓɓe nguurata."[206] === Ina wiyee ko militeeruuji === Buhari fotti bee ƴamol ɗuuɗngol nder laamu. E hitaande 2019 laamu makko naati e ñiŋooje mawɗe sabu ko o waɗiri[207] Sowore, daraniiɗo renndo Amerik, e nder ñaawoore makko, hay so tawii ñaawirdu nduu rokkii mo kaalis.[208] Ndee ɗoo feere noon ɓuri ñiŋeede, ko kanko Sowore o wiyi wonde Buhari bonnii nokku makko civic.[209] E lewru Duujal 2019, jaaynde Naajeeriya wiyeteende Punch hollitii wonde gila jooni ɓe mbiyata laamu Buhari ko "laamu"[210], caggal ɗuum ɓe mbiyata ɗum ko "Seneraal Buhari"[210] sabu laamu makko nannduɗo e konu nguu ina woɗɗi demokaraasi. Ɓe cemmbini wonde ko o ‘diktatoor militeer’,[211] ko ɗum huunde nde jaɓɓaama no feewi e nder laylayti renndo.[212] === Ñawu COVID-19 === Winndannde mawnde: Ñawu COVID-19 e nder leydi Nijeer Ƴeew kadi: Jaabawol laamu Najeriya e ñawu COVID-19 Caggal nde rafi COVID-19 fuɗɗii e nder leydi Najeriya, Buhari sosi fedde toppitiinde ko fayti e rafi o e nder leydi ndi.[213] Ñalnde 23 lewru marse, mawɗo gollordu Buhari, Abba Kyari, ƴeewtaama ina wonndi e rafi COVID-19, ɗum addani yimɓe hulde wonde Buhari ina waawi heɓde rafi o, caggal ɗuum hollitaama wonde Buhari ina wondi e rafi o.[214] Ñalnde 30 lewru mars, Buhari anndinii udditgol wurooji mawɗi Abuja, Lagos e Ogun fotde jonte ɗiɗi.[215] Ñalnde 14 oktoobar, goomu hooreejo leydi ndii e COVID-19 jeertinii wonde ina waawi arde e mbaydi ɗiɗmiri "so tawii kuule e porotokolle ɗee ɗooftaaka no feewi".[216] === Joofnude seppooji SARS === Winndannde mawnde: Jokkude SARS E lewru Oktoobar 2020, seppooji ngam haɓaade polis'en tuumaɓe waɗde bonanndeeji polis'en keertiiɗi e polis Naajeeriya, polis'en keertiiɗi haɓaade wuyɓe (SARS) puɗɗiima to Lagos e gure mawɗe goɗɗe. Diɗɗal End SARS ngal alaa ardorde cakkitiinde ko ɓuri kawral tokosal yuɓɓinngal seppooji gadani ɗii, ina nanndi e diɗɗal Occupy Nigeria ngal 2012.[217] Ñalnde 12 lewru nduu, ñalawma gooto caggal nde seppooɓe ɓee kolliti ɗaɓɓaande mum en, Buhari hollitii fusde SARS, fodani ɗum "mbayliigu polis yaajngu".[218] Gila nde leydi Naajeeriya heɓi ndimu mum e hitaande 1960, Polis leydi Naajeeriya woni ko e yeeso ngam haɓaade bonanndeeji yuɓɓinaaɗi e nder leydi Naajeeriya e nder balɗe cakkitiiɗe ɗee, ko wayi no bandiiji, kulhuli, njulaagu dorog, fenaande e njulaagu nguu ina toɗɗii no feewi mbaawkaaji gollooɓe mum,[219] ina ɗaccita nokku ɗo terɗe SARS mbaɗata extrajudi ki02. Ñalnde 13 lewru nduu, Mohammed Adamu, gardiiɗo polis, habri sosde fedde hesere wiyeteende kaɓirɗe e taktikuuji keertiiɗi (SWAT) ngam ƴettude golle SARS.[221] Ndee feere weltinaani ko ɓuri heewde e seppooɓe ɓee, ɓe cikkatnoo ko waylude no feewi njuɓɓudi polis.[222] Ñalnde 14 lewru nduu, seppooji ɗii njokki, ko famɗi fof sappo e seppooɓe mbaraama, e hareeji bonɗi mbaɗi hakkunde seppooɓe yiɗɓe SARS e seppooɓe yiɗɓe SARS e Brigade Garde Presidentielle elite naati e nder laamorgo fedde ndee.[223] Ñalnde 12 lewru nduu hitaande 2021, Buhari yamiri yo terɗe polis Naajeeriya e konu Naajeeriya, ngam haɗde seppooji baɗaaɗi ngam haɓaade laamu. Laamu nguu wiyi ko ngam haɗde ŋakkeende sariya e deeƴre wonnde e seppooji EndSARS lewru Oktoobar 2020.[224] === Haɗeede Twitter === Caggal nde Buhari waɗi winndannde e Twitter ina hulɓina fitinaaji dow yimɓe Biafra to fombina-fuɗnaange leydi Naajeeriya ñalnde 5 lewru nduu hitaande 2021, Twitter momti haala makko ka, sibu ko kañum bonnata sarɗiiji golle mum. Caggal ɗuum seeɗa, laamu leydi Najeriya haɗi Twitter yaltude leydi ndii fof.[225] Ɓe itti haɗugo man nyande 13 lewru Yarkomaa 2022, ɓaawo ɓe mbi'i Twitter jaɓi winnditugo kuuɗe maako haa lesdi Naajeeriya e yoɓugo ceede.[226] === Politik caggal leydi === Ƴeew kadi: Doggol ɗanle hooreejo leydi hakkunde leyɗeele ɗe Muhammadu Buhari waɗi Buhari siftinii ƴamol konu Myanmar e polis'en dow juulɓe Rohingya'en dow laɓɓinki lenyol, nden o jeertini dow musiiba bana warhoore Ruwannda.[227] E nder njillu makko to Almaañ, e darnde makko e sara hooreejo leydi Almaañ, hono Angela Merkel,[228] Buhari wiyi kadi "mi anndaa hol lannda debbo am jeyaa, kono o jeyaa ko e cuuɗi am e suudu am e suudu woɗndu nduu" [229] caggal nde debbo makko adii wasiyaade mo yo o ɓeydu ardorde makko[22]. Buhari woni hooreejo leydi gadano noddirde nanondiral winnderewal ngam haɗde fitinaaji rewɓe e sukaaɓe rewɓe.[230] == Caggal laamu (2023-2025) == Buhari hokki laamu bee jam haa lomto maako Bola Tinubu nyande 29 lewru Mayru 2023, wakkati 10 subaka (WAT) haa juulde udditgol laamu haa Eagle Square, lesdi laamorde lesdi ndi'i. O ummi jooɗorde laamu haa Abuja law ɓaawo juulde hokkugo laamu e nder aadaaji ardiiɓe lesɗe e hooreeɓe lesdi ɓennuɗi o warti haa lesdi maako Katsina to o jaɓɓaama bee mawɓe lesdi e aadaaji ko adii o ɗon no hokka joonde maako haa ngesa maako e jooɗorde saare maako haa Daura.[231] E nder ko yiytaa e nder ñaawoore nde ɓe mbaɗi e dow gonnooɗo guwerneer Banki Naajeeriya, Godwin Emefiele, Boss Mustapha, mawɗo jaagorɗe laamu Buhari, seedtii wonde tato tuumaaɓe ina tuuma wujjude miliyoŋaaji 6,2 dolaar (£4,9 miliyoŋ) e banke mawɗo leydi Naajeeriya, e huutoraade signature of32d Buhari. === Wade === E nder yontereeji ko adii maayde makko, Buhari, mo ɓurnoo heewde ko ruttaade e nguurndam renndo caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2023, yahiino to London ngam safrude. O woni ko e toppitaade to opitaal leydi Angalteer sabu ko siforaa ko rafi juutɗo. E nder laamu makko, o ƴettiino leppi safaara keewɗi juutɗi to London, ɗum jibini ñiŋooje nder leydi e kulhuli ko fayti e laaɓal.[233] Buhari maayi ko e nder suudu safrirdu to Londres ko ina wona waktu 16ɓo e feccere kikiiɗe (15w30h UTC),[234] ñalnde 13 lewru juko hitaande 2025.[235] O waɗi duuɓi 82. Ñalnde 14 lewru juko, cukko hooreejo leydi ndii, hono Kashim Shettima, arii London ngam hawritde e debbo Buhari e sukaaɓe mum, tawi omo ardii delegaasiyoŋ ardiiɓe leydi Najeriya, ɓe ndaranii wartirde heddiiɓe makko to leydi Najeriya.[238][239] Ubbirde ndee leeltinii ñalnde wootere caggal nde o jokkondiri e ɓesngu makko.[240][241] Goomu ngu George Akume ardii nguu udditaa ngam waɗde wirwirnde Buhari "wirngo leydi ndii fof".[242] Ñalnde 15 lewru juko hitaande 2025, heddiiɓe e Buhari, ɓe ndarnanoo e lefol leydi Najeriya, neldaama to leydi Najeriya e nder laana ndiwoowa hooreejo leydi Najeriya, ɓe njottii laana ndiwoowa Umaru Musa Yar’adua to Katsina.[242][243][244] Ñalnde heen kadi, heddiiɓe e makko mbaraa e galle makko to Daura, to diiwaan Katsina[245] e dow sarɗiiji lislaam.[246] O rokkaama wirwirnde laamu e wirwirnde laamu e teleeji[247][248][249] tawi kadi ko ardiiɓe leydi e laamuuji jooni e wonnooɓe e laamu ummoriiɓe Gine Bisaawo e Niiseer tawtoraama.[250] === Teddungal === Caggal maayde Buhari, hooreejo leydi Naajeeriya, Bola Tinubu, siftinii wonde lefol makko ngol ina duumoo, ina maantini e laawol demokaraasi Naajeeriya, o bayyini balɗe jeeɗiɗi e sunaare, tawi ko bannge ngenndi ndii yamiri yo o waɗte e feccere mast balɗe jeeɗiɗi gila 13 lewru juko.[251][252] Tinubu yamiri cukko hooreejo leydi Kashim Shettima yo yah lesdi Biritaniya ngam yahdugo bee ɓanndu Buhari haa lesdi Naajeeriya ngam o wirna.[239] == Nguurndam neɗɗo == E hitaande 1971, Buhaari resi Safinatu Buhaari (jinaaɗo mum ko Yuusuf). Ɓe ndañi ɓiɓɓe njoyo gooto.[253] E hitaande 1988, ɓe ceerti. Ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2006, Safinatu sankii ko e caɗeele jabet. E lewru Noowammbar 2012, ɓiɗɗo Buhari debbo gadano maayi e rafi ƴiiƴam, balɗe ɗiɗi caggal nde o dañi ɓiɗɗo to opitaal to Kaduna.[254] E lewru Duujal hitaande 1989, Buhari resi Aisha Buhari (jinaaɗo Halilu). Ɓe ndañi kadi ɓiɓɓe njoyo gooto.[255] Ɓiɗɗo maɓɓe Yuusuf resi Zahra Nasir Bayero, ɓiɗɗo Emir Nasiru Ado Bayero, e lewru ut 2021.[256] E hitaande 2015, Buhari hollitii 150 000 dolaar Amerik kaalis ; ko jiidaa e cuuɗi joy e cuuɗi ɗiɗi loope kam e gese, ngesa leɗɗe e ranwiiji 270 jawdi, 25 baali, pucci joy e colli ceertuɗi, geɗe e nder feddeeji tati, nokkuuji ɗiɗi ɗi ƴellitaaki, e otooji ɗiɗi ɗi o soodi e ngalu makko.[257] == Teddungal == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (1983) === Teddungal caggal leydi === Benin: Kuraana mawɗo e nder leydi Benin (2015)[258] Gine Ekuwatoor: Koolaaɗo kuuɓal yamiroore jeytaare (2016)[259] Gine Bisaawo: Heɓɗo njeenaari Amilkar Kabral (8 desaambar 2022)[260] Liberiya: Kordon mawɗo fedde pioneer en Liberiya (27 sulyee 2019)[261][262] Nijeer: Kuraana mawɗo mo Ordo ngenndiijo Niiseer (17 mars 2021)[263] Portigaal: Koolaaɗo kuuɓal laamɗo Henri (30 suwee 2022)[264] Senegaal: Kurus mawɗo mo Ordo ngenndiijo Lion (7 sulyee 2022)[265] Serbi: Kalaas ɗiɗmo e yamiroore leydi Serbi (2016)[266] === Tiitooɗe aadaaji === E hitaande 2017, kawtal laamɓe aadaaji fuɗnaange-rewo teddinii hooreejo leydi Buhari e tiitooɗe laamɗo Enyioma I mo Ebonyi e Ochioha I mo Igboland.[267] E sahaa nde o woni e laamu, hooreejo leydi ndii ina joginoo tiitoonde, hono Ogbuagu I mo Igboland, e nder laamu leydi Najeriya.[268] Caggal mum o rokkaama kadi goɗɗo, hono Ikeogu I mo Igboland, e hitaande rewtunde ndee.[269][270] == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe Hausa en Doggol ardiiɓe lesɗe Naajeeriya Doggol yimɓe Naajeeriya == Himobe == [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] [[Catégorie: Pelaajo Katsina]] [[Catégorie: Fulfulde]] a68rtvsdppss6b34msckpapxlvkrqx7 Bola Tinubu 0 4796 181218 172235 2026-08-05T12:55:27Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 181218 wikitext text/x-wiki {{databox}} Asiwaju '''Bola Ahmed Adekunle Tinubu''' GCFR (jibinaa ko 29 mars 1952) ko o daraniiɗo dawrugol leydi [[Naajeeriya]], woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] 16ɓo e jooni gila hitaande 2023.<ref>{{Cite web|last=Majeed|first=Bakare|date=2023-05-29|title=PROFILE: Bola Tinubu: The Kingmaker becomes Nigeria's President, 16th Leader|url=https://www.premiumtimesng.com/news/601131-profile-bola-tinubu-the-kingmaker-becomes-nigerias-president-16th-leader.html|access-date=2023-05-29|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref> O woniino guwerneer diiwaan [[Lagos]] gila 1999 haa 2007 e senateer diiwaan [[Lagos]] Hirnaange e nder diiwaan tataɓo.<ref>{{Cite web|last=nigerianleaders|date=2024-08-23|title=List Of Lagos State Governors And Their Deputies (1999-Present)|url=https://nigerianleaders.com/list-of-lagos-state-governors-and-their-deputies/|access-date=2026-04-05|website=Nigerian Leaders|language=en-US}}</ref> Tinubu waɗi nguurndam mum gadanal ko to fombina-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], caggal ɗuum o ummii o fayi leydi [[Amerik]] ɗo o janngi ko fayti e hiisa (''accounting'') to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State. O warti lesdi [[Naajeeriya]] nder duuɓi 1980, o huwi haa Mobil [[Naajeeriya]] bana limngal limngal, hade maako nastugo siyaasaaku bana kanndidaa senator [[Lagos]] West nder hitaande 1992 les limngal lanyol ''Social Democratic Party''. Caggal nde dictateur militeer biyeteeɗo Sani Abacha fusi Senaa e hitaande 1993, Tinubu naati e leydi mum, o wonti daraniiɗo kampaañ ngam artirde demokaraasi e nder dingiral fedde wiyeteende ''National Democratic Coalition.''<ref>{{Cite web|last=Fasan|first=Olu|date=2022-07-25|title=For Tinubu, his 'lifelong ambition' trumps the unity of Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/for-tinubu-his-lifelong-ambition-trumps-the-unity-of-nigeria/|access-date=2026-04-05|website=Businessday NG|language=en-US}}</ref> E nder wooteeji gadani ɗi laamu [[Lagos]] waɗi caggal nde laamu nguu waɗi, Tinubu heɓiino nafoore mawnde e nder fedde wiyeteende Alliance for Democracy. Duuɓi nay caggal ɗuum, o dañii woote gardagol manndaa ɗiɗmo. Caggal nde o yalti laamu e hitaande 2007, o waɗii darnde mawnde e sosde fedde wiyeteende All Progressives Congrès e hitaande 2013. E hitaande 2023, o suɓaama hooreejo leydi, o fooli [[Atiku Abubakar]] e [[Peter Obi]].<ref>{{Cite web|last=Chioma|first=Unini|date=2023-02-28|title=#NigeriaElections2023: Final Results of 2023 Presidential Election [As Declared By INEC]|url=https://thenigerialawyer.com/inigeriaelections2023-final-results-of-2023-presidential-election-as-declared-by-ineci/|access-date=2026-04-05|website=TheNigeriaLawyer|language=en}}</ref> E gardagol makko laamu nguu joofniri ko adii ballal petroŋ, e wiyde mum ko ŋakkeende ngalu,<ref>{{Cite web|title=Nigerian petrol prices reach record high after subsidy removal|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/7/18/nigerian-petrol-prices-reach-record-high-after-subsidy-removal|access-date=2025-02-23|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> fusi juɓɓule laamu keewɗe e nder juɓɓule fedde nde e gollorɗe laamu, lomtiniri ko ɓuri heewde e ardorde konu e paramilitaare, wallitii golle diiwaan oo ngam jaabaade 2025' d securé e Dental Dowlaaji [[Amerik]] e Bentat ''the cooperation'' e Bentat ''cooperation'' 2025 feewde e Dowla Islaamiyankeejo e wuurde e kuudetaa mo tuumaama.<ref>{{Cite web|last=Lee|first=David D.|title=Nigeria says it deployed jets, troops to Benin to 'dislodge coup plotters'|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/12/8/nigeria-says-it-deployed-troops-to-benin-to-dislodge-coup-plotters|access-date=2026-04-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2026-01-26|title=Alleged Coup: Military Hands Over Report To Tinubu|url=https://dailytrust.com/alleged-coup-military-hands-over-report-to-tinubu/|access-date=2026-04-05|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> ==Nguurndam gadano== Tinubu jibinaa ko [[Lagos]], e nder galle juulɓe jeyaaɓe e leñol [[Yoruba language|Yoruba]],<ref>{{Cite news|first=Okeri|last=Ngutjinazo|title=Who is Bola Tinubu, Nigeria's new president?|newspaper=Deutsche Welt|date=May 29, 2023|url=https://www.dw.com/en/who-is-nigerias-new-president-bola-tinubu/a-64851330|via=|archive-url=|archive-date=}}</ref> ɓii Abibatu Mogaji, Ìyál'ọ́jà [[Lagos]]. O jaɓaama e nder binndanɗe koolniiɗe wonde o jibinaa ko e hitaande 1952;<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2023/feb/24/godfather-of-lagos-is-the-man-to-beat-in-pivotal-nigerian-election|title='Godfather of Lagos' is the man to beat in pivotal Nigerian election|newspaper=The Guardian|date=24 February 2023|last1=Burke|first1=Jason}}</ref> ndeeɗoo hitaande jibinannde ina waɗi sahaaji luulndiiɓe politik, ɓe mbiyi ko o mawɗo no feewi. Won e lowre koolkisaande ina teskaa wonde duuɓi makko hoolkisaaka.<ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/world/africa/article/nigerian-presidential-candidate-proves-hes-fit-for-office-on-exercise-bike-fhq7z7l7p|title=Nigerian presidential candidate 'proves he's fit for office' — on exercise bike|author=Richard Assheton}}</ref><ref>{{cite web|last1=Amaechi|first1=Ikechukwu|title=Tinubu and the certificate scandal that refuses to die|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=30 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=7 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707230143/https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|url-status=live}}</ref> ==Jaangirde== Tinubu janngi haa janngirde lesre St. John, Aroloya, [[Lagos]] ko adii o yaha janngirde sukaaɓe haa Ibadan.<ref>{{Cite web|title=Bola Tinubu Biography: Life Story and Age Accomplishments of Asiwaju|url=https://buzznigeria.com/bola-tinubu/|access-date=2023-05-29|website=buzznigeria.com|date=27 July 2022}}</ref> Tinubu arii leydi [[Amerik]] ko e hitaande 1975, ɗo o fuɗɗii jaŋde leslesre ko adii fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Richard J. Daley to [[Chicago]], caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Chicago]] ''State'' ɗo o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi. O golli golle keewɗe ko wayi no lootoowo diƴƴe, garde jamma e sofereeɓe taksi ngam wallitde hoore makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-23">{{Cite web|date=2011-07-23|title=Asiwaju Bola Tinubu - Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|access-date=2024-12-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011}}</ref> O waɗi doggol honor dean nde o woni janngoowo leslesre e jannginde remedial class tutorials, yoga e wondiiɓe makko ina njetta lectures makko ngam ɓeydagol toɓɓe maɓɓe. Tinubu ko hooreejo fedde hiisawal duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande makko mawnde. GPA makko mo o heɓi ko 3.54. Tinubu heɓi bakkaa mum ko faati e njuɓɓudi njulaagu e hitaande 1979.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-232" /><ref>{{cite web|last1=Ufuoma|first1=Vincent|title=Chicago University replies ICIR on Tinubu's controversial certificate|url=https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=27 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=8 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708190307/https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ade|first=Adesomoju|date=2023-10-05|title=Chicago varsity confirms Tinubu's graduation, identity, inconsistent on certificate submitted to INEC|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231008192033/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|archive-date=2023-10-08|access-date=2025-02-17|website=Premium Times}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Caggal nde o heɓi bak makko, Tinubu golliima e sosiyeteeji [[Amerik]] biyeteeɗi Arthur Andersen, Deloitte e GTE.<ref>{{cite web|title=My Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011|access-date=24 December 2009|publisher=Asiwaju Bola Tinubu}}</ref><ref name="GhanaWebTinubu">{{cite news|title=How I made my first million dollars in America - Bola Tinubu reveals|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/africa/How-I-made-my-first-million-dollars-in-America-Bola-Tinubu-reveals-1573562|access-date=8 July 2023|work=GhanaWeb|date=1 July 2022|language=en}}</ref> To Deloitte, o dañii humpito e golle ƴeewndo e njuɓɓudi konsulteer wonande sosiyeteeji Fortune 500. O woniino jiiloowo e fedde Saudi Aramco, gollodiiɗo mum e ''National Oil'', o wallitii e sosde njuɓɓudi maɓɓe hiisa e ƴeewndo, o ardii kadi ƴellitaare makko adannde e kaalis.Tinubu ummiima London ɗo o heɓi gollal ngam wonde ƴeewtotooɗo petroŋ e nder leydi Angalteer hade makko naatde e fedde nde wonaa laamuyankoore (jooni Seplat Energy) ngam wonde hooreejo sosiyetee mawɗo e kaalis e nder kitaale 1980.<ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30">{{Cite web|title=My education, career at Deloitte, Mobil, others - Tinubu|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/06/30/my-education-career-at-deloitte-mobil-others-tinubu/|access-date=2024-12-23|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=12 Dec 2024|title=Seplat Energy Plc ("Seplat Energy" or the "Company") Completion of the Acquisition of MPNU|url=https://www.seplatenergy.com/media/fohcbgzc/corporate-announcement-on-completion-december-12th-2024.pdf}}</ref>.<ref name="bbc2">{{cite web|author=Barnaby Phillips|date=20 February 1999|title=Lagos hopes for change|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109062035/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|archive-date=9 January 2010|access-date=24 December 2009|work=BBC News}}</ref><ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30" /> Tinubu waɗii darnde tiiɗnde e mooɓugo ceede ngam taskaramji ɓamtaare rento nder Lagos ardungal Primrose Group, hukuuma kuugal siyaasaaku ɗon ƴama waylaare mawnde nder siyaasaaku lesdi man wakkati laamu Babangida. O suɓii caggal mum naatde e politik ngam waylude golle makko keewɗe e nder Mobil.<ref>{{Cite web|last=Ololade|first=Olatunji|date=2023-03-03|title=Tinubu: President-elect against all odds|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-president-elect-against-all-odds/|access-date=2024-12-23|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Golle politik Tinubu puɗɗii ko e hitaande 1991,<ref>{{Cite web|date=26 January 2022|title=Tinubu's house of war|url=https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032420/https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=TheCable|language=en-US}}</ref> nde o naati lannda Sosiyaalist Demokaraasi, o tawtoraama no feewi kampaañ ngam suɓaade [[Moshood Kashimawo Abiola]].<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2023-06-12|title=Tinubu, June 12 and NADECO|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-june-12-and-nadeco/|access-date=2026-04-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Republique tataɓo == Winndannde mawnde: Republique [[Naajeeriya|Najeriya]] tataɓo E hitaande 1992, o suɓaama e nder Senaa, o lomtii diiwaan Senaa [[Lagos]] West. To Asaambele ngenndi, o ardii Goomu Senaa ko faati e Bankeeji, Kaalis, Appropriation, e Kaalis.<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|title=YORUBA LEADERSHIP: THE CAP AND THE SHOES FIT ASIWAJU BOLA TINUBU|publisher=NigeriaWorld|date=4 May 2008|access-date=24 December 2009|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173345/http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|url-status=live}}</ref> Caggal nde njeñtudi wooteeji hooreleydaagu ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ustaa, Tinubu wonti tergal sosngal fedde wiyeteende NADECO, fedde nde ina moofti ballal ngam artirde demokaraasi e anndinde Abiola wonde keɓɗo woote ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993.<ref>{{Cite web|last=247ureports|date=2026-04-05|title=From NADECO To 2027: How Rejection Rewrote The Histories Of Tinubu, Reno Omokri, Fani-Kayode, And Bwala|url=https://247ureports.com/2026/04/from-nadeco-to-2027-how-rejection-rewrote-the-histories-of-tinubu-reno-omokri-fani-kayode-and-bwala/|access-date=2026-04-07|website=247 Ureports|language=en-US}}</ref> === Egginde e hootde === Binndanɗe mawɗe: Kawtal ngenndiwal demokaraasi ([[Naajeeriya]]) e dictature militaire e nder leydi [[Naajeeriya]] Caggal nde o heɓi laamu e gardagol konu leydi Seneraal [[Sani Abacha]],<ref>{{Cite web|author=Olagunju B. B.|date=2021-10-17|title=Most Comprehensive Tinubu interview about his early life, struggles abroad, against military, governorship, others -|url=https://thenewsnigeria.com.ng/2021/10/17/most-comprehensive-tinubu-interview-about-his-early-life-struggles-abroad-against-military-governorship-others/|access-date=2023-05-30|website=The NEWS}}</ref> Tinubu fotnoo ko nanngeede, nanngeede, ƴattaade, e hulɓinaade nguurndam makko, ɗum addani mo dogde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ngam kisal. O woppaani, o naati e NADECO caggal leydi e nder eggude ngam jokkude haɓaade laamu demokaraasi e artirde laamu e nder leydi ndii. O yahi eggude e hitaande 1994, o arti leydi ndii e hitaande 1998 caggal maayde Abacha, ɗum addani mo waylude leydi ndii e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nayaɓiri.<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|title=They labelled me military mole in NADECO for nothing – Bucknor Akerele|date=10 October 2009|author=Jide Ajani|publisher=Vanguard|access-date=24 December 2009|archive-date=27 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227232859/http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|url-status=live}}</ref> E nder balɗe garooje wooteeji 1999, Bola Tinubu wonnoo ko gardiiɗo ardiiɓe fedde wiyeteende Ibraahiima Adesanya e Ayo Adebanjo.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|title=Acceptable face of godfatherism?|author=Duro Onabule|date=14 March 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226165315/http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|archive-date=26 February 2010}}</ref> O yahi haa o heɓi nasaraaku nder suɓol ardiiɓe lesdi [[Lagos]] ngam o fooli Funsho Williams e Wahab Dosunmu, gonnooɗo ministaajo kuuɗe e koɗki.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|title=Why the military toppled Shagari|author=DURO ADESEKO|date=20 December 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201171918/http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|archive-date=1 February 2009}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|title=PDP's insatiable thirst|author=Olusola Balogun|date=25 October 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101128145704/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|archive-date=28 November 2010}}</ref> E lewru Yarkoma hitaande 1999, o darii ngam wonde guwerneer diiwaan Lagos e dow tikket AD, o suɓaama guwerneer. == Gomnaajo lesdi Lagos (1999-2007) == Ko o daraniiɗo dabareeji siyaasaaku, Tinubu wuuri wakkati laamu nguu, nde lannda ''People’s Democratic Party'' (PDP) heɓti laamu mawngu dow lesdi Naajeeriya, o laati Gomnaajo gooto tan suɓaama nder lesdi [[Naajeeriya]]. Ɗum addani ɓe heewde luural e laamu fedde nde PDP joginoo, haa teeŋti noon e sosde nokkuuji 37 goɗɗi ngam ƴellitde diiwaanuuji [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=21 years after, Lagos Assembly to scrap 37 LCDAs created by Tinubu in major overhaul|url=https://pmnewsnigeria.com/2024/10/17/21-years-after-lagos-assembly-to-scrap-37-lcdas-created-by-tinubu-in-major-overhaul/|access-date=2026-04-07|language=en-US}}</ref> Ñaawirde toownde (Cour suprême) ƴetti kuulal ngam wallitde mo, yamiri yo kaalis laamu nokkuyankeewu leydi [[Lagos]] nanngaa. E nder duuɓi 8 ɗi o woni e laamu, Tinubu fuɗɗiima mahde laabi kesi, ɗaɓɓuɗi ngam heblude haajuuji yimɓe leydi ndii ɓeydotooɗi yaawde. Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, hooreejo lesdi Lagos, lesdi [[Naajeeriya]] (1999-2007), heɓi ceede ɗuuɗɗe ngam ardungal maako ngal ɗon mari bawɗe. Ɗii ɗon hawti bee Gomnati ɓurduɗum nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hitaande 2000 diga suudu filu [[Naajeeriya]]-Beljik, Y2002 ceede kuuɗe ɓurduɗe ngam ɓesdugo taariindi ngurdam diga ministaajo kuuɗe lesdi [[Naajeeriya]] e kawtal ONU Habitat, e Y2000 ceede laamu ɓurduɗum nder ordinateer nder [[Naajeeriya]] diga kawtal ordinateeruuji [[Naajeeriya]] . O hokkaama kadi seedantaagal ''Doctor Honorary of Law'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia ''State University'' ngam darnde makko e nder demokaraasi, laamu moƴƴu, e ɓamtaare leydi [[Naajeeriya]]. Tinubu ina jogii tiitoonde laamu keewnde, ina wallita pelle karallaagal e renndo keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|title=New road opens up Ijegun community|author=FEMI BABAFEMI|date=29 June 2005|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061231191044/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|archive-date=31 December 2006}}</ref> Tinubu, e wondude e cukko guwerneer keso, Femi Pedro, heɓiino suɓaade kadi ngam wonde guwerneer e [[lewru]] abriil 2003. Dowlaaji goɗɗi ɗii fof e nder Fuɗnaange-rewo, njippiima e lannda Demokaraasi Yimɓe e ɗeen cuɓagol.<ref>{{cite web |url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|title=One-party state: Who will stop PDP?|author=Olusola Balogun|date=6 September 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106165431/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|archive-date=6 January 2010}}</ref> O nasti nder hare bee laamu lesdi ndi [[Olusegun Obasanjo]] jogi, dow ko laarani lesdi [[Lagos]] woodi hakke sosde nokkuuje kese ngam heɓugo ko laarani ɓiɓɓe lesdi maako ɗuuɗɓe. Luural ngal waɗi laamu lesdi ndi'i hoosugo ceede ko hewti diidaaɗi lesdi nder jiha kan.<ref>{{Cite news|title=Tinubu and His Lifelong Ambition|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/25/tinubu-and-his-lifelong-ambition/|access-date=2023-05-18|newspaper=[[This Day]]}}</ref> E nder balɗe cakkitiiɗe ɗe o woni e laamu, o woniino e hareeji jokkondirɗi e laamuuji PDP ko wayi no Adeseye Ogunlewe, gonnooɗo senateer diiwaan Lagos, wonnooɗo jaagorgal golle, e Bode George, hooreejo PDP to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|date=17 June 2004|title=Pains, anguish of Ogunlewe/George Army on Lagos roads|author=Tolu Olarewaju|publisher=Daily Independent|access-date=13 November 2009|archive-date=8 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108234408/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|url-status=usurped}}</ref> E hitaande 2006, Tinubu etinooma wallude cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] e oon sahaa, [[Atiku Abubakar]], yo won hooreejo lannda makko keso, hono Kongres Action de Najeria (ACN). Abubakar wonnooɗo tergal lannda PDP, ko ɓooyaani koo o fotnoo ko luural e hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] ngam yiɗde Abubakar lomtaade Obasanjo e laamu. Tinubu hokki Abubakar fartaŋŋe wayluki lanndaaji e nastuki AC, hokki mo kanndidaajo lanyol maako, bee sarɗi dow kanko, Tinubu, o laatoto ardiiɗo Atiku Abubakar. Atiku salii eɓɓaande ndee, nde o wayli e AC, o suɓii kanndidaa gooto ummoriiɗo Fuɗnaange-rewo, hono senaateer Ben Obi. Hay so tawii Atiku ina doga e laamu e dow laylaytol Tinubu e nder woote ɗe, PDP ina jokki heɓde, e nder ƴaañgal leydi.[36] Jokkondiral hakkunde Tinubu e cukko guwerneer Femi Pedro ɓeydiima tiiɗde caggal nde Pedro holliti anniya mum tawtoreede wooteeji guwerneer. Pedro ina haɓananoo wonde kanndidaa AC ngam wonde guwerneer e wooteeji 2007, kono o itti innde makko e ñalnde aset noddaango lannda. O woppi lannda Labour tawi omo jokki e darnde makko e cukko guwerneer.[37] Tinubu laamu lesdi Lagos timmini nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007, nde lomto maako e gonnooɗo hooreejo hukuumaaji lesdi Babatunde Fashola hoosi laamu lesdi Lagos.[38][39] == Ko adii laamu (2007-2023) == === Fiilngo 2007 === E hitaande 2009, caggal nde lannda Demokaraasi Leñol (PDP) heɓi nafoore mawnde e wooteeji lewru abriil 2007, Tinubu naati e kaaldigal ngam hawrude e lanndaaji luulndo ceertuɗi ɗii, mbaɗta ɗum "lannda mawɗo" baawɗo luulndaade PDP laamiiɗo e oon sahaa.[40] E lewru marse 2009, wonno ko haala wonde fedde ina anndaa ngam warde Tinubu.[41] === Woote hooreleydaagu 2011 === Tinubu bana hooreejo lesdi ACN, o jaɓi e peeñcu kanndidaaku hawtuki Nuhu Ribadu e Fola Adeola bana kanndidaajo ACN ngam suɓugo hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi nder hitaande 2011.[42] Sahara Reporters caggal mum hollitii wonde Tinubu waɗii nanondiral e laamu Jonathan ngam wallitde mo e suɓaade mo e nokku makko walla o fotnoo waɗde ñaawoore fenaande nde laamu fedde ndee fawi e dow makko e dow tuumeeji ɗiɗi ɗi laamu fedde ndee fawi e makko ngam jaŋde makko.[43][44] Tinubu adii hebbinde ɓataakeeji kanndidaaji guwerneer e hitaande 1998 to Komiseer Suɓngo Leydi ndi, o jaɓi e fenaande wonde o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan.[45] Tinubu caggal mum hollitii e nder doggol wooteeji 2015 wonde o jaɓii kanndidaagal Goodluck Jonathan sabu agenda makko mo o yi'i e peewnugol, ko ɗum huunde nde o ñaawiino ko adii ɗuum jaaynde wiyeteende Sahara Reporters.[42][46][47] === Woote hooreleydaagu 2015 === Binndanɗe mawɗe: Suɓol mawngol leydi Naajeeriya 2015 e Kongres Progressives kala E lewru feebariyee 2013, Tinubu ina jeyaa e dawriyankooɓe heewɓe sosnooɓe lannda "luulndo mawngo" e kawral lanndaaji luulndo tati ɓurɗi mawnude e nder leydi Najeriya – Kongres Action mo Najeriya (ACN), Kongres ngam Waylude Yahrude yeeso (CPC), Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP), fedde AlllliPD Progressives (PGAAP Grand Action). lannda Demokaraasi Yimɓe laamiiɗo e oon sahaa[48] – e nder Kongres Demokaraasi (APC).[49] E hitaande 2014, Tinubu wallitii gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, Seneraal [[Muhammadu Buhari]], hooreejo fedde CPC nde APC – mo yamiri tokkugol yimɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, kadi ko adii ɗuum o tawtoraama e wooteeji 2003, 2007 e 2011 ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi CPC[0]. Tinubu fuɗɗiima yiɗde wonde cukko hooreejo leydi Buhari kono caggal ɗuum o jaɓi Yemi Osinbajo, sehil makko e gonnooɗo komisinaajo ñaawoore.[51] E hitaande 2015, Buhari wadi APC ngam heɓugo nasaraaku, o timmini laamu PDP duuɓi 16, nden o laati arandeere nde hooreejo leydi Naajeeriya jooɗiiɗo jooni o fooli kanndidaajo luutooɓe.[52] Tinubu yahi yeeso ngam waɗugo kuugal mawngal nder laamu Buhari, o wallitorii kuuɗe laamu nden o jokki bee jokkirgol lesdi ndi'i, ngam o ɗon mari haaje laataago hooreejo lesdi.[53] E hitaande 2019, o walli Buhari ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, o fooli kanndidaajo PDP mo Atiku Abubakar. E hitaande 2020, caggal caɗeele nder lannda ka addani Tinubu ittude sehil mum e hooreejo lannda Adams Oshiomole, ina sikkaa ko ɗum waɗi ko ngam ustude darnde Tinubu ngam wonde hooreejo leydi ko adii hitaande 2023.[54] === Woote hooreleydaagu 2023 === Winndannde mawnde: Suɓol hooreejo leydi Najeriya 2023 Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2022, Tinubu waɗii bayyinaango mum e dow sarɗi ngam suɓaade hooreejo leydi.[55][56][57] Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, Tinubu heɓi wooteeji kawral lannda APC laamu nguu, o heɓi 1 271, o fooli cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo e Rotimi Amaechi ɓe keɓi 235 e 316.[58] Ñalnde 1 marse 2023, INEC hollitii Tinubu ko kañum heɓi jaaliiɗo e woote hooreleydaagu 2023.[59] O bayyinaama hooreejo leydi caggal nde o heɓi 8 794 726 woote ngam foolde luutndiiɓe makko. O ƴetti 36,6 e nder teemedere woote ɗee, o suɓii ko famɗi fof 25 e nder teemedere e nder diiwanuuji 28, ko seeɗa tan o heɓi ngam heɓde hooreejo leydi e nder daawal gootal.[60] Koolaaɗo kuuɓal makko ɗiɗaɓo biyeteeɗo Atiku Abubakar, mo lannda luulndo (PDP) heɓi 6 984 520 woote. Peter Obi, mo lannda Labour, heɓi 6 101 533 woote ngam arde tataɓo.[61] Woote kuuɓtodinɗe ɗee teskaama e fuɗɗoode ko heewi e wooteeji ɗii, e ŋakkeende wooteeji jam. Nde marsaama e ciimtol soodgol wooteeji, hulɓinaade wootooɓe, njanguuji e nokkuuji wooteeji e nder nokkuuji goɗɗi, e ardiiɓe wooteeji ɗi ngonaa e waktuuji mum en wondude e tuumeede fenaande laaɓtunde;[62][63] ngam ɓeydude geɗe e hoolaare e wooteeji ɗii, ardiiɓe Komisariyaa Wootooɓe Ngenndiijo Jeytaare viewing portvious result to EC tabitinaama maa waɗ e ñalawma woote.[64][65][66] No njeñtudi leydi ndii fuɗɗiri anndineede ñalnde 26 feebariyee to nokku college ngenndiijo to Abuja, luulndo ngoo feeñii nde tawnoo doggi njeñtudi ɗii njoɓaaka haa jooni ko adii anndinde ɗum en no sariya yamiri nii.[67][68] Ɗee geɗe wondude e haalaaji cemmbinɗi INEC ummoraade e ƴeewooɓe e pelle renndo siwil, addani kampaañ Abubakar, Obi, e Kwankwaso naamnaade, caggal ɗuum jaɓa e dow laabi njeñtudi wooteeji bayyinaaɗi ɗii haa ñalnde 28 feebariyee.[69][70][71][72] Kampaañiji luulndo tati mawɗi ɗii fof, ko jiidaa e won e pelle renndo siwil e gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, noddii komisiyoŋ oo yo yuɓɓin woote ɗee sabu fenaande e fitinaaji.[73][74][75][76][77] E nder ɗuum, kampaañ Tinubu yetti komisiyoŋ oo, o noddii nanngugol haalooɓe PDP ngam "waɗde fitinaaji."[78] Subaka law 1 mars, hooreejo INEC, Mahmood Yakubu, hollitii Tinubu ko kañum woni jaaliiɗo caggal nde njeñtudi dowri ndii fof hawraa.[79] E nder jaabawol, Abubakar, Obi, e Kwankwaso njaɓaani, ɓe kuniima luulndaade njeñtudi ndii.[80][81][82] == Hooreejo leydi (2023–hannde) == Joɗnde Tinubu e jaagorgal leydi Angalteer ko feewti e caggal leydi, hono James Cleverly (lewru ut 2023) Tinubu fuɗɗi laamu lesdi Naajeeriya nyande 29 lewru Mayru hitaande 2023. O hunni hooreejo lesdi Naajeeriya diga hooreejo kiitaaji Olukayode Ariwoola wakkati 10:41 (WAT) haa juulde udditgol laamu maako haa Eagle Square haa Abuja.[83] Laamu makko, nde laɓɓini caɗeele sariya luulndo ngoo caggal wooteeji marse, ina jaɓee no feewi tawa hay gooto luulndaaki ɗum, ina jogii kadi laabi sariyaaji winndereeji.[84] Hooreeɓe leyɗeele e laamuuji keewɗi tawtoraama kewu nguu.[85] Tinubu hokkaama teddungal mawngal nder lesdi ndi'i, ko ardiiɗo lesdi ndi'i, Muhammadu Buhari, nden cukko hooreejo lesdi Kashim Shettima hokkaama tedduŋgal ɗiɗaɓal dow ko laarani ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nyande 25 lewru Mayru hitaande 2023.[86] === Peewnugol faggudu === Tinubu e nder konngol mum gadanol, hollitii ittugol ballal laamu nguu e petroŋ.[87] Haala ka o wi'i nder yewtere maako arandeere, waɗi soodugo kulniiɗum arandejum e ɓesdugo ceede nder jemmaare woore haa nokkuuje pompiyeeje nder lesdi Naajeeriya.[88] Senndikaa ngenndiijo gollooɓe NLC noddii seppooji e seppooji e nder leydi ndii fof ngam ɓeydude coggu petroŋ, ɗum noon caggal ɗuum ɓe ngoppitaa e nder kaaldigal jokkiingal e wakili’en laamu.[89] Ballal laamu dow nyaamdu petrol waɗi ƴiiƴam dow ceede laamu lesdi Naajeeriya nder duuɓi cappanɗe jowi nden ittugo man ɗon mari bawɗe mawɗe haa Banki Adunaaru ngam faggudu Naajeeriya.[90] Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2023, Tinubu timminii ballal coodguuli petroŋ gonɗi e leydi Naajeeriya, ɗum addani privatisation e nder gollorɗe petroŋ Naajeeriya. Ballal ngal waɗiino laamu Naajeeriya miliyaaruuji 10 dolaar hitaande kala e sahaa nde Tinubu timmini ɗum.[91] Hooreejo leydi Tinubu, jamma 9 lewru juko, dartini golle Godwin Emefiele, hooreejo lesdi Naajeeriya.[92] Emefiele's suspension woni ɗiɗaɓre nde hooreejo banki apex nder taariiha maako itti hooreejo lesdi Naajeeriya.[93] Emefiele nanngaama e juuɗe polis sirlu leydi Najeriya SSS to Lagos ngam yiɗde dogde leydi ndii fayde leydi Benin.[94] Sosde ɗum yiytaa ko no ƴellitaare moƴƴere.[95][96] Emefiele ko banke konservatiif mo limtaa e duɗal ɓooyngal ngam ƴellitde naira Najeriya.[97][96][98] Emefiele lomtinaama e gooto e depiteeji makko ɓurɗi faggudu liberal Folashodun Adebisi ngam wonde guwerneer gardiiɗo Banke mawɗo leydi Najeriya e nder bayyinaango hooreejo leydi ndii "jokkondiral e wiɗtooji jokkiiɗi e biro makko e peeje peewnaaɗe e nder fannu kaalis faggudu".[98] Sosde e caggal mum nanngugol Emefiele e juuɗe polis sirlu ngam tuumeede kaalis ownugol ina yi’ee wonde ko huunde nde woɗɗaani e miijooji makko e politikaaji makko e banki apex e eɓɓooji makko e nder laamu ko wayi no arbitrage e les laamu Buhari e waylude kaalis Najeriya.[99] Kono won ƴeewooɓe teskiima darnde politik e nder darnugol Emefiele e nder njuɓɓudi cuuɗiindi ngam ɓeydude njoɓdi ñamaale laamu nguu gila e 5% haa 15% rewrude e laabi e peeje ñalnde aset 10 lewru nduu, ñalnde 16 lewru nduu.[100] E caggal dartagol makko, banke apex balɗe joyi caggal ɗuum ñalnde 14 lewru nduu ittii denndaangal kuule njulaagu kaalis caggal leydi, o acci kaalis leydi ndii ina ustoo haa ɓurta lesɗude e nder luumo hee.[101] Ko ɗum waɗi, hay so wonaa ko meeɗaa waɗde, hollitii ko ɗaminaa caggal nde dartinaa.[102] Tinubu's reforms ceede yi'aama bana ko ɓuri laamu SAP 1986 ngam o yiɗi ɓesdugo faggudu lesdi Naajeeriya e ceede laamu diga wartugo demokaraasi duuɓi cappanɗe ɗiɗi ko adii.[103][104] Ñalnde 15 lewru nduu, hooreejo leydi Tinubu udditi batu faggudu ngenndi ngu cukko hooreejo leydi Shettima ardii.[105] Diiso ngoo ina jogii yamiroore wasiyaade hooreejo leydi ndii e geɗe faggudu, ina waɗi guwerneer banke mawɗo oo e denndaangal guwerneeruuji dowlaaji fedde nde.[106] Sehil Tinubu ɓadiiɗo, banke njulaagu Wale Edun, woni laamɗo politik kaalis.[107]] === Kabinee e toɗɗagol === Hooreejo leydi Tinubu toɗɗiima ñalnde 3 lewru nduu, senaateer George Akume yo won hooreejo laamu fedde nde, Femi Gbajabiamila yo won hooreejo gollordu hooreejo leydi ndii.[108] Tinubu darni hooreejo EFCC Abdulrasheed Bawa nyande 9 lewru Juko nden polis'en sirru Naajeeriya nanngi mo ngam o huuwi bee kuugal maako nyalde woore ɓaawo kawtal hakkunde hukuumaaji SSS e EFCC haa Lagos.[109][110] Darnde makko hono no Emefiele nii, ina waɗi fenaande no feewi nde tawnoo Bawa ina joginoo Tinubu e nder wiɗto.[111] Bawa lomtii ko Abdulkarim Chukkol, hooreejo EFCC.[112] Hooreejo leydi Tinubu ñalnde 19 lewru nduu hollitii Mallam Nuhu Ribadu ko jaagorgal kisal leydi ndii.[113] Toɗɗagol Nuhu Ribadu, gonnooɗo polis, yi’aama no waylo waylo mawngo diga hukuumaaji konu ɗi ɓooyi laamaago kuuɗe kisal lesdi Naajeeriya.[114] Hooreejo leydi Tinubu laɓɓini ardungal denndaangal konu nguu e konu nguu ñalnde 19 lewru nduu nde o woppi golle ɗee ko ina tolnoo e teemedere e capanɗe joyi seneraaluuji mawɗi.[115][116] Tiitoonde kisal leydi e les Tinubu ina ɗaminaa maa ardo ɗum e njiimaandi siwil en e les njiimaandi Ofis Jaagorgal Kisal Ngenndiwal, ko fedde doosgal leydi sosaande e hitaande 1993.[117] Tinubu hay so wayliima no feewi e politikaaji kaalis e kaalis, o alaa tawo ko jogori sosde kabine makko.[118] O waɗii noddaali ngam laamu kawral ngam addude ardiiɓe luulndo les makko.[119] Waylo doosgal leydi ndi hooreejo leydi ndii ƴetti, waɗii kuule ngam toɗɗaade jaagorɗe e nder balɗe capanɗe jeegom gadane ɗe o woni e laamu. Tinubu fusi boarduuji ministeeruuji fuu, departemaaji e hukuumaaji lesdi Naajeeriya nyande 19 lewru Juko.[120] Nde o waɗi lewru wooturu e laamu e joofnirde wooteeji ardorde parlemaa Tinubu ina haɗi ɗum neldude noddaango jaagorɗe to Senaa ngam heɗaade ɗum ko adii ñalnde 29 lewru juko.[121] Ñalnde 16 lewru feebariyee hitaande 2024, Tinubu toɗɗii Oyetunde Oladimeji Ojo, dewbo ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Folashade Tinubu, yo won hooreejo fedde toppitiinde koɗki leydi ndii, ɗum addani ɗum ñiŋde ko wiyetee ko jom suudu mum.[122] === Dina === Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2024, Tinubu siifondirii e sariya kuulal ƴettugol leydi Nijeer, We Hail Thee, ko ɗum woni jimɗi ngenndiiji leydi ndii gila 1960 haa 1978, ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum, lomtii Arise, O Banndiraaɓe.[123] Tinubu anndini dowla dow Rivers State ngam ittugo guwerneer man, o lomtina mo bee ardiiɗo toɗɗaaɗo.[123] Movement oo ina ñiŋaa no feewi sabu ko ɗum huunde nde fotaani wonde e doosɗe leydi.[123] === Feere kuudetaa === E darorɗe lewru Seeɗto 2025, kuudetaa baɗaaɗo e laamu Tinubu mo humpitooji konu leydi Najeriya udditi, mo Sahara Reporters yaltini ɗum.[124][125] Kewu konu ñalngu jeytaare potngu waɗeede ñalnde 1 ut 2025[126] dartinaama,[127] ofiseeji konu sappo e jeegom nanngaama e juuɗe Agency Intelligence Defense ina heen seneraal brigadier, kolonel, lietnaa kolonel nayi, majoruuji joy, kapiteen ɗiɗo e squadre an hooreejo.[128] Ciimtol gadanol ngol ko feewti e fedde nde, militeer en ɓee njaɓaani ɗum, ɓe ustii nanngugol ngol ko no diisnondiral nii.[129][130] Feere nde ina wiyee ina waɗi ofiseeji ƴettugol leydi to bannge worgo ɗi Kolonel Mohammed Ma'aji ardii,[131] ina heen ofisee jokkondirɗo e biro jaagorgal kisal ngenndiwal e ballal kaalis ummoraade e gonnooɗo guwerneer e jaagorgal petroŋ Timipre Slyva.[132]1][34] Fedde nde ina anniyii foolde laamu fedde ndee e dow fenaande ñalnde 25 lewru nduu, e warde hooreejo leydi ndii e jagge laamu toowɗe keewɗe.[135] Tinubu lomtii mawɓe konu ñalnde 18 lewru nduu, Seneraal Olufemi Oluyede toɗɗaa mawɗo konu, wiɗtooji ina njokki haa jooni.[136] === Feere siwil === ==== Amerik yanii ==== Winndannde mawnde: 2025 Amerik yanii e leydi Nijeer E fuɗɗoode lewru Noowammbar 2025, [[Donald Trump]], hooreejo leydi Amerik, yamiri konu Amerik yo heblo ngam waɗde konu e nder leydi Najeriya. Trump hollitii warngooji bonɗi ɗi tuumaama ina mbaɗa e Kerecee’en e ko tuumaa ko bonnude ndimaagu diine, ko ɗum addani mo suɓaade leydi Nijeer “leydi ɓurndi teeŋtude” sabu waasde jogaade doole ngam haɓaade hareeji bonɗi hakkunde renndo e diineeji e nder leydi ndi, tawi ko lislaamnaaɓe, bandiiji, ekstremist en e hareeji hakkunde durooɓe e remooɓe][39]1.[39]1 Hooreejo leydi Naajeeriya, Tinubu, salii ko Trump tuumi koo, o haali ko fayti e darnde laamu Naajeeriya ngam reende ɓiɓɓe leydi mum tawa ko e diine.[141] Ñalnde 25 lewru Duujal hitaande 2025, e dow ɗaɓɓaande laamu Tinubu, leyɗeele dentuɗe Amerik mbaɗii seppo ngam haɓde e Dowla Islaamiyankeejo to worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Hooreejo leydi Amerika Donald Trump, wi'i Amerika fiɗi ngam reenugo Masiihiŋko'en diga fitinaaji diinaaji ɗi ɓe ɗon mari haa woyla lesdi Naajeeriya, fijirde nde'e woni arandeere konu lesdi Naajeeriya ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya.[142] === Politik caggal leydi === Tinubu fuɗɗii njillu mum gadano e nder leydi Najeriya to Pari ñalnde 21 lewru nduu ngam tawtoreede batu kaalis winndereyankeewu ngu yuɓɓinaa to Palais Brongniart tuggi 22 haa 24 lewru nduu.[143] O ummii Pari o fayi London e "njillu keeriiɗo" ɗo o hawri e hooreejo makko Muhammadu Buhari.[144] E lewru ut 2023, o wiyi yo konu Naajeeriya naat e leydi Nijeer e nder kiris Nijeer 2023.[145] Ɗum noon luulndo ngoo ñiŋi ɗum.[146] E lewru Duujal 2025, Tinubu hokki konu lesdi Naajeeriya yamiroore ngam waɗuki kuuɗe konu nder lesdi Benin ngam wallugo laamu lesdi man ɓaawo kuudetaa dow hooreejo lesdi Patrice Talon.[147] E lewru mee 2026, Tinubu fuɗɗii njillu balɗe tati to Farayse ngam hawritde e jom jawɗeele en winndere ndee ngam faddaade peeje faggudu makko.[148] == Miijo e natal renndo == Tinubu e nder nguurndam mum politik fof ina joginoo darnde tiiɗnde e nder politik e faggudu. Miijo Tinubu e yahrude yeeso ina waɗi nafooje potal, nuunɗal renndo, ndimaagu, e anndinde hakkeeji teskinɗi. O yi’i dowla man bana daraniiɗo welwelo jama’aare e nastugo nder rento Naajeeriya bana ko haani ngam tabitinki potal, gooŋgaaku, e kawtal rento.[149] Ndee ɗoo miijo woɗɗaani no feewi e golle makko demokaraasi e nder laamu diineeji e nder leydi Najeriya.[150] === Yiyngooji faggudu === Hooreejo leydi makko e politik faggudu makko, ganndiraaɗo Tinubunomics,[151] ina ɗaminaa maa won yaltugol politik-miijooji e Buharism, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e annduɓe faggudu winndere ndee ina ngoɗɗi tawo sifaa ngal yaltugol to bannge faggudu ; reformeeji e lewru makko adanndu e laamu hollirii yaltude e njuɓɓudi laamu ɓennundi.[152][153] Banki Duniyaaru e FMI holli haaje laamu garoowo ngam tabitinki kuuɗe makro-structural dow limngal limngal limngal limngal 1980 ngam rewtinki faggudu lesdi Naajeeriya nder limngal limngal limngal lesdi Naajeeriya.[154] Tinubunomiks hollitaama e deftere nde o winndi e Brian Browne, konsul mawɗo Amerik to Lagos.[155][156] === Lion Bourdillon === Winndannde mawnde: Lion Bourdillon Tinubu ina anndiraa no feewi wonde "Baaba Lagos".[157] Darnde makko e doolnude ɓoggi wuro-dowla mawɗo oo feeñninaama e nder filmo biyeteeɗo The Lion of Bourdillon, filmo 2015 holliroowo darnde Tinubu e politik e kaalis dowla wuro ngoo. Tinubu waɗii ñaawoore ₦150 miliyaar ngam ñaawde peewnoowo oo, Teleeji Afrik jeytaare (AIT).[158] Dokimaa oo dartiima ñalnde 6 marse 2015. O etiima semmbinde golle politik ɗee, haa arti noon e lewru desaambar 2009, nde o habri wonde Fashola e Tinubu ndartinii luural e dow haala suɓaade Fashola e gardagol guwerneer Lagos e hitaande 2011, tawi Tinubuerizire ɓuri yiɗde ko com. Ko nanndi e ɗuum, hare waɗii e hitaande 2015 e dow lomto Fashola, hono Akinwunmi Ambode, o ƴetti Fashola e Tinubu, o werlii teddeendi makko timmundi caggal Ambode.[160] Ambode lomtii Fashola, Tinubu riiwti mo, lomtii mo ko Babajide Sanwo-Olu === Tuumeede fenaande === E hitaande 1993, laamu Amerik ustii jawdi makko sabu ñaawoore nde wiyi wonde laamu Amerik ina jogii « sabaabu potɗo » sikkude wonde konte banke Amerik Tinubu ina njogii ngalu ngu o heɓi e njulaagu heroin. O jooɗodii e laamu Amerik, o woppi fotde 460 000 dolaar caggal oon hitaande. Kaayitaaji ñaawirdu e caggal mum ciimtol ñaawoore ndee hollitii wonde o gollodiima e yeeyooɓe heroin ɗiɗo Chicago.[163][164][165] E lewru abriil 2007, caggal wooteeji mawɗi, kono hade guwerneer cuɓaaɗo Babatunde Fashola heɓde laamu, laamu fedde ndee addi Tinubu yeeso Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi laamu ngam ñaaweede sabu ko o tuumaa ko e golle ɗe ngonaa sariya e konte 16 ceertuɗe caggal leydi.[166] E lewru Yarkomaa 2009, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis laɓɓini Tinubu e guwerneeruuji James Ibori mo diiwaan Delta e Obong Victor Attah mo diiwaan [[Diiwal Akwa Ibom|Akwa Ibom]] ngam tuumeede warngooji, njulaagu kaalis, njulaagu laamu e njulaagu laamu jowitiingu e yeeyde geɗe lowre Vmobile e hitaande 20674.[1] E lewru suwee 2009, won ciimtol wonde polis metropolitan Angalteer ina loyndotoo njulaagu ngu laamu diiwaan Lagos waɗi e Econet (jooni Airtel). Tinubu wi'i kuugal ngal laaɓɗum, ngal nafata lesdi ndi'i, walaa hakkunde'en.[168] Laamu leydi Naajeeriya salii ɗaɓɓaande leydi Biritaan ngam yaltinde hujjaaji potɗi huutoreede ngam ɓeydaade wiɗtude e ñaawde guwerneeruuji tati ɓooyɗi leydi Najeriya ɗii e nder ñaawirdu London.[169] E nder wooteeji 2019, oto bullion yiytaa ina naata e galle Tinubu to laawol Bourdillion to Ikoyi, ɗum addani mo caggal ɗuum wiyde : « miɗo jogii kaalis ɗo njiɗmi fof ».[170] == Nguurndam neɗɗo == Tinubu resi Oluremi Tinubu, gonnooɗo senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Lagos hakkundeejo, e hitaande 1987. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Zainab Abisola Tinubu, Habibat Tinubu e Olayinka Tinubu. O jibini ɓiɓɓe tato e jokkondiral ɓennungal, Kazeem Olajide Tinubu (12 oktoobar 1974 – 31 oktoobar 2017), Folashade Tinubu (jibinaa ko 17 lewru juko 1976) e Oluwaseyi Tinubu (jibinaa ko 13 oktoobar 1985).[173] Yumma Tinubu, Abibatu Mogaji, sankii ñalnde 15 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 96.[174] Ñalnde 31 lewru nduu hitaande 2017, ɓiyiiko biyeteeɗo Jide Tinubu sankii to Londres.[175] Tinubu ko juulɗo.[176] == Teddungal e paabi == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (25 mee 2023) === Tiitooɗe aadaaji === Tinubu ina jogii laamuuji ɗiɗi aadaaji ; ko kanko woni "Asiwaju" Lagos e "Jagaba" Emira Borgu e nder Dowla Nijeer.[176] == Ƴeew kadi == Jigi Bola Doggol hooreeɓe leyɗeele e laamu hannde Doggol hooreeɓe gollordu e dow tolno jaɓgol == Himobe == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] l9u6yulif0j1lfgflogsehsfj2qyv7w 181219 181218 2026-08-05T12:56:11Z Fulani215 7983 /* Nguurndam neɗɗo */ fixed typo 181219 wikitext text/x-wiki {{databox}} Asiwaju '''Bola Ahmed Adekunle Tinubu''' GCFR (jibinaa ko 29 mars 1952) ko o daraniiɗo dawrugol leydi [[Naajeeriya]], woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] 16ɓo e jooni gila hitaande 2023.<ref>{{Cite web|last=Majeed|first=Bakare|date=2023-05-29|title=PROFILE: Bola Tinubu: The Kingmaker becomes Nigeria's President, 16th Leader|url=https://www.premiumtimesng.com/news/601131-profile-bola-tinubu-the-kingmaker-becomes-nigerias-president-16th-leader.html|access-date=2023-05-29|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref> O woniino guwerneer diiwaan [[Lagos]] gila 1999 haa 2007 e senateer diiwaan [[Lagos]] Hirnaange e nder diiwaan tataɓo.<ref>{{Cite web|last=nigerianleaders|date=2024-08-23|title=List Of Lagos State Governors And Their Deputies (1999-Present)|url=https://nigerianleaders.com/list-of-lagos-state-governors-and-their-deputies/|access-date=2026-04-05|website=Nigerian Leaders|language=en-US}}</ref> Tinubu waɗi nguurndam mum gadanal ko to fombina-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], caggal ɗuum o ummii o fayi leydi [[Amerik]] ɗo o janngi ko fayti e hiisa (''accounting'') to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State. O warti lesdi [[Naajeeriya]] nder duuɓi 1980, o huwi haa Mobil [[Naajeeriya]] bana limngal limngal, hade maako nastugo siyaasaaku bana kanndidaa senator [[Lagos]] West nder hitaande 1992 les limngal lanyol ''Social Democratic Party''. Caggal nde dictateur militeer biyeteeɗo Sani Abacha fusi Senaa e hitaande 1993, Tinubu naati e leydi mum, o wonti daraniiɗo kampaañ ngam artirde demokaraasi e nder dingiral fedde wiyeteende ''National Democratic Coalition.''<ref>{{Cite web|last=Fasan|first=Olu|date=2022-07-25|title=For Tinubu, his 'lifelong ambition' trumps the unity of Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/for-tinubu-his-lifelong-ambition-trumps-the-unity-of-nigeria/|access-date=2026-04-05|website=Businessday NG|language=en-US}}</ref> E nder wooteeji gadani ɗi laamu [[Lagos]] waɗi caggal nde laamu nguu waɗi, Tinubu heɓiino nafoore mawnde e nder fedde wiyeteende Alliance for Democracy. Duuɓi nay caggal ɗuum, o dañii woote gardagol manndaa ɗiɗmo. Caggal nde o yalti laamu e hitaande 2007, o waɗii darnde mawnde e sosde fedde wiyeteende All Progressives Congrès e hitaande 2013. E hitaande 2023, o suɓaama hooreejo leydi, o fooli [[Atiku Abubakar]] e [[Peter Obi]].<ref>{{Cite web|last=Chioma|first=Unini|date=2023-02-28|title=#NigeriaElections2023: Final Results of 2023 Presidential Election [As Declared By INEC]|url=https://thenigerialawyer.com/inigeriaelections2023-final-results-of-2023-presidential-election-as-declared-by-ineci/|access-date=2026-04-05|website=TheNigeriaLawyer|language=en}}</ref> E gardagol makko laamu nguu joofniri ko adii ballal petroŋ, e wiyde mum ko ŋakkeende ngalu,<ref>{{Cite web|title=Nigerian petrol prices reach record high after subsidy removal|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/7/18/nigerian-petrol-prices-reach-record-high-after-subsidy-removal|access-date=2025-02-23|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> fusi juɓɓule laamu keewɗe e nder juɓɓule fedde nde e gollorɗe laamu, lomtiniri ko ɓuri heewde e ardorde konu e paramilitaare, wallitii golle diiwaan oo ngam jaabaade 2025' d securé e Dental Dowlaaji [[Amerik]] e Bentat ''the cooperation'' e Bentat ''cooperation'' 2025 feewde e Dowla Islaamiyankeejo e wuurde e kuudetaa mo tuumaama.<ref>{{Cite web|last=Lee|first=David D.|title=Nigeria says it deployed jets, troops to Benin to 'dislodge coup plotters'|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/12/8/nigeria-says-it-deployed-troops-to-benin-to-dislodge-coup-plotters|access-date=2026-04-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2026-01-26|title=Alleged Coup: Military Hands Over Report To Tinubu|url=https://dailytrust.com/alleged-coup-military-hands-over-report-to-tinubu/|access-date=2026-04-05|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> ==Nguurndam gadano== Tinubu jibinaa ko [[Lagos]], e nder galle juulɓe jeyaaɓe e leñol [[Yoruba language|Yoruba]],<ref>{{Cite news|first=Okeri|last=Ngutjinazo|title=Who is Bola Tinubu, Nigeria's new president?|newspaper=Deutsche Welt|date=May 29, 2023|url=https://www.dw.com/en/who-is-nigerias-new-president-bola-tinubu/a-64851330|via=|archive-url=|archive-date=}}</ref> ɓii Abibatu Mogaji, Ìyál'ọ́jà [[Lagos]]. O jaɓaama e nder binndanɗe koolniiɗe wonde o jibinaa ko e hitaande 1952;<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2023/feb/24/godfather-of-lagos-is-the-man-to-beat-in-pivotal-nigerian-election|title='Godfather of Lagos' is the man to beat in pivotal Nigerian election|newspaper=The Guardian|date=24 February 2023|last1=Burke|first1=Jason}}</ref> ndeeɗoo hitaande jibinannde ina waɗi sahaaji luulndiiɓe politik, ɓe mbiyi ko o mawɗo no feewi. Won e lowre koolkisaande ina teskaa wonde duuɓi makko hoolkisaaka.<ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/world/africa/article/nigerian-presidential-candidate-proves-hes-fit-for-office-on-exercise-bike-fhq7z7l7p|title=Nigerian presidential candidate 'proves he's fit for office' — on exercise bike|author=Richard Assheton}}</ref><ref>{{cite web|last1=Amaechi|first1=Ikechukwu|title=Tinubu and the certificate scandal that refuses to die|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=30 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=7 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707230143/https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|url-status=live}}</ref> ==Jaangirde== Tinubu janngi haa janngirde lesre St. John, Aroloya, [[Lagos]] ko adii o yaha janngirde sukaaɓe haa Ibadan.<ref>{{Cite web|title=Bola Tinubu Biography: Life Story and Age Accomplishments of Asiwaju|url=https://buzznigeria.com/bola-tinubu/|access-date=2023-05-29|website=buzznigeria.com|date=27 July 2022}}</ref> Tinubu arii leydi [[Amerik]] ko e hitaande 1975, ɗo o fuɗɗii jaŋde leslesre ko adii fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Richard J. Daley to [[Chicago]], caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Chicago]] ''State'' ɗo o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi. O golli golle keewɗe ko wayi no lootoowo diƴƴe, garde jamma e sofereeɓe taksi ngam wallitde hoore makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-23">{{Cite web|date=2011-07-23|title=Asiwaju Bola Tinubu - Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|access-date=2024-12-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011}}</ref> O waɗi doggol honor dean nde o woni janngoowo leslesre e jannginde remedial class tutorials, yoga e wondiiɓe makko ina njetta lectures makko ngam ɓeydagol toɓɓe maɓɓe. Tinubu ko hooreejo fedde hiisawal duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande makko mawnde. GPA makko mo o heɓi ko 3.54. Tinubu heɓi bakkaa mum ko faati e njuɓɓudi njulaagu e hitaande 1979.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-232" /><ref>{{cite web|last1=Ufuoma|first1=Vincent|title=Chicago University replies ICIR on Tinubu's controversial certificate|url=https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=27 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=8 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708190307/https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ade|first=Adesomoju|date=2023-10-05|title=Chicago varsity confirms Tinubu's graduation, identity, inconsistent on certificate submitted to INEC|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231008192033/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|archive-date=2023-10-08|access-date=2025-02-17|website=Premium Times}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Caggal nde o heɓi bak makko, Tinubu golliima e sosiyeteeji [[Amerik]] biyeteeɗi Arthur Andersen, Deloitte e GTE.<ref>{{cite web|title=My Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011|access-date=24 December 2009|publisher=Asiwaju Bola Tinubu}}</ref><ref name="GhanaWebTinubu">{{cite news|title=How I made my first million dollars in America - Bola Tinubu reveals|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/africa/How-I-made-my-first-million-dollars-in-America-Bola-Tinubu-reveals-1573562|access-date=8 July 2023|work=GhanaWeb|date=1 July 2022|language=en}}</ref> To Deloitte, o dañii humpito e golle ƴeewndo e njuɓɓudi konsulteer wonande sosiyeteeji Fortune 500. O woniino jiiloowo e fedde Saudi Aramco, gollodiiɗo mum e ''National Oil'', o wallitii e sosde njuɓɓudi maɓɓe hiisa e ƴeewndo, o ardii kadi ƴellitaare makko adannde e kaalis.Tinubu ummiima London ɗo o heɓi gollal ngam wonde ƴeewtotooɗo petroŋ e nder leydi Angalteer hade makko naatde e fedde nde wonaa laamuyankoore (jooni Seplat Energy) ngam wonde hooreejo sosiyetee mawɗo e kaalis e nder kitaale 1980.<ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30">{{Cite web|title=My education, career at Deloitte, Mobil, others - Tinubu|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/06/30/my-education-career-at-deloitte-mobil-others-tinubu/|access-date=2024-12-23|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=12 Dec 2024|title=Seplat Energy Plc ("Seplat Energy" or the "Company") Completion of the Acquisition of MPNU|url=https://www.seplatenergy.com/media/fohcbgzc/corporate-announcement-on-completion-december-12th-2024.pdf}}</ref>.<ref name="bbc2">{{cite web|author=Barnaby Phillips|date=20 February 1999|title=Lagos hopes for change|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109062035/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|archive-date=9 January 2010|access-date=24 December 2009|work=BBC News}}</ref><ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30" /> Tinubu waɗii darnde tiiɗnde e mooɓugo ceede ngam taskaramji ɓamtaare rento nder Lagos ardungal Primrose Group, hukuuma kuugal siyaasaaku ɗon ƴama waylaare mawnde nder siyaasaaku lesdi man wakkati laamu Babangida. O suɓii caggal mum naatde e politik ngam waylude golle makko keewɗe e nder Mobil.<ref>{{Cite web|last=Ololade|first=Olatunji|date=2023-03-03|title=Tinubu: President-elect against all odds|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-president-elect-against-all-odds/|access-date=2024-12-23|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Golle politik Tinubu puɗɗii ko e hitaande 1991,<ref>{{Cite web|date=26 January 2022|title=Tinubu's house of war|url=https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032420/https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=TheCable|language=en-US}}</ref> nde o naati lannda Sosiyaalist Demokaraasi, o tawtoraama no feewi kampaañ ngam suɓaade [[Moshood Kashimawo Abiola]].<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2023-06-12|title=Tinubu, June 12 and NADECO|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-june-12-and-nadeco/|access-date=2026-04-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Republique tataɓo == Winndannde mawnde: Republique [[Naajeeriya|Najeriya]] tataɓo E hitaande 1992, o suɓaama e nder Senaa, o lomtii diiwaan Senaa [[Lagos]] West. To Asaambele ngenndi, o ardii Goomu Senaa ko faati e Bankeeji, Kaalis, Appropriation, e Kaalis.<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|title=YORUBA LEADERSHIP: THE CAP AND THE SHOES FIT ASIWAJU BOLA TINUBU|publisher=NigeriaWorld|date=4 May 2008|access-date=24 December 2009|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173345/http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|url-status=live}}</ref> Caggal nde njeñtudi wooteeji hooreleydaagu ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ustaa, Tinubu wonti tergal sosngal fedde wiyeteende NADECO, fedde nde ina moofti ballal ngam artirde demokaraasi e anndinde Abiola wonde keɓɗo woote ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993.<ref>{{Cite web|last=247ureports|date=2026-04-05|title=From NADECO To 2027: How Rejection Rewrote The Histories Of Tinubu, Reno Omokri, Fani-Kayode, And Bwala|url=https://247ureports.com/2026/04/from-nadeco-to-2027-how-rejection-rewrote-the-histories-of-tinubu-reno-omokri-fani-kayode-and-bwala/|access-date=2026-04-07|website=247 Ureports|language=en-US}}</ref> === Egginde e hootde === Binndanɗe mawɗe: Kawtal ngenndiwal demokaraasi ([[Naajeeriya]]) e dictature militaire e nder leydi [[Naajeeriya]] Caggal nde o heɓi laamu e gardagol konu leydi Seneraal [[Sani Abacha]],<ref>{{Cite web|author=Olagunju B. B.|date=2021-10-17|title=Most Comprehensive Tinubu interview about his early life, struggles abroad, against military, governorship, others -|url=https://thenewsnigeria.com.ng/2021/10/17/most-comprehensive-tinubu-interview-about-his-early-life-struggles-abroad-against-military-governorship-others/|access-date=2023-05-30|website=The NEWS}}</ref> Tinubu fotnoo ko nanngeede, nanngeede, ƴattaade, e hulɓinaade nguurndam makko, ɗum addani mo dogde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ngam kisal. O woppaani, o naati e NADECO caggal leydi e nder eggude ngam jokkude haɓaade laamu demokaraasi e artirde laamu e nder leydi ndii. O yahi eggude e hitaande 1994, o arti leydi ndii e hitaande 1998 caggal maayde Abacha, ɗum addani mo waylude leydi ndii e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nayaɓiri.<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|title=They labelled me military mole in NADECO for nothing – Bucknor Akerele|date=10 October 2009|author=Jide Ajani|publisher=Vanguard|access-date=24 December 2009|archive-date=27 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227232859/http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|url-status=live}}</ref> E nder balɗe garooje wooteeji 1999, Bola Tinubu wonnoo ko gardiiɗo ardiiɓe fedde wiyeteende Ibraahiima Adesanya e Ayo Adebanjo.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|title=Acceptable face of godfatherism?|author=Duro Onabule|date=14 March 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226165315/http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|archive-date=26 February 2010}}</ref> O yahi haa o heɓi nasaraaku nder suɓol ardiiɓe lesdi [[Lagos]] ngam o fooli Funsho Williams e Wahab Dosunmu, gonnooɗo ministaajo kuuɗe e koɗki.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|title=Why the military toppled Shagari|author=DURO ADESEKO|date=20 December 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201171918/http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|archive-date=1 February 2009}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|title=PDP's insatiable thirst|author=Olusola Balogun|date=25 October 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101128145704/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|archive-date=28 November 2010}}</ref> E lewru Yarkoma hitaande 1999, o darii ngam wonde guwerneer diiwaan Lagos e dow tikket AD, o suɓaama guwerneer. == Gomnaajo lesdi Lagos (1999-2007) == Ko o daraniiɗo dabareeji siyaasaaku, Tinubu wuuri wakkati laamu nguu, nde lannda ''People’s Democratic Party'' (PDP) heɓti laamu mawngu dow lesdi Naajeeriya, o laati Gomnaajo gooto tan suɓaama nder lesdi [[Naajeeriya]]. Ɗum addani ɓe heewde luural e laamu fedde nde PDP joginoo, haa teeŋti noon e sosde nokkuuji 37 goɗɗi ngam ƴellitde diiwaanuuji [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=21 years after, Lagos Assembly to scrap 37 LCDAs created by Tinubu in major overhaul|url=https://pmnewsnigeria.com/2024/10/17/21-years-after-lagos-assembly-to-scrap-37-lcdas-created-by-tinubu-in-major-overhaul/|access-date=2026-04-07|language=en-US}}</ref> Ñaawirde toownde (Cour suprême) ƴetti kuulal ngam wallitde mo, yamiri yo kaalis laamu nokkuyankeewu leydi [[Lagos]] nanngaa. E nder duuɓi 8 ɗi o woni e laamu, Tinubu fuɗɗiima mahde laabi kesi, ɗaɓɓuɗi ngam heblude haajuuji yimɓe leydi ndii ɓeydotooɗi yaawde. Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, hooreejo lesdi Lagos, lesdi [[Naajeeriya]] (1999-2007), heɓi ceede ɗuuɗɗe ngam ardungal maako ngal ɗon mari bawɗe. Ɗii ɗon hawti bee Gomnati ɓurduɗum nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hitaande 2000 diga suudu filu [[Naajeeriya]]-Beljik, Y2002 ceede kuuɗe ɓurduɗe ngam ɓesdugo taariindi ngurdam diga ministaajo kuuɗe lesdi [[Naajeeriya]] e kawtal ONU Habitat, e Y2000 ceede laamu ɓurduɗum nder ordinateer nder [[Naajeeriya]] diga kawtal ordinateeruuji [[Naajeeriya]] . O hokkaama kadi seedantaagal ''Doctor Honorary of Law'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia ''State University'' ngam darnde makko e nder demokaraasi, laamu moƴƴu, e ɓamtaare leydi [[Naajeeriya]]. Tinubu ina jogii tiitoonde laamu keewnde, ina wallita pelle karallaagal e renndo keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|title=New road opens up Ijegun community|author=FEMI BABAFEMI|date=29 June 2005|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061231191044/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|archive-date=31 December 2006}}</ref> Tinubu, e wondude e cukko guwerneer keso, Femi Pedro, heɓiino suɓaade kadi ngam wonde guwerneer e [[lewru]] abriil 2003. Dowlaaji goɗɗi ɗii fof e nder Fuɗnaange-rewo, njippiima e lannda Demokaraasi Yimɓe e ɗeen cuɓagol.<ref>{{cite web |url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|title=One-party state: Who will stop PDP?|author=Olusola Balogun|date=6 September 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106165431/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|archive-date=6 January 2010}}</ref> O nasti nder hare bee laamu lesdi ndi [[Olusegun Obasanjo]] jogi, dow ko laarani lesdi [[Lagos]] woodi hakke sosde nokkuuje kese ngam heɓugo ko laarani ɓiɓɓe lesdi maako ɗuuɗɓe. Luural ngal waɗi laamu lesdi ndi'i hoosugo ceede ko hewti diidaaɗi lesdi nder jiha kan.<ref>{{Cite news|title=Tinubu and His Lifelong Ambition|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/25/tinubu-and-his-lifelong-ambition/|access-date=2023-05-18|newspaper=[[This Day]]}}</ref> E nder balɗe cakkitiiɗe ɗe o woni e laamu, o woniino e hareeji jokkondirɗi e laamuuji PDP ko wayi no Adeseye Ogunlewe, gonnooɗo senateer diiwaan Lagos, wonnooɗo jaagorgal golle, e Bode George, hooreejo PDP to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|date=17 June 2004|title=Pains, anguish of Ogunlewe/George Army on Lagos roads|author=Tolu Olarewaju|publisher=Daily Independent|access-date=13 November 2009|archive-date=8 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108234408/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|url-status=usurped}}</ref> E hitaande 2006, Tinubu etinooma wallude cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] e oon sahaa, [[Atiku Abubakar]], yo won hooreejo lannda makko keso, hono Kongres Action de Najeria (ACN). Abubakar wonnooɗo tergal lannda PDP, ko ɓooyaani koo o fotnoo ko luural e hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] ngam yiɗde Abubakar lomtaade Obasanjo e laamu. Tinubu hokki Abubakar fartaŋŋe wayluki lanndaaji e nastuki AC, hokki mo kanndidaajo lanyol maako, bee sarɗi dow kanko, Tinubu, o laatoto ardiiɗo Atiku Abubakar. Atiku salii eɓɓaande ndee, nde o wayli e AC, o suɓii kanndidaa gooto ummoriiɗo Fuɗnaange-rewo, hono senaateer Ben Obi. Hay so tawii Atiku ina doga e laamu e dow laylaytol Tinubu e nder woote ɗe, PDP ina jokki heɓde, e nder ƴaañgal leydi.[36] Jokkondiral hakkunde Tinubu e cukko guwerneer Femi Pedro ɓeydiima tiiɗde caggal nde Pedro holliti anniya mum tawtoreede wooteeji guwerneer. Pedro ina haɓananoo wonde kanndidaa AC ngam wonde guwerneer e wooteeji 2007, kono o itti innde makko e ñalnde aset noddaango lannda. O woppi lannda Labour tawi omo jokki e darnde makko e cukko guwerneer.[37] Tinubu laamu lesdi Lagos timmini nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007, nde lomto maako e gonnooɗo hooreejo hukuumaaji lesdi Babatunde Fashola hoosi laamu lesdi Lagos.[38][39] == Ko adii laamu (2007-2023) == === Fiilngo 2007 === E hitaande 2009, caggal nde lannda Demokaraasi Leñol (PDP) heɓi nafoore mawnde e wooteeji lewru abriil 2007, Tinubu naati e kaaldigal ngam hawrude e lanndaaji luulndo ceertuɗi ɗii, mbaɗta ɗum "lannda mawɗo" baawɗo luulndaade PDP laamiiɗo e oon sahaa.[40] E lewru marse 2009, wonno ko haala wonde fedde ina anndaa ngam warde Tinubu.[41] === Woote hooreleydaagu 2011 === Tinubu bana hooreejo lesdi ACN, o jaɓi e peeñcu kanndidaaku hawtuki Nuhu Ribadu e Fola Adeola bana kanndidaajo ACN ngam suɓugo hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi nder hitaande 2011.[42] Sahara Reporters caggal mum hollitii wonde Tinubu waɗii nanondiral e laamu Jonathan ngam wallitde mo e suɓaade mo e nokku makko walla o fotnoo waɗde ñaawoore fenaande nde laamu fedde ndee fawi e dow makko e dow tuumeeji ɗiɗi ɗi laamu fedde ndee fawi e makko ngam jaŋde makko.[43][44] Tinubu adii hebbinde ɓataakeeji kanndidaaji guwerneer e hitaande 1998 to Komiseer Suɓngo Leydi ndi, o jaɓi e fenaande wonde o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan.[45] Tinubu caggal mum hollitii e nder doggol wooteeji 2015 wonde o jaɓii kanndidaagal Goodluck Jonathan sabu agenda makko mo o yi'i e peewnugol, ko ɗum huunde nde o ñaawiino ko adii ɗuum jaaynde wiyeteende Sahara Reporters.[42][46][47] === Woote hooreleydaagu 2015 === Binndanɗe mawɗe: Suɓol mawngol leydi Naajeeriya 2015 e Kongres Progressives kala E lewru feebariyee 2013, Tinubu ina jeyaa e dawriyankooɓe heewɓe sosnooɓe lannda "luulndo mawngo" e kawral lanndaaji luulndo tati ɓurɗi mawnude e nder leydi Najeriya – Kongres Action mo Najeriya (ACN), Kongres ngam Waylude Yahrude yeeso (CPC), Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP), fedde AlllliPD Progressives (PGAAP Grand Action). lannda Demokaraasi Yimɓe laamiiɗo e oon sahaa[48] – e nder Kongres Demokaraasi (APC).[49] E hitaande 2014, Tinubu wallitii gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, Seneraal [[Muhammadu Buhari]], hooreejo fedde CPC nde APC – mo yamiri tokkugol yimɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, kadi ko adii ɗuum o tawtoraama e wooteeji 2003, 2007 e 2011 ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi CPC[0]. Tinubu fuɗɗiima yiɗde wonde cukko hooreejo leydi Buhari kono caggal ɗuum o jaɓi Yemi Osinbajo, sehil makko e gonnooɗo komisinaajo ñaawoore.[51] E hitaande 2015, Buhari wadi APC ngam heɓugo nasaraaku, o timmini laamu PDP duuɓi 16, nden o laati arandeere nde hooreejo leydi Naajeeriya jooɗiiɗo jooni o fooli kanndidaajo luutooɓe.[52] Tinubu yahi yeeso ngam waɗugo kuugal mawngal nder laamu Buhari, o wallitorii kuuɗe laamu nden o jokki bee jokkirgol lesdi ndi'i, ngam o ɗon mari haaje laataago hooreejo lesdi.[53] E hitaande 2019, o walli Buhari ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, o fooli kanndidaajo PDP mo Atiku Abubakar. E hitaande 2020, caggal caɗeele nder lannda ka addani Tinubu ittude sehil mum e hooreejo lannda Adams Oshiomole, ina sikkaa ko ɗum waɗi ko ngam ustude darnde Tinubu ngam wonde hooreejo leydi ko adii hitaande 2023.[54] === Woote hooreleydaagu 2023 === Winndannde mawnde: Suɓol hooreejo leydi Najeriya 2023 Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2022, Tinubu waɗii bayyinaango mum e dow sarɗi ngam suɓaade hooreejo leydi.[55][56][57] Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, Tinubu heɓi wooteeji kawral lannda APC laamu nguu, o heɓi 1 271, o fooli cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo e Rotimi Amaechi ɓe keɓi 235 e 316.[58] Ñalnde 1 marse 2023, INEC hollitii Tinubu ko kañum heɓi jaaliiɗo e woote hooreleydaagu 2023.[59] O bayyinaama hooreejo leydi caggal nde o heɓi 8 794 726 woote ngam foolde luutndiiɓe makko. O ƴetti 36,6 e nder teemedere woote ɗee, o suɓii ko famɗi fof 25 e nder teemedere e nder diiwanuuji 28, ko seeɗa tan o heɓi ngam heɓde hooreejo leydi e nder daawal gootal.[60] Koolaaɗo kuuɓal makko ɗiɗaɓo biyeteeɗo Atiku Abubakar, mo lannda luulndo (PDP) heɓi 6 984 520 woote. Peter Obi, mo lannda Labour, heɓi 6 101 533 woote ngam arde tataɓo.[61] Woote kuuɓtodinɗe ɗee teskaama e fuɗɗoode ko heewi e wooteeji ɗii, e ŋakkeende wooteeji jam. Nde marsaama e ciimtol soodgol wooteeji, hulɓinaade wootooɓe, njanguuji e nokkuuji wooteeji e nder nokkuuji goɗɗi, e ardiiɓe wooteeji ɗi ngonaa e waktuuji mum en wondude e tuumeede fenaande laaɓtunde;[62][63] ngam ɓeydude geɗe e hoolaare e wooteeji ɗii, ardiiɓe Komisariyaa Wootooɓe Ngenndiijo Jeytaare viewing portvious result to EC tabitinaama maa waɗ e ñalawma woote.[64][65][66] No njeñtudi leydi ndii fuɗɗiri anndineede ñalnde 26 feebariyee to nokku college ngenndiijo to Abuja, luulndo ngoo feeñii nde tawnoo doggi njeñtudi ɗii njoɓaaka haa jooni ko adii anndinde ɗum en no sariya yamiri nii.[67][68] Ɗee geɗe wondude e haalaaji cemmbinɗi INEC ummoraade e ƴeewooɓe e pelle renndo siwil, addani kampaañ Abubakar, Obi, e Kwankwaso naamnaade, caggal ɗuum jaɓa e dow laabi njeñtudi wooteeji bayyinaaɗi ɗii haa ñalnde 28 feebariyee.[69][70][71][72] Kampaañiji luulndo tati mawɗi ɗii fof, ko jiidaa e won e pelle renndo siwil e gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, noddii komisiyoŋ oo yo yuɓɓin woote ɗee sabu fenaande e fitinaaji.[73][74][75][76][77] E nder ɗuum, kampaañ Tinubu yetti komisiyoŋ oo, o noddii nanngugol haalooɓe PDP ngam "waɗde fitinaaji."[78] Subaka law 1 mars, hooreejo INEC, Mahmood Yakubu, hollitii Tinubu ko kañum woni jaaliiɗo caggal nde njeñtudi dowri ndii fof hawraa.[79] E nder jaabawol, Abubakar, Obi, e Kwankwaso njaɓaani, ɓe kuniima luulndaade njeñtudi ndii.[80][81][82] == Hooreejo leydi (2023–hannde) == Joɗnde Tinubu e jaagorgal leydi Angalteer ko feewti e caggal leydi, hono James Cleverly (lewru ut 2023) Tinubu fuɗɗi laamu lesdi Naajeeriya nyande 29 lewru Mayru hitaande 2023. O hunni hooreejo lesdi Naajeeriya diga hooreejo kiitaaji Olukayode Ariwoola wakkati 10:41 (WAT) haa juulde udditgol laamu maako haa Eagle Square haa Abuja.[83] Laamu makko, nde laɓɓini caɗeele sariya luulndo ngoo caggal wooteeji marse, ina jaɓee no feewi tawa hay gooto luulndaaki ɗum, ina jogii kadi laabi sariyaaji winndereeji.[84] Hooreeɓe leyɗeele e laamuuji keewɗi tawtoraama kewu nguu.[85] Tinubu hokkaama teddungal mawngal nder lesdi ndi'i, ko ardiiɗo lesdi ndi'i, Muhammadu Buhari, nden cukko hooreejo lesdi Kashim Shettima hokkaama tedduŋgal ɗiɗaɓal dow ko laarani ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nyande 25 lewru Mayru hitaande 2023.[86] === Peewnugol faggudu === Tinubu e nder konngol mum gadanol, hollitii ittugol ballal laamu nguu e petroŋ.[87] Haala ka o wi'i nder yewtere maako arandeere, waɗi soodugo kulniiɗum arandejum e ɓesdugo ceede nder jemmaare woore haa nokkuuje pompiyeeje nder lesdi Naajeeriya.[88] Senndikaa ngenndiijo gollooɓe NLC noddii seppooji e seppooji e nder leydi ndii fof ngam ɓeydude coggu petroŋ, ɗum noon caggal ɗuum ɓe ngoppitaa e nder kaaldigal jokkiingal e wakili’en laamu.[89] Ballal laamu dow nyaamdu petrol waɗi ƴiiƴam dow ceede laamu lesdi Naajeeriya nder duuɓi cappanɗe jowi nden ittugo man ɗon mari bawɗe mawɗe haa Banki Adunaaru ngam faggudu Naajeeriya.[90] Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2023, Tinubu timminii ballal coodguuli petroŋ gonɗi e leydi Naajeeriya, ɗum addani privatisation e nder gollorɗe petroŋ Naajeeriya. Ballal ngal waɗiino laamu Naajeeriya miliyaaruuji 10 dolaar hitaande kala e sahaa nde Tinubu timmini ɗum.[91] Hooreejo leydi Tinubu, jamma 9 lewru juko, dartini golle Godwin Emefiele, hooreejo lesdi Naajeeriya.[92] Emefiele's suspension woni ɗiɗaɓre nde hooreejo banki apex nder taariiha maako itti hooreejo lesdi Naajeeriya.[93] Emefiele nanngaama e juuɗe polis sirlu leydi Najeriya SSS to Lagos ngam yiɗde dogde leydi ndii fayde leydi Benin.[94] Sosde ɗum yiytaa ko no ƴellitaare moƴƴere.[95][96] Emefiele ko banke konservatiif mo limtaa e duɗal ɓooyngal ngam ƴellitde naira Najeriya.[97][96][98] Emefiele lomtinaama e gooto e depiteeji makko ɓurɗi faggudu liberal Folashodun Adebisi ngam wonde guwerneer gardiiɗo Banke mawɗo leydi Najeriya e nder bayyinaango hooreejo leydi ndii "jokkondiral e wiɗtooji jokkiiɗi e biro makko e peeje peewnaaɗe e nder fannu kaalis faggudu".[98] Sosde e caggal mum nanngugol Emefiele e juuɗe polis sirlu ngam tuumeede kaalis ownugol ina yi’ee wonde ko huunde nde woɗɗaani e miijooji makko e politikaaji makko e banki apex e eɓɓooji makko e nder laamu ko wayi no arbitrage e les laamu Buhari e waylude kaalis Najeriya.[99] Kono won ƴeewooɓe teskiima darnde politik e nder darnugol Emefiele e nder njuɓɓudi cuuɗiindi ngam ɓeydude njoɓdi ñamaale laamu nguu gila e 5% haa 15% rewrude e laabi e peeje ñalnde aset 10 lewru nduu, ñalnde 16 lewru nduu.[100] E caggal dartagol makko, banke apex balɗe joyi caggal ɗuum ñalnde 14 lewru nduu ittii denndaangal kuule njulaagu kaalis caggal leydi, o acci kaalis leydi ndii ina ustoo haa ɓurta lesɗude e nder luumo hee.[101] Ko ɗum waɗi, hay so wonaa ko meeɗaa waɗde, hollitii ko ɗaminaa caggal nde dartinaa.[102] Tinubu's reforms ceede yi'aama bana ko ɓuri laamu SAP 1986 ngam o yiɗi ɓesdugo faggudu lesdi Naajeeriya e ceede laamu diga wartugo demokaraasi duuɓi cappanɗe ɗiɗi ko adii.[103][104] Ñalnde 15 lewru nduu, hooreejo leydi Tinubu udditi batu faggudu ngenndi ngu cukko hooreejo leydi Shettima ardii.[105] Diiso ngoo ina jogii yamiroore wasiyaade hooreejo leydi ndii e geɗe faggudu, ina waɗi guwerneer banke mawɗo oo e denndaangal guwerneeruuji dowlaaji fedde nde.[106] Sehil Tinubu ɓadiiɗo, banke njulaagu Wale Edun, woni laamɗo politik kaalis.[107]] === Kabinee e toɗɗagol === Hooreejo leydi Tinubu toɗɗiima ñalnde 3 lewru nduu, senaateer George Akume yo won hooreejo laamu fedde nde, Femi Gbajabiamila yo won hooreejo gollordu hooreejo leydi ndii.[108] Tinubu darni hooreejo EFCC Abdulrasheed Bawa nyande 9 lewru Juko nden polis'en sirru Naajeeriya nanngi mo ngam o huuwi bee kuugal maako nyalde woore ɓaawo kawtal hakkunde hukuumaaji SSS e EFCC haa Lagos.[109][110] Darnde makko hono no Emefiele nii, ina waɗi fenaande no feewi nde tawnoo Bawa ina joginoo Tinubu e nder wiɗto.[111] Bawa lomtii ko Abdulkarim Chukkol, hooreejo EFCC.[112] Hooreejo leydi Tinubu ñalnde 19 lewru nduu hollitii Mallam Nuhu Ribadu ko jaagorgal kisal leydi ndii.[113] Toɗɗagol Nuhu Ribadu, gonnooɗo polis, yi’aama no waylo waylo mawngo diga hukuumaaji konu ɗi ɓooyi laamaago kuuɗe kisal lesdi Naajeeriya.[114] Hooreejo leydi Tinubu laɓɓini ardungal denndaangal konu nguu e konu nguu ñalnde 19 lewru nduu nde o woppi golle ɗee ko ina tolnoo e teemedere e capanɗe joyi seneraaluuji mawɗi.[115][116] Tiitoonde kisal leydi e les Tinubu ina ɗaminaa maa ardo ɗum e njiimaandi siwil en e les njiimaandi Ofis Jaagorgal Kisal Ngenndiwal, ko fedde doosgal leydi sosaande e hitaande 1993.[117] Tinubu hay so wayliima no feewi e politikaaji kaalis e kaalis, o alaa tawo ko jogori sosde kabine makko.[118] O waɗii noddaali ngam laamu kawral ngam addude ardiiɓe luulndo les makko.[119] Waylo doosgal leydi ndi hooreejo leydi ndii ƴetti, waɗii kuule ngam toɗɗaade jaagorɗe e nder balɗe capanɗe jeegom gadane ɗe o woni e laamu. Tinubu fusi boarduuji ministeeruuji fuu, departemaaji e hukuumaaji lesdi Naajeeriya nyande 19 lewru Juko.[120] Nde o waɗi lewru wooturu e laamu e joofnirde wooteeji ardorde parlemaa Tinubu ina haɗi ɗum neldude noddaango jaagorɗe to Senaa ngam heɗaade ɗum ko adii ñalnde 29 lewru juko.[121] Ñalnde 16 lewru feebariyee hitaande 2024, Tinubu toɗɗii Oyetunde Oladimeji Ojo, dewbo ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Folashade Tinubu, yo won hooreejo fedde toppitiinde koɗki leydi ndii, ɗum addani ɗum ñiŋde ko wiyetee ko jom suudu mum.[122] === Dina === Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2024, Tinubu siifondirii e sariya kuulal ƴettugol leydi Nijeer, We Hail Thee, ko ɗum woni jimɗi ngenndiiji leydi ndii gila 1960 haa 1978, ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum, lomtii Arise, O Banndiraaɓe.[123] Tinubu anndini dowla dow Rivers State ngam ittugo guwerneer man, o lomtina mo bee ardiiɗo toɗɗaaɗo.[123] Movement oo ina ñiŋaa no feewi sabu ko ɗum huunde nde fotaani wonde e doosɗe leydi.[123] === Feere kuudetaa === E darorɗe lewru Seeɗto 2025, kuudetaa baɗaaɗo e laamu Tinubu mo humpitooji konu leydi Najeriya udditi, mo Sahara Reporters yaltini ɗum.[124][125] Kewu konu ñalngu jeytaare potngu waɗeede ñalnde 1 ut 2025[126] dartinaama,[127] ofiseeji konu sappo e jeegom nanngaama e juuɗe Agency Intelligence Defense ina heen seneraal brigadier, kolonel, lietnaa kolonel nayi, majoruuji joy, kapiteen ɗiɗo e squadre an hooreejo.[128] Ciimtol gadanol ngol ko feewti e fedde nde, militeer en ɓee njaɓaani ɗum, ɓe ustii nanngugol ngol ko no diisnondiral nii.[129][130] Feere nde ina wiyee ina waɗi ofiseeji ƴettugol leydi to bannge worgo ɗi Kolonel Mohammed Ma'aji ardii,[131] ina heen ofisee jokkondirɗo e biro jaagorgal kisal ngenndiwal e ballal kaalis ummoraade e gonnooɗo guwerneer e jaagorgal petroŋ Timipre Slyva.[132]1][34] Fedde nde ina anniyii foolde laamu fedde ndee e dow fenaande ñalnde 25 lewru nduu, e warde hooreejo leydi ndii e jagge laamu toowɗe keewɗe.[135] Tinubu lomtii mawɓe konu ñalnde 18 lewru nduu, Seneraal Olufemi Oluyede toɗɗaa mawɗo konu, wiɗtooji ina njokki haa jooni.[136] === Feere siwil === ==== Amerik yanii ==== Winndannde mawnde: 2025 Amerik yanii e leydi Nijeer E fuɗɗoode lewru Noowammbar 2025, [[Donald Trump]], hooreejo leydi Amerik, yamiri konu Amerik yo heblo ngam waɗde konu e nder leydi Najeriya. Trump hollitii warngooji bonɗi ɗi tuumaama ina mbaɗa e Kerecee’en e ko tuumaa ko bonnude ndimaagu diine, ko ɗum addani mo suɓaade leydi Nijeer “leydi ɓurndi teeŋtude” sabu waasde jogaade doole ngam haɓaade hareeji bonɗi hakkunde renndo e diineeji e nder leydi ndi, tawi ko lislaamnaaɓe, bandiiji, ekstremist en e hareeji hakkunde durooɓe e remooɓe][39]1.[39]1 Hooreejo leydi Naajeeriya, Tinubu, salii ko Trump tuumi koo, o haali ko fayti e darnde laamu Naajeeriya ngam reende ɓiɓɓe leydi mum tawa ko e diine.[141] Ñalnde 25 lewru Duujal hitaande 2025, e dow ɗaɓɓaande laamu Tinubu, leyɗeele dentuɗe Amerik mbaɗii seppo ngam haɓde e Dowla Islaamiyankeejo to worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Hooreejo leydi Amerika Donald Trump, wi'i Amerika fiɗi ngam reenugo Masiihiŋko'en diga fitinaaji diinaaji ɗi ɓe ɗon mari haa woyla lesdi Naajeeriya, fijirde nde'e woni arandeere konu lesdi Naajeeriya ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya.[142] === Politik caggal leydi === Tinubu fuɗɗii njillu mum gadano e nder leydi Najeriya to Pari ñalnde 21 lewru nduu ngam tawtoreede batu kaalis winndereyankeewu ngu yuɓɓinaa to Palais Brongniart tuggi 22 haa 24 lewru nduu.[143] O ummii Pari o fayi London e "njillu keeriiɗo" ɗo o hawri e hooreejo makko Muhammadu Buhari.[144] E lewru ut 2023, o wiyi yo konu Naajeeriya naat e leydi Nijeer e nder kiris Nijeer 2023.[145] Ɗum noon luulndo ngoo ñiŋi ɗum.[146] E lewru Duujal 2025, Tinubu hokki konu lesdi Naajeeriya yamiroore ngam waɗuki kuuɗe konu nder lesdi Benin ngam wallugo laamu lesdi man ɓaawo kuudetaa dow hooreejo lesdi Patrice Talon.[147] E lewru mee 2026, Tinubu fuɗɗii njillu balɗe tati to Farayse ngam hawritde e jom jawɗeele en winndere ndee ngam faddaade peeje faggudu makko.[148] == Miijo e natal renndo == Tinubu e nder nguurndam mum politik fof ina joginoo darnde tiiɗnde e nder politik e faggudu. Miijo Tinubu e yahrude yeeso ina waɗi nafooje potal, nuunɗal renndo, ndimaagu, e anndinde hakkeeji teskinɗi. O yi’i dowla man bana daraniiɗo welwelo jama’aare e nastugo nder rento Naajeeriya bana ko haani ngam tabitinki potal, gooŋgaaku, e kawtal rento.[149] Ndee ɗoo miijo woɗɗaani no feewi e golle makko demokaraasi e nder laamu diineeji e nder leydi Najeriya.[150] === Yiyngooji faggudu === Hooreejo leydi makko e politik faggudu makko, ganndiraaɗo Tinubunomics,[151] ina ɗaminaa maa won yaltugol politik-miijooji e Buharism, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e annduɓe faggudu winndere ndee ina ngoɗɗi tawo sifaa ngal yaltugol to bannge faggudu ; reformeeji e lewru makko adanndu e laamu hollirii yaltude e njuɓɓudi laamu ɓennundi.[152][153] Banki Duniyaaru e FMI holli haaje laamu garoowo ngam tabitinki kuuɗe makro-structural dow limngal limngal limngal limngal 1980 ngam rewtinki faggudu lesdi Naajeeriya nder limngal limngal limngal lesdi Naajeeriya.[154] Tinubunomiks hollitaama e deftere nde o winndi e Brian Browne, konsul mawɗo Amerik to Lagos.[155][156] === Lion Bourdillon === Winndannde mawnde: Lion Bourdillon Tinubu ina anndiraa no feewi wonde "Baaba Lagos".[157] Darnde makko e doolnude ɓoggi wuro-dowla mawɗo oo feeñninaama e nder filmo biyeteeɗo The Lion of Bourdillon, filmo 2015 holliroowo darnde Tinubu e politik e kaalis dowla wuro ngoo. Tinubu waɗii ñaawoore ₦150 miliyaar ngam ñaawde peewnoowo oo, Teleeji Afrik jeytaare (AIT).[158] Dokimaa oo dartiima ñalnde 6 marse 2015. O etiima semmbinde golle politik ɗee, haa arti noon e lewru desaambar 2009, nde o habri wonde Fashola e Tinubu ndartinii luural e dow haala suɓaade Fashola e gardagol guwerneer Lagos e hitaande 2011, tawi Tinubuerizire ɓuri yiɗde ko com. Ko nanndi e ɗuum, hare waɗii e hitaande 2015 e dow lomto Fashola, hono Akinwunmi Ambode, o ƴetti Fashola e Tinubu, o werlii teddeendi makko timmundi caggal Ambode.[160] Ambode lomtii Fashola, Tinubu riiwti mo, lomtii mo ko Babajide Sanwo-Olu === Tuumeede fenaande === E hitaande 1993, laamu Amerik ustii jawdi makko sabu ñaawoore nde wiyi wonde laamu Amerik ina jogii « sabaabu potɗo » sikkude wonde konte banke Amerik Tinubu ina njogii ngalu ngu o heɓi e njulaagu heroin. O jooɗodii e laamu Amerik, o woppi fotde 460 000 dolaar caggal oon hitaande. Kaayitaaji ñaawirdu e caggal mum ciimtol ñaawoore ndee hollitii wonde o gollodiima e yeeyooɓe heroin ɗiɗo Chicago.[163][164][165] E lewru abriil 2007, caggal wooteeji mawɗi, kono hade guwerneer cuɓaaɗo Babatunde Fashola heɓde laamu, laamu fedde ndee addi Tinubu yeeso Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi laamu ngam ñaaweede sabu ko o tuumaa ko e golle ɗe ngonaa sariya e konte 16 ceertuɗe caggal leydi.[166] E lewru Yarkomaa 2009, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis laɓɓini Tinubu e guwerneeruuji James Ibori mo diiwaan Delta e Obong Victor Attah mo diiwaan [[Diiwal Akwa Ibom|Akwa Ibom]] ngam tuumeede warngooji, njulaagu kaalis, njulaagu laamu e njulaagu laamu jowitiingu e yeeyde geɗe lowre Vmobile e hitaande 20674.[1] E lewru suwee 2009, won ciimtol wonde polis metropolitan Angalteer ina loyndotoo njulaagu ngu laamu diiwaan Lagos waɗi e Econet (jooni Airtel). Tinubu wi'i kuugal ngal laaɓɗum, ngal nafata lesdi ndi'i, walaa hakkunde'en.[168] Laamu leydi Naajeeriya salii ɗaɓɓaande leydi Biritaan ngam yaltinde hujjaaji potɗi huutoreede ngam ɓeydaade wiɗtude e ñaawde guwerneeruuji tati ɓooyɗi leydi Najeriya ɗii e nder ñaawirdu London.[169] E nder wooteeji 2019, oto bullion yiytaa ina naata e galle Tinubu to laawol Bourdillion to Ikoyi, ɗum addani mo caggal ɗuum wiyde : « miɗo jogii kaalis ɗo njiɗmi fof ».[170] == Nguurndam neɗɗo == Tinubu resi Oluremi Tinubu, gonnooɗo senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Lagos hakkundeejo, e hitaande 1987. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Zainab Abisola Tinubu, Habibat Tinubu e Olayinka Tinubu. O jibini ɓiɓɓe tato e jokkondiral ɓennungal, Kazeem Olajide Tinubu (12 oktoobar 1974 – 31 oktoobar 2017), Folashade Tinubu (jibinaa ko 17 lewru juko 1976) e Oluwaseyi Tinubu (jibinaa ko 13 oktoobar 1985). Yumma Tinubu, Abibatu Mogaji, sankii ñalnde 15 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 96. Ñalnde 31 lewru nduu hitaande 2017, ɓiyiiko biyeteeɗo Jide Tinubu sankii to Londres. Tinubu ko juulɗo. == Teddungal e paabi == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (25 mee 2023) === Tiitooɗe aadaaji === Tinubu ina jogii laamuuji ɗiɗi aadaaji ; ko kanko woni "Asiwaju" Lagos e "Jagaba" Emira Borgu e nder Dowla Nijeer.[176] == Ƴeew kadi == Jigi Bola Doggol hooreeɓe leyɗeele e laamu hannde Doggol hooreeɓe gollordu e dow tolno jaɓgol == Himobe == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] jjpnxheb3i8iuiu784rsv0hx81atg2d 181220 181219 2026-08-05T12:58:37Z Fulani215 7983 /* Amerik yanii */ fixed typo 181220 wikitext text/x-wiki {{databox}} Asiwaju '''Bola Ahmed Adekunle Tinubu''' GCFR (jibinaa ko 29 mars 1952) ko o daraniiɗo dawrugol leydi [[Naajeeriya]], woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] 16ɓo e jooni gila hitaande 2023.<ref>{{Cite web|last=Majeed|first=Bakare|date=2023-05-29|title=PROFILE: Bola Tinubu: The Kingmaker becomes Nigeria's President, 16th Leader|url=https://www.premiumtimesng.com/news/601131-profile-bola-tinubu-the-kingmaker-becomes-nigerias-president-16th-leader.html|access-date=2023-05-29|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref> O woniino guwerneer diiwaan [[Lagos]] gila 1999 haa 2007 e senateer diiwaan [[Lagos]] Hirnaange e nder diiwaan tataɓo.<ref>{{Cite web|last=nigerianleaders|date=2024-08-23|title=List Of Lagos State Governors And Their Deputies (1999-Present)|url=https://nigerianleaders.com/list-of-lagos-state-governors-and-their-deputies/|access-date=2026-04-05|website=Nigerian Leaders|language=en-US}}</ref> Tinubu waɗi nguurndam mum gadanal ko to fombina-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], caggal ɗuum o ummii o fayi leydi [[Amerik]] ɗo o janngi ko fayti e hiisa (''accounting'') to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State. O warti lesdi [[Naajeeriya]] nder duuɓi 1980, o huwi haa Mobil [[Naajeeriya]] bana limngal limngal, hade maako nastugo siyaasaaku bana kanndidaa senator [[Lagos]] West nder hitaande 1992 les limngal lanyol ''Social Democratic Party''. Caggal nde dictateur militeer biyeteeɗo Sani Abacha fusi Senaa e hitaande 1993, Tinubu naati e leydi mum, o wonti daraniiɗo kampaañ ngam artirde demokaraasi e nder dingiral fedde wiyeteende ''National Democratic Coalition.''<ref>{{Cite web|last=Fasan|first=Olu|date=2022-07-25|title=For Tinubu, his 'lifelong ambition' trumps the unity of Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/for-tinubu-his-lifelong-ambition-trumps-the-unity-of-nigeria/|access-date=2026-04-05|website=Businessday NG|language=en-US}}</ref> E nder wooteeji gadani ɗi laamu [[Lagos]] waɗi caggal nde laamu nguu waɗi, Tinubu heɓiino nafoore mawnde e nder fedde wiyeteende Alliance for Democracy. Duuɓi nay caggal ɗuum, o dañii woote gardagol manndaa ɗiɗmo. Caggal nde o yalti laamu e hitaande 2007, o waɗii darnde mawnde e sosde fedde wiyeteende All Progressives Congrès e hitaande 2013. E hitaande 2023, o suɓaama hooreejo leydi, o fooli [[Atiku Abubakar]] e [[Peter Obi]].<ref>{{Cite web|last=Chioma|first=Unini|date=2023-02-28|title=#NigeriaElections2023: Final Results of 2023 Presidential Election [As Declared By INEC]|url=https://thenigerialawyer.com/inigeriaelections2023-final-results-of-2023-presidential-election-as-declared-by-ineci/|access-date=2026-04-05|website=TheNigeriaLawyer|language=en}}</ref> E gardagol makko laamu nguu joofniri ko adii ballal petroŋ, e wiyde mum ko ŋakkeende ngalu,<ref>{{Cite web|title=Nigerian petrol prices reach record high after subsidy removal|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/7/18/nigerian-petrol-prices-reach-record-high-after-subsidy-removal|access-date=2025-02-23|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> fusi juɓɓule laamu keewɗe e nder juɓɓule fedde nde e gollorɗe laamu, lomtiniri ko ɓuri heewde e ardorde konu e paramilitaare, wallitii golle diiwaan oo ngam jaabaade 2025' d securé e Dental Dowlaaji [[Amerik]] e Bentat ''the cooperation'' e Bentat ''cooperation'' 2025 feewde e Dowla Islaamiyankeejo e wuurde e kuudetaa mo tuumaama.<ref>{{Cite web|last=Lee|first=David D.|title=Nigeria says it deployed jets, troops to Benin to 'dislodge coup plotters'|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/12/8/nigeria-says-it-deployed-troops-to-benin-to-dislodge-coup-plotters|access-date=2026-04-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2026-01-26|title=Alleged Coup: Military Hands Over Report To Tinubu|url=https://dailytrust.com/alleged-coup-military-hands-over-report-to-tinubu/|access-date=2026-04-05|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> ==Nguurndam gadano== Tinubu jibinaa ko [[Lagos]], e nder galle juulɓe jeyaaɓe e leñol [[Yoruba language|Yoruba]],<ref>{{Cite news|first=Okeri|last=Ngutjinazo|title=Who is Bola Tinubu, Nigeria's new president?|newspaper=Deutsche Welt|date=May 29, 2023|url=https://www.dw.com/en/who-is-nigerias-new-president-bola-tinubu/a-64851330|via=|archive-url=|archive-date=}}</ref> ɓii Abibatu Mogaji, Ìyál'ọ́jà [[Lagos]]. O jaɓaama e nder binndanɗe koolniiɗe wonde o jibinaa ko e hitaande 1952;<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2023/feb/24/godfather-of-lagos-is-the-man-to-beat-in-pivotal-nigerian-election|title='Godfather of Lagos' is the man to beat in pivotal Nigerian election|newspaper=The Guardian|date=24 February 2023|last1=Burke|first1=Jason}}</ref> ndeeɗoo hitaande jibinannde ina waɗi sahaaji luulndiiɓe politik, ɓe mbiyi ko o mawɗo no feewi. Won e lowre koolkisaande ina teskaa wonde duuɓi makko hoolkisaaka.<ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/world/africa/article/nigerian-presidential-candidate-proves-hes-fit-for-office-on-exercise-bike-fhq7z7l7p|title=Nigerian presidential candidate 'proves he's fit for office' — on exercise bike|author=Richard Assheton}}</ref><ref>{{cite web|last1=Amaechi|first1=Ikechukwu|title=Tinubu and the certificate scandal that refuses to die|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=30 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=7 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707230143/https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|url-status=live}}</ref> ==Jaangirde== Tinubu janngi haa janngirde lesre St. John, Aroloya, [[Lagos]] ko adii o yaha janngirde sukaaɓe haa Ibadan.<ref>{{Cite web|title=Bola Tinubu Biography: Life Story and Age Accomplishments of Asiwaju|url=https://buzznigeria.com/bola-tinubu/|access-date=2023-05-29|website=buzznigeria.com|date=27 July 2022}}</ref> Tinubu arii leydi [[Amerik]] ko e hitaande 1975, ɗo o fuɗɗii jaŋde leslesre ko adii fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Richard J. Daley to [[Chicago]], caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Chicago]] ''State'' ɗo o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi. O golli golle keewɗe ko wayi no lootoowo diƴƴe, garde jamma e sofereeɓe taksi ngam wallitde hoore makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-23">{{Cite web|date=2011-07-23|title=Asiwaju Bola Tinubu - Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|access-date=2024-12-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011}}</ref> O waɗi doggol honor dean nde o woni janngoowo leslesre e jannginde remedial class tutorials, yoga e wondiiɓe makko ina njetta lectures makko ngam ɓeydagol toɓɓe maɓɓe. Tinubu ko hooreejo fedde hiisawal duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande makko mawnde. GPA makko mo o heɓi ko 3.54. Tinubu heɓi bakkaa mum ko faati e njuɓɓudi njulaagu e hitaande 1979.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-232" /><ref>{{cite web|last1=Ufuoma|first1=Vincent|title=Chicago University replies ICIR on Tinubu's controversial certificate|url=https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=27 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=8 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708190307/https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ade|first=Adesomoju|date=2023-10-05|title=Chicago varsity confirms Tinubu's graduation, identity, inconsistent on certificate submitted to INEC|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231008192033/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|archive-date=2023-10-08|access-date=2025-02-17|website=Premium Times}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Caggal nde o heɓi bak makko, Tinubu golliima e sosiyeteeji [[Amerik]] biyeteeɗi Arthur Andersen, Deloitte e GTE.<ref>{{cite web|title=My Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011|access-date=24 December 2009|publisher=Asiwaju Bola Tinubu}}</ref><ref name="GhanaWebTinubu">{{cite news|title=How I made my first million dollars in America - Bola Tinubu reveals|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/africa/How-I-made-my-first-million-dollars-in-America-Bola-Tinubu-reveals-1573562|access-date=8 July 2023|work=GhanaWeb|date=1 July 2022|language=en}}</ref> To Deloitte, o dañii humpito e golle ƴeewndo e njuɓɓudi konsulteer wonande sosiyeteeji Fortune 500. O woniino jiiloowo e fedde Saudi Aramco, gollodiiɗo mum e ''National Oil'', o wallitii e sosde njuɓɓudi maɓɓe hiisa e ƴeewndo, o ardii kadi ƴellitaare makko adannde e kaalis.Tinubu ummiima London ɗo o heɓi gollal ngam wonde ƴeewtotooɗo petroŋ e nder leydi Angalteer hade makko naatde e fedde nde wonaa laamuyankoore (jooni Seplat Energy) ngam wonde hooreejo sosiyetee mawɗo e kaalis e nder kitaale 1980.<ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30">{{Cite web|title=My education, career at Deloitte, Mobil, others - Tinubu|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/06/30/my-education-career-at-deloitte-mobil-others-tinubu/|access-date=2024-12-23|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=12 Dec 2024|title=Seplat Energy Plc ("Seplat Energy" or the "Company") Completion of the Acquisition of MPNU|url=https://www.seplatenergy.com/media/fohcbgzc/corporate-announcement-on-completion-december-12th-2024.pdf}}</ref>.<ref name="bbc2">{{cite web|author=Barnaby Phillips|date=20 February 1999|title=Lagos hopes for change|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109062035/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|archive-date=9 January 2010|access-date=24 December 2009|work=BBC News}}</ref><ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30" /> Tinubu waɗii darnde tiiɗnde e mooɓugo ceede ngam taskaramji ɓamtaare rento nder Lagos ardungal Primrose Group, hukuuma kuugal siyaasaaku ɗon ƴama waylaare mawnde nder siyaasaaku lesdi man wakkati laamu Babangida. O suɓii caggal mum naatde e politik ngam waylude golle makko keewɗe e nder Mobil.<ref>{{Cite web|last=Ololade|first=Olatunji|date=2023-03-03|title=Tinubu: President-elect against all odds|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-president-elect-against-all-odds/|access-date=2024-12-23|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Golle politik Tinubu puɗɗii ko e hitaande 1991,<ref>{{Cite web|date=26 January 2022|title=Tinubu's house of war|url=https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032420/https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=TheCable|language=en-US}}</ref> nde o naati lannda Sosiyaalist Demokaraasi, o tawtoraama no feewi kampaañ ngam suɓaade [[Moshood Kashimawo Abiola]].<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2023-06-12|title=Tinubu, June 12 and NADECO|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-june-12-and-nadeco/|access-date=2026-04-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Republique tataɓo == Winndannde mawnde: Republique [[Naajeeriya|Najeriya]] tataɓo E hitaande 1992, o suɓaama e nder Senaa, o lomtii diiwaan Senaa [[Lagos]] West. To Asaambele ngenndi, o ardii Goomu Senaa ko faati e Bankeeji, Kaalis, Appropriation, e Kaalis.<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|title=YORUBA LEADERSHIP: THE CAP AND THE SHOES FIT ASIWAJU BOLA TINUBU|publisher=NigeriaWorld|date=4 May 2008|access-date=24 December 2009|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173345/http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|url-status=live}}</ref> Caggal nde njeñtudi wooteeji hooreleydaagu ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ustaa, Tinubu wonti tergal sosngal fedde wiyeteende NADECO, fedde nde ina moofti ballal ngam artirde demokaraasi e anndinde Abiola wonde keɓɗo woote ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993.<ref>{{Cite web|last=247ureports|date=2026-04-05|title=From NADECO To 2027: How Rejection Rewrote The Histories Of Tinubu, Reno Omokri, Fani-Kayode, And Bwala|url=https://247ureports.com/2026/04/from-nadeco-to-2027-how-rejection-rewrote-the-histories-of-tinubu-reno-omokri-fani-kayode-and-bwala/|access-date=2026-04-07|website=247 Ureports|language=en-US}}</ref> === Egginde e hootde === Binndanɗe mawɗe: Kawtal ngenndiwal demokaraasi ([[Naajeeriya]]) e dictature militaire e nder leydi [[Naajeeriya]] Caggal nde o heɓi laamu e gardagol konu leydi Seneraal [[Sani Abacha]],<ref>{{Cite web|author=Olagunju B. B.|date=2021-10-17|title=Most Comprehensive Tinubu interview about his early life, struggles abroad, against military, governorship, others -|url=https://thenewsnigeria.com.ng/2021/10/17/most-comprehensive-tinubu-interview-about-his-early-life-struggles-abroad-against-military-governorship-others/|access-date=2023-05-30|website=The NEWS}}</ref> Tinubu fotnoo ko nanngeede, nanngeede, ƴattaade, e hulɓinaade nguurndam makko, ɗum addani mo dogde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ngam kisal. O woppaani, o naati e NADECO caggal leydi e nder eggude ngam jokkude haɓaade laamu demokaraasi e artirde laamu e nder leydi ndii. O yahi eggude e hitaande 1994, o arti leydi ndii e hitaande 1998 caggal maayde Abacha, ɗum addani mo waylude leydi ndii e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nayaɓiri.<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|title=They labelled me military mole in NADECO for nothing – Bucknor Akerele|date=10 October 2009|author=Jide Ajani|publisher=Vanguard|access-date=24 December 2009|archive-date=27 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227232859/http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|url-status=live}}</ref> E nder balɗe garooje wooteeji 1999, Bola Tinubu wonnoo ko gardiiɗo ardiiɓe fedde wiyeteende Ibraahiima Adesanya e Ayo Adebanjo.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|title=Acceptable face of godfatherism?|author=Duro Onabule|date=14 March 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226165315/http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|archive-date=26 February 2010}}</ref> O yahi haa o heɓi nasaraaku nder suɓol ardiiɓe lesdi [[Lagos]] ngam o fooli Funsho Williams e Wahab Dosunmu, gonnooɗo ministaajo kuuɗe e koɗki.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|title=Why the military toppled Shagari|author=DURO ADESEKO|date=20 December 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201171918/http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|archive-date=1 February 2009}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|title=PDP's insatiable thirst|author=Olusola Balogun|date=25 October 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101128145704/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|archive-date=28 November 2010}}</ref> E lewru Yarkoma hitaande 1999, o darii ngam wonde guwerneer diiwaan Lagos e dow tikket AD, o suɓaama guwerneer. == Gomnaajo lesdi Lagos (1999-2007) == Ko o daraniiɗo dabareeji siyaasaaku, Tinubu wuuri wakkati laamu nguu, nde lannda ''People’s Democratic Party'' (PDP) heɓti laamu mawngu dow lesdi Naajeeriya, o laati Gomnaajo gooto tan suɓaama nder lesdi [[Naajeeriya]]. Ɗum addani ɓe heewde luural e laamu fedde nde PDP joginoo, haa teeŋti noon e sosde nokkuuji 37 goɗɗi ngam ƴellitde diiwaanuuji [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=21 years after, Lagos Assembly to scrap 37 LCDAs created by Tinubu in major overhaul|url=https://pmnewsnigeria.com/2024/10/17/21-years-after-lagos-assembly-to-scrap-37-lcdas-created-by-tinubu-in-major-overhaul/|access-date=2026-04-07|language=en-US}}</ref> Ñaawirde toownde (Cour suprême) ƴetti kuulal ngam wallitde mo, yamiri yo kaalis laamu nokkuyankeewu leydi [[Lagos]] nanngaa. E nder duuɓi 8 ɗi o woni e laamu, Tinubu fuɗɗiima mahde laabi kesi, ɗaɓɓuɗi ngam heblude haajuuji yimɓe leydi ndii ɓeydotooɗi yaawde. Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, hooreejo lesdi Lagos, lesdi [[Naajeeriya]] (1999-2007), heɓi ceede ɗuuɗɗe ngam ardungal maako ngal ɗon mari bawɗe. Ɗii ɗon hawti bee Gomnati ɓurduɗum nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hitaande 2000 diga suudu filu [[Naajeeriya]]-Beljik, Y2002 ceede kuuɗe ɓurduɗe ngam ɓesdugo taariindi ngurdam diga ministaajo kuuɗe lesdi [[Naajeeriya]] e kawtal ONU Habitat, e Y2000 ceede laamu ɓurduɗum nder ordinateer nder [[Naajeeriya]] diga kawtal ordinateeruuji [[Naajeeriya]] . O hokkaama kadi seedantaagal ''Doctor Honorary of Law'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia ''State University'' ngam darnde makko e nder demokaraasi, laamu moƴƴu, e ɓamtaare leydi [[Naajeeriya]]. Tinubu ina jogii tiitoonde laamu keewnde, ina wallita pelle karallaagal e renndo keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|title=New road opens up Ijegun community|author=FEMI BABAFEMI|date=29 June 2005|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061231191044/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|archive-date=31 December 2006}}</ref> Tinubu, e wondude e cukko guwerneer keso, Femi Pedro, heɓiino suɓaade kadi ngam wonde guwerneer e [[lewru]] abriil 2003. Dowlaaji goɗɗi ɗii fof e nder Fuɗnaange-rewo, njippiima e lannda Demokaraasi Yimɓe e ɗeen cuɓagol.<ref>{{cite web |url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|title=One-party state: Who will stop PDP?|author=Olusola Balogun|date=6 September 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106165431/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|archive-date=6 January 2010}}</ref> O nasti nder hare bee laamu lesdi ndi [[Olusegun Obasanjo]] jogi, dow ko laarani lesdi [[Lagos]] woodi hakke sosde nokkuuje kese ngam heɓugo ko laarani ɓiɓɓe lesdi maako ɗuuɗɓe. Luural ngal waɗi laamu lesdi ndi'i hoosugo ceede ko hewti diidaaɗi lesdi nder jiha kan.<ref>{{Cite news|title=Tinubu and His Lifelong Ambition|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/25/tinubu-and-his-lifelong-ambition/|access-date=2023-05-18|newspaper=[[This Day]]}}</ref> E nder balɗe cakkitiiɗe ɗe o woni e laamu, o woniino e hareeji jokkondirɗi e laamuuji PDP ko wayi no Adeseye Ogunlewe, gonnooɗo senateer diiwaan Lagos, wonnooɗo jaagorgal golle, e Bode George, hooreejo PDP to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|date=17 June 2004|title=Pains, anguish of Ogunlewe/George Army on Lagos roads|author=Tolu Olarewaju|publisher=Daily Independent|access-date=13 November 2009|archive-date=8 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108234408/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|url-status=usurped}}</ref> E hitaande 2006, Tinubu etinooma wallude cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] e oon sahaa, [[Atiku Abubakar]], yo won hooreejo lannda makko keso, hono Kongres Action de Najeria (ACN). Abubakar wonnooɗo tergal lannda PDP, ko ɓooyaani koo o fotnoo ko luural e hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] ngam yiɗde Abubakar lomtaade Obasanjo e laamu. Tinubu hokki Abubakar fartaŋŋe wayluki lanndaaji e nastuki AC, hokki mo kanndidaajo lanyol maako, bee sarɗi dow kanko, Tinubu, o laatoto ardiiɗo Atiku Abubakar. Atiku salii eɓɓaande ndee, nde o wayli e AC, o suɓii kanndidaa gooto ummoriiɗo Fuɗnaange-rewo, hono senaateer Ben Obi. Hay so tawii Atiku ina doga e laamu e dow laylaytol Tinubu e nder woote ɗe, PDP ina jokki heɓde, e nder ƴaañgal leydi.[36] Jokkondiral hakkunde Tinubu e cukko guwerneer Femi Pedro ɓeydiima tiiɗde caggal nde Pedro holliti anniya mum tawtoreede wooteeji guwerneer. Pedro ina haɓananoo wonde kanndidaa AC ngam wonde guwerneer e wooteeji 2007, kono o itti innde makko e ñalnde aset noddaango lannda. O woppi lannda Labour tawi omo jokki e darnde makko e cukko guwerneer.[37] Tinubu laamu lesdi Lagos timmini nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007, nde lomto maako e gonnooɗo hooreejo hukuumaaji lesdi Babatunde Fashola hoosi laamu lesdi Lagos.[38][39] == Ko adii laamu (2007-2023) == === Fiilngo 2007 === E hitaande 2009, caggal nde lannda Demokaraasi Leñol (PDP) heɓi nafoore mawnde e wooteeji lewru abriil 2007, Tinubu naati e kaaldigal ngam hawrude e lanndaaji luulndo ceertuɗi ɗii, mbaɗta ɗum "lannda mawɗo" baawɗo luulndaade PDP laamiiɗo e oon sahaa.[40] E lewru marse 2009, wonno ko haala wonde fedde ina anndaa ngam warde Tinubu.[41] === Woote hooreleydaagu 2011 === Tinubu bana hooreejo lesdi ACN, o jaɓi e peeñcu kanndidaaku hawtuki Nuhu Ribadu e Fola Adeola bana kanndidaajo ACN ngam suɓugo hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi nder hitaande 2011.[42] Sahara Reporters caggal mum hollitii wonde Tinubu waɗii nanondiral e laamu Jonathan ngam wallitde mo e suɓaade mo e nokku makko walla o fotnoo waɗde ñaawoore fenaande nde laamu fedde ndee fawi e dow makko e dow tuumeeji ɗiɗi ɗi laamu fedde ndee fawi e makko ngam jaŋde makko.[43][44] Tinubu adii hebbinde ɓataakeeji kanndidaaji guwerneer e hitaande 1998 to Komiseer Suɓngo Leydi ndi, o jaɓi e fenaande wonde o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan.[45] Tinubu caggal mum hollitii e nder doggol wooteeji 2015 wonde o jaɓii kanndidaagal Goodluck Jonathan sabu agenda makko mo o yi'i e peewnugol, ko ɗum huunde nde o ñaawiino ko adii ɗuum jaaynde wiyeteende Sahara Reporters.[42][46][47] === Woote hooreleydaagu 2015 === Binndanɗe mawɗe: Suɓol mawngol leydi Naajeeriya 2015 e Kongres Progressives kala E lewru feebariyee 2013, Tinubu ina jeyaa e dawriyankooɓe heewɓe sosnooɓe lannda "luulndo mawngo" e kawral lanndaaji luulndo tati ɓurɗi mawnude e nder leydi Najeriya – Kongres Action mo Najeriya (ACN), Kongres ngam Waylude Yahrude yeeso (CPC), Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP), fedde AlllliPD Progressives (PGAAP Grand Action). lannda Demokaraasi Yimɓe laamiiɗo e oon sahaa[48] – e nder Kongres Demokaraasi (APC).[49] E hitaande 2014, Tinubu wallitii gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, Seneraal [[Muhammadu Buhari]], hooreejo fedde CPC nde APC – mo yamiri tokkugol yimɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, kadi ko adii ɗuum o tawtoraama e wooteeji 2003, 2007 e 2011 ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi CPC[0]. Tinubu fuɗɗiima yiɗde wonde cukko hooreejo leydi Buhari kono caggal ɗuum o jaɓi Yemi Osinbajo, sehil makko e gonnooɗo komisinaajo ñaawoore.[51] E hitaande 2015, Buhari wadi APC ngam heɓugo nasaraaku, o timmini laamu PDP duuɓi 16, nden o laati arandeere nde hooreejo leydi Naajeeriya jooɗiiɗo jooni o fooli kanndidaajo luutooɓe.[52] Tinubu yahi yeeso ngam waɗugo kuugal mawngal nder laamu Buhari, o wallitorii kuuɗe laamu nden o jokki bee jokkirgol lesdi ndi'i, ngam o ɗon mari haaje laataago hooreejo lesdi.[53] E hitaande 2019, o walli Buhari ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, o fooli kanndidaajo PDP mo Atiku Abubakar. E hitaande 2020, caggal caɗeele nder lannda ka addani Tinubu ittude sehil mum e hooreejo lannda Adams Oshiomole, ina sikkaa ko ɗum waɗi ko ngam ustude darnde Tinubu ngam wonde hooreejo leydi ko adii hitaande 2023.[54] === Woote hooreleydaagu 2023 === Winndannde mawnde: Suɓol hooreejo leydi Najeriya 2023 Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2022, Tinubu waɗii bayyinaango mum e dow sarɗi ngam suɓaade hooreejo leydi.[55][56][57] Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, Tinubu heɓi wooteeji kawral lannda APC laamu nguu, o heɓi 1 271, o fooli cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo e Rotimi Amaechi ɓe keɓi 235 e 316.[58] Ñalnde 1 marse 2023, INEC hollitii Tinubu ko kañum heɓi jaaliiɗo e woote hooreleydaagu 2023.[59] O bayyinaama hooreejo leydi caggal nde o heɓi 8 794 726 woote ngam foolde luutndiiɓe makko. O ƴetti 36,6 e nder teemedere woote ɗee, o suɓii ko famɗi fof 25 e nder teemedere e nder diiwanuuji 28, ko seeɗa tan o heɓi ngam heɓde hooreejo leydi e nder daawal gootal.[60] Koolaaɗo kuuɓal makko ɗiɗaɓo biyeteeɗo Atiku Abubakar, mo lannda luulndo (PDP) heɓi 6 984 520 woote. Peter Obi, mo lannda Labour, heɓi 6 101 533 woote ngam arde tataɓo.[61] Woote kuuɓtodinɗe ɗee teskaama e fuɗɗoode ko heewi e wooteeji ɗii, e ŋakkeende wooteeji jam. Nde marsaama e ciimtol soodgol wooteeji, hulɓinaade wootooɓe, njanguuji e nokkuuji wooteeji e nder nokkuuji goɗɗi, e ardiiɓe wooteeji ɗi ngonaa e waktuuji mum en wondude e tuumeede fenaande laaɓtunde;[62][63] ngam ɓeydude geɗe e hoolaare e wooteeji ɗii, ardiiɓe Komisariyaa Wootooɓe Ngenndiijo Jeytaare viewing portvious result to EC tabitinaama maa waɗ e ñalawma woote.[64][65][66] No njeñtudi leydi ndii fuɗɗiri anndineede ñalnde 26 feebariyee to nokku college ngenndiijo to Abuja, luulndo ngoo feeñii nde tawnoo doggi njeñtudi ɗii njoɓaaka haa jooni ko adii anndinde ɗum en no sariya yamiri nii.[67][68] Ɗee geɗe wondude e haalaaji cemmbinɗi INEC ummoraade e ƴeewooɓe e pelle renndo siwil, addani kampaañ Abubakar, Obi, e Kwankwaso naamnaade, caggal ɗuum jaɓa e dow laabi njeñtudi wooteeji bayyinaaɗi ɗii haa ñalnde 28 feebariyee.[69][70][71][72] Kampaañiji luulndo tati mawɗi ɗii fof, ko jiidaa e won e pelle renndo siwil e gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, noddii komisiyoŋ oo yo yuɓɓin woote ɗee sabu fenaande e fitinaaji.[73][74][75][76][77] E nder ɗuum, kampaañ Tinubu yetti komisiyoŋ oo, o noddii nanngugol haalooɓe PDP ngam "waɗde fitinaaji."[78] Subaka law 1 mars, hooreejo INEC, Mahmood Yakubu, hollitii Tinubu ko kañum woni jaaliiɗo caggal nde njeñtudi dowri ndii fof hawraa.[79] E nder jaabawol, Abubakar, Obi, e Kwankwaso njaɓaani, ɓe kuniima luulndaade njeñtudi ndii.[80][81][82] == Hooreejo leydi (2023–hannde) == Joɗnde Tinubu e jaagorgal leydi Angalteer ko feewti e caggal leydi, hono James Cleverly (lewru ut 2023) Tinubu fuɗɗi laamu lesdi Naajeeriya nyande 29 lewru Mayru hitaande 2023. O hunni hooreejo lesdi Naajeeriya diga hooreejo kiitaaji Olukayode Ariwoola wakkati 10:41 (WAT) haa juulde udditgol laamu maako haa Eagle Square haa Abuja.[83] Laamu makko, nde laɓɓini caɗeele sariya luulndo ngoo caggal wooteeji marse, ina jaɓee no feewi tawa hay gooto luulndaaki ɗum, ina jogii kadi laabi sariyaaji winndereeji.[84] Hooreeɓe leyɗeele e laamuuji keewɗi tawtoraama kewu nguu.[85] Tinubu hokkaama teddungal mawngal nder lesdi ndi'i, ko ardiiɗo lesdi ndi'i, Muhammadu Buhari, nden cukko hooreejo lesdi Kashim Shettima hokkaama tedduŋgal ɗiɗaɓal dow ko laarani ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nyande 25 lewru Mayru hitaande 2023.[86] === Peewnugol faggudu === Tinubu e nder konngol mum gadanol, hollitii ittugol ballal laamu nguu e petroŋ.[87] Haala ka o wi'i nder yewtere maako arandeere, waɗi soodugo kulniiɗum arandejum e ɓesdugo ceede nder jemmaare woore haa nokkuuje pompiyeeje nder lesdi Naajeeriya.[88] Senndikaa ngenndiijo gollooɓe NLC noddii seppooji e seppooji e nder leydi ndii fof ngam ɓeydude coggu petroŋ, ɗum noon caggal ɗuum ɓe ngoppitaa e nder kaaldigal jokkiingal e wakili’en laamu.[89] Ballal laamu dow nyaamdu petrol waɗi ƴiiƴam dow ceede laamu lesdi Naajeeriya nder duuɓi cappanɗe jowi nden ittugo man ɗon mari bawɗe mawɗe haa Banki Adunaaru ngam faggudu Naajeeriya.[90] Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2023, Tinubu timminii ballal coodguuli petroŋ gonɗi e leydi Naajeeriya, ɗum addani privatisation e nder gollorɗe petroŋ Naajeeriya. Ballal ngal waɗiino laamu Naajeeriya miliyaaruuji 10 dolaar hitaande kala e sahaa nde Tinubu timmini ɗum.[91] Hooreejo leydi Tinubu, jamma 9 lewru juko, dartini golle Godwin Emefiele, hooreejo lesdi Naajeeriya.[92] Emefiele's suspension woni ɗiɗaɓre nde hooreejo banki apex nder taariiha maako itti hooreejo lesdi Naajeeriya.[93] Emefiele nanngaama e juuɗe polis sirlu leydi Najeriya SSS to Lagos ngam yiɗde dogde leydi ndii fayde leydi Benin.[94] Sosde ɗum yiytaa ko no ƴellitaare moƴƴere.[95][96] Emefiele ko banke konservatiif mo limtaa e duɗal ɓooyngal ngam ƴellitde naira Najeriya.[97][96][98] Emefiele lomtinaama e gooto e depiteeji makko ɓurɗi faggudu liberal Folashodun Adebisi ngam wonde guwerneer gardiiɗo Banke mawɗo leydi Najeriya e nder bayyinaango hooreejo leydi ndii "jokkondiral e wiɗtooji jokkiiɗi e biro makko e peeje peewnaaɗe e nder fannu kaalis faggudu".[98] Sosde e caggal mum nanngugol Emefiele e juuɗe polis sirlu ngam tuumeede kaalis ownugol ina yi’ee wonde ko huunde nde woɗɗaani e miijooji makko e politikaaji makko e banki apex e eɓɓooji makko e nder laamu ko wayi no arbitrage e les laamu Buhari e waylude kaalis Najeriya.[99] Kono won ƴeewooɓe teskiima darnde politik e nder darnugol Emefiele e nder njuɓɓudi cuuɗiindi ngam ɓeydude njoɓdi ñamaale laamu nguu gila e 5% haa 15% rewrude e laabi e peeje ñalnde aset 10 lewru nduu, ñalnde 16 lewru nduu.[100] E caggal dartagol makko, banke apex balɗe joyi caggal ɗuum ñalnde 14 lewru nduu ittii denndaangal kuule njulaagu kaalis caggal leydi, o acci kaalis leydi ndii ina ustoo haa ɓurta lesɗude e nder luumo hee.[101] Ko ɗum waɗi, hay so wonaa ko meeɗaa waɗde, hollitii ko ɗaminaa caggal nde dartinaa.[102] Tinubu's reforms ceede yi'aama bana ko ɓuri laamu SAP 1986 ngam o yiɗi ɓesdugo faggudu lesdi Naajeeriya e ceede laamu diga wartugo demokaraasi duuɓi cappanɗe ɗiɗi ko adii.[103][104] Ñalnde 15 lewru nduu, hooreejo leydi Tinubu udditi batu faggudu ngenndi ngu cukko hooreejo leydi Shettima ardii.[105] Diiso ngoo ina jogii yamiroore wasiyaade hooreejo leydi ndii e geɗe faggudu, ina waɗi guwerneer banke mawɗo oo e denndaangal guwerneeruuji dowlaaji fedde nde.[106] Sehil Tinubu ɓadiiɗo, banke njulaagu Wale Edun, woni laamɗo politik kaalis.[107]] === Kabinee e toɗɗagol === Hooreejo leydi Tinubu toɗɗiima ñalnde 3 lewru nduu, senaateer George Akume yo won hooreejo laamu fedde nde, Femi Gbajabiamila yo won hooreejo gollordu hooreejo leydi ndii.[108] Tinubu darni hooreejo EFCC Abdulrasheed Bawa nyande 9 lewru Juko nden polis'en sirru Naajeeriya nanngi mo ngam o huuwi bee kuugal maako nyalde woore ɓaawo kawtal hakkunde hukuumaaji SSS e EFCC haa Lagos.[109][110] Darnde makko hono no Emefiele nii, ina waɗi fenaande no feewi nde tawnoo Bawa ina joginoo Tinubu e nder wiɗto.[111] Bawa lomtii ko Abdulkarim Chukkol, hooreejo EFCC.[112] Hooreejo leydi Tinubu ñalnde 19 lewru nduu hollitii Mallam Nuhu Ribadu ko jaagorgal kisal leydi ndii.[113] Toɗɗagol Nuhu Ribadu, gonnooɗo polis, yi’aama no waylo waylo mawngo diga hukuumaaji konu ɗi ɓooyi laamaago kuuɗe kisal lesdi Naajeeriya.[114] Hooreejo leydi Tinubu laɓɓini ardungal denndaangal konu nguu e konu nguu ñalnde 19 lewru nduu nde o woppi golle ɗee ko ina tolnoo e teemedere e capanɗe joyi seneraaluuji mawɗi.[115][116] Tiitoonde kisal leydi e les Tinubu ina ɗaminaa maa ardo ɗum e njiimaandi siwil en e les njiimaandi Ofis Jaagorgal Kisal Ngenndiwal, ko fedde doosgal leydi sosaande e hitaande 1993.[117] Tinubu hay so wayliima no feewi e politikaaji kaalis e kaalis, o alaa tawo ko jogori sosde kabine makko.[118] O waɗii noddaali ngam laamu kawral ngam addude ardiiɓe luulndo les makko.[119] Waylo doosgal leydi ndi hooreejo leydi ndii ƴetti, waɗii kuule ngam toɗɗaade jaagorɗe e nder balɗe capanɗe jeegom gadane ɗe o woni e laamu. Tinubu fusi boarduuji ministeeruuji fuu, departemaaji e hukuumaaji lesdi Naajeeriya nyande 19 lewru Juko.[120] Nde o waɗi lewru wooturu e laamu e joofnirde wooteeji ardorde parlemaa Tinubu ina haɗi ɗum neldude noddaango jaagorɗe to Senaa ngam heɗaade ɗum ko adii ñalnde 29 lewru juko.[121] Ñalnde 16 lewru feebariyee hitaande 2024, Tinubu toɗɗii Oyetunde Oladimeji Ojo, dewbo ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Folashade Tinubu, yo won hooreejo fedde toppitiinde koɗki leydi ndii, ɗum addani ɗum ñiŋde ko wiyetee ko jom suudu mum.[122] === Dina === Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2024, Tinubu siifondirii e sariya kuulal ƴettugol leydi Nijeer, We Hail Thee, ko ɗum woni jimɗi ngenndiiji leydi ndii gila 1960 haa 1978, ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum, lomtii Arise, O Banndiraaɓe.[123] Tinubu anndini dowla dow Rivers State ngam ittugo guwerneer man, o lomtina mo bee ardiiɗo toɗɗaaɗo.[123] Movement oo ina ñiŋaa no feewi sabu ko ɗum huunde nde fotaani wonde e doosɗe leydi.[123] === Feere kuudetaa === E darorɗe lewru Seeɗto 2025, kuudetaa baɗaaɗo e laamu Tinubu mo humpitooji konu leydi Najeriya udditi, mo Sahara Reporters yaltini ɗum.[124][125] Kewu konu ñalngu jeytaare potngu waɗeede ñalnde 1 ut 2025[126] dartinaama,[127] ofiseeji konu sappo e jeegom nanngaama e juuɗe Agency Intelligence Defense ina heen seneraal brigadier, kolonel, lietnaa kolonel nayi, majoruuji joy, kapiteen ɗiɗo e squadre an hooreejo.[128] Ciimtol gadanol ngol ko feewti e fedde nde, militeer en ɓee njaɓaani ɗum, ɓe ustii nanngugol ngol ko no diisnondiral nii.[129][130] Feere nde ina wiyee ina waɗi ofiseeji ƴettugol leydi to bannge worgo ɗi Kolonel Mohammed Ma'aji ardii,[131] ina heen ofisee jokkondirɗo e biro jaagorgal kisal ngenndiwal e ballal kaalis ummoraade e gonnooɗo guwerneer e jaagorgal petroŋ Timipre Slyva.[132]1][34] Fedde nde ina anniyii foolde laamu fedde ndee e dow fenaande ñalnde 25 lewru nduu, e warde hooreejo leydi ndii e jagge laamu toowɗe keewɗe.[135] Tinubu lomtii mawɓe konu ñalnde 18 lewru nduu, Seneraal Olufemi Oluyede toɗɗaa mawɗo konu, wiɗtooji ina njokki haa jooni.[136] === Feere siwil === ==== Amerik yanii ==== Winndannde mawnde: 2025 Amerik yanii e leydi [[Nijeer]] E fuɗɗoode lewru Noowammbar 2025, [[Donald Trump]], hooreejo leydi Amerik, yamiri konu Amerik yo heblo ngam waɗde konu e nder leydi Najeriya. Trump hollitii warngooji bonɗi ɗi tuumaama ina mbaɗa e Kerecee’en e ko tuumaa ko bonnude ndimaagu diine, ko ɗum addani mo suɓaade leydi Nijeer “leydi ɓurndi teeŋtude” sabu waasde jogaade doole ngam haɓaade hareeji bonɗi hakkunde renndo e diineeji e nder leydi ndi, tawi ko lislaamnaaɓe, bandiiji, ekstremist en e hareeji hakkunde durooɓe e remooɓe]Hooreejo leydi Naajeeriya, Tinubu, salii ko Trump tuumi koo, o haali ko fayti e darnde laamu Naajeeriya ngam reende ɓiɓɓe leydi mum tawa ko e diine. Ñalnde 25 lewru Duujal hitaande 2025, e dow ɗaɓɓaande laamu Tinubu, leyɗeele dentuɗe Amerik mbaɗii seppo ngam haɓde e Dowla Islaamiyankeejo to worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Hooreejo leydi Amerika Donald Trump, wi'i Amerika fiɗi ngam reenugo Masiihiŋko'en diga fitinaaji diinaaji ɗi ɓe ɗon mari haa woyla lesdi Naajeeriya, fijirde nde'e woni arandeere konu lesdi Naajeeriya ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya. === Politik caggal leydi === Tinubu fuɗɗii njillu mum gadano e nder leydi Najeriya to Pari ñalnde 21 lewru nduu ngam tawtoreede batu kaalis winndereyankeewu ngu yuɓɓinaa to Palais Brongniart tuggi 22 haa 24 lewru nduu.[143] O ummii Pari o fayi London e "njillu keeriiɗo" ɗo o hawri e hooreejo makko Muhammadu Buhari.[144] E lewru ut 2023, o wiyi yo konu Naajeeriya naat e leydi Nijeer e nder kiris Nijeer 2023.[145] Ɗum noon luulndo ngoo ñiŋi ɗum.[146] E lewru Duujal 2025, Tinubu hokki konu lesdi Naajeeriya yamiroore ngam waɗuki kuuɗe konu nder lesdi Benin ngam wallugo laamu lesdi man ɓaawo kuudetaa dow hooreejo lesdi Patrice Talon.[147] E lewru mee 2026, Tinubu fuɗɗii njillu balɗe tati to Farayse ngam hawritde e jom jawɗeele en winndere ndee ngam faddaade peeje faggudu makko.[148] == Miijo e natal renndo == Tinubu e nder nguurndam mum politik fof ina joginoo darnde tiiɗnde e nder politik e faggudu. Miijo Tinubu e yahrude yeeso ina waɗi nafooje potal, nuunɗal renndo, ndimaagu, e anndinde hakkeeji teskinɗi. O yi’i dowla man bana daraniiɗo welwelo jama’aare e nastugo nder rento Naajeeriya bana ko haani ngam tabitinki potal, gooŋgaaku, e kawtal rento.[149] Ndee ɗoo miijo woɗɗaani no feewi e golle makko demokaraasi e nder laamu diineeji e nder leydi Najeriya.[150] === Yiyngooji faggudu === Hooreejo leydi makko e politik faggudu makko, ganndiraaɗo Tinubunomics,[151] ina ɗaminaa maa won yaltugol politik-miijooji e Buharism, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e annduɓe faggudu winndere ndee ina ngoɗɗi tawo sifaa ngal yaltugol to bannge faggudu ; reformeeji e lewru makko adanndu e laamu hollirii yaltude e njuɓɓudi laamu ɓennundi.[152][153] Banki Duniyaaru e FMI holli haaje laamu garoowo ngam tabitinki kuuɗe makro-structural dow limngal limngal limngal limngal 1980 ngam rewtinki faggudu lesdi Naajeeriya nder limngal limngal limngal lesdi Naajeeriya.[154] Tinubunomiks hollitaama e deftere nde o winndi e Brian Browne, konsul mawɗo Amerik to Lagos.[155][156] === Lion Bourdillon === Winndannde mawnde: Lion Bourdillon Tinubu ina anndiraa no feewi wonde "Baaba Lagos".[157] Darnde makko e doolnude ɓoggi wuro-dowla mawɗo oo feeñninaama e nder filmo biyeteeɗo The Lion of Bourdillon, filmo 2015 holliroowo darnde Tinubu e politik e kaalis dowla wuro ngoo. Tinubu waɗii ñaawoore ₦150 miliyaar ngam ñaawde peewnoowo oo, Teleeji Afrik jeytaare (AIT).[158] Dokimaa oo dartiima ñalnde 6 marse 2015. O etiima semmbinde golle politik ɗee, haa arti noon e lewru desaambar 2009, nde o habri wonde Fashola e Tinubu ndartinii luural e dow haala suɓaade Fashola e gardagol guwerneer Lagos e hitaande 2011, tawi Tinubuerizire ɓuri yiɗde ko com. Ko nanndi e ɗuum, hare waɗii e hitaande 2015 e dow lomto Fashola, hono Akinwunmi Ambode, o ƴetti Fashola e Tinubu, o werlii teddeendi makko timmundi caggal Ambode.[160] Ambode lomtii Fashola, Tinubu riiwti mo, lomtii mo ko Babajide Sanwo-Olu === Tuumeede fenaande === E hitaande 1993, laamu Amerik ustii jawdi makko sabu ñaawoore nde wiyi wonde laamu Amerik ina jogii « sabaabu potɗo » sikkude wonde konte banke Amerik Tinubu ina njogii ngalu ngu o heɓi e njulaagu heroin. O jooɗodii e laamu Amerik, o woppi fotde 460 000 dolaar caggal oon hitaande. Kaayitaaji ñaawirdu e caggal mum ciimtol ñaawoore ndee hollitii wonde o gollodiima e yeeyooɓe heroin ɗiɗo Chicago.[163][164][165] E lewru abriil 2007, caggal wooteeji mawɗi, kono hade guwerneer cuɓaaɗo Babatunde Fashola heɓde laamu, laamu fedde ndee addi Tinubu yeeso Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi laamu ngam ñaaweede sabu ko o tuumaa ko e golle ɗe ngonaa sariya e konte 16 ceertuɗe caggal leydi.[166] E lewru Yarkomaa 2009, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis laɓɓini Tinubu e guwerneeruuji James Ibori mo diiwaan Delta e Obong Victor Attah mo diiwaan [[Diiwal Akwa Ibom|Akwa Ibom]] ngam tuumeede warngooji, njulaagu kaalis, njulaagu laamu e njulaagu laamu jowitiingu e yeeyde geɗe lowre Vmobile e hitaande 20674.[1] E lewru suwee 2009, won ciimtol wonde polis metropolitan Angalteer ina loyndotoo njulaagu ngu laamu diiwaan Lagos waɗi e Econet (jooni Airtel). Tinubu wi'i kuugal ngal laaɓɗum, ngal nafata lesdi ndi'i, walaa hakkunde'en.[168] Laamu leydi Naajeeriya salii ɗaɓɓaande leydi Biritaan ngam yaltinde hujjaaji potɗi huutoreede ngam ɓeydaade wiɗtude e ñaawde guwerneeruuji tati ɓooyɗi leydi Najeriya ɗii e nder ñaawirdu London.[169] E nder wooteeji 2019, oto bullion yiytaa ina naata e galle Tinubu to laawol Bourdillion to Ikoyi, ɗum addani mo caggal ɗuum wiyde : « miɗo jogii kaalis ɗo njiɗmi fof ».[170] == Nguurndam neɗɗo == Tinubu resi Oluremi Tinubu, gonnooɗo senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Lagos hakkundeejo, e hitaande 1987. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Zainab Abisola Tinubu, Habibat Tinubu e Olayinka Tinubu. O jibini ɓiɓɓe tato e jokkondiral ɓennungal, Kazeem Olajide Tinubu (12 oktoobar 1974 – 31 oktoobar 2017), Folashade Tinubu (jibinaa ko 17 lewru juko 1976) e Oluwaseyi Tinubu (jibinaa ko 13 oktoobar 1985). Yumma Tinubu, Abibatu Mogaji, sankii ñalnde 15 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 96. Ñalnde 31 lewru nduu hitaande 2017, ɓiyiiko biyeteeɗo Jide Tinubu sankii to Londres. Tinubu ko juulɗo. == Teddungal e paabi == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (25 mee 2023) === Tiitooɗe aadaaji === Tinubu ina jogii laamuuji ɗiɗi aadaaji ; ko kanko woni "Asiwaju" Lagos e "Jagaba" Emira Borgu e nder Dowla Nijeer.[176] == Ƴeew kadi == Jigi Bola Doggol hooreeɓe leyɗeele e laamu hannde Doggol hooreeɓe gollordu e dow tolno jaɓgol == Himobe == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] j3km4de5dem65fl1m6w3df329vy7qyl 181221 181220 2026-08-05T12:59:32Z Fulani215 7983 /* Politik caggal leydi */ fixed typo 181221 wikitext text/x-wiki {{databox}} Asiwaju '''Bola Ahmed Adekunle Tinubu''' GCFR (jibinaa ko 29 mars 1952) ko o daraniiɗo dawrugol leydi [[Naajeeriya]], woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] 16ɓo e jooni gila hitaande 2023.<ref>{{Cite web|last=Majeed|first=Bakare|date=2023-05-29|title=PROFILE: Bola Tinubu: The Kingmaker becomes Nigeria's President, 16th Leader|url=https://www.premiumtimesng.com/news/601131-profile-bola-tinubu-the-kingmaker-becomes-nigerias-president-16th-leader.html|access-date=2023-05-29|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref> O woniino guwerneer diiwaan [[Lagos]] gila 1999 haa 2007 e senateer diiwaan [[Lagos]] Hirnaange e nder diiwaan tataɓo.<ref>{{Cite web|last=nigerianleaders|date=2024-08-23|title=List Of Lagos State Governors And Their Deputies (1999-Present)|url=https://nigerianleaders.com/list-of-lagos-state-governors-and-their-deputies/|access-date=2026-04-05|website=Nigerian Leaders|language=en-US}}</ref> Tinubu waɗi nguurndam mum gadanal ko to fombina-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], caggal ɗuum o ummii o fayi leydi [[Amerik]] ɗo o janngi ko fayti e hiisa (''accounting'') to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State. O warti lesdi [[Naajeeriya]] nder duuɓi 1980, o huwi haa Mobil [[Naajeeriya]] bana limngal limngal, hade maako nastugo siyaasaaku bana kanndidaa senator [[Lagos]] West nder hitaande 1992 les limngal lanyol ''Social Democratic Party''. Caggal nde dictateur militeer biyeteeɗo Sani Abacha fusi Senaa e hitaande 1993, Tinubu naati e leydi mum, o wonti daraniiɗo kampaañ ngam artirde demokaraasi e nder dingiral fedde wiyeteende ''National Democratic Coalition.''<ref>{{Cite web|last=Fasan|first=Olu|date=2022-07-25|title=For Tinubu, his 'lifelong ambition' trumps the unity of Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/for-tinubu-his-lifelong-ambition-trumps-the-unity-of-nigeria/|access-date=2026-04-05|website=Businessday NG|language=en-US}}</ref> E nder wooteeji gadani ɗi laamu [[Lagos]] waɗi caggal nde laamu nguu waɗi, Tinubu heɓiino nafoore mawnde e nder fedde wiyeteende Alliance for Democracy. Duuɓi nay caggal ɗuum, o dañii woote gardagol manndaa ɗiɗmo. Caggal nde o yalti laamu e hitaande 2007, o waɗii darnde mawnde e sosde fedde wiyeteende All Progressives Congrès e hitaande 2013. E hitaande 2023, o suɓaama hooreejo leydi, o fooli [[Atiku Abubakar]] e [[Peter Obi]].<ref>{{Cite web|last=Chioma|first=Unini|date=2023-02-28|title=#NigeriaElections2023: Final Results of 2023 Presidential Election [As Declared By INEC]|url=https://thenigerialawyer.com/inigeriaelections2023-final-results-of-2023-presidential-election-as-declared-by-ineci/|access-date=2026-04-05|website=TheNigeriaLawyer|language=en}}</ref> E gardagol makko laamu nguu joofniri ko adii ballal petroŋ, e wiyde mum ko ŋakkeende ngalu,<ref>{{Cite web|title=Nigerian petrol prices reach record high after subsidy removal|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/7/18/nigerian-petrol-prices-reach-record-high-after-subsidy-removal|access-date=2025-02-23|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> fusi juɓɓule laamu keewɗe e nder juɓɓule fedde nde e gollorɗe laamu, lomtiniri ko ɓuri heewde e ardorde konu e paramilitaare, wallitii golle diiwaan oo ngam jaabaade 2025' d securé e Dental Dowlaaji [[Amerik]] e Bentat ''the cooperation'' e Bentat ''cooperation'' 2025 feewde e Dowla Islaamiyankeejo e wuurde e kuudetaa mo tuumaama.<ref>{{Cite web|last=Lee|first=David D.|title=Nigeria says it deployed jets, troops to Benin to 'dislodge coup plotters'|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/12/8/nigeria-says-it-deployed-troops-to-benin-to-dislodge-coup-plotters|access-date=2026-04-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2026-01-26|title=Alleged Coup: Military Hands Over Report To Tinubu|url=https://dailytrust.com/alleged-coup-military-hands-over-report-to-tinubu/|access-date=2026-04-05|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> ==Nguurndam gadano== Tinubu jibinaa ko [[Lagos]], e nder galle juulɓe jeyaaɓe e leñol [[Yoruba language|Yoruba]],<ref>{{Cite news|first=Okeri|last=Ngutjinazo|title=Who is Bola Tinubu, Nigeria's new president?|newspaper=Deutsche Welt|date=May 29, 2023|url=https://www.dw.com/en/who-is-nigerias-new-president-bola-tinubu/a-64851330|via=|archive-url=|archive-date=}}</ref> ɓii Abibatu Mogaji, Ìyál'ọ́jà [[Lagos]]. O jaɓaama e nder binndanɗe koolniiɗe wonde o jibinaa ko e hitaande 1952;<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2023/feb/24/godfather-of-lagos-is-the-man-to-beat-in-pivotal-nigerian-election|title='Godfather of Lagos' is the man to beat in pivotal Nigerian election|newspaper=The Guardian|date=24 February 2023|last1=Burke|first1=Jason}}</ref> ndeeɗoo hitaande jibinannde ina waɗi sahaaji luulndiiɓe politik, ɓe mbiyi ko o mawɗo no feewi. Won e lowre koolkisaande ina teskaa wonde duuɓi makko hoolkisaaka.<ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/world/africa/article/nigerian-presidential-candidate-proves-hes-fit-for-office-on-exercise-bike-fhq7z7l7p|title=Nigerian presidential candidate 'proves he's fit for office' — on exercise bike|author=Richard Assheton}}</ref><ref>{{cite web|last1=Amaechi|first1=Ikechukwu|title=Tinubu and the certificate scandal that refuses to die|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=30 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=7 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707230143/https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|url-status=live}}</ref> ==Jaangirde== Tinubu janngi haa janngirde lesre St. John, Aroloya, [[Lagos]] ko adii o yaha janngirde sukaaɓe haa Ibadan.<ref>{{Cite web|title=Bola Tinubu Biography: Life Story and Age Accomplishments of Asiwaju|url=https://buzznigeria.com/bola-tinubu/|access-date=2023-05-29|website=buzznigeria.com|date=27 July 2022}}</ref> Tinubu arii leydi [[Amerik]] ko e hitaande 1975, ɗo o fuɗɗii jaŋde leslesre ko adii fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Richard J. Daley to [[Chicago]], caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Chicago]] ''State'' ɗo o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi. O golli golle keewɗe ko wayi no lootoowo diƴƴe, garde jamma e sofereeɓe taksi ngam wallitde hoore makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-23">{{Cite web|date=2011-07-23|title=Asiwaju Bola Tinubu - Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|access-date=2024-12-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011}}</ref> O waɗi doggol honor dean nde o woni janngoowo leslesre e jannginde remedial class tutorials, yoga e wondiiɓe makko ina njetta lectures makko ngam ɓeydagol toɓɓe maɓɓe. Tinubu ko hooreejo fedde hiisawal duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande makko mawnde. GPA makko mo o heɓi ko 3.54. Tinubu heɓi bakkaa mum ko faati e njuɓɓudi njulaagu e hitaande 1979.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-232" /><ref>{{cite web|last1=Ufuoma|first1=Vincent|title=Chicago University replies ICIR on Tinubu's controversial certificate|url=https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=27 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=8 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708190307/https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ade|first=Adesomoju|date=2023-10-05|title=Chicago varsity confirms Tinubu's graduation, identity, inconsistent on certificate submitted to INEC|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231008192033/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|archive-date=2023-10-08|access-date=2025-02-17|website=Premium Times}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Caggal nde o heɓi bak makko, Tinubu golliima e sosiyeteeji [[Amerik]] biyeteeɗi Arthur Andersen, Deloitte e GTE.<ref>{{cite web|title=My Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011|access-date=24 December 2009|publisher=Asiwaju Bola Tinubu}}</ref><ref name="GhanaWebTinubu">{{cite news|title=How I made my first million dollars in America - Bola Tinubu reveals|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/africa/How-I-made-my-first-million-dollars-in-America-Bola-Tinubu-reveals-1573562|access-date=8 July 2023|work=GhanaWeb|date=1 July 2022|language=en}}</ref> To Deloitte, o dañii humpito e golle ƴeewndo e njuɓɓudi konsulteer wonande sosiyeteeji Fortune 500. O woniino jiiloowo e fedde Saudi Aramco, gollodiiɗo mum e ''National Oil'', o wallitii e sosde njuɓɓudi maɓɓe hiisa e ƴeewndo, o ardii kadi ƴellitaare makko adannde e kaalis.Tinubu ummiima London ɗo o heɓi gollal ngam wonde ƴeewtotooɗo petroŋ e nder leydi Angalteer hade makko naatde e fedde nde wonaa laamuyankoore (jooni Seplat Energy) ngam wonde hooreejo sosiyetee mawɗo e kaalis e nder kitaale 1980.<ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30">{{Cite web|title=My education, career at Deloitte, Mobil, others - Tinubu|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/06/30/my-education-career-at-deloitte-mobil-others-tinubu/|access-date=2024-12-23|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=12 Dec 2024|title=Seplat Energy Plc ("Seplat Energy" or the "Company") Completion of the Acquisition of MPNU|url=https://www.seplatenergy.com/media/fohcbgzc/corporate-announcement-on-completion-december-12th-2024.pdf}}</ref>.<ref name="bbc2">{{cite web|author=Barnaby Phillips|date=20 February 1999|title=Lagos hopes for change|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109062035/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|archive-date=9 January 2010|access-date=24 December 2009|work=BBC News}}</ref><ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30" /> Tinubu waɗii darnde tiiɗnde e mooɓugo ceede ngam taskaramji ɓamtaare rento nder Lagos ardungal Primrose Group, hukuuma kuugal siyaasaaku ɗon ƴama waylaare mawnde nder siyaasaaku lesdi man wakkati laamu Babangida. O suɓii caggal mum naatde e politik ngam waylude golle makko keewɗe e nder Mobil.<ref>{{Cite web|last=Ololade|first=Olatunji|date=2023-03-03|title=Tinubu: President-elect against all odds|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-president-elect-against-all-odds/|access-date=2024-12-23|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Golle politik Tinubu puɗɗii ko e hitaande 1991,<ref>{{Cite web|date=26 January 2022|title=Tinubu's house of war|url=https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032420/https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=TheCable|language=en-US}}</ref> nde o naati lannda Sosiyaalist Demokaraasi, o tawtoraama no feewi kampaañ ngam suɓaade [[Moshood Kashimawo Abiola]].<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2023-06-12|title=Tinubu, June 12 and NADECO|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-june-12-and-nadeco/|access-date=2026-04-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Republique tataɓo == Winndannde mawnde: Republique [[Naajeeriya|Najeriya]] tataɓo E hitaande 1992, o suɓaama e nder Senaa, o lomtii diiwaan Senaa [[Lagos]] West. To Asaambele ngenndi, o ardii Goomu Senaa ko faati e Bankeeji, Kaalis, Appropriation, e Kaalis.<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|title=YORUBA LEADERSHIP: THE CAP AND THE SHOES FIT ASIWAJU BOLA TINUBU|publisher=NigeriaWorld|date=4 May 2008|access-date=24 December 2009|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173345/http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|url-status=live}}</ref> Caggal nde njeñtudi wooteeji hooreleydaagu ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ustaa, Tinubu wonti tergal sosngal fedde wiyeteende NADECO, fedde nde ina moofti ballal ngam artirde demokaraasi e anndinde Abiola wonde keɓɗo woote ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993.<ref>{{Cite web|last=247ureports|date=2026-04-05|title=From NADECO To 2027: How Rejection Rewrote The Histories Of Tinubu, Reno Omokri, Fani-Kayode, And Bwala|url=https://247ureports.com/2026/04/from-nadeco-to-2027-how-rejection-rewrote-the-histories-of-tinubu-reno-omokri-fani-kayode-and-bwala/|access-date=2026-04-07|website=247 Ureports|language=en-US}}</ref> === Egginde e hootde === Binndanɗe mawɗe: Kawtal ngenndiwal demokaraasi ([[Naajeeriya]]) e dictature militaire e nder leydi [[Naajeeriya]] Caggal nde o heɓi laamu e gardagol konu leydi Seneraal [[Sani Abacha]],<ref>{{Cite web|author=Olagunju B. B.|date=2021-10-17|title=Most Comprehensive Tinubu interview about his early life, struggles abroad, against military, governorship, others -|url=https://thenewsnigeria.com.ng/2021/10/17/most-comprehensive-tinubu-interview-about-his-early-life-struggles-abroad-against-military-governorship-others/|access-date=2023-05-30|website=The NEWS}}</ref> Tinubu fotnoo ko nanngeede, nanngeede, ƴattaade, e hulɓinaade nguurndam makko, ɗum addani mo dogde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ngam kisal. O woppaani, o naati e NADECO caggal leydi e nder eggude ngam jokkude haɓaade laamu demokaraasi e artirde laamu e nder leydi ndii. O yahi eggude e hitaande 1994, o arti leydi ndii e hitaande 1998 caggal maayde Abacha, ɗum addani mo waylude leydi ndii e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nayaɓiri.<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|title=They labelled me military mole in NADECO for nothing – Bucknor Akerele|date=10 October 2009|author=Jide Ajani|publisher=Vanguard|access-date=24 December 2009|archive-date=27 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227232859/http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|url-status=live}}</ref> E nder balɗe garooje wooteeji 1999, Bola Tinubu wonnoo ko gardiiɗo ardiiɓe fedde wiyeteende Ibraahiima Adesanya e Ayo Adebanjo.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|title=Acceptable face of godfatherism?|author=Duro Onabule|date=14 March 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226165315/http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|archive-date=26 February 2010}}</ref> O yahi haa o heɓi nasaraaku nder suɓol ardiiɓe lesdi [[Lagos]] ngam o fooli Funsho Williams e Wahab Dosunmu, gonnooɗo ministaajo kuuɗe e koɗki.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|title=Why the military toppled Shagari|author=DURO ADESEKO|date=20 December 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201171918/http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|archive-date=1 February 2009}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|title=PDP's insatiable thirst|author=Olusola Balogun|date=25 October 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101128145704/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|archive-date=28 November 2010}}</ref> E lewru Yarkoma hitaande 1999, o darii ngam wonde guwerneer diiwaan Lagos e dow tikket AD, o suɓaama guwerneer. == Gomnaajo lesdi Lagos (1999-2007) == Ko o daraniiɗo dabareeji siyaasaaku, Tinubu wuuri wakkati laamu nguu, nde lannda ''People’s Democratic Party'' (PDP) heɓti laamu mawngu dow lesdi Naajeeriya, o laati Gomnaajo gooto tan suɓaama nder lesdi [[Naajeeriya]]. Ɗum addani ɓe heewde luural e laamu fedde nde PDP joginoo, haa teeŋti noon e sosde nokkuuji 37 goɗɗi ngam ƴellitde diiwaanuuji [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=21 years after, Lagos Assembly to scrap 37 LCDAs created by Tinubu in major overhaul|url=https://pmnewsnigeria.com/2024/10/17/21-years-after-lagos-assembly-to-scrap-37-lcdas-created-by-tinubu-in-major-overhaul/|access-date=2026-04-07|language=en-US}}</ref> Ñaawirde toownde (Cour suprême) ƴetti kuulal ngam wallitde mo, yamiri yo kaalis laamu nokkuyankeewu leydi [[Lagos]] nanngaa. E nder duuɓi 8 ɗi o woni e laamu, Tinubu fuɗɗiima mahde laabi kesi, ɗaɓɓuɗi ngam heblude haajuuji yimɓe leydi ndii ɓeydotooɗi yaawde. Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, hooreejo lesdi Lagos, lesdi [[Naajeeriya]] (1999-2007), heɓi ceede ɗuuɗɗe ngam ardungal maako ngal ɗon mari bawɗe. Ɗii ɗon hawti bee Gomnati ɓurduɗum nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hitaande 2000 diga suudu filu [[Naajeeriya]]-Beljik, Y2002 ceede kuuɗe ɓurduɗe ngam ɓesdugo taariindi ngurdam diga ministaajo kuuɗe lesdi [[Naajeeriya]] e kawtal ONU Habitat, e Y2000 ceede laamu ɓurduɗum nder ordinateer nder [[Naajeeriya]] diga kawtal ordinateeruuji [[Naajeeriya]] . O hokkaama kadi seedantaagal ''Doctor Honorary of Law'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia ''State University'' ngam darnde makko e nder demokaraasi, laamu moƴƴu, e ɓamtaare leydi [[Naajeeriya]]. Tinubu ina jogii tiitoonde laamu keewnde, ina wallita pelle karallaagal e renndo keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|title=New road opens up Ijegun community|author=FEMI BABAFEMI|date=29 June 2005|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061231191044/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|archive-date=31 December 2006}}</ref> Tinubu, e wondude e cukko guwerneer keso, Femi Pedro, heɓiino suɓaade kadi ngam wonde guwerneer e [[lewru]] abriil 2003. Dowlaaji goɗɗi ɗii fof e nder Fuɗnaange-rewo, njippiima e lannda Demokaraasi Yimɓe e ɗeen cuɓagol.<ref>{{cite web |url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|title=One-party state: Who will stop PDP?|author=Olusola Balogun|date=6 September 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106165431/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|archive-date=6 January 2010}}</ref> O nasti nder hare bee laamu lesdi ndi [[Olusegun Obasanjo]] jogi, dow ko laarani lesdi [[Lagos]] woodi hakke sosde nokkuuje kese ngam heɓugo ko laarani ɓiɓɓe lesdi maako ɗuuɗɓe. Luural ngal waɗi laamu lesdi ndi'i hoosugo ceede ko hewti diidaaɗi lesdi nder jiha kan.<ref>{{Cite news|title=Tinubu and His Lifelong Ambition|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/25/tinubu-and-his-lifelong-ambition/|access-date=2023-05-18|newspaper=[[This Day]]}}</ref> E nder balɗe cakkitiiɗe ɗe o woni e laamu, o woniino e hareeji jokkondirɗi e laamuuji PDP ko wayi no Adeseye Ogunlewe, gonnooɗo senateer diiwaan Lagos, wonnooɗo jaagorgal golle, e Bode George, hooreejo PDP to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|date=17 June 2004|title=Pains, anguish of Ogunlewe/George Army on Lagos roads|author=Tolu Olarewaju|publisher=Daily Independent|access-date=13 November 2009|archive-date=8 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108234408/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|url-status=usurped}}</ref> E hitaande 2006, Tinubu etinooma wallude cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] e oon sahaa, [[Atiku Abubakar]], yo won hooreejo lannda makko keso, hono Kongres Action de Najeria (ACN). Abubakar wonnooɗo tergal lannda PDP, ko ɓooyaani koo o fotnoo ko luural e hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] ngam yiɗde Abubakar lomtaade Obasanjo e laamu. Tinubu hokki Abubakar fartaŋŋe wayluki lanndaaji e nastuki AC, hokki mo kanndidaajo lanyol maako, bee sarɗi dow kanko, Tinubu, o laatoto ardiiɗo Atiku Abubakar. Atiku salii eɓɓaande ndee, nde o wayli e AC, o suɓii kanndidaa gooto ummoriiɗo Fuɗnaange-rewo, hono senaateer Ben Obi. Hay so tawii Atiku ina doga e laamu e dow laylaytol Tinubu e nder woote ɗe, PDP ina jokki heɓde, e nder ƴaañgal leydi.[36] Jokkondiral hakkunde Tinubu e cukko guwerneer Femi Pedro ɓeydiima tiiɗde caggal nde Pedro holliti anniya mum tawtoreede wooteeji guwerneer. Pedro ina haɓananoo wonde kanndidaa AC ngam wonde guwerneer e wooteeji 2007, kono o itti innde makko e ñalnde aset noddaango lannda. O woppi lannda Labour tawi omo jokki e darnde makko e cukko guwerneer.[37] Tinubu laamu lesdi Lagos timmini nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007, nde lomto maako e gonnooɗo hooreejo hukuumaaji lesdi Babatunde Fashola hoosi laamu lesdi Lagos.[38][39] == Ko adii laamu (2007-2023) == === Fiilngo 2007 === E hitaande 2009, caggal nde lannda Demokaraasi Leñol (PDP) heɓi nafoore mawnde e wooteeji lewru abriil 2007, Tinubu naati e kaaldigal ngam hawrude e lanndaaji luulndo ceertuɗi ɗii, mbaɗta ɗum "lannda mawɗo" baawɗo luulndaade PDP laamiiɗo e oon sahaa.[40] E lewru marse 2009, wonno ko haala wonde fedde ina anndaa ngam warde Tinubu.[41] === Woote hooreleydaagu 2011 === Tinubu bana hooreejo lesdi ACN, o jaɓi e peeñcu kanndidaaku hawtuki Nuhu Ribadu e Fola Adeola bana kanndidaajo ACN ngam suɓugo hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi nder hitaande 2011.[42] Sahara Reporters caggal mum hollitii wonde Tinubu waɗii nanondiral e laamu Jonathan ngam wallitde mo e suɓaade mo e nokku makko walla o fotnoo waɗde ñaawoore fenaande nde laamu fedde ndee fawi e dow makko e dow tuumeeji ɗiɗi ɗi laamu fedde ndee fawi e makko ngam jaŋde makko.[43][44] Tinubu adii hebbinde ɓataakeeji kanndidaaji guwerneer e hitaande 1998 to Komiseer Suɓngo Leydi ndi, o jaɓi e fenaande wonde o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan.[45] Tinubu caggal mum hollitii e nder doggol wooteeji 2015 wonde o jaɓii kanndidaagal Goodluck Jonathan sabu agenda makko mo o yi'i e peewnugol, ko ɗum huunde nde o ñaawiino ko adii ɗuum jaaynde wiyeteende Sahara Reporters.[42][46][47] === Woote hooreleydaagu 2015 === Binndanɗe mawɗe: Suɓol mawngol leydi Naajeeriya 2015 e Kongres Progressives kala E lewru feebariyee 2013, Tinubu ina jeyaa e dawriyankooɓe heewɓe sosnooɓe lannda "luulndo mawngo" e kawral lanndaaji luulndo tati ɓurɗi mawnude e nder leydi Najeriya – Kongres Action mo Najeriya (ACN), Kongres ngam Waylude Yahrude yeeso (CPC), Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP), fedde AlllliPD Progressives (PGAAP Grand Action). lannda Demokaraasi Yimɓe laamiiɗo e oon sahaa[48] – e nder Kongres Demokaraasi (APC).[49] E hitaande 2014, Tinubu wallitii gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, Seneraal [[Muhammadu Buhari]], hooreejo fedde CPC nde APC – mo yamiri tokkugol yimɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, kadi ko adii ɗuum o tawtoraama e wooteeji 2003, 2007 e 2011 ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi CPC[0]. Tinubu fuɗɗiima yiɗde wonde cukko hooreejo leydi Buhari kono caggal ɗuum o jaɓi Yemi Osinbajo, sehil makko e gonnooɗo komisinaajo ñaawoore.[51] E hitaande 2015, Buhari wadi APC ngam heɓugo nasaraaku, o timmini laamu PDP duuɓi 16, nden o laati arandeere nde hooreejo leydi Naajeeriya jooɗiiɗo jooni o fooli kanndidaajo luutooɓe.[52] Tinubu yahi yeeso ngam waɗugo kuugal mawngal nder laamu Buhari, o wallitorii kuuɗe laamu nden o jokki bee jokkirgol lesdi ndi'i, ngam o ɗon mari haaje laataago hooreejo lesdi.[53] E hitaande 2019, o walli Buhari ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, o fooli kanndidaajo PDP mo Atiku Abubakar. E hitaande 2020, caggal caɗeele nder lannda ka addani Tinubu ittude sehil mum e hooreejo lannda Adams Oshiomole, ina sikkaa ko ɗum waɗi ko ngam ustude darnde Tinubu ngam wonde hooreejo leydi ko adii hitaande 2023.[54] === Woote hooreleydaagu 2023 === Winndannde mawnde: Suɓol hooreejo leydi Najeriya 2023 Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2022, Tinubu waɗii bayyinaango mum e dow sarɗi ngam suɓaade hooreejo leydi.[55][56][57] Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, Tinubu heɓi wooteeji kawral lannda APC laamu nguu, o heɓi 1 271, o fooli cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo e Rotimi Amaechi ɓe keɓi 235 e 316.[58] Ñalnde 1 marse 2023, INEC hollitii Tinubu ko kañum heɓi jaaliiɗo e woote hooreleydaagu 2023.[59] O bayyinaama hooreejo leydi caggal nde o heɓi 8 794 726 woote ngam foolde luutndiiɓe makko. O ƴetti 36,6 e nder teemedere woote ɗee, o suɓii ko famɗi fof 25 e nder teemedere e nder diiwanuuji 28, ko seeɗa tan o heɓi ngam heɓde hooreejo leydi e nder daawal gootal.[60] Koolaaɗo kuuɓal makko ɗiɗaɓo biyeteeɗo Atiku Abubakar, mo lannda luulndo (PDP) heɓi 6 984 520 woote. Peter Obi, mo lannda Labour, heɓi 6 101 533 woote ngam arde tataɓo.[61] Woote kuuɓtodinɗe ɗee teskaama e fuɗɗoode ko heewi e wooteeji ɗii, e ŋakkeende wooteeji jam. Nde marsaama e ciimtol soodgol wooteeji, hulɓinaade wootooɓe, njanguuji e nokkuuji wooteeji e nder nokkuuji goɗɗi, e ardiiɓe wooteeji ɗi ngonaa e waktuuji mum en wondude e tuumeede fenaande laaɓtunde;[62][63] ngam ɓeydude geɗe e hoolaare e wooteeji ɗii, ardiiɓe Komisariyaa Wootooɓe Ngenndiijo Jeytaare viewing portvious result to EC tabitinaama maa waɗ e ñalawma woote.[64][65][66] No njeñtudi leydi ndii fuɗɗiri anndineede ñalnde 26 feebariyee to nokku college ngenndiijo to Abuja, luulndo ngoo feeñii nde tawnoo doggi njeñtudi ɗii njoɓaaka haa jooni ko adii anndinde ɗum en no sariya yamiri nii.[67][68] Ɗee geɗe wondude e haalaaji cemmbinɗi INEC ummoraade e ƴeewooɓe e pelle renndo siwil, addani kampaañ Abubakar, Obi, e Kwankwaso naamnaade, caggal ɗuum jaɓa e dow laabi njeñtudi wooteeji bayyinaaɗi ɗii haa ñalnde 28 feebariyee.[69][70][71][72] Kampaañiji luulndo tati mawɗi ɗii fof, ko jiidaa e won e pelle renndo siwil e gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, noddii komisiyoŋ oo yo yuɓɓin woote ɗee sabu fenaande e fitinaaji.[73][74][75][76][77] E nder ɗuum, kampaañ Tinubu yetti komisiyoŋ oo, o noddii nanngugol haalooɓe PDP ngam "waɗde fitinaaji."[78] Subaka law 1 mars, hooreejo INEC, Mahmood Yakubu, hollitii Tinubu ko kañum woni jaaliiɗo caggal nde njeñtudi dowri ndii fof hawraa.[79] E nder jaabawol, Abubakar, Obi, e Kwankwaso njaɓaani, ɓe kuniima luulndaade njeñtudi ndii.[80][81][82] == Hooreejo leydi (2023–hannde) == Joɗnde Tinubu e jaagorgal leydi Angalteer ko feewti e caggal leydi, hono James Cleverly (lewru ut 2023) Tinubu fuɗɗi laamu lesdi Naajeeriya nyande 29 lewru Mayru hitaande 2023. O hunni hooreejo lesdi Naajeeriya diga hooreejo kiitaaji Olukayode Ariwoola wakkati 10:41 (WAT) haa juulde udditgol laamu maako haa Eagle Square haa Abuja.[83] Laamu makko, nde laɓɓini caɗeele sariya luulndo ngoo caggal wooteeji marse, ina jaɓee no feewi tawa hay gooto luulndaaki ɗum, ina jogii kadi laabi sariyaaji winndereeji.[84] Hooreeɓe leyɗeele e laamuuji keewɗi tawtoraama kewu nguu.[85] Tinubu hokkaama teddungal mawngal nder lesdi ndi'i, ko ardiiɗo lesdi ndi'i, Muhammadu Buhari, nden cukko hooreejo lesdi Kashim Shettima hokkaama tedduŋgal ɗiɗaɓal dow ko laarani ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nyande 25 lewru Mayru hitaande 2023.[86] === Peewnugol faggudu === Tinubu e nder konngol mum gadanol, hollitii ittugol ballal laamu nguu e petroŋ.[87] Haala ka o wi'i nder yewtere maako arandeere, waɗi soodugo kulniiɗum arandejum e ɓesdugo ceede nder jemmaare woore haa nokkuuje pompiyeeje nder lesdi Naajeeriya.[88] Senndikaa ngenndiijo gollooɓe NLC noddii seppooji e seppooji e nder leydi ndii fof ngam ɓeydude coggu petroŋ, ɗum noon caggal ɗuum ɓe ngoppitaa e nder kaaldigal jokkiingal e wakili’en laamu.[89] Ballal laamu dow nyaamdu petrol waɗi ƴiiƴam dow ceede laamu lesdi Naajeeriya nder duuɓi cappanɗe jowi nden ittugo man ɗon mari bawɗe mawɗe haa Banki Adunaaru ngam faggudu Naajeeriya.[90] Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2023, Tinubu timminii ballal coodguuli petroŋ gonɗi e leydi Naajeeriya, ɗum addani privatisation e nder gollorɗe petroŋ Naajeeriya. Ballal ngal waɗiino laamu Naajeeriya miliyaaruuji 10 dolaar hitaande kala e sahaa nde Tinubu timmini ɗum.[91] Hooreejo leydi Tinubu, jamma 9 lewru juko, dartini golle Godwin Emefiele, hooreejo lesdi Naajeeriya.[92] Emefiele's suspension woni ɗiɗaɓre nde hooreejo banki apex nder taariiha maako itti hooreejo lesdi Naajeeriya.[93] Emefiele nanngaama e juuɗe polis sirlu leydi Najeriya SSS to Lagos ngam yiɗde dogde leydi ndii fayde leydi Benin.[94] Sosde ɗum yiytaa ko no ƴellitaare moƴƴere.[95][96] Emefiele ko banke konservatiif mo limtaa e duɗal ɓooyngal ngam ƴellitde naira Najeriya.[97][96][98] Emefiele lomtinaama e gooto e depiteeji makko ɓurɗi faggudu liberal Folashodun Adebisi ngam wonde guwerneer gardiiɗo Banke mawɗo leydi Najeriya e nder bayyinaango hooreejo leydi ndii "jokkondiral e wiɗtooji jokkiiɗi e biro makko e peeje peewnaaɗe e nder fannu kaalis faggudu".[98] Sosde e caggal mum nanngugol Emefiele e juuɗe polis sirlu ngam tuumeede kaalis ownugol ina yi’ee wonde ko huunde nde woɗɗaani e miijooji makko e politikaaji makko e banki apex e eɓɓooji makko e nder laamu ko wayi no arbitrage e les laamu Buhari e waylude kaalis Najeriya.[99] Kono won ƴeewooɓe teskiima darnde politik e nder darnugol Emefiele e nder njuɓɓudi cuuɗiindi ngam ɓeydude njoɓdi ñamaale laamu nguu gila e 5% haa 15% rewrude e laabi e peeje ñalnde aset 10 lewru nduu, ñalnde 16 lewru nduu.[100] E caggal dartagol makko, banke apex balɗe joyi caggal ɗuum ñalnde 14 lewru nduu ittii denndaangal kuule njulaagu kaalis caggal leydi, o acci kaalis leydi ndii ina ustoo haa ɓurta lesɗude e nder luumo hee.[101] Ko ɗum waɗi, hay so wonaa ko meeɗaa waɗde, hollitii ko ɗaminaa caggal nde dartinaa.[102] Tinubu's reforms ceede yi'aama bana ko ɓuri laamu SAP 1986 ngam o yiɗi ɓesdugo faggudu lesdi Naajeeriya e ceede laamu diga wartugo demokaraasi duuɓi cappanɗe ɗiɗi ko adii.[103][104] Ñalnde 15 lewru nduu, hooreejo leydi Tinubu udditi batu faggudu ngenndi ngu cukko hooreejo leydi Shettima ardii.[105] Diiso ngoo ina jogii yamiroore wasiyaade hooreejo leydi ndii e geɗe faggudu, ina waɗi guwerneer banke mawɗo oo e denndaangal guwerneeruuji dowlaaji fedde nde.[106] Sehil Tinubu ɓadiiɗo, banke njulaagu Wale Edun, woni laamɗo politik kaalis.[107]] === Kabinee e toɗɗagol === Hooreejo leydi Tinubu toɗɗiima ñalnde 3 lewru nduu, senaateer George Akume yo won hooreejo laamu fedde nde, Femi Gbajabiamila yo won hooreejo gollordu hooreejo leydi ndii.[108] Tinubu darni hooreejo EFCC Abdulrasheed Bawa nyande 9 lewru Juko nden polis'en sirru Naajeeriya nanngi mo ngam o huuwi bee kuugal maako nyalde woore ɓaawo kawtal hakkunde hukuumaaji SSS e EFCC haa Lagos.[109][110] Darnde makko hono no Emefiele nii, ina waɗi fenaande no feewi nde tawnoo Bawa ina joginoo Tinubu e nder wiɗto.[111] Bawa lomtii ko Abdulkarim Chukkol, hooreejo EFCC.[112] Hooreejo leydi Tinubu ñalnde 19 lewru nduu hollitii Mallam Nuhu Ribadu ko jaagorgal kisal leydi ndii.[113] Toɗɗagol Nuhu Ribadu, gonnooɗo polis, yi’aama no waylo waylo mawngo diga hukuumaaji konu ɗi ɓooyi laamaago kuuɗe kisal lesdi Naajeeriya.[114] Hooreejo leydi Tinubu laɓɓini ardungal denndaangal konu nguu e konu nguu ñalnde 19 lewru nduu nde o woppi golle ɗee ko ina tolnoo e teemedere e capanɗe joyi seneraaluuji mawɗi.[115][116] Tiitoonde kisal leydi e les Tinubu ina ɗaminaa maa ardo ɗum e njiimaandi siwil en e les njiimaandi Ofis Jaagorgal Kisal Ngenndiwal, ko fedde doosgal leydi sosaande e hitaande 1993.[117] Tinubu hay so wayliima no feewi e politikaaji kaalis e kaalis, o alaa tawo ko jogori sosde kabine makko.[118] O waɗii noddaali ngam laamu kawral ngam addude ardiiɓe luulndo les makko.[119] Waylo doosgal leydi ndi hooreejo leydi ndii ƴetti, waɗii kuule ngam toɗɗaade jaagorɗe e nder balɗe capanɗe jeegom gadane ɗe o woni e laamu. Tinubu fusi boarduuji ministeeruuji fuu, departemaaji e hukuumaaji lesdi Naajeeriya nyande 19 lewru Juko.[120] Nde o waɗi lewru wooturu e laamu e joofnirde wooteeji ardorde parlemaa Tinubu ina haɗi ɗum neldude noddaango jaagorɗe to Senaa ngam heɗaade ɗum ko adii ñalnde 29 lewru juko.[121] Ñalnde 16 lewru feebariyee hitaande 2024, Tinubu toɗɗii Oyetunde Oladimeji Ojo, dewbo ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Folashade Tinubu, yo won hooreejo fedde toppitiinde koɗki leydi ndii, ɗum addani ɗum ñiŋde ko wiyetee ko jom suudu mum.[122] === Dina === Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2024, Tinubu siifondirii e sariya kuulal ƴettugol leydi Nijeer, We Hail Thee, ko ɗum woni jimɗi ngenndiiji leydi ndii gila 1960 haa 1978, ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum, lomtii Arise, O Banndiraaɓe.[123] Tinubu anndini dowla dow Rivers State ngam ittugo guwerneer man, o lomtina mo bee ardiiɗo toɗɗaaɗo.[123] Movement oo ina ñiŋaa no feewi sabu ko ɗum huunde nde fotaani wonde e doosɗe leydi.[123] === Feere kuudetaa === E darorɗe lewru Seeɗto 2025, kuudetaa baɗaaɗo e laamu Tinubu mo humpitooji konu leydi Najeriya udditi, mo Sahara Reporters yaltini ɗum.[124][125] Kewu konu ñalngu jeytaare potngu waɗeede ñalnde 1 ut 2025[126] dartinaama,[127] ofiseeji konu sappo e jeegom nanngaama e juuɗe Agency Intelligence Defense ina heen seneraal brigadier, kolonel, lietnaa kolonel nayi, majoruuji joy, kapiteen ɗiɗo e squadre an hooreejo.[128] Ciimtol gadanol ngol ko feewti e fedde nde, militeer en ɓee njaɓaani ɗum, ɓe ustii nanngugol ngol ko no diisnondiral nii.[129][130] Feere nde ina wiyee ina waɗi ofiseeji ƴettugol leydi to bannge worgo ɗi Kolonel Mohammed Ma'aji ardii,[131] ina heen ofisee jokkondirɗo e biro jaagorgal kisal ngenndiwal e ballal kaalis ummoraade e gonnooɗo guwerneer e jaagorgal petroŋ Timipre Slyva.[132]1][34] Fedde nde ina anniyii foolde laamu fedde ndee e dow fenaande ñalnde 25 lewru nduu, e warde hooreejo leydi ndii e jagge laamu toowɗe keewɗe.[135] Tinubu lomtii mawɓe konu ñalnde 18 lewru nduu, Seneraal Olufemi Oluyede toɗɗaa mawɗo konu, wiɗtooji ina njokki haa jooni.[136] === Feere siwil === ==== Amerik yanii ==== Winndannde mawnde: 2025 Amerik yanii e leydi [[Nijeer]] E fuɗɗoode lewru Noowammbar 2025, [[Donald Trump]], hooreejo leydi Amerik, yamiri konu Amerik yo heblo ngam waɗde konu e nder leydi Najeriya. Trump hollitii warngooji bonɗi ɗi tuumaama ina mbaɗa e Kerecee’en e ko tuumaa ko bonnude ndimaagu diine, ko ɗum addani mo suɓaade leydi Nijeer “leydi ɓurndi teeŋtude” sabu waasde jogaade doole ngam haɓaade hareeji bonɗi hakkunde renndo e diineeji e nder leydi ndi, tawi ko lislaamnaaɓe, bandiiji, ekstremist en e hareeji hakkunde durooɓe e remooɓe]Hooreejo leydi Naajeeriya, Tinubu, salii ko Trump tuumi koo, o haali ko fayti e darnde laamu Naajeeriya ngam reende ɓiɓɓe leydi mum tawa ko e diine. Ñalnde 25 lewru Duujal hitaande 2025, e dow ɗaɓɓaande laamu Tinubu, leyɗeele dentuɗe Amerik mbaɗii seppo ngam haɓde e Dowla Islaamiyankeejo to worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Hooreejo leydi Amerika Donald Trump, wi'i Amerika fiɗi ngam reenugo Masiihiŋko'en diga fitinaaji diinaaji ɗi ɓe ɗon mari haa woyla lesdi Naajeeriya, fijirde nde'e woni arandeere konu lesdi Naajeeriya ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya. === Politik caggal leydi === Tinubu fuɗɗii njillu mum gadano e nder leydi Najeriya to Pari ñalnde 21 lewru nduu ngam tawtoreede batu kaalis winndereyankeewu ngu yuɓɓinaa to Palais Brongniart tuggi 22 haa 24 lewru nduu. O ummii Pari o fayi London e "njillu keeriiɗo" ɗo o hawri e hooreejo makko Muhammadu Buhari. E lewru ut 2023, o wiyi yo konu Naajeeriya naat e leydi Nijeer e nder kiris Nijeer 2023.Ɗum noon luulndo ngoo ñiŋi ɗum. E lewru Duujal 2025, Tinubu hokki konu lesdi Naajeeriya yamiroore ngam waɗuki kuuɗe konu nder lesdi Benin ngam wallugo laamu lesdi man ɓaawo kuudetaa dow hooreejo lesdi Patrice Talon. E lewru mee 2026, Tinubu fuɗɗii njillu balɗe tati to Farayse ngam hawritde e jom jawɗeele en winndere ndee ngam faddaade peeje faggudu makko. == Miijo e natal renndo == Tinubu e nder nguurndam mum politik fof ina joginoo darnde tiiɗnde e nder politik e faggudu. Miijo Tinubu e yahrude yeeso ina waɗi nafooje potal, nuunɗal renndo, ndimaagu, e anndinde hakkeeji teskinɗi. O yi’i dowla man bana daraniiɗo welwelo jama’aare e nastugo nder rento Naajeeriya bana ko haani ngam tabitinki potal, gooŋgaaku, e kawtal rento.[149] Ndee ɗoo miijo woɗɗaani no feewi e golle makko demokaraasi e nder laamu diineeji e nder leydi Najeriya.[150] === Yiyngooji faggudu === Hooreejo leydi makko e politik faggudu makko, ganndiraaɗo Tinubunomics,[151] ina ɗaminaa maa won yaltugol politik-miijooji e Buharism, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e annduɓe faggudu winndere ndee ina ngoɗɗi tawo sifaa ngal yaltugol to bannge faggudu ; reformeeji e lewru makko adanndu e laamu hollirii yaltude e njuɓɓudi laamu ɓennundi.[152][153] Banki Duniyaaru e FMI holli haaje laamu garoowo ngam tabitinki kuuɗe makro-structural dow limngal limngal limngal limngal 1980 ngam rewtinki faggudu lesdi Naajeeriya nder limngal limngal limngal lesdi Naajeeriya.[154] Tinubunomiks hollitaama e deftere nde o winndi e Brian Browne, konsul mawɗo Amerik to Lagos.[155][156] === Lion Bourdillon === Winndannde mawnde: Lion Bourdillon Tinubu ina anndiraa no feewi wonde "Baaba Lagos".[157] Darnde makko e doolnude ɓoggi wuro-dowla mawɗo oo feeñninaama e nder filmo biyeteeɗo The Lion of Bourdillon, filmo 2015 holliroowo darnde Tinubu e politik e kaalis dowla wuro ngoo. Tinubu waɗii ñaawoore ₦150 miliyaar ngam ñaawde peewnoowo oo, Teleeji Afrik jeytaare (AIT).[158] Dokimaa oo dartiima ñalnde 6 marse 2015. O etiima semmbinde golle politik ɗee, haa arti noon e lewru desaambar 2009, nde o habri wonde Fashola e Tinubu ndartinii luural e dow haala suɓaade Fashola e gardagol guwerneer Lagos e hitaande 2011, tawi Tinubuerizire ɓuri yiɗde ko com. Ko nanndi e ɗuum, hare waɗii e hitaande 2015 e dow lomto Fashola, hono Akinwunmi Ambode, o ƴetti Fashola e Tinubu, o werlii teddeendi makko timmundi caggal Ambode.[160] Ambode lomtii Fashola, Tinubu riiwti mo, lomtii mo ko Babajide Sanwo-Olu === Tuumeede fenaande === E hitaande 1993, laamu Amerik ustii jawdi makko sabu ñaawoore nde wiyi wonde laamu Amerik ina jogii « sabaabu potɗo » sikkude wonde konte banke Amerik Tinubu ina njogii ngalu ngu o heɓi e njulaagu heroin. O jooɗodii e laamu Amerik, o woppi fotde 460 000 dolaar caggal oon hitaande. Kaayitaaji ñaawirdu e caggal mum ciimtol ñaawoore ndee hollitii wonde o gollodiima e yeeyooɓe heroin ɗiɗo Chicago.[163][164][165] E lewru abriil 2007, caggal wooteeji mawɗi, kono hade guwerneer cuɓaaɗo Babatunde Fashola heɓde laamu, laamu fedde ndee addi Tinubu yeeso Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi laamu ngam ñaaweede sabu ko o tuumaa ko e golle ɗe ngonaa sariya e konte 16 ceertuɗe caggal leydi.[166] E lewru Yarkomaa 2009, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis laɓɓini Tinubu e guwerneeruuji James Ibori mo diiwaan Delta e Obong Victor Attah mo diiwaan [[Diiwal Akwa Ibom|Akwa Ibom]] ngam tuumeede warngooji, njulaagu kaalis, njulaagu laamu e njulaagu laamu jowitiingu e yeeyde geɗe lowre Vmobile e hitaande 20674.[1] E lewru suwee 2009, won ciimtol wonde polis metropolitan Angalteer ina loyndotoo njulaagu ngu laamu diiwaan Lagos waɗi e Econet (jooni Airtel). Tinubu wi'i kuugal ngal laaɓɗum, ngal nafata lesdi ndi'i, walaa hakkunde'en.[168] Laamu leydi Naajeeriya salii ɗaɓɓaande leydi Biritaan ngam yaltinde hujjaaji potɗi huutoreede ngam ɓeydaade wiɗtude e ñaawde guwerneeruuji tati ɓooyɗi leydi Najeriya ɗii e nder ñaawirdu London.[169] E nder wooteeji 2019, oto bullion yiytaa ina naata e galle Tinubu to laawol Bourdillion to Ikoyi, ɗum addani mo caggal ɗuum wiyde : « miɗo jogii kaalis ɗo njiɗmi fof ».[170] == Nguurndam neɗɗo == Tinubu resi Oluremi Tinubu, gonnooɗo senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Lagos hakkundeejo, e hitaande 1987. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Zainab Abisola Tinubu, Habibat Tinubu e Olayinka Tinubu. O jibini ɓiɓɓe tato e jokkondiral ɓennungal, Kazeem Olajide Tinubu (12 oktoobar 1974 – 31 oktoobar 2017), Folashade Tinubu (jibinaa ko 17 lewru juko 1976) e Oluwaseyi Tinubu (jibinaa ko 13 oktoobar 1985). Yumma Tinubu, Abibatu Mogaji, sankii ñalnde 15 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 96. Ñalnde 31 lewru nduu hitaande 2017, ɓiyiiko biyeteeɗo Jide Tinubu sankii to Londres. Tinubu ko juulɗo. == Teddungal e paabi == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (25 mee 2023) === Tiitooɗe aadaaji === Tinubu ina jogii laamuuji ɗiɗi aadaaji ; ko kanko woni "Asiwaju" Lagos e "Jagaba" Emira Borgu e nder Dowla Nijeer.[176] == Ƴeew kadi == Jigi Bola Doggol hooreeɓe leyɗeele e laamu hannde Doggol hooreeɓe gollordu e dow tolno jaɓgol == Himobe == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] tvfpexg516vuv0zxgryrovhitqchphj 181222 181221 2026-08-05T13:01:35Z Fulani215 7983 /* Miijo e natal renndo */ fixed typo 181222 wikitext text/x-wiki {{databox}} Asiwaju '''Bola Ahmed Adekunle Tinubu''' GCFR (jibinaa ko 29 mars 1952) ko o daraniiɗo dawrugol leydi [[Naajeeriya]], woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] 16ɓo e jooni gila hitaande 2023.<ref>{{Cite web|last=Majeed|first=Bakare|date=2023-05-29|title=PROFILE: Bola Tinubu: The Kingmaker becomes Nigeria's President, 16th Leader|url=https://www.premiumtimesng.com/news/601131-profile-bola-tinubu-the-kingmaker-becomes-nigerias-president-16th-leader.html|access-date=2023-05-29|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref> O woniino guwerneer diiwaan [[Lagos]] gila 1999 haa 2007 e senateer diiwaan [[Lagos]] Hirnaange e nder diiwaan tataɓo.<ref>{{Cite web|last=nigerianleaders|date=2024-08-23|title=List Of Lagos State Governors And Their Deputies (1999-Present)|url=https://nigerianleaders.com/list-of-lagos-state-governors-and-their-deputies/|access-date=2026-04-05|website=Nigerian Leaders|language=en-US}}</ref> Tinubu waɗi nguurndam mum gadanal ko to fombina-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], caggal ɗuum o ummii o fayi leydi [[Amerik]] ɗo o janngi ko fayti e hiisa (''accounting'') to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State. O warti lesdi [[Naajeeriya]] nder duuɓi 1980, o huwi haa Mobil [[Naajeeriya]] bana limngal limngal, hade maako nastugo siyaasaaku bana kanndidaa senator [[Lagos]] West nder hitaande 1992 les limngal lanyol ''Social Democratic Party''. Caggal nde dictateur militeer biyeteeɗo Sani Abacha fusi Senaa e hitaande 1993, Tinubu naati e leydi mum, o wonti daraniiɗo kampaañ ngam artirde demokaraasi e nder dingiral fedde wiyeteende ''National Democratic Coalition.''<ref>{{Cite web|last=Fasan|first=Olu|date=2022-07-25|title=For Tinubu, his 'lifelong ambition' trumps the unity of Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/for-tinubu-his-lifelong-ambition-trumps-the-unity-of-nigeria/|access-date=2026-04-05|website=Businessday NG|language=en-US}}</ref> E nder wooteeji gadani ɗi laamu [[Lagos]] waɗi caggal nde laamu nguu waɗi, Tinubu heɓiino nafoore mawnde e nder fedde wiyeteende Alliance for Democracy. Duuɓi nay caggal ɗuum, o dañii woote gardagol manndaa ɗiɗmo. Caggal nde o yalti laamu e hitaande 2007, o waɗii darnde mawnde e sosde fedde wiyeteende All Progressives Congrès e hitaande 2013. E hitaande 2023, o suɓaama hooreejo leydi, o fooli [[Atiku Abubakar]] e [[Peter Obi]].<ref>{{Cite web|last=Chioma|first=Unini|date=2023-02-28|title=#NigeriaElections2023: Final Results of 2023 Presidential Election [As Declared By INEC]|url=https://thenigerialawyer.com/inigeriaelections2023-final-results-of-2023-presidential-election-as-declared-by-ineci/|access-date=2026-04-05|website=TheNigeriaLawyer|language=en}}</ref> E gardagol makko laamu nguu joofniri ko adii ballal petroŋ, e wiyde mum ko ŋakkeende ngalu,<ref>{{Cite web|title=Nigerian petrol prices reach record high after subsidy removal|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/7/18/nigerian-petrol-prices-reach-record-high-after-subsidy-removal|access-date=2025-02-23|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> fusi juɓɓule laamu keewɗe e nder juɓɓule fedde nde e gollorɗe laamu, lomtiniri ko ɓuri heewde e ardorde konu e paramilitaare, wallitii golle diiwaan oo ngam jaabaade 2025' d securé e Dental Dowlaaji [[Amerik]] e Bentat ''the cooperation'' e Bentat ''cooperation'' 2025 feewde e Dowla Islaamiyankeejo e wuurde e kuudetaa mo tuumaama.<ref>{{Cite web|last=Lee|first=David D.|title=Nigeria says it deployed jets, troops to Benin to 'dislodge coup plotters'|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/12/8/nigeria-says-it-deployed-troops-to-benin-to-dislodge-coup-plotters|access-date=2026-04-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2026-01-26|title=Alleged Coup: Military Hands Over Report To Tinubu|url=https://dailytrust.com/alleged-coup-military-hands-over-report-to-tinubu/|access-date=2026-04-05|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> ==Nguurndam gadano== Tinubu jibinaa ko [[Lagos]], e nder galle juulɓe jeyaaɓe e leñol [[Yoruba language|Yoruba]],<ref>{{Cite news|first=Okeri|last=Ngutjinazo|title=Who is Bola Tinubu, Nigeria's new president?|newspaper=Deutsche Welt|date=May 29, 2023|url=https://www.dw.com/en/who-is-nigerias-new-president-bola-tinubu/a-64851330|via=|archive-url=|archive-date=}}</ref> ɓii Abibatu Mogaji, Ìyál'ọ́jà [[Lagos]]. O jaɓaama e nder binndanɗe koolniiɗe wonde o jibinaa ko e hitaande 1952;<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2023/feb/24/godfather-of-lagos-is-the-man-to-beat-in-pivotal-nigerian-election|title='Godfather of Lagos' is the man to beat in pivotal Nigerian election|newspaper=The Guardian|date=24 February 2023|last1=Burke|first1=Jason}}</ref> ndeeɗoo hitaande jibinannde ina waɗi sahaaji luulndiiɓe politik, ɓe mbiyi ko o mawɗo no feewi. Won e lowre koolkisaande ina teskaa wonde duuɓi makko hoolkisaaka.<ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/world/africa/article/nigerian-presidential-candidate-proves-hes-fit-for-office-on-exercise-bike-fhq7z7l7p|title=Nigerian presidential candidate 'proves he's fit for office' — on exercise bike|author=Richard Assheton}}</ref><ref>{{cite web|last1=Amaechi|first1=Ikechukwu|title=Tinubu and the certificate scandal that refuses to die|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=30 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=7 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707230143/https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|url-status=live}}</ref> ==Jaangirde== Tinubu janngi haa janngirde lesre St. John, Aroloya, [[Lagos]] ko adii o yaha janngirde sukaaɓe haa Ibadan.<ref>{{Cite web|title=Bola Tinubu Biography: Life Story and Age Accomplishments of Asiwaju|url=https://buzznigeria.com/bola-tinubu/|access-date=2023-05-29|website=buzznigeria.com|date=27 July 2022}}</ref> Tinubu arii leydi [[Amerik]] ko e hitaande 1975, ɗo o fuɗɗii jaŋde leslesre ko adii fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Richard J. Daley to [[Chicago]], caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Chicago]] ''State'' ɗo o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi. O golli golle keewɗe ko wayi no lootoowo diƴƴe, garde jamma e sofereeɓe taksi ngam wallitde hoore makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-23">{{Cite web|date=2011-07-23|title=Asiwaju Bola Tinubu - Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|access-date=2024-12-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011}}</ref> O waɗi doggol honor dean nde o woni janngoowo leslesre e jannginde remedial class tutorials, yoga e wondiiɓe makko ina njetta lectures makko ngam ɓeydagol toɓɓe maɓɓe. Tinubu ko hooreejo fedde hiisawal duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande makko mawnde. GPA makko mo o heɓi ko 3.54. Tinubu heɓi bakkaa mum ko faati e njuɓɓudi njulaagu e hitaande 1979.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-232" /><ref>{{cite web|last1=Ufuoma|first1=Vincent|title=Chicago University replies ICIR on Tinubu's controversial certificate|url=https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=27 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=8 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708190307/https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ade|first=Adesomoju|date=2023-10-05|title=Chicago varsity confirms Tinubu's graduation, identity, inconsistent on certificate submitted to INEC|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231008192033/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|archive-date=2023-10-08|access-date=2025-02-17|website=Premium Times}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Caggal nde o heɓi bak makko, Tinubu golliima e sosiyeteeji [[Amerik]] biyeteeɗi Arthur Andersen, Deloitte e GTE.<ref>{{cite web|title=My Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011|access-date=24 December 2009|publisher=Asiwaju Bola Tinubu}}</ref><ref name="GhanaWebTinubu">{{cite news|title=How I made my first million dollars in America - Bola Tinubu reveals|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/africa/How-I-made-my-first-million-dollars-in-America-Bola-Tinubu-reveals-1573562|access-date=8 July 2023|work=GhanaWeb|date=1 July 2022|language=en}}</ref> To Deloitte, o dañii humpito e golle ƴeewndo e njuɓɓudi konsulteer wonande sosiyeteeji Fortune 500. O woniino jiiloowo e fedde Saudi Aramco, gollodiiɗo mum e ''National Oil'', o wallitii e sosde njuɓɓudi maɓɓe hiisa e ƴeewndo, o ardii kadi ƴellitaare makko adannde e kaalis.Tinubu ummiima London ɗo o heɓi gollal ngam wonde ƴeewtotooɗo petroŋ e nder leydi Angalteer hade makko naatde e fedde nde wonaa laamuyankoore (jooni Seplat Energy) ngam wonde hooreejo sosiyetee mawɗo e kaalis e nder kitaale 1980.<ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30">{{Cite web|title=My education, career at Deloitte, Mobil, others - Tinubu|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/06/30/my-education-career-at-deloitte-mobil-others-tinubu/|access-date=2024-12-23|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=12 Dec 2024|title=Seplat Energy Plc ("Seplat Energy" or the "Company") Completion of the Acquisition of MPNU|url=https://www.seplatenergy.com/media/fohcbgzc/corporate-announcement-on-completion-december-12th-2024.pdf}}</ref>.<ref name="bbc2">{{cite web|author=Barnaby Phillips|date=20 February 1999|title=Lagos hopes for change|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109062035/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|archive-date=9 January 2010|access-date=24 December 2009|work=BBC News}}</ref><ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30" /> Tinubu waɗii darnde tiiɗnde e mooɓugo ceede ngam taskaramji ɓamtaare rento nder Lagos ardungal Primrose Group, hukuuma kuugal siyaasaaku ɗon ƴama waylaare mawnde nder siyaasaaku lesdi man wakkati laamu Babangida. O suɓii caggal mum naatde e politik ngam waylude golle makko keewɗe e nder Mobil.<ref>{{Cite web|last=Ololade|first=Olatunji|date=2023-03-03|title=Tinubu: President-elect against all odds|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-president-elect-against-all-odds/|access-date=2024-12-23|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Golle politik Tinubu puɗɗii ko e hitaande 1991,<ref>{{Cite web|date=26 January 2022|title=Tinubu's house of war|url=https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032420/https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=TheCable|language=en-US}}</ref> nde o naati lannda Sosiyaalist Demokaraasi, o tawtoraama no feewi kampaañ ngam suɓaade [[Moshood Kashimawo Abiola]].<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2023-06-12|title=Tinubu, June 12 and NADECO|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-june-12-and-nadeco/|access-date=2026-04-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Republique tataɓo == Winndannde mawnde: Republique [[Naajeeriya|Najeriya]] tataɓo E hitaande 1992, o suɓaama e nder Senaa, o lomtii diiwaan Senaa [[Lagos]] West. To Asaambele ngenndi, o ardii Goomu Senaa ko faati e Bankeeji, Kaalis, Appropriation, e Kaalis.<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|title=YORUBA LEADERSHIP: THE CAP AND THE SHOES FIT ASIWAJU BOLA TINUBU|publisher=NigeriaWorld|date=4 May 2008|access-date=24 December 2009|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173345/http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|url-status=live}}</ref> Caggal nde njeñtudi wooteeji hooreleydaagu ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ustaa, Tinubu wonti tergal sosngal fedde wiyeteende NADECO, fedde nde ina moofti ballal ngam artirde demokaraasi e anndinde Abiola wonde keɓɗo woote ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993.<ref>{{Cite web|last=247ureports|date=2026-04-05|title=From NADECO To 2027: How Rejection Rewrote The Histories Of Tinubu, Reno Omokri, Fani-Kayode, And Bwala|url=https://247ureports.com/2026/04/from-nadeco-to-2027-how-rejection-rewrote-the-histories-of-tinubu-reno-omokri-fani-kayode-and-bwala/|access-date=2026-04-07|website=247 Ureports|language=en-US}}</ref> === Egginde e hootde === Binndanɗe mawɗe: Kawtal ngenndiwal demokaraasi ([[Naajeeriya]]) e dictature militaire e nder leydi [[Naajeeriya]] Caggal nde o heɓi laamu e gardagol konu leydi Seneraal [[Sani Abacha]],<ref>{{Cite web|author=Olagunju B. B.|date=2021-10-17|title=Most Comprehensive Tinubu interview about his early life, struggles abroad, against military, governorship, others -|url=https://thenewsnigeria.com.ng/2021/10/17/most-comprehensive-tinubu-interview-about-his-early-life-struggles-abroad-against-military-governorship-others/|access-date=2023-05-30|website=The NEWS}}</ref> Tinubu fotnoo ko nanngeede, nanngeede, ƴattaade, e hulɓinaade nguurndam makko, ɗum addani mo dogde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ngam kisal. O woppaani, o naati e NADECO caggal leydi e nder eggude ngam jokkude haɓaade laamu demokaraasi e artirde laamu e nder leydi ndii. O yahi eggude e hitaande 1994, o arti leydi ndii e hitaande 1998 caggal maayde Abacha, ɗum addani mo waylude leydi ndii e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nayaɓiri.<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|title=They labelled me military mole in NADECO for nothing – Bucknor Akerele|date=10 October 2009|author=Jide Ajani|publisher=Vanguard|access-date=24 December 2009|archive-date=27 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227232859/http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|url-status=live}}</ref> E nder balɗe garooje wooteeji 1999, Bola Tinubu wonnoo ko gardiiɗo ardiiɓe fedde wiyeteende Ibraahiima Adesanya e Ayo Adebanjo.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|title=Acceptable face of godfatherism?|author=Duro Onabule|date=14 March 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226165315/http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|archive-date=26 February 2010}}</ref> O yahi haa o heɓi nasaraaku nder suɓol ardiiɓe lesdi [[Lagos]] ngam o fooli Funsho Williams e Wahab Dosunmu, gonnooɗo ministaajo kuuɗe e koɗki.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|title=Why the military toppled Shagari|author=DURO ADESEKO|date=20 December 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201171918/http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|archive-date=1 February 2009}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|title=PDP's insatiable thirst|author=Olusola Balogun|date=25 October 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101128145704/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|archive-date=28 November 2010}}</ref> E lewru Yarkoma hitaande 1999, o darii ngam wonde guwerneer diiwaan Lagos e dow tikket AD, o suɓaama guwerneer. == Gomnaajo lesdi Lagos (1999-2007) == Ko o daraniiɗo dabareeji siyaasaaku, Tinubu wuuri wakkati laamu nguu, nde lannda ''People’s Democratic Party'' (PDP) heɓti laamu mawngu dow lesdi Naajeeriya, o laati Gomnaajo gooto tan suɓaama nder lesdi [[Naajeeriya]]. Ɗum addani ɓe heewde luural e laamu fedde nde PDP joginoo, haa teeŋti noon e sosde nokkuuji 37 goɗɗi ngam ƴellitde diiwaanuuji [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=21 years after, Lagos Assembly to scrap 37 LCDAs created by Tinubu in major overhaul|url=https://pmnewsnigeria.com/2024/10/17/21-years-after-lagos-assembly-to-scrap-37-lcdas-created-by-tinubu-in-major-overhaul/|access-date=2026-04-07|language=en-US}}</ref> Ñaawirde toownde (Cour suprême) ƴetti kuulal ngam wallitde mo, yamiri yo kaalis laamu nokkuyankeewu leydi [[Lagos]] nanngaa. E nder duuɓi 8 ɗi o woni e laamu, Tinubu fuɗɗiima mahde laabi kesi, ɗaɓɓuɗi ngam heblude haajuuji yimɓe leydi ndii ɓeydotooɗi yaawde. Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, hooreejo lesdi Lagos, lesdi [[Naajeeriya]] (1999-2007), heɓi ceede ɗuuɗɗe ngam ardungal maako ngal ɗon mari bawɗe. Ɗii ɗon hawti bee Gomnati ɓurduɗum nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hitaande 2000 diga suudu filu [[Naajeeriya]]-Beljik, Y2002 ceede kuuɗe ɓurduɗe ngam ɓesdugo taariindi ngurdam diga ministaajo kuuɗe lesdi [[Naajeeriya]] e kawtal ONU Habitat, e Y2000 ceede laamu ɓurduɗum nder ordinateer nder [[Naajeeriya]] diga kawtal ordinateeruuji [[Naajeeriya]] . O hokkaama kadi seedantaagal ''Doctor Honorary of Law'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia ''State University'' ngam darnde makko e nder demokaraasi, laamu moƴƴu, e ɓamtaare leydi [[Naajeeriya]]. Tinubu ina jogii tiitoonde laamu keewnde, ina wallita pelle karallaagal e renndo keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|title=New road opens up Ijegun community|author=FEMI BABAFEMI|date=29 June 2005|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061231191044/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|archive-date=31 December 2006}}</ref> Tinubu, e wondude e cukko guwerneer keso, Femi Pedro, heɓiino suɓaade kadi ngam wonde guwerneer e [[lewru]] abriil 2003. Dowlaaji goɗɗi ɗii fof e nder Fuɗnaange-rewo, njippiima e lannda Demokaraasi Yimɓe e ɗeen cuɓagol.<ref>{{cite web |url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|title=One-party state: Who will stop PDP?|author=Olusola Balogun|date=6 September 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106165431/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|archive-date=6 January 2010}}</ref> O nasti nder hare bee laamu lesdi ndi [[Olusegun Obasanjo]] jogi, dow ko laarani lesdi [[Lagos]] woodi hakke sosde nokkuuje kese ngam heɓugo ko laarani ɓiɓɓe lesdi maako ɗuuɗɓe. Luural ngal waɗi laamu lesdi ndi'i hoosugo ceede ko hewti diidaaɗi lesdi nder jiha kan.<ref>{{Cite news|title=Tinubu and His Lifelong Ambition|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/25/tinubu-and-his-lifelong-ambition/|access-date=2023-05-18|newspaper=[[This Day]]}}</ref> E nder balɗe cakkitiiɗe ɗe o woni e laamu, o woniino e hareeji jokkondirɗi e laamuuji PDP ko wayi no Adeseye Ogunlewe, gonnooɗo senateer diiwaan Lagos, wonnooɗo jaagorgal golle, e Bode George, hooreejo PDP to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|date=17 June 2004|title=Pains, anguish of Ogunlewe/George Army on Lagos roads|author=Tolu Olarewaju|publisher=Daily Independent|access-date=13 November 2009|archive-date=8 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108234408/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|url-status=usurped}}</ref> E hitaande 2006, Tinubu etinooma wallude cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] e oon sahaa, [[Atiku Abubakar]], yo won hooreejo lannda makko keso, hono Kongres Action de Najeria (ACN). Abubakar wonnooɗo tergal lannda PDP, ko ɓooyaani koo o fotnoo ko luural e hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] ngam yiɗde Abubakar lomtaade Obasanjo e laamu. Tinubu hokki Abubakar fartaŋŋe wayluki lanndaaji e nastuki AC, hokki mo kanndidaajo lanyol maako, bee sarɗi dow kanko, Tinubu, o laatoto ardiiɗo Atiku Abubakar. Atiku salii eɓɓaande ndee, nde o wayli e AC, o suɓii kanndidaa gooto ummoriiɗo Fuɗnaange-rewo, hono senaateer Ben Obi. Hay so tawii Atiku ina doga e laamu e dow laylaytol Tinubu e nder woote ɗe, PDP ina jokki heɓde, e nder ƴaañgal leydi.[36] Jokkondiral hakkunde Tinubu e cukko guwerneer Femi Pedro ɓeydiima tiiɗde caggal nde Pedro holliti anniya mum tawtoreede wooteeji guwerneer. Pedro ina haɓananoo wonde kanndidaa AC ngam wonde guwerneer e wooteeji 2007, kono o itti innde makko e ñalnde aset noddaango lannda. O woppi lannda Labour tawi omo jokki e darnde makko e cukko guwerneer.[37] Tinubu laamu lesdi Lagos timmini nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007, nde lomto maako e gonnooɗo hooreejo hukuumaaji lesdi Babatunde Fashola hoosi laamu lesdi Lagos.[38][39] == Ko adii laamu (2007-2023) == === Fiilngo 2007 === E hitaande 2009, caggal nde lannda Demokaraasi Leñol (PDP) heɓi nafoore mawnde e wooteeji lewru abriil 2007, Tinubu naati e kaaldigal ngam hawrude e lanndaaji luulndo ceertuɗi ɗii, mbaɗta ɗum "lannda mawɗo" baawɗo luulndaade PDP laamiiɗo e oon sahaa.[40] E lewru marse 2009, wonno ko haala wonde fedde ina anndaa ngam warde Tinubu.[41] === Woote hooreleydaagu 2011 === Tinubu bana hooreejo lesdi ACN, o jaɓi e peeñcu kanndidaaku hawtuki Nuhu Ribadu e Fola Adeola bana kanndidaajo ACN ngam suɓugo hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi nder hitaande 2011.[42] Sahara Reporters caggal mum hollitii wonde Tinubu waɗii nanondiral e laamu Jonathan ngam wallitde mo e suɓaade mo e nokku makko walla o fotnoo waɗde ñaawoore fenaande nde laamu fedde ndee fawi e dow makko e dow tuumeeji ɗiɗi ɗi laamu fedde ndee fawi e makko ngam jaŋde makko.[43][44] Tinubu adii hebbinde ɓataakeeji kanndidaaji guwerneer e hitaande 1998 to Komiseer Suɓngo Leydi ndi, o jaɓi e fenaande wonde o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan.[45] Tinubu caggal mum hollitii e nder doggol wooteeji 2015 wonde o jaɓii kanndidaagal Goodluck Jonathan sabu agenda makko mo o yi'i e peewnugol, ko ɗum huunde nde o ñaawiino ko adii ɗuum jaaynde wiyeteende Sahara Reporters.[42][46][47] === Woote hooreleydaagu 2015 === Binndanɗe mawɗe: Suɓol mawngol leydi Naajeeriya 2015 e Kongres Progressives kala E lewru feebariyee 2013, Tinubu ina jeyaa e dawriyankooɓe heewɓe sosnooɓe lannda "luulndo mawngo" e kawral lanndaaji luulndo tati ɓurɗi mawnude e nder leydi Najeriya – Kongres Action mo Najeriya (ACN), Kongres ngam Waylude Yahrude yeeso (CPC), Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP), fedde AlllliPD Progressives (PGAAP Grand Action). lannda Demokaraasi Yimɓe laamiiɗo e oon sahaa[48] – e nder Kongres Demokaraasi (APC).[49] E hitaande 2014, Tinubu wallitii gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, Seneraal [[Muhammadu Buhari]], hooreejo fedde CPC nde APC – mo yamiri tokkugol yimɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, kadi ko adii ɗuum o tawtoraama e wooteeji 2003, 2007 e 2011 ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi CPC[0]. Tinubu fuɗɗiima yiɗde wonde cukko hooreejo leydi Buhari kono caggal ɗuum o jaɓi Yemi Osinbajo, sehil makko e gonnooɗo komisinaajo ñaawoore.[51] E hitaande 2015, Buhari wadi APC ngam heɓugo nasaraaku, o timmini laamu PDP duuɓi 16, nden o laati arandeere nde hooreejo leydi Naajeeriya jooɗiiɗo jooni o fooli kanndidaajo luutooɓe.[52] Tinubu yahi yeeso ngam waɗugo kuugal mawngal nder laamu Buhari, o wallitorii kuuɗe laamu nden o jokki bee jokkirgol lesdi ndi'i, ngam o ɗon mari haaje laataago hooreejo lesdi.[53] E hitaande 2019, o walli Buhari ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, o fooli kanndidaajo PDP mo Atiku Abubakar. E hitaande 2020, caggal caɗeele nder lannda ka addani Tinubu ittude sehil mum e hooreejo lannda Adams Oshiomole, ina sikkaa ko ɗum waɗi ko ngam ustude darnde Tinubu ngam wonde hooreejo leydi ko adii hitaande 2023.[54] === Woote hooreleydaagu 2023 === Winndannde mawnde: Suɓol hooreejo leydi Najeriya 2023 Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2022, Tinubu waɗii bayyinaango mum e dow sarɗi ngam suɓaade hooreejo leydi.[55][56][57] Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, Tinubu heɓi wooteeji kawral lannda APC laamu nguu, o heɓi 1 271, o fooli cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo e Rotimi Amaechi ɓe keɓi 235 e 316.[58] Ñalnde 1 marse 2023, INEC hollitii Tinubu ko kañum heɓi jaaliiɗo e woote hooreleydaagu 2023.[59] O bayyinaama hooreejo leydi caggal nde o heɓi 8 794 726 woote ngam foolde luutndiiɓe makko. O ƴetti 36,6 e nder teemedere woote ɗee, o suɓii ko famɗi fof 25 e nder teemedere e nder diiwanuuji 28, ko seeɗa tan o heɓi ngam heɓde hooreejo leydi e nder daawal gootal.[60] Koolaaɗo kuuɓal makko ɗiɗaɓo biyeteeɗo Atiku Abubakar, mo lannda luulndo (PDP) heɓi 6 984 520 woote. Peter Obi, mo lannda Labour, heɓi 6 101 533 woote ngam arde tataɓo.[61] Woote kuuɓtodinɗe ɗee teskaama e fuɗɗoode ko heewi e wooteeji ɗii, e ŋakkeende wooteeji jam. Nde marsaama e ciimtol soodgol wooteeji, hulɓinaade wootooɓe, njanguuji e nokkuuji wooteeji e nder nokkuuji goɗɗi, e ardiiɓe wooteeji ɗi ngonaa e waktuuji mum en wondude e tuumeede fenaande laaɓtunde;[62][63] ngam ɓeydude geɗe e hoolaare e wooteeji ɗii, ardiiɓe Komisariyaa Wootooɓe Ngenndiijo Jeytaare viewing portvious result to EC tabitinaama maa waɗ e ñalawma woote.[64][65][66] No njeñtudi leydi ndii fuɗɗiri anndineede ñalnde 26 feebariyee to nokku college ngenndiijo to Abuja, luulndo ngoo feeñii nde tawnoo doggi njeñtudi ɗii njoɓaaka haa jooni ko adii anndinde ɗum en no sariya yamiri nii.[67][68] Ɗee geɗe wondude e haalaaji cemmbinɗi INEC ummoraade e ƴeewooɓe e pelle renndo siwil, addani kampaañ Abubakar, Obi, e Kwankwaso naamnaade, caggal ɗuum jaɓa e dow laabi njeñtudi wooteeji bayyinaaɗi ɗii haa ñalnde 28 feebariyee.[69][70][71][72] Kampaañiji luulndo tati mawɗi ɗii fof, ko jiidaa e won e pelle renndo siwil e gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, noddii komisiyoŋ oo yo yuɓɓin woote ɗee sabu fenaande e fitinaaji.[73][74][75][76][77] E nder ɗuum, kampaañ Tinubu yetti komisiyoŋ oo, o noddii nanngugol haalooɓe PDP ngam "waɗde fitinaaji."[78] Subaka law 1 mars, hooreejo INEC, Mahmood Yakubu, hollitii Tinubu ko kañum woni jaaliiɗo caggal nde njeñtudi dowri ndii fof hawraa.[79] E nder jaabawol, Abubakar, Obi, e Kwankwaso njaɓaani, ɓe kuniima luulndaade njeñtudi ndii.[80][81][82] == Hooreejo leydi (2023–hannde) == Joɗnde Tinubu e jaagorgal leydi Angalteer ko feewti e caggal leydi, hono James Cleverly (lewru ut 2023) Tinubu fuɗɗi laamu lesdi Naajeeriya nyande 29 lewru Mayru hitaande 2023. O hunni hooreejo lesdi Naajeeriya diga hooreejo kiitaaji Olukayode Ariwoola wakkati 10:41 (WAT) haa juulde udditgol laamu maako haa Eagle Square haa Abuja.[83] Laamu makko, nde laɓɓini caɗeele sariya luulndo ngoo caggal wooteeji marse, ina jaɓee no feewi tawa hay gooto luulndaaki ɗum, ina jogii kadi laabi sariyaaji winndereeji.[84] Hooreeɓe leyɗeele e laamuuji keewɗi tawtoraama kewu nguu.[85] Tinubu hokkaama teddungal mawngal nder lesdi ndi'i, ko ardiiɗo lesdi ndi'i, Muhammadu Buhari, nden cukko hooreejo lesdi Kashim Shettima hokkaama tedduŋgal ɗiɗaɓal dow ko laarani ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nyande 25 lewru Mayru hitaande 2023.[86] === Peewnugol faggudu === Tinubu e nder konngol mum gadanol, hollitii ittugol ballal laamu nguu e petroŋ.[87] Haala ka o wi'i nder yewtere maako arandeere, waɗi soodugo kulniiɗum arandejum e ɓesdugo ceede nder jemmaare woore haa nokkuuje pompiyeeje nder lesdi Naajeeriya.[88] Senndikaa ngenndiijo gollooɓe NLC noddii seppooji e seppooji e nder leydi ndii fof ngam ɓeydude coggu petroŋ, ɗum noon caggal ɗuum ɓe ngoppitaa e nder kaaldigal jokkiingal e wakili’en laamu.[89] Ballal laamu dow nyaamdu petrol waɗi ƴiiƴam dow ceede laamu lesdi Naajeeriya nder duuɓi cappanɗe jowi nden ittugo man ɗon mari bawɗe mawɗe haa Banki Adunaaru ngam faggudu Naajeeriya.[90] Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2023, Tinubu timminii ballal coodguuli petroŋ gonɗi e leydi Naajeeriya, ɗum addani privatisation e nder gollorɗe petroŋ Naajeeriya. Ballal ngal waɗiino laamu Naajeeriya miliyaaruuji 10 dolaar hitaande kala e sahaa nde Tinubu timmini ɗum.[91] Hooreejo leydi Tinubu, jamma 9 lewru juko, dartini golle Godwin Emefiele, hooreejo lesdi Naajeeriya.[92] Emefiele's suspension woni ɗiɗaɓre nde hooreejo banki apex nder taariiha maako itti hooreejo lesdi Naajeeriya.[93] Emefiele nanngaama e juuɗe polis sirlu leydi Najeriya SSS to Lagos ngam yiɗde dogde leydi ndii fayde leydi Benin.[94] Sosde ɗum yiytaa ko no ƴellitaare moƴƴere.[95][96] Emefiele ko banke konservatiif mo limtaa e duɗal ɓooyngal ngam ƴellitde naira Najeriya.[97][96][98] Emefiele lomtinaama e gooto e depiteeji makko ɓurɗi faggudu liberal Folashodun Adebisi ngam wonde guwerneer gardiiɗo Banke mawɗo leydi Najeriya e nder bayyinaango hooreejo leydi ndii "jokkondiral e wiɗtooji jokkiiɗi e biro makko e peeje peewnaaɗe e nder fannu kaalis faggudu".[98] Sosde e caggal mum nanngugol Emefiele e juuɗe polis sirlu ngam tuumeede kaalis ownugol ina yi’ee wonde ko huunde nde woɗɗaani e miijooji makko e politikaaji makko e banki apex e eɓɓooji makko e nder laamu ko wayi no arbitrage e les laamu Buhari e waylude kaalis Najeriya.[99] Kono won ƴeewooɓe teskiima darnde politik e nder darnugol Emefiele e nder njuɓɓudi cuuɗiindi ngam ɓeydude njoɓdi ñamaale laamu nguu gila e 5% haa 15% rewrude e laabi e peeje ñalnde aset 10 lewru nduu, ñalnde 16 lewru nduu.[100] E caggal dartagol makko, banke apex balɗe joyi caggal ɗuum ñalnde 14 lewru nduu ittii denndaangal kuule njulaagu kaalis caggal leydi, o acci kaalis leydi ndii ina ustoo haa ɓurta lesɗude e nder luumo hee.[101] Ko ɗum waɗi, hay so wonaa ko meeɗaa waɗde, hollitii ko ɗaminaa caggal nde dartinaa.[102] Tinubu's reforms ceede yi'aama bana ko ɓuri laamu SAP 1986 ngam o yiɗi ɓesdugo faggudu lesdi Naajeeriya e ceede laamu diga wartugo demokaraasi duuɓi cappanɗe ɗiɗi ko adii.[103][104] Ñalnde 15 lewru nduu, hooreejo leydi Tinubu udditi batu faggudu ngenndi ngu cukko hooreejo leydi Shettima ardii.[105] Diiso ngoo ina jogii yamiroore wasiyaade hooreejo leydi ndii e geɗe faggudu, ina waɗi guwerneer banke mawɗo oo e denndaangal guwerneeruuji dowlaaji fedde nde.[106] Sehil Tinubu ɓadiiɗo, banke njulaagu Wale Edun, woni laamɗo politik kaalis.[107]] === Kabinee e toɗɗagol === Hooreejo leydi Tinubu toɗɗiima ñalnde 3 lewru nduu, senaateer George Akume yo won hooreejo laamu fedde nde, Femi Gbajabiamila yo won hooreejo gollordu hooreejo leydi ndii.[108] Tinubu darni hooreejo EFCC Abdulrasheed Bawa nyande 9 lewru Juko nden polis'en sirru Naajeeriya nanngi mo ngam o huuwi bee kuugal maako nyalde woore ɓaawo kawtal hakkunde hukuumaaji SSS e EFCC haa Lagos.[109][110] Darnde makko hono no Emefiele nii, ina waɗi fenaande no feewi nde tawnoo Bawa ina joginoo Tinubu e nder wiɗto.[111] Bawa lomtii ko Abdulkarim Chukkol, hooreejo EFCC.[112] Hooreejo leydi Tinubu ñalnde 19 lewru nduu hollitii Mallam Nuhu Ribadu ko jaagorgal kisal leydi ndii.[113] Toɗɗagol Nuhu Ribadu, gonnooɗo polis, yi’aama no waylo waylo mawngo diga hukuumaaji konu ɗi ɓooyi laamaago kuuɗe kisal lesdi Naajeeriya.[114] Hooreejo leydi Tinubu laɓɓini ardungal denndaangal konu nguu e konu nguu ñalnde 19 lewru nduu nde o woppi golle ɗee ko ina tolnoo e teemedere e capanɗe joyi seneraaluuji mawɗi.[115][116] Tiitoonde kisal leydi e les Tinubu ina ɗaminaa maa ardo ɗum e njiimaandi siwil en e les njiimaandi Ofis Jaagorgal Kisal Ngenndiwal, ko fedde doosgal leydi sosaande e hitaande 1993.[117] Tinubu hay so wayliima no feewi e politikaaji kaalis e kaalis, o alaa tawo ko jogori sosde kabine makko.[118] O waɗii noddaali ngam laamu kawral ngam addude ardiiɓe luulndo les makko.[119] Waylo doosgal leydi ndi hooreejo leydi ndii ƴetti, waɗii kuule ngam toɗɗaade jaagorɗe e nder balɗe capanɗe jeegom gadane ɗe o woni e laamu. Tinubu fusi boarduuji ministeeruuji fuu, departemaaji e hukuumaaji lesdi Naajeeriya nyande 19 lewru Juko.[120] Nde o waɗi lewru wooturu e laamu e joofnirde wooteeji ardorde parlemaa Tinubu ina haɗi ɗum neldude noddaango jaagorɗe to Senaa ngam heɗaade ɗum ko adii ñalnde 29 lewru juko.[121] Ñalnde 16 lewru feebariyee hitaande 2024, Tinubu toɗɗii Oyetunde Oladimeji Ojo, dewbo ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Folashade Tinubu, yo won hooreejo fedde toppitiinde koɗki leydi ndii, ɗum addani ɗum ñiŋde ko wiyetee ko jom suudu mum.[122] === Dina === Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2024, Tinubu siifondirii e sariya kuulal ƴettugol leydi Nijeer, We Hail Thee, ko ɗum woni jimɗi ngenndiiji leydi ndii gila 1960 haa 1978, ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum, lomtii Arise, O Banndiraaɓe.[123] Tinubu anndini dowla dow Rivers State ngam ittugo guwerneer man, o lomtina mo bee ardiiɗo toɗɗaaɗo.[123] Movement oo ina ñiŋaa no feewi sabu ko ɗum huunde nde fotaani wonde e doosɗe leydi.[123] === Feere kuudetaa === E darorɗe lewru Seeɗto 2025, kuudetaa baɗaaɗo e laamu Tinubu mo humpitooji konu leydi Najeriya udditi, mo Sahara Reporters yaltini ɗum.[124][125] Kewu konu ñalngu jeytaare potngu waɗeede ñalnde 1 ut 2025[126] dartinaama,[127] ofiseeji konu sappo e jeegom nanngaama e juuɗe Agency Intelligence Defense ina heen seneraal brigadier, kolonel, lietnaa kolonel nayi, majoruuji joy, kapiteen ɗiɗo e squadre an hooreejo.[128] Ciimtol gadanol ngol ko feewti e fedde nde, militeer en ɓee njaɓaani ɗum, ɓe ustii nanngugol ngol ko no diisnondiral nii.[129][130] Feere nde ina wiyee ina waɗi ofiseeji ƴettugol leydi to bannge worgo ɗi Kolonel Mohammed Ma'aji ardii,[131] ina heen ofisee jokkondirɗo e biro jaagorgal kisal ngenndiwal e ballal kaalis ummoraade e gonnooɗo guwerneer e jaagorgal petroŋ Timipre Slyva.[132]1][34] Fedde nde ina anniyii foolde laamu fedde ndee e dow fenaande ñalnde 25 lewru nduu, e warde hooreejo leydi ndii e jagge laamu toowɗe keewɗe.[135] Tinubu lomtii mawɓe konu ñalnde 18 lewru nduu, Seneraal Olufemi Oluyede toɗɗaa mawɗo konu, wiɗtooji ina njokki haa jooni.[136] === Feere siwil === ==== Amerik yanii ==== Winndannde mawnde: 2025 Amerik yanii e leydi [[Nijeer]] E fuɗɗoode lewru Noowammbar 2025, [[Donald Trump]], hooreejo leydi Amerik, yamiri konu Amerik yo heblo ngam waɗde konu e nder leydi Najeriya. Trump hollitii warngooji bonɗi ɗi tuumaama ina mbaɗa e Kerecee’en e ko tuumaa ko bonnude ndimaagu diine, ko ɗum addani mo suɓaade leydi Nijeer “leydi ɓurndi teeŋtude” sabu waasde jogaade doole ngam haɓaade hareeji bonɗi hakkunde renndo e diineeji e nder leydi ndi, tawi ko lislaamnaaɓe, bandiiji, ekstremist en e hareeji hakkunde durooɓe e remooɓe]Hooreejo leydi Naajeeriya, Tinubu, salii ko Trump tuumi koo, o haali ko fayti e darnde laamu Naajeeriya ngam reende ɓiɓɓe leydi mum tawa ko e diine. Ñalnde 25 lewru Duujal hitaande 2025, e dow ɗaɓɓaande laamu Tinubu, leyɗeele dentuɗe Amerik mbaɗii seppo ngam haɓde e Dowla Islaamiyankeejo to worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Hooreejo leydi Amerika Donald Trump, wi'i Amerika fiɗi ngam reenugo Masiihiŋko'en diga fitinaaji diinaaji ɗi ɓe ɗon mari haa woyla lesdi Naajeeriya, fijirde nde'e woni arandeere konu lesdi Naajeeriya ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya. === Politik caggal leydi === Tinubu fuɗɗii njillu mum gadano e nder leydi Najeriya to Pari ñalnde 21 lewru nduu ngam tawtoreede batu kaalis winndereyankeewu ngu yuɓɓinaa to Palais Brongniart tuggi 22 haa 24 lewru nduu. O ummii Pari o fayi London e "njillu keeriiɗo" ɗo o hawri e hooreejo makko Muhammadu Buhari. E lewru ut 2023, o wiyi yo konu Naajeeriya naat e leydi Nijeer e nder kiris Nijeer 2023.Ɗum noon luulndo ngoo ñiŋi ɗum. E lewru Duujal 2025, Tinubu hokki konu lesdi Naajeeriya yamiroore ngam waɗuki kuuɗe konu nder lesdi Benin ngam wallugo laamu lesdi man ɓaawo kuudetaa dow hooreejo lesdi Patrice Talon. E lewru mee 2026, Tinubu fuɗɗii njillu balɗe tati to Farayse ngam hawritde e jom jawɗeele en winndere ndee ngam faddaade peeje faggudu makko. == Miijo e natal renndo == Tinubu e nder nguurndam mum politik fof ina joginoo darnde tiiɗnde e nder politik e faggudu. Miijo Tinubu e yahrude yeeso ina waɗi nafooje potal, nuunɗal renndo, ndimaagu, e anndinde hakkeeji teskinɗi. O yi’i dowla man bana daraniiɗo welwelo jama’aare e nastugo nder rento Naajeeriya bana ko haani ngam tabitinki potal, gooŋgaaku, e kawtal rento.Ndee ɗoo miijo woɗɗaani no feewi e golle makko demokaraasi e nder laamu diineeji e nder leydi Najeriya. === Yiyngooji faggudu === Hooreejo leydi makko e politik faggudu makko, ganndiraaɗo Tinubunomics, ina ɗaminaa maa won yaltugol politik-miijooji e Buharism, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e annduɓe faggudu winndere ndee ina ngoɗɗi tawo sifaa ngal yaltugol to bannge faggudu ; reformeeji e lewru makko adanndu e laamu hollirii yaltude e njuɓɓudi laamu ɓennundi. Banki Duniyaaru e FMI holli haaje laamu garoowo ngam tabitinki kuuɗe makro-structural dow limngal limngal limngal limngal 1980 ngam rewtinki faggudu lesdi Naajeeriya nder limngal limngal limngal lesdi Naajeeriya.Tinubunomiks hollitaama e deftere nde o winndi e Brian Browne, konsul mawɗo Amerik to Lagos. === Lion Bourdillon === Winndannde mawnde: Lion Bourdillon Tinubu ina anndiraa no feewi wonde "Baaba Lagos".Darnde makko e doolnude ɓoggi wuro-dowla mawɗo oo feeñninaama e nder filmo biyeteeɗo The Lion of Bourdillon, filmo 2015 holliroowo darnde Tinubu e politik e kaalis dowla wuro ngoo. Tinubu waɗii ñaawoore ₦150 miliyaar ngam ñaawde peewnoowo oo, Teleeji Afrik jeytaare (AIT).[158] Dokimaa oo dartiima ñalnde 6 marse 2015. O etiima semmbinde golle politik ɗee, haa arti noon e lewru desaambar 2009, nde o habri wonde Fashola e Tinubu ndartinii luural e dow haala suɓaade Fashola e gardagol guwerneer Lagos e hitaande 2011, tawi Tinubuerizire ɓuri yiɗde ko com. Ko nanndi e ɗuum, hare waɗii e hitaande 2015 e dow lomto Fashola, hono Akinwunmi Ambode, o ƴetti Fashola e Tinubu, o werlii teddeendi makko timmundi caggal Ambode.[160] Ambode lomtii Fashola, Tinubu riiwti mo, lomtii mo ko Babajide Sanwo-Olu === Tuumeede fenaande === E hitaande 1993, laamu Amerik ustii jawdi makko sabu ñaawoore nde wiyi wonde laamu Amerik ina jogii sabaabu potɗo » sikkude wonde konte banke Amerik Tinubu ina njogii ngalu ngu o heɓi e njulaagu heroin. O jooɗodii e laamu Amerik, o woppi fotde 460 000 dolaar caggal oon hitaande. Kaayitaaji ñaawirdu e caggal mum ciimtol ñaawoore ndee hollitii wonde o gollodiima e yeeyooɓe heroin ɗiɗo Chicago. E lewru abriil 2007, caggal wooteeji mawɗi, kono hade guwerneer cuɓaaɗo Babatunde Fashola heɓde laamu, laamu fedde ndee addi Tinubu yeeso Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi laamu ngam ñaaweede sabu ko o tuumaa ko e golle ɗe ngonaa sariya e konte 16 ceertuɗe caggal leydi. E lewru Yarkomaa 2009, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis laɓɓini Tinubu e guwerneeruuji James Ibori mo diiwaan Delta e Obong Victor Attah mo diiwaan [[Diiwal Akwa Ibom|Akwa Ibom]] ngam tuumeede warngooji, njulaagu kaalis, njulaagu laamu e njulaagu laamu jowitiingu e yeeyde geɗe lowre Vmobile e hitaande 20674.E lewru suwee 2009, won ciimtol wonde polis metropolitan Angalteer ina loyndotoo njulaagu ngu laamu diiwaan Lagos waɗi e Econet (jooni Airtel). Tinubu wi'i kuugal ngal laaɓɗum, ngal nafata lesdi ndi'i, walaa hakkunde'en. Laamu leydi Naajeeriya salii ɗaɓɓaande leydi Biritaan ngam yaltinde hujjaaji potɗi huutoreede ngam ɓeydaade wiɗtude e ñaawde guwerneeruuji tati ɓooyɗi leydi Najeriya ɗii e nder ñaawirdu London. E nder wooteeji 2019, oto bullion yiytaa ina naata e galle Tinubu to laawol Bourdillion to Ikoyi, ɗum addani mo caggal ɗuum wiyde : « miɗo jogii kaalis ɗo njiɗmi fof. == Nguurndam neɗɗo == Tinubu resi Oluremi Tinubu, gonnooɗo senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Lagos hakkundeejo, e hitaande 1987. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Zainab Abisola Tinubu, Habibat Tinubu e Olayinka Tinubu. O jibini ɓiɓɓe tato e jokkondiral ɓennungal, Kazeem Olajide Tinubu (12 oktoobar 1974 – 31 oktoobar 2017), Folashade Tinubu (jibinaa ko 17 lewru juko 1976) e Oluwaseyi Tinubu (jibinaa ko 13 oktoobar 1985). Yumma Tinubu, Abibatu Mogaji, sankii ñalnde 15 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 96. Ñalnde 31 lewru nduu hitaande 2017, ɓiyiiko biyeteeɗo Jide Tinubu sankii to Londres. Tinubu ko juulɗo. == Teddungal e paabi == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (25 mee 2023) === Tiitooɗe aadaaji === Tinubu ina jogii laamuuji ɗiɗi aadaaji ; ko kanko woni "Asiwaju" Lagos e "Jagaba" Emira Borgu e nder Dowla Nijeer.[176] == Ƴeew kadi == Jigi Bola Doggol hooreeɓe leyɗeele e laamu hannde Doggol hooreeɓe gollordu e dow tolno jaɓgol == Himobe == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 8tdcnigwvpwsia2xto5d3iv9duu8b2y 181223 181222 2026-08-05T13:09:41Z Fulani215 7983 /* Hooreejo leydi (2023–hannde) */ fixed typo 181223 wikitext text/x-wiki {{databox}} Asiwaju '''Bola Ahmed Adekunle Tinubu''' GCFR (jibinaa ko 29 mars 1952) ko o daraniiɗo dawrugol leydi [[Naajeeriya]], woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] 16ɓo e jooni gila hitaande 2023.<ref>{{Cite web|last=Majeed|first=Bakare|date=2023-05-29|title=PROFILE: Bola Tinubu: The Kingmaker becomes Nigeria's President, 16th Leader|url=https://www.premiumtimesng.com/news/601131-profile-bola-tinubu-the-kingmaker-becomes-nigerias-president-16th-leader.html|access-date=2023-05-29|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref> O woniino guwerneer diiwaan [[Lagos]] gila 1999 haa 2007 e senateer diiwaan [[Lagos]] Hirnaange e nder diiwaan tataɓo.<ref>{{Cite web|last=nigerianleaders|date=2024-08-23|title=List Of Lagos State Governors And Their Deputies (1999-Present)|url=https://nigerianleaders.com/list-of-lagos-state-governors-and-their-deputies/|access-date=2026-04-05|website=Nigerian Leaders|language=en-US}}</ref> Tinubu waɗi nguurndam mum gadanal ko to fombina-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], caggal ɗuum o ummii o fayi leydi [[Amerik]] ɗo o janngi ko fayti e hiisa (''accounting'') to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State. O warti lesdi [[Naajeeriya]] nder duuɓi 1980, o huwi haa Mobil [[Naajeeriya]] bana limngal limngal, hade maako nastugo siyaasaaku bana kanndidaa senator [[Lagos]] West nder hitaande 1992 les limngal lanyol ''Social Democratic Party''. Caggal nde dictateur militeer biyeteeɗo Sani Abacha fusi Senaa e hitaande 1993, Tinubu naati e leydi mum, o wonti daraniiɗo kampaañ ngam artirde demokaraasi e nder dingiral fedde wiyeteende ''National Democratic Coalition.''<ref>{{Cite web|last=Fasan|first=Olu|date=2022-07-25|title=For Tinubu, his 'lifelong ambition' trumps the unity of Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/for-tinubu-his-lifelong-ambition-trumps-the-unity-of-nigeria/|access-date=2026-04-05|website=Businessday NG|language=en-US}}</ref> E nder wooteeji gadani ɗi laamu [[Lagos]] waɗi caggal nde laamu nguu waɗi, Tinubu heɓiino nafoore mawnde e nder fedde wiyeteende Alliance for Democracy. Duuɓi nay caggal ɗuum, o dañii woote gardagol manndaa ɗiɗmo. Caggal nde o yalti laamu e hitaande 2007, o waɗii darnde mawnde e sosde fedde wiyeteende All Progressives Congrès e hitaande 2013. E hitaande 2023, o suɓaama hooreejo leydi, o fooli [[Atiku Abubakar]] e [[Peter Obi]].<ref>{{Cite web|last=Chioma|first=Unini|date=2023-02-28|title=#NigeriaElections2023: Final Results of 2023 Presidential Election [As Declared By INEC]|url=https://thenigerialawyer.com/inigeriaelections2023-final-results-of-2023-presidential-election-as-declared-by-ineci/|access-date=2026-04-05|website=TheNigeriaLawyer|language=en}}</ref> E gardagol makko laamu nguu joofniri ko adii ballal petroŋ, e wiyde mum ko ŋakkeende ngalu,<ref>{{Cite web|title=Nigerian petrol prices reach record high after subsidy removal|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/7/18/nigerian-petrol-prices-reach-record-high-after-subsidy-removal|access-date=2025-02-23|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> fusi juɓɓule laamu keewɗe e nder juɓɓule fedde nde e gollorɗe laamu, lomtiniri ko ɓuri heewde e ardorde konu e paramilitaare, wallitii golle diiwaan oo ngam jaabaade 2025' d securé e Dental Dowlaaji [[Amerik]] e Bentat ''the cooperation'' e Bentat ''cooperation'' 2025 feewde e Dowla Islaamiyankeejo e wuurde e kuudetaa mo tuumaama.<ref>{{Cite web|last=Lee|first=David D.|title=Nigeria says it deployed jets, troops to Benin to 'dislodge coup plotters'|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/12/8/nigeria-says-it-deployed-troops-to-benin-to-dislodge-coup-plotters|access-date=2026-04-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2026-01-26|title=Alleged Coup: Military Hands Over Report To Tinubu|url=https://dailytrust.com/alleged-coup-military-hands-over-report-to-tinubu/|access-date=2026-04-05|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> ==Nguurndam gadano== Tinubu jibinaa ko [[Lagos]], e nder galle juulɓe jeyaaɓe e leñol [[Yoruba language|Yoruba]],<ref>{{Cite news|first=Okeri|last=Ngutjinazo|title=Who is Bola Tinubu, Nigeria's new president?|newspaper=Deutsche Welt|date=May 29, 2023|url=https://www.dw.com/en/who-is-nigerias-new-president-bola-tinubu/a-64851330|via=|archive-url=|archive-date=}}</ref> ɓii Abibatu Mogaji, Ìyál'ọ́jà [[Lagos]]. O jaɓaama e nder binndanɗe koolniiɗe wonde o jibinaa ko e hitaande 1952;<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2023/feb/24/godfather-of-lagos-is-the-man-to-beat-in-pivotal-nigerian-election|title='Godfather of Lagos' is the man to beat in pivotal Nigerian election|newspaper=The Guardian|date=24 February 2023|last1=Burke|first1=Jason}}</ref> ndeeɗoo hitaande jibinannde ina waɗi sahaaji luulndiiɓe politik, ɓe mbiyi ko o mawɗo no feewi. Won e lowre koolkisaande ina teskaa wonde duuɓi makko hoolkisaaka.<ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/world/africa/article/nigerian-presidential-candidate-proves-hes-fit-for-office-on-exercise-bike-fhq7z7l7p|title=Nigerian presidential candidate 'proves he's fit for office' — on exercise bike|author=Richard Assheton}}</ref><ref>{{cite web|last1=Amaechi|first1=Ikechukwu|title=Tinubu and the certificate scandal that refuses to die|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=30 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=7 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707230143/https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|url-status=live}}</ref> ==Jaangirde== Tinubu janngi haa janngirde lesre St. John, Aroloya, [[Lagos]] ko adii o yaha janngirde sukaaɓe haa Ibadan.<ref>{{Cite web|title=Bola Tinubu Biography: Life Story and Age Accomplishments of Asiwaju|url=https://buzznigeria.com/bola-tinubu/|access-date=2023-05-29|website=buzznigeria.com|date=27 July 2022}}</ref> Tinubu arii leydi [[Amerik]] ko e hitaande 1975, ɗo o fuɗɗii jaŋde leslesre ko adii fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Richard J. Daley to [[Chicago]], caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Chicago]] ''State'' ɗo o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi. O golli golle keewɗe ko wayi no lootoowo diƴƴe, garde jamma e sofereeɓe taksi ngam wallitde hoore makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-23">{{Cite web|date=2011-07-23|title=Asiwaju Bola Tinubu - Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|access-date=2024-12-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011}}</ref> O waɗi doggol honor dean nde o woni janngoowo leslesre e jannginde remedial class tutorials, yoga e wondiiɓe makko ina njetta lectures makko ngam ɓeydagol toɓɓe maɓɓe. Tinubu ko hooreejo fedde hiisawal duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande makko mawnde. GPA makko mo o heɓi ko 3.54. Tinubu heɓi bakkaa mum ko faati e njuɓɓudi njulaagu e hitaande 1979.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-232" /><ref>{{cite web|last1=Ufuoma|first1=Vincent|title=Chicago University replies ICIR on Tinubu's controversial certificate|url=https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=27 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=8 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708190307/https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ade|first=Adesomoju|date=2023-10-05|title=Chicago varsity confirms Tinubu's graduation, identity, inconsistent on certificate submitted to INEC|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231008192033/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|archive-date=2023-10-08|access-date=2025-02-17|website=Premium Times}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Caggal nde o heɓi bak makko, Tinubu golliima e sosiyeteeji [[Amerik]] biyeteeɗi Arthur Andersen, Deloitte e GTE.<ref>{{cite web|title=My Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011|access-date=24 December 2009|publisher=Asiwaju Bola Tinubu}}</ref><ref name="GhanaWebTinubu">{{cite news|title=How I made my first million dollars in America - Bola Tinubu reveals|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/africa/How-I-made-my-first-million-dollars-in-America-Bola-Tinubu-reveals-1573562|access-date=8 July 2023|work=GhanaWeb|date=1 July 2022|language=en}}</ref> To Deloitte, o dañii humpito e golle ƴeewndo e njuɓɓudi konsulteer wonande sosiyeteeji Fortune 500. O woniino jiiloowo e fedde Saudi Aramco, gollodiiɗo mum e ''National Oil'', o wallitii e sosde njuɓɓudi maɓɓe hiisa e ƴeewndo, o ardii kadi ƴellitaare makko adannde e kaalis.Tinubu ummiima London ɗo o heɓi gollal ngam wonde ƴeewtotooɗo petroŋ e nder leydi Angalteer hade makko naatde e fedde nde wonaa laamuyankoore (jooni Seplat Energy) ngam wonde hooreejo sosiyetee mawɗo e kaalis e nder kitaale 1980.<ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30">{{Cite web|title=My education, career at Deloitte, Mobil, others - Tinubu|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/06/30/my-education-career-at-deloitte-mobil-others-tinubu/|access-date=2024-12-23|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=12 Dec 2024|title=Seplat Energy Plc ("Seplat Energy" or the "Company") Completion of the Acquisition of MPNU|url=https://www.seplatenergy.com/media/fohcbgzc/corporate-announcement-on-completion-december-12th-2024.pdf}}</ref>.<ref name="bbc2">{{cite web|author=Barnaby Phillips|date=20 February 1999|title=Lagos hopes for change|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109062035/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|archive-date=9 January 2010|access-date=24 December 2009|work=BBC News}}</ref><ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30" /> Tinubu waɗii darnde tiiɗnde e mooɓugo ceede ngam taskaramji ɓamtaare rento nder Lagos ardungal Primrose Group, hukuuma kuugal siyaasaaku ɗon ƴama waylaare mawnde nder siyaasaaku lesdi man wakkati laamu Babangida. O suɓii caggal mum naatde e politik ngam waylude golle makko keewɗe e nder Mobil.<ref>{{Cite web|last=Ololade|first=Olatunji|date=2023-03-03|title=Tinubu: President-elect against all odds|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-president-elect-against-all-odds/|access-date=2024-12-23|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Golle politik Tinubu puɗɗii ko e hitaande 1991,<ref>{{Cite web|date=26 January 2022|title=Tinubu's house of war|url=https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032420/https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=TheCable|language=en-US}}</ref> nde o naati lannda Sosiyaalist Demokaraasi, o tawtoraama no feewi kampaañ ngam suɓaade [[Moshood Kashimawo Abiola]].<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2023-06-12|title=Tinubu, June 12 and NADECO|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-june-12-and-nadeco/|access-date=2026-04-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Republique tataɓo == Winndannde mawnde: Republique [[Naajeeriya|Najeriya]] tataɓo E hitaande 1992, o suɓaama e nder Senaa, o lomtii diiwaan Senaa [[Lagos]] West. To Asaambele ngenndi, o ardii Goomu Senaa ko faati e Bankeeji, Kaalis, Appropriation, e Kaalis.<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|title=YORUBA LEADERSHIP: THE CAP AND THE SHOES FIT ASIWAJU BOLA TINUBU|publisher=NigeriaWorld|date=4 May 2008|access-date=24 December 2009|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173345/http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|url-status=live}}</ref> Caggal nde njeñtudi wooteeji hooreleydaagu ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ustaa, Tinubu wonti tergal sosngal fedde wiyeteende NADECO, fedde nde ina moofti ballal ngam artirde demokaraasi e anndinde Abiola wonde keɓɗo woote ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993.<ref>{{Cite web|last=247ureports|date=2026-04-05|title=From NADECO To 2027: How Rejection Rewrote The Histories Of Tinubu, Reno Omokri, Fani-Kayode, And Bwala|url=https://247ureports.com/2026/04/from-nadeco-to-2027-how-rejection-rewrote-the-histories-of-tinubu-reno-omokri-fani-kayode-and-bwala/|access-date=2026-04-07|website=247 Ureports|language=en-US}}</ref> === Egginde e hootde === Binndanɗe mawɗe: Kawtal ngenndiwal demokaraasi ([[Naajeeriya]]) e dictature militaire e nder leydi [[Naajeeriya]] Caggal nde o heɓi laamu e gardagol konu leydi Seneraal [[Sani Abacha]],<ref>{{Cite web|author=Olagunju B. B.|date=2021-10-17|title=Most Comprehensive Tinubu interview about his early life, struggles abroad, against military, governorship, others -|url=https://thenewsnigeria.com.ng/2021/10/17/most-comprehensive-tinubu-interview-about-his-early-life-struggles-abroad-against-military-governorship-others/|access-date=2023-05-30|website=The NEWS}}</ref> Tinubu fotnoo ko nanngeede, nanngeede, ƴattaade, e hulɓinaade nguurndam makko, ɗum addani mo dogde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ngam kisal. O woppaani, o naati e NADECO caggal leydi e nder eggude ngam jokkude haɓaade laamu demokaraasi e artirde laamu e nder leydi ndii. O yahi eggude e hitaande 1994, o arti leydi ndii e hitaande 1998 caggal maayde Abacha, ɗum addani mo waylude leydi ndii e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nayaɓiri.<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|title=They labelled me military mole in NADECO for nothing – Bucknor Akerele|date=10 October 2009|author=Jide Ajani|publisher=Vanguard|access-date=24 December 2009|archive-date=27 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227232859/http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|url-status=live}}</ref> E nder balɗe garooje wooteeji 1999, Bola Tinubu wonnoo ko gardiiɗo ardiiɓe fedde wiyeteende Ibraahiima Adesanya e Ayo Adebanjo.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|title=Acceptable face of godfatherism?|author=Duro Onabule|date=14 March 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226165315/http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|archive-date=26 February 2010}}</ref> O yahi haa o heɓi nasaraaku nder suɓol ardiiɓe lesdi [[Lagos]] ngam o fooli Funsho Williams e Wahab Dosunmu, gonnooɗo ministaajo kuuɗe e koɗki.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|title=Why the military toppled Shagari|author=DURO ADESEKO|date=20 December 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201171918/http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|archive-date=1 February 2009}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|title=PDP's insatiable thirst|author=Olusola Balogun|date=25 October 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101128145704/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|archive-date=28 November 2010}}</ref> E lewru Yarkoma hitaande 1999, o darii ngam wonde guwerneer diiwaan Lagos e dow tikket AD, o suɓaama guwerneer. == Gomnaajo lesdi Lagos (1999-2007) == Ko o daraniiɗo dabareeji siyaasaaku, Tinubu wuuri wakkati laamu nguu, nde lannda ''People’s Democratic Party'' (PDP) heɓti laamu mawngu dow lesdi Naajeeriya, o laati Gomnaajo gooto tan suɓaama nder lesdi [[Naajeeriya]]. Ɗum addani ɓe heewde luural e laamu fedde nde PDP joginoo, haa teeŋti noon e sosde nokkuuji 37 goɗɗi ngam ƴellitde diiwaanuuji [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=21 years after, Lagos Assembly to scrap 37 LCDAs created by Tinubu in major overhaul|url=https://pmnewsnigeria.com/2024/10/17/21-years-after-lagos-assembly-to-scrap-37-lcdas-created-by-tinubu-in-major-overhaul/|access-date=2026-04-07|language=en-US}}</ref> Ñaawirde toownde (Cour suprême) ƴetti kuulal ngam wallitde mo, yamiri yo kaalis laamu nokkuyankeewu leydi [[Lagos]] nanngaa. E nder duuɓi 8 ɗi o woni e laamu, Tinubu fuɗɗiima mahde laabi kesi, ɗaɓɓuɗi ngam heblude haajuuji yimɓe leydi ndii ɓeydotooɗi yaawde. Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, hooreejo lesdi Lagos, lesdi [[Naajeeriya]] (1999-2007), heɓi ceede ɗuuɗɗe ngam ardungal maako ngal ɗon mari bawɗe. Ɗii ɗon hawti bee Gomnati ɓurduɗum nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hitaande 2000 diga suudu filu [[Naajeeriya]]-Beljik, Y2002 ceede kuuɗe ɓurduɗe ngam ɓesdugo taariindi ngurdam diga ministaajo kuuɗe lesdi [[Naajeeriya]] e kawtal ONU Habitat, e Y2000 ceede laamu ɓurduɗum nder ordinateer nder [[Naajeeriya]] diga kawtal ordinateeruuji [[Naajeeriya]] . O hokkaama kadi seedantaagal ''Doctor Honorary of Law'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia ''State University'' ngam darnde makko e nder demokaraasi, laamu moƴƴu, e ɓamtaare leydi [[Naajeeriya]]. Tinubu ina jogii tiitoonde laamu keewnde, ina wallita pelle karallaagal e renndo keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|title=New road opens up Ijegun community|author=FEMI BABAFEMI|date=29 June 2005|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061231191044/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|archive-date=31 December 2006}}</ref> Tinubu, e wondude e cukko guwerneer keso, Femi Pedro, heɓiino suɓaade kadi ngam wonde guwerneer e [[lewru]] abriil 2003. Dowlaaji goɗɗi ɗii fof e nder Fuɗnaange-rewo, njippiima e lannda Demokaraasi Yimɓe e ɗeen cuɓagol.<ref>{{cite web |url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|title=One-party state: Who will stop PDP?|author=Olusola Balogun|date=6 September 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106165431/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|archive-date=6 January 2010}}</ref> O nasti nder hare bee laamu lesdi ndi [[Olusegun Obasanjo]] jogi, dow ko laarani lesdi [[Lagos]] woodi hakke sosde nokkuuje kese ngam heɓugo ko laarani ɓiɓɓe lesdi maako ɗuuɗɓe. Luural ngal waɗi laamu lesdi ndi'i hoosugo ceede ko hewti diidaaɗi lesdi nder jiha kan.<ref>{{Cite news|title=Tinubu and His Lifelong Ambition|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/25/tinubu-and-his-lifelong-ambition/|access-date=2023-05-18|newspaper=[[This Day]]}}</ref> E nder balɗe cakkitiiɗe ɗe o woni e laamu, o woniino e hareeji jokkondirɗi e laamuuji PDP ko wayi no Adeseye Ogunlewe, gonnooɗo senateer diiwaan Lagos, wonnooɗo jaagorgal golle, e Bode George, hooreejo PDP to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|date=17 June 2004|title=Pains, anguish of Ogunlewe/George Army on Lagos roads|author=Tolu Olarewaju|publisher=Daily Independent|access-date=13 November 2009|archive-date=8 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108234408/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|url-status=usurped}}</ref> E hitaande 2006, Tinubu etinooma wallude cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] e oon sahaa, [[Atiku Abubakar]], yo won hooreejo lannda makko keso, hono Kongres Action de Najeria (ACN). Abubakar wonnooɗo tergal lannda PDP, ko ɓooyaani koo o fotnoo ko luural e hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] ngam yiɗde Abubakar lomtaade Obasanjo e laamu. Tinubu hokki Abubakar fartaŋŋe wayluki lanndaaji e nastuki AC, hokki mo kanndidaajo lanyol maako, bee sarɗi dow kanko, Tinubu, o laatoto ardiiɗo Atiku Abubakar. Atiku salii eɓɓaande ndee, nde o wayli e AC, o suɓii kanndidaa gooto ummoriiɗo Fuɗnaange-rewo, hono senaateer Ben Obi. Hay so tawii Atiku ina doga e laamu e dow laylaytol Tinubu e nder woote ɗe, PDP ina jokki heɓde, e nder ƴaañgal leydi.[36] Jokkondiral hakkunde Tinubu e cukko guwerneer Femi Pedro ɓeydiima tiiɗde caggal nde Pedro holliti anniya mum tawtoreede wooteeji guwerneer. Pedro ina haɓananoo wonde kanndidaa AC ngam wonde guwerneer e wooteeji 2007, kono o itti innde makko e ñalnde aset noddaango lannda. O woppi lannda Labour tawi omo jokki e darnde makko e cukko guwerneer.[37] Tinubu laamu lesdi Lagos timmini nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007, nde lomto maako e gonnooɗo hooreejo hukuumaaji lesdi Babatunde Fashola hoosi laamu lesdi Lagos.[38][39] == Ko adii laamu (2007-2023) == === Fiilngo 2007 === E hitaande 2009, caggal nde lannda Demokaraasi Leñol (PDP) heɓi nafoore mawnde e wooteeji lewru abriil 2007, Tinubu naati e kaaldigal ngam hawrude e lanndaaji luulndo ceertuɗi ɗii, mbaɗta ɗum "lannda mawɗo" baawɗo luulndaade PDP laamiiɗo e oon sahaa.[40] E lewru marse 2009, wonno ko haala wonde fedde ina anndaa ngam warde Tinubu.[41] === Woote hooreleydaagu 2011 === Tinubu bana hooreejo lesdi ACN, o jaɓi e peeñcu kanndidaaku hawtuki Nuhu Ribadu e Fola Adeola bana kanndidaajo ACN ngam suɓugo hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi nder hitaande 2011.[42] Sahara Reporters caggal mum hollitii wonde Tinubu waɗii nanondiral e laamu Jonathan ngam wallitde mo e suɓaade mo e nokku makko walla o fotnoo waɗde ñaawoore fenaande nde laamu fedde ndee fawi e dow makko e dow tuumeeji ɗiɗi ɗi laamu fedde ndee fawi e makko ngam jaŋde makko.[43][44] Tinubu adii hebbinde ɓataakeeji kanndidaaji guwerneer e hitaande 1998 to Komiseer Suɓngo Leydi ndi, o jaɓi e fenaande wonde o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan.[45] Tinubu caggal mum hollitii e nder doggol wooteeji 2015 wonde o jaɓii kanndidaagal Goodluck Jonathan sabu agenda makko mo o yi'i e peewnugol, ko ɗum huunde nde o ñaawiino ko adii ɗuum jaaynde wiyeteende Sahara Reporters.[42][46][47] === Woote hooreleydaagu 2015 === Binndanɗe mawɗe: Suɓol mawngol leydi Naajeeriya 2015 e Kongres Progressives kala E lewru feebariyee 2013, Tinubu ina jeyaa e dawriyankooɓe heewɓe sosnooɓe lannda "luulndo mawngo" e kawral lanndaaji luulndo tati ɓurɗi mawnude e nder leydi Najeriya – Kongres Action mo Najeriya (ACN), Kongres ngam Waylude Yahrude yeeso (CPC), Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP), fedde AlllliPD Progressives (PGAAP Grand Action). lannda Demokaraasi Yimɓe laamiiɗo e oon sahaa[48] – e nder Kongres Demokaraasi (APC).[49] E hitaande 2014, Tinubu wallitii gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, Seneraal [[Muhammadu Buhari]], hooreejo fedde CPC nde APC – mo yamiri tokkugol yimɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, kadi ko adii ɗuum o tawtoraama e wooteeji 2003, 2007 e 2011 ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi CPC[0]. Tinubu fuɗɗiima yiɗde wonde cukko hooreejo leydi Buhari kono caggal ɗuum o jaɓi Yemi Osinbajo, sehil makko e gonnooɗo komisinaajo ñaawoore.[51] E hitaande 2015, Buhari wadi APC ngam heɓugo nasaraaku, o timmini laamu PDP duuɓi 16, nden o laati arandeere nde hooreejo leydi Naajeeriya jooɗiiɗo jooni o fooli kanndidaajo luutooɓe.[52] Tinubu yahi yeeso ngam waɗugo kuugal mawngal nder laamu Buhari, o wallitorii kuuɗe laamu nden o jokki bee jokkirgol lesdi ndi'i, ngam o ɗon mari haaje laataago hooreejo lesdi.[53] E hitaande 2019, o walli Buhari ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, o fooli kanndidaajo PDP mo Atiku Abubakar. E hitaande 2020, caggal caɗeele nder lannda ka addani Tinubu ittude sehil mum e hooreejo lannda Adams Oshiomole, ina sikkaa ko ɗum waɗi ko ngam ustude darnde Tinubu ngam wonde hooreejo leydi ko adii hitaande 2023.[54] === Woote hooreleydaagu 2023 === Winndannde mawnde: Suɓol hooreejo leydi Najeriya 2023 Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2022, Tinubu waɗii bayyinaango mum e dow sarɗi ngam suɓaade hooreejo leydi.[55][56][57] Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, Tinubu heɓi wooteeji kawral lannda APC laamu nguu, o heɓi 1 271, o fooli cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo e Rotimi Amaechi ɓe keɓi 235 e 316.[58] Ñalnde 1 marse 2023, INEC hollitii Tinubu ko kañum heɓi jaaliiɗo e woote hooreleydaagu 2023.[59] O bayyinaama hooreejo leydi caggal nde o heɓi 8 794 726 woote ngam foolde luutndiiɓe makko. O ƴetti 36,6 e nder teemedere woote ɗee, o suɓii ko famɗi fof 25 e nder teemedere e nder diiwanuuji 28, ko seeɗa tan o heɓi ngam heɓde hooreejo leydi e nder daawal gootal.[60] Koolaaɗo kuuɓal makko ɗiɗaɓo biyeteeɗo Atiku Abubakar, mo lannda luulndo (PDP) heɓi 6 984 520 woote. Peter Obi, mo lannda Labour, heɓi 6 101 533 woote ngam arde tataɓo.[61] Woote kuuɓtodinɗe ɗee teskaama e fuɗɗoode ko heewi e wooteeji ɗii, e ŋakkeende wooteeji jam. Nde marsaama e ciimtol soodgol wooteeji, hulɓinaade wootooɓe, njanguuji e nokkuuji wooteeji e nder nokkuuji goɗɗi, e ardiiɓe wooteeji ɗi ngonaa e waktuuji mum en wondude e tuumeede fenaande laaɓtunde;[62][63] ngam ɓeydude geɗe e hoolaare e wooteeji ɗii, ardiiɓe Komisariyaa Wootooɓe Ngenndiijo Jeytaare viewing portvious result to EC tabitinaama maa waɗ e ñalawma woote.[64][65][66] No njeñtudi leydi ndii fuɗɗiri anndineede ñalnde 26 feebariyee to nokku college ngenndiijo to Abuja, luulndo ngoo feeñii nde tawnoo doggi njeñtudi ɗii njoɓaaka haa jooni ko adii anndinde ɗum en no sariya yamiri nii.[67][68] Ɗee geɗe wondude e haalaaji cemmbinɗi INEC ummoraade e ƴeewooɓe e pelle renndo siwil, addani kampaañ Abubakar, Obi, e Kwankwaso naamnaade, caggal ɗuum jaɓa e dow laabi njeñtudi wooteeji bayyinaaɗi ɗii haa ñalnde 28 feebariyee.[69][70][71][72] Kampaañiji luulndo tati mawɗi ɗii fof, ko jiidaa e won e pelle renndo siwil e gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, noddii komisiyoŋ oo yo yuɓɓin woote ɗee sabu fenaande e fitinaaji.[73][74][75][76][77] E nder ɗuum, kampaañ Tinubu yetti komisiyoŋ oo, o noddii nanngugol haalooɓe PDP ngam "waɗde fitinaaji."[78] Subaka law 1 mars, hooreejo INEC, Mahmood Yakubu, hollitii Tinubu ko kañum woni jaaliiɗo caggal nde njeñtudi dowri ndii fof hawraa.[79] E nder jaabawol, Abubakar, Obi, e Kwankwaso njaɓaani, ɓe kuniima luulndaade njeñtudi ndii.[80][81][82] == Hooreejo leydi (2023–hannde) == Joɗnde Tinubu e jaagorgal leydi Angalteer ko feewti e caggal leydi, hono James Cleverly (lewru ut 2023) Tinubu fuɗɗi laamu lesdi Naajeeriya nyande 29 lewru Mayru hitaande 2023. O hunni hooreejo lesdi Naajeeriya diga hooreejo kiitaaji Olukayode Ariwoola wakkati 10:41 (WAT) haa juulde udditgol laamu maako haa Eagle Square haa Abuja.[83] Laamu makko, nde laɓɓini caɗeele sariya luulndo ngoo caggal wooteeji marse, ina jaɓee no feewi tawa hay gooto luulndaaki ɗum, ina jogii kadi laabi sariyaaji winndereeji.[84] Hooreeɓe leyɗeele e laamuuji keewɗi tawtoraama kewu nguu.[85] Tinubu hokkaama teddungal mawngal nder lesdi ndi'i, ko ardiiɗo lesdi ndi'i, Muhammadu Buhari, nden cukko hooreejo lesdi Kashim Shettima hokkaama tedduŋgal ɗiɗaɓal dow ko laarani ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nyande 25 lewru Mayru hitaande 2023. === Peewnugol faggudu === Tinubu e nder konngol mum gadanol, hollitii ittugol ballal laamu nguu e petroŋ. Haala ka o wi'i nder yewtere maako arandeere, waɗi soodugo kulniiɗum arandejum e ɓesdugo ceede nder jemmaare woore haa nokkuuje pompiyeeje nder lesdi Naajeeriya. Senndikaa ngenndiijo gollooɓe NLC noddii seppooji e seppooji e nder leydi ndii fof ngam ɓeydude coggu petroŋ, ɗum noon caggal ɗuum ɓe ngoppitaa e nder kaaldigal jokkiingal e wakili’en laamu. Ballal laamu dow nyaamdu petrol waɗi ƴiiƴam dow ceede laamu lesdi Naajeeriya nder duuɓi cappanɗe jowi nden ittugo man ɗon mari bawɗe mawɗe haa Banki Adunaaru ngam faggudu Naajeeriya. Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2023, Tinubu timminii ballal coodguuli petroŋ gonɗi e leydi Naajeeriya, ɗum addani privatisation e nder gollorɗe petroŋ Naajeeriya. Ballal ngal waɗiino laamu Naajeeriya miliyaaruuji 10 dolaar hitaande kala e sahaa nde Tinubu timmini ɗum. Hooreejo leydi Tinubu, jamma 9 lewru juko, dartini golle Godwin Emefiele, hooreejo lesdi Naajeeriya. Emefiele's suspension woni ɗiɗaɓre nde hooreejo banki apex nder taariiha maako itti hooreejo lesdi [[Naajeeriya]]. Emefiele nanngaama e juuɗe polis sirlu leydi Najeriya SSS to Lagos ngam yiɗde dogde leydi ndii fayde leydi Benin. Sosde ɗum yiytaa ko no ƴellitaare moƴƴere. Emefiele ko banke konservatiif mo limtaa e duɗal ɓooyngal ngam ƴellitde naira Najeriya. Emefiele lomtinaama e gooto e depiteeji makko ɓurɗi faggudu liberal Folashodun Adebisi ngam wonde guwerneer gardiiɗo Banke mawɗo leydi Najeriya e nder bayyinaango hooreejo leydi ndii "jokkondiral e wiɗtooji jokkiiɗi e biro makko e peeje peewnaaɗe e nder fannu kaalis faggudu".[98] Sosde e caggal mum nanngugol Emefiele e juuɗe polis sirlu ngam tuumeede kaalis ownugol ina yi’ee wonde ko huunde nde woɗɗaani e miijooji makko e politikaaji makko e banki apex e eɓɓooji makko e nder laamu ko wayi no arbitrage e les laamu Buhari e waylude kaalis Najeriya. Kono won ƴeewooɓe teskiima darnde politik e nder darnugol Emefiele e nder njuɓɓudi cuuɗiindi ngam ɓeydude njoɓdi ñamaale laamu nguu gila e 5% haa 15% rewrude e laabi e peeje ñalnde aset 10 lewru nduu, ñalnde 16 lewru nduu. E caggal dartagol makko, banke apex balɗe joyi caggal ɗuum ñalnde 14 lewru nduu ittii denndaangal kuule njulaagu kaalis caggal leydi, o acci kaalis leydi ndii ina ustoo haa ɓurta lesɗude e nder luumo hee. Ko ɗum waɗi, hay so wonaa ko meeɗaa waɗde, hollitii ko ɗaminaa caggal nde dartinaa. Tinubu's reforms ceede yi'aama bana ko ɓuri laamu SAP 1986 ngam o yiɗi ɓesdugo faggudu lesdi Naajeeriya e ceede laamu diga wartugo demokaraasi duuɓi cappanɗe ɗiɗi ko adii. Ñalnde 15 lewru nduu, hooreejo leydi Tinubu udditi batu faggudu ngenndi ngu cukko hooreejo leydi Shettima ardii. Diiso ngoo ina jogii yamiroore wasiyaade hooreejo leydi ndii e geɗe faggudu, ina waɗi guwerneer banke mawɗo oo e denndaangal guwerneeruuji dowlaaji fedde nde. Sehil Tinubu ɓadiiɗo, banke njulaagu Wale Edun, woni laamɗo politik kaalis. === Kabinee e toɗɗagol === Hooreejo leydi Tinubu toɗɗiima ñalnde 3 lewru nduu, senaateer George Akume yo won hooreejo laamu fedde nde, Femi Gbajabiamila yo won hooreejo gollordu hooreejo leydi ndii. Tinubu darni hooreejo EFCC Abdulrasheed Bawa nyande 9 lewru Juko nden polis'en sirru Naajeeriya nanngi mo ngam o huuwi bee kuugal maako nyalde woore ɓaawo kawtal hakkunde hukuumaaji SSS e EFCC haa Lagos.Darnde makko hono no Emefiele nii, ina waɗi fenaande no feewi nde tawnoo Bawa ina joginoo Tinubu e nder wiɗto.Bawa lomtii ko Abdulkarim Chukkol, hooreejo EFCC. Hooreejo leydi Tinubu ñalnde 19 lewru nduu hollitii Mallam Nuhu Ribadu ko jaagorgal kisal leydi ndii. Toɗɗagol Nuhu Ribadu, gonnooɗo polis, yi’aama no waylo waylo mawngo diga hukuumaaji konu ɗi ɓooyi laamaago kuuɗe kisal lesdi Naajeeriya.[114] Hooreejo leydi Tinubu laɓɓini ardungal denndaangal konu nguu e konu nguu ñalnde 19 lewru nduu nde o woppi golle ɗee ko ina tolnoo e teemedere e capanɗe joyi seneraaluuji mawɗi. Tiitoonde kisal leydi e les Tinubu ina ɗaminaa maa ardo ɗum e njiimaandi siwil en e les njiimaandi Ofis Jaagorgal Kisal Ngenndiwal, ko fedde doosgal leydi sosaande e hitaande 1993. Tinubu hay so wayliima no feewi e politikaaji kaalis e kaalis, o alaa tawo ko jogori sosde kabine makko. O waɗii noddaali ngam laamu kawral ngam addude ardiiɓe luulndo les makko. Waylo doosgal leydi ndi hooreejo leydi ndii ƴetti, waɗii kuule ngam toɗɗaade jaagorɗe e nder balɗe capanɗe jeegom gadane ɗe o woni e laamu. Tinubu fusi boarduuji ministeeruuji fuu, departemaaji e hukuumaaji lesdi Naajeeriya nyande 19 lewru Juko. Nde o waɗi lewru wooturu e laamu e joofnirde wooteeji ardorde parlemaa Tinubu ina haɗi ɗum neldude noddaango jaagorɗe to Senaa ngam heɗaade ɗum ko adii ñalnde 29 lewru juko. Ñalnde 16 lewru feebariyee hitaande 2024, Tinubu toɗɗii Oyetunde Oladimeji Ojo, dewbo ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Folashade Tinubu, yo won hooreejo fedde toppitiinde koɗki leydi ndii, ɗum addani ɗum ñiŋde ko wiyetee ko jom suudu mum. === Dina === Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2024, Tinubu siifondirii e sariya kuulal ƴettugol leydi Nijeer, We Hail Thee, ko ɗum woni jimɗi ngenndiiji leydi ndii gila 1960 haa 1978, ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum, lomtii Arise, O Banndiraaɓe. Tinubu anndini dowla dow Rivers State ngam ittugo guwerneer man, o lomtina mo bee ardiiɗo toɗɗaaɗo.Movement oo ina ñiŋaa no feewi sabu ko ɗum huunde nde fotaani wonde e doosɗe leydi. === Feere kuudetaa === E darorɗe lewru Seeɗto 2025, kuudetaa baɗaaɗo e laamu Tinubu mo humpitooji konu leydi Najeriya udditi, mo Sahara Reporters yaltini ɗum. Kewu konu ñalngu jeytaare potngu waɗeede ñalnde 1 ut 2025[126] dartinaama, ofiseeji konu sappo e jeegom nanngaama e juuɗe Agency Intelligence Defense ina heen seneraal brigadier, kolonel, lietnaa kolonel nayi, majoruuji joy, kapiteen ɗiɗo e squadre an hooreejo.[128] Ciimtol gadanol ngol ko feewti e fedde nde, militeer en ɓee njaɓaani ɗum, ɓe ustii nanngugol ngol ko no diisnondiral nii. Feere nde ina wiyee ina waɗi ofiseeji ƴettugol leydi to bannge worgo ɗi Kolonel Mohammed Ma'aji ardii, ina heen ofisee jokkondirɗo e biro jaagorgal kisal ngenndiwal e ballal kaalis ummoraade e gonnooɗo guwerneer e jaagorgal petroŋ Timipre Slyva.[132]1][34] Fedde nde ina anniyii foolde laamu fedde ndee e dow fenaande ñalnde 25 lewru nduu, e warde hooreejo leydi ndii e jagge laamu toowɗe keewɗe. Tinubu lomtii mawɓe konu ñalnde 18 lewru nduu, Seneraal Olufemi Oluyede toɗɗaa mawɗo konu, wiɗtooji ina njokki haa jooni. === Feere siwil === ==== [[Amerik]] yanii ==== Winndannde mawnde: 2025 Amerik yanii e leydi [[Nijeer]] E fuɗɗoode lewru Noowammbar 2025, [[Donald Trump]], hooreejo leydi Amerik, yamiri konu Amerik yo heblo ngam waɗde konu e nder leydi Najeriya. Trump hollitii warngooji bonɗi ɗi tuumaama ina mbaɗa e Kerecee’en e ko tuumaa ko bonnude ndimaagu diine, ko ɗum addani mo suɓaade leydi Nijeer “leydi ɓurndi teeŋtude” sabu waasde jogaade doole ngam haɓaade hareeji bonɗi hakkunde renndo e diineeji e nder leydi ndi, tawi ko lislaamnaaɓe, bandiiji, ekstremist en e hareeji hakkunde durooɓe e remooɓe]Hooreejo leydi Naajeeriya, Tinubu, salii ko Trump tuumi koo, o haali ko fayti e darnde laamu Naajeeriya ngam reende ɓiɓɓe leydi mum tawa ko e diine. Ñalnde 25 lewru Duujal hitaande 2025, e dow ɗaɓɓaande laamu Tinubu, leyɗeele dentuɗe Amerik mbaɗii seppo ngam haɓde e Dowla Islaamiyankeejo to worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Hooreejo leydi Amerika Donald Trump, wi'i Amerika fiɗi ngam reenugo Masiihiŋko'en diga fitinaaji diinaaji ɗi ɓe ɗon mari haa woyla lesdi Naajeeriya, fijirde nde'e woni arandeere konu lesdi Naajeeriya ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya. === Politik caggal leydi === Tinubu fuɗɗii njillu mum gadano e nder leydi Najeriya to Pari ñalnde 21 lewru nduu ngam tawtoreede batu kaalis winndereyankeewu ngu yuɓɓinaa to Palais Brongniart tuggi 22 haa 24 lewru nduu. O ummii Pari o fayi London e "njillu keeriiɗo" ɗo o hawri e hooreejo makko Muhammadu Buhari. E lewru ut 2023, o wiyi yo konu Naajeeriya naat e leydi Nijeer e nder kiris Nijeer 2023.Ɗum noon luulndo ngoo ñiŋi ɗum. E lewru Duujal 2025, Tinubu hokki konu lesdi Naajeeriya yamiroore ngam waɗuki kuuɗe konu nder lesdi Benin ngam wallugo laamu lesdi man ɓaawo kuudetaa dow hooreejo lesdi Patrice Talon. E lewru mee 2026, Tinubu fuɗɗii njillu balɗe tati to Farayse ngam hawritde e jom jawɗeele en winndere ndee ngam faddaade peeje faggudu makko. == Miijo e natal renndo == Tinubu e nder nguurndam mum politik fof ina joginoo darnde tiiɗnde e nder politik e faggudu. Miijo Tinubu e yahrude yeeso ina waɗi nafooje potal, nuunɗal renndo, ndimaagu, e anndinde hakkeeji teskinɗi. O yi’i dowla man bana daraniiɗo welwelo jama’aare e nastugo nder rento Naajeeriya bana ko haani ngam tabitinki potal, gooŋgaaku, e kawtal rento.Ndee ɗoo miijo woɗɗaani no feewi e golle makko demokaraasi e nder laamu diineeji e nder leydi Najeriya. === Yiyngooji faggudu === Hooreejo leydi makko e politik faggudu makko, ganndiraaɗo Tinubunomics, ina ɗaminaa maa won yaltugol politik-miijooji e Buharism, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e annduɓe faggudu winndere ndee ina ngoɗɗi tawo sifaa ngal yaltugol to bannge faggudu ; reformeeji e lewru makko adanndu e laamu hollirii yaltude e njuɓɓudi laamu ɓennundi. Banki Duniyaaru e FMI holli haaje laamu garoowo ngam tabitinki kuuɗe makro-structural dow limngal limngal limngal limngal 1980 ngam rewtinki faggudu lesdi Naajeeriya nder limngal limngal limngal lesdi Naajeeriya.Tinubunomiks hollitaama e deftere nde o winndi e Brian Browne, konsul mawɗo Amerik to Lagos. === Lion Bourdillon === Winndannde mawnde: Lion Bourdillon Tinubu ina anndiraa no feewi wonde "Baaba Lagos".Darnde makko e doolnude ɓoggi wuro-dowla mawɗo oo feeñninaama e nder filmo biyeteeɗo The Lion of Bourdillon, filmo 2015 holliroowo darnde Tinubu e politik e kaalis dowla wuro ngoo. Tinubu waɗii ñaawoore ₦150 miliyaar ngam ñaawde peewnoowo oo, Teleeji Afrik jeytaare (AIT).[158] Dokimaa oo dartiima ñalnde 6 marse 2015. O etiima semmbinde golle politik ɗee, haa arti noon e lewru desaambar 2009, nde o habri wonde Fashola e Tinubu ndartinii luural e dow haala suɓaade Fashola e gardagol guwerneer Lagos e hitaande 2011, tawi Tinubuerizire ɓuri yiɗde ko com. Ko nanndi e ɗuum, hare waɗii e hitaande 2015 e dow lomto Fashola, hono Akinwunmi Ambode, o ƴetti Fashola e Tinubu, o werlii teddeendi makko timmundi caggal Ambode.[160] Ambode lomtii Fashola, Tinubu riiwti mo, lomtii mo ko Babajide Sanwo-Olu === Tuumeede fenaande === E hitaande 1993, laamu Amerik ustii jawdi makko sabu ñaawoore nde wiyi wonde laamu Amerik ina jogii sabaabu potɗo » sikkude wonde konte banke Amerik Tinubu ina njogii ngalu ngu o heɓi e njulaagu heroin. O jooɗodii e laamu Amerik, o woppi fotde 460 000 dolaar caggal oon hitaande. Kaayitaaji ñaawirdu e caggal mum ciimtol ñaawoore ndee hollitii wonde o gollodiima e yeeyooɓe heroin ɗiɗo Chicago. E lewru abriil 2007, caggal wooteeji mawɗi, kono hade guwerneer cuɓaaɗo Babatunde Fashola heɓde laamu, laamu fedde ndee addi Tinubu yeeso Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi laamu ngam ñaaweede sabu ko o tuumaa ko e golle ɗe ngonaa sariya e konte 16 ceertuɗe caggal leydi. E lewru Yarkomaa 2009, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis laɓɓini Tinubu e guwerneeruuji James Ibori mo diiwaan Delta e Obong Victor Attah mo diiwaan [[Diiwal Akwa Ibom|Akwa Ibom]] ngam tuumeede warngooji, njulaagu kaalis, njulaagu laamu e njulaagu laamu jowitiingu e yeeyde geɗe lowre Vmobile e hitaande 20674.E lewru suwee 2009, won ciimtol wonde polis metropolitan Angalteer ina loyndotoo njulaagu ngu laamu diiwaan Lagos waɗi e Econet (jooni Airtel). Tinubu wi'i kuugal ngal laaɓɗum, ngal nafata lesdi ndi'i, walaa hakkunde'en. Laamu leydi Naajeeriya salii ɗaɓɓaande leydi Biritaan ngam yaltinde hujjaaji potɗi huutoreede ngam ɓeydaade wiɗtude e ñaawde guwerneeruuji tati ɓooyɗi leydi Najeriya ɗii e nder ñaawirdu London. E nder wooteeji 2019, oto bullion yiytaa ina naata e galle Tinubu to laawol Bourdillion to Ikoyi, ɗum addani mo caggal ɗuum wiyde : « miɗo jogii kaalis ɗo njiɗmi fof. == Nguurndam neɗɗo == Tinubu resi Oluremi Tinubu, gonnooɗo senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Lagos hakkundeejo, e hitaande 1987. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Zainab Abisola Tinubu, Habibat Tinubu e Olayinka Tinubu. O jibini ɓiɓɓe tato e jokkondiral ɓennungal, Kazeem Olajide Tinubu (12 oktoobar 1974 – 31 oktoobar 2017), Folashade Tinubu (jibinaa ko 17 lewru juko 1976) e Oluwaseyi Tinubu (jibinaa ko 13 oktoobar 1985). Yumma Tinubu, Abibatu Mogaji, sankii ñalnde 15 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 96. Ñalnde 31 lewru nduu hitaande 2017, ɓiyiiko biyeteeɗo Jide Tinubu sankii to Londres. Tinubu ko juulɗo. == Teddungal e paabi == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (25 mee 2023) === Tiitooɗe aadaaji === Tinubu ina jogii laamuuji ɗiɗi aadaaji ; ko kanko woni "Asiwaju" Lagos e "Jagaba" Emira Borgu e nder Dowla Nijeer.[176] == Ƴeew kadi == Jigi Bola Doggol hooreeɓe leyɗeele e laamu hannde Doggol hooreeɓe gollordu e dow tolno jaɓgol == Himobe == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 35iu5b5sbkn3z6uwwihmpi41mfxd5un 181224 181223 2026-08-05T13:10:56Z Fulani215 7983 fixed typo 181224 wikitext text/x-wiki {{databox}} Asiwaju '''Bola Ahmed Adekunle Tinubu''' GCFR (jibinaa ko 29 mars 1952) ko o daraniiɗo dawrugol leydi [[Naajeeriya]], woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] 16ɓo e jooni gila hitaande 2023.<ref>{{Cite web|last=Majeed|first=Bakare|date=2023-05-29|title=PROFILE: Bola Tinubu: The Kingmaker becomes Nigeria's President, 16th Leader|url=https://www.premiumtimesng.com/news/601131-profile-bola-tinubu-the-kingmaker-becomes-nigerias-president-16th-leader.html|access-date=2023-05-29|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref> O woniino guwerneer diiwaan [[Lagos]] gila 1999 haa 2007 e senateer diiwaan [[Lagos]] Hirnaange e nder diiwaan tataɓo.<ref>{{Cite web|last=nigerianleaders|date=2024-08-23|title=List Of Lagos State Governors And Their Deputies (1999-Present)|url=https://nigerianleaders.com/list-of-lagos-state-governors-and-their-deputies/|access-date=2026-04-05|website=Nigerian Leaders|language=en-US}}</ref> Tinubu waɗi nguurndam mum gadanal ko to fombina-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], caggal ɗuum o ummii o fayi leydi [[Amerik]] ɗo o janngi ko fayti e hiisa (''accounting'') to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State. O warti lesdi [[Naajeeriya]] nder duuɓi 1980, o huwi haa Mobil [[Naajeeriya]] bana limngal limngal, hade maako nastugo siyaasaaku bana kanndidaa senator [[Lagos]] West nder hitaande 1992 les limngal lanyol ''Social Democratic Party''. Caggal nde dictateur militeer biyeteeɗo Sani Abacha fusi Senaa e hitaande 1993, Tinubu naati e leydi mum, o wonti daraniiɗo kampaañ ngam artirde demokaraasi e nder dingiral fedde wiyeteende ''National Democratic Coalition.''<ref>{{Cite web|last=Fasan|first=Olu|date=2022-07-25|title=For Tinubu, his 'lifelong ambition' trumps the unity of Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/for-tinubu-his-lifelong-ambition-trumps-the-unity-of-nigeria/|access-date=2026-04-05|website=Businessday NG|language=en-US}}</ref> E nder wooteeji gadani ɗi laamu [[Lagos]] waɗi caggal nde laamu nguu waɗi, Tinubu heɓiino nafoore mawnde e nder fedde wiyeteende Alliance for Democracy. Duuɓi nay caggal ɗuum, o dañii woote gardagol manndaa ɗiɗmo. Caggal nde o yalti laamu e hitaande 2007, o waɗii darnde mawnde e sosde fedde wiyeteende All Progressives Congrès e hitaande 2013. E hitaande 2023, o suɓaama hooreejo leydi, o fooli [[Atiku Abubakar]] e [[Peter Obi]].<ref>{{Cite web|last=Chioma|first=Unini|date=2023-02-28|title=#NigeriaElections2023: Final Results of 2023 Presidential Election [As Declared By INEC]|url=https://thenigerialawyer.com/inigeriaelections2023-final-results-of-2023-presidential-election-as-declared-by-ineci/|access-date=2026-04-05|website=TheNigeriaLawyer|language=en}}</ref> E gardagol makko laamu nguu joofniri ko adii ballal petroŋ, e wiyde mum ko ŋakkeende ngalu,<ref>{{Cite web|title=Nigerian petrol prices reach record high after subsidy removal|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/7/18/nigerian-petrol-prices-reach-record-high-after-subsidy-removal|access-date=2025-02-23|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> fusi juɓɓule laamu keewɗe e nder juɓɓule fedde nde e gollorɗe laamu, lomtiniri ko ɓuri heewde e ardorde konu e paramilitaare, wallitii golle diiwaan oo ngam jaabaade 2025' d securé e Dental Dowlaaji [[Amerik]] e Bentat ''the cooperation'' e Bentat ''cooperation'' 2025 feewde e Dowla Islaamiyankeejo e wuurde e kuudetaa mo tuumaama.<ref>{{Cite web|last=Lee|first=David D.|title=Nigeria says it deployed jets, troops to Benin to 'dislodge coup plotters'|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/12/8/nigeria-says-it-deployed-troops-to-benin-to-dislodge-coup-plotters|access-date=2026-04-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2026-01-26|title=Alleged Coup: Military Hands Over Report To Tinubu|url=https://dailytrust.com/alleged-coup-military-hands-over-report-to-tinubu/|access-date=2026-04-05|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> ==Nguurndam gadano== Tinubu jibinaa ko [[Lagos]], e nder galle juulɓe jeyaaɓe e leñol [[Yoruba language|Yoruba]],<ref>{{Cite news|first=Okeri|last=Ngutjinazo|title=Who is Bola Tinubu, Nigeria's new president?|newspaper=Deutsche Welt|date=May 29, 2023|url=https://www.dw.com/en/who-is-nigerias-new-president-bola-tinubu/a-64851330|via=|archive-url=|archive-date=}}</ref> ɓii Abibatu Mogaji, Ìyál'ọ́jà [[Lagos]]. O jaɓaama e nder binndanɗe koolniiɗe wonde o jibinaa ko e hitaande 1952;<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2023/feb/24/godfather-of-lagos-is-the-man-to-beat-in-pivotal-nigerian-election|title='Godfather of Lagos' is the man to beat in pivotal Nigerian election|newspaper=The Guardian|date=24 February 2023|last1=Burke|first1=Jason}}</ref> ndeeɗoo hitaande jibinannde ina waɗi sahaaji luulndiiɓe politik, ɓe mbiyi ko o mawɗo no feewi. Won e lowre koolkisaande ina teskaa wonde duuɓi makko hoolkisaaka.<ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/world/africa/article/nigerian-presidential-candidate-proves-hes-fit-for-office-on-exercise-bike-fhq7z7l7p|title=Nigerian presidential candidate 'proves he's fit for office' — on exercise bike|author=Richard Assheton}}</ref><ref>{{cite web|last1=Amaechi|first1=Ikechukwu|title=Tinubu and the certificate scandal that refuses to die|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=30 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=7 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707230143/https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|url-status=live}}</ref> ==Jaangirde== Tinubu janngi haa janngirde lesre St. John, Aroloya, [[Lagos]] ko adii o yaha janngirde sukaaɓe haa Ibadan.<ref>{{Cite web|title=Bola Tinubu Biography: Life Story and Age Accomplishments of Asiwaju|url=https://buzznigeria.com/bola-tinubu/|access-date=2023-05-29|website=buzznigeria.com|date=27 July 2022}}</ref> Tinubu arii leydi [[Amerik]] ko e hitaande 1975, ɗo o fuɗɗii jaŋde leslesre ko adii fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Richard J. Daley to [[Chicago]], caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Chicago]] ''State'' ɗo o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi. O golli golle keewɗe ko wayi no lootoowo diƴƴe, garde jamma e sofereeɓe taksi ngam wallitde hoore makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-23">{{Cite web|date=2011-07-23|title=Asiwaju Bola Tinubu - Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|access-date=2024-12-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011}}</ref> O waɗi doggol honor dean nde o woni janngoowo leslesre e jannginde remedial class tutorials, yoga e wondiiɓe makko ina njetta lectures makko ngam ɓeydagol toɓɓe maɓɓe. Tinubu ko hooreejo fedde hiisawal duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande makko mawnde. GPA makko mo o heɓi ko 3.54. Tinubu heɓi bakkaa mum ko faati e njuɓɓudi njulaagu e hitaande 1979.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-232" /><ref>{{cite web|last1=Ufuoma|first1=Vincent|title=Chicago University replies ICIR on Tinubu's controversial certificate|url=https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=27 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=8 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708190307/https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ade|first=Adesomoju|date=2023-10-05|title=Chicago varsity confirms Tinubu's graduation, identity, inconsistent on certificate submitted to INEC|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231008192033/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|archive-date=2023-10-08|access-date=2025-02-17|website=Premium Times}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Caggal nde o heɓi bak makko, Tinubu golliima e sosiyeteeji [[Amerik]] biyeteeɗi Arthur Andersen, Deloitte e GTE.<ref>{{cite web|title=My Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011|access-date=24 December 2009|publisher=Asiwaju Bola Tinubu}}</ref><ref name="GhanaWebTinubu">{{cite news|title=How I made my first million dollars in America - Bola Tinubu reveals|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/africa/How-I-made-my-first-million-dollars-in-America-Bola-Tinubu-reveals-1573562|access-date=8 July 2023|work=GhanaWeb|date=1 July 2022|language=en}}</ref> To Deloitte, o dañii humpito e golle ƴeewndo e njuɓɓudi konsulteer wonande sosiyeteeji Fortune 500. O woniino jiiloowo e fedde Saudi Aramco, gollodiiɗo mum e ''National Oil'', o wallitii e sosde njuɓɓudi maɓɓe hiisa e ƴeewndo, o ardii kadi ƴellitaare makko adannde e kaalis.Tinubu ummiima London ɗo o heɓi gollal ngam wonde ƴeewtotooɗo petroŋ e nder leydi Angalteer hade makko naatde e fedde nde wonaa laamuyankoore (jooni Seplat Energy) ngam wonde hooreejo sosiyetee mawɗo e kaalis e nder kitaale 1980.<ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30">{{Cite web|title=My education, career at Deloitte, Mobil, others - Tinubu|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/06/30/my-education-career-at-deloitte-mobil-others-tinubu/|access-date=2024-12-23|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=12 Dec 2024|title=Seplat Energy Plc ("Seplat Energy" or the "Company") Completion of the Acquisition of MPNU|url=https://www.seplatenergy.com/media/fohcbgzc/corporate-announcement-on-completion-december-12th-2024.pdf}}</ref>.<ref name="bbc2">{{cite web|author=Barnaby Phillips|date=20 February 1999|title=Lagos hopes for change|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109062035/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|archive-date=9 January 2010|access-date=24 December 2009|work=BBC News}}</ref><ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30" /> Tinubu waɗii darnde tiiɗnde e mooɓugo ceede ngam taskaramji ɓamtaare rento nder Lagos ardungal Primrose Group, hukuuma kuugal siyaasaaku ɗon ƴama waylaare mawnde nder siyaasaaku lesdi man wakkati laamu Babangida. O suɓii caggal mum naatde e politik ngam waylude golle makko keewɗe e nder Mobil.<ref>{{Cite web|last=Ololade|first=Olatunji|date=2023-03-03|title=Tinubu: President-elect against all odds|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-president-elect-against-all-odds/|access-date=2024-12-23|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Golle politik Tinubu puɗɗii ko e hitaande 1991,<ref>{{Cite web|date=26 January 2022|title=Tinubu's house of war|url=https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032420/https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=TheCable|language=en-US}}</ref> nde o naati lannda Sosiyaalist Demokaraasi, o tawtoraama no feewi kampaañ ngam suɓaade [[Moshood Kashimawo Abiola]].<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2023-06-12|title=Tinubu, June 12 and NADECO|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-june-12-and-nadeco/|access-date=2026-04-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Republique tataɓo == Winndannde mawnde: Republique [[Naajeeriya|Najeriya]] tataɓo E hitaande 1992, o suɓaama e nder Senaa, o lomtii diiwaan Senaa [[Lagos]] West. To Asaambele ngenndi, o ardii Goomu Senaa ko faati e Bankeeji, Kaalis, Appropriation, e Kaalis.<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|title=YORUBA LEADERSHIP: THE CAP AND THE SHOES FIT ASIWAJU BOLA TINUBU|publisher=NigeriaWorld|date=4 May 2008|access-date=24 December 2009|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173345/http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|url-status=live}}</ref> Caggal nde njeñtudi wooteeji hooreleydaagu ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ustaa, Tinubu wonti tergal sosngal fedde wiyeteende NADECO, fedde nde ina moofti ballal ngam artirde demokaraasi e anndinde Abiola wonde keɓɗo woote ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993.<ref>{{Cite web|last=247ureports|date=2026-04-05|title=From NADECO To 2027: How Rejection Rewrote The Histories Of Tinubu, Reno Omokri, Fani-Kayode, And Bwala|url=https://247ureports.com/2026/04/from-nadeco-to-2027-how-rejection-rewrote-the-histories-of-tinubu-reno-omokri-fani-kayode-and-bwala/|access-date=2026-04-07|website=247 Ureports|language=en-US}}</ref> === Egginde e hootde === Binndanɗe mawɗe: Kawtal ngenndiwal demokaraasi ([[Naajeeriya]]) e dictature militaire e nder leydi [[Naajeeriya]] Caggal nde o heɓi laamu e gardagol konu leydi Seneraal [[Sani Abacha]],<ref>{{Cite web|author=Olagunju B. B.|date=2021-10-17|title=Most Comprehensive Tinubu interview about his early life, struggles abroad, against military, governorship, others -|url=https://thenewsnigeria.com.ng/2021/10/17/most-comprehensive-tinubu-interview-about-his-early-life-struggles-abroad-against-military-governorship-others/|access-date=2023-05-30|website=The NEWS}}</ref> Tinubu fotnoo ko nanngeede, nanngeede, ƴattaade, e hulɓinaade nguurndam makko, ɗum addani mo dogde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ngam kisal. O woppaani, o naati e NADECO caggal leydi e nder eggude ngam jokkude haɓaade laamu demokaraasi e artirde laamu e nder leydi ndii. O yahi eggude e hitaande 1994, o arti leydi ndii e hitaande 1998 caggal maayde Abacha, ɗum addani mo waylude leydi ndii e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nayaɓiri.<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|title=They labelled me military mole in NADECO for nothing – Bucknor Akerele|date=10 October 2009|author=Jide Ajani|publisher=Vanguard|access-date=24 December 2009|archive-date=27 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227232859/http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|url-status=live}}</ref> E nder balɗe garooje wooteeji 1999, Bola Tinubu wonnoo ko gardiiɗo ardiiɓe fedde wiyeteende Ibraahiima Adesanya e Ayo Adebanjo.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|title=Acceptable face of godfatherism?|author=Duro Onabule|date=14 March 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226165315/http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|archive-date=26 February 2010}}</ref> O yahi haa o heɓi nasaraaku nder suɓol ardiiɓe lesdi [[Lagos]] ngam o fooli Funsho Williams e Wahab Dosunmu, gonnooɗo ministaajo kuuɗe e koɗki.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|title=Why the military toppled Shagari|author=DURO ADESEKO|date=20 December 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201171918/http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|archive-date=1 February 2009}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|title=PDP's insatiable thirst|author=Olusola Balogun|date=25 October 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101128145704/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|archive-date=28 November 2010}}</ref> E lewru Yarkoma hitaande 1999, o darii ngam wonde guwerneer diiwaan Lagos e dow tikket AD, o suɓaama guwerneer. == Gomnaajo lesdi Lagos (1999-2007) == Ko o daraniiɗo dabareeji siyaasaaku, Tinubu wuuri wakkati laamu nguu, nde lannda ''People’s Democratic Party'' (PDP) heɓti laamu mawngu dow lesdi Naajeeriya, o laati Gomnaajo gooto tan suɓaama nder lesdi [[Naajeeriya]]. Ɗum addani ɓe heewde luural e laamu fedde nde PDP joginoo, haa teeŋti noon e sosde nokkuuji 37 goɗɗi ngam ƴellitde diiwaanuuji [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=21 years after, Lagos Assembly to scrap 37 LCDAs created by Tinubu in major overhaul|url=https://pmnewsnigeria.com/2024/10/17/21-years-after-lagos-assembly-to-scrap-37-lcdas-created-by-tinubu-in-major-overhaul/|access-date=2026-04-07|language=en-US}}</ref> Ñaawirde toownde (Cour suprême) ƴetti kuulal ngam wallitde mo, yamiri yo kaalis laamu nokkuyankeewu leydi [[Lagos]] nanngaa. E nder duuɓi 8 ɗi o woni e laamu, Tinubu fuɗɗiima mahde laabi kesi, ɗaɓɓuɗi ngam heblude haajuuji yimɓe leydi ndii ɓeydotooɗi yaawde. Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, hooreejo lesdi Lagos, lesdi [[Naajeeriya]] (1999-2007), heɓi ceede ɗuuɗɗe ngam ardungal maako ngal ɗon mari bawɗe. Ɗii ɗon hawti bee Gomnati ɓurduɗum nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hitaande 2000 diga suudu filu [[Naajeeriya]]-Beljik, Y2002 ceede kuuɗe ɓurduɗe ngam ɓesdugo taariindi ngurdam diga ministaajo kuuɗe lesdi [[Naajeeriya]] e kawtal ONU Habitat, e Y2000 ceede laamu ɓurduɗum nder ordinateer nder [[Naajeeriya]] diga kawtal ordinateeruuji [[Naajeeriya]] . O hokkaama kadi seedantaagal ''Doctor Honorary of Law'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia ''State University'' ngam darnde makko e nder demokaraasi, laamu moƴƴu, e ɓamtaare leydi [[Naajeeriya]]. Tinubu ina jogii tiitoonde laamu keewnde, ina wallita pelle karallaagal e renndo keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|title=New road opens up Ijegun community|author=FEMI BABAFEMI|date=29 June 2005|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061231191044/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|archive-date=31 December 2006}}</ref> Tinubu, e wondude e cukko guwerneer keso, Femi Pedro, heɓiino suɓaade kadi ngam wonde guwerneer e [[lewru]] abriil 2003. Dowlaaji goɗɗi ɗii fof e nder Fuɗnaange-rewo, njippiima e lannda Demokaraasi Yimɓe e ɗeen cuɓagol.<ref>{{cite web |url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|title=One-party state: Who will stop PDP?|author=Olusola Balogun|date=6 September 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106165431/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|archive-date=6 January 2010}}</ref> O nasti nder hare bee laamu lesdi ndi [[Olusegun Obasanjo]] jogi, dow ko laarani lesdi [[Lagos]] woodi hakke sosde nokkuuje kese ngam heɓugo ko laarani ɓiɓɓe lesdi maako ɗuuɗɓe. Luural ngal waɗi laamu lesdi ndi'i hoosugo ceede ko hewti diidaaɗi lesdi nder jiha kan.<ref>{{Cite news|title=Tinubu and His Lifelong Ambition|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/25/tinubu-and-his-lifelong-ambition/|access-date=2023-05-18|newspaper=[[This Day]]}}</ref> E nder balɗe cakkitiiɗe ɗe o woni e laamu, o woniino e hareeji jokkondirɗi e laamuuji PDP ko wayi no Adeseye Ogunlewe, gonnooɗo senateer diiwaan Lagos, wonnooɗo jaagorgal golle, e Bode George, hooreejo PDP to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|date=17 June 2004|title=Pains, anguish of Ogunlewe/George Army on Lagos roads|author=Tolu Olarewaju|publisher=Daily Independent|access-date=13 November 2009|archive-date=8 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108234408/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|url-status=usurped}}</ref> E hitaande 2006, Tinubu etinooma wallude cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] e oon sahaa, [[Atiku Abubakar]], yo won hooreejo lannda makko keso, hono Kongres Action de Najeria (ACN). Abubakar wonnooɗo tergal lannda PDP, ko ɓooyaani koo o fotnoo ko luural e hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] ngam yiɗde Abubakar lomtaade Obasanjo e laamu. Tinubu hokki Abubakar fartaŋŋe wayluki lanndaaji e nastuki AC, hokki mo kanndidaajo lanyol maako, bee sarɗi dow kanko, Tinubu, o laatoto ardiiɗo Atiku Abubakar. Atiku salii eɓɓaande ndee, nde o wayli e AC, o suɓii kanndidaa gooto ummoriiɗo Fuɗnaange-rewo, hono senaateer Ben Obi. Hay so tawii Atiku ina doga e laamu e dow laylaytol Tinubu e nder woote ɗe, PDP ina jokki heɓde, e nder ƴaañgal leydi.[36] Jokkondiral hakkunde Tinubu e cukko guwerneer Femi Pedro ɓeydiima tiiɗde caggal nde Pedro holliti anniya mum tawtoreede wooteeji guwerneer. Pedro ina haɓananoo wonde kanndidaa AC ngam wonde guwerneer e wooteeji 2007, kono o itti innde makko e ñalnde aset noddaango lannda. O woppi lannda Labour tawi omo jokki e darnde makko e cukko guwerneer.[37] Tinubu laamu lesdi Lagos timmini nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007, nde lomto maako e gonnooɗo hooreejo hukuumaaji lesdi Babatunde Fashola hoosi laamu lesdi Lagos.[38][39] == Ko adii laamu (2007-2023) == === Fiilngo 2007 === E hitaande 2009, caggal nde lannda Demokaraasi Leñol (PDP) heɓi nafoore mawnde e wooteeji lewru abriil 2007, Tinubu naati e kaaldigal ngam hawrude e lanndaaji luulndo ceertuɗi ɗii, mbaɗta ɗum "lannda mawɗo" baawɗo luulndaade PDP laamiiɗo e oon sahaa.[40] E lewru marse 2009, wonno ko haala wonde fedde ina anndaa ngam warde Tinubu.[41] === Woote hooreleydaagu 2011 === Tinubu bana hooreejo lesdi ACN, o jaɓi e peeñcu kanndidaaku hawtuki Nuhu Ribadu e Fola Adeola bana kanndidaajo ACN ngam suɓugo hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi nder hitaande 2011.[42] Sahara Reporters caggal mum hollitii wonde Tinubu waɗii nanondiral e laamu Jonathan ngam wallitde mo e suɓaade mo e nokku makko walla o fotnoo waɗde ñaawoore fenaande nde laamu fedde ndee fawi e dow makko e dow tuumeeji ɗiɗi ɗi laamu fedde ndee fawi e makko ngam jaŋde makko.[43][44] Tinubu adii hebbinde ɓataakeeji kanndidaaji guwerneer e hitaande 1998 to Komiseer Suɓngo Leydi ndi, o jaɓi e fenaande wonde o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan.[45] Tinubu caggal mum hollitii e nder doggol wooteeji 2015 wonde o jaɓii kanndidaagal Goodluck Jonathan sabu agenda makko mo o yi'i e peewnugol, ko ɗum huunde nde o ñaawiino ko adii ɗuum jaaynde wiyeteende Sahara Reporters.[42][46][47] === Woote hooreleydaagu 2015 === Binndanɗe mawɗe: Suɓol mawngol leydi Naajeeriya 2015 e Kongres Progressives kala E lewru feebariyee 2013, Tinubu ina jeyaa e dawriyankooɓe heewɓe sosnooɓe lannda "luulndo mawngo" e kawral lanndaaji luulndo tati ɓurɗi mawnude e nder leydi Najeriya – Kongres Action mo Najeriya (ACN), Kongres ngam Waylude Yahrude yeeso (CPC), Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP), fedde AlllliPD Progressives (PGAAP Grand Action). lannda Demokaraasi Yimɓe laamiiɗo e oon sahaa[48] – e nder Kongres Demokaraasi (APC).[49] E hitaande 2014, Tinubu wallitii gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, Seneraal [[Muhammadu Buhari]], hooreejo fedde CPC nde APC – mo yamiri tokkugol yimɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, kadi ko adii ɗuum o tawtoraama e wooteeji 2003, 2007 e 2011 ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi CPC[0]. Tinubu fuɗɗiima yiɗde wonde cukko hooreejo leydi Buhari kono caggal ɗuum o jaɓi Yemi Osinbajo, sehil makko e gonnooɗo komisinaajo ñaawoore.[51] E hitaande 2015, Buhari wadi APC ngam heɓugo nasaraaku, o timmini laamu PDP duuɓi 16, nden o laati arandeere nde hooreejo leydi Naajeeriya jooɗiiɗo jooni o fooli kanndidaajo luutooɓe.[52] Tinubu yahi yeeso ngam waɗugo kuugal mawngal nder laamu Buhari, o wallitorii kuuɗe laamu nden o jokki bee jokkirgol lesdi ndi'i, ngam o ɗon mari haaje laataago hooreejo lesdi.[53] E hitaande 2019, o walli Buhari ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, o fooli kanndidaajo PDP mo Atiku Abubakar. E hitaande 2020, caggal caɗeele nder lannda ka addani Tinubu ittude sehil mum e hooreejo lannda Adams Oshiomole, ina sikkaa ko ɗum waɗi ko ngam ustude darnde Tinubu ngam wonde hooreejo leydi ko adii hitaande 2023.[54] === Woote hooreleydaagu 2023 === Winndannde mawnde: Suɓol hooreejo leydi Najeriya 2023 Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2022, Tinubu waɗii bayyinaango mum e dow sarɗi ngam suɓaade hooreejo leydi.[55][56][57] Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, Tinubu heɓi wooteeji kawral lannda APC laamu nguu, o heɓi 1 271, o fooli cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo e Rotimi Amaechi ɓe keɓi 235 e 316.[58] Ñalnde 1 marse 2023, INEC hollitii Tinubu ko kañum heɓi jaaliiɗo e woote hooreleydaagu 2023.[59] O bayyinaama hooreejo leydi caggal nde o heɓi 8 794 726 woote ngam foolde luutndiiɓe makko. O ƴetti 36,6 e nder teemedere woote ɗee, o suɓii ko famɗi fof 25 e nder teemedere e nder diiwanuuji 28, ko seeɗa tan o heɓi ngam heɓde hooreejo leydi e nder daawal gootal.[60] Koolaaɗo kuuɓal makko ɗiɗaɓo biyeteeɗo Atiku Abubakar, mo lannda luulndo (PDP) heɓi 6 984 520 woote. Peter Obi, mo lannda Labour, heɓi 6 101 533 woote ngam arde tataɓo.[61] Woote kuuɓtodinɗe ɗee teskaama e fuɗɗoode ko heewi e wooteeji ɗii, e ŋakkeende wooteeji jam. Nde marsaama e ciimtol soodgol wooteeji, hulɓinaade wootooɓe, njanguuji e nokkuuji wooteeji e nder nokkuuji goɗɗi, e ardiiɓe wooteeji ɗi ngonaa e waktuuji mum en wondude e tuumeede fenaande laaɓtunde;[62][63] ngam ɓeydude geɗe e hoolaare e wooteeji ɗii, ardiiɓe Komisariyaa Wootooɓe Ngenndiijo Jeytaare viewing portvious result to EC tabitinaama maa waɗ e ñalawma woote.[64][65][66] No njeñtudi leydi ndii fuɗɗiri anndineede ñalnde 26 feebariyee to nokku college ngenndiijo to Abuja, luulndo ngoo feeñii nde tawnoo doggi njeñtudi ɗii njoɓaaka haa jooni ko adii anndinde ɗum en no sariya yamiri nii.[67][68] Ɗee geɗe wondude e haalaaji cemmbinɗi INEC ummoraade e ƴeewooɓe e pelle renndo siwil, addani kampaañ Abubakar, Obi, e Kwankwaso naamnaade, caggal ɗuum jaɓa e dow laabi njeñtudi wooteeji bayyinaaɗi ɗii haa ñalnde 28 feebariyee.[69][70][71][72] Kampaañiji luulndo tati mawɗi ɗii fof, ko jiidaa e won e pelle renndo siwil e gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, noddii komisiyoŋ oo yo yuɓɓin woote ɗee sabu fenaande e fitinaaji.[73][74][75][76][77] E nder ɗuum, kampaañ Tinubu yetti komisiyoŋ oo, o noddii nanngugol haalooɓe PDP ngam "waɗde fitinaaji."[78] Subaka law 1 mars, hooreejo INEC, Mahmood Yakubu, hollitii Tinubu ko kañum woni jaaliiɗo caggal nde njeñtudi dowri ndii fof hawraa.[79] E nder jaabawol, Abubakar, Obi, e Kwankwaso njaɓaani, ɓe kuniima luulndaade njeñtudi ndii.[80][81][82] == Hooreejo leydi (2023–hannde) == Joɗnde Tinubu e jaagorgal leydi Angalteer ko feewti e caggal leydi, hono James Cleverly (lewru ut 2023) Tinubu fuɗɗi laamu lesdi Naajeeriya nyande 29 lewru Mayru hitaande 2023. O hunni hooreejo lesdi Naajeeriya diga hooreejo kiitaaji Olukayode Ariwoola wakkati 10:41 (WAT) haa juulde udditgol laamu maako haa Eagle Square haa Abuja.[83] Laamu makko, nde laɓɓini caɗeele sariya luulndo ngoo caggal wooteeji marse, ina jaɓee no feewi tawa hay gooto luulndaaki ɗum, ina jogii kadi laabi sariyaaji winndereeji.[84] Hooreeɓe leyɗeele e laamuuji keewɗi tawtoraama kewu nguu.[85] Tinubu hokkaama teddungal mawngal nder lesdi ndi'i, ko ardiiɗo lesdi ndi'i, Muhammadu Buhari, nden cukko hooreejo lesdi Kashim Shettima hokkaama tedduŋgal ɗiɗaɓal dow ko laarani ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nyande 25 lewru Mayru hitaande 2023. === Peewnugol faggudu === Tinubu e nder konngol mum gadanol, hollitii ittugol ballal laamu nguu e petroŋ. Haala ka o wi'i nder yewtere maako arandeere, waɗi soodugo kulniiɗum arandejum e ɓesdugo ceede nder jemmaare woore haa nokkuuje pompiyeeje nder lesdi Naajeeriya. Senndikaa ngenndiijo gollooɓe NLC noddii seppooji e seppooji e nder leydi ndii fof ngam ɓeydude coggu petroŋ, ɗum noon caggal ɗuum ɓe ngoppitaa e nder kaaldigal jokkiingal e wakili’en laamu. Ballal laamu dow nyaamdu petrol waɗi ƴiiƴam dow ceede laamu lesdi Naajeeriya nder duuɓi cappanɗe jowi nden ittugo man ɗon mari bawɗe mawɗe haa Banki Adunaaru ngam faggudu Naajeeriya. Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2023, Tinubu timminii ballal coodguuli petroŋ gonɗi e leydi Naajeeriya, ɗum addani privatisation e nder gollorɗe petroŋ Naajeeriya. Ballal ngal waɗiino laamu Naajeeriya miliyaaruuji 10 dolaar hitaande kala e sahaa nde Tinubu timmini ɗum. Hooreejo leydi Tinubu, jamma 9 lewru juko, dartini golle Godwin Emefiele, hooreejo lesdi Naajeeriya. Emefiele's suspension woni ɗiɗaɓre nde hooreejo banki apex nder taariiha maako itti hooreejo lesdi [[Naajeeriya]]. Emefiele nanngaama e juuɗe polis sirlu leydi Najeriya SSS to Lagos ngam yiɗde dogde leydi ndii fayde leydi Benin. Sosde ɗum yiytaa ko no ƴellitaare moƴƴere. Emefiele ko banke konservatiif mo limtaa e duɗal ɓooyngal ngam ƴellitde naira Najeriya. Emefiele lomtinaama e gooto e depiteeji makko ɓurɗi faggudu liberal Folashodun Adebisi ngam wonde guwerneer gardiiɗo Banke mawɗo leydi Najeriya e nder bayyinaango hooreejo leydi ndii "jokkondiral e wiɗtooji jokkiiɗi e biro makko e peeje peewnaaɗe e nder fannu kaalis faggudu".[98] Sosde e caggal mum nanngugol Emefiele e juuɗe polis sirlu ngam tuumeede kaalis ownugol ina yi’ee wonde ko huunde nde woɗɗaani e miijooji makko e politikaaji makko e banki apex e eɓɓooji makko e nder laamu ko wayi no arbitrage e les laamu Buhari e waylude kaalis Najeriya. Kono won ƴeewooɓe teskiima darnde politik e nder darnugol Emefiele e nder njuɓɓudi cuuɗiindi ngam ɓeydude njoɓdi ñamaale laamu nguu gila e 5% haa 15% rewrude e laabi e peeje ñalnde aset 10 lewru nduu, ñalnde 16 lewru nduu. E caggal dartagol makko, banke apex balɗe joyi caggal ɗuum ñalnde 14 lewru nduu ittii denndaangal kuule njulaagu kaalis caggal leydi, o acci kaalis leydi ndii ina ustoo haa ɓurta lesɗude e nder luumo hee. Ko ɗum waɗi, hay so wonaa ko meeɗaa waɗde, hollitii ko ɗaminaa caggal nde dartinaa. Tinubu's reforms ceede yi'aama bana ko ɓuri laamu SAP 1986 ngam o yiɗi ɓesdugo faggudu lesdi Naajeeriya e ceede laamu diga wartugo demokaraasi duuɓi cappanɗe ɗiɗi ko adii. Ñalnde 15 lewru nduu, hooreejo leydi Tinubu udditi batu faggudu ngenndi ngu cukko hooreejo leydi Shettima ardii. Diiso ngoo ina jogii yamiroore wasiyaade hooreejo leydi ndii e geɗe faggudu, ina waɗi guwerneer banke mawɗo oo e denndaangal guwerneeruuji dowlaaji fedde nde. Sehil Tinubu ɓadiiɗo, banke njulaagu Wale Edun, woni laamɗo politik kaalis. === Kabinee e toɗɗagol === Hooreejo leydi Tinubu toɗɗiima ñalnde 3 lewru nduu, senaateer George Akume yo won hooreejo laamu fedde nde, Femi Gbajabiamila yo won hooreejo gollordu hooreejo leydi ndii. Tinubu darni hooreejo EFCC Abdulrasheed Bawa nyande 9 lewru Juko nden polis'en sirru Naajeeriya nanngi mo ngam o huuwi bee kuugal maako nyalde woore ɓaawo kawtal hakkunde hukuumaaji SSS e EFCC haa Lagos.Darnde makko hono no Emefiele nii, ina waɗi fenaande no feewi nde tawnoo Bawa ina joginoo Tinubu e nder wiɗto.Bawa lomtii ko Abdulkarim Chukkol, hooreejo EFCC. Hooreejo leydi Tinubu ñalnde 19 lewru nduu hollitii Mallam Nuhu Ribadu ko jaagorgal kisal leydi ndii. Toɗɗagol Nuhu Ribadu, gonnooɗo polis, yi’aama no waylo waylo mawngo diga hukuumaaji konu ɗi ɓooyi laamaago kuuɗe kisal lesdi Naajeeriya.[114] Hooreejo leydi Tinubu laɓɓini ardungal denndaangal konu nguu e konu nguu ñalnde 19 lewru nduu nde o woppi golle ɗee ko ina tolnoo e teemedere e capanɗe joyi seneraaluuji mawɗi. Tiitoonde kisal leydi e les Tinubu ina ɗaminaa maa ardo ɗum e njiimaandi siwil en e les njiimaandi Ofis Jaagorgal Kisal Ngenndiwal, ko fedde doosgal leydi sosaande e hitaande 1993. Tinubu hay so wayliima no feewi e politikaaji kaalis e kaalis, o alaa tawo ko jogori sosde kabine makko. O waɗii noddaali ngam laamu kawral ngam addude ardiiɓe luulndo les makko. Waylo doosgal leydi ndi hooreejo leydi ndii ƴetti, waɗii kuule ngam toɗɗaade jaagorɗe e nder balɗe capanɗe jeegom gadane ɗe o woni e laamu. Tinubu fusi boarduuji ministeeruuji fuu, departemaaji e hukuumaaji lesdi Naajeeriya nyande 19 lewru Juko. Nde o waɗi lewru wooturu e laamu e joofnirde wooteeji ardorde parlemaa Tinubu ina haɗi ɗum neldude noddaango jaagorɗe to Senaa ngam heɗaade ɗum ko adii ñalnde 29 lewru juko. Ñalnde 16 lewru feebariyee hitaande 2024, Tinubu toɗɗii Oyetunde Oladimeji Ojo, dewbo ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Folashade Tinubu, yo won hooreejo fedde toppitiinde koɗki leydi ndii, ɗum addani ɗum ñiŋde ko wiyetee ko jom suudu mum. === Dina === Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2024, Tinubu siifondirii e sariya kuulal ƴettugol leydi Nijeer, We Hail Thee, ko ɗum woni jimɗi ngenndiiji leydi ndii gila 1960 haa 1978, ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum, lomtii Arise, O Banndiraaɓe. Tinubu anndini dowla dow Rivers State ngam ittugo guwerneer man, o lomtina mo bee ardiiɗo toɗɗaaɗo.Movement oo ina ñiŋaa no feewi sabu ko ɗum huunde nde fotaani wonde e doosɗe leydi. === Feere kuudetaa === E darorɗe lewru Seeɗto 2025, kuudetaa baɗaaɗo e laamu Tinubu mo humpitooji konu leydi [[Naajeeriya]] udditi, mo Sahara Reporters yaltini ɗum. Kewu konu ñalngu jeytaare potngu waɗeede ñalnde 1 ut 2025 dartinaama, ofiseeji konu sappo e jeegom nanngaama e juuɗe Agency Intelligence Defense ina heen seneraal brigadier, kolonel, lietnaa kolonel nayi, majoruuji joy, kapiteen ɗiɗo e squadre an hooreejo. Ciimtol gadanol ngol ko feewti e fedde nde, militeer en ɓee njaɓaani ɗum, ɓe ustii nanngugol ngol ko no diisnondiral nii. Feere nde ina wiyee ina waɗi ofiseeji ƴettugol leydi to bannge worgo ɗi Kolonel Mohammed Ma'aji ardii, ina heen ofisee jokkondirɗo e biro jaagorgal kisal ngenndiwal e ballal kaalis ummoraade e gonnooɗo guwerneer e jaagorgal petroŋ Timipre Slyva. Fedde nde ina anniyii foolde laamu fedde ndee e dow fenaande ñalnde 25 lewru nduu, e warde hooreejo leydi ndii e jagge laamu toowɗe keewɗe. Tinubu lomtii mawɓe konu ñalnde 18 lewru nduu, Seneraal Olufemi Oluyede toɗɗaa mawɗo konu, wiɗtooji ina njokki haa jooni. === Feere siwil === ==== [[Amerik]] yanii ==== Winndannde mawnde: 2025 Amerik yanii e leydi [[Nijeer]] E fuɗɗoode lewru Noowammbar 2025, [[Donald Trump]], hooreejo leydi Amerik, yamiri konu Amerik yo heblo ngam waɗde konu e nder leydi Najeriya. Trump hollitii warngooji bonɗi ɗi tuumaama ina mbaɗa e Kerecee’en e ko tuumaa ko bonnude ndimaagu diine, ko ɗum addani mo suɓaade leydi Nijeer “leydi ɓurndi teeŋtude” sabu waasde jogaade doole ngam haɓaade hareeji bonɗi hakkunde renndo e diineeji e nder leydi ndi, tawi ko lislaamnaaɓe, bandiiji, ekstremist en e hareeji hakkunde durooɓe e remooɓe]Hooreejo leydi Naajeeriya, Tinubu, salii ko Trump tuumi koo, o haali ko fayti e darnde laamu Naajeeriya ngam reende ɓiɓɓe leydi mum tawa ko e diine. Ñalnde 25 lewru Duujal hitaande 2025, e dow ɗaɓɓaande laamu Tinubu, leyɗeele dentuɗe Amerik mbaɗii seppo ngam haɓde e Dowla Islaamiyankeejo to worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Hooreejo leydi Amerika Donald Trump, wi'i Amerika fiɗi ngam reenugo Masiihiŋko'en diga fitinaaji diinaaji ɗi ɓe ɗon mari haa woyla lesdi Naajeeriya, fijirde nde'e woni arandeere konu lesdi Naajeeriya ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya. === Politik caggal leydi === Tinubu fuɗɗii njillu mum gadano e nder leydi Najeriya to Pari ñalnde 21 lewru nduu ngam tawtoreede batu kaalis winndereyankeewu ngu yuɓɓinaa to Palais Brongniart tuggi 22 haa 24 lewru nduu. O ummii Pari o fayi London e "njillu keeriiɗo" ɗo o hawri e hooreejo makko Muhammadu Buhari. E lewru ut 2023, o wiyi yo konu Naajeeriya naat e leydi Nijeer e nder kiris Nijeer 2023.Ɗum noon luulndo ngoo ñiŋi ɗum. E lewru Duujal 2025, Tinubu hokki konu lesdi Naajeeriya yamiroore ngam waɗuki kuuɗe konu nder lesdi Benin ngam wallugo laamu lesdi man ɓaawo kuudetaa dow hooreejo lesdi Patrice Talon. E lewru mee 2026, Tinubu fuɗɗii njillu balɗe tati to Farayse ngam hawritde e jom jawɗeele en winndere ndee ngam faddaade peeje faggudu makko. == Miijo e natal renndo == Tinubu e nder nguurndam mum politik fof ina joginoo darnde tiiɗnde e nder politik e faggudu. Miijo Tinubu e yahrude yeeso ina waɗi nafooje potal, nuunɗal renndo, ndimaagu, e anndinde hakkeeji teskinɗi. O yi’i dowla man bana daraniiɗo welwelo jama’aare e nastugo nder rento Naajeeriya bana ko haani ngam tabitinki potal, gooŋgaaku, e kawtal rento.Ndee ɗoo miijo woɗɗaani no feewi e golle makko demokaraasi e nder laamu diineeji e nder leydi Najeriya. === Yiyngooji faggudu === Hooreejo leydi makko e politik faggudu makko, ganndiraaɗo Tinubunomics, ina ɗaminaa maa won yaltugol politik-miijooji e Buharism, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e annduɓe faggudu winndere ndee ina ngoɗɗi tawo sifaa ngal yaltugol to bannge faggudu ; reformeeji e lewru makko adanndu e laamu hollirii yaltude e njuɓɓudi laamu ɓennundi. Banki Duniyaaru e FMI holli haaje laamu garoowo ngam tabitinki kuuɗe makro-structural dow limngal limngal limngal limngal 1980 ngam rewtinki faggudu lesdi Naajeeriya nder limngal limngal limngal lesdi Naajeeriya.Tinubunomiks hollitaama e deftere nde o winndi e Brian Browne, konsul mawɗo Amerik to Lagos. === Lion Bourdillon === Winndannde mawnde: Lion Bourdillon Tinubu ina anndiraa no feewi wonde "Baaba Lagos".Darnde makko e doolnude ɓoggi wuro-dowla mawɗo oo feeñninaama e nder filmo biyeteeɗo The Lion of Bourdillon, filmo 2015 holliroowo darnde Tinubu e politik e kaalis dowla wuro ngoo. Tinubu waɗii ñaawoore ₦150 miliyaar ngam ñaawde peewnoowo oo, Teleeji Afrik jeytaare (AIT).[158] Dokimaa oo dartiima ñalnde 6 marse 2015. O etiima semmbinde golle politik ɗee, haa arti noon e lewru desaambar 2009, nde o habri wonde Fashola e Tinubu ndartinii luural e dow haala suɓaade Fashola e gardagol guwerneer Lagos e hitaande 2011, tawi Tinubuerizire ɓuri yiɗde ko com. Ko nanndi e ɗuum, hare waɗii e hitaande 2015 e dow lomto Fashola, hono Akinwunmi Ambode, o ƴetti Fashola e Tinubu, o werlii teddeendi makko timmundi caggal Ambode.[160] Ambode lomtii Fashola, Tinubu riiwti mo, lomtii mo ko Babajide Sanwo-Olu === Tuumeede fenaande === E hitaande 1993, laamu Amerik ustii jawdi makko sabu ñaawoore nde wiyi wonde laamu Amerik ina jogii sabaabu potɗo » sikkude wonde konte banke Amerik Tinubu ina njogii ngalu ngu o heɓi e njulaagu heroin. O jooɗodii e laamu Amerik, o woppi fotde 460 000 dolaar caggal oon hitaande. Kaayitaaji ñaawirdu e caggal mum ciimtol ñaawoore ndee hollitii wonde o gollodiima e yeeyooɓe heroin ɗiɗo Chicago. E lewru abriil 2007, caggal wooteeji mawɗi, kono hade guwerneer cuɓaaɗo Babatunde Fashola heɓde laamu, laamu fedde ndee addi Tinubu yeeso Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi laamu ngam ñaaweede sabu ko o tuumaa ko e golle ɗe ngonaa sariya e konte 16 ceertuɗe caggal leydi. E lewru Yarkomaa 2009, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis laɓɓini Tinubu e guwerneeruuji James Ibori mo diiwaan Delta e Obong Victor Attah mo diiwaan [[Diiwal Akwa Ibom|Akwa Ibom]] ngam tuumeede warngooji, njulaagu kaalis, njulaagu laamu e njulaagu laamu jowitiingu e yeeyde geɗe lowre Vmobile e hitaande 20674.E lewru suwee 2009, won ciimtol wonde polis metropolitan Angalteer ina loyndotoo njulaagu ngu laamu diiwaan Lagos waɗi e Econet (jooni Airtel). Tinubu wi'i kuugal ngal laaɓɗum, ngal nafata lesdi ndi'i, walaa hakkunde'en. Laamu leydi Naajeeriya salii ɗaɓɓaande leydi Biritaan ngam yaltinde hujjaaji potɗi huutoreede ngam ɓeydaade wiɗtude e ñaawde guwerneeruuji tati ɓooyɗi leydi Najeriya ɗii e nder ñaawirdu London. E nder wooteeji 2019, oto bullion yiytaa ina naata e galle Tinubu to laawol Bourdillion to Ikoyi, ɗum addani mo caggal ɗuum wiyde : « miɗo jogii kaalis ɗo njiɗmi fof. == Nguurndam neɗɗo == Tinubu resi Oluremi Tinubu, gonnooɗo senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Lagos hakkundeejo, e hitaande 1987. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Zainab Abisola Tinubu, Habibat Tinubu e Olayinka Tinubu. O jibini ɓiɓɓe tato e jokkondiral ɓennungal, Kazeem Olajide Tinubu (12 oktoobar 1974 – 31 oktoobar 2017), Folashade Tinubu (jibinaa ko 17 lewru juko 1976) e Oluwaseyi Tinubu (jibinaa ko 13 oktoobar 1985). Yumma Tinubu, Abibatu Mogaji, sankii ñalnde 15 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 96. Ñalnde 31 lewru nduu hitaande 2017, ɓiyiiko biyeteeɗo Jide Tinubu sankii to Londres. Tinubu ko juulɗo. == Teddungal e paabi == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (25 mee 2023) === Tiitooɗe aadaaji === Tinubu ina jogii laamuuji ɗiɗi aadaaji ; ko kanko woni "Asiwaju" Lagos e "Jagaba" Emira Borgu e nder Dowla Nijeer.[176] == Ƴeew kadi == Jigi Bola Doggol hooreeɓe leyɗeele e laamu hannde Doggol hooreeɓe gollordu e dow tolno jaɓgol == Himobe == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] hqobj14knx5jf0snp3ldqyy0t43a5oj 181225 181224 2026-08-05T13:12:04Z Fulani215 7983 /* Lion Bourdillon */ fixed typo 181225 wikitext text/x-wiki {{databox}} Asiwaju '''Bola Ahmed Adekunle Tinubu''' GCFR (jibinaa ko 29 mars 1952) ko o daraniiɗo dawrugol leydi [[Naajeeriya]], woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] 16ɓo e jooni gila hitaande 2023.<ref>{{Cite web|last=Majeed|first=Bakare|date=2023-05-29|title=PROFILE: Bola Tinubu: The Kingmaker becomes Nigeria's President, 16th Leader|url=https://www.premiumtimesng.com/news/601131-profile-bola-tinubu-the-kingmaker-becomes-nigerias-president-16th-leader.html|access-date=2023-05-29|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref> O woniino guwerneer diiwaan [[Lagos]] gila 1999 haa 2007 e senateer diiwaan [[Lagos]] Hirnaange e nder diiwaan tataɓo.<ref>{{Cite web|last=nigerianleaders|date=2024-08-23|title=List Of Lagos State Governors And Their Deputies (1999-Present)|url=https://nigerianleaders.com/list-of-lagos-state-governors-and-their-deputies/|access-date=2026-04-05|website=Nigerian Leaders|language=en-US}}</ref> Tinubu waɗi nguurndam mum gadanal ko to fombina-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], caggal ɗuum o ummii o fayi leydi [[Amerik]] ɗo o janngi ko fayti e hiisa (''accounting'') to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State. O warti lesdi [[Naajeeriya]] nder duuɓi 1980, o huwi haa Mobil [[Naajeeriya]] bana limngal limngal, hade maako nastugo siyaasaaku bana kanndidaa senator [[Lagos]] West nder hitaande 1992 les limngal lanyol ''Social Democratic Party''. Caggal nde dictateur militeer biyeteeɗo Sani Abacha fusi Senaa e hitaande 1993, Tinubu naati e leydi mum, o wonti daraniiɗo kampaañ ngam artirde demokaraasi e nder dingiral fedde wiyeteende ''National Democratic Coalition.''<ref>{{Cite web|last=Fasan|first=Olu|date=2022-07-25|title=For Tinubu, his 'lifelong ambition' trumps the unity of Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/for-tinubu-his-lifelong-ambition-trumps-the-unity-of-nigeria/|access-date=2026-04-05|website=Businessday NG|language=en-US}}</ref> E nder wooteeji gadani ɗi laamu [[Lagos]] waɗi caggal nde laamu nguu waɗi, Tinubu heɓiino nafoore mawnde e nder fedde wiyeteende Alliance for Democracy. Duuɓi nay caggal ɗuum, o dañii woote gardagol manndaa ɗiɗmo. Caggal nde o yalti laamu e hitaande 2007, o waɗii darnde mawnde e sosde fedde wiyeteende All Progressives Congrès e hitaande 2013. E hitaande 2023, o suɓaama hooreejo leydi, o fooli [[Atiku Abubakar]] e [[Peter Obi]].<ref>{{Cite web|last=Chioma|first=Unini|date=2023-02-28|title=#NigeriaElections2023: Final Results of 2023 Presidential Election [As Declared By INEC]|url=https://thenigerialawyer.com/inigeriaelections2023-final-results-of-2023-presidential-election-as-declared-by-ineci/|access-date=2026-04-05|website=TheNigeriaLawyer|language=en}}</ref> E gardagol makko laamu nguu joofniri ko adii ballal petroŋ, e wiyde mum ko ŋakkeende ngalu,<ref>{{Cite web|title=Nigerian petrol prices reach record high after subsidy removal|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/7/18/nigerian-petrol-prices-reach-record-high-after-subsidy-removal|access-date=2025-02-23|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> fusi juɓɓule laamu keewɗe e nder juɓɓule fedde nde e gollorɗe laamu, lomtiniri ko ɓuri heewde e ardorde konu e paramilitaare, wallitii golle diiwaan oo ngam jaabaade 2025' d securé e Dental Dowlaaji [[Amerik]] e Bentat ''the cooperation'' e Bentat ''cooperation'' 2025 feewde e Dowla Islaamiyankeejo e wuurde e kuudetaa mo tuumaama.<ref>{{Cite web|last=Lee|first=David D.|title=Nigeria says it deployed jets, troops to Benin to 'dislodge coup plotters'|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/12/8/nigeria-says-it-deployed-troops-to-benin-to-dislodge-coup-plotters|access-date=2026-04-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2026-01-26|title=Alleged Coup: Military Hands Over Report To Tinubu|url=https://dailytrust.com/alleged-coup-military-hands-over-report-to-tinubu/|access-date=2026-04-05|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> ==Nguurndam gadano== Tinubu jibinaa ko [[Lagos]], e nder galle juulɓe jeyaaɓe e leñol [[Yoruba language|Yoruba]],<ref>{{Cite news|first=Okeri|last=Ngutjinazo|title=Who is Bola Tinubu, Nigeria's new president?|newspaper=Deutsche Welt|date=May 29, 2023|url=https://www.dw.com/en/who-is-nigerias-new-president-bola-tinubu/a-64851330|via=|archive-url=|archive-date=}}</ref> ɓii Abibatu Mogaji, Ìyál'ọ́jà [[Lagos]]. O jaɓaama e nder binndanɗe koolniiɗe wonde o jibinaa ko e hitaande 1952;<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2023/feb/24/godfather-of-lagos-is-the-man-to-beat-in-pivotal-nigerian-election|title='Godfather of Lagos' is the man to beat in pivotal Nigerian election|newspaper=The Guardian|date=24 February 2023|last1=Burke|first1=Jason}}</ref> ndeeɗoo hitaande jibinannde ina waɗi sahaaji luulndiiɓe politik, ɓe mbiyi ko o mawɗo no feewi. Won e lowre koolkisaande ina teskaa wonde duuɓi makko hoolkisaaka.<ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/world/africa/article/nigerian-presidential-candidate-proves-hes-fit-for-office-on-exercise-bike-fhq7z7l7p|title=Nigerian presidential candidate 'proves he's fit for office' — on exercise bike|author=Richard Assheton}}</ref><ref>{{cite web|last1=Amaechi|first1=Ikechukwu|title=Tinubu and the certificate scandal that refuses to die|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=30 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=7 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707230143/https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|url-status=live}}</ref> ==Jaangirde== Tinubu janngi haa janngirde lesre St. John, Aroloya, [[Lagos]] ko adii o yaha janngirde sukaaɓe haa Ibadan.<ref>{{Cite web|title=Bola Tinubu Biography: Life Story and Age Accomplishments of Asiwaju|url=https://buzznigeria.com/bola-tinubu/|access-date=2023-05-29|website=buzznigeria.com|date=27 July 2022}}</ref> Tinubu arii leydi [[Amerik]] ko e hitaande 1975, ɗo o fuɗɗii jaŋde leslesre ko adii fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Richard J. Daley to [[Chicago]], caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Chicago]] ''State'' ɗo o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi. O golli golle keewɗe ko wayi no lootoowo diƴƴe, garde jamma e sofereeɓe taksi ngam wallitde hoore makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-23">{{Cite web|date=2011-07-23|title=Asiwaju Bola Tinubu - Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|access-date=2024-12-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011}}</ref> O waɗi doggol honor dean nde o woni janngoowo leslesre e jannginde remedial class tutorials, yoga e wondiiɓe makko ina njetta lectures makko ngam ɓeydagol toɓɓe maɓɓe. Tinubu ko hooreejo fedde hiisawal duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande makko mawnde. GPA makko mo o heɓi ko 3.54. Tinubu heɓi bakkaa mum ko faati e njuɓɓudi njulaagu e hitaande 1979.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-232" /><ref>{{cite web|last1=Ufuoma|first1=Vincent|title=Chicago University replies ICIR on Tinubu's controversial certificate|url=https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=27 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=8 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708190307/https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ade|first=Adesomoju|date=2023-10-05|title=Chicago varsity confirms Tinubu's graduation, identity, inconsistent on certificate submitted to INEC|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231008192033/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|archive-date=2023-10-08|access-date=2025-02-17|website=Premium Times}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Caggal nde o heɓi bak makko, Tinubu golliima e sosiyeteeji [[Amerik]] biyeteeɗi Arthur Andersen, Deloitte e GTE.<ref>{{cite web|title=My Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011|access-date=24 December 2009|publisher=Asiwaju Bola Tinubu}}</ref><ref name="GhanaWebTinubu">{{cite news|title=How I made my first million dollars in America - Bola Tinubu reveals|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/africa/How-I-made-my-first-million-dollars-in-America-Bola-Tinubu-reveals-1573562|access-date=8 July 2023|work=GhanaWeb|date=1 July 2022|language=en}}</ref> To Deloitte, o dañii humpito e golle ƴeewndo e njuɓɓudi konsulteer wonande sosiyeteeji Fortune 500. O woniino jiiloowo e fedde Saudi Aramco, gollodiiɗo mum e ''National Oil'', o wallitii e sosde njuɓɓudi maɓɓe hiisa e ƴeewndo, o ardii kadi ƴellitaare makko adannde e kaalis.Tinubu ummiima London ɗo o heɓi gollal ngam wonde ƴeewtotooɗo petroŋ e nder leydi Angalteer hade makko naatde e fedde nde wonaa laamuyankoore (jooni Seplat Energy) ngam wonde hooreejo sosiyetee mawɗo e kaalis e nder kitaale 1980.<ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30">{{Cite web|title=My education, career at Deloitte, Mobil, others - Tinubu|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/06/30/my-education-career-at-deloitte-mobil-others-tinubu/|access-date=2024-12-23|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=12 Dec 2024|title=Seplat Energy Plc ("Seplat Energy" or the "Company") Completion of the Acquisition of MPNU|url=https://www.seplatenergy.com/media/fohcbgzc/corporate-announcement-on-completion-december-12th-2024.pdf}}</ref>.<ref name="bbc2">{{cite web|author=Barnaby Phillips|date=20 February 1999|title=Lagos hopes for change|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109062035/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|archive-date=9 January 2010|access-date=24 December 2009|work=BBC News}}</ref><ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30" /> Tinubu waɗii darnde tiiɗnde e mooɓugo ceede ngam taskaramji ɓamtaare rento nder Lagos ardungal Primrose Group, hukuuma kuugal siyaasaaku ɗon ƴama waylaare mawnde nder siyaasaaku lesdi man wakkati laamu Babangida. O suɓii caggal mum naatde e politik ngam waylude golle makko keewɗe e nder Mobil.<ref>{{Cite web|last=Ololade|first=Olatunji|date=2023-03-03|title=Tinubu: President-elect against all odds|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-president-elect-against-all-odds/|access-date=2024-12-23|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Golle politik Tinubu puɗɗii ko e hitaande 1991,<ref>{{Cite web|date=26 January 2022|title=Tinubu's house of war|url=https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032420/https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=TheCable|language=en-US}}</ref> nde o naati lannda Sosiyaalist Demokaraasi, o tawtoraama no feewi kampaañ ngam suɓaade [[Moshood Kashimawo Abiola]].<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2023-06-12|title=Tinubu, June 12 and NADECO|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-june-12-and-nadeco/|access-date=2026-04-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Republique tataɓo == Winndannde mawnde: Republique [[Naajeeriya|Najeriya]] tataɓo E hitaande 1992, o suɓaama e nder Senaa, o lomtii diiwaan Senaa [[Lagos]] West. To Asaambele ngenndi, o ardii Goomu Senaa ko faati e Bankeeji, Kaalis, Appropriation, e Kaalis.<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|title=YORUBA LEADERSHIP: THE CAP AND THE SHOES FIT ASIWAJU BOLA TINUBU|publisher=NigeriaWorld|date=4 May 2008|access-date=24 December 2009|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173345/http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|url-status=live}}</ref> Caggal nde njeñtudi wooteeji hooreleydaagu ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ustaa, Tinubu wonti tergal sosngal fedde wiyeteende NADECO, fedde nde ina moofti ballal ngam artirde demokaraasi e anndinde Abiola wonde keɓɗo woote ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993.<ref>{{Cite web|last=247ureports|date=2026-04-05|title=From NADECO To 2027: How Rejection Rewrote The Histories Of Tinubu, Reno Omokri, Fani-Kayode, And Bwala|url=https://247ureports.com/2026/04/from-nadeco-to-2027-how-rejection-rewrote-the-histories-of-tinubu-reno-omokri-fani-kayode-and-bwala/|access-date=2026-04-07|website=247 Ureports|language=en-US}}</ref> === Egginde e hootde === Binndanɗe mawɗe: Kawtal ngenndiwal demokaraasi ([[Naajeeriya]]) e dictature militaire e nder leydi [[Naajeeriya]] Caggal nde o heɓi laamu e gardagol konu leydi Seneraal [[Sani Abacha]],<ref>{{Cite web|author=Olagunju B. B.|date=2021-10-17|title=Most Comprehensive Tinubu interview about his early life, struggles abroad, against military, governorship, others -|url=https://thenewsnigeria.com.ng/2021/10/17/most-comprehensive-tinubu-interview-about-his-early-life-struggles-abroad-against-military-governorship-others/|access-date=2023-05-30|website=The NEWS}}</ref> Tinubu fotnoo ko nanngeede, nanngeede, ƴattaade, e hulɓinaade nguurndam makko, ɗum addani mo dogde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ngam kisal. O woppaani, o naati e NADECO caggal leydi e nder eggude ngam jokkude haɓaade laamu demokaraasi e artirde laamu e nder leydi ndii. O yahi eggude e hitaande 1994, o arti leydi ndii e hitaande 1998 caggal maayde Abacha, ɗum addani mo waylude leydi ndii e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nayaɓiri.<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|title=They labelled me military mole in NADECO for nothing – Bucknor Akerele|date=10 October 2009|author=Jide Ajani|publisher=Vanguard|access-date=24 December 2009|archive-date=27 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227232859/http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|url-status=live}}</ref> E nder balɗe garooje wooteeji 1999, Bola Tinubu wonnoo ko gardiiɗo ardiiɓe fedde wiyeteende Ibraahiima Adesanya e Ayo Adebanjo.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|title=Acceptable face of godfatherism?|author=Duro Onabule|date=14 March 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226165315/http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|archive-date=26 February 2010}}</ref> O yahi haa o heɓi nasaraaku nder suɓol ardiiɓe lesdi [[Lagos]] ngam o fooli Funsho Williams e Wahab Dosunmu, gonnooɗo ministaajo kuuɗe e koɗki.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|title=Why the military toppled Shagari|author=DURO ADESEKO|date=20 December 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201171918/http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|archive-date=1 February 2009}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|title=PDP's insatiable thirst|author=Olusola Balogun|date=25 October 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101128145704/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|archive-date=28 November 2010}}</ref> E lewru Yarkoma hitaande 1999, o darii ngam wonde guwerneer diiwaan Lagos e dow tikket AD, o suɓaama guwerneer. == Gomnaajo lesdi Lagos (1999-2007) == Ko o daraniiɗo dabareeji siyaasaaku, Tinubu wuuri wakkati laamu nguu, nde lannda ''People’s Democratic Party'' (PDP) heɓti laamu mawngu dow lesdi Naajeeriya, o laati Gomnaajo gooto tan suɓaama nder lesdi [[Naajeeriya]]. Ɗum addani ɓe heewde luural e laamu fedde nde PDP joginoo, haa teeŋti noon e sosde nokkuuji 37 goɗɗi ngam ƴellitde diiwaanuuji [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=21 years after, Lagos Assembly to scrap 37 LCDAs created by Tinubu in major overhaul|url=https://pmnewsnigeria.com/2024/10/17/21-years-after-lagos-assembly-to-scrap-37-lcdas-created-by-tinubu-in-major-overhaul/|access-date=2026-04-07|language=en-US}}</ref> Ñaawirde toownde (Cour suprême) ƴetti kuulal ngam wallitde mo, yamiri yo kaalis laamu nokkuyankeewu leydi [[Lagos]] nanngaa. E nder duuɓi 8 ɗi o woni e laamu, Tinubu fuɗɗiima mahde laabi kesi, ɗaɓɓuɗi ngam heblude haajuuji yimɓe leydi ndii ɓeydotooɗi yaawde. Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, hooreejo lesdi Lagos, lesdi [[Naajeeriya]] (1999-2007), heɓi ceede ɗuuɗɗe ngam ardungal maako ngal ɗon mari bawɗe. Ɗii ɗon hawti bee Gomnati ɓurduɗum nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hitaande 2000 diga suudu filu [[Naajeeriya]]-Beljik, Y2002 ceede kuuɗe ɓurduɗe ngam ɓesdugo taariindi ngurdam diga ministaajo kuuɗe lesdi [[Naajeeriya]] e kawtal ONU Habitat, e Y2000 ceede laamu ɓurduɗum nder ordinateer nder [[Naajeeriya]] diga kawtal ordinateeruuji [[Naajeeriya]] . O hokkaama kadi seedantaagal ''Doctor Honorary of Law'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia ''State University'' ngam darnde makko e nder demokaraasi, laamu moƴƴu, e ɓamtaare leydi [[Naajeeriya]]. Tinubu ina jogii tiitoonde laamu keewnde, ina wallita pelle karallaagal e renndo keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|title=New road opens up Ijegun community|author=FEMI BABAFEMI|date=29 June 2005|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061231191044/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|archive-date=31 December 2006}}</ref> Tinubu, e wondude e cukko guwerneer keso, Femi Pedro, heɓiino suɓaade kadi ngam wonde guwerneer e [[lewru]] abriil 2003. Dowlaaji goɗɗi ɗii fof e nder Fuɗnaange-rewo, njippiima e lannda Demokaraasi Yimɓe e ɗeen cuɓagol.<ref>{{cite web |url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|title=One-party state: Who will stop PDP?|author=Olusola Balogun|date=6 September 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106165431/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|archive-date=6 January 2010}}</ref> O nasti nder hare bee laamu lesdi ndi [[Olusegun Obasanjo]] jogi, dow ko laarani lesdi [[Lagos]] woodi hakke sosde nokkuuje kese ngam heɓugo ko laarani ɓiɓɓe lesdi maako ɗuuɗɓe. Luural ngal waɗi laamu lesdi ndi'i hoosugo ceede ko hewti diidaaɗi lesdi nder jiha kan.<ref>{{Cite news|title=Tinubu and His Lifelong Ambition|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/25/tinubu-and-his-lifelong-ambition/|access-date=2023-05-18|newspaper=[[This Day]]}}</ref> E nder balɗe cakkitiiɗe ɗe o woni e laamu, o woniino e hareeji jokkondirɗi e laamuuji PDP ko wayi no Adeseye Ogunlewe, gonnooɗo senateer diiwaan Lagos, wonnooɗo jaagorgal golle, e Bode George, hooreejo PDP to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|date=17 June 2004|title=Pains, anguish of Ogunlewe/George Army on Lagos roads|author=Tolu Olarewaju|publisher=Daily Independent|access-date=13 November 2009|archive-date=8 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108234408/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|url-status=usurped}}</ref> E hitaande 2006, Tinubu etinooma wallude cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] e oon sahaa, [[Atiku Abubakar]], yo won hooreejo lannda makko keso, hono Kongres Action de Najeria (ACN). Abubakar wonnooɗo tergal lannda PDP, ko ɓooyaani koo o fotnoo ko luural e hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] ngam yiɗde Abubakar lomtaade Obasanjo e laamu. Tinubu hokki Abubakar fartaŋŋe wayluki lanndaaji e nastuki AC, hokki mo kanndidaajo lanyol maako, bee sarɗi dow kanko, Tinubu, o laatoto ardiiɗo Atiku Abubakar. Atiku salii eɓɓaande ndee, nde o wayli e AC, o suɓii kanndidaa gooto ummoriiɗo Fuɗnaange-rewo, hono senaateer Ben Obi. Hay so tawii Atiku ina doga e laamu e dow laylaytol Tinubu e nder woote ɗe, PDP ina jokki heɓde, e nder ƴaañgal leydi.[36] Jokkondiral hakkunde Tinubu e cukko guwerneer Femi Pedro ɓeydiima tiiɗde caggal nde Pedro holliti anniya mum tawtoreede wooteeji guwerneer. Pedro ina haɓananoo wonde kanndidaa AC ngam wonde guwerneer e wooteeji 2007, kono o itti innde makko e ñalnde aset noddaango lannda. O woppi lannda Labour tawi omo jokki e darnde makko e cukko guwerneer.[37] Tinubu laamu lesdi Lagos timmini nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007, nde lomto maako e gonnooɗo hooreejo hukuumaaji lesdi Babatunde Fashola hoosi laamu lesdi Lagos.[38][39] == Ko adii laamu (2007-2023) == === Fiilngo 2007 === E hitaande 2009, caggal nde lannda Demokaraasi Leñol (PDP) heɓi nafoore mawnde e wooteeji lewru abriil 2007, Tinubu naati e kaaldigal ngam hawrude e lanndaaji luulndo ceertuɗi ɗii, mbaɗta ɗum "lannda mawɗo" baawɗo luulndaade PDP laamiiɗo e oon sahaa.[40] E lewru marse 2009, wonno ko haala wonde fedde ina anndaa ngam warde Tinubu.[41] === Woote hooreleydaagu 2011 === Tinubu bana hooreejo lesdi ACN, o jaɓi e peeñcu kanndidaaku hawtuki Nuhu Ribadu e Fola Adeola bana kanndidaajo ACN ngam suɓugo hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi nder hitaande 2011.[42] Sahara Reporters caggal mum hollitii wonde Tinubu waɗii nanondiral e laamu Jonathan ngam wallitde mo e suɓaade mo e nokku makko walla o fotnoo waɗde ñaawoore fenaande nde laamu fedde ndee fawi e dow makko e dow tuumeeji ɗiɗi ɗi laamu fedde ndee fawi e makko ngam jaŋde makko.[43][44] Tinubu adii hebbinde ɓataakeeji kanndidaaji guwerneer e hitaande 1998 to Komiseer Suɓngo Leydi ndi, o jaɓi e fenaande wonde o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan.[45] Tinubu caggal mum hollitii e nder doggol wooteeji 2015 wonde o jaɓii kanndidaagal Goodluck Jonathan sabu agenda makko mo o yi'i e peewnugol, ko ɗum huunde nde o ñaawiino ko adii ɗuum jaaynde wiyeteende Sahara Reporters.[42][46][47] === Woote hooreleydaagu 2015 === Binndanɗe mawɗe: Suɓol mawngol leydi Naajeeriya 2015 e Kongres Progressives kala E lewru feebariyee 2013, Tinubu ina jeyaa e dawriyankooɓe heewɓe sosnooɓe lannda "luulndo mawngo" e kawral lanndaaji luulndo tati ɓurɗi mawnude e nder leydi Najeriya – Kongres Action mo Najeriya (ACN), Kongres ngam Waylude Yahrude yeeso (CPC), Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP), fedde AlllliPD Progressives (PGAAP Grand Action). lannda Demokaraasi Yimɓe laamiiɗo e oon sahaa[48] – e nder Kongres Demokaraasi (APC).[49] E hitaande 2014, Tinubu wallitii gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, Seneraal [[Muhammadu Buhari]], hooreejo fedde CPC nde APC – mo yamiri tokkugol yimɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, kadi ko adii ɗuum o tawtoraama e wooteeji 2003, 2007 e 2011 ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi CPC[0]. Tinubu fuɗɗiima yiɗde wonde cukko hooreejo leydi Buhari kono caggal ɗuum o jaɓi Yemi Osinbajo, sehil makko e gonnooɗo komisinaajo ñaawoore.[51] E hitaande 2015, Buhari wadi APC ngam heɓugo nasaraaku, o timmini laamu PDP duuɓi 16, nden o laati arandeere nde hooreejo leydi Naajeeriya jooɗiiɗo jooni o fooli kanndidaajo luutooɓe.[52] Tinubu yahi yeeso ngam waɗugo kuugal mawngal nder laamu Buhari, o wallitorii kuuɗe laamu nden o jokki bee jokkirgol lesdi ndi'i, ngam o ɗon mari haaje laataago hooreejo lesdi.[53] E hitaande 2019, o walli Buhari ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, o fooli kanndidaajo PDP mo Atiku Abubakar. E hitaande 2020, caggal caɗeele nder lannda ka addani Tinubu ittude sehil mum e hooreejo lannda Adams Oshiomole, ina sikkaa ko ɗum waɗi ko ngam ustude darnde Tinubu ngam wonde hooreejo leydi ko adii hitaande 2023.[54] === Woote hooreleydaagu 2023 === Winndannde mawnde: Suɓol hooreejo leydi Najeriya 2023 Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2022, Tinubu waɗii bayyinaango mum e dow sarɗi ngam suɓaade hooreejo leydi.[55][56][57] Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, Tinubu heɓi wooteeji kawral lannda APC laamu nguu, o heɓi 1 271, o fooli cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo e Rotimi Amaechi ɓe keɓi 235 e 316.[58] Ñalnde 1 marse 2023, INEC hollitii Tinubu ko kañum heɓi jaaliiɗo e woote hooreleydaagu 2023.[59] O bayyinaama hooreejo leydi caggal nde o heɓi 8 794 726 woote ngam foolde luutndiiɓe makko. O ƴetti 36,6 e nder teemedere woote ɗee, o suɓii ko famɗi fof 25 e nder teemedere e nder diiwanuuji 28, ko seeɗa tan o heɓi ngam heɓde hooreejo leydi e nder daawal gootal.[60] Koolaaɗo kuuɓal makko ɗiɗaɓo biyeteeɗo Atiku Abubakar, mo lannda luulndo (PDP) heɓi 6 984 520 woote. Peter Obi, mo lannda Labour, heɓi 6 101 533 woote ngam arde tataɓo.[61] Woote kuuɓtodinɗe ɗee teskaama e fuɗɗoode ko heewi e wooteeji ɗii, e ŋakkeende wooteeji jam. Nde marsaama e ciimtol soodgol wooteeji, hulɓinaade wootooɓe, njanguuji e nokkuuji wooteeji e nder nokkuuji goɗɗi, e ardiiɓe wooteeji ɗi ngonaa e waktuuji mum en wondude e tuumeede fenaande laaɓtunde;[62][63] ngam ɓeydude geɗe e hoolaare e wooteeji ɗii, ardiiɓe Komisariyaa Wootooɓe Ngenndiijo Jeytaare viewing portvious result to EC tabitinaama maa waɗ e ñalawma woote.[64][65][66] No njeñtudi leydi ndii fuɗɗiri anndineede ñalnde 26 feebariyee to nokku college ngenndiijo to Abuja, luulndo ngoo feeñii nde tawnoo doggi njeñtudi ɗii njoɓaaka haa jooni ko adii anndinde ɗum en no sariya yamiri nii.[67][68] Ɗee geɗe wondude e haalaaji cemmbinɗi INEC ummoraade e ƴeewooɓe e pelle renndo siwil, addani kampaañ Abubakar, Obi, e Kwankwaso naamnaade, caggal ɗuum jaɓa e dow laabi njeñtudi wooteeji bayyinaaɗi ɗii haa ñalnde 28 feebariyee.[69][70][71][72] Kampaañiji luulndo tati mawɗi ɗii fof, ko jiidaa e won e pelle renndo siwil e gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, noddii komisiyoŋ oo yo yuɓɓin woote ɗee sabu fenaande e fitinaaji.[73][74][75][76][77] E nder ɗuum, kampaañ Tinubu yetti komisiyoŋ oo, o noddii nanngugol haalooɓe PDP ngam "waɗde fitinaaji."[78] Subaka law 1 mars, hooreejo INEC, Mahmood Yakubu, hollitii Tinubu ko kañum woni jaaliiɗo caggal nde njeñtudi dowri ndii fof hawraa.[79] E nder jaabawol, Abubakar, Obi, e Kwankwaso njaɓaani, ɓe kuniima luulndaade njeñtudi ndii.[80][81][82] == Hooreejo leydi (2023–hannde) == Joɗnde Tinubu e jaagorgal leydi Angalteer ko feewti e caggal leydi, hono James Cleverly (lewru ut 2023) Tinubu fuɗɗi laamu lesdi Naajeeriya nyande 29 lewru Mayru hitaande 2023. O hunni hooreejo lesdi Naajeeriya diga hooreejo kiitaaji Olukayode Ariwoola wakkati 10:41 (WAT) haa juulde udditgol laamu maako haa Eagle Square haa Abuja.[83] Laamu makko, nde laɓɓini caɗeele sariya luulndo ngoo caggal wooteeji marse, ina jaɓee no feewi tawa hay gooto luulndaaki ɗum, ina jogii kadi laabi sariyaaji winndereeji.[84] Hooreeɓe leyɗeele e laamuuji keewɗi tawtoraama kewu nguu.[85] Tinubu hokkaama teddungal mawngal nder lesdi ndi'i, ko ardiiɗo lesdi ndi'i, Muhammadu Buhari, nden cukko hooreejo lesdi Kashim Shettima hokkaama tedduŋgal ɗiɗaɓal dow ko laarani ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nyande 25 lewru Mayru hitaande 2023. === Peewnugol faggudu === Tinubu e nder konngol mum gadanol, hollitii ittugol ballal laamu nguu e petroŋ. Haala ka o wi'i nder yewtere maako arandeere, waɗi soodugo kulniiɗum arandejum e ɓesdugo ceede nder jemmaare woore haa nokkuuje pompiyeeje nder lesdi Naajeeriya. Senndikaa ngenndiijo gollooɓe NLC noddii seppooji e seppooji e nder leydi ndii fof ngam ɓeydude coggu petroŋ, ɗum noon caggal ɗuum ɓe ngoppitaa e nder kaaldigal jokkiingal e wakili’en laamu. Ballal laamu dow nyaamdu petrol waɗi ƴiiƴam dow ceede laamu lesdi Naajeeriya nder duuɓi cappanɗe jowi nden ittugo man ɗon mari bawɗe mawɗe haa Banki Adunaaru ngam faggudu Naajeeriya. Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2023, Tinubu timminii ballal coodguuli petroŋ gonɗi e leydi Naajeeriya, ɗum addani privatisation e nder gollorɗe petroŋ Naajeeriya. Ballal ngal waɗiino laamu Naajeeriya miliyaaruuji 10 dolaar hitaande kala e sahaa nde Tinubu timmini ɗum. Hooreejo leydi Tinubu, jamma 9 lewru juko, dartini golle Godwin Emefiele, hooreejo lesdi Naajeeriya. Emefiele's suspension woni ɗiɗaɓre nde hooreejo banki apex nder taariiha maako itti hooreejo lesdi [[Naajeeriya]]. Emefiele nanngaama e juuɗe polis sirlu leydi Najeriya SSS to Lagos ngam yiɗde dogde leydi ndii fayde leydi Benin. Sosde ɗum yiytaa ko no ƴellitaare moƴƴere. Emefiele ko banke konservatiif mo limtaa e duɗal ɓooyngal ngam ƴellitde naira Najeriya. Emefiele lomtinaama e gooto e depiteeji makko ɓurɗi faggudu liberal Folashodun Adebisi ngam wonde guwerneer gardiiɗo Banke mawɗo leydi Najeriya e nder bayyinaango hooreejo leydi ndii "jokkondiral e wiɗtooji jokkiiɗi e biro makko e peeje peewnaaɗe e nder fannu kaalis faggudu".[98] Sosde e caggal mum nanngugol Emefiele e juuɗe polis sirlu ngam tuumeede kaalis ownugol ina yi’ee wonde ko huunde nde woɗɗaani e miijooji makko e politikaaji makko e banki apex e eɓɓooji makko e nder laamu ko wayi no arbitrage e les laamu Buhari e waylude kaalis Najeriya. Kono won ƴeewooɓe teskiima darnde politik e nder darnugol Emefiele e nder njuɓɓudi cuuɗiindi ngam ɓeydude njoɓdi ñamaale laamu nguu gila e 5% haa 15% rewrude e laabi e peeje ñalnde aset 10 lewru nduu, ñalnde 16 lewru nduu. E caggal dartagol makko, banke apex balɗe joyi caggal ɗuum ñalnde 14 lewru nduu ittii denndaangal kuule njulaagu kaalis caggal leydi, o acci kaalis leydi ndii ina ustoo haa ɓurta lesɗude e nder luumo hee. Ko ɗum waɗi, hay so wonaa ko meeɗaa waɗde, hollitii ko ɗaminaa caggal nde dartinaa. Tinubu's reforms ceede yi'aama bana ko ɓuri laamu SAP 1986 ngam o yiɗi ɓesdugo faggudu lesdi Naajeeriya e ceede laamu diga wartugo demokaraasi duuɓi cappanɗe ɗiɗi ko adii. Ñalnde 15 lewru nduu, hooreejo leydi Tinubu udditi batu faggudu ngenndi ngu cukko hooreejo leydi Shettima ardii. Diiso ngoo ina jogii yamiroore wasiyaade hooreejo leydi ndii e geɗe faggudu, ina waɗi guwerneer banke mawɗo oo e denndaangal guwerneeruuji dowlaaji fedde nde. Sehil Tinubu ɓadiiɗo, banke njulaagu Wale Edun, woni laamɗo politik kaalis. === Kabinee e toɗɗagol === Hooreejo leydi Tinubu toɗɗiima ñalnde 3 lewru nduu, senaateer George Akume yo won hooreejo laamu fedde nde, Femi Gbajabiamila yo won hooreejo gollordu hooreejo leydi ndii. Tinubu darni hooreejo EFCC Abdulrasheed Bawa nyande 9 lewru Juko nden polis'en sirru Naajeeriya nanngi mo ngam o huuwi bee kuugal maako nyalde woore ɓaawo kawtal hakkunde hukuumaaji SSS e EFCC haa Lagos.Darnde makko hono no Emefiele nii, ina waɗi fenaande no feewi nde tawnoo Bawa ina joginoo Tinubu e nder wiɗto.Bawa lomtii ko Abdulkarim Chukkol, hooreejo EFCC. Hooreejo leydi Tinubu ñalnde 19 lewru nduu hollitii Mallam Nuhu Ribadu ko jaagorgal kisal leydi ndii. Toɗɗagol Nuhu Ribadu, gonnooɗo polis, yi’aama no waylo waylo mawngo diga hukuumaaji konu ɗi ɓooyi laamaago kuuɗe kisal lesdi Naajeeriya.[114] Hooreejo leydi Tinubu laɓɓini ardungal denndaangal konu nguu e konu nguu ñalnde 19 lewru nduu nde o woppi golle ɗee ko ina tolnoo e teemedere e capanɗe joyi seneraaluuji mawɗi. Tiitoonde kisal leydi e les Tinubu ina ɗaminaa maa ardo ɗum e njiimaandi siwil en e les njiimaandi Ofis Jaagorgal Kisal Ngenndiwal, ko fedde doosgal leydi sosaande e hitaande 1993. Tinubu hay so wayliima no feewi e politikaaji kaalis e kaalis, o alaa tawo ko jogori sosde kabine makko. O waɗii noddaali ngam laamu kawral ngam addude ardiiɓe luulndo les makko. Waylo doosgal leydi ndi hooreejo leydi ndii ƴetti, waɗii kuule ngam toɗɗaade jaagorɗe e nder balɗe capanɗe jeegom gadane ɗe o woni e laamu. Tinubu fusi boarduuji ministeeruuji fuu, departemaaji e hukuumaaji lesdi Naajeeriya nyande 19 lewru Juko. Nde o waɗi lewru wooturu e laamu e joofnirde wooteeji ardorde parlemaa Tinubu ina haɗi ɗum neldude noddaango jaagorɗe to Senaa ngam heɗaade ɗum ko adii ñalnde 29 lewru juko. Ñalnde 16 lewru feebariyee hitaande 2024, Tinubu toɗɗii Oyetunde Oladimeji Ojo, dewbo ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Folashade Tinubu, yo won hooreejo fedde toppitiinde koɗki leydi ndii, ɗum addani ɗum ñiŋde ko wiyetee ko jom suudu mum. === Dina === Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2024, Tinubu siifondirii e sariya kuulal ƴettugol leydi Nijeer, We Hail Thee, ko ɗum woni jimɗi ngenndiiji leydi ndii gila 1960 haa 1978, ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum, lomtii Arise, O Banndiraaɓe. Tinubu anndini dowla dow Rivers State ngam ittugo guwerneer man, o lomtina mo bee ardiiɗo toɗɗaaɗo.Movement oo ina ñiŋaa no feewi sabu ko ɗum huunde nde fotaani wonde e doosɗe leydi. === Feere kuudetaa === E darorɗe lewru Seeɗto 2025, kuudetaa baɗaaɗo e laamu Tinubu mo humpitooji konu leydi [[Naajeeriya]] udditi, mo Sahara Reporters yaltini ɗum. Kewu konu ñalngu jeytaare potngu waɗeede ñalnde 1 ut 2025 dartinaama, ofiseeji konu sappo e jeegom nanngaama e juuɗe Agency Intelligence Defense ina heen seneraal brigadier, kolonel, lietnaa kolonel nayi, majoruuji joy, kapiteen ɗiɗo e squadre an hooreejo. Ciimtol gadanol ngol ko feewti e fedde nde, militeer en ɓee njaɓaani ɗum, ɓe ustii nanngugol ngol ko no diisnondiral nii. Feere nde ina wiyee ina waɗi ofiseeji ƴettugol leydi to bannge worgo ɗi Kolonel Mohammed Ma'aji ardii, ina heen ofisee jokkondirɗo e biro jaagorgal kisal ngenndiwal e ballal kaalis ummoraade e gonnooɗo guwerneer e jaagorgal petroŋ Timipre Slyva. Fedde nde ina anniyii foolde laamu fedde ndee e dow fenaande ñalnde 25 lewru nduu, e warde hooreejo leydi ndii e jagge laamu toowɗe keewɗe. Tinubu lomtii mawɓe konu ñalnde 18 lewru nduu, Seneraal Olufemi Oluyede toɗɗaa mawɗo konu, wiɗtooji ina njokki haa jooni. === Feere siwil === ==== [[Amerik]] yanii ==== Winndannde mawnde: 2025 Amerik yanii e leydi [[Nijeer]] E fuɗɗoode lewru Noowammbar 2025, [[Donald Trump]], hooreejo leydi Amerik, yamiri konu Amerik yo heblo ngam waɗde konu e nder leydi Najeriya. Trump hollitii warngooji bonɗi ɗi tuumaama ina mbaɗa e Kerecee’en e ko tuumaa ko bonnude ndimaagu diine, ko ɗum addani mo suɓaade leydi Nijeer “leydi ɓurndi teeŋtude” sabu waasde jogaade doole ngam haɓaade hareeji bonɗi hakkunde renndo e diineeji e nder leydi ndi, tawi ko lislaamnaaɓe, bandiiji, ekstremist en e hareeji hakkunde durooɓe e remooɓe]Hooreejo leydi Naajeeriya, Tinubu, salii ko Trump tuumi koo, o haali ko fayti e darnde laamu Naajeeriya ngam reende ɓiɓɓe leydi mum tawa ko e diine. Ñalnde 25 lewru Duujal hitaande 2025, e dow ɗaɓɓaande laamu Tinubu, leyɗeele dentuɗe Amerik mbaɗii seppo ngam haɓde e Dowla Islaamiyankeejo to worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Hooreejo leydi Amerika Donald Trump, wi'i Amerika fiɗi ngam reenugo Masiihiŋko'en diga fitinaaji diinaaji ɗi ɓe ɗon mari haa woyla lesdi Naajeeriya, fijirde nde'e woni arandeere konu lesdi Naajeeriya ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya. === Politik caggal leydi === Tinubu fuɗɗii njillu mum gadano e nder leydi Najeriya to Pari ñalnde 21 lewru nduu ngam tawtoreede batu kaalis winndereyankeewu ngu yuɓɓinaa to Palais Brongniart tuggi 22 haa 24 lewru nduu. O ummii Pari o fayi London e "njillu keeriiɗo" ɗo o hawri e hooreejo makko Muhammadu Buhari. E lewru ut 2023, o wiyi yo konu Naajeeriya naat e leydi Nijeer e nder kiris Nijeer 2023.Ɗum noon luulndo ngoo ñiŋi ɗum. E lewru Duujal 2025, Tinubu hokki konu lesdi Naajeeriya yamiroore ngam waɗuki kuuɗe konu nder lesdi Benin ngam wallugo laamu lesdi man ɓaawo kuudetaa dow hooreejo lesdi Patrice Talon. E lewru mee 2026, Tinubu fuɗɗii njillu balɗe tati to Farayse ngam hawritde e jom jawɗeele en winndere ndee ngam faddaade peeje faggudu makko. == Miijo e natal renndo == Tinubu e nder nguurndam mum politik fof ina joginoo darnde tiiɗnde e nder politik e faggudu. Miijo Tinubu e yahrude yeeso ina waɗi nafooje potal, nuunɗal renndo, ndimaagu, e anndinde hakkeeji teskinɗi. O yi’i dowla man bana daraniiɗo welwelo jama’aare e nastugo nder rento Naajeeriya bana ko haani ngam tabitinki potal, gooŋgaaku, e kawtal rento.Ndee ɗoo miijo woɗɗaani no feewi e golle makko demokaraasi e nder laamu diineeji e nder leydi Najeriya. === Yiyngooji faggudu === Hooreejo leydi makko e politik faggudu makko, ganndiraaɗo Tinubunomics, ina ɗaminaa maa won yaltugol politik-miijooji e Buharism, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e annduɓe faggudu winndere ndee ina ngoɗɗi tawo sifaa ngal yaltugol to bannge faggudu ; reformeeji e lewru makko adanndu e laamu hollirii yaltude e njuɓɓudi laamu ɓennundi. Banki Duniyaaru e FMI holli haaje laamu garoowo ngam tabitinki kuuɗe makro-structural dow limngal limngal limngal limngal 1980 ngam rewtinki faggudu lesdi Naajeeriya nder limngal limngal limngal lesdi Naajeeriya.Tinubunomiks hollitaama e deftere nde o winndi e Brian Browne, konsul mawɗo Amerik to Lagos. === Lion Bourdillon === Winndannde mawnde: Lion Bourdillon Tinubu ina anndiraa no feewi wonde "Baaba Lagos".Darnde makko e doolnude ɓoggi wuro-dowla mawɗo oo feeñninaama e nder filmo biyeteeɗo The Lion of Bourdillon, filmo 2015 holliroowo darnde Tinubu e politik e kaalis dowla wuro ngoo. Tinubu waɗii ñaawoore ₦150 miliyaar ngam ñaawde peewnoowo oo, Teleeji Afrik jeytaare (AIT). Dokimaa oo dartiima ñalnde 6 marse 2015. O etiima semmbinde golle politik ɗee, haa arti noon e lewru desaambar 2009, nde o habri wonde Fashola e Tinubu ndartinii luural e dow haala suɓaade Fashola e gardagol guwerneer Lagos e hitaande 2011, tawi Tinubuerizire ɓuri yiɗde ko com. Ko nanndi e ɗuum, hare waɗii e hitaande 2015 e dow lomto Fashola, hono Akinwunmi Ambode, o ƴetti Fashola e Tinubu, o werlii teddeendi makko timmundi caggal Ambode. Ambode lomtii Fashola, Tinubu riiwti mo, lomtii mo ko Babajide Sanwo-Olu === Tuumeede fenaande === E hitaande 1993, laamu Amerik ustii jawdi makko sabu ñaawoore nde wiyi wonde laamu Amerik ina jogii sabaabu potɗo » sikkude wonde konte banke Amerik Tinubu ina njogii ngalu ngu o heɓi e njulaagu heroin. O jooɗodii e laamu Amerik, o woppi fotde 460 000 dolaar caggal oon hitaande. Kaayitaaji ñaawirdu e caggal mum ciimtol ñaawoore ndee hollitii wonde o gollodiima e yeeyooɓe heroin ɗiɗo Chicago. E lewru abriil 2007, caggal wooteeji mawɗi, kono hade guwerneer cuɓaaɗo Babatunde Fashola heɓde laamu, laamu fedde ndee addi Tinubu yeeso Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi laamu ngam ñaaweede sabu ko o tuumaa ko e golle ɗe ngonaa sariya e konte 16 ceertuɗe caggal leydi. E lewru Yarkomaa 2009, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis laɓɓini Tinubu e guwerneeruuji James Ibori mo diiwaan Delta e Obong Victor Attah mo diiwaan [[Diiwal Akwa Ibom|Akwa Ibom]] ngam tuumeede warngooji, njulaagu kaalis, njulaagu laamu e njulaagu laamu jowitiingu e yeeyde geɗe lowre Vmobile e hitaande 20674.E lewru suwee 2009, won ciimtol wonde polis metropolitan Angalteer ina loyndotoo njulaagu ngu laamu diiwaan Lagos waɗi e Econet (jooni Airtel). Tinubu wi'i kuugal ngal laaɓɗum, ngal nafata lesdi ndi'i, walaa hakkunde'en. Laamu leydi Naajeeriya salii ɗaɓɓaande leydi Biritaan ngam yaltinde hujjaaji potɗi huutoreede ngam ɓeydaade wiɗtude e ñaawde guwerneeruuji tati ɓooyɗi leydi Najeriya ɗii e nder ñaawirdu London. E nder wooteeji 2019, oto bullion yiytaa ina naata e galle Tinubu to laawol Bourdillion to Ikoyi, ɗum addani mo caggal ɗuum wiyde : « miɗo jogii kaalis ɗo njiɗmi fof. == Nguurndam neɗɗo == Tinubu resi Oluremi Tinubu, gonnooɗo senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Lagos hakkundeejo, e hitaande 1987. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Zainab Abisola Tinubu, Habibat Tinubu e Olayinka Tinubu. O jibini ɓiɓɓe tato e jokkondiral ɓennungal, Kazeem Olajide Tinubu (12 oktoobar 1974 – 31 oktoobar 2017), Folashade Tinubu (jibinaa ko 17 lewru juko 1976) e Oluwaseyi Tinubu (jibinaa ko 13 oktoobar 1985). Yumma Tinubu, Abibatu Mogaji, sankii ñalnde 15 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 96. Ñalnde 31 lewru nduu hitaande 2017, ɓiyiiko biyeteeɗo Jide Tinubu sankii to Londres. Tinubu ko juulɗo. == Teddungal e paabi == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (25 mee 2023) === Tiitooɗe aadaaji === Tinubu ina jogii laamuuji ɗiɗi aadaaji ; ko kanko woni "Asiwaju" Lagos e "Jagaba" Emira Borgu e nder Dowla Nijeer.[176] == Ƴeew kadi == Jigi Bola Doggol hooreeɓe leyɗeele e laamu hannde Doggol hooreeɓe gollordu e dow tolno jaɓgol == Himobe == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] b132b7iqzukzoj5lb0dl40512egk14b Kawu Peto Dukku 0 5559 181320 114190 2026-08-05T19:25:32Z Ilya Discuss 10103 181320 wikitext text/x-wiki == {{Databox}}Kawu Peto Dukku == O ndanyaama ƴandere 14 Lewru Aranndeeru dow january dungu hiitande dubi alif 1958 e gelle Dukku, nder [[Diiwal Gombe]]. Gimɗo siyaasajo [[Naajeeriya]] wadgo senataajo e [[diiwal Gombe]] ta woila e ndungu 2007.<ref>http://allafrica.com/stories/201004120517.html</ref> == Taarihi Maako == O waɗi ƴeeɗowki maako diiga 1958 yaarii 2010. Ɗun ndanyii mo 14 Lewru Aranndeeru dow january dungu 1958 o sooy'ty (died) ƴandeere 2 lewrow aprilu 2010. O hawti njande diploma Maako edow ilmu luuɓe. <ref>http://allafrica.com/stories/201004120517.html</ref> == Kuugal Artuugal be Siyaasa Maako == O fuɗɗi kuugal e njanginki, diiga nden o nastiy nden kamfaniwa nebbam ngonga e gelle [[Maiduguri]]. O lattiɗoo ɓii majaalisa assembly Gombe shubtaaɗo diiga dungu 1999 yaarii 2007. Ɗuun ɓeddu shubtowki mo dow o ardo o waɗa senatajoo [[Diiwal Gombe]] ta wayla (Gombe North) les jam'iyya maako ka PDP. Ɓawo wartuki maako senatajoo ɗun inni moh hanko woni ballitoowo jagordo dow diiwal e hukuumaje pamarɗe pamaareeje e wowro senata'en ardotooɓe lesdii [[Naajeeriya]]. Woɓɓe ngii hanko on naa o wolwoo'wo nder wowro senata'en ardotooɓe lesdii Naajeeriya ba. <ref>https://web.archive.org/web/20110708222449/http://www.sunday.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3302%3Asenator-kawu-peto-dies-at-52-laid-to-rest&catid=41%3Alatest-news&Itemid=26</ref> == Sooy'tukiy maako (Hisa Death) == O sooy'ty e gelle [[Kaduna]] gamma o ƴamɗa o ƴaawi ƴandeere didi 2 lewrow aprilu dungu 2010. O wodi bacci jeygo'o(6), rewɓe tatoo (3) be taana inna maako.<ref>http://allafrica.com/stories/201004050790.html</ref> == Hiimoɓe == 0g7jv5mezpwhg5f7vkcjs3flupk1c67 181321 181320 2026-08-05T19:28:05Z Ilya Discuss 10103 181321 wikitext text/x-wiki == {{Databox}}Kawu Peto Dukku == O ndanyaama ƴandere 14 Lewru Aranndeeru dow january dungu hiitande dubi alif 1958 e gelle Dukku, nder [[Diiwal Gombe]]. Gimɗo siyaasajo [[Naajeeriya]] wadgo senataajo e [[diiwal Gombe]] ta woila e ndungu 2007.<ref>http://allafrica.com/stories/201004120517.html</ref> == Taarihi Maako == O waɗi ƴeeɗowki maako diiga 1958 yaarii 2010. Ɗun ndanyii mo 14 Lewru Aranndeeru dow january dungu 1958 o sooy'ty (died) ƴandeere 2 lewrow aprilu 2010. O hawti njande diploma Maako edow ilmu luuɓe. <ref>http://allafrica.com/stories/201004120517.html</ref> == Kuugal Artuugal be Siyaasa Maako == O fuɗɗi kuugal e njanginki, diiga nden o nastiy nden kamfaniwa nebbam ngonga e gelle [[Maiduguri]]. O lattiɗoo ɓii majaalisa assembly Gombe shubtaaɗo diiga dungu 1999 yaarii 2007. Ɗuun ɓeddu shubtowki mo dow o ardo o waɗa senatajoo [[Diiwal Gombe]] ta wayla (Gombe North) les jam'iyya maako ka PDP. Ɓawo wartuki maako senatajoo ɗun inni moh hanko woni ballitoowo jagordo dow diiwal e hukuumaje pamarɗe pamaareeje e wowro senata'en ardotooɓe lesdii [[Naajeeriya]]. Woɓɓe ngii hanko on naa o wolwoo'wo nder wowro senata'en ardotooɓe lesdii Naajeeriya ba. <ref>https://web.archive.org/web/20110708222449/http://www.sunday.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3302%3Asenator-kawu-peto-dies-at-52-laid-to-rest&catid=41%3Alatest-news&Itemid=26</ref> == Sooy'tukiy maako (Hisa Death) == O sooy'ty e gelle [[Kaduna]] gamma o ƴamɗa o ƴaawi ƴandeere didi 2 lewrow aprilu dungu 2010. <ref name="obitday" /> He was survived by six children, three wives and an aged mother.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201004050790.html|title=Gombe Buries Second Senator in One Week|work=ThisDay|author=Sufuyan Ojeifo And Segun Awofadeji|date=4 April 2010|access-date=2010-06-12}}</ref> O wodi bacci jeygo'o(6), rewɓe tatoo (3) be taana inna maako.<ref>http://allafrica.com/stories/201004050790.html</ref> == Hiimoɓe == 7611ly87bln6ng6q3lu6yts95976dp8 The Wedding Party (2016 film) 0 32258 181370 133841 2026-08-06T02:47:05Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 181370 wikitext text/x-wiki '''''The Wedding Party''''' ko filmo 2016 Naajeeriya mo Kemi Adetiba ardii . Nde fuɗɗii ko ñalnde 8 suwee 2016 to ñalɗi filmuuji hakkunde leyɗeele to Toronto to [[Kanada|Kanadaa]], ñalnde 26 noowammbar 2016 to Eko Hotel and Suites to [[Lagos]] . Filmu oo yalti ko e winndere ndee kala ñalnde 16 lewru Duujal hitaande 2016, o wonti filmo ɓurɗo heewde ngalu e nder leydi Najeriya ; limre nde ''Omo Ghetto: Saga.<ref>{{Cite web|last=Vourlias|first=Christopher|date=2017-02-04|title='Wedding Party' Fuels Record Nigerian Box Office Despite Ailing Economy|url=https://variety.com/2017/film/global/wedding-party-fuels-record-nigerian-box-office-despite-ailing-economy-1201977878/|access-date=2020-10-05|website=Variety|language=en}}</ref>'' == Ngeesa == E nder ñalawma dewgal hakkunde Dunni Coker jom galle naalankaagal jahroowo e duuɓi 24 mo woni kala ko ɓiɗɗo debbo gooto Injenieer Bamidele e Mrs Tinuade Coker, e jom ngalu IT biyeteeɗo Dozie Onwuka, ummoriiɗo e galle alɗuɗo no feewi. Yumma makko, hono Lady Obianuju Onwuka, ina jogori ɓiyiiko ina resnda les mum. Subaka ko adii dewgal ngal, ñalngu dewgal ngal ina feewnee e teskuyaaji dewgal ngal, Wonu ina etoo waɗde kala ko ina timma wonande kiliyaneeɓe mum alɗuɓe. E nder ɗuum, jibnaaɓe jommbaajo debbo oo e banndiraaɓe rewɓe ɓee ina mettini heen no feewi sabu waasde innde Tinuade Coker e nder bayyinaango ngo e nder jaaynde ndee, kadi jibnaaɓe jommbaajo oo ina ndennda ñaamde nde weldaani, tawi yumma oo ina haala e sehilaaɓe mum ko ina ustoo galle Coker, ina ɓuuɓna no feewi e jom suudu mum Chief Felix. Dunni ina ƴattoree e sehilaaɓe mum rewɓe sabu ŋakkeende humpito mum e jokkondiral, sehilaaɓe Dozie worɓe ina ƴattoo ɗum e fedde bachelor jamma ɓennuɗo oo. Gorko ɓurɗo moƴƴude oo wonnoo ko e aksidaa caggal fedde baccalauréat, Sola mo alaa ko toppitii so wonaa lomto makko. E nder ñalngu dewgal ngal, hoɓɓe e ɓesngu ina mbeltii, so wonaa Obianuju Onwuka mo toɗɗaaki salii waɗde heen hakkille, ngam hersude Felix. Caggal mum, nde otooji ɗii njahata gila e kewu nguu haa e fedde ndee, Dunni tawi ko ɓuuɓri rewɓe e nder boowal jaak Dozie, o mettini heen. O holliti mo wonde ko toon ɓe njibini, ina gasa tawa ko gooto e sehilaaɓe makko, ɓe ngarta e fedde ndee ko ɓooyaani. Luural ina ummoo hakkunde jibnaaɓe ɗiɗo ɓee, hol fedde foti naatde e suudu ñaamdu nduu ; haa jooni, Onwuka en, ko ɓe galle ɓurɗo alɗude, keɓata naatgol gadanol ngol. Hiirde ndee ina joginoo geɗal mum e geɗe hersiniiɗe, ina jeyaa heen Tinuade Coker nde o ƴetti cukko hooreejo Yoruba nokku oo ngam defde ko aldaa e menyu fanniyanke mo Obianuju Onwuka ƴetti. So Sola rokkii konngol mum ɓurngol moƴƴude, o hollirta ko e aksidaa wideyooji ummoraade e jamma stag e nokku wideyoo mo Dozie feewni ngam ñalngu nguu, Dunni huccinaaɗo oo yalta suudu nduu caggal nde seedtii ko nanndi e Dozie ina ŋakkiraa ɗum hoolaare. O hawri e yaasi suudu nduu e gooto e sehilaaɓe Dozie ɓooyɓe, Rosie, o wiyi o jokkondirii e Dozie ko adii ñalngu nguu - e goonga, Rosie etinooma fooɗtude mo kono o dañaani. Dunni majjii e nokku hee e nder taksi. Dozie, mawniiko gorko biyeteeɗo Nonso, e setuuji ɗiɗi jibnaaɓe ɓee njalti ngam yiylaade Dunni kono gujjo gooto dañii naatde e suudu nduu e dokke dewgal ngal. Ngonka ka tiiɗka ina addana jommbaajo oo udditanaade hoore mum, yumma Dozie ina jaɓa e jom suudu mum no weltortoo e geɗe makko e rewɓe tokosɓe, baaba mum Dunni ina jaɓa wonde sosiyetee mum oo majjii kaalis mum fof. Ɓiɓɓe ɗiɗo ɓee nanondiri, Nonso dañii foolde gujjo oo, ƴetti bundu mum. Dozie yahi e Sola e nder oto ngam yiytude Dunni, o holliti ɗum wonde e goonga o bonnaani fodoore maɓɓe laaɓnde. Ɓe ngarta e ñalngu dewgal ngal ngam ñemmbude heddiiɓe e jamma oo. == Sakinugo == * [[Adesua Etomi|Adesua etomi]] bi dunni coker (la mariage) * Banky Wellington ko dozie onwuka (gorko jom suudu) * [[Richard Mofe-Damijo|Richard mofe damijo]] ko mawɗo felix onwuka (baaba jommbaajo) * Sola sobowale ko Mrs tinuade koker (inna jommbaajo) * Iretiola doyle ko debbo biyeteeɗo obianuju onwuka (inna jommbaajo) * Alibaba akporobome ko Injenieer Bamidele Coker (Baaba jommbaajo) * [[Zainab Balogun]] bi wonu (peewnuɗo dewgal) * [[Enyinna Nwigwe]] as Nonso Onwuka (Banndiiko jommbaajo) * Somkele Iyamah-Idhalama as Yemisi Disu (Maid of Honor) * [[Beverly Naya]] ko Rosie (gorko jom suudu ɓooyɗo) * Daniella dow ko Deadre Winston (jom suudu) * [[Afeez Oyetoro|Afeez oyetoro]] ko Ayanmale * Ikechukwu Onunaku ko sola (gorko ɓurɗo moƴƴude) * [[Ayo Makun|AY Makun]] ko MC * Emmanuel edunjobi bi woli (Le prêtre) * Kunle Idowu ko haarison * [[Jumoke George|Jumoke joorge]] ko iya miikaayel * Sambasa Nzeribe no lukman == Coɗɗol == Ko fedde filmuuji ELFIKE feewni filmo oo. Ardii ɗum ko Kemi Adetiba . Koolol filmuuji ELFIKE ko gollondiral hakkunde cuuɗi peewnugol filmuuji nay mawɗi e nder leydi Najeriya : Filmuuji EbonyLife, [https://www.filmoneng.com/ FilmOne Distribution], Peewnugol Inkblot e Koga Studios, kam en fof.<ref>[https://web.archive.org/web/20250624164132/https://theweddingpartymovies.com/directors-note/ Kemi Adetiba] theweddingpartymovies.com Retrieved 19 August 2016</ref> == Yoffugo == Filma oo fuɗɗiima feeñde to Toronto ñalnde 8 suwee 2016 e nder ñalɗi filmuuji hakkunde leyɗeele to Toronto (TIFF).<ref>[https://web.archive.org/web/20181001161527/http://ebonylifetv.com/2016/08/16/elfike-film-collectives-the-wedding-party-to-premiere-on-opening-night-of-the-2016-toronto-international-film-festival/ Ebonylife TV News] Ebonylivetv.com Retrieved 19 August 2016.</ref> E lewru ut 2017, filmo oo yalti e Netflix . == Jaɓɓungal tiiɗngal == ''Fedde dewgal ngal'' heɓiino ƴeewte moƴƴe e juuɗe ƴeewooɓe. E wiyde Chidumga Izuzu mo ''Pulse Nigeria'', "Ɗum filmo komedi seertuɗo mo ƴettata ngam weltinde. Filmo oo etotaako naatde e fannuuji keewɗi ko wayi no golle, thriller, bonannde, adventure, walla dokimaa fof e sahaa gooto. O ƴettataa ngam wonde sticksre luggiɗde e jogaade itsense to maggal".<ref>{{cite web|title="The Wedding Party" assembles needed features for a perfect laugh-out-loud comedy|url=http://pulse.ng/movies/pulse-movie-review-the-wedding-party-assembles-needed-features-for-a-perfect-laugh-out-loud-comedy-id5904763.html|last1=Izuzu|first1=Chidumga}}</ref> Nollywood Reinvented hokki film man 54% nden o wi'i, "Bana mi yiɗi film, mi laara ɗum fahin nder balɗe 7 garooje. Bana mi ɗon ƴama... to min saali fijirde man ɗum fijirde nyaamdu."<ref>{{cite web|title=The Wedding Party Review|url=https://www.nollywoodreinvented.com/2017/02/the-wedding-party.html|website=Nollywood Reinvented|date=18 February 2017|accessdate=13 August 2018}}</ref> ''Cinema Axis''' Courtney Small wi'i, " ''The Wedding Party'' waawataa hokkugo haayre ɗuuɗnde to bannge haala, amma walaa ko yeddata dow fijirde film man ɗum welnde yimɓe ɗuuɗɓe. Waɗi jaleeɗe ɗuɗɗe ɗe ɓe keɓi, ɗum waawataa accugo film man walaa jaleeɗe mawɗe dow goɗɗo."<ref>{{cite web|title=TIFF 2016: The Wedding Party|date=19 September 2016|url=https://cinemaaxis.com/2016/09/19/tiff-2016-the-wedding-party/}}</ref> Isabella Akinseye yetti, kadi ñiŋi filmo oo.<ref>{{Cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2017/04/movie-review-hits-misses-kemi-adetibas-wedding-party/|title=Movie review: Hits and Misses of Kemi Adetiba's the Wedding Party|date=16 April 2017}}</ref> Wilfred Okiche mo ynaija ina jogii ɗum ko haalata e Kemi Adetiba e darnde mum e gardogol ; "Gaa gaa won e banngeeji boɗeeji, hono haala dewgal ɓurka tiiɗde ka baaba gorko oo haali, yeru, jogiiɓe e alaa sub plot ina jeyaa heen Sambassa Nzeribe, e denndaangal gonndigal Hafiz Oyetoro damal ɓuuɓngal, Adetiba ina jokki e yahrude yeeso no feewi".<ref>{{Cite web|url=https://ynaija.com/movie-review-wedding-party-extended-music-video-fun/|title=Movie review: The Wedding Party is an extended music video. But is it fun? » YNaija|date=17 December 2016}}</ref> Temitope Adeiye mo thenet.ng hollitii wonde ''fedde dewgal ndee'' ko "gooto e filmuuji ɓurɗi moƴƴude ɗi njiy-mi e hitaande 2016".<ref>{{cite web|url=https://thenet.ng/cinema-review-why-the-wedding-party-is-the-best-movie-i-saw-in-2016/|title=Cinema review: Why 'The Wedding Party' is the best movie I saw in 2016|website=thenet.ng|date=31 December 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170101111515/http://thenet.ng/2016/12/cinema-review-why-the-wedding-party-is-the-best-movie-i-saw-in-2016/|archive-date=2017-01-01}}</ref> == Tuugnorgal == [[Category:Pages with unreviewed translations]] 0qnkqe6659854l1jwjqkb33mqx6e0pd John Owan Enoh 0 34153 181381 142690 2026-08-06T09:09:42Z Ilya Discuss 10103 181381 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''ohn Owan Enoh''' ((heɗtoR) jibinaa ko ñalnde 4 lewru juko hitaande 1966) ko dawriyanke, jannginoowo, demoowo, e moƴƴo yimɓe leydi Najeriya. O woni jaagorɗo 36ɓo ngam ɓamtaare fijirle lesdi Naajeeriya.O woni jaagorɗo lesdi Naajeeriya, ministaajo lesdi Naajeeriya, ministaajo lesdi Naajeeriya, filu e ceede (Industry).<ref>{{cite news|title=Meet farmer, politician, John Enoh appointed as Nigeria's Minister of Sports|url=https://www.vanguardngr.com/2023/08/meet-farmer-politician-john-enoh-appointed-as-nigerias-minister-of-sports/|date=17 August 2023|last=Adeleye|first=Adegboyega|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|access-date=6 October 2024}}</ref><ref>{{cite news|last=Olusola|first=Jide|title=Enoh replaces Dare as Nigeria's Minister of Sports|url=https://dailytrust.com/enoh-replaces-dare-as-nigerias-minister-of-sports/|date=17 August 2023|work=Daily Trust|access-date=6 October 2024}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Enoh jibinaa, mawni ko e nder renndo Agbokim, e nder diiwaan Cross River. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar e hitaande 1988, o heɓi bakkaa makko e Sosiyoloji, ko kanko woni almuudo ɓurɗo waawde heɓde bakkaa makko e set makko. O tawtoraama kursuuji keewɗi e nder leydi makko e caggal leydi ko fayti e ƴellitgol mbaawkaaji ngam wallitde golle makko to bannge sariya.<ref name=":0">{{cite web|title=Distinguished Senator John Owan Enoh at 54 {{!}} The Paradise|url=https://theparadise.ng/distinguished-senator-john-owan-enoh-at-54/|date=4 June 2020|access-date=6 October 2024|website=theparadise.ng}}</ref> Enoh ko tergal e nokku janngirde jam e fitinaaji (CEPACS) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O limtaama kadi nder limngal 50 ɓurngal maantinde nder lesdi Naajeeriya (1999 – 2010) nder deftere nde Parlia Consult, kawtal taariihaaji lesdi Naajeeriya wurtini.<ref name=":1">{{cite news|last=Ubanagu|first=Makua|date=17 August 2023|title=Meet Nigeria's new Sports Minister, John Enoh|url=https://punchng.com/meet-nigerias-new-sports-minister-john-enoh/|access-date=26 August 2023|work=[[The Punch]]}}</ref> == Golle politik == Enoh artii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, o woni jannginoowo hakkunde 1991 e 1997. O heɓi M.Sc (Demographie), PGDM, e MBA.<ref>{{Cite news|last=Eludini|first=Tunde|date=18 August 2023|title=Profile: John Owan-Enoh: New minister of sports looks like another square peg in round hole|url=https://www.premiumtimesng.com/sports/nigeria-sports-news/616642-profile-john-owan-enoh-new-minister-of-sports-looks-like-another-square-peg-in-round-hole.html|access-date=26 August 2023|work=[[Premium Times]]}}</ref> E hitaande 2003, o heɓi suɓaade e nder suudu sarɗiiji e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi, ɗo o gollinoo e suudu sarɗiiji 5, 6 e 7.<ref name="NAS">{{cite web|title=Profile: Sen. John Owan Enoh Cross River Central|url=https://www.nassnig.org/mp/profile/806|access-date=13 June 2016|publisher=National Assembly of Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625141205/https://www.nassnig.org/mp/profile/806|archive-date=25 June 2016|url-status=dead}}</ref> E manndaa makko gadano, o woniino cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji to bannge pinal e turism (2003-2005) e Goomu suudu sarɗiiji to bannge njulaagu (2005-2007). E manndaa makko ɗiɗmo, o woniino hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e ngalu (2007-2011). O ardii Goomu Ngalu e manndaa makko tataɓo (2011-2015). O heɓi suɓaade ngam ardaade diiwaan senateeruuji hakkundeeji Cross River, o golliima e nder senateeruuji 8 (2015-2019) hono hooreejo goomu senateeruuji kaalis. O woniino tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) haa lewru mee 2017, nde o woppitaa e lannda laamu nguu, o fotnoo wonde guwerneer diiwaan Cross River, mo o fooli Ben Ayade.<ref>{{cite news|last=Wande|first=S-Davies|date=9 May 2017|title=Senator Owan-Enoh's defection, a blow to PDP ―APC chieftain|url=https://tribuneonlineng.com/senator-owan-enohs-defection-blow-pdp-―apc-chieftain/|access-date=6 October 2024|work=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2 October 2018|title=Senator emerges Cross River APC governorship candidate|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/287849-senator-emerges-cross-river-apc-governorship-candidate.html|access-date=15 October 2021}}</ref><ref>{{cite news|date=13 September 2019|last=Akpan|first=Anietie|title=Tribunal returns Ayade as Cross River chief executive|url=https://guardian.ng/news/tribunal-returns-ayade-as-cross-river-chief-executive/|access-date=6 October 2024|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O toɗɗaama ministaajo ƴellitaare fijooji e juuɗe hooreejo leydi Bola Tinubu ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023.Nyannde 23 lewru bowte hitaande 2024,Hooreejo leydi ndii artiri Senator John Owan Enoh to ministeer fedde nde ko feewti e njulaagu, njulaagu e njulaagu ,hono jaagorgal teddungal to bannge njulaagu. == Feere ndema == Enoh ina jogii gese keewɗe ɗo o waɗata ndema e peewnugol jawdi. Feere ndema nde o fuɗɗii e hitaande 2000 ndee, ndema ko ina tolnoo e 2000 ektaar leydi haa hitaande 2021. Ndema Enoh ina yaaji e nokkuuji keewɗi e nder diiwaan Cross River, ina waɗi fotde 150 ektaar palɗe aawnaaɗe e nder Agbotarakurita Waterfalls. Fedde makko ina woni e LGA Etung to diiwaan Cross River. Enoh ina wiyee ina gollina peeje out-grower e nder renndooji ɗo gese makko ngoni ɗoo. == Filtrate == Enoh ina joginoo fedde wallitooɓe ina jeyaa heen fedde wiyeteende JOE (John Owan Enoh) Foundation, nde rokkata ballal yimɓe wonduɓe e jabet e nder leydi Najeriya. == Nguurndam neɗɗo == O resii Rachel Owan-Enoh, omo jogii ɓiɓɓe tato; Rahiilu, John ɓiɗɗo, e Viktor. Ko o jiɗɗo fuku koyɗe e tennis gaas. == Tuugnorgal == 7ieup576g53jcpdjgwon8ywq2956qni Ita Enang 0 42395 181376 175627 2026-08-06T09:01:06Z Ilya Discuss 10103 181376 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ita Solomon Enang''' (Listen) R (jibinaa ko 23 lewru bowte hitaande 1962) ko politikaajo leydi o woniino senateer wakiiliijo diiwaan Akwa [[Diiwal Akwa Ibom|Ibom]] to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 1999 haa 2011. Enang kadi wonnoo ko balloowo mawɗo keeriiɗo hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] e geɗe Asaambele ngenndi tuggi 2015 haa 2019 e geɗe Delta Niiseer tuggi 2019 haa 2022. <ref>Collins Nnabuife (16 May 2022). "2023: Buhari's aide, Ita Enang resigns, joins Akwa-Ibom guber race". Nigerian Tribune. Retrieved 9 February 2025.</ref> == Ɓawo == Enang jibinaa ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Presbyterian, [[Ididep]], to diiwaan Akwa Ibom, tuggi 1974 haa 1979. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e hitaande 1980, o janngi toon sariya, o heɓi dipolomaaji makko e hitaande , [[Lagos]], o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 1985. Ndeen o naati e golle keertiiɗe, o sosi fedde makko. == Golle politik == Enang wonti diisneteeɗo e hitaande 1987, o woni tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom e hitaande 1992. O suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1999. O waɗii manndaaji tati e nder suudu sarɗiiji. Suɓngo makko ngam lomtaade diiwaan fedde Itu/Ibiono Ibom e lewru abriil 2007, ko ñaawirdu ɗaɓɓaande suɓngooji jooɗiiɗo to Uyo, ustii ɗum e lewru desaambar 2007 . O suɓaama kadi ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2010. Enang golliima ngam ittude dikotoomi leydi/dow leydi, ngam tabitinde wonde dowla makko Akwa Ibom wonti leydi ɓurndi heewde ngalu e nder leydi ndii. Ko o wakiliijo fedde nde ngam Itu/Ibiono, Enang toɗɗaama hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam njulaagu e kuule. E lewru abriil 2011, Enang haɓaama e jooɗorde Senaa Uyo (Fuɗnaange-rewo) e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o heɓi 160 942 woote. Ɗiɗaɓo on woni Nsima Edem Umoh mo kawtal hoore lesdi Naajeeriya (ACN) o heɓi 121,965 woote. Enang wonii balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi Muhammadu Buhari to bannge geɗe Asaambele ngenndi (Senate) tuggi 27 lewru bowte hitaande 2015 haa 29 lewru mbooy hitaande 2019 caggal ɗuum to bannge geɗe Delta Niger, caggal ɓataake toɗɗagol ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2019, nde fuɗɗii golle mum gila 29 lewru bowte hitaande 2019 jokkude yiɗde makko wonde guwerneer e les njiimaandi All Progressives Congress (APC) kono o dañaani tikket lannda ka ngam suɓaade. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] i2pxzgtlp248wxtvmjefn1ieit1hn5y 181377 181376 2026-08-06T09:02:43Z Ilya Discuss 10103 181377 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ita Solomon Enang''' (Listen) R (jibinaa ko 23 lewru bowte hitaande 1962) ko politikaajo leydi o woniino senateer wakiiliijo diiwaan Akwa [[Diiwal Akwa Ibom|Ibom]] to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 1999 haa 2011. Enang kadi wonnoo ko balloowo mawɗo keeriiɗo hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] e geɗe Asaambele ngenndi tuggi 2015 haa 2019 e geɗe Delta Niiseer tuggi 2019 haa 2022. <ref>Collins Nnabuife (16 May 2022). "2023: Buhari's aide, Ita Enang resigns, joins Akwa-Ibom guber race". Nigerian Tribune. Retrieved 9 February 2025.</ref> == Ɓawo == Enang jibinaa ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Presbyterian, [[Ididep]], to diiwaan Akwa Ibom, tuggi 1974 haa 1979. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e hitaande 1980, o janngi toon sariya, o heɓi dipolomaaji makko e hitaande , [[Lagos]], o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 1985. Ndeen o naati e golle keertiiɗe, o sosi fedde makko.<ref name="come" /><ref name=":0">{{Cite news|last=Sherifat|first=Lawal|date=2022-05-16|title=2023: Senator Ita Enang resigns as Presidential Adviser, declares interest for governorship|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/2023-senator-ita-enang-resigns-as-presidential-adviser-declares-interest-for-governorship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-02-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Enang wonti diisneteeɗo e hitaande 1987, o woni tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom e hitaande 1992. O suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1999. O waɗii manndaaji tati e nder suudu sarɗiiji. Suɓngo makko ngam lomtaade diiwaan fedde Itu/Ibiono Ibom e lewru abriil 2007, ko ñaawirdu ɗaɓɓaande suɓngooji jooɗiiɗo to Uyo, ustii ɗum e lewru desaambar 2007 . O suɓaama kadi ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2010. Enang golliima ngam ittude dikotoomi leydi/dow leydi, ngam tabitinde wonde dowla makko Akwa Ibom wonti leydi ɓurndi heewde ngalu e nder leydi ndii. Ko o wakiliijo fedde nde ngam Itu/Ibiono, Enang toɗɗaama hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam njulaagu e kuule. E lewru abriil 2011, Enang haɓaama e jooɗorde Senaa Uyo (Fuɗnaange-rewo) e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o heɓi 160 942 woote. Ɗiɗaɓo on woni Nsima Edem Umoh mo kawtal hoore lesdi Naajeeriya (ACN) o heɓi 121,965 woote. Enang wonii balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi Muhammadu Buhari to bannge geɗe Asaambele ngenndi (Senate) tuggi 27 lewru bowte hitaande 2015 haa 29 lewru mbooy hitaande 2019 caggal ɗuum to bannge geɗe Delta Niger, caggal ɓataake toɗɗagol ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2019, nde fuɗɗii golle mum gila 29 lewru bowte hitaande 2019 jokkude yiɗde makko wonde guwerneer e les njiimaandi All Progressives Congress (APC) kono o dañaani tikket lannda ka ngam suɓaade. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 3jcuk8p6yl3nuzon91gkbtp2q563zus 181378 181377 2026-08-06T09:04:00Z Ilya Discuss 10103 181378 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ita Solomon Enang''' (Listen) R (jibinaa ko 23 lewru bowte hitaande 1962) ko politikaajo leydi o woniino senateer wakiiliijo diiwaan Akwa [[Diiwal Akwa Ibom|Ibom]] to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 1999 haa 2011. Enang kadi wonnoo ko balloowo mawɗo keeriiɗo hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] e geɗe Asaambele ngenndi tuggi 2015 haa 2019 e geɗe Delta Niiseer tuggi 2019 haa 2022. <ref>Collins Nnabuife (16 May 2022). "2023: Buhari's aide, Ita Enang resigns, joins Akwa-Ibom guber race". Nigerian Tribune. Retrieved 9 February 2025.</ref> == Ɓawo == Enang jibinaa ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Presbyterian, [[Ididep]], to diiwaan Akwa Ibom, tuggi 1974 haa 1979. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e hitaande 1980, o janngi toon sariya, o heɓi dipolomaaji makko e hitaande , [[Lagos]], o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 1985. Ndeen o naati e golle keertiiɗe, o sosi fedde makko.<ref name="come" /><ref name=":0">{{Cite news|last=Sherifat|first=Lawal|date=2022-05-16|title=2023: Senator Ita Enang resigns as Presidential Adviser, declares interest for governorship|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/2023-senator-ita-enang-resigns-as-presidential-adviser-declares-interest-for-governorship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-02-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Enang wonti diisneteeɗo e hitaande 1987, o woni tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom e hitaande 1992. O suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1999. O waɗii manndaaji tati e nder suudu sarɗiiji. Suɓngo makko ngam lomtaade diiwaan fedde Itu/Ibiono Ibom e lewru abriil 2007, ko ñaawirdu ɗaɓɓaande suɓngooji jooɗiiɗo to Uyo, ustii ɗum e lewru desaambar 2007 . O suɓaama kadi ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2010.<ref name="Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News 2015">{{cite web|title=Senator Ita Enang Donates Library To UNICAL Law Faculty|website=Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News|date=2015-05-14|url=https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|access-date=2023-06-03|archive-date=2023-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603180516/https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|title=My Profile|publisher=Ita Solomon Enang|access-date=2011-05-03|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323155156/http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|archive-date=2012-03-23}}</ref> Enang golliima ngam ittude dikotoomi leydi/dow leydi, ngam tabitinde wonde dowla makko Akwa Ibom wonti leydi ɓurndi heewde ngalu e nder leydi ndii. Ko o wakiliijo fedde nde ngam Itu/Ibiono, Enang toɗɗaama hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam njulaagu e kuule. E lewru abriil 2011, Enang haɓaama e jooɗorde Senaa Uyo (Fuɗnaange-rewo) e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o heɓi 160 942 woote. Ɗiɗaɓo on woni Nsima Edem Umoh mo kawtal hoore lesdi Naajeeriya (ACN) o heɓi 121,965 woote. Enang wonii balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi Muhammadu Buhari to bannge geɗe Asaambele ngenndi (Senate) tuggi 27 lewru bowte hitaande 2015 haa 29 lewru mbooy hitaande 2019 caggal ɗuum to bannge geɗe Delta Niger, caggal ɓataake toɗɗagol ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2019, nde fuɗɗii golle mum gila 29 lewru bowte hitaande 2019 jokkude yiɗde makko wonde guwerneer e les njiimaandi All Progressives Congress (APC) kono o dañaani tikket lannda ka ngam suɓaade. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] j6ygswr6vtpy7sn154g49xgabpfznwr 181379 181378 2026-08-06T09:06:13Z Ilya Discuss 10103 181379 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ita Solomon Enang''' (Listen) R (jibinaa ko 23 lewru bowte hitaande 1962) ko politikaajo leydi o woniino senateer wakiiliijo diiwaan Akwa [[Diiwal Akwa Ibom|Ibom]] to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 1999 haa 2011. Enang kadi wonnoo ko balloowo mawɗo keeriiɗo hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] e geɗe Asaambele ngenndi tuggi 2015 haa 2019 e geɗe Delta Niiseer tuggi 2019 haa 2022. <ref>Collins Nnabuife (16 May 2022). "2023: Buhari's aide, Ita Enang resigns, joins Akwa-Ibom guber race". Nigerian Tribune. Retrieved 9 February 2025.</ref> == Ɓawo == Enang jibinaa ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Presbyterian, [[Ididep]], to diiwaan Akwa Ibom, tuggi 1974 haa 1979. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e hitaande 1980, o janngi toon sariya, o heɓi dipolomaaji makko e hitaande , [[Lagos]], o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 1985. Ndeen o naati e golle keertiiɗe, o sosi fedde makko.<ref name="come" /><ref name=":0">{{Cite news|last=Sherifat|first=Lawal|date=2022-05-16|title=2023: Senator Ita Enang resigns as Presidential Adviser, declares interest for governorship|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/2023-senator-ita-enang-resigns-as-presidential-adviser-declares-interest-for-governorship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-02-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Enang wonti diisneteeɗo e hitaande 1987, o woni tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom e hitaande 1992. O suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1999. O waɗii manndaaji tati e nder suudu sarɗiiji. Suɓngo makko ngam lomtaade diiwaan fedde Itu/Ibiono Ibom e lewru abriil 2007, ko ñaawirdu ɗaɓɓaande suɓngooji jooɗiiɗo to Uyo, ustii ɗum e lewru desaambar 2007 . O suɓaama kadi ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2010.<ref name="Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News 2015">{{cite web|title=Senator Ita Enang Donates Library To UNICAL Law Faculty|website=Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News|date=2015-05-14|url=https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|access-date=2023-06-03|archive-date=2023-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603180516/https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|title=My Profile|publisher=Ita Solomon Enang|access-date=2011-05-03|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323155156/http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|archive-date=2012-03-23}}</ref> Enang golliima ngam ittude dikotoomi leydi/dow leydi, ngam tabitinde wonde dowla makko Akwa Ibom wonti leydi ɓurndi heewde ngalu e nder leydi ndii. Ko o wakiliijo fedde nde ngam Itu/Ibiono, Enang toɗɗaama hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam njulaagu e kuule.<ref name="come2">{{cite web|url=http://www.africansearchlight.com/RepIta.html|author=Olufemi Soneye|work=African Searchlight|title=Hon. Enang Ita Solomon|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201102211261.html|title=Executive Must Respect Acts of Parliament -Ita Enang|work=Daily Champion|author=Chukwu David|date=19 February 2011|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200712170948.html|title=Nullifies Ita Enang's Election|work=ThisDay|author=Okon Bassey|date=17 December 2007|access-date=2011-05-03}}</ref><ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=Hon.Enang.Solomon|title=HON. ITA SOLOMON JAMES ENANG|publisher=The House of Representatives|access-date=2011-05-03}}</ref> E lewru abriil 2011, Enang haɓaama e jooɗorde Senaa Uyo (Fuɗnaange-rewo) e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o heɓi 160 942 woote. Ɗiɗaɓo on woni Nsima Edem Umoh mo kawtal hoore lesdi Naajeeriya (ACN) o heɓi 121,965 woote. Enang wonii balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi Muhammadu Buhari to bannge geɗe Asaambele ngenndi (Senate) tuggi 27 lewru bowte hitaande 2015 haa 29 lewru mbooy hitaande 2019 caggal ɗuum to bannge geɗe Delta Niger, caggal ɓataake toɗɗagol ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2019, nde fuɗɗii golle mum gila 29 lewru bowte hitaande 2019 jokkude yiɗde makko wonde guwerneer e les njiimaandi All Progressives Congress (APC) kono o dañaani tikket lannda ka ngam suɓaade. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 614a8kttq1exvag5g1sbj2nxek9tuc1 181380 181379 2026-08-06T09:07:30Z Ilya Discuss 10103 181380 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ita Solomon Enang''' (Listen) R (jibinaa ko 23 lewru bowte hitaande 1962) ko politikaajo leydi o woniino senateer wakiiliijo diiwaan Akwa [[Diiwal Akwa Ibom|Ibom]] to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 1999 haa 2011. Enang kadi wonnoo ko balloowo mawɗo keeriiɗo hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] e geɗe Asaambele ngenndi tuggi 2015 haa 2019 e geɗe Delta Niiseer tuggi 2019 haa 2022. <ref>Collins Nnabuife (16 May 2022). "2023: Buhari's aide, Ita Enang resigns, joins Akwa-Ibom guber race". Nigerian Tribune. Retrieved 9 February 2025.</ref> == Ɓawo == Enang jibinaa ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Presbyterian, [[Ididep]], to diiwaan Akwa Ibom, tuggi 1974 haa 1979. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e hitaande 1980, o janngi toon sariya, o heɓi dipolomaaji makko e hitaande , [[Lagos]], o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 1985. Ndeen o naati e golle keertiiɗe, o sosi fedde makko.<ref name="come" /><ref name=":0">{{Cite news|last=Sherifat|first=Lawal|date=2022-05-16|title=2023: Senator Ita Enang resigns as Presidential Adviser, declares interest for governorship|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/2023-senator-ita-enang-resigns-as-presidential-adviser-declares-interest-for-governorship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-02-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Enang wonti diisneteeɗo e hitaande 1987, o woni tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom e hitaande 1992. O suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1999. O waɗii manndaaji tati e nder suudu sarɗiiji. Suɓngo makko ngam lomtaade diiwaan fedde Itu/Ibiono Ibom e lewru abriil 2007, ko ñaawirdu ɗaɓɓaande suɓngooji jooɗiiɗo to Uyo, ustii ɗum e lewru desaambar 2007 . O suɓaama kadi ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2010.<ref name="Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News 2015">{{cite web|title=Senator Ita Enang Donates Library To UNICAL Law Faculty|website=Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News|date=2015-05-14|url=https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|access-date=2023-06-03|archive-date=2023-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603180516/https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|title=My Profile|publisher=Ita Solomon Enang|access-date=2011-05-03|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323155156/http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|archive-date=2012-03-23}}</ref> Enang golliima ngam ittude dikotoomi leydi/dow leydi, ngam tabitinde wonde dowla makko Akwa Ibom wonti leydi ɓurndi heewde ngalu e nder leydi ndii. Ko o wakiliijo fedde nde ngam Itu/Ibiono, Enang toɗɗaama hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam njulaagu e kuule.<ref name="come2">{{cite web|url=http://www.africansearchlight.com/RepIta.html|author=Olufemi Soneye|work=African Searchlight|title=Hon. Enang Ita Solomon|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201102211261.html|title=Executive Must Respect Acts of Parliament -Ita Enang|work=Daily Champion|author=Chukwu David|date=19 February 2011|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200712170948.html|title=Nullifies Ita Enang's Election|work=ThisDay|author=Okon Bassey|date=17 December 2007|access-date=2011-05-03}}</ref><ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=Hon.Enang.Solomon|title=HON. ITA SOLOMON JAMES ENANG|publisher=The House of Representatives|access-date=2011-05-03}}</ref> E lewru abriil 2011, Enang haɓaama e jooɗorde Senaa Uyo (Fuɗnaange-rewo) e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o heɓi 160 942 woote. Ɗiɗaɓo on woni Nsima Edem Umoh mo kawtal hoore lesdi Naajeeriya (ACN) o heɓi 121,965 woote.<ref name=":02" /><ref>{{Cite news|last=Tide|first=The|date=2023-03-08|title=Enang Finally Loses A'Ibom APC Guber Candidacy Battle At S'Court|url=https://www.thetidenewsonline.com/2023/03/08/enang-finally-loses-aibom-apc-guber-candidacy-battle-at-scourt/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-02-09|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]|language=en-US}}</ref> Enang wonii balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi Muhammadu Buhari to bannge geɗe Asaambele ngenndi (Senate) tuggi 27 lewru bowte hitaande 2015 haa 29 lewru mbooy hitaande 2019 caggal ɗuum to bannge geɗe Delta Niger, caggal ɓataake toɗɗagol ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2019, nde fuɗɗii golle mum gila 29 lewru bowte hitaande 2019 jokkude yiɗde makko wonde guwerneer e les njiimaandi All Progressives Congress (APC) kono o dañaani tikket lannda ka ngam suɓaade. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] krx1j22f4h9pbx6bu70y5r0rn6c7jmf Ikra Aliyu Bilbis 0 42743 181249 177109 2026-08-05T13:59:10Z Ilya Discuss 10103 181249 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ikra Aliyu Bilbis''' ko siyaasyanke Naajeeriya.  O wonii hannde senaateer lomtotooɗo diiwaan Zamfara worgo e nder asaambele ngenndi 10ɓo e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref>{{Cite news|title=Zamfara Central senatorial seat: Ex- minister Bilbis floors Marafa|url=https://pmnewsnigeria.com/2023/04/16/zamfara-central-senatorial-seat-ex-minister-bilbis-floors-marafa/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-18|language=en-US|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Altine|first=Maiharaji|date=2023-04-16|title=PDP's Bilbis wins Zamfara central senatorial seat|url=https://punchng.com/pdps-bilbis-wins-zamfara-central-senatorial-seat/|access-date=2025-01-18|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Mohammed|first=Umar|date=2023-04-16|title=PDP's Bilbis Defeats Marafa In Zamfara Central Senatorial Election|url=https://leadership.ng/pdps-bilbis-defeats-marafa-in-zamfara-central-senatorial-election/|access-date=2025-01-18|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>O woniino jaagorgal kumpital to leydi Najeriya . == Tuugnorgal == <references /> o74e1mw3kf85m5ilketizcoivgy7z04 Umaru Dahiru 0 42822 181303 177417 2026-08-05T18:30:06Z Ilya Discuss 10103 181303 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Umaru Dahiru''' Tambuwal (jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1952) suɓaama Senator e nder diiwaan Sokoto Sud, e nder diiwaan Sokoto, leydi Najeriya, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP), o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2003. O suɓaama kadi e hitaande 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi  Lannda (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=111&page=1&state=34|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170908/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=111&page=1&state=34|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Umaru Dahiru|access-date=2010-06-13}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/uploaddocs/Copy%20of%20SENATE.pdf|publisher=Independent National Electoral Commission|title=Nominated Candidates for Election to the Senate 2007|access-date=13 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20071003022147/http://www.inecnigeria.org/uploaddocs/Copy%20of%20SENATE.pdf|archive-date=3 October 2007|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> Dahiru heɓi B.Sc.  e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria, o wonti awokaa.  O wonti gardiiɗo sosiyetee, e hitaande 1983 o toɗɗaa Komiseer to diiwaan Sokoto.   O suɓaama tergal e batu doosɗe leydi e hitaande 1993, o toɗɗaa e Goomu ƴettugol doosɗe leydi e hitaande 1999. Caggal nde o arti e jooɗorde makko e nder Senaa e hitaande 2007, Dahiru toɗɗaa e goomuuji kuule & njulaagu, ñaawoore, jojjanɗe aadee e geɗe sariya, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote, cellal e aeroport.  E lewru feebariyee 2008, o wonti hooreejo fedde senateeruuji worgo. O lomtii seneraal John Shagaya mo o woppi golle. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o walliino kuulal ngam waylude sariya Komisariyaa ngenndiijo jojjanɗe aadee, o wallitorii walla o wallitorii eɓɓaaɗe joy, o wallitii no feewi e nder jeewte e nder batu sarɗiiji. E woote ngenndiije ñalnde 9 abriil 2011, Dahiru jokki jooɗorde mum e senaateer to Sokoto Sud.  O dañii 112 585 woote, o rewi heen ko Muhammad Sani Dogondaji mo Kongres ngam Waylo-waylo (CPC) heɓi 36 682 woote. == Tuugnorgal == <references /> kjkn7hcnpptg89ooj2t0exaqjw09glt 181304 181303 2026-08-05T18:30:59Z Ilya Discuss 10103 181304 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Umaru Dahiru''' Tambuwal (jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1952) suɓaama Senator e nder diiwaan Sokoto Sud, e nder diiwaan Sokoto, leydi Najeriya, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP), o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2003. O suɓaama kadi e hitaande 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi  Lannda (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=111&page=1&state=34|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170908/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=111&page=1&state=34|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Umaru Dahiru|access-date=2010-06-13}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/uploaddocs/Copy%20of%20SENATE.pdf|publisher=Independent National Electoral Commission|title=Nominated Candidates for Election to the Senate 2007|access-date=13 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20071003022147/http://www.inecnigeria.org/uploaddocs/Copy%20of%20SENATE.pdf|archive-date=3 October 2007|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> Dahiru heɓi B.Sc.  e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria, o wonti awokaa.  O wonti gardiiɗo sosiyetee, e hitaande 1983 o toɗɗaa Komiseer to diiwaan Sokoto.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200802110090.html|title=Why NSF Leadership Was Changed - Sen. Umaru Tambuwal|work=Daily Trust|author=Abdul-Rahman Abubakar|date=9 February 2008|access-date=13 June 2010}}</ref>   O suɓaama tergal e batu doosɗe leydi e hitaande 1993, o toɗɗaa e Goomu ƴettugol doosɗe leydi e hitaande 1999. Caggal nde o arti e jooɗorde makko e nder Senaa e hitaande 2007, Dahiru toɗɗaa e goomuuji kuule & njulaagu, ñaawoore, jojjanɗe aadee e geɗe sariya, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote, cellal e aeroport.  E lewru feebariyee 2008, o wonti hooreejo fedde senateeruuji worgo. O lomtii seneraal John Shagaya mo o woppi golle. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o walliino kuulal ngam waylude sariya Komisariyaa ngenndiijo jojjanɗe aadee, o wallitorii walla o wallitorii eɓɓaaɗe joy, o wallitii no feewi e nder jeewte e nder batu sarɗiiji. E woote ngenndiije ñalnde 9 abriil 2011, Dahiru jokki jooɗorde mum e senaateer to Sokoto Sud.  O dañii 112 585 woote, o rewi heen ko Muhammad Sani Dogondaji mo Kongres ngam Waylo-waylo (CPC) heɓi 36 682 woote. == Tuugnorgal == <references /> kn0b7vh9cngdzuow9g5vgw04ija90q0 181305 181304 2026-08-05T18:31:51Z Ilya Discuss 10103 181305 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Umaru Dahiru''' Tambuwal (jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1952) suɓaama Senator e nder diiwaan Sokoto Sud, e nder diiwaan Sokoto, leydi Najeriya, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP), o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2003. O suɓaama kadi e hitaande 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi  Lannda (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=111&page=1&state=34|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170908/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=111&page=1&state=34|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Umaru Dahiru|access-date=2010-06-13}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/uploaddocs/Copy%20of%20SENATE.pdf|publisher=Independent National Electoral Commission|title=Nominated Candidates for Election to the Senate 2007|access-date=13 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20071003022147/http://www.inecnigeria.org/uploaddocs/Copy%20of%20SENATE.pdf|archive-date=3 October 2007|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> Dahiru heɓi B.Sc.  e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria, o wonti awokaa.  O wonti gardiiɗo sosiyetee, e hitaande 1983 o toɗɗaa Komiseer to diiwaan Sokoto.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200802110090.html|title=Why NSF Leadership Was Changed - Sen. Umaru Tambuwal|work=Daily Trust|author=Abdul-Rahman Abubakar|date=9 February 2008|access-date=13 June 2010}}</ref>   O suɓaama tergal e batu doosɗe leydi e hitaande 1993, o toɗɗaa e Goomu ƴettugol doosɗe leydi e hitaande 1999.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2011/apr/12/19.html|work=Guardian|date=April 12, 2011|title=PDP sustains lead as INEC releases more results|access-date=22 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120319000418/http://odili.net/news/source/2011/apr/12/19.html|archive-date=19 March 2012|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> Caggal nde o arti e jooɗorde makko e nder Senaa e hitaande 2007, Dahiru toɗɗaa e goomuuji kuule & njulaagu, ñaawoore, jojjanɗe aadee e geɗe sariya, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote, cellal e aeroport.  E lewru feebariyee 2008, o wonti hooreejo fedde senateeruuji worgo. O lomtii seneraal John Shagaya mo o woppi golle. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o walliino kuulal ngam waylude sariya Komisariyaa ngenndiijo jojjanɗe aadee, o wallitorii walla o wallitorii eɓɓaaɗe joy, o wallitii no feewi e nder jeewte e nder batu sarɗiiji. E woote ngenndiije ñalnde 9 abriil 2011, Dahiru jokki jooɗorde mum e senaateer to Sokoto Sud.  O dañii 112 585 woote, o rewi heen ko Muhammad Sani Dogondaji mo Kongres ngam Waylo-waylo (CPC) heɓi 36 682 woote. == Tuugnorgal == <references /> tbjsjt3g1of8lguiavi0ae20ndsbjag 181306 181305 2026-08-05T18:33:56Z Ilya Discuss 10103 181306 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Umaru Dahiru''' Tambuwal (jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1952) suɓaama Senator e nder diiwaan Sokoto Sud, e nder diiwaan Sokoto, leydi Najeriya, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (ANPP), o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2003. O suɓaama kadi e hitaande 2007, o woni tergal lannda Demokaraasi  Lannda (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=111&page=1&state=34|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170908/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=111&page=1&state=34|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Umaru Dahiru|access-date=2010-06-13}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/uploaddocs/Copy%20of%20SENATE.pdf|publisher=Independent National Electoral Commission|title=Nominated Candidates for Election to the Senate 2007|access-date=13 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20071003022147/http://www.inecnigeria.org/uploaddocs/Copy%20of%20SENATE.pdf|archive-date=3 October 2007|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> Dahiru heɓi B.Sc.  e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello to Zaria, o wonti awokaa.  O wonti gardiiɗo sosiyetee, e hitaande 1983 o toɗɗaa Komiseer to diiwaan Sokoto.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200802110090.html|title=Why NSF Leadership Was Changed - Sen. Umaru Tambuwal|work=Daily Trust|author=Abdul-Rahman Abubakar|date=9 February 2008|access-date=13 June 2010}}</ref>   O suɓaama tergal e batu doosɗe leydi e hitaande 1993, o toɗɗaa e Goomu ƴettugol doosɗe leydi e hitaande 1999.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2011/apr/12/19.html|work=Guardian|date=April 12, 2011|title=PDP sustains lead as INEC releases more results|access-date=22 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120319000418/http://odili.net/news/source/2011/apr/12/19.html|archive-date=19 March 2012|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref> Caggal nde o arti e jooɗorde makko e nder Senaa e hitaande 2007, Dahiru toɗɗaa e goomuuji kuule & njulaagu, ñaawoore, jojjanɗe aadee e geɗe sariya, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote, cellal e aeroport.  E lewru feebariyee 2008, o wonti hooreejo fedde senateeruuji worgo. O lomtii seneraal John Shagaya mo o woppi golle.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=13 June 2010}}</ref> E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o walliino kuulal ngam waylude sariya Komisariyaa ngenndiijo jojjanɗe aadee, o wallitorii walla o wallitorii eɓɓaaɗe joy, o wallitii no feewi e nder jeewte e nder batu sarɗiiji. E woote ngenndiije ñalnde 9 abriil 2011, Dahiru jokki jooɗorde mum e senaateer to Sokoto Sud.  O dañii 112 585 woote, o rewi heen ko Muhammad Sani Dogondaji mo Kongres ngam Waylo-waylo (CPC) heɓi 36 682 woote. == Tuugnorgal == <references /> jam804kkaiq2r3c11eu5j9arxzk7i76 Felix Kolawole Bajomo 0 43397 181215 181199 2026-08-05T12:23:35Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 181215 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Felix Kolawole Bajomo''' jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa 1947) ko limtoowo e politikyanke Najeriya, cuɓaaɗo tergal Senaa ngam diiwaan Ogun Hirnaange e nder diiwaan Ogun e lewru Abriil 2007.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=102&page=1&state=28|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303173129/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=102&page=1&state=28|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Sen. Felix Kolawole Bajomo|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=5 October 2009}}</ref> Ɓawo Felix Kolawole Bajomo jibinaa ko ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1947. Ko o tergal fedde toppitiinde ko fayti e njoɓdi e njuɓɓudi (ACMA) e tergal fedde toppitiinde ko fayti e njulaagu (ACS). Ko adii nde o naatata e politik, ko o gardiiɗo, Banke Commercial Trust ; Gardiiɗo gollordu, Banke Union ; Gardiiɗo gollordu, Banke Savannah, e hooreejo fedde koɗki fedde nde (2005–2006). O wonnoo ko e sahaa gooto Hooreejo Oteluuji Gateway. O woniino kadi hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e hiisaaji leydi Nijeer (ICAN)..<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/politics/2009/june/17/politics-17-06-2009-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Obasanjo's tenure, a lesson for others –Senator Bajomo|last1=Chimezie|first1=Brown|last2=Okafor|first2=Dickson|date=17 June 2009|access-date=5 October 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=August 2019|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="noefcc">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200909160227.html|title=Bajomo – Legitimate Borrowers should not be Harassed by the EFCC|last=Ojeifo|first=Sufuyan|date=15 September 2009|work=[[This Day]]|access-date=5 October 2009|via=[[allAfrica]]}}</ref> E hitaande 2003, Bajomo dañii kanndidaa Fedde Demokaraasi ngam suɓaade jooɗorde senaa Ogun West, kono Iyabo Anisulowo, gonnooɗo jaagorgal jaŋde hakkunde 1995 e 1998 e laamu Sanni Abacha, fooli ɗum.<ref>{{cite news|url=https://www.ngrguardiannews.com/news/article01/|location=Lagos, Nigeria|date=14 May 2009|title=Senate probes bribery claims over oil bill|last1=Ogbodo|first1=John-Abba|author2=Azimazi Momoh Jimoh|access-date=5 October 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090422102827/https://www.ngrguardiannews.com/news/article01/|archive-date=22 April 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> E lewru Yarkomaa 2005, Bajomo wayli e lannda PDP. Golle Senaa Diiwaan Ogun, leydi Najeriya E lewru abriil 2007, o dañii woote Senaa e tikket PDP, o suɓaa e diiwaan Ogun West..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200909110073.html|title=Bajomo – Bailout Fund Didn't Need Appropriation|last=Ojeifo|first=Sufuyan|date=11 September 2009|work=This Day|access-date=5 October 2009|via=allAfrica}}</ref> O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Geɗe caggal leydi, Kaalis, Sosde & Golle laamu, Bankeeji, Assurance & Juɓɓule Kaalis goɗɗe e Appropriation. E lewru marse 2009, o naati e ƴaañorgal hakkunde guwerneer diiwaan Ogun biyeteeɗo Gbenga Daniel e senaateeruuji diiwaan Ogun biyeteeɗo Iyabo Obasanjo-Bello e Lekan Mustapha. Feere nde'e ɗon jokki haa lewru Siilo, mawɓe Yoruba'en ɗon mari bawɗe walliinde Gomnaajo Daniel nden wakkati wakili'en nayi e senateer'en ɗiɗo ɗon lutta nder luutndaare nden ɓe ɗon mari bawɗe tawtoreede batu nde hooreejo lesdi Yar'Adua yilli lesdi man. E lewru mee 2009, Bajomo ina jeyaa e senaateeruuji sappo baɗnooɗi njillu luulndiingo, tawi ko njoɓdi mum en fof yoɓaama, tawi ko kam en ngoni sabaabu sosiyeteeji petroŋ, e nder seminar ko fayti e kuulal petroŋ..<ref>{{cite news|url=https://ghanabusinessnews.com/2009/09/22/nigeria-senate-probe-report-on-ghana-visit-under-the-carpet/|date=22 September 2009|title=Nigeria Senate probe report on Ghana visit under the carpet?|work=Ghana Business News|access-date=5 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110815223355/https://www.ghanabusinessnews.com/2009/09/22/nigeria-senate-probe-report-on-ghana-visit-under-the-carpet/|archive-date=15 August 2011|url-status=dead}}</ref> Senaa yamirii yo Goomu mum toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Koɗki e Ñaawirɗe Jaayɗe mbaɗtu wiɗto timmungo e haala kaa. Kono tan, yaltinde ciimtol goomu nguu ina jokki. E lewru Seeɗto hitaande 2009, o noddi ministeer kaalis, Banke mawɗo leydi Najeriya (CBN) e annduɓe faggudu woɗɓe ngam waɗde kaalis e faggudu leydi ndii.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/politics/2009/june/17/politics-17-06-2009-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Obasanjo's tenure, a lesson for others –Senator Bajomo|last1=Chimezie|first1=Brown|last2=Okafor|first2=Dickson|date=17 June 2009|access-date=5 October 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=August 2019|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>.<ref name="noefcc2">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200909160227.html|title=Bajomo – Legitimate Borrowers should not be Harassed by the EFCC|last=Ojeifo|first=Sufuyan|date=15 September 2009|work=[[This Day]]|access-date=5 October 2009|via=[[allAfrica]]}}</ref> E haala makko e yeewtere adannde (IPO) ko adii caɗeele kaalis cakkitiiɗe ɗee, ɗo yimɓe heewɓe njoɓata cogguuli keewɗi, o wiyi wonde Komiseer toppitiiɗo ko fayti e kaalis ina foti jokkondirde e ɓeen waɗooɓe ɗum, kono wonaa Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis so wonaa tawa ina waɗi seedeeji laaɓtuɗi kollitooji fenaande. Ko adii ɗuum o hollitii wonde N420 miliyaaruuji ɗi CBN huutorii ngam hisnude bankeeji joy ɗii, ɗaɓɓaani ballal Asammbele ngenndi. == Tuugnorgal == jzo6yz1o1623m7l4wmp9est7okwvcg6 181216 181215 2026-08-05T12:24:00Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 181216 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Felix Kolawole Bajomo''' jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa 1947) ko limtoowo e politikyanke Najeriya, cuɓaaɗo tergal Senaa ngam diiwaan Ogun Hirnaange e nder diiwaan Ogun e lewru Abriil 2007.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=102&page=1&state=28|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303173129/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=102&page=1&state=28|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Sen. Felix Kolawole Bajomo|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=5 October 2009}}</ref> Ɓawo Felix Kolawole Bajomo jibinaa ko ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1947. Ko o tergal fedde toppitiinde ko fayti e njoɓdi e njuɓɓudi (ACMA) e tergal fedde toppitiinde ko fayti e njulaagu (ACS). Ko adii nde o naatata e politik, ko o gardiiɗo, Banke Commercial Trust ; Gardiiɗo gollordu, Banke Union ; Gardiiɗo gollordu, Banke Savannah, e hooreejo fedde koɗki fedde nde (2005–2006). O wonnoo ko e sahaa gooto Hooreejo Oteluuji Gateway. O woniino kadi hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e hiisaaji leydi Nijeer (ICAN)..<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/politics/2009/june/17/politics-17-06-2009-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Obasanjo's tenure, a lesson for others –Senator Bajomo|last1=Chimezie|first1=Brown|last2=Okafor|first2=Dickson|date=17 June 2009|access-date=5 October 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=August 2019|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="noefcc">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200909160227.html|title=Bajomo – Legitimate Borrowers should not be Harassed by the EFCC|last=Ojeifo|first=Sufuyan|date=15 September 2009|work=[[This Day]]|access-date=5 October 2009|via=[[allAfrica]]}}</ref> E hitaande 2003, Bajomo dañii kanndidaa Fedde Demokaraasi ngam suɓaade jooɗorde senaa Ogun West, kono Iyabo Anisulowo, gonnooɗo jaagorgal jaŋde hakkunde 1995 e 1998 e laamu Sanni Abacha, fooli ɗum.<ref>{{cite news|url=https://www.ngrguardiannews.com/news/article01/|location=Lagos, Nigeria|date=14 May 2009|title=Senate probes bribery claims over oil bill|last1=Ogbodo|first1=John-Abba|author2=Azimazi Momoh Jimoh|access-date=5 October 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090422102827/https://www.ngrguardiannews.com/news/article01/|archive-date=22 April 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> E lewru Yarkomaa 2005, Bajomo wayli e lannda PDP. Golle Senaa Diiwaan Ogun, leydi Najeriya E lewru abriil 2007, o dañii woote Senaa e tikket PDP, o suɓaa e diiwaan Ogun West..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200909110073.html|title=Bajomo – Bailout Fund Didn't Need Appropriation|last=Ojeifo|first=Sufuyan|date=11 September 2009|work=This Day|access-date=5 October 2009|via=allAfrica}}</ref> O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Geɗe caggal leydi, Kaalis, Sosde & Golle laamu, Bankeeji, Assurance & Juɓɓule Kaalis goɗɗe e Appropriation. E lewru marse 2009, o naati e ƴaañorgal hakkunde guwerneer diiwaan Ogun biyeteeɗo Gbenga Daniel e senaateeruuji diiwaan Ogun biyeteeɗo Iyabo Obasanjo-Bello e Lekan Mustapha. Feere nde'e ɗon jokki haa lewru Siilo, mawɓe Yoruba'en ɗon mari bawɗe walliinde Gomnaajo Daniel nden wakkati wakili'en nayi e senateer'en ɗiɗo ɗon lutta nder luutndaare nden ɓe ɗon mari bawɗe tawtoreede batu nde hooreejo lesdi Yar'Adua yilli lesdi man. E lewru mee 2009, Bajomo ina jeyaa e senaateeruuji sappo baɗnooɗi njillu luulndiingo, tawi ko njoɓdi mum en fof yoɓaama, tawi ko kam en ngoni sabaabu sosiyeteeji petroŋ, e nder seminar ko fayti e kuulal petroŋ..<ref>{{cite news|url=https://ghanabusinessnews.com/2009/09/22/nigeria-senate-probe-report-on-ghana-visit-under-the-carpet/|date=22 September 2009|title=Nigeria Senate probe report on Ghana visit under the carpet?|work=Ghana Business News|access-date=5 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110815223355/https://www.ghanabusinessnews.com/2009/09/22/nigeria-senate-probe-report-on-ghana-visit-under-the-carpet/|archive-date=15 August 2011|url-status=dead}}</ref> Senaa yamirii yo Goomu mum toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Koɗki e Ñaawirɗe Jaayɗe mbaɗtu wiɗto timmungo e haala kaa. Kono tan, yaltinde ciimtol goomu nguu ina jokki. E lewru Seeɗto hitaande 2009, o noddi ministeer kaalis, Banke mawɗo leydi Najeriya (CBN) e annduɓe faggudu woɗɓe ngam waɗde kaalis e faggudu leydi ndii.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/politics/2009/june/17/politics-17-06-2009-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Obasanjo's tenure, a lesson for others –Senator Bajomo|last1=Chimezie|first1=Brown|last2=Okafor|first2=Dickson|date=17 June 2009|access-date=5 October 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=August 2019|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>.<ref name="noefcc2">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200909160227.html|title=Bajomo – Legitimate Borrowers should not be Harassed by the EFCC|last=Ojeifo|first=Sufuyan|date=15 September 2009|work=[[This Day]]|access-date=5 October 2009|via=[[allAfrica]]}}</ref> E haala makko e yeewtere adannde (IPO) ko adii caɗeele kaalis cakkitiiɗe ɗee, ɗo yimɓe heewɓe njoɓata cogguuli keewɗi, o wiyi wonde Komiseer toppitiiɗo ko fayti e kaalis ina foti jokkondirde e ɓeen waɗooɓe ɗum, kono wonaa Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis so wonaa tawa ina waɗi seedeeji laaɓtuɗi kollitooji fenaande. Ko adii ɗuum o hollitii wonde N420 miliyaaruuji ɗi CBN huutorii ngam hisnude bankeeji joy ɗii, ɗaɓɓaani ballal Asammbele ngenndi. == Himobe == qmf79l08tqd8qxpzid7gtaub69wj2hy 181217 181216 2026-08-05T12:26:43Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 181217 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Felix Kolawole Bajomo''' jibinaa ko ñalnde 7 lewru Yarkomaa 1947) ko limtoowo e politikyanke Najeriya, cuɓaaɗo tergal Senaa ngam diiwaan Ogun Hirnaange e nder diiwaan Ogun e lewru Abriil 2007.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=102&page=1&state=28|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303173129/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=102&page=1&state=28|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Sen. Felix Kolawole Bajomo|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=5 October 2009}}</ref> Ɓawo Felix Kolawole Bajomo jibinaa ko ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1947. Ko o tergal fedde toppitiinde ko fayti e njoɓdi e njuɓɓudi (ACMA) e tergal fedde toppitiinde ko fayti e njulaagu (ACS). Ko adii nde o naatata e politik, ko o gardiiɗo, Banke Commercial Trust ; Gardiiɗo gollordu, Banke Union ; Gardiiɗo gollordu, Banke Savannah, e hooreejo fedde koɗki fedde nde (2005–2006). O wonnoo ko e sahaa gooto Hooreejo Oteluuji Gateway. O woniino kadi hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e hiisaaji leydi Nijeer (ICAN)..<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/politics/2009/june/17/politics-17-06-2009-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Obasanjo's tenure, a lesson for others –Senator Bajomo|last1=Chimezie|first1=Brown|last2=Okafor|first2=Dickson|date=17 June 2009|access-date=5 October 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=August 2019|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="noefcc">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200909160227.html|title=Bajomo – Legitimate Borrowers should not be Harassed by the EFCC|last=Ojeifo|first=Sufuyan|date=15 September 2009|work=[[This Day]]|access-date=5 October 2009|via=[[allAfrica]]}}</ref> E hitaande 2003, Bajomo dañii kanndidaa Fedde Demokaraasi ngam suɓaade jooɗorde senaa Ogun West, kono Iyabo Anisulowo, gonnooɗo jaagorgal jaŋde hakkunde 1995 e 1998 e laamu Sanni Abacha, fooli ɗum.<ref>{{cite news|url=https://www.ngrguardiannews.com/news/article01/|location=Lagos, Nigeria|date=14 May 2009|title=Senate probes bribery claims over oil bill|last1=Ogbodo|first1=John-Abba|author2=Azimazi Momoh Jimoh|access-date=5 October 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090422102827/https://www.ngrguardiannews.com/news/article01/|archive-date=22 April 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> E lewru Yarkomaa 2005, Bajomo wayli e lannda PDP. Golle Senaa Diiwaan Ogun, leydi Najeriya E lewru abriil 2007, o dañii woote Senaa e tikket PDP, o suɓaa e diiwaan Ogun West..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200909110073.html|title=Bajomo – Bailout Fund Didn't Need Appropriation|last=Ojeifo|first=Sufuyan|date=11 September 2009|work=This Day|access-date=5 October 2009|via=allAfrica}}</ref> O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Geɗe caggal leydi, Kaalis, Sosde & Golle laamu, Bankeeji, Assurance & Juɓɓule Kaalis goɗɗe e Appropriation. E lewru marse 2009, o naati e ƴaañorgal hakkunde guwerneer diiwaan Ogun biyeteeɗo Gbenga Daniel e senaateeruuji diiwaan Ogun biyeteeɗo Iyabo Obasanjo-Bello e Lekan Mustapha. Feere nde'e ɗon jokki haa lewru Siilo, mawɓe Yoruba'en ɗon mari bawɗe walliinde Gomnaajo Daniel nden wakkati wakili'en nayi e senateer'en ɗiɗo ɗon lutta nder luutndaare nden ɓe ɗon mari bawɗe tawtoreede batu nde hooreejo lesdi Yar'Adua yilli lesdi man. E lewru mee 2009, Bajomo ina jeyaa e senaateeruuji sappo baɗnooɗi njillu luulndiingo, tawi ko njoɓdi mum en fof yoɓaama, tawi ko kam en ngoni sabaabu sosiyeteeji petroŋ, e nder seminar ko fayti e kuulal petroŋ..<ref>{{cite news|url=https://ghanabusinessnews.com/2009/09/22/nigeria-senate-probe-report-on-ghana-visit-under-the-carpet/|date=22 September 2009|title=Nigeria Senate probe report on Ghana visit under the carpet?|work=Ghana Business News|access-date=5 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20110815223355/https://www.ghanabusinessnews.com/2009/09/22/nigeria-senate-probe-report-on-ghana-visit-under-the-carpet/|archive-date=15 August 2011|url-status=dead}}</ref> Senaa yamirii yo Goomu mum toppitiingu ko fayti e Etikaaji, Koɗki e Ñaawirɗe Jaayɗe mbaɗtu wiɗto timmungo e haala kaa. Kono tan, yaltinde ciimtol goomu nguu ina jokki. E lewru Seeɗto hitaande 2009, o noddi ministeer kaalis, Banke mawɗo leydi Najeriya (CBN) e annduɓe faggudu woɗɓe ngam waɗde kaalis e faggudu leydi ndii.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/politics/2009/june/17/politics-17-06-2009-001.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Obasanjo's tenure, a lesson for others –Senator Bajomo|last1=Chimezie|first1=Brown|last2=Okafor|first2=Dickson|date=17 June 2009|access-date=5 October 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=August 2019|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>.<ref name="noefcc2">{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200909160227.html|title=Bajomo – Legitimate Borrowers should not be Harassed by the EFCC|last=Ojeifo|first=Sufuyan|date=15 September 2009|work=[[This Day]]|access-date=5 October 2009|via=[[allAfrica]]}}</ref> E haala makko e yeewtere adannde (IPO) ko adii caɗeele kaalis cakkitiiɗe ɗee, ɗo yimɓe heewɓe njoɓata cogguuli keewɗi, o wiyi wonde Komiseer toppitiiɗo ko fayti e kaalis ina foti jokkondirde e ɓeen waɗooɓe ɗum, kono wonaa Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis so wonaa tawa ina waɗi seedeeji laaɓtuɗi kollitooji fenaande. Ko adii ɗuum o hollitii wonde N420 miliyaaruuji ɗi CBN huutorii ngam hisnude bankeeji joy ɗii, ɗaɓɓaani ballal Asammbele ngenndi. == Himobe == d9a16iggh1qhq0xs2uqnreqnxbrf0l9 Isaiah Balat 0 43398 181207 181206 2026-08-05T12:15:36Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 181207 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Isaya Chawai Balat''' (23 Oktoobar 1952 – 18 Feebariyee 2014) ko siyaasyanke e njulaagu Najeriya ummoriiɗo to diiwaan Kaduna. O woniino senatoor leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan Kaduna Sud gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007, kadi ko o tergal lannda yimɓe. Ko adii nde o su6etee e nder Senaa, o woniino jaagorde dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo tuggi 1999 haa 2000.<ref>{{cite web|url=http://www.isaiahbalat.com/about.php|title=About Balat|access-date=2007-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091221190618/http://www.isaiahbalat.com/about.php|archive-date=2009-12-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|title=Senator Balat|access-date=2007-12-26|year=2005|publisher=[[Nigerian Senate]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922133139/http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|archive-date=2007-09-22|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2010, Balat toɗɗaa ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi ndii e golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 2010). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Isaiah Chawai Balat jibinaa ko ñalnde 23 lewru nduu hitaande 1952 to Gora (Kaňnai), wuro wonngo e nder diiwaan Kaduna, to leydi Najeriya. Baaba makko ko Gora jeyaa, yumma makko ko wuro wiyeteengo Kamuru. O jibinaa ko e galle jommbaajo debbo keewɗo no feewi e oon sahaa. Yumma Balat maayi ko juuti caggal jibineede makko. O waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e baasal, omo gollina e ngesa baaba makko omo resa jawdi. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal SIM to Gora (Kanai) e hitaande 1959, caggal ɗuum o arti e duɗal leslesal SIM Ungwar Tabo (Afabwang), ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Commerce Jos to diiwaan Plateau hakkunde 1966 e 1970 ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal nde o timmini jaŋde leslesre e caggal jaŋde leslesre, Balat naati e porogaraam sandwich e nder Marketing to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna hakkunde 1976 e 1978. Ngam jaŋde makko toownde, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi (AMP) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to Boston, e hitaande 1991. Caggal ɗuum, Balat ƴetti jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St 1996 e hitaande 1998. E hitaande 2004, Balat tawtoraama Duɗal Wiɗtooji Nafooje Jaayɗe/ Porogaraam Heblo Banke Adunaajo ko faati e Reglemen e Peeje Nafooje to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Florida, Florida, Amerik. Golle e njulaagu Isaiah Balat golliima e BP plc (ko adii fof ko sosiyetee petroŋ Biritaan PLC., petroŋ Biritaan e BP Amoco PLC.) e nder diiwaan Kano hade makko nawtoreede to cafrirde maɓɓe Kaduna e hitaande 1973. O artiraa e tolno njuɓɓudi hade makko yaltude sosiyetee oo e hitaande 1978 ngam sosde sosiyetee makko keeriiɗo e Go services o Nijeer hooreejo e mawɗo gollordu. Nde o woni e njulaagu, Balat sosi CB Finance Group, sosiyatee jogiiɗo nafooje e sarwisaaji petroŋ e gaas, bankeeji, asiraaji e gollorɗe jowitiiɗe e ndema. Balat waɗii toɗɗe keewɗe toowɗe e nder njuɓɓudi laamu e nder sektoraa keeriiɗo e laamu. O woniino tergal e fedde ƴellitaare wuro diiwaan Kaduna (1979 1985), tergal e Goomu diiwaan Plateau ngam ƴellitde ngalu (1980 haa 1982), hooreejo piilaaɗo e njuɓɓudi njamndi Katsina gila 1980 haa 1983. Balat kadi wonnoo tergal e diiso ngoo, Fonds de formation industrielle gila 1987 haa 1994), hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna gila 1987 haa 1992, hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1994 haa 1998 e tergal me Cor9al Nigerian 1994. Balat wonnoo kadi hooreejo suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema Kaduna tuggi 1987 haa 1991, e oon sahaa o fuɗɗii e o fuɗɗii mahngo nokku njulaagu hakkunde leyɗeele Kaduna. O woniino cukko hooreejo, suudu njulaagu, njulaagu, miniraaji e ndema leydi Najeriya (NACCIMA) tuggi 1985 haa 1987, hooreejo kawtal Biritaniya (Kaduna/Kano Floors) e tergal kawtal lesdi Naajeeriya, tuggi 1993 haa 1996. O woniino gardiiɗo mo wonaa gollordu Guinness Nigeria gila 1996 haa 1999. Politik e toɗɗagol Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1978, Isaya Balat woni hooreejo lanyol yimɓe Naajeeriya (NPP) nder diiwal Kaduna haa o ardi kawtal ngal tabitini suɓol Alhaji Abdulkadir Balarabe Musa ngam laatoo guwerneer siwil arandeejo diiwal Kaduna nder diiwal ɗiɗaɓal Naajeeriya. Caggal nde laamu Naajeeriya ɗiɗaɓuru joofi, o arti e golle makko keertiiɗe. Kono, e gargol politik lanndaaji ɗii e laamu Seneraal Ibraahiima Badamasi Babangida, o naati e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) ɗo o anndiranoo jokkondiral makko e kanndidaa SDP ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hono hooreejo Moshood Kashimawo Olawale Abiola (MKO). Balat jokki nastuki nder siyaasaaku lanndaaji, nder hitaande 1998, Balat warti hooreejo lesdi Kaduna ngam hukuumaaji kampaañ Obasanjo. Jaagorgal golle e koɗki (dowla) E lewru suwee 1999, Isaiah Balat toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Ko o jaagorgal dowla golle o yaltini golle toppitiiɗe e ƴeewndo eɓɓaaɗe ministeer oo tawi ina jeyaa heen : Laawol Kaduna - Kachia Gimi, Banndiraaɓe dow Peewnugol laawol Vom - Manchok ngol fuɗɗii ko ñalnde 1 feebariyee 2000 Pewnugol pont dow maayo Wonderful to Kafanchan 20 abriil 2000 Feewnitde Saminaka - Samaru Kataf - laawol Kafanchan 20 abriil 2000 Hokkude laabi 132KV ummoraade Jos haa Kafanchan e mahngo 2 x 60MVA, 132/33KV to Kafanchan Seneraal Asaambele ngenndi 5ɓo E hitaande 2003, Balat suɓaama e dow ɓural mawngal ngam wonde senateer mo leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan senateeruuji Kaduna, mo diiwaan Kaduna.[circular reference] E nder dumunna mo o woni senaateer oo, ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa ngam Privatisation fotde duuɓi ɗiɗi jokkondirɗi e nder ɗuum o ardii Goomu Senaa e Goomuuji suudu sarɗiiji ngam Privatisation e nder njillu janngugol ko faati e peewnugol portooji to Amerik e Meksik, ɗo miijooji juutɗi ko fayti e Privatisation e Njuɓɓudi Portuuji keɓaa. Gaagaa golle makko e yahrude yeeso sariyaaji jowitiiɗi e privatisation, o woniino kadi hooreejo, Goomu Senaa ngam haɓaade fenaande e ɗo o gollotoo ngam ƴellitde kuule yahrude yeeso e laaɓal e nder laamu. E nder laamu makko, Balat wonnoo kadi ko tergal e Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e kaalis e kaalis, Goomu Senaa toppitiingu ko fayti e ndeenka e Goomu Senaa toppitiingu doole e njamndi. Kandidaajo guwerneer lesdi Kaduna hitaande 2007 E hitaande 2007, Balat wonnoo ko kanndidaa gadano ngam suɓaade hooreejo leydi Kaduna e les njiimaandi PDP, o fooli Arc. Namadi Sambo e woote ɗiɗmere. Ngam Kampaañ makko Guwerneer e hitaande 2007, Balat huutoriima helmere – "Wadata" firti ko "Stock" e ɗemngal Hausa. Konngol ngol waɗii faayiida no feewi e nder kampaañ hee, ngol huutortee ko ngam hollirde dille mbayliigu e nder dowri ndii. 2010 Fedde kawral politik to bannge worgo ("G-20") Balat waɗii nafoore mawnde e sosde fedde kawral politik to bannge worgo - G-20 - yuɓɓinaande to Kaduna ñalnde 16 e 17 marse 2010. Tiitoonde e ko ɓuri teeŋtude e G-20 ko ƴellitde ajendaaji ngam waylude renndo e faggudu e nder Fuɗnaange leydi Najeriya. Nde dañii nafoore mawnde e tawtoreede yimɓe heewɓe e nder renndo politik, faggudu, jannginooɓe, annduɓe e teknokraat en e nder denndaangal fannuuji e nokkuuji leydi ndii. Ciimtol maggol e kuule maggol ina tiiɗi, ina woɗɗi, haa arti noon e ƴettude peeje faggudu == Fuɗnaange. == Wasiijo keeriiɗo ngam golle keewɗe (biro cukko hooreejo leydi Najeriya E lewru mee 2010, Isaiah Balat toɗɗaa yo won jaagorgal keeringal to bannge golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi) ɗo o gollinoo haa o sankii. Terɗe goomu goɗɗum hawti bee Kawtal lesdi dow Privatization – Goomu lesdi dow Privatization Jaaynde Naajeeriya kesum e kawtal lesdi dow Privatization’s ad-hoc komite dow ceede BPE. Golle hakkunde leyɗeele Isaiah Balat tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe yuɓɓini ko adii Rajo Komiseer Fuɗnaange e gardagol Late Dr. Julius Nyerere, gonnooɗo hooreejo leydi Tansani, batu nguu ƴeewtindii e wasiyiima laabi ngam ustude ŋakkeende nguura leƴƴi e nder hemisfeer Fuɗnaange e Fuɗnaange. Balat ardii Delegaasiyoŋaaji njulaagu leydi Naajeeriya to Koree worgo, Amerik, Angalteer, Kanadaa, Almaañ, Japon, Beresiil, Afrik worgo e Namibia ngam semmbiɗinde jom jawdi en e nder leyɗeele ɗe ngam waɗde jawdi mum en e faggudu leydi Naajeeriya. Filantropi E hitaande 2005, Balat sosi fedde wiyeteende Isaiah Balat, nde faandaare mum woni faggaade ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo e nder diiwaan Kaduna ngam haɓaade ñawu nguu. Balat waɗii eɓɓaaɗe keewɗe moƴƴe ngam semmbinde. E nder fedde Isaiah Balat, o rokkii ballal safaara tawa ko e ballal miskineeɓe, waasɓe e waasɓe e nder renndo, haa teeŋti noon e nder renndooji teeru. Balat ina wallitnoo e wallitde jaŋde sukaaɓe waasɓe. Teddungal e njeenaaje Isaiah Balat heɓi teddungal keewngal ngam anndinde golle makko e renndo makko dowla, leydi e winndere nde. E hitaande 1990 o rokkaama njeenaari kaŋŋe to suudu sarɗiiji Orop ngam ƴellitaare njulaagu e kaalis, ngam ƴellitde njulaagu hakkunde leydi Nijeer e Dental Orop. E hitaande 1991, o heɓi njeenaari mawndi ndi almuɓɓe diiwaan Kaduna ngam darnde makko e ɓamtaare faggudu leydi ndii. E hitaande 2000, Balat rokkaama njeenaari njulaagu e ƴellitaare hakkunde leyɗeele ngam ƴellitde njulaagu e njulaagu hakkunde leyɗeele dentuɗe Amerik e Niiseer, tawi ko suudu njulaagu e njeeygu Afrik-Amerik, Los Angeles, Kaliforni, Amerik. E hitaande 2000 o waɗtaa kadi cukko hooreejo teddungal e nder nguurndam suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema leydi Najeriya (NACCIMA). Balat ko Fedde mawnde to Duɗal Ardiiɓe (UK). Maayde e ndonu O sankii ko ñalnde 18 feebariyee 2014 to Abuja caggal rafi seeɗa. O wirnaa ko to Bafoi-Kanai e nder diiwaan Kaduna. == Tuugnorgal == 9j2e6r6d1q9gmjnmfwrwigg2jp1lj2b 181208 181207 2026-08-05T12:16:43Z Fulani215 7983 /* Fuɗnaange. */ fixed typo 181208 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Isaya Chawai Balat''' (23 Oktoobar 1952 – 18 Feebariyee 2014) ko siyaasyanke e njulaagu Najeriya ummoriiɗo to diiwaan Kaduna. O woniino senatoor leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan Kaduna Sud gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007, kadi ko o tergal lannda yimɓe. Ko adii nde o su6etee e nder Senaa, o woniino jaagorde dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo tuggi 1999 haa 2000.<ref>{{cite web|url=http://www.isaiahbalat.com/about.php|title=About Balat|access-date=2007-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091221190618/http://www.isaiahbalat.com/about.php|archive-date=2009-12-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|title=Senator Balat|access-date=2007-12-26|year=2005|publisher=[[Nigerian Senate]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922133139/http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|archive-date=2007-09-22|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2010, Balat toɗɗaa ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi ndii e golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 2010). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Isaiah Chawai Balat jibinaa ko ñalnde 23 lewru nduu hitaande 1952 to Gora (Kaňnai), wuro wonngo e nder diiwaan Kaduna, to leydi Najeriya. Baaba makko ko Gora jeyaa, yumma makko ko wuro wiyeteengo Kamuru. O jibinaa ko e galle jommbaajo debbo keewɗo no feewi e oon sahaa. Yumma Balat maayi ko juuti caggal jibineede makko. O waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e baasal, omo gollina e ngesa baaba makko omo resa jawdi. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal SIM to Gora (Kanai) e hitaande 1959, caggal ɗuum o arti e duɗal leslesal SIM Ungwar Tabo (Afabwang), ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Commerce Jos to diiwaan Plateau hakkunde 1966 e 1970 ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal nde o timmini jaŋde leslesre e caggal jaŋde leslesre, Balat naati e porogaraam sandwich e nder Marketing to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna hakkunde 1976 e 1978. Ngam jaŋde makko toownde, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi (AMP) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to Boston, e hitaande 1991. Caggal ɗuum, Balat ƴetti jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St 1996 e hitaande 1998. E hitaande 2004, Balat tawtoraama Duɗal Wiɗtooji Nafooje Jaayɗe/ Porogaraam Heblo Banke Adunaajo ko faati e Reglemen e Peeje Nafooje to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Florida, Florida, Amerik. Golle e njulaagu Isaiah Balat golliima e BP plc (ko adii fof ko sosiyetee petroŋ Biritaan PLC., petroŋ Biritaan e BP Amoco PLC.) e nder diiwaan Kano hade makko nawtoreede to cafrirde maɓɓe Kaduna e hitaande 1973. O artiraa e tolno njuɓɓudi hade makko yaltude sosiyetee oo e hitaande 1978 ngam sosde sosiyetee makko keeriiɗo e Go services o Nijeer hooreejo e mawɗo gollordu. Nde o woni e njulaagu, Balat sosi CB Finance Group, sosiyatee jogiiɗo nafooje e sarwisaaji petroŋ e gaas, bankeeji, asiraaji e gollorɗe jowitiiɗe e ndema. Balat waɗii toɗɗe keewɗe toowɗe e nder njuɓɓudi laamu e nder sektoraa keeriiɗo e laamu. O woniino tergal e fedde ƴellitaare wuro diiwaan Kaduna (1979 1985), tergal e Goomu diiwaan Plateau ngam ƴellitde ngalu (1980 haa 1982), hooreejo piilaaɗo e njuɓɓudi njamndi Katsina gila 1980 haa 1983. Balat kadi wonnoo tergal e diiso ngoo, Fonds de formation industrielle gila 1987 haa 1994), hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna gila 1987 haa 1992, hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1994 haa 1998 e tergal me Cor9al Nigerian 1994. Balat wonnoo kadi hooreejo suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema Kaduna tuggi 1987 haa 1991, e oon sahaa o fuɗɗii e o fuɗɗii mahngo nokku njulaagu hakkunde leyɗeele Kaduna. O woniino cukko hooreejo, suudu njulaagu, njulaagu, miniraaji e ndema leydi Najeriya (NACCIMA) tuggi 1985 haa 1987, hooreejo kawtal Biritaniya (Kaduna/Kano Floors) e tergal kawtal lesdi Naajeeriya, tuggi 1993 haa 1996. O woniino gardiiɗo mo wonaa gollordu Guinness Nigeria gila 1996 haa 1999. Politik e toɗɗagol Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1978, Isaya Balat woni hooreejo lanyol yimɓe Naajeeriya (NPP) nder diiwal Kaduna haa o ardi kawtal ngal tabitini suɓol Alhaji Abdulkadir Balarabe Musa ngam laatoo guwerneer siwil arandeejo diiwal Kaduna nder diiwal ɗiɗaɓal Naajeeriya. Caggal nde laamu Naajeeriya ɗiɗaɓuru joofi, o arti e golle makko keertiiɗe. Kono, e gargol politik lanndaaji ɗii e laamu Seneraal Ibraahiima Badamasi Babangida, o naati e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) ɗo o anndiranoo jokkondiral makko e kanndidaa SDP ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hono hooreejo Moshood Kashimawo Olawale Abiola (MKO). Balat jokki nastuki nder siyaasaaku lanndaaji, nder hitaande 1998, Balat warti hooreejo lesdi Kaduna ngam hukuumaaji kampaañ Obasanjo. Jaagorgal golle e koɗki (dowla) E lewru suwee 1999, Isaiah Balat toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Ko o jaagorgal dowla golle o yaltini golle toppitiiɗe e ƴeewndo eɓɓaaɗe ministeer oo tawi ina jeyaa heen : Laawol Kaduna - Kachia Gimi, Banndiraaɓe dow Peewnugol laawol Vom - Manchok ngol fuɗɗii ko ñalnde 1 feebariyee 2000 Pewnugol pont dow maayo Wonderful to Kafanchan 20 abriil 2000 Feewnitde Saminaka - Samaru Kataf - laawol Kafanchan 20 abriil 2000 Hokkude laabi 132KV ummoraade Jos haa Kafanchan e mahngo 2 x 60MVA, 132/33KV to Kafanchan Seneraal Asaambele ngenndi 5ɓo E hitaande 2003, Balat suɓaama e dow ɓural mawngal ngam wonde senateer mo leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan senateeruuji Kaduna, mo diiwaan Kaduna.[circular reference] E nder dumunna mo o woni senaateer oo, ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa ngam Privatisation fotde duuɓi ɗiɗi jokkondirɗi e nder ɗuum o ardii Goomu Senaa e Goomuuji suudu sarɗiiji ngam Privatisation e nder njillu janngugol ko faati e peewnugol portooji to Amerik e Meksik, ɗo miijooji juutɗi ko fayti e Privatisation e Njuɓɓudi Portuuji keɓaa. Gaagaa golle makko e yahrude yeeso sariyaaji jowitiiɗi e privatisation, o woniino kadi hooreejo, Goomu Senaa ngam haɓaade fenaande e ɗo o gollotoo ngam ƴellitde kuule yahrude yeeso e laaɓal e nder laamu. E nder laamu makko, Balat wonnoo kadi ko tergal e Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e kaalis e kaalis, Goomu Senaa toppitiingu ko fayti e ndeenka e Goomu Senaa toppitiingu doole e njamndi. Kandidaajo guwerneer lesdi Kaduna hitaande 2007 E hitaande 2007, Balat wonnoo ko kanndidaa gadano ngam suɓaade hooreejo leydi Kaduna e les njiimaandi PDP, o fooli Arc. Namadi Sambo e woote ɗiɗmere. Ngam Kampaañ makko Guwerneer e hitaande 2007, Balat huutoriima helmere – "Wadata" firti ko "Stock" e ɗemngal Hausa. Konngol ngol waɗii faayiida no feewi e nder kampaañ hee, ngol huutortee ko ngam hollirde dille mbayliigu e nder dowri ndii. 2010 Fedde kawral politik to bannge worgo ("G-20") Balat waɗii nafoore mawnde e sosde fedde kawral politik to bannge worgo - G-20 - yuɓɓinaande to Kaduna ñalnde 16 e 17 marse 2010. Tiitoonde e ko ɓuri teeŋtude e G-20 ko ƴellitde ajendaaji ngam waylude renndo e faggudu e nder Fuɗnaange leydi Najeriya. Nde dañii nafoore mawnde e tawtoreede yimɓe heewɓe e nder renndo politik, faggudu, jannginooɓe, annduɓe e teknokraat en e nder denndaangal fannuuji e nokkuuji leydi ndii. Ciimtol maggol e kuule maggol ina tiiɗi, ina woɗɗi, haa arti noon e ƴettude peeje faggudu == Fuɗnaange. == Wasiijo keeriiɗo ngam golle keewɗe (biro cukko hooreejo leydi Najeriya E lewru mee 2010, Isaiah Balat toɗɗaa yo won jaagorgal keeringal to bannge golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi) ɗo o gollinoo haa o sankii. Terɗe goomu goɗɗum hawti bee Kawtal lesdi dow Privatization – Goomu lesdi dow Privatization Jaaynde Naajeeriya kesum e kawtal lesdi dow Privatization’s ad-hoc komite dow ceede BPE. Golle hakkunde leyɗeele Isaiah Balat tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe yuɓɓini ko adii Rajo Komiseer Fuɗnaange e gardagol Late Dr. Julius Nyerere, gonnooɗo hooreejo leydi Tansani, batu nguu ƴeewtindii e wasiyiima laabi ngam ustude ŋakkeende nguura leƴƴi e nder hemisfeer Fuɗnaange e Fuɗnaange. Balat ardii Delegaasiyoŋaaji njulaagu leydi Naajeeriya to Koree worgo, Amerik, Angalteer, Kanadaa, Almaañ, Japon, Beresiil, Afrik worgo e Namibia ngam semmbiɗinde jom jawdi en e nder leyɗeele ɗe ngam waɗde jawdi mum en e faggudu leydi [[Naajeeriya]] Filantropi E hitaande 2005, Balat sosi fedde wiyeteende Isaiah Balat, nde faandaare mum woni faggaade ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo e nder diiwaan Kaduna ngam haɓaade ñawu nguu. Balat waɗii eɓɓaaɗe keewɗe moƴƴe ngam semmbinde. E nder fedde Isaiah Balat, o rokkii ballal safaara tawa ko e ballal miskineeɓe, waasɓe e waasɓe e nder renndo, haa teeŋti noon e nder renndooji teeru. Balat ina wallitnoo e wallitde jaŋde sukaaɓe waasɓe.Teddungal e njeenaaje Isaiah Balat heɓi teddungal keewngal ngam anndinde golle makko e renndo makko dowla, leydi e winndere nde. E hitaande 1990 o rokkaama njeenaari kaŋŋe to suudu sarɗiiji Orop ngam ƴellitaare njulaagu e kaalis, ngam ƴellitde njulaagu hakkunde leydi Nijeer e Dental Orop. E hitaande 1991, o heɓi njeenaari mawndi ndi almuɓɓe diiwaan Kaduna ngam darnde makko e ɓamtaare faggudu leydi ndii. E hitaande 2000, Balat rokkaama njeenaari njulaagu e ƴellitaare hakkunde leyɗeele ngam ƴellitde njulaagu e njulaagu hakkunde leyɗeele dentuɗe Amerik e Niiseer, tawi ko suudu njulaagu e njeeygu Afrik-Amerik, Los Angeles, Kaliforni, Amerik. E hitaande 2000 o waɗtaa kadi cukko hooreejo teddungal e nder nguurndam suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema leydi Najeriya (NACCIMA). Balat ko Fedde mawnde to Duɗal Ardiiɓe (UK). Maayde e ndonu O sankii ko ñalnde 18 feebariyee 2014 to Abuja caggal rafi seeɗa. O wirnaa ko to Bafoi-Kanai e nder diiwaan Kaduna. == Tuugnorgal == ao6n35iiai12cwi75hr4bth2lfe7erv 181209 181208 2026-08-05T12:17:18Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 181209 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Isaya Chawai Balat''' (23 Oktoobar 1952 – 18 Feebariyee 2014) ko siyaasyanke e njulaagu Najeriya ummoriiɗo to diiwaan Kaduna. O woniino senatoor leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan Kaduna Sud gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007, kadi ko o tergal lannda yimɓe. Ko adii nde o su6etee e nder Senaa, o woniino jaagorde dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo tuggi 1999 haa 2000.<ref>{{cite web|url=http://www.isaiahbalat.com/about.php|title=About Balat|access-date=2007-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091221190618/http://www.isaiahbalat.com/about.php|archive-date=2009-12-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|title=Senator Balat|access-date=2007-12-26|year=2005|publisher=[[Nigerian Senate]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922133139/http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|archive-date=2007-09-22|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2010, Balat toɗɗaa ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi ndii e golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 2010). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Isaiah Chawai Balat jibinaa ko ñalnde 23 lewru nduu hitaande 1952 to Gora (Kaňnai), wuro wonngo e nder diiwaan Kaduna, to leydi Najeriya. Baaba makko ko Gora jeyaa, yumma makko ko wuro wiyeteengo Kamuru. O jibinaa ko e galle jommbaajo debbo keewɗo no feewi e oon sahaa. Yumma Balat maayi ko juuti caggal jibineede makko. O waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e baasal, omo gollina e ngesa baaba makko omo resa jawdi. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal SIM to Gora (Kanai) e hitaande 1959, caggal ɗuum o arti e duɗal leslesal SIM Ungwar Tabo (Afabwang), ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Commerce Jos to diiwaan Plateau hakkunde 1966 e 1970 ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal nde o timmini jaŋde leslesre e caggal jaŋde leslesre, Balat naati e porogaraam sandwich e nder Marketing to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna hakkunde 1976 e 1978. Ngam jaŋde makko toownde, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi (AMP) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to Boston, e hitaande 1991. Caggal ɗuum, Balat ƴetti jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St 1996 e hitaande 1998. E hitaande 2004, Balat tawtoraama Duɗal Wiɗtooji Nafooje Jaayɗe/ Porogaraam Heblo Banke Adunaajo ko faati e Reglemen e Peeje Nafooje to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Florida, Florida, Amerik. Golle e njulaagu Isaiah Balat golliima e BP plc (ko adii fof ko sosiyetee petroŋ Biritaan PLC., petroŋ Biritaan e BP Amoco PLC.) e nder diiwaan Kano hade makko nawtoreede to cafrirde maɓɓe Kaduna e hitaande 1973. O artiraa e tolno njuɓɓudi hade makko yaltude sosiyetee oo e hitaande 1978 ngam sosde sosiyetee makko keeriiɗo e Go services o Nijeer hooreejo e mawɗo gollordu. Nde o woni e njulaagu, Balat sosi CB Finance Group, sosiyatee jogiiɗo nafooje e sarwisaaji petroŋ e gaas, bankeeji, asiraaji e gollorɗe jowitiiɗe e ndema. Balat waɗii toɗɗe keewɗe toowɗe e nder njuɓɓudi laamu e nder sektoraa keeriiɗo e laamu. O woniino tergal e fedde ƴellitaare wuro diiwaan Kaduna (1979 1985), tergal e Goomu diiwaan Plateau ngam ƴellitde ngalu (1980 haa 1982), hooreejo piilaaɗo e njuɓɓudi njamndi Katsina gila 1980 haa 1983. Balat kadi wonnoo tergal e diiso ngoo, Fonds de formation industrielle gila 1987 haa 1994), hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna gila 1987 haa 1992, hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1994 haa 1998 e tergal me Cor9al Nigerian 1994. Balat wonnoo kadi hooreejo suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema Kaduna tuggi 1987 haa 1991, e oon sahaa o fuɗɗii e o fuɗɗii mahngo nokku njulaagu hakkunde leyɗeele Kaduna. O woniino cukko hooreejo, suudu njulaagu, njulaagu, miniraaji e ndema leydi Najeriya (NACCIMA) tuggi 1985 haa 1987, hooreejo kawtal Biritaniya (Kaduna/Kano Floors) e tergal kawtal lesdi Naajeeriya, tuggi 1993 haa 1996. O woniino gardiiɗo mo wonaa gollordu Guinness Nigeria gila 1996 haa 1999. Politik e toɗɗagol Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1978, Isaya Balat woni hooreejo lanyol yimɓe Naajeeriya (NPP) nder diiwal Kaduna haa o ardi kawtal ngal tabitini suɓol Alhaji Abdulkadir Balarabe Musa ngam laatoo guwerneer siwil arandeejo diiwal Kaduna nder diiwal ɗiɗaɓal Naajeeriya. Caggal nde laamu Naajeeriya ɗiɗaɓuru joofi, o arti e golle makko keertiiɗe. Kono, e gargol politik lanndaaji ɗii e laamu Seneraal Ibraahiima Badamasi Babangida, o naati e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) ɗo o anndiranoo jokkondiral makko e kanndidaa SDP ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hono hooreejo Moshood Kashimawo Olawale Abiola (MKO). Balat jokki nastuki nder siyaasaaku lanndaaji, nder hitaande 1998, Balat warti hooreejo lesdi Kaduna ngam hukuumaaji kampaañ Obasanjo. Jaagorgal golle e koɗki (dowla) E lewru suwee 1999, Isaiah Balat toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Ko o jaagorgal dowla golle o yaltini golle toppitiiɗe e ƴeewndo eɓɓaaɗe ministeer oo tawi ina jeyaa heen : Laawol Kaduna - Kachia Gimi, Banndiraaɓe dow Peewnugol laawol Vom - Manchok ngol fuɗɗii ko ñalnde 1 feebariyee 2000 Pewnugol pont dow maayo Wonderful to Kafanchan 20 abriil 2000 Feewnitde Saminaka - Samaru Kataf - laawol Kafanchan 20 abriil 2000 Hokkude laabi 132KV ummoraade Jos haa Kafanchan e mahngo 2 x 60MVA, 132/33KV to Kafanchan Seneraal Asaambele ngenndi 5ɓo E hitaande 2003, Balat suɓaama e dow ɓural mawngal ngam wonde senateer mo leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan senateeruuji Kaduna, mo diiwaan Kaduna.[circular reference] E nder dumunna mo o woni senaateer oo, ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa ngam Privatisation fotde duuɓi ɗiɗi jokkondirɗi e nder ɗuum o ardii Goomu Senaa e Goomuuji suudu sarɗiiji ngam Privatisation e nder njillu janngugol ko faati e peewnugol portooji to Amerik e Meksik, ɗo miijooji juutɗi ko fayti e Privatisation e Njuɓɓudi Portuuji keɓaa. Gaagaa golle makko e yahrude yeeso sariyaaji jowitiiɗi e privatisation, o woniino kadi hooreejo, Goomu Senaa ngam haɓaade fenaande e ɗo o gollotoo ngam ƴellitde kuule yahrude yeeso e laaɓal e nder laamu. E nder laamu makko, Balat wonnoo kadi ko tergal e Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e kaalis e kaalis, Goomu Senaa toppitiingu ko fayti e ndeenka e Goomu Senaa toppitiingu doole e njamndi. Kandidaajo guwerneer lesdi Kaduna hitaande 2007 E hitaande 2007, Balat wonnoo ko kanndidaa gadano ngam suɓaade hooreejo leydi Kaduna e les njiimaandi PDP, o fooli Arc. Namadi Sambo e woote ɗiɗmere. Ngam Kampaañ makko Guwerneer e hitaande 2007, Balat huutoriima helmere – "Wadata" firti ko "Stock" e ɗemngal Hausa. Konngol ngol waɗii faayiida no feewi e nder kampaañ hee, ngol huutortee ko ngam hollirde dille mbayliigu e nder dowri ndii. 2010 Fedde kawral politik to bannge worgo ("G-20") Balat waɗii nafoore mawnde e sosde fedde kawral politik to bannge worgo - G-20 - yuɓɓinaande to Kaduna ñalnde 16 e 17 marse 2010. Tiitoonde e ko ɓuri teeŋtude e G-20 ko ƴellitde ajendaaji ngam waylude renndo e faggudu e nder Fuɗnaange leydi Najeriya. Nde dañii nafoore mawnde e tawtoreede yimɓe heewɓe e nder renndo politik, faggudu, jannginooɓe, annduɓe e teknokraat en e nder denndaangal fannuuji e nokkuuji leydi ndii. Ciimtol maggol e kuule maggol ina tiiɗi, ina woɗɗi, haa arti noon e ƴettude peeje faggudu == Fuɗnaange. == Wasiijo keeriiɗo ngam golle keewɗe (biro cukko hooreejo leydi Najeriya E lewru mee 2010, Isaiah Balat toɗɗaa yo won jaagorgal keeringal to bannge golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi) ɗo o gollinoo haa o sankii. Terɗe goomu goɗɗum hawti bee Kawtal lesdi dow Privatization – Goomu lesdi dow Privatization Jaaynde Naajeeriya kesum e kawtal lesdi dow Privatization’s ad-hoc komite dow ceede BPE. Golle hakkunde leyɗeele Isaiah Balat tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe yuɓɓini ko adii Rajo Komiseer Fuɗnaange e gardagol Late Dr. Julius Nyerere, gonnooɗo hooreejo leydi Tansani, batu nguu ƴeewtindii e wasiyiima laabi ngam ustude ŋakkeende nguura leƴƴi e nder hemisfeer Fuɗnaange e Fuɗnaange. Balat ardii Delegaasiyoŋaaji njulaagu leydi Naajeeriya to Koree worgo, Amerik, Angalteer, Kanadaa, Almaañ, Japon, Beresiil, Afrik worgo e Namibia ngam semmbiɗinde jom jawdi en e nder leyɗeele ɗe ngam waɗde jawdi mum en e faggudu leydi [[Naajeeriya]] Filantropi E hitaande 2005, Balat sosi fedde wiyeteende Isaiah Balat, nde faandaare mum woni faggaade ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo e nder diiwaan Kaduna ngam haɓaade ñawu nguu. Balat waɗii eɓɓaaɗe keewɗe moƴƴe ngam semmbinde. E nder fedde Isaiah Balat, o rokkii ballal safaara tawa ko e ballal miskineeɓe, waasɓe e waasɓe e nder renndo, haa teeŋti noon e nder renndooji teeru. Balat ina wallitnoo e wallitde jaŋde sukaaɓe waasɓe.Teddungal e njeenaaje Isaiah Balat heɓi teddungal keewngal ngam anndinde golle makko e renndo makko dowla, leydi e winndere nde. E hitaande 1990 o rokkaama njeenaari kaŋŋe to suudu sarɗiiji Orop ngam ƴellitaare njulaagu e kaalis, ngam ƴellitde njulaagu hakkunde leydi Nijeer e Dental Orop. E hitaande 1991, o heɓi njeenaari mawndi ndi almuɓɓe diiwaan Kaduna ngam darnde makko e ɓamtaare faggudu leydi ndii. E hitaande 2000, Balat rokkaama njeenaari njulaagu e ƴellitaare hakkunde leyɗeele ngam ƴellitde njulaagu e njulaagu hakkunde leyɗeele dentuɗe Amerik e Niiseer, tawi ko suudu njulaagu e njeeygu Afrik-Amerik, Los Angeles, Kaliforni, Amerik. E hitaande 2000 o waɗtaa kadi cukko hooreejo teddungal e nder nguurndam suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema leydi Najeriya (NACCIMA). Balat ko Fedde mawnde to Duɗal Ardiiɓe (UK). Maayde e ndonu O sankii ko ñalnde 18 feebariyee 2014 to Abuja caggal rafi seeɗa. O wirnaa ko to Bafoi-Kanai e nder diiwaan Kaduna. == Himobe == jpo6lwtjk035pjsnxm7noqxhgfe54fm 181210 181209 2026-08-05T12:18:30Z Fulani215 7983 /* Nguurndam */ fixed typo 181210 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Isaya Chawai Balat''' (23 Oktoobar 1952 – 18 Feebariyee 2014) ko siyaasyanke e njulaagu Najeriya ummoriiɗo to diiwaan Kaduna. O woniino senatoor leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan Kaduna Sud gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007, kadi ko o tergal lannda yimɓe. Ko adii nde o su6etee e nder Senaa, o woniino jaagorde dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo tuggi 1999 haa 2000.<ref>{{cite web|url=http://www.isaiahbalat.com/about.php|title=About Balat|access-date=2007-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091221190618/http://www.isaiahbalat.com/about.php|archive-date=2009-12-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|title=Senator Balat|access-date=2007-12-26|year=2005|publisher=[[Nigerian Senate]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922133139/http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|archive-date=2007-09-22|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2010, Balat toɗɗaa ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi ndii e golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 2010). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Isaiah Chawai Balat jibinaa ko ñalnde 23 lewru nduu hitaande 1952 to Gora (Kaňnai), wuro wonngo e nder diiwaan Kaduna, to leydi [[Naajeeriya]].Baaba makko ko Gora jeyaa, yumma makko ko wuro wiyeteengo Kamuru. O jibinaa ko e galle jommbaajo debbo keewɗo no feewi e oon sahaa. Yumma Balat maayi ko juuti caggal jibineede makko. O waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e baasal, omo gollina e ngesa baaba makko omo resa jawdi. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal SIM to Gora (Kanai) e hitaande 1959, caggal ɗuum o arti e duɗal leslesal SIM Ungwar Tabo (Afabwang), ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Commerce Jos to diiwaan Plateau hakkunde 1966 e 1970 ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal nde o timmini jaŋde leslesre e caggal jaŋde leslesre, Balat naati e porogaraam sandwich e nder Marketing to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna hakkunde 1976 e 1978. Ngam jaŋde makko toownde, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi (AMP) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to Boston, e hitaande 1991. Caggal ɗuum, Balat ƴetti jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St 1996 e hitaande 1998. E hitaande 2004, Balat tawtoraama Duɗal Wiɗtooji Nafooje Jaayɗe/ Porogaraam Heblo Banke Adunaajo ko faati e Reglemen e Peeje Nafooje to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Florida, Florida, Amerik. Golle e njulaagu Isaiah Balat golliima e BP plc (ko adii fof ko sosiyetee petroŋ Biritaan PLC., petroŋ Biritaan e BP Amoco PLC.) e nder diiwaan Kano hade makko nawtoreede to cafrirde maɓɓe Kaduna e hitaande 1973. O artiraa e tolno njuɓɓudi hade makko yaltude sosiyetee oo e hitaande 1978 ngam sosde sosiyetee makko keeriiɗo e Go services o Nijeer hooreejo e mawɗo gollordu. Nde o woni e njulaagu, Balat sosi CB Finance Group, sosiyatee jogiiɗo nafooje e sarwisaaji petroŋ e gaas, bankeeji, asiraaji e gollorɗe jowitiiɗe e ndema. Balat waɗii toɗɗe keewɗe toowɗe e nder njuɓɓudi laamu e nder sektoraa keeriiɗo e laamu. O woniino tergal e fedde ƴellitaare wuro diiwaan Kaduna (1979 1985), tergal e Goomu diiwaan Plateau ngam ƴellitde ngalu (1980 haa 1982), hooreejo piilaaɗo e njuɓɓudi njamndi Katsina gila 1980 haa 1983. Balat kadi wonnoo tergal e diiso ngoo, Fonds de formation industrielle gila 1987 haa 1994), hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna gila 1987 haa 1992, hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1994 haa 1998 e tergal me Cor9al Nigerian 1994. Balat wonnoo kadi hooreejo suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema Kaduna tuggi 1987 haa 1991, e oon sahaa o fuɗɗii e o fuɗɗii mahngo nokku njulaagu hakkunde leyɗeele Kaduna. O woniino cukko hooreejo, suudu njulaagu, njulaagu, miniraaji e ndema leydi Najeriya (NACCIMA) tuggi 1985 haa 1987, hooreejo kawtal Biritaniya (Kaduna/Kano Floors) e tergal kawtal lesdi Naajeeriya, tuggi 1993 haa 1996. O woniino gardiiɗo mo wonaa gollordu Guinness Nigeria gila 1996 haa 1999. Politik e toɗɗagol Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1978, Isaya Balat woni hooreejo lanyol yimɓe Naajeeriya (NPP) nder diiwal Kaduna haa o ardi kawtal ngal tabitini suɓol Alhaji Abdulkadir Balarabe Musa ngam laatoo guwerneer siwil arandeejo diiwal Kaduna nder diiwal ɗiɗaɓal Naajeeriya. Caggal nde laamu Naajeeriya ɗiɗaɓuru joofi, o arti e golle makko keertiiɗe. Kono, e gargol politik lanndaaji ɗii e laamu Seneraal Ibraahiima Badamasi Babangida, o naati e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) ɗo o anndiranoo jokkondiral makko e kanndidaa SDP ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hono hooreejo Moshood Kashimawo Olawale Abiola (MKO). Balat jokki nastuki nder siyaasaaku lanndaaji, nder hitaande 1998, Balat warti hooreejo lesdi Kaduna ngam hukuumaaji kampaañ Obasanjo. Jaagorgal golle e koɗki (dowla) E lewru suwee 1999, Isaiah Balat toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Ko o jaagorgal dowla golle o yaltini golle toppitiiɗe e ƴeewndo eɓɓaaɗe ministeer oo tawi ina jeyaa heen : Laawol Kaduna - Kachia Gimi, Banndiraaɓe dow Peewnugol laawol Vom - Manchok ngol fuɗɗii ko ñalnde 1 feebariyee 2000 Pewnugol pont dow maayo Wonderful to Kafanchan 20 abriil 2000 Feewnitde Saminaka - Samaru Kataf - laawol Kafanchan 20 abriil 2000 Hokkude laabi 132KV ummoraade Jos haa Kafanchan e mahngo 2 x 60MVA, 132/33KV to Kafanchan Seneraal Asaambele ngenndi 5ɓo E hitaande 2003, Balat suɓaama e dow ɓural mawngal ngam wonde senateer mo leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan senateeruuji Kaduna, mo diiwaan Kaduna.[circular reference] E nder dumunna mo o woni senaateer oo, ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa ngam Privatisation fotde duuɓi ɗiɗi jokkondirɗi e nder ɗuum o ardii Goomu Senaa e Goomuuji suudu sarɗiiji ngam Privatisation e nder njillu janngugol ko faati e peewnugol portooji to Amerik e Meksik, ɗo miijooji juutɗi ko fayti e Privatisation e Njuɓɓudi Portuuji keɓaa. Gaagaa golle makko e yahrude yeeso sariyaaji jowitiiɗi e privatisation, o woniino kadi hooreejo, Goomu Senaa ngam haɓaade fenaande e ɗo o gollotoo ngam ƴellitde kuule yahrude yeeso e laaɓal e nder laamu. E nder laamu makko, Balat wonnoo kadi ko tergal e Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e kaalis e kaalis, Goomu Senaa toppitiingu ko fayti e ndeenka e Goomu Senaa toppitiingu doole e njamndi. Kandidaajo guwerneer lesdi Kaduna hitaande 2007 E hitaande 2007, Balat wonnoo ko kanndidaa gadano ngam suɓaade hooreejo leydi Kaduna e les njiimaandi PDP, o fooli Arc. Namadi Sambo e woote ɗiɗmere. Ngam Kampaañ makko Guwerneer e hitaande 2007, Balat huutoriima helmere – "Wadata" firti ko "Stock" e ɗemngal Hausa. Konngol ngol waɗii faayiida no feewi e nder kampaañ hee, ngol huutortee ko ngam hollirde dille mbayliigu e nder dowri ndii. 2010 Fedde kawral politik to bannge worgo ("G-20") Balat waɗii nafoore mawnde e sosde fedde kawral politik to bannge worgo - G-20 - yuɓɓinaande to Kaduna ñalnde 16 e 17 marse 2010. Tiitoonde e ko ɓuri teeŋtude e G-20 ko ƴellitde ajendaaji ngam waylude renndo e faggudu e nder Fuɗnaange leydi Najeriya. Nde dañii nafoore mawnde e tawtoreede yimɓe heewɓe e nder renndo politik, faggudu, jannginooɓe, annduɓe e teknokraat en e nder denndaangal fannuuji e nokkuuji leydi ndii. Ciimtol maggol e kuule maggol ina tiiɗi, ina woɗɗi, haa arti noon e ƴettude peeje faggudu == Fuɗnaange. == Wasiijo keeriiɗo ngam golle keewɗe (biro cukko hooreejo leydi Najeriya E lewru mee 2010, Isaiah Balat toɗɗaa yo won jaagorgal keeringal to bannge golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi) ɗo o gollinoo haa o sankii. Terɗe goomu goɗɗum hawti bee Kawtal lesdi dow Privatization – Goomu lesdi dow Privatization Jaaynde Naajeeriya kesum e kawtal lesdi dow Privatization’s ad-hoc komite dow ceede BPE. Golle hakkunde leyɗeele Isaiah Balat tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe yuɓɓini ko adii Rajo Komiseer Fuɗnaange e gardagol Late Dr. Julius Nyerere, gonnooɗo hooreejo leydi Tansani, batu nguu ƴeewtindii e wasiyiima laabi ngam ustude ŋakkeende nguura leƴƴi e nder hemisfeer Fuɗnaange e Fuɗnaange. Balat ardii Delegaasiyoŋaaji njulaagu leydi Naajeeriya to Koree worgo, Amerik, Angalteer, Kanadaa, Almaañ, Japon, Beresiil, Afrik worgo e Namibia ngam semmbiɗinde jom jawdi en e nder leyɗeele ɗe ngam waɗde jawdi mum en e faggudu leydi [[Naajeeriya]] Filantropi E hitaande 2005, Balat sosi fedde wiyeteende Isaiah Balat, nde faandaare mum woni faggaade ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo e nder diiwaan Kaduna ngam haɓaade ñawu nguu. Balat waɗii eɓɓaaɗe keewɗe moƴƴe ngam semmbinde. E nder fedde Isaiah Balat, o rokkii ballal safaara tawa ko e ballal miskineeɓe, waasɓe e waasɓe e nder renndo, haa teeŋti noon e nder renndooji teeru. Balat ina wallitnoo e wallitde jaŋde sukaaɓe waasɓe.Teddungal e njeenaaje Isaiah Balat heɓi teddungal keewngal ngam anndinde golle makko e renndo makko dowla, leydi e winndere nde. E hitaande 1990 o rokkaama njeenaari kaŋŋe to suudu sarɗiiji Orop ngam ƴellitaare njulaagu e kaalis, ngam ƴellitde njulaagu hakkunde leydi Nijeer e Dental Orop. E hitaande 1991, o heɓi njeenaari mawndi ndi almuɓɓe diiwaan Kaduna ngam darnde makko e ɓamtaare faggudu leydi ndii. E hitaande 2000, Balat rokkaama njeenaari njulaagu e ƴellitaare hakkunde leyɗeele ngam ƴellitde njulaagu e njulaagu hakkunde leyɗeele dentuɗe Amerik e Niiseer, tawi ko suudu njulaagu e njeeygu Afrik-Amerik, Los Angeles, Kaliforni, Amerik. E hitaande 2000 o waɗtaa kadi cukko hooreejo teddungal e nder nguurndam suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema leydi Najeriya (NACCIMA). Balat ko Fedde mawnde to Duɗal Ardiiɓe (UK). Maayde e ndonu O sankii ko ñalnde 18 feebariyee 2014 to Abuja caggal rafi seeɗa. O wirnaa ko to Bafoi-Kanai e nder diiwaan Kaduna. == Himobe == loo0dsphv83l0e87l9gidqcmemp6ddl 181211 181210 2026-08-05T12:19:19Z Fulani215 7983 /* Fuɗnaange */ fixed typo 181211 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Isaya Chawai Balat''' (23 Oktoobar 1952 – 18 Feebariyee 2014) ko siyaasyanke e njulaagu Najeriya ummoriiɗo to diiwaan Kaduna. O woniino senatoor leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan Kaduna Sud gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007, kadi ko o tergal lannda yimɓe. Ko adii nde o su6etee e nder Senaa, o woniino jaagorde dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo tuggi 1999 haa 2000.<ref>{{cite web|url=http://www.isaiahbalat.com/about.php|title=About Balat|access-date=2007-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091221190618/http://www.isaiahbalat.com/about.php|archive-date=2009-12-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|title=Senator Balat|access-date=2007-12-26|year=2005|publisher=[[Nigerian Senate]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922133139/http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|archive-date=2007-09-22|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2010, Balat toɗɗaa ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi ndii e golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 2010). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Isaiah Chawai Balat jibinaa ko ñalnde 23 lewru nduu hitaande 1952 to Gora (Kaňnai), wuro wonngo e nder diiwaan Kaduna, to leydi [[Naajeeriya]].Baaba makko ko Gora jeyaa, yumma makko ko wuro wiyeteengo Kamuru. O jibinaa ko e galle jommbaajo debbo keewɗo no feewi e oon sahaa. Yumma Balat maayi ko juuti caggal jibineede makko. O waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e baasal, omo gollina e ngesa baaba makko omo resa jawdi. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal SIM to Gora (Kanai) e hitaande 1959, caggal ɗuum o arti e duɗal leslesal SIM Ungwar Tabo (Afabwang), ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Commerce Jos to diiwaan Plateau hakkunde 1966 e 1970 ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal nde o timmini jaŋde leslesre e caggal jaŋde leslesre, Balat naati e porogaraam sandwich e nder Marketing to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna hakkunde 1976 e 1978. Ngam jaŋde makko toownde, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi (AMP) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to Boston, e hitaande 1991. Caggal ɗuum, Balat ƴetti jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St 1996 e hitaande 1998. E hitaande 2004, Balat tawtoraama Duɗal Wiɗtooji Nafooje Jaayɗe/ Porogaraam Heblo Banke Adunaajo ko faati e Reglemen e Peeje Nafooje to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Florida, Florida, Amerik. Golle e njulaagu Isaiah Balat golliima e BP plc (ko adii fof ko sosiyetee petroŋ Biritaan PLC., petroŋ Biritaan e BP Amoco PLC.) e nder diiwaan Kano hade makko nawtoreede to cafrirde maɓɓe Kaduna e hitaande 1973. O artiraa e tolno njuɓɓudi hade makko yaltude sosiyetee oo e hitaande 1978 ngam sosde sosiyetee makko keeriiɗo e Go services o Nijeer hooreejo e mawɗo gollordu. Nde o woni e njulaagu, Balat sosi CB Finance Group, sosiyatee jogiiɗo nafooje e sarwisaaji petroŋ e gaas, bankeeji, asiraaji e gollorɗe jowitiiɗe e ndema. Balat waɗii toɗɗe keewɗe toowɗe e nder njuɓɓudi laamu e nder sektoraa keeriiɗo e laamu. O woniino tergal e fedde ƴellitaare wuro diiwaan Kaduna (1979 1985), tergal e Goomu diiwaan Plateau ngam ƴellitde ngalu (1980 haa 1982), hooreejo piilaaɗo e njuɓɓudi njamndi Katsina gila 1980 haa 1983. Balat kadi wonnoo tergal e diiso ngoo, Fonds de formation industrielle gila 1987 haa 1994), hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna gila 1987 haa 1992, hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1994 haa 1998 e tergal me Cor9al Nigerian 1994. Balat wonnoo kadi hooreejo suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema Kaduna tuggi 1987 haa 1991, e oon sahaa o fuɗɗii e o fuɗɗii mahngo nokku njulaagu hakkunde leyɗeele Kaduna. O woniino cukko hooreejo, suudu njulaagu, njulaagu, miniraaji e ndema leydi Najeriya (NACCIMA) tuggi 1985 haa 1987, hooreejo kawtal Biritaniya (Kaduna/Kano Floors) e tergal kawtal lesdi Naajeeriya, tuggi 1993 haa 1996. O woniino gardiiɗo mo wonaa gollordu Guinness Nigeria gila 1996 haa 1999. Politik e toɗɗagol Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1978, Isaya Balat woni hooreejo lanyol yimɓe Naajeeriya (NPP) nder diiwal Kaduna haa o ardi kawtal ngal tabitini suɓol Alhaji Abdulkadir Balarabe Musa ngam laatoo guwerneer siwil arandeejo diiwal Kaduna nder diiwal ɗiɗaɓal Naajeeriya. Caggal nde laamu Naajeeriya ɗiɗaɓuru joofi, o arti e golle makko keertiiɗe. Kono, e gargol politik lanndaaji ɗii e laamu Seneraal Ibraahiima Badamasi Babangida, o naati e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) ɗo o anndiranoo jokkondiral makko e kanndidaa SDP ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hono hooreejo Moshood Kashimawo Olawale Abiola (MKO). Balat jokki nastuki nder siyaasaaku lanndaaji, nder hitaande 1998, Balat warti hooreejo lesdi Kaduna ngam hukuumaaji kampaañ Obasanjo. Jaagorgal golle e koɗki (dowla) E lewru suwee 1999, Isaiah Balat toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Ko o jaagorgal dowla golle o yaltini golle toppitiiɗe e ƴeewndo eɓɓaaɗe ministeer oo tawi ina jeyaa heen : Laawol Kaduna - Kachia Gimi, Banndiraaɓe dow Peewnugol laawol Vom - Manchok ngol fuɗɗii ko ñalnde 1 feebariyee 2000 Pewnugol pont dow maayo Wonderful to Kafanchan 20 abriil 2000 Feewnitde Saminaka - Samaru Kataf - laawol Kafanchan 20 abriil 2000 Hokkude laabi 132KV ummoraade Jos haa Kafanchan e mahngo 2 x 60MVA, 132/33KV to Kafanchan Seneraal Asaambele ngenndi 5ɓo E hitaande 2003, Balat suɓaama e dow ɓural mawngal ngam wonde senateer mo leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan senateeruuji Kaduna, mo diiwaan Kaduna.[circular reference] E nder dumunna mo o woni senaateer oo, ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa ngam Privatisation fotde duuɓi ɗiɗi jokkondirɗi e nder ɗuum o ardii Goomu Senaa e Goomuuji suudu sarɗiiji ngam Privatisation e nder njillu janngugol ko faati e peewnugol portooji to Amerik e Meksik, ɗo miijooji juutɗi ko fayti e Privatisation e Njuɓɓudi Portuuji keɓaa. Gaagaa golle makko e yahrude yeeso sariyaaji jowitiiɗi e privatisation, o woniino kadi hooreejo, Goomu Senaa ngam haɓaade fenaande e ɗo o gollotoo ngam ƴellitde kuule yahrude yeeso e laaɓal e nder laamu. E nder laamu makko, Balat wonnoo kadi ko tergal e Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e kaalis e kaalis, Goomu Senaa toppitiingu ko fayti e ndeenka e Goomu Senaa toppitiingu doole e njamndi. Kandidaajo guwerneer lesdi Kaduna hitaande 2007 E hitaande 2007, Balat wonnoo ko kanndidaa gadano ngam suɓaade hooreejo leydi Kaduna e les njiimaandi PDP, o fooli Arc. Namadi Sambo e woote ɗiɗmere. Ngam Kampaañ makko Guwerneer e hitaande 2007, Balat huutoriima helmere – "Wadata" firti ko "Stock" e ɗemngal Hausa. Konngol ngol waɗii faayiida no feewi e nder kampaañ hee, ngol huutortee ko ngam hollirde dille mbayliigu e nder dowri ndii. 2010 Fedde kawral politik to bannge worgo ("G-20") Balat waɗii nafoore mawnde e sosde fedde kawral politik to bannge worgo - G-20 - yuɓɓinaande to Kaduna ñalnde 16 e 17 marse 2010. Tiitoonde e ko ɓuri teeŋtude e G-20 ko ƴellitde ajendaaji ngam waylude renndo e faggudu e nder Fuɗnaange leydi Najeriya. Nde dañii nafoore mawnde e tawtoreede yimɓe heewɓe e nder renndo politik, faggudu, jannginooɓe, annduɓe e teknokraat en e nder denndaangal fannuuji e nokkuuji leydi ndii. Ciimtol maggol e kuule maggol ina tiiɗi, ina woɗɗi, haa arti noon e ƴettude peeje faggudu == Fuɗnaange == Wasiijo keeriiɗo ngam golle keewɗe (biro cukko hooreejo leydi Najeriya E lewru mee 2010, Isaiah Balat toɗɗaa yo won jaagorgal keeringal to bannge golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi) ɗo o gollinoo haa o sankii. Terɗe goomu goɗɗum hawti bee Kawtal lesdi dow Privatization – Goomu lesdi dow Privatization Jaaynde Naajeeriya kesum e kawtal lesdi dow Privatization’s ad-hoc komite dow ceede BPE. Golle hakkunde leyɗeele Isaiah Balat tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe yuɓɓini ko adii Rajo Komiseer Fuɗnaange e gardagol Late Dr. Julius Nyerere, gonnooɗo hooreejo leydi Tansani, batu nguu ƴeewtindii e wasiyiima laabi ngam ustude ŋakkeende nguura leƴƴi e nder hemisfeer Fuɗnaange e Fuɗnaange. Balat ardii Delegaasiyoŋaaji njulaagu leydi Naajeeriya to Koree worgo, Amerik, Angalteer, Kanadaa, Almaañ, Japon, Beresiil, Afrik worgo e Namibia ngam semmbiɗinde jom jawdi en e nder leyɗeele ɗe ngam waɗde jawdi mum en e faggudu leydi [[Naajeeriya]] Filantropi E hitaande 2005, Balat sosi fedde wiyeteende Isaiah Balat, nde faandaare mum woni faggaade ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo e nder diiwaan Kaduna ngam haɓaade ñawu nguu. Balat waɗii eɓɓaaɗe keewɗe moƴƴe ngam semmbinde. E nder fedde Isaiah Balat, o rokkii ballal safaara tawa ko e ballal miskineeɓe, waasɓe e waasɓe e nder renndo, haa teeŋti noon e nder renndooji teeru. Balat ina wallitnoo e wallitde jaŋde sukaaɓe waasɓe.Teddungal e njeenaaje Isaiah Balat heɓi teddungal keewngal ngam anndinde golle makko e renndo makko dowla, leydi e winndere nde. E hitaande 1990 o rokkaama njeenaari kaŋŋe to suudu sarɗiiji Orop ngam ƴellitaare njulaagu e kaalis, ngam ƴellitde njulaagu hakkunde leydi Nijeer e Dental Orop. E hitaande 1991, o heɓi njeenaari mawndi ndi almuɓɓe diiwaan Kaduna ngam darnde makko e ɓamtaare faggudu leydi ndii. E hitaande 2000, Balat rokkaama njeenaari njulaagu e ƴellitaare hakkunde leyɗeele ngam ƴellitde njulaagu e njulaagu hakkunde leyɗeele dentuɗe Amerik e Niiseer, tawi ko suudu njulaagu e njeeygu Afrik-Amerik, Los Angeles, Kaliforni, Amerik. E hitaande 2000 o waɗtaa kadi cukko hooreejo teddungal e nder nguurndam suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema leydi Najeriya (NACCIMA). Balat ko Fedde mawnde to Duɗal Ardiiɓe (UK). Maayde e ndonu O sankii ko ñalnde 18 feebariyee 2014 to Abuja caggal rafi seeɗa. O wirnaa ko to Bafoi-Kanai e nder diiwaan Kaduna. == Himobe == c4rog55qv0rptgf0ik8fb1b9bfi3nvy 181212 181211 2026-08-05T12:19:55Z Fulani215 7983 /* Nguurndam */ fixed typo 181212 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Isaya Chawai Balat''' (23 Oktoobar 1952 – 18 Feebariyee 2014) ko siyaasyanke e njulaagu Najeriya ummoriiɗo to diiwaan Kaduna. O woniino senatoor leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan Kaduna Sud gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007, kadi ko o tergal lannda yimɓe. Ko adii nde o su6etee e nder Senaa, o woniino jaagorde dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo tuggi 1999 haa 2000.<ref>{{cite web|url=http://www.isaiahbalat.com/about.php|title=About Balat|access-date=2007-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091221190618/http://www.isaiahbalat.com/about.php|archive-date=2009-12-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|title=Senator Balat|access-date=2007-12-26|year=2005|publisher=[[Nigerian Senate]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922133139/http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|archive-date=2007-09-22|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2010, Balat toɗɗaa ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi ndii e golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 2010). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Isaiah Chawai Balat jibinaa ko ñalnde 23 lewru nduu hitaande 1952 to Gora (Kaňnai), wuro wonngo e nder diiwaan Kaduna, to leydi [[Naajeeriya]].Baaba makko ko Gora jeyaa, yumma makko ko wuro wiyeteengo Kamuru. O jibinaa ko e galle jommbaajo debbo keewɗo no feewi e oon sahaa. Yumma Balat maayi ko juuti caggal jibineede makko. O waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e baasal, omo gollina e ngesa baaba makko omo resa jawdi. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal SIM to Gora (Kanai) e hitaande 1959, caggal ɗuum o arti e duɗal leslesal SIM Ungwar Tabo (Afabwang), ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Commerce Jos to diiwaan Plateau hakkunde 1966 e 1970 ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal nde o timmini jaŋde leslesre e caggal jaŋde leslesre, Balat naati e porogaraam sandwich e nder Marketing to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna hakkunde 1976 e 1978. Ngam jaŋde makko toownde, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi (AMP) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to Boston, e hitaande 1991. Caggal ɗuum, Balat ƴetti jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St 1996 e hitaande 1998. E hitaande 2004, Balat tawtoraama Duɗal Wiɗtooji Nafooje Jaayɗe/ Porogaraam Heblo Banke Adunaajo ko faati e Reglemen e Peeje Nafooje to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Florida, Florida, [[Amerik]]. Golle e njulaagu Isaiah Balat golliima e BP plc (ko adii fof ko sosiyetee petroŋ Biritaan PLC., petroŋ Biritaan e BP Amoco PLC.) e nder diiwaan Kano hade makko nawtoreede to cafrirde maɓɓe Kaduna e hitaande 1973. O artiraa e tolno njuɓɓudi hade makko yaltude sosiyetee oo e hitaande 1978 ngam sosde sosiyetee makko keeriiɗo e Go services o Nijeer hooreejo e mawɗo gollordu. Nde o woni e njulaagu, Balat sosi CB Finance Group, sosiyatee jogiiɗo nafooje e sarwisaaji petroŋ e gaas, bankeeji, asiraaji e gollorɗe jowitiiɗe e ndema. Balat waɗii toɗɗe keewɗe toowɗe e nder njuɓɓudi laamu e nder sektoraa keeriiɗo e laamu. O woniino tergal e fedde ƴellitaare wuro diiwaan Kaduna (1979 1985), tergal e Goomu diiwaan Plateau ngam ƴellitde ngalu (1980 haa 1982), hooreejo piilaaɗo e njuɓɓudi njamndi Katsina gila 1980 haa 1983. Balat kadi wonnoo tergal e diiso ngoo, Fonds de formation industrielle gila 1987 haa 1994), hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna gila 1987 haa 1992, hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1994 haa 1998 e tergal me Cor9al Nigerian 1994. Balat wonnoo kadi hooreejo suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema Kaduna tuggi 1987 haa 1991, e oon sahaa o fuɗɗii e o fuɗɗii mahngo nokku njulaagu hakkunde leyɗeele Kaduna. O woniino cukko hooreejo, suudu njulaagu, njulaagu, miniraaji e ndema leydi Najeriya (NACCIMA) tuggi 1985 haa 1987, hooreejo kawtal Biritaniya (Kaduna/Kano Floors) e tergal kawtal lesdi Naajeeriya, tuggi 1993 haa 1996. O woniino gardiiɗo mo wonaa gollordu Guinness Nigeria gila 1996 haa 1999. Politik e toɗɗagol Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1978, Isaya Balat woni hooreejo lanyol yimɓe Naajeeriya (NPP) nder diiwal Kaduna haa o ardi kawtal ngal tabitini suɓol Alhaji Abdulkadir Balarabe Musa ngam laatoo guwerneer siwil arandeejo diiwal Kaduna nder diiwal ɗiɗaɓal Naajeeriya. Caggal nde laamu Naajeeriya ɗiɗaɓuru joofi, o arti e golle makko keertiiɗe. Kono, e gargol politik lanndaaji ɗii e laamu Seneraal Ibraahiima Badamasi Babangida, o naati e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) ɗo o anndiranoo jokkondiral makko e kanndidaa SDP ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hono hooreejo Moshood Kashimawo Olawale Abiola (MKO). Balat jokki nastuki nder siyaasaaku lanndaaji, nder hitaande 1998, Balat warti hooreejo lesdi Kaduna ngam hukuumaaji kampaañ Obasanjo. Jaagorgal golle e koɗki (dowla) E lewru suwee 1999, Isaiah Balat toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Ko o jaagorgal dowla golle o yaltini golle toppitiiɗe e ƴeewndo eɓɓaaɗe ministeer oo tawi ina jeyaa heen : Laawol Kaduna - Kachia Gimi, Banndiraaɓe dow Peewnugol laawol Vom - Manchok ngol fuɗɗii ko ñalnde 1 feebariyee 2000 Pewnugol pont dow maayo Wonderful to Kafanchan 20 abriil 2000 Feewnitde Saminaka - Samaru Kataf - laawol Kafanchan 20 abriil 2000 Hokkude laabi 132KV ummoraade Jos haa Kafanchan e mahngo 2 x 60MVA, 132/33KV to Kafanchan Seneraal Asaambele ngenndi 5ɓo E hitaande 2003, Balat suɓaama e dow ɓural mawngal ngam wonde senateer mo leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan senateeruuji Kaduna, mo diiwaan Kaduna.[circular reference] E nder dumunna mo o woni senaateer oo, ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa ngam Privatisation fotde duuɓi ɗiɗi jokkondirɗi e nder ɗuum o ardii Goomu Senaa e Goomuuji suudu sarɗiiji ngam Privatisation e nder njillu janngugol ko faati e peewnugol portooji to Amerik e Meksik, ɗo miijooji juutɗi ko fayti e Privatisation e Njuɓɓudi Portuuji keɓaa. Gaagaa golle makko e yahrude yeeso sariyaaji jowitiiɗi e privatisation, o woniino kadi hooreejo, Goomu Senaa ngam haɓaade fenaande e ɗo o gollotoo ngam ƴellitde kuule yahrude yeeso e laaɓal e nder laamu. E nder laamu makko, Balat wonnoo kadi ko tergal e Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e kaalis e kaalis, Goomu Senaa toppitiingu ko fayti e ndeenka e Goomu Senaa toppitiingu doole e njamndi. Kandidaajo guwerneer lesdi Kaduna hitaande 2007 E hitaande 2007, Balat wonnoo ko kanndidaa gadano ngam suɓaade hooreejo leydi Kaduna e les njiimaandi PDP, o fooli Arc. Namadi Sambo e woote ɗiɗmere. Ngam Kampaañ makko Guwerneer e hitaande 2007, Balat huutoriima helmere – "Wadata" firti ko "Stock" e ɗemngal Hausa. Konngol ngol waɗii faayiida no feewi e nder kampaañ hee, ngol huutortee ko ngam hollirde dille mbayliigu e nder dowri ndii. 2010 Fedde kawral politik to bannge worgo ("G-20") Balat waɗii nafoore mawnde e sosde fedde kawral politik to bannge worgo - G-20 - yuɓɓinaande to Kaduna ñalnde 16 e 17 marse 2010. Tiitoonde e ko ɓuri teeŋtude e G-20 ko ƴellitde ajendaaji ngam waylude renndo e faggudu e nder Fuɗnaange leydi Najeriya. Nde dañii nafoore mawnde e tawtoreede yimɓe heewɓe e nder renndo politik, faggudu, jannginooɓe, annduɓe e teknokraat en e nder denndaangal fannuuji e nokkuuji leydi ndii. Ciimtol maggol e kuule maggol ina tiiɗi, ina woɗɗi, haa arti noon e ƴettude peeje faggudu == Fuɗnaange == Wasiijo keeriiɗo ngam golle keewɗe (biro cukko hooreejo leydi Najeriya E lewru mee 2010, Isaiah Balat toɗɗaa yo won jaagorgal keeringal to bannge golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi) ɗo o gollinoo haa o sankii. Terɗe goomu goɗɗum hawti bee Kawtal lesdi dow Privatization – Goomu lesdi dow Privatization Jaaynde Naajeeriya kesum e kawtal lesdi dow Privatization’s ad-hoc komite dow ceede BPE. Golle hakkunde leyɗeele Isaiah Balat tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe yuɓɓini ko adii Rajo Komiseer Fuɗnaange e gardagol Late Dr. Julius Nyerere, gonnooɗo hooreejo leydi Tansani, batu nguu ƴeewtindii e wasiyiima laabi ngam ustude ŋakkeende nguura leƴƴi e nder hemisfeer Fuɗnaange e Fuɗnaange. Balat ardii Delegaasiyoŋaaji njulaagu leydi Naajeeriya to Koree worgo, Amerik, Angalteer, Kanadaa, Almaañ, Japon, Beresiil, Afrik worgo e Namibia ngam semmbiɗinde jom jawdi en e nder leyɗeele ɗe ngam waɗde jawdi mum en e faggudu leydi [[Naajeeriya]] Filantropi E hitaande 2005, Balat sosi fedde wiyeteende Isaiah Balat, nde faandaare mum woni faggaade ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo e nder diiwaan Kaduna ngam haɓaade ñawu nguu. Balat waɗii eɓɓaaɗe keewɗe moƴƴe ngam semmbinde. E nder fedde Isaiah Balat, o rokkii ballal safaara tawa ko e ballal miskineeɓe, waasɓe e waasɓe e nder renndo, haa teeŋti noon e nder renndooji teeru. Balat ina wallitnoo e wallitde jaŋde sukaaɓe waasɓe.Teddungal e njeenaaje Isaiah Balat heɓi teddungal keewngal ngam anndinde golle makko e renndo makko dowla, leydi e winndere nde. E hitaande 1990 o rokkaama njeenaari kaŋŋe to suudu sarɗiiji Orop ngam ƴellitaare njulaagu e kaalis, ngam ƴellitde njulaagu hakkunde leydi Nijeer e Dental Orop. E hitaande 1991, o heɓi njeenaari mawndi ndi almuɓɓe diiwaan Kaduna ngam darnde makko e ɓamtaare faggudu leydi ndii. E hitaande 2000, Balat rokkaama njeenaari njulaagu e ƴellitaare hakkunde leyɗeele ngam ƴellitde njulaagu e njulaagu hakkunde leyɗeele dentuɗe Amerik e Niiseer, tawi ko suudu njulaagu e njeeygu Afrik-Amerik, Los Angeles, Kaliforni, Amerik. E hitaande 2000 o waɗtaa kadi cukko hooreejo teddungal e nder nguurndam suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema leydi Najeriya (NACCIMA). Balat ko Fedde mawnde to Duɗal Ardiiɓe (UK). Maayde e ndonu O sankii ko ñalnde 18 feebariyee 2014 to Abuja caggal rafi seeɗa. O wirnaa ko to Bafoi-Kanai e nder diiwaan Kaduna. == Himobe == lfzv52ckg03d7z3v7cvpbgp7vxxxmnj 181213 181212 2026-08-05T12:21:22Z Fulani215 7983 /* Nguurndam */ fixed typo 181213 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Isaya Chawai Balat''' (23 Oktoobar 1952 – 18 Feebariyee 2014) ko siyaasyanke e njulaagu Najeriya ummoriiɗo to diiwaan Kaduna. O woniino senatoor leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan Kaduna Sud gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007, kadi ko o tergal lannda yimɓe. Ko adii nde o su6etee e nder Senaa, o woniino jaagorde dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo tuggi 1999 haa 2000.<ref>{{cite web|url=http://www.isaiahbalat.com/about.php|title=About Balat|access-date=2007-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091221190618/http://www.isaiahbalat.com/about.php|archive-date=2009-12-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|title=Senator Balat|access-date=2007-12-26|year=2005|publisher=[[Nigerian Senate]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922133139/http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|archive-date=2007-09-22|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2010, Balat toɗɗaa ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi ndii e golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 2010). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Isaiah Chawai Balat jibinaa ko ñalnde 23 lewru nduu hitaande 1952 to Gora (Kaňnai), wuro wonngo e nder diiwaan Kaduna, to leydi [[Naajeeriya]].Baaba makko ko Gora jeyaa, yumma makko ko wuro wiyeteengo Kamuru. O jibinaa ko e galle jommbaajo debbo keewɗo no feewi e oon sahaa. Yumma Balat maayi ko juuti caggal jibineede makko. O waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e baasal, omo gollina e ngesa baaba makko omo resa jawdi. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal SIM to Gora (Kanai) e hitaande 1959, caggal ɗuum o arti e duɗal leslesal SIM Ungwar Tabo (Afabwang), ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Commerce Jos to diiwaan Plateau hakkunde 1966 e 1970 ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal nde o timmini jaŋde leslesre e caggal jaŋde leslesre, Balat naati e porogaraam sandwich e nder Marketing to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna hakkunde 1976 e 1978. Ngam jaŋde makko toownde, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi (AMP) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to Boston, e hitaande 1991. Caggal ɗuum, Balat ƴetti jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St 1996 e hitaande 1998. E hitaande 2004, Balat tawtoraama Duɗal Wiɗtooji Nafooje Jaayɗe/ Porogaraam Heblo Banke Adunaajo ko faati e Reglemen e Peeje Nafooje to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Florida, Florida, [[Amerik]]. Golle e njulaagu Isaiah Balat golliima e BP plc (ko adii fof ko sosiyetee petroŋ Biritaan PLC., petroŋ Biritaan e BP Amoco PLC.) e nder diiwaan Kano hade makko nawtoreede to cafrirde maɓɓe Kaduna e hitaande 1973. O artiraa e tolno njuɓɓudi hade makko yaltude sosiyetee oo e hitaande 1978 ngam sosde sosiyetee makko keeriiɗo e Go services o Nijeer hooreejo e mawɗo gollordu. Nde o woni e njulaagu, Balat sosi CB Finance Group, sosiyatee jogiiɗo nafooje e sarwisaaji petroŋ e gaas, bankeeji, asiraaji e gollorɗe jowitiiɗe e ndema. Balat waɗii toɗɗe keewɗe toowɗe e nder njuɓɓudi laamu e nder sektoraa keeriiɗo e laamu. O woniino tergal e fedde ƴellitaare wuro diiwaan Kaduna (1979 1985), tergal e Goomu diiwaan Plateau ngam ƴellitde ngalu (1980 haa 1982), hooreejo piilaaɗo e njuɓɓudi njamndi Katsina gila 1980 haa 1983. Balat kadi wonnoo tergal e diiso ngoo, Fonds de formation industrielle gila 1987 haa 1994), hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna gila 1987 haa 1992, hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1994 haa 1998 e tergal me Cor9al Nigerian 1994. Balat wonnoo kadi hooreejo suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema Kaduna tuggi 1987 haa 1991, e oon sahaa o fuɗɗii e o fuɗɗii mahngo nokku njulaagu hakkunde leyɗeele Kaduna. O woniino cukko hooreejo, suudu njulaagu, njulaagu, miniraaji e ndema leydi Najeriya (NACCIMA) tuggi 1985 haa 1987, hooreejo kawtal Biritaniya (Kaduna/Kano Floors) e tergal kawtal lesdi Naajeeriya, tuggi 1993 haa 1996. O woniino gardiiɗo mo wonaa gollordu Guinness Nigeria gila 1996 haa 1999. Politik e toɗɗagol Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1978, Isaya Balat woni hooreejo lanyol yimɓe Naajeeriya (NPP) nder diiwal Kaduna haa o ardi kawtal ngal tabitini suɓol Alhaji Abdulkadir Balarabe Musa ngam laatoo guwerneer siwil arandeejo diiwal Kaduna nder diiwal ɗiɗaɓal Naajeeriya. Caggal nde laamu Naajeeriya ɗiɗaɓuru joofi, o arti e golle makko keertiiɗe. Kono, e gargol politik lanndaaji ɗii e laamu Seneraal Ibraahiima Badamasi Babangida, o naati e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) ɗo o anndiranoo jokkondiral makko e kanndidaa SDP ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hono hooreejo Moshood Kashimawo Olawale Abiola (MKO). Balat jokki nastuki nder siyaasaaku lanndaaji, nder hitaande 1998, Balat warti hooreejo lesdi Kaduna ngam hukuumaaji kampaañ Obasanjo. Jaagorgal golle e koɗki (dowla) E lewru suwee 1999, Isaiah Balat toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Ko o jaagorgal dowla golle o yaltini golle toppitiiɗe e ƴeewndo eɓɓaaɗe ministeer oo tawi ina jeyaa heen : Laawol Kaduna - Kachia Gimi, Banndiraaɓe dow Peewnugol laawol Vom - Manchok ngol fuɗɗii ko ñalnde 1 feebariyee 2000 Pewnugol pont dow maayo Wonderful to Kafanchan 20 abriil 2000 Feewnitde Saminaka - Samaru Kataf - laawol Kafanchan 20 abriil 2000 Hokkude laabi 132KV ummoraade Jos haa Kafanchan e mahngo 2 x 60MVA, 132/33KV to Kafanchan Seneraal Asaambele ngenndi 5ɓo E hitaande 2003, Balat suɓaama e dow ɓural mawngal ngam wonde senateer mo leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan senateeruuji Kaduna, mo diiwaan Kaduna.[circular reference] E nder dumunna mo o woni senaateer oo, ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa ngam Privatisation fotde duuɓi ɗiɗi jokkondirɗi e nder ɗuum o ardii Goomu Senaa e Goomuuji suudu sarɗiiji ngam Privatisation e nder njillu janngugol ko faati e peewnugol portooji to Amerik e Meksik, ɗo miijooji juutɗi ko fayti e Privatisation e Njuɓɓudi Portuuji keɓaa. Gaagaa golle makko e yahrude yeeso sariyaaji jowitiiɗi e privatisation, o woniino kadi hooreejo, Goomu Senaa ngam haɓaade fenaande e ɗo o gollotoo ngam ƴellitde kuule yahrude yeeso e laaɓal e nder laamu. E nder laamu makko, Balat wonnoo kadi ko tergal e Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e kaalis e kaalis, Goomu Senaa toppitiingu ko fayti e ndeenka e Goomu Senaa toppitiingu doole e njamndi. Kandidaajo guwerneer lesdi Kaduna hitaande 2007 E hitaande 2007, Balat wonnoo ko kanndidaa gadano ngam suɓaade hooreejo leydi Kaduna e les njiimaandi PDP, o fooli Arc. Namadi Sambo e woote ɗiɗmere. Ngam Kampaañ makko Guwerneer e hitaande 2007, Balat huutoriima helmere – "Wadata" firti ko "Stock" e ɗemngal Hausa. Konngol ngol waɗii faayiida no feewi e nder kampaañ hee, ngol huutortee ko ngam hollirde dille mbayliigu e nder dowri ndii. 2010 Fedde kawral politik to bannge worgo Balat waɗii nafoore mawnde e sosde fedde kawral politik to bannge worgo yuɓɓinaande to Kaduna ñalnde 16 e 17 marse 2010. Tiitoonde e ko ɓuri teeŋtude e G-20 ko ƴellitde ajendaaji ngam waylude renndo e faggudu e nder Fuɗnaange leydi [[Naajeeriya]]. Nde dañii nafoore mawnde e tawtoreede yimɓe heewɓe e nder renndo politik, faggudu, jannginooɓe, annduɓe e teknokraat en e nder denndaangal fannuuji e nokkuuji leydi ndii. Ciimtol maggol e kuule maggol ina tiiɗi, ina woɗɗi, haa arti noon e ƴettude peeje faggudu == Fuɗnaange == Wasiijo keeriiɗo ngam golle keewɗe (biro cukko hooreejo leydi Najeriya E lewru mee 2010, Isaiah Balat toɗɗaa yo won jaagorgal keeringal to bannge golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi) ɗo o gollinoo haa o sankii. Terɗe goomu goɗɗum hawti bee Kawtal lesdi dow Privatization – Goomu lesdi dow Privatization Jaaynde Naajeeriya kesum e kawtal lesdi dow Privatization’s ad-hoc komite dow ceede BPE. Golle hakkunde leyɗeele Isaiah Balat tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe yuɓɓini ko adii Rajo Komiseer Fuɗnaange e gardagol Late Dr. Julius Nyerere, gonnooɗo hooreejo leydi Tansani, batu nguu ƴeewtindii e wasiyiima laabi ngam ustude ŋakkeende nguura leƴƴi e nder hemisfeer Fuɗnaange e Fuɗnaange. Balat ardii Delegaasiyoŋaaji njulaagu leydi Naajeeriya to Koree worgo, Amerik, Angalteer, Kanadaa, Almaañ, Japon, Beresiil, Afrik worgo e Namibia ngam semmbiɗinde jom jawdi en e nder leyɗeele ɗe ngam waɗde jawdi mum en e faggudu leydi [[Naajeeriya]] Filantropi E hitaande 2005, Balat sosi fedde wiyeteende Isaiah Balat, nde faandaare mum woni faggaade ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo e nder diiwaan Kaduna ngam haɓaade ñawu nguu. Balat waɗii eɓɓaaɗe keewɗe moƴƴe ngam semmbinde. E nder fedde Isaiah Balat, o rokkii ballal safaara tawa ko e ballal miskineeɓe, waasɓe e waasɓe e nder renndo, haa teeŋti noon e nder renndooji teeru. Balat ina wallitnoo e wallitde jaŋde sukaaɓe waasɓe.Teddungal e njeenaaje Isaiah Balat heɓi teddungal keewngal ngam anndinde golle makko e renndo makko dowla, leydi e winndere nde. E hitaande 1990 o rokkaama njeenaari kaŋŋe to suudu sarɗiiji Orop ngam ƴellitaare njulaagu e kaalis, ngam ƴellitde njulaagu hakkunde leydi Nijeer e Dental Orop. E hitaande 1991, o heɓi njeenaari mawndi ndi almuɓɓe diiwaan Kaduna ngam darnde makko e ɓamtaare faggudu leydi ndii. E hitaande 2000, Balat rokkaama njeenaari njulaagu e ƴellitaare hakkunde leyɗeele ngam ƴellitde njulaagu e njulaagu hakkunde leyɗeele dentuɗe Amerik e Niiseer, tawi ko suudu njulaagu e njeeygu Afrik-Amerik, Los Angeles, Kaliforni, Amerik. E hitaande 2000 o waɗtaa kadi cukko hooreejo teddungal e nder nguurndam suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema leydi Najeriya (NACCIMA). Balat ko Fedde mawnde to Duɗal Ardiiɓe (UK). Maayde e ndonu O sankii ko ñalnde 18 feebariyee 2014 to Abuja caggal rafi seeɗa. O wirnaa ko to Bafoi-Kanai e nder diiwaan Kaduna. == Himobe == 41acgka9vufmxk7e7zyir6eywwrro3h 181214 181213 2026-08-05T12:22:21Z Fulani215 7983 /* Fuɗnaange */ fixed typo 181214 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Isaya Chawai Balat''' (23 Oktoobar 1952 – 18 Feebariyee 2014) ko siyaasyanke e njulaagu Najeriya ummoriiɗo to diiwaan Kaduna. O woniino senatoor leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan Kaduna Sud gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007, kadi ko o tergal lannda yimɓe. Ko adii nde o su6etee e nder Senaa, o woniino jaagorde dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo tuggi 1999 haa 2000.<ref>{{cite web|url=http://www.isaiahbalat.com/about.php|title=About Balat|access-date=2007-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091221190618/http://www.isaiahbalat.com/about.php|archive-date=2009-12-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|title=Senator Balat|access-date=2007-12-26|year=2005|publisher=[[Nigerian Senate]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922133139/http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|archive-date=2007-09-22|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2010, Balat toɗɗaa ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi ndii e golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 2010). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Isaiah Chawai Balat jibinaa ko ñalnde 23 lewru nduu hitaande 1952 to Gora (Kaňnai), wuro wonngo e nder diiwaan Kaduna, to leydi [[Naajeeriya]].Baaba makko ko Gora jeyaa, yumma makko ko wuro wiyeteengo Kamuru. O jibinaa ko e galle jommbaajo debbo keewɗo no feewi e oon sahaa. Yumma Balat maayi ko juuti caggal jibineede makko. O waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e baasal, omo gollina e ngesa baaba makko omo resa jawdi. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal SIM to Gora (Kanai) e hitaande 1959, caggal ɗuum o arti e duɗal leslesal SIM Ungwar Tabo (Afabwang), ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Commerce Jos to diiwaan Plateau hakkunde 1966 e 1970 ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal nde o timmini jaŋde leslesre e caggal jaŋde leslesre, Balat naati e porogaraam sandwich e nder Marketing to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna hakkunde 1976 e 1978. Ngam jaŋde makko toownde, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi (AMP) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to Boston, e hitaande 1991. Caggal ɗuum, Balat ƴetti jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St 1996 e hitaande 1998. E hitaande 2004, Balat tawtoraama Duɗal Wiɗtooji Nafooje Jaayɗe/ Porogaraam Heblo Banke Adunaajo ko faati e Reglemen e Peeje Nafooje to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Florida, Florida, [[Amerik]]. Golle e njulaagu Isaiah Balat golliima e BP plc (ko adii fof ko sosiyetee petroŋ Biritaan PLC., petroŋ Biritaan e BP Amoco PLC.) e nder diiwaan Kano hade makko nawtoreede to cafrirde maɓɓe Kaduna e hitaande 1973. O artiraa e tolno njuɓɓudi hade makko yaltude sosiyetee oo e hitaande 1978 ngam sosde sosiyetee makko keeriiɗo e Go services o Nijeer hooreejo e mawɗo gollordu. Nde o woni e njulaagu, Balat sosi CB Finance Group, sosiyatee jogiiɗo nafooje e sarwisaaji petroŋ e gaas, bankeeji, asiraaji e gollorɗe jowitiiɗe e ndema. Balat waɗii toɗɗe keewɗe toowɗe e nder njuɓɓudi laamu e nder sektoraa keeriiɗo e laamu. O woniino tergal e fedde ƴellitaare wuro diiwaan Kaduna (1979 1985), tergal e Goomu diiwaan Plateau ngam ƴellitde ngalu (1980 haa 1982), hooreejo piilaaɗo e njuɓɓudi njamndi Katsina gila 1980 haa 1983. Balat kadi wonnoo tergal e diiso ngoo, Fonds de formation industrielle gila 1987 haa 1994), hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna gila 1987 haa 1992, hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1994 haa 1998 e tergal me Cor9al Nigerian 1994. Balat wonnoo kadi hooreejo suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema Kaduna tuggi 1987 haa 1991, e oon sahaa o fuɗɗii e o fuɗɗii mahngo nokku njulaagu hakkunde leyɗeele Kaduna. O woniino cukko hooreejo, suudu njulaagu, njulaagu, miniraaji e ndema leydi Najeriya (NACCIMA) tuggi 1985 haa 1987, hooreejo kawtal Biritaniya (Kaduna/Kano Floors) e tergal kawtal lesdi Naajeeriya, tuggi 1993 haa 1996. O woniino gardiiɗo mo wonaa gollordu Guinness Nigeria gila 1996 haa 1999. Politik e toɗɗagol Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1978, Isaya Balat woni hooreejo lanyol yimɓe Naajeeriya (NPP) nder diiwal Kaduna haa o ardi kawtal ngal tabitini suɓol Alhaji Abdulkadir Balarabe Musa ngam laatoo guwerneer siwil arandeejo diiwal Kaduna nder diiwal ɗiɗaɓal Naajeeriya. Caggal nde laamu Naajeeriya ɗiɗaɓuru joofi, o arti e golle makko keertiiɗe. Kono, e gargol politik lanndaaji ɗii e laamu Seneraal Ibraahiima Badamasi Babangida, o naati e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) ɗo o anndiranoo jokkondiral makko e kanndidaa SDP ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hono hooreejo Moshood Kashimawo Olawale Abiola (MKO). Balat jokki nastuki nder siyaasaaku lanndaaji, nder hitaande 1998, Balat warti hooreejo lesdi Kaduna ngam hukuumaaji kampaañ Obasanjo. Jaagorgal golle e koɗki (dowla) E lewru suwee 1999, Isaiah Balat toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Ko o jaagorgal dowla golle o yaltini golle toppitiiɗe e ƴeewndo eɓɓaaɗe ministeer oo tawi ina jeyaa heen : Laawol Kaduna - Kachia Gimi, Banndiraaɓe dow Peewnugol laawol Vom - Manchok ngol fuɗɗii ko ñalnde 1 feebariyee 2000 Pewnugol pont dow maayo Wonderful to Kafanchan 20 abriil 2000 Feewnitde Saminaka - Samaru Kataf - laawol Kafanchan 20 abriil 2000 Hokkude laabi 132KV ummoraade Jos haa Kafanchan e mahngo 2 x 60MVA, 132/33KV to Kafanchan Seneraal Asaambele ngenndi 5ɓo E hitaande 2003, Balat suɓaama e dow ɓural mawngal ngam wonde senateer mo leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan senateeruuji Kaduna, mo diiwaan Kaduna.[circular reference] E nder dumunna mo o woni senaateer oo, ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa ngam Privatisation fotde duuɓi ɗiɗi jokkondirɗi e nder ɗuum o ardii Goomu Senaa e Goomuuji suudu sarɗiiji ngam Privatisation e nder njillu janngugol ko faati e peewnugol portooji to Amerik e Meksik, ɗo miijooji juutɗi ko fayti e Privatisation e Njuɓɓudi Portuuji keɓaa. Gaagaa golle makko e yahrude yeeso sariyaaji jowitiiɗi e privatisation, o woniino kadi hooreejo, Goomu Senaa ngam haɓaade fenaande e ɗo o gollotoo ngam ƴellitde kuule yahrude yeeso e laaɓal e nder laamu. E nder laamu makko, Balat wonnoo kadi ko tergal e Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e kaalis e kaalis, Goomu Senaa toppitiingu ko fayti e ndeenka e Goomu Senaa toppitiingu doole e njamndi. Kandidaajo guwerneer lesdi Kaduna hitaande 2007 E hitaande 2007, Balat wonnoo ko kanndidaa gadano ngam suɓaade hooreejo leydi Kaduna e les njiimaandi PDP, o fooli Arc. Namadi Sambo e woote ɗiɗmere. Ngam Kampaañ makko Guwerneer e hitaande 2007, Balat huutoriima helmere – "Wadata" firti ko "Stock" e ɗemngal Hausa. Konngol ngol waɗii faayiida no feewi e nder kampaañ hee, ngol huutortee ko ngam hollirde dille mbayliigu e nder dowri ndii. 2010 Fedde kawral politik to bannge worgo Balat waɗii nafoore mawnde e sosde fedde kawral politik to bannge worgo yuɓɓinaande to Kaduna ñalnde 16 e 17 marse 2010. Tiitoonde e ko ɓuri teeŋtude e G-20 ko ƴellitde ajendaaji ngam waylude renndo e faggudu e nder Fuɗnaange leydi [[Naajeeriya]]. Nde dañii nafoore mawnde e tawtoreede yimɓe heewɓe e nder renndo politik, faggudu, jannginooɓe, annduɓe e teknokraat en e nder denndaangal fannuuji e nokkuuji leydi ndii. Ciimtol maggol e kuule maggol ina tiiɗi, ina woɗɗi, haa arti noon e ƴettude peeje faggudu == Fuɗnaange == Wasiijo keeriiɗo ngam golle keewɗe (biro cukko hooreejo leydi Najeriya E lewru mee 2010, Isaiah Balat toɗɗaa yo won jaagorgal keeringal to bannge golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi) ɗo o gollinoo haa o sankii. Terɗe goomu goɗɗum hawti bee Kawtal lesdi dow Privatization Goomu lesdi dow Privatization Jaaynde Naajeeriya kesum e kawtal lesdi dow Privatization’s ad-hoc komite dow ceede BPE. Golle hakkunde leyɗeele Isaiah Balat tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe yuɓɓini ko adii Rajo Komiseer Fuɗnaange e gardagol Late Dr. Julius Nyerere, gonnooɗo hooreejo leydi Tansani, batu nguu ƴeewtindii e wasiyiima laabi ngam ustude ŋakkeende nguura leƴƴi e nder hemisfeer Fuɗnaange e Fuɗnaange. Balat ardii Delegaasiyoŋaaji njulaagu leydi Naajeeriya to Koree worgo, Amerik, Angalteer, Kanadaa, Almaañ, Japon, Beresiil, Afrik worgo e Namibia ngam semmbiɗinde jom jawdi en e nder leyɗeele ɗe ngam waɗde jawdi mum en e faggudu leydi [[Naajeeriya]] Filantropi E hitaande 2005, Balat sosi fedde wiyeteende Isaiah Balat, nde faandaare mum woni faggaade ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo e nder diiwaan Kaduna ngam haɓaade ñawu nguu. Balat waɗii eɓɓaaɗe keewɗe moƴƴe ngam semmbinde. E nder fedde Isaiah Balat, o rokkii ballal safaara tawa ko e ballal miskineeɓe, waasɓe e waasɓe e nder renndo, haa teeŋti noon e nder renndooji teeru. Balat ina wallitnoo e wallitde jaŋde sukaaɓe waasɓe.Teddungal e njeenaaje Isaiah Balat heɓi teddungal keewngal ngam anndinde golle makko e renndo makko dowla, leydi e winndere nde. E hitaande 1990 o rokkaama njeenaari kaŋŋe to suudu sarɗiiji Orop ngam ƴellitaare njulaagu e kaalis, ngam ƴellitde njulaagu hakkunde leydi Nijeer e Dental Orop. E hitaande 1991, o heɓi njeenaari mawndi ndi almuɓɓe diiwaan Kaduna ngam darnde makko e ɓamtaare faggudu leydi ndii. E hitaande 2000, Balat rokkaama njeenaari njulaagu e ƴellitaare hakkunde leyɗeele ngam ƴellitde njulaagu e njulaagu hakkunde leyɗeele dentuɗe Amerik e Niiseer, tawi ko suudu njulaagu e njeeygu Afrik-Amerik, Los Angeles, Kaliforni, Amerik. E hitaande 2000 o waɗtaa kadi cukko hooreejo teddungal e nder nguurndam suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema leydi Najeriya (NACCIMA). Balat ko Fedde mawnde to Duɗal Ardiiɓe (UK). Maayde e ndonu O sankii ko ñalnde 18 feebariyee 2014 to Abuja caggal rafi seeɗa. O wirnaa ko to Bafoi-Kanai e nder diiwaan Kaduna. == Himobe == nabyiqpnx9tnc9fu3veu8wrvw7ir4m3 181226 181214 2026-08-05T13:21:21Z Ilya Discuss 10103 181226 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Isaya Chawai Balat''' (23 Oktoobar 1952 – 18 Feebariyee 2014) ko siyaasyanke e njulaagu Najeriya ummoriiɗo to diiwaan Kaduna. O woniino senatoor leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan Kaduna Sud gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007, kadi ko o tergal lannda yimɓe. Ko adii nde o su6etee e nder Senaa, o woniino jaagorde dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo tuggi 1999 haa 2000.<ref>{{cite web|url=http://www.isaiahbalat.com/about.php|title=About Balat|access-date=2007-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091221190618/http://www.isaiahbalat.com/about.php|archive-date=2009-12-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|title=Senator Balat|access-date=2007-12-26|year=2005|publisher=[[Nigerian Senate]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922133139/http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|archive-date=2007-09-22|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2010, Balat toɗɗaa ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi ndii e golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 2010). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Isaiah Chawai Balat jibinaa ko ñalnde 23 lewru nduu hitaande 1952 to Gora (Kaňnai), wuro wonngo e nder diiwaan Kaduna, to leydi [[Naajeeriya]].Baaba makko ko Gora jeyaa, yumma makko ko wuro wiyeteengo Kamuru. O jibinaa ko e galle jommbaajo debbo keewɗo no feewi e oon sahaa. Yumma Balat maayi ko juuti caggal jibineede makko. O waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e baasal, omo gollina e ngesa baaba makko omo resa jawdi. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal SIM to Gora (Kanai) e hitaande 1959, caggal ɗuum o arti e duɗal leslesal SIM Ungwar Tabo (Afabwang), ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Commerce Jos to diiwaan Plateau hakkunde 1966 e 1970 ngam jaŋde makko hakkundeere..<ref>{{cite web|url=http://news2.onlinenigeria.com/news/general/17193-Meningitis---Fresh-Efforts-Reducing-Number-Deaths.html?print|title=Meningitis - Fresh Efforts At Reducing Number of Deaths|date=2010-05-05|work=ThisDay|author=Reuben Buhari|access-date=2010-06-18|archive-date=28 July 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728122315/http://news2.onlinenigeria.com/news/general/17193-Meningitis---Fresh-Efforts-Reducing-Number-Deaths.html?print|url-status=dead}}</ref> Caggal nde o timmini jaŋde leslesre e caggal jaŋde leslesre, Balat naati e porogaraam sandwich e nder Marketing to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna hakkunde 1976 e 1978. Ngam jaŋde makko toownde, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi (AMP) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to Boston, e hitaande 1991. Caggal ɗuum, Balat ƴetti jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St 1996 e hitaande 1998. E hitaande 2004, Balat tawtoraama Duɗal Wiɗtooji Nafooje Jaayɗe/ Porogaraam Heblo Banke Adunaajo ko faati e Reglemen e Peeje Nafooje to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Florida, Florida, [[Amerik]]. Golle e njulaagu Isaiah Balat golliima e BP plc (ko adii fof ko sosiyetee petroŋ Biritaan PLC., petroŋ Biritaan e BP Amoco PLC.) e nder diiwaan Kano hade makko nawtoreede to cafrirde maɓɓe Kaduna e hitaande 1973. O artiraa e tolno njuɓɓudi hade makko yaltude sosiyetee oo e hitaande 1978 ngam sosde sosiyetee makko keeriiɗo e Go services o Nijeer hooreejo e mawɗo gollordu. Nde o woni e njulaagu, Balat sosi CB Finance Group, sosiyatee jogiiɗo nafooje e sarwisaaji petroŋ e gaas, bankeeji, asiraaji e gollorɗe jowitiiɗe e ndema. Balat waɗii toɗɗe keewɗe toowɗe e nder njuɓɓudi laamu e nder sektoraa keeriiɗo e laamu. O woniino tergal e fedde ƴellitaare wuro diiwaan Kaduna (1979 1985), tergal e Goomu diiwaan Plateau ngam ƴellitde ngalu (1980 haa 1982), hooreejo piilaaɗo e njuɓɓudi njamndi Katsina gila 1980 haa 1983. Balat kadi wonnoo tergal e diiso ngoo, Fonds de formation industrielle gila 1987 haa 1994), hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna gila 1987 haa 1992, hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1994 haa 1998 e tergal me Cor9al Nigerian 1994. Balat wonnoo kadi hooreejo suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema Kaduna tuggi 1987 haa 1991, e oon sahaa o fuɗɗii e o fuɗɗii mahngo nokku njulaagu hakkunde leyɗeele Kaduna. O woniino cukko hooreejo, suudu njulaagu, njulaagu, miniraaji e ndema leydi Najeriya (NACCIMA) tuggi 1985 haa 1987, hooreejo kawtal Biritaniya (Kaduna/Kano Floors) e tergal kawtal lesdi Naajeeriya, tuggi 1993 haa 1996. O woniino gardiiɗo mo wonaa gollordu Guinness Nigeria gila 1996 haa 1999. Politik e toɗɗagol Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1978, Isaya Balat woni hooreejo lanyol yimɓe Naajeeriya (NPP) nder diiwal Kaduna haa o ardi kawtal ngal tabitini suɓol Alhaji Abdulkadir Balarabe Musa ngam laatoo guwerneer siwil arandeejo diiwal Kaduna nder diiwal ɗiɗaɓal Naajeeriya. Caggal nde laamu Naajeeriya ɗiɗaɓuru joofi, o arti e golle makko keertiiɗe. Kono, e gargol politik lanndaaji ɗii e laamu Seneraal Ibraahiima Badamasi Babangida, o naati e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) ɗo o anndiranoo jokkondiral makko e kanndidaa SDP ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hono hooreejo Moshood Kashimawo Olawale Abiola (MKO). Balat jokki nastuki nder siyaasaaku lanndaaji, nder hitaande 1998, Balat warti hooreejo lesdi Kaduna ngam hukuumaaji kampaañ Obasanjo. Jaagorgal golle e koɗki (dowla) E lewru suwee 1999, Isaiah Balat toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Ko o jaagorgal dowla golle o yaltini golle toppitiiɗe e ƴeewndo eɓɓaaɗe ministeer oo tawi ina jeyaa heen : Laawol Kaduna - Kachia Gimi, Banndiraaɓe dow Peewnugol laawol Vom - Manchok ngol fuɗɗii ko ñalnde 1 feebariyee 2000 Pewnugol pont dow maayo Wonderful to Kafanchan 20 abriil 2000 Feewnitde Saminaka - Samaru Kataf - laawol Kafanchan 20 abriil 2000 Hokkude laabi 132KV ummoraade Jos haa Kafanchan e mahngo 2 x 60MVA, 132/33KV to Kafanchan Seneraal Asaambele ngenndi 5ɓo E hitaande 2003, Balat suɓaama e dow ɓural mawngal ngam wonde senateer mo leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan senateeruuji Kaduna, mo diiwaan Kaduna.[circular reference] E nder dumunna mo o woni senaateer oo, ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa ngam Privatisation fotde duuɓi ɗiɗi jokkondirɗi e nder ɗuum o ardii Goomu Senaa e Goomuuji suudu sarɗiiji ngam Privatisation e nder njillu janngugol ko faati e peewnugol portooji to Amerik e Meksik, ɗo miijooji juutɗi ko fayti e Privatisation e Njuɓɓudi Portuuji keɓaa. Gaagaa golle makko e yahrude yeeso sariyaaji jowitiiɗi e privatisation, o woniino kadi hooreejo, Goomu Senaa ngam haɓaade fenaande e ɗo o gollotoo ngam ƴellitde kuule yahrude yeeso e laaɓal e nder laamu. E nder laamu makko, Balat wonnoo kadi ko tergal e Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e kaalis e kaalis, Goomu Senaa toppitiingu ko fayti e ndeenka e Goomu Senaa toppitiingu doole e njamndi. Kandidaajo guwerneer lesdi Kaduna hitaande 2007 E hitaande 2007, Balat wonnoo ko kanndidaa gadano ngam suɓaade hooreejo leydi Kaduna e les njiimaandi PDP, o fooli Arc. Namadi Sambo e woote ɗiɗmere. Ngam Kampaañ makko Guwerneer e hitaande 2007, Balat huutoriima helmere – "Wadata" firti ko "Stock" e ɗemngal Hausa. Konngol ngol waɗii faayiida no feewi e nder kampaañ hee, ngol huutortee ko ngam hollirde dille mbayliigu e nder dowri ndii. 2010 Fedde kawral politik to bannge worgo Balat waɗii nafoore mawnde e sosde fedde kawral politik to bannge worgo yuɓɓinaande to Kaduna ñalnde 16 e 17 marse 2010. Tiitoonde e ko ɓuri teeŋtude e G-20 ko ƴellitde ajendaaji ngam waylude renndo e faggudu e nder Fuɗnaange leydi [[Naajeeriya]]. Nde dañii nafoore mawnde e tawtoreede yimɓe heewɓe e nder renndo politik, faggudu, jannginooɓe, annduɓe e teknokraat en e nder denndaangal fannuuji e nokkuuji leydi ndii. Ciimtol maggol e kuule maggol ina tiiɗi, ina woɗɗi, haa arti noon e ƴettude peeje faggudu == Fuɗnaange == Wasiijo keeriiɗo ngam golle keewɗe (biro cukko hooreejo leydi Najeriya E lewru mee 2010, Isaiah Balat toɗɗaa yo won jaagorgal keeringal to bannge golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi) ɗo o gollinoo haa o sankii. Terɗe goomu goɗɗum hawti bee Kawtal lesdi dow Privatization Goomu lesdi dow Privatization Jaaynde Naajeeriya kesum e kawtal lesdi dow Privatization’s ad-hoc komite dow ceede BPE. Golle hakkunde leyɗeele Isaiah Balat tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe yuɓɓini ko adii Rajo Komiseer Fuɗnaange e gardagol Late Dr. Julius Nyerere, gonnooɗo hooreejo leydi Tansani, batu nguu ƴeewtindii e wasiyiima laabi ngam ustude ŋakkeende nguura leƴƴi e nder hemisfeer Fuɗnaange e Fuɗnaange. Balat ardii Delegaasiyoŋaaji njulaagu leydi Naajeeriya to Koree worgo, Amerik, Angalteer, Kanadaa, Almaañ, Japon, Beresiil, Afrik worgo e Namibia ngam semmbiɗinde jom jawdi en e nder leyɗeele ɗe ngam waɗde jawdi mum en e faggudu leydi [[Naajeeriya]] Filantropi E hitaande 2005, Balat sosi fedde wiyeteende Isaiah Balat, nde faandaare mum woni faggaade ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo e nder diiwaan Kaduna ngam haɓaade ñawu nguu. Balat waɗii eɓɓaaɗe keewɗe moƴƴe ngam semmbinde. E nder fedde Isaiah Balat, o rokkii ballal safaara tawa ko e ballal miskineeɓe, waasɓe e waasɓe e nder renndo, haa teeŋti noon e nder renndooji teeru. Balat ina wallitnoo e wallitde jaŋde sukaaɓe waasɓe.Teddungal e njeenaaje Isaiah Balat heɓi teddungal keewngal ngam anndinde golle makko e renndo makko dowla, leydi e winndere nde. E hitaande 1990 o rokkaama njeenaari kaŋŋe to suudu sarɗiiji Orop ngam ƴellitaare njulaagu e kaalis, ngam ƴellitde njulaagu hakkunde leydi Nijeer e Dental Orop. E hitaande 1991, o heɓi njeenaari mawndi ndi almuɓɓe diiwaan Kaduna ngam darnde makko e ɓamtaare faggudu leydi ndii. E hitaande 2000, Balat rokkaama njeenaari njulaagu e ƴellitaare hakkunde leyɗeele ngam ƴellitde njulaagu e njulaagu hakkunde leyɗeele dentuɗe Amerik e Niiseer, tawi ko suudu njulaagu e njeeygu Afrik-Amerik, Los Angeles, Kaliforni, Amerik. E hitaande 2000 o waɗtaa kadi cukko hooreejo teddungal e nder nguurndam suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema leydi Najeriya (NACCIMA). Balat ko Fedde mawnde to Duɗal Ardiiɓe (UK). Maayde e ndonu O sankii ko ñalnde 18 feebariyee 2014 to Abuja caggal rafi seeɗa. O wirnaa ko to Bafoi-Kanai e nder diiwaan Kaduna. == Himobe == 2pln8jo60ay3tnamc3ku4ofa27hskel Ahmed Hassan Barata 0 43399 181227 2026-08-05T13:27:37Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ahmed Hassan BarataListenR ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam suɓugo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder diiwal Adamawa, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011. O dañii wooteeji e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Barata suɓaama e suudu sarɗiiji ngam diiwaan Guyuk/Shelleng e lewru mee 1999 ; o golliima haa lewru mee 2003. O tawtoraama woote gardagol leydi ndii e l..." 181227 wikitext text/x-wiki Ahmed Hassan BarataListenR ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam suɓugo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder diiwal Adamawa, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011. O dañii wooteeji e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Barata suɓaama e suudu sarɗiiji ngam diiwaan Guyuk/Shelleng e lewru mee 1999 ; o golliima haa lewru mee 2003. O tawtoraama woote gardagol leydi ndii e lewru abriil 2007 kono o fooli ko James Audu Kwawo mo Kongres Action. O woniino kadi guwerneer ɗaɓɓoowo e nder diiwaan Adamawa, hitaande 2015 Barata heɓiino suɓaade PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa Sud e hitaande 2011 e nder wooteeji gadani. O heɓi 738 woote, o fooli senaateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Grace Folasade Bent, keɓnooɗo 406. Bent, mo nganndu-ɗaa ina yiɗi ardorde lannda PDP, caggal ɗuum wiyi o dañii woote gardagol leydi ummoraade e doggol kanndidaaji ɗii, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. E wooteeji 9 abriil 2011, Barata heɓi 101 760 woote, o ardii Mohammed Koiraga Jada mo Kongres Action de Nijeer (ACN) heɓi 66 525 woote. E hitaande 2013, Barata wooti ngam laawɗinde dewgal sukaaɓe. E lewru noowammbar 2013, Barata renndini masiŋaaji njuumri, masiŋaaji sewnde, kaɓirɗe njuumri, e kuutorɗe ndiyam nokkuuje ngam ndema e nder yontaaji yooro e yimɓe mum. Ndeen o jeertinii naftortooɓe ɓee wonde maa ɓe kuɗtu Alla so ɓe cuɓaaki mo e wooteeji 2015. Ngolɗoo konngol mettinii won e doosɗe leydi, ɓe pelliti jaɓde ‘dokke’ makko, woɗɓe pelliti jaɓde ɗe kono haa jooni ɓe cuɓaaki mo. Porogaraam oo ɓeydii luural sabu yoɓde njoɓdi ndii waɗi ko e galle makko keeriiɗo to Yola, wonaa e nokkuuji 9 laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Barata waawaano jogaade darnde mum caggal nde heɓi tan ko 39 woote, tawi ko Jonathan Zwingina heɓi 274 woote, e nder wooteeji gardagol leydi ngam suɓaade PDP. Tuugnorgal 2hvy36l8ndqprkxf2z51wo4stk6trrg 181228 181227 2026-08-05T13:28:07Z Ilya Discuss 10103 181228 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ahmed Hassan BarataListenR ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam suɓugo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder diiwal Adamawa, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011. O dañii wooteeji e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Barata suɓaama e suudu sarɗiiji ngam diiwaan Guyuk/Shelleng e lewru mee 1999 ; o golliima haa lewru mee 2003. O tawtoraama woote gardagol leydi ndii e lewru abriil 2007 kono o fooli ko James Audu Kwawo mo Kongres Action. O woniino kadi guwerneer ɗaɓɓoowo e nder diiwaan Adamawa, hitaande 2015 Barata heɓiino suɓaade PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa Sud e hitaande 2011 e nder wooteeji gadani. O heɓi 738 woote, o fooli senaateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Grace Folasade Bent, keɓnooɗo 406. Bent, mo nganndu-ɗaa ina yiɗi ardorde lannda PDP, caggal ɗuum wiyi o dañii woote gardagol leydi ummoraade e doggol kanndidaaji ɗii, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. E wooteeji 9 abriil 2011, Barata heɓi 101 760 woote, o ardii Mohammed Koiraga Jada mo Kongres Action de Nijeer (ACN) heɓi 66 525 woote. E hitaande 2013, Barata wooti ngam laawɗinde dewgal sukaaɓe. E lewru noowammbar 2013, Barata renndini masiŋaaji njuumri, masiŋaaji sewnde, kaɓirɗe njuumri, e kuutorɗe ndiyam nokkuuje ngam ndema e nder yontaaji yooro e yimɓe mum. Ndeen o jeertinii naftortooɓe ɓee wonde maa ɓe kuɗtu Alla so ɓe cuɓaaki mo e wooteeji 2015. Ngolɗoo konngol mettinii won e doosɗe leydi, ɓe pelliti jaɓde ‘dokke’ makko, woɗɓe pelliti jaɓde ɗe kono haa jooni ɓe cuɓaaki mo. Porogaraam oo ɓeydii luural sabu yoɓde njoɓdi ndii waɗi ko e galle makko keeriiɗo to Yola, wonaa e nokkuuji 9 laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Barata waawaano jogaade darnde mum caggal nde heɓi tan ko 39 woote, tawi ko Jonathan Zwingina heɓi 274 woote, e nder wooteeji gardagol leydi ngam suɓaade PDP. Tuugnorgal px7ikt6mesfkeyfk4wyda4o57te49px 181229 181228 2026-08-05T13:30:16Z Ilya Discuss 10103 181229 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmed Hassan BarataListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam suɓugo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder diiwal Adamawa, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011. O dañii wooteeji e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Barata suɓaama e suudu sarɗiiji ngam diiwaan Guyuk/Shelleng e lewru mee 1999 ; o golliima haa lewru mee 2003. O tawtoraama woote gardagol leydi ndii e lewru abriil 2007 kono o fooli ko James Audu Kwawo mo Kongres Action. O woniino kadi guwerneer ɗaɓɓoowo e nder diiwaan Adamawa, hitaande 2015 Barata heɓiino suɓaade PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa Sud e hitaande 2011 e nder wooteeji gadani. O heɓi 738 woote, o fooli senaateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Grace Folasade Bent, keɓnooɗo 406. Bent, mo nganndu-ɗaa ina yiɗi ardorde lannda PDP, caggal ɗuum wiyi o dañii woote gardagol leydi ummoraade e doggol kanndidaaji ɗii, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. E wooteeji 9 abriil 2011, Barata heɓi 101 760 woote, o ardii Mohammed Koiraga Jada mo Kongres Action de Nijeer (ACN) heɓi 66 525 woote. E hitaande 2013, Barata wooti ngam laawɗinde dewgal sukaaɓe. E lewru noowammbar 2013, Barata renndini masiŋaaji njuumri, masiŋaaji sewnde, kaɓirɗe njuumri, e kuutorɗe ndiyam nokkuuje ngam ndema e nder yontaaji yooro e yimɓe mum. Ndeen o jeertinii naftortooɓe ɓee wonde maa ɓe kuɗtu Alla so ɓe cuɓaaki mo e wooteeji 2015. Ngolɗoo konngol mettinii won e doosɗe leydi, ɓe pelliti jaɓde ‘dokke’ makko, woɗɓe pelliti jaɓde ɗe kono haa jooni ɓe cuɓaaki mo. Porogaraam oo ɓeydii luural sabu yoɓde njoɓdi ndii waɗi ko e galle makko keeriiɗo to Yola, wonaa e nokkuuji 9 laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Barata waawaano jogaade darnde mum caggal nde heɓi tan ko 39 woote, tawi ko Jonathan Zwingina heɓi 274 woote, e nder wooteeji gardagol leydi ngam suɓaade PDP. == Tuugnorgal == ij3vc6vcaxghz6hv90p13zo7cn4ehxk 181230 181229 2026-08-05T13:33:56Z Ilya Discuss 10103 181230 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmed Hassan BarataListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam suɓugo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder diiwal Adamawa, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011. O dañii wooteeji e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Barata suɓaama e suudu sarɗiiji ngam diiwaan Guyuk/Shelleng e lewru mee 1999 ; o golliima haa lewru mee 2003.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201103080476.html|title=Adamawa South - Opponent Wants Court to Delist Folasade Bent|work=Daily Independent|author=Joe Nwankwo|date=7 March 2011|access-date=2011-05-06}}</ref>.<ref name="Nation20110502" /> O tawtoraama woote gardagol leydi ndii e lewru abriil 2007 kono o fooli ko James Audu Kwawo mo Kongres Action. O woniino kadi guwerneer ɗaɓɓoowo e nder diiwaan Adamawa, hitaande 2015 Barata heɓiino suɓaade PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa Sud e hitaande 2011 e nder wooteeji gadani. O heɓi 738 woote, o fooli senaateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Grace Folasade Bent, keɓnooɗo 406. Bent, mo nganndu-ɗaa ina yiɗi ardorde lannda PDP, caggal ɗuum wiyi o dañii woote gardagol leydi ummoraade e doggol kanndidaaji ɗii, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. E wooteeji 9 abriil 2011, Barata heɓi 101 760 woote, o ardii Mohammed Koiraga Jada mo Kongres Action de Nijeer (ACN) heɓi 66 525 woote. E hitaande 2013, Barata wooti ngam laawɗinde dewgal sukaaɓe. E lewru noowammbar 2013, Barata renndini masiŋaaji njuumri, masiŋaaji sewnde, kaɓirɗe njuumri, e kuutorɗe ndiyam nokkuuje ngam ndema e nder yontaaji yooro e yimɓe mum. Ndeen o jeertinii naftortooɓe ɓee wonde maa ɓe kuɗtu Alla so ɓe cuɓaaki mo e wooteeji 2015. Ngolɗoo konngol mettinii won e doosɗe leydi, ɓe pelliti jaɓde ‘dokke’ makko, woɗɓe pelliti jaɓde ɗe kono haa jooni ɓe cuɓaaki mo. Porogaraam oo ɓeydii luural sabu yoɓde njoɓdi ndii waɗi ko e galle makko keeriiɗo to Yola, wonaa e nokkuuji 9 laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Barata waawaano jogaade darnde mum caggal nde heɓi tan ko 39 woote, tawi ko Jonathan Zwingina heɓi 274 woote, e nder wooteeji gardagol leydi ngam suɓaade PDP. == Tuugnorgal == jfcylpnpgy1gxkl8er459xcaafwxy3p 181231 181230 2026-08-05T13:34:28Z Ilya Discuss 10103 181231 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmed Hassan BarataListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam suɓugo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder diiwal Adamawa, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011. O dañii wooteeji e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Barata suɓaama e suudu sarɗiiji ngam diiwaan Guyuk/Shelleng e lewru mee 1999 ; o golliima haa lewru mee 2003.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201103080476.html|title=Adamawa South - Opponent Wants Court to Delist Folasade Bent|work=Daily Independent|author=Joe Nwankwo|date=7 March 2011|access-date=2011-05-06}}</ref>.<ref name="Nation20110502" /> O tawtoraama woote gardagol leydi ndii e lewru abriil 2007 kono o fooli ko James Audu Kwawo mo Kongres Action. O woniino kadi guwerneer ɗaɓɓoowo e nder diiwaan Adamawa, hitaande 2015 Barata heɓiino suɓaade PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa Sud e hitaande 2011 e nder wooteeji gadani..<ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=INEC|access-date=2011-05-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> O heɓi 738 woote, o fooli senaateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Grace Folasade Bent, keɓnooɗo 406. Bent, mo nganndu-ɗaa ina yiɗi ardorde lannda PDP, caggal ɗuum wiyi o dañii woote gardagol leydi ummoraade e doggol kanndidaaji ɗii, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. E wooteeji 9 abriil 2011, Barata heɓi 101 760 woote, o ardii Mohammed Koiraga Jada mo Kongres Action de Nijeer (ACN) heɓi 66 525 woote. E hitaande 2013, Barata wooti ngam laawɗinde dewgal sukaaɓe. E lewru noowammbar 2013, Barata renndini masiŋaaji njuumri, masiŋaaji sewnde, kaɓirɗe njuumri, e kuutorɗe ndiyam nokkuuje ngam ndema e nder yontaaji yooro e yimɓe mum. Ndeen o jeertinii naftortooɓe ɓee wonde maa ɓe kuɗtu Alla so ɓe cuɓaaki mo e wooteeji 2015. Ngolɗoo konngol mettinii won e doosɗe leydi, ɓe pelliti jaɓde ‘dokke’ makko, woɗɓe pelliti jaɓde ɗe kono haa jooni ɓe cuɓaaki mo. Porogaraam oo ɓeydii luural sabu yoɓde njoɓdi ndii waɗi ko e galle makko keeriiɗo to Yola, wonaa e nokkuuji 9 laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Barata waawaano jogaade darnde mum caggal nde heɓi tan ko 39 woote, tawi ko Jonathan Zwingina heɓi 274 woote, e nder wooteeji gardagol leydi ngam suɓaade PDP. == Tuugnorgal == pxfhtghlggs1bhxkyd3uernqqey9pun 181232 181231 2026-08-05T13:35:06Z Ilya Discuss 10103 181232 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmed Hassan BarataListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam suɓugo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder diiwal Adamawa, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011. O dañii wooteeji e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Barata suɓaama e suudu sarɗiiji ngam diiwaan Guyuk/Shelleng e lewru mee 1999 ; o golliima haa lewru mee 2003.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201103080476.html|title=Adamawa South - Opponent Wants Court to Delist Folasade Bent|work=Daily Independent|author=Joe Nwankwo|date=7 March 2011|access-date=2011-05-06}}</ref>.<ref name="Nation20110502" /> O tawtoraama woote gardagol leydi ndii e lewru abriil 2007 kono o fooli ko James Audu Kwawo mo Kongres Action. O woniino kadi guwerneer ɗaɓɓoowo e nder diiwaan Adamawa, hitaande 2015 Barata heɓiino suɓaade PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa Sud e hitaande 2011 e nder wooteeji gadani..<ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=INEC|access-date=2011-05-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> O heɓi 738 woote, o fooli senaateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Grace Folasade Bent, keɓnooɗo 406. Bent, mo nganndu-ɗaa ina yiɗi ardorde lannda PDP, caggal ɗuum wiyi o dañii woote gardagol leydi ummoraade e doggol kanndidaaji ɗii, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. E wooteeji 9 abriil 2011, Barata heɓi 101 760 woote, o ardii Mohammed Koiraga Jada mo Kongres Action de Nijeer (ACN) heɓi 66 525 woote.<ref>{{Cite news|author=Daily Post Staff|date=2013-07-20|title=Meet the 35 Nigerian Senators who voted in favour of underage marriage [Photos]|url=https://dailypost.ng/2013/07/20/meet-the-35-nigerian-senators-who-voted-in-favour-of-underage-marriage-photos/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-05-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=ISIGUZO|first=IKEDDY|date=July 27, 2013|title=UNDERAGE MARRIAGE: Building Nigeria On Deceit|url=https://www.vanguardngr.com/2013/07/underage-marriage-building-nigeria-on-deceit/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Child marriage in Nigeria: Pedophiles in Senate|url=https://www.africaw.com/child-marriage-in-nigeria-pedophiles-in-senate|access-date=2024-05-29|website=www.africaw.com}}</ref><ref>{{Cite news|last=Thabit|first=Khadijah|date=2013-07-19|title=List Of Senators Who Voted In Favour To Legalize Underage Marriage In Nigeria|url=https://www.legit.ng/40626.html|access-date=2024-05-29|newspaper=[[Legit.ng]]|language=en}}</ref> E hitaande 2013, Barata wooti ngam laawɗinde dewgal sukaaɓe. E lewru noowammbar 2013, Barata renndini masiŋaaji njuumri, masiŋaaji sewnde, kaɓirɗe njuumri, e kuutorɗe ndiyam nokkuuje ngam ndema e nder yontaaji yooro e yimɓe mum. Ndeen o jeertinii naftortooɓe ɓee wonde maa ɓe kuɗtu Alla so ɓe cuɓaaki mo e wooteeji 2015. Ngolɗoo konngol mettinii won e doosɗe leydi, ɓe pelliti jaɓde ‘dokke’ makko, woɗɓe pelliti jaɓde ɗe kono haa jooni ɓe cuɓaaki mo. Porogaraam oo ɓeydii luural sabu yoɓde njoɓdi ndii waɗi ko e galle makko keeriiɗo to Yola, wonaa e nokkuuji 9 laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Barata waawaano jogaade darnde mum caggal nde heɓi tan ko 39 woote, tawi ko Jonathan Zwingina heɓi 274 woote, e nder wooteeji gardagol leydi ngam suɓaade PDP. == Tuugnorgal == 3oxqcw9vpxowpr5scl3ivjtavva1tr1 181233 181232 2026-08-05T13:35:43Z Ilya Discuss 10103 181233 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmed Hassan BarataListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam suɓugo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder diiwal Adamawa, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011. O dañii wooteeji e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Barata suɓaama e suudu sarɗiiji ngam diiwaan Guyuk/Shelleng e lewru mee 1999 ; o golliima haa lewru mee 2003.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201103080476.html|title=Adamawa South - Opponent Wants Court to Delist Folasade Bent|work=Daily Independent|author=Joe Nwankwo|date=7 March 2011|access-date=2011-05-06}}</ref>.<ref name="Nation20110502" /> O tawtoraama woote gardagol leydi ndii e lewru abriil 2007 kono o fooli ko James Audu Kwawo mo Kongres Action. O woniino kadi guwerneer ɗaɓɓoowo e nder diiwaan Adamawa, hitaande 2015 Barata heɓiino suɓaade PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa Sud e hitaande 2011 e nder wooteeji gadani..<ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=INEC|access-date=2011-05-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> O heɓi 738 woote, o fooli senaateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Grace Folasade Bent, keɓnooɗo 406. Bent, mo nganndu-ɗaa ina yiɗi ardorde lannda PDP, caggal ɗuum wiyi o dañii woote gardagol leydi ummoraade e doggol kanndidaaji ɗii, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. E wooteeji 9 abriil 2011, Barata heɓi 101 760 woote, o ardii Mohammed Koiraga Jada mo Kongres Action de Nijeer (ACN) heɓi 66 525 woote.<ref>{{Cite news|author=Daily Post Staff|date=2013-07-20|title=Meet the 35 Nigerian Senators who voted in favour of underage marriage [Photos]|url=https://dailypost.ng/2013/07/20/meet-the-35-nigerian-senators-who-voted-in-favour-of-underage-marriage-photos/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-05-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=ISIGUZO|first=IKEDDY|date=July 27, 2013|title=UNDERAGE MARRIAGE: Building Nigeria On Deceit|url=https://www.vanguardngr.com/2013/07/underage-marriage-building-nigeria-on-deceit/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Child marriage in Nigeria: Pedophiles in Senate|url=https://www.africaw.com/child-marriage-in-nigeria-pedophiles-in-senate|access-date=2024-05-29|website=www.africaw.com}}</ref><ref>{{Cite news|last=Thabit|first=Khadijah|date=2013-07-19|title=List Of Senators Who Voted In Favour To Legalize Underage Marriage In Nigeria|url=https://www.legit.ng/40626.html|access-date=2024-05-29|newspaper=[[Legit.ng]]|language=en}}</ref> E hitaande 2013, Barata wooti ngam laawɗinde dewgal sukaaɓe. E lewru noowammbar 2013, Barata renndini masiŋaaji njuumri, masiŋaaji sewnde, kaɓirɗe njuumri, e kuutorɗe ndiyam nokkuuje ngam ndema e nder yontaaji yooro e yimɓe mum. Ndeen o jeertinii naftortooɓe ɓee wonde maa ɓe kuɗtu Alla so ɓe cuɓaaki mo e wooteeji 2015. Ngolɗoo konngol mettinii won e doosɗe leydi, ɓe pelliti jaɓde ‘dokke’ makko, woɗɓe pelliti jaɓde ɗe kono haa jooni ɓe cuɓaaki mo.<ref>{{Cite web|date=26 November 2013|title=Senator Places 'Curse' On Donations to Constituents - Document - Gale OneFile: News|url=https://go.gale.com/ps/i.do?p=STND&u=wikipedia&id=GALE%7CA350471303&v=2.1&it=r&sid=bookmark-STND&asid=22554252|access-date=2024-05-29|website=go.gale.com}}</ref><ref>{{Cite web|last=gistcity|date=2013-11-27|title=God Will Punish Anyone Who Takes My Gift Without Voting For Me In 2015, Senator Tells Constituency|url=https://gistcity.wordpress.com/2013/11/27/god-will-punish-anyone-who-takes-my-gift-without-voting-for-me-in-2015-senator-tells-constituency/|access-date=2024-05-29|website=gistcity's Blog|language=en}}</ref> Porogaraam oo ɓeydii luural sabu yoɓde njoɓdi ndii waɗi ko e galle makko keeriiɗo to Yola, wonaa e nokkuuji 9 laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Barata waawaano jogaade darnde mum caggal nde heɓi tan ko 39 woote, tawi ko Jonathan Zwingina heɓi 274 woote, e nder wooteeji gardagol leydi ngam suɓaade PDP. == Tuugnorgal == 6sncz9aohh2dyld6riucwgynd6an3he 181234 181233 2026-08-05T13:36:19Z Ilya Discuss 10103 181234 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ahmed Hassan BarataListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya ngam suɓugo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder diiwal Adamawa, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011. O dañii wooteeji e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Barata suɓaama e suudu sarɗiiji ngam diiwaan Guyuk/Shelleng e lewru mee 1999 ; o golliima haa lewru mee 2003.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201103080476.html|title=Adamawa South - Opponent Wants Court to Delist Folasade Bent|work=Daily Independent|author=Joe Nwankwo|date=7 March 2011|access-date=2011-05-06}}</ref>.<ref name="Nation20110502" /> O tawtoraama woote gardagol leydi ndii e lewru abriil 2007 kono o fooli ko James Audu Kwawo mo Kongres Action. O woniino kadi guwerneer ɗaɓɓoowo e nder diiwaan Adamawa, hitaande 2015 Barata heɓiino suɓaade PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Adamawa Sud e hitaande 2011 e nder wooteeji gadani..<ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=INEC|access-date=2011-05-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> O heɓi 738 woote, o fooli senaateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Grace Folasade Bent, keɓnooɗo 406. Bent, mo nganndu-ɗaa ina yiɗi ardorde lannda PDP, caggal ɗuum wiyi o dañii woote gardagol leydi ummoraade e doggol kanndidaaji ɗii, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. E wooteeji 9 abriil 2011, Barata heɓi 101 760 woote, o ardii Mohammed Koiraga Jada mo Kongres Action de Nijeer (ACN) heɓi 66 525 woote.<ref>{{Cite news|author=Daily Post Staff|date=2013-07-20|title=Meet the 35 Nigerian Senators who voted in favour of underage marriage [Photos]|url=https://dailypost.ng/2013/07/20/meet-the-35-nigerian-senators-who-voted-in-favour-of-underage-marriage-photos/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-05-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=ISIGUZO|first=IKEDDY|date=July 27, 2013|title=UNDERAGE MARRIAGE: Building Nigeria On Deceit|url=https://www.vanguardngr.com/2013/07/underage-marriage-building-nigeria-on-deceit/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Child marriage in Nigeria: Pedophiles in Senate|url=https://www.africaw.com/child-marriage-in-nigeria-pedophiles-in-senate|access-date=2024-05-29|website=www.africaw.com}}</ref><ref>{{Cite news|last=Thabit|first=Khadijah|date=2013-07-19|title=List Of Senators Who Voted In Favour To Legalize Underage Marriage In Nigeria|url=https://www.legit.ng/40626.html|access-date=2024-05-29|newspaper=[[Legit.ng]]|language=en}}</ref> E hitaande 2013, Barata wooti ngam laawɗinde dewgal sukaaɓe. E lewru noowammbar 2013, Barata renndini masiŋaaji njuumri, masiŋaaji sewnde, kaɓirɗe njuumri, e kuutorɗe ndiyam nokkuuje ngam ndema e nder yontaaji yooro e yimɓe mum. Ndeen o jeertinii naftortooɓe ɓee wonde maa ɓe kuɗtu Alla so ɓe cuɓaaki mo e wooteeji 2015. Ngolɗoo konngol mettinii won e doosɗe leydi, ɓe pelliti jaɓde ‘dokke’ makko, woɗɓe pelliti jaɓde ɗe kono haa jooni ɓe cuɓaaki mo.<ref>{{Cite web|date=26 November 2013|title=Senator Places 'Curse' On Donations to Constituents - Document - Gale OneFile: News|url=https://go.gale.com/ps/i.do?p=STND&u=wikipedia&id=GALE%7CA350471303&v=2.1&it=r&sid=bookmark-STND&asid=22554252|access-date=2024-05-29|website=go.gale.com}}</ref><ref>{{Cite web|last=gistcity|date=2013-11-27|title=God Will Punish Anyone Who Takes My Gift Without Voting For Me In 2015, Senator Tells Constituency|url=https://gistcity.wordpress.com/2013/11/27/god-will-punish-anyone-who-takes-my-gift-without-voting-for-me-in-2015-senator-tells-constituency/|access-date=2024-05-29|website=gistcity's Blog|language=en}}</ref> Porogaraam oo ɓeydii luural sabu yoɓde njoɓdi ndii waɗi ko e galle makko keeriiɗo to Yola, wonaa e nokkuuji 9 laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Barata waawaano jogaade darnde mum caggal nde heɓi tan ko 39 woote, tawi ko Jonathan Zwingina heɓi 274 woote, e nder wooteeji gardagol leydi ngam suɓaade PDP..<ref>{{Cite news|date=8 December 2014|title=In Political Brinksmanship, Uduaghan Backs Edevbie|url=https://www.pressreader.com/nigeria/thisday/20141208/281500749582052|work=This Day}}</ref><ref>{{Cite web|date=8 December 2014|title=Upsets, Parallel Elections Rock PDP Nass - ProQuest|url=https://www.proquest.com/docview/1634348350|access-date=2024-05-29|website=ProQuest|language=en}}</ref> == Tuugnorgal == qch9wx29fau2slsgc2eiai2wq9523sg Nimi Barigha-Amange 0 43400 181235 2026-08-05T13:38:23Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Nimi Barigha-Amange (jibinaa ko 10 lewru Mbooy 1952) ko gonnooɗo senateer to diiwaan Bayelsa Fuɗnaange to leydi Najeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 o woni haa ñalnde 29 mee 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Barigha-Amange heɓi dipolomaaji HND e Innjiniyaaruuji petroŋ (1981), LL.B (1993) e BL (1995). O wonti hooreejo departemaa leydi e ɗaɓɓaande to ELF Petroleum Nigeria, hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e ƴellitaare leydi Niger..." 181235 wikitext text/x-wiki Nimi Barigha-Amange (jibinaa ko 10 lewru Mbooy 1952) ko gonnooɗo senateer to diiwaan Bayelsa Fuɗnaange to leydi Najeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 o woni haa ñalnde 29 mee 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Barigha-Amange heɓi dipolomaaji HND e Innjiniyaaruuji petroŋ (1981), LL.B (1993) e BL (1995). O wonti hooreejo departemaa leydi e ɗaɓɓaande to ELF Petroleum Nigeria, hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e ƴellitaare leydi Niger e hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal leydi Niger. Caggal nde o ƴetti jooɗorde makko e Senaa e lewru suwee 2007 Barigha-Amange toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe, geɗe nder leydi e luumooji kapitaal. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallitoriima kuule jowitiiɗe e sosde Agency Innovation Technologique, Interception & monitoring Jokkondiral e Yuɓɓo Renndo Siwil. O walliino kadi e ballondiral e motion joy. E nder winndannde nde o yaltini e jaaynde Nigerian Tribune winndaande e lewru Yarkomaa 2010, Barigha-Amange noddii yo njuɓɓudi petroŋ leslesri ndii usto timmundi, e rokkude yamiroore refineries tokoose e hakkundeeje, ɗum noon ina wallita e ittude njulaagu e ustude cogguuli nder leydi. Ustugol ŋakkeende golle e gollinde 55 neɗɗo e nder Eɓɓoore makko Farm. Ƴellitaare ladde e renndo e nder fannuuji Bursi, Clinique Mobile Boat Free, Micro Businesses, Njaru yaajngu e renndooji gollondiral sukaaɓe e rewɓe. Tuugnorgal 0b39ep6mo8gwn0v4sjp1qcantd0vwhc 181236 181235 2026-08-05T13:38:49Z Ilya Discuss 10103 181236 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Nimi Barigha-Amange (jibinaa ko 10 lewru Mbooy 1952) ko gonnooɗo senateer to diiwaan Bayelsa Fuɗnaange to leydi Najeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 o woni haa ñalnde 29 mee 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Barigha-Amange heɓi dipolomaaji HND e Innjiniyaaruuji petroŋ (1981), LL.B (1993) e BL (1995). O wonti hooreejo departemaa leydi e ɗaɓɓaande to ELF Petroleum Nigeria, hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e ƴellitaare leydi Niger e hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal leydi Niger. Caggal nde o ƴetti jooɗorde makko e Senaa e lewru suwee 2007 Barigha-Amange toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe, geɗe nder leydi e luumooji kapitaal. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallitoriima kuule jowitiiɗe e sosde Agency Innovation Technologique, Interception & monitoring Jokkondiral e Yuɓɓo Renndo Siwil. O walliino kadi e ballondiral e motion joy. E nder winndannde nde o yaltini e jaaynde Nigerian Tribune winndaande e lewru Yarkomaa 2010, Barigha-Amange noddii yo njuɓɓudi petroŋ leslesri ndii usto timmundi, e rokkude yamiroore refineries tokoose e hakkundeeje, ɗum noon ina wallita e ittude njulaagu e ustude cogguuli nder leydi. Ustugol ŋakkeende golle e gollinde 55 neɗɗo e nder Eɓɓoore makko Farm. Ƴellitaare ladde e renndo e nder fannuuji Bursi, Clinique Mobile Boat Free, Micro Businesses, Njaru yaajngu e renndooji gollondiral sukaaɓe e rewɓe. Tuugnorgal 8j56qzwjuk5210jd7cpiabvh6ijdqzi 181237 181236 2026-08-05T13:40:06Z Ilya Discuss 10103 181237 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nimi Barigha-Amange''' (jibinaa ko 10 lewru Mbooy 1952) ko gonnooɗo senateer to diiwaan Bayelsa Fuɗnaange to leydi Najeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 o woni haa ñalnde 29 mee 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Barigha-Amange heɓi dipolomaaji HND e Innjiniyaaruuji petroŋ (1981), LL.B (1993) e BL (1995). O wonti hooreejo departemaa leydi e ɗaɓɓaande to ELF Petroleum Nigeria, hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e ƴellitaare leydi Niger e hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal leydi Niger. Caggal nde o ƴetti jooɗorde makko e Senaa e lewru suwee 2007 Barigha-Amange toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe, geɗe nder leydi e luumooji kapitaal. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallitoriima kuule jowitiiɗe e sosde Agency Innovation Technologique, Interception & monitoring Jokkondiral e Yuɓɓo Renndo Siwil. O walliino kadi e ballondiral e motion joy. E nder winndannde nde o yaltini e jaaynde Nigerian Tribune winndaande e lewru Yarkomaa 2010, Barigha-Amange noddii yo njuɓɓudi petroŋ leslesri ndii usto timmundi, e rokkude yamiroore refineries tokoose e hakkundeeje, ɗum noon ina wallita e ittude njulaagu e ustude cogguuli nder leydi. Ustugol ŋakkeende golle e gollinde 55 neɗɗo e nder Eɓɓoore makko Farm. Ƴellitaare ladde e renndo e nder fannuuji Bursi, Clinique Mobile Boat Free, Micro Businesses, Njaru yaajngu e renndooji gollondiral sukaaɓe e rewɓe. == Tuugnorgal == pisrc38ayqaxxdzcgesc4zfke4cn9oj 181238 181237 2026-08-05T13:41:04Z Ilya Discuss 10103 181238 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nimi Barigha-Amange''' (jibinaa ko 10 lewru Mbooy 1952) ko gonnooɗo senateer to diiwaan Bayelsa Fuɗnaange to leydi Najeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 o woni haa ñalnde 29 mee 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Barigha-Amange heɓi dipolomaaji HND e Innjiniyaaruuji petroŋ (1981), LL.B (1993) e BL (1995). O wonti hooreejo departemaa leydi e ɗaɓɓaande to ELF Petroleum Nigeria, hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e ƴellitaare leydi Niger e hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal leydi Niger. Caggal nde o ƴetti jooɗorde makko e Senaa e lewru suwee 2007 Barigha-Amange toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe, geɗe nder leydi e luumooji kapitaal. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallitoriima kuule jowitiiɗe e sosde Agency Innovation Technologique, Interception & monitoring Jokkondiral e Yuɓɓo Renndo Siwil. O walliino kadi e ballondiral e motion joy. E nder winndannde nde o yaltini e jaaynde Nigerian Tribune winndaande e lewru Yarkomaa 2010, Barigha-Amange noddii yo njuɓɓudi petroŋ leslesri ndii usto timmundi, e rokkude yamiroore refineries tokoose e hakkundeeje, ɗum noon ina wallita e ittude njulaagu e ustude cogguuli nder leydi. Ustugol ŋakkeende golle e gollinde 55 neɗɗo e nder Eɓɓoore makko Farm. Ƴellitaare ladde e renndo e nder fannuuji Bursi, Clinique Mobile Boat Free, Micro Businesses, Njaru yaajngu e renndooji gollondiral sukaaɓe e rewɓe. == Tuugnorgal == 1mhfegwyskkoj9une96ycn1xmy298n9 181239 181238 2026-08-05T13:41:49Z Ilya Discuss 10103 181239 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nimi Barigha-Amange''' (jibinaa ko 10 lewru Mbooy 1952) ko gonnooɗo senateer to diiwaan Bayelsa Fuɗnaange to leydi Najeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 o woni haa ñalnde 29 mee 2011.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=33&page=1&state=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303184920/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=33&page=1&state=8|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Nimi Barigha-Amange|access-date=2010-06-14}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Barigha-Amange heɓi dipolomaaji HND e Innjiniyaaruuji petroŋ (1981), LL.B (1993) e BL (1995). O wonti hooreejo departemaa leydi e ɗaɓɓaande to ELF Petroleum Nigeria, hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e ƴellitaare leydi Niger e hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal leydi Niger. Caggal nde o ƴetti jooɗorde makko e Senaa e lewru suwee 2007 Barigha-Amange toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe, geɗe nder leydi e luumooji kapitaal. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallitoriima kuule jowitiiɗe e sosde Agency Innovation Technologique, Interception & monitoring Jokkondiral e Yuɓɓo Renndo Siwil. O walliino kadi e ballondiral e motion joy. E nder winndannde nde o yaltini e jaaynde Nigerian Tribune winndaande e lewru Yarkomaa 2010, Barigha-Amange noddii yo njuɓɓudi petroŋ leslesri ndii usto timmundi, e rokkude yamiroore refineries tokoose e hakkundeeje, ɗum noon ina wallita e ittude njulaagu e ustude cogguuli nder leydi. Ustugol ŋakkeende golle e gollinde 55 neɗɗo e nder Eɓɓoore makko Farm. Ƴellitaare ladde e renndo e nder fannuuji Bursi, Clinique Mobile Boat Free, Micro Businesses, Njaru yaajngu e renndooji gollondiral sukaaɓe e rewɓe. == Tuugnorgal == igj5n4u4hh3v96lrxrg4x7p3xi18gnj 181240 181239 2026-08-05T13:43:32Z Ilya Discuss 10103 181240 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nimi Barigha-Amange''' (jibinaa ko 10 lewru Mbooy 1952) ko gonnooɗo senateer to diiwaan Bayelsa Fuɗnaange to leydi Najeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 o woni haa ñalnde 29 mee 2011.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=33&page=1&state=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303184920/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=33&page=1&state=8|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Nimi Barigha-Amange|access-date=2010-06-14}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Barigha-Amange heɓi dipolomaaji HND e Innjiniyaaruuji petroŋ (1981), LL.B (1993) e BL (1995). O wonti hooreejo departemaa leydi e ɗaɓɓaande to ELF Petroleum Nigeria, hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e ƴellitaare leydi Niger e hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal leydi Niger. Caggal nde o ƴetti jooɗorde makko e Senaa e lewru suwee 2007 Barigha-Amange toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe, geɗe nder leydi e luumooji kapitaal. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallitoriima kuule jowitiiɗe e sosde Agency Innovation Technologique, Interception & monitoring Jokkondiral e Yuɓɓo Renndo Siwil.<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-14}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/index.php/tribune-business/586-towards-a-fruitful-deregulation-of-downstream-petroleum-sector|title=Towards a fruitful deregulation of downstream petroleum sector|work=Nigerian Tribune|author=Senator Nimi Barigha-Amange|date=28 January 2010|access-date=2010-06-14}}</ref> O walliino kadi e ballondiral e motion joy. E nder winndannde nde o yaltini e jaaynde Nigerian Tribune winndaande e lewru Yarkomaa 2010, Barigha-Amange noddii yo njuɓɓudi petroŋ leslesri ndii usto timmundi, e rokkude yamiroore refineries tokoose e hakkundeeje, ɗum noon ina wallita e ittude njulaagu e ustude cogguuli nder leydi. Ustugol ŋakkeende golle e gollinde 55 neɗɗo e nder Eɓɓoore makko Farm. Ƴellitaare ladde e renndo e nder fannuuji Bursi, Clinique Mobile Boat Free, Micro Businesses, Njaru yaajngu e renndooji gollondiral sukaaɓe e rewɓe. == Tuugnorgal == k23pjz61uddcg1ut52uwfizk3gl3tcl Grace Folashade Bent 0 43401 181241 2026-08-05T13:47:06Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Grace Folashade BentListenR nee Makinwa (jibinaa ko 25 lewru Oktoobar 1960) ko senaateer leydi Najeriya, cuɓaaɗo e lewru abriil 2007 e dow laylaytol lannda yimɓe e nder diiwaan Adamawa Sud e nder diiwaan Adamawa. Ɓawo Grace Folashade Bent jibinaa ko e hitaande 1960. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesa (Duɗal jaaɓi haaɗtirde 1978). To duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar o woniino daraniiɗo senndikaa janngooɓe. O heɓi BA (Hons) e ganndal Engele e binndol e hitaan..." 181241 wikitext text/x-wiki Grace Folashade BentListenR nee Makinwa (jibinaa ko 25 lewru Oktoobar 1960) ko senaateer leydi Najeriya, cuɓaaɗo e lewru abriil 2007 e dow laylaytol lannda yimɓe e nder diiwaan Adamawa Sud e nder diiwaan Adamawa. Ɓawo Grace Folashade Bent jibinaa ko e hitaande 1960. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesa (Duɗal jaaɓi haaɗtirde 1978). To duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar o woniino daraniiɗo senndikaa janngooɓe. O heɓi BA (Hons) e ganndal Engele e binndol e hitaande 1998, o heɓi kadi MSc e ganndal politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 2003. O heɓi doktoraa makko e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana State, to Amerik. Ko adii nde o naatata e senateer, Grace Folashade Bent wonnoo ko jaagorgal politik to hooreejo leydi PDP, Audu Ogbeh, balloowo peewnugol, NTA Kaduna, e gardiiɗo njuɓɓudi Jack Ventures Nigeria. O yaltinii deftere wiyeteende Rewɓe e nder dewgal hakkunde leƴƴi e nder leydi Najeriya. E wiyde won e lowre, Grace Folashade Bent ina jeyaa e heɓde dipolomaaji fenaande. Kugal Caggal nde o suɓaa e hitaande 2007, Grace Folashade Bent wonti hooreejo goomu Senaa Naajeeriya ko feewti e taariindi. E nder ndeeɗoo darnde, o naatii e luural jowitiingal e ɓeydugol yamiroore udditgol gaasuuji ɗi hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar’Adua, rokki sosiyeteeji petroŋ ɗii, tawi o jokkondiraani e Senaa. E lewru abriil 2008, caggal njillu makko to Afrik worgo, senaateer Bent ƴetti kuulal ngam yaltinde wasiyaaji dillooji wonande denndaangal Naajeeriyankooɓe yahooɓe to Afrik worgo ngam reentaade e hareeji ɗi ngoppataa. E lewru marse 2009, senaateer Bent salii sosde Komiseer toppitiiɗo ko fayti e jeereende, sabu mum wiyde wonde ɗum ina waawi ustude walla ustude golle goomu ngenndiijo toppitiiɗo caɗeele ekolosii. Whip senaa, Mahmud Kanti Bello, reentinii mo nde o woppataa ñaawoore renndo ngoo e dow komisiyoŋ mo ɓe ciifi oo, waɗta ɗum e « hujjaaji ɗi ngalaa nafoore ». E lewru suwee 2009, Grace Folashade Bent winndi ɓataake feewde e jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT), hono senaateer Mohammed Adamu Aliero, ngam salaade taƴgol leɗɗe ɓurtungol ngam mahngo laabi. Bent hawtii e woote gardagol leydi PDP ngam wonde kanndidaa senateer Adamawa Sud e lewru abriil 2011, kono o fooli Ahmed Hassan Barata. O heɓi 738 woote dow 406 woote maako.Bent, mo ɓe mbi'i ardungal lannda PDP yiɗi, ɓaawo man o wi'i o heɓi primaire rerun. Nde naamnal ngal ƴeewtetee ndee, ñaawoowo gooto yamiri yo Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) ittu innde Barata e doggol kanndidaaji, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. O ɗon wolwa ɗemngal Yoruba, hawti bee ɗemngal Ijesa. 54zqagq32ardl2r0jehvp48xrgex4m8 181242 181241 2026-08-05T13:48:14Z Ilya Discuss 10103 181242 wikitext text/x-wiki Grace Folashade BentListenR nee Makinwa (jibinaa ko 25 lewru Oktoobar 1960) ko senaateer leydi Najeriya, cuɓaaɗo e lewru abriil 2007 e dow laylaytol lannda yimɓe e nder diiwaan Adamawa Sud e nder diiwaan Adamawa. Ɓawo Grace Folashade Bent jibinaa ko e hitaande 1960. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesa (Duɗal jaaɓi haaɗtirde 1978). To duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar o woniino daraniiɗo senndikaa janngooɓe. O heɓi BA (Hons) e ganndal Engele e binndol e hitaande 1998, o heɓi kadi MSc e ganndal politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 2003. O heɓi doktoraa makko e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana State, to Amerik. Ko adii nde o naatata e senateer, Grace Folashade Bent wonnoo ko jaagorgal politik to hooreejo leydi PDP, Audu Ogbeh, balloowo peewnugol, NTA Kaduna, e gardiiɗo njuɓɓudi Jack Ventures Nigeria. O yaltinii deftere wiyeteende Rewɓe e nder dewgal hakkunde leƴƴi e nder leydi Najeriya. E wiyde won e lowre, Grace Folashade Bent ina jeyaa e heɓde dipolomaaji fenaande. Kugal Caggal nde o suɓaa e hitaande 2007, Grace Folashade Bent wonti hooreejo goomu Senaa Naajeeriya ko feewti e taariindi. E nder ndeeɗoo darnde, o naatii e luural jowitiingal e ɓeydugol yamiroore udditgol gaasuuji ɗi hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar’Adua, rokki sosiyeteeji petroŋ ɗii, tawi o jokkondiraani e Senaa. E lewru abriil 2008, caggal njillu makko to Afrik worgo, senaateer Bent ƴetti kuulal ngam yaltinde wasiyaaji dillooji wonande denndaangal Naajeeriyankooɓe yahooɓe to Afrik worgo ngam reentaade e hareeji ɗi ngoppataa. E lewru marse 2009, senaateer Bent salii sosde Komiseer toppitiiɗo ko fayti e jeereende, sabu mum wiyde wonde ɗum ina waawi ustude walla ustude golle goomu ngenndiijo toppitiiɗo caɗeele ekolosii. Whip senaa, Mahmud Kanti Bello, reentinii mo nde o woppataa ñaawoore renndo ngoo e dow komisiyoŋ mo ɓe ciifi oo, waɗta ɗum e « hujjaaji ɗi ngalaa nafoore ». E lewru suwee 2009, Grace Folashade Bent winndi ɓataake feewde e jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT), hono senaateer Mohammed Adamu Aliero, ngam salaade taƴgol leɗɗe ɓurtungol ngam mahngo laabi. Bent hawtii e woote gardagol leydi PDP ngam wonde kanndidaa senateer Adamawa Sud e lewru abriil 2011, kono o fooli Ahmed Hassan Barata. O heɓi 738 woote dow 406 woote maako.Bent, mo ɓe mbi'i ardungal lannda PDP yiɗi, ɓaawo man o wi'i o heɓi primaire rerun. Nde naamnal ngal ƴeewtetee ndee, ñaawoowo gooto yamiri yo Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) ittu innde Barata e doggol kanndidaaji, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. O ɗon wolwa ɗemngal Yoruba, hawti bee ɗemngal Ijesa. Politik Grace Folashade Bent noddi hooreejo fedde lesdi ndi'i, Barr. A.T Shehu, ngam noddirde mo mo wonaa ɓiɗɗo leydi Adamawa, o siftini golle makko ko hollirde "majjere mawnde" e sariya. O ɗon ƴama ko waɗi awokaajo jannguɗo bana hooreejo PDP Adamawa ɗon ƴama ko o noddi outright "fenaande" ngam bonnude natal makko e ruttaade yimɓe moƴƴuɓe Adamawa e makko. Grace Bent ko hooreejo leydi ndi hono Bola Tinubu toɗɗii ɗum ngam wonde ammbasadeer. Jokkondire yaajɗe "Ofis senateer Grace Folashade Jakson Bent to internet". Heɓtinaa ko 2009-09-15.[jokkondiral maayngal duumingal] Tuugnorgal k8ye64udx7l238zsvrqiuku269z92e6 181243 181242 2026-08-05T13:48:40Z Ilya Discuss 10103 181243 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Grace Folashade BentListenR nee Makinwa (jibinaa ko 25 lewru Oktoobar 1960) ko senaateer leydi Najeriya, cuɓaaɗo e lewru abriil 2007 e dow laylaytol lannda yimɓe e nder diiwaan Adamawa Sud e nder diiwaan Adamawa. Ɓawo Grace Folashade Bent jibinaa ko e hitaande 1960. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesa (Duɗal jaaɓi haaɗtirde 1978). To duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar o woniino daraniiɗo senndikaa janngooɓe. O heɓi BA (Hons) e ganndal Engele e binndol e hitaande 1998, o heɓi kadi MSc e ganndal politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 2003. O heɓi doktoraa makko e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana State, to Amerik. Ko adii nde o naatata e senateer, Grace Folashade Bent wonnoo ko jaagorgal politik to hooreejo leydi PDP, Audu Ogbeh, balloowo peewnugol, NTA Kaduna, e gardiiɗo njuɓɓudi Jack Ventures Nigeria. O yaltinii deftere wiyeteende Rewɓe e nder dewgal hakkunde leƴƴi e nder leydi Najeriya. E wiyde won e lowre, Grace Folashade Bent ina jeyaa e heɓde dipolomaaji fenaande. Kugal Caggal nde o suɓaa e hitaande 2007, Grace Folashade Bent wonti hooreejo goomu Senaa Naajeeriya ko feewti e taariindi. E nder ndeeɗoo darnde, o naatii e luural jowitiingal e ɓeydugol yamiroore udditgol gaasuuji ɗi hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar’Adua, rokki sosiyeteeji petroŋ ɗii, tawi o jokkondiraani e Senaa. E lewru abriil 2008, caggal njillu makko to Afrik worgo, senaateer Bent ƴetti kuulal ngam yaltinde wasiyaaji dillooji wonande denndaangal Naajeeriyankooɓe yahooɓe to Afrik worgo ngam reentaade e hareeji ɗi ngoppataa. E lewru marse 2009, senaateer Bent salii sosde Komiseer toppitiiɗo ko fayti e jeereende, sabu mum wiyde wonde ɗum ina waawi ustude walla ustude golle goomu ngenndiijo toppitiiɗo caɗeele ekolosii. Whip senaa, Mahmud Kanti Bello, reentinii mo nde o woppataa ñaawoore renndo ngoo e dow komisiyoŋ mo ɓe ciifi oo, waɗta ɗum e « hujjaaji ɗi ngalaa nafoore ». E lewru suwee 2009, Grace Folashade Bent winndi ɓataake feewde e jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT), hono senaateer Mohammed Adamu Aliero, ngam salaade taƴgol leɗɗe ɓurtungol ngam mahngo laabi. Bent hawtii e woote gardagol leydi PDP ngam wonde kanndidaa senateer Adamawa Sud e lewru abriil 2011, kono o fooli Ahmed Hassan Barata. O heɓi 738 woote dow 406 woote maako.Bent, mo ɓe mbi'i ardungal lannda PDP yiɗi, ɓaawo man o wi'i o heɓi primaire rerun. Nde naamnal ngal ƴeewtetee ndee, ñaawoowo gooto yamiri yo Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) ittu innde Barata e doggol kanndidaaji, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. O ɗon wolwa ɗemngal Yoruba, hawti bee ɗemngal Ijesa. Politik Grace Folashade Bent noddi hooreejo fedde lesdi ndi'i, Barr. A.T Shehu, ngam noddirde mo mo wonaa ɓiɗɗo leydi Adamawa, o siftini golle makko ko hollirde "majjere mawnde" e sariya. O ɗon ƴama ko waɗi awokaajo jannguɗo bana hooreejo PDP Adamawa ɗon ƴama ko o noddi outright "fenaande" ngam bonnude natal makko e ruttaade yimɓe moƴƴuɓe Adamawa e makko. Grace Bent ko hooreejo leydi ndi hono Bola Tinubu toɗɗii ɗum ngam wonde ammbasadeer. Jokkondire yaajɗe "Ofis senateer Grace Folashade Jakson Bent to internet". Heɓtinaa ko 2009-09-15.[jokkondiral maayngal duumingal] Tuugnorgal j9jhoys47pjiiadcwiikvj4ji32nh3o 181244 181243 2026-08-05T13:51:04Z Ilya Discuss 10103 181244 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Grace Folashade BentListenR nee Makinwa''' (jibinaa ko 25 lewru Oktoobar 1960) ko senaateer leydi Najeriya, cuɓaaɗo e lewru abriil 2007 e dow laylaytol lannda yimɓe e nder diiwaan Adamawa Sud e nder diiwaan Adamawa. Ɓawo Grace Folashade Bent jibinaa ko e hitaande 1960. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesa (Duɗal jaaɓi haaɗtirde 1978). To duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar o woniino daraniiɗo senndikaa janngooɓe. O heɓi BA (Hons) e ganndal Engele e binndol e hitaande 1998, o heɓi kadi MSc e ganndal politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 2003. O heɓi doktoraa makko e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana State, to Amerik. Ko adii nde o naatata e senateer, Grace Folashade Bent wonnoo ko jaagorgal politik to hooreejo leydi PDP, Audu Ogbeh, balloowo peewnugol, NTA Kaduna, e gardiiɗo njuɓɓudi Jack Ventures Nigeria. O yaltinii deftere wiyeteende Rewɓe e nder dewgal hakkunde leƴƴi e nder leydi Najeriya. E wiyde won e lowre, Grace Folashade Bent ina jeyaa e heɓde dipolomaaji fenaande. Kugal Caggal nde o suɓaa e hitaande 2007, Grace Folashade Bent wonti hooreejo goomu Senaa Naajeeriya ko feewti e taariindi. E nder ndeeɗoo darnde, o naatii e luural jowitiingal e ɓeydugol yamiroore udditgol gaasuuji ɗi hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar’Adua, rokki sosiyeteeji petroŋ ɗii, tawi o jokkondiraani e Senaa. E lewru abriil 2008, caggal njillu makko to Afrik worgo, senaateer Bent ƴetti kuulal ngam yaltinde wasiyaaji dillooji wonande denndaangal Naajeeriyankooɓe yahooɓe to Afrik worgo ngam reentaade e hareeji ɗi ngoppataa. E lewru marse 2009, senaateer Bent salii sosde Komiseer toppitiiɗo ko fayti e jeereende, sabu mum wiyde wonde ɗum ina waawi ustude walla ustude golle goomu ngenndiijo toppitiiɗo caɗeele ekolosii. Whip senaa, Mahmud Kanti Bello, reentinii mo nde o woppataa ñaawoore renndo ngoo e dow komisiyoŋ mo ɓe ciifi oo, waɗta ɗum e « hujjaaji ɗi ngalaa nafoore ». E lewru suwee 2009, Grace Folashade Bent winndi ɓataake feewde e jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT), hono senaateer Mohammed Adamu Aliero, ngam salaade taƴgol leɗɗe ɓurtungol ngam mahngo laabi. Bent hawtii e woote gardagol leydi PDP ngam wonde kanndidaa senateer Adamawa Sud e lewru abriil 2011, kono o fooli Ahmed Hassan Barata. O heɓi 738 woote dow 406 woote maako.Bent, mo ɓe mbi'i ardungal lannda PDP yiɗi, ɓaawo man o wi'i o heɓi primaire rerun. Nde naamnal ngal ƴeewtetee ndee, ñaawoowo gooto yamiri yo Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) ittu innde Barata e doggol kanndidaaji, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. O ɗon wolwa ɗemngal Yoruba, hawti bee ɗemngal Ijesa. == Politik Grace == Folashade Bent noddi hooreejo fedde lesdi ndi'i, Barr. A.T Shehu, ngam noddirde mo mo wonaa ɓiɗɗo leydi Adamawa, o siftini golle makko ko hollirde "majjere mawnde" e sariya. O ɗon ƴama ko waɗi awokaajo jannguɗo bana hooreejo PDP Adamawa ɗon ƴama ko o noddi outright "fenaande" ngam bonnude natal makko e ruttaade yimɓe moƴƴuɓe Adamawa e makko. Grace Bent ko hooreejo leydi ndi hono Bola Tinubu toɗɗii ɗum ngam wonde ammbasadeer. Jokkondire yaajɗe "Ofis senateer Grace Folashade Jakson Bent to internet". Heɓtinaa ko 2009-09-15.[jokkondiral maayngal duumingal] == Tuugnorgal == prmmzzfh03myvu3augnkn39svji3bgc 181245 181244 2026-08-05T13:51:58Z Ilya Discuss 10103 181245 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Grace Folashade BentListenR nee Makinwa''' (jibinaa ko 25 lewru Oktoobar 1960) ko senaateer leydi Najeriya, cuɓaaɗo e lewru abriil 2007 e dow laylaytol lannda yimɓe e nder diiwaan Adamawa Sud e nder diiwaan Adamawa..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=22|title=Sen. Grace Folashade Bent|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075455/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=22|archive-date=June 7, 2008}}</ref><ref name="people">{{Cite news|url=http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/womanhood/1892-senator-grace-bent-strong-advocate-of-inter-tribal-marriage|location=Abuja, Nigeria|title=Senator Grace Bent: Strong advocate of inter-tribal marriage|access-date=16 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160816221253/http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/womanhood/1892-senator-grace-bent-strong-advocate-of-inter-tribal-marriage|archive-date=16 August 2016|url-status=dead|newspaper=[[Peoples Daily (Nigeria)|Peoples Daily]]}}</ref> Ɓawo Grace Folashade Bent jibinaa ko e hitaande 1960. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesa (Duɗal jaaɓi haaɗtirde 1978). To duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar o woniino daraniiɗo senndikaa janngooɓe. O heɓi BA (Hons) e ganndal Engele e binndol e hitaande 1998, o heɓi kadi MSc e ganndal politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 2003. O heɓi doktoraa makko e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana State, to Amerik. Ko adii nde o naatata e senateer, Grace Folashade Bent wonnoo ko jaagorgal politik to hooreejo leydi PDP, Audu Ogbeh, balloowo peewnugol, NTA Kaduna, e gardiiɗo njuɓɓudi Jack Ventures Nigeria. O yaltinii deftere wiyeteende Rewɓe e nder dewgal hakkunde leƴƴi e nder leydi Najeriya. E wiyde won e lowre, Grace Folashade Bent ina jeyaa e heɓde dipolomaaji fenaande. Kugal Caggal nde o suɓaa e hitaande 2007, Grace Folashade Bent wonti hooreejo goomu Senaa Naajeeriya ko feewti e taariindi. E nder ndeeɗoo darnde, o naatii e luural jowitiingal e ɓeydugol yamiroore udditgol gaasuuji ɗi hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar’Adua, rokki sosiyeteeji petroŋ ɗii, tawi o jokkondiraani e Senaa. E lewru abriil 2008, caggal njillu makko to Afrik worgo, senaateer Bent ƴetti kuulal ngam yaltinde wasiyaaji dillooji wonande denndaangal Naajeeriyankooɓe yahooɓe to Afrik worgo ngam reentaade e hareeji ɗi ngoppataa. E lewru marse 2009, senaateer Bent salii sosde Komiseer toppitiiɗo ko fayti e jeereende, sabu mum wiyde wonde ɗum ina waawi ustude walla ustude golle goomu ngenndiijo toppitiiɗo caɗeele ekolosii. Whip senaa, Mahmud Kanti Bello, reentinii mo nde o woppataa ñaawoore renndo ngoo e dow komisiyoŋ mo ɓe ciifi oo, waɗta ɗum e « hujjaaji ɗi ngalaa nafoore ». E lewru suwee 2009, Grace Folashade Bent winndi ɓataake feewde e jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT), hono senaateer Mohammed Adamu Aliero, ngam salaade taƴgol leɗɗe ɓurtungol ngam mahngo laabi. Bent hawtii e woote gardagol leydi PDP ngam wonde kanndidaa senateer Adamawa Sud e lewru abriil 2011, kono o fooli Ahmed Hassan Barata. O heɓi 738 woote dow 406 woote maako.Bent, mo ɓe mbi'i ardungal lannda PDP yiɗi, ɓaawo man o wi'i o heɓi primaire rerun. Nde naamnal ngal ƴeewtetee ndee, ñaawoowo gooto yamiri yo Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) ittu innde Barata e doggol kanndidaaji, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. O ɗon wolwa ɗemngal Yoruba, hawti bee ɗemngal Ijesa. == Politik Grace == Folashade Bent noddi hooreejo fedde lesdi ndi'i, Barr. A.T Shehu, ngam noddirde mo mo wonaa ɓiɗɗo leydi Adamawa, o siftini golle makko ko hollirde "majjere mawnde" e sariya. O ɗon ƴama ko waɗi awokaajo jannguɗo bana hooreejo PDP Adamawa ɗon ƴama ko o noddi outright "fenaande" ngam bonnude natal makko e ruttaade yimɓe moƴƴuɓe Adamawa e makko. Grace Bent ko hooreejo leydi ndi hono Bola Tinubu toɗɗii ɗum ngam wonde ammbasadeer. Jokkondire yaajɗe "Ofis senateer Grace Folashade Jakson Bent to internet". Heɓtinaa ko 2009-09-15.[jokkondiral maayngal duumingal] == Tuugnorgal == 1r4fkfgd38we1ijqyg4hcsqqic3ihf8 181246 181245 2026-08-05T13:53:52Z Ilya Discuss 10103 181246 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Grace Folashade BentListenR nee Makinwa''' (jibinaa ko 25 lewru Oktoobar 1960) ko senaateer leydi Najeriya, cuɓaaɗo e lewru abriil 2007 e dow laylaytol lannda yimɓe e nder diiwaan Adamawa Sud e nder diiwaan Adamawa..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=22|title=Sen. Grace Folashade Bent|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075455/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=22|archive-date=June 7, 2008}}</ref><ref name="people">{{Cite news|url=http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/womanhood/1892-senator-grace-bent-strong-advocate-of-inter-tribal-marriage|location=Abuja, Nigeria|title=Senator Grace Bent: Strong advocate of inter-tribal marriage|access-date=16 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160816221253/http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/womanhood/1892-senator-grace-bent-strong-advocate-of-inter-tribal-marriage|archive-date=16 August 2016|url-status=dead|newspaper=[[Peoples Daily (Nigeria)|Peoples Daily]]}}</ref> Ɓawo Grace Folashade Bent jibinaa ko e hitaande 1960. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesa (Duɗal jaaɓi haaɗtirde 1978). To duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar o woniino daraniiɗo senndikaa janngooɓe. O heɓi BA (Hons) e ganndal Engele e binndol e hitaande 1998, o heɓi kadi MSc e ganndal politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 2003. O heɓi doktoraa makko e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana State, to Amerik.<ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/24082009/fri/Her_say.html|publisher=Nigerian Tribune|title=Her Say: 'I dress to suit my husband'|date=24 August 2009|access-date=2009-09-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090827160746/http://www.tribune.com.ng/24082009/fri/Her_say.html|archive-date=August 27, 2009}}</ref><ref name="nassnig2" /> Ko adii nde o naatata e senateer, Grace Folashade Bent wonnoo ko jaagorgal politik to hooreejo leydi PDP, Audu Ogbeh, balloowo peewnugol, NTA Kaduna, e gardiiɗo njuɓɓudi Jack Ventures Nigeria. O yaltinii deftere wiyeteende Rewɓe e nder dewgal hakkunde leƴƴi e nder leydi Najeriya. E wiyde won e lowre, Grace Folashade Bent ina jeyaa e heɓde dipolomaaji fenaande. Kugal Caggal nde o suɓaa e hitaande 2007, Grace Folashade Bent wonti hooreejo goomu Senaa Naajeeriya ko feewti e taariindi. E nder ndeeɗoo darnde, o naatii e luural jowitiingal e ɓeydugol yamiroore udditgol gaasuuji ɗi hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar’Adua, rokki sosiyeteeji petroŋ ɗii, tawi o jokkondiraani e Senaa. E lewru abriil 2008, caggal njillu makko to Afrik worgo, senaateer Bent ƴetti kuulal ngam yaltinde wasiyaaji dillooji wonande denndaangal Naajeeriyankooɓe yahooɓe to Afrik worgo ngam reentaade e hareeji ɗi ngoppataa. E lewru marse 2009, senaateer Bent salii sosde Komiseer toppitiiɗo ko fayti e jeereende, sabu mum wiyde wonde ɗum ina waawi ustude walla ustude golle goomu ngenndiijo toppitiiɗo caɗeele ekolosii. Whip senaa, Mahmud Kanti Bello, reentinii mo nde o woppataa ñaawoore renndo ngoo e dow komisiyoŋ mo ɓe ciifi oo, waɗta ɗum e « hujjaaji ɗi ngalaa nafoore ». E lewru suwee 2009, Grace Folashade Bent winndi ɓataake feewde e jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT), hono senaateer Mohammed Adamu Aliero, ngam salaade taƴgol leɗɗe ɓurtungol ngam mahngo laabi. Bent hawtii e woote gardagol leydi PDP ngam wonde kanndidaa senateer Adamawa Sud e lewru abriil 2011, kono o fooli Ahmed Hassan Barata. O heɓi 738 woote dow 406 woote maako.Bent, mo ɓe mbi'i ardungal lannda PDP yiɗi, ɓaawo man o wi'i o heɓi primaire rerun. Nde naamnal ngal ƴeewtetee ndee, ñaawoowo gooto yamiri yo Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) ittu innde Barata e doggol kanndidaaji, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. O ɗon wolwa ɗemngal Yoruba, hawti bee ɗemngal Ijesa. == Politik Grace == Folashade Bent noddi hooreejo fedde lesdi ndi'i, Barr. A.T Shehu, ngam noddirde mo mo wonaa ɓiɗɗo leydi Adamawa, o siftini golle makko ko hollirde "majjere mawnde" e sariya. O ɗon ƴama ko waɗi awokaajo jannguɗo bana hooreejo PDP Adamawa ɗon ƴama ko o noddi outright "fenaande" ngam bonnude natal makko e ruttaade yimɓe moƴƴuɓe Adamawa e makko. Grace Bent ko hooreejo leydi ndi hono Bola Tinubu toɗɗii ɗum ngam wonde ammbasadeer. Jokkondire yaajɗe "Ofis senateer Grace Folashade Jakson Bent to internet". Heɓtinaa ko 2009-09-15.[jokkondiral maayngal duumingal] == Tuugnorgal == 02ybsraarthq9y42cw0pinsu85tokph 181247 181246 2026-08-05T13:54:54Z Ilya Discuss 10103 181247 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Grace Folashade BentListenR nee Makinwa''' (jibinaa ko 25 lewru Oktoobar 1960) ko senaateer leydi Najeriya, cuɓaaɗo e lewru abriil 2007 e dow laylaytol lannda yimɓe e nder diiwaan Adamawa Sud e nder diiwaan Adamawa..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=22|title=Sen. Grace Folashade Bent|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075455/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=22|archive-date=June 7, 2008}}</ref><ref name="people">{{Cite news|url=http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/womanhood/1892-senator-grace-bent-strong-advocate-of-inter-tribal-marriage|location=Abuja, Nigeria|title=Senator Grace Bent: Strong advocate of inter-tribal marriage|access-date=16 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160816221253/http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/womanhood/1892-senator-grace-bent-strong-advocate-of-inter-tribal-marriage|archive-date=16 August 2016|url-status=dead|newspaper=[[Peoples Daily (Nigeria)|Peoples Daily]]}}</ref> Ɓawo Grace Folashade Bent jibinaa ko e hitaande 1960. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesa (Duɗal jaaɓi haaɗtirde 1978). To duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar o woniino daraniiɗo senndikaa janngooɓe. O heɓi BA (Hons) e ganndal Engele e binndol e hitaande 1998, o heɓi kadi MSc e ganndal politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 2003. O heɓi doktoraa makko e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana State, to Amerik.<ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/24082009/fri/Her_say.html|publisher=Nigerian Tribune|title=Her Say: 'I dress to suit my husband'|date=24 August 2009|access-date=2009-09-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090827160746/http://www.tribune.com.ng/24082009/fri/Her_say.html|archive-date=August 27, 2009}}</ref><ref name="nassnig2" /> Ko adii nde o naatata e senateer, Grace Folashade Bent wonnoo ko jaagorgal politik to hooreejo leydi PDP, Audu Ogbeh, balloowo peewnugol, NTA Kaduna, e gardiiɗo njuɓɓudi Jack Ventures Nigeria. O yaltinii deftere wiyeteende Rewɓe e nder dewgal hakkunde leƴƴi e nder leydi Najeriya. E wiyde won e lowre, Grace Folashade Bent ina jeyaa e heɓde dipolomaaji fenaande. Kugal Caggal nde o suɓaa e hitaande 2007, Grace Folashade Bent wonti hooreejo goomu Senaa Naajeeriya ko feewti e taariindi.<ref>{{cite web|url=http://www.nigerianmuse.com/20080124054934zg/nigeriawatch/officialfraud/Iyabo_Obasanjo_Bello_Wanted_in_the_U_S_for_Child_Kidnapping|title=Iyabo Obasanjo-Bello Wanted in the U.S. for Child Kidnapping|date=January 24, 2008|publisher=Nigerian Muse|access-date=2009-09-15}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/os739.html|title=Faces of recipients of fake doctoral degrees|publisher=Pointblank News|access-date=2009-09-15}}</ref> E nder ndeeɗoo darnde, o naatii e luural jowitiingal e ɓeydugol yamiroore udditgol gaasuuji ɗi hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar’Adua, rokki sosiyeteeji petroŋ ɗii, tawi o jokkondiraani e Senaa. E lewru abriil 2008, caggal njillu makko to Afrik worgo, senaateer Bent ƴetti kuulal ngam yaltinde wasiyaaji dillooji wonande denndaangal Naajeeriyankooɓe yahooɓe to Afrik worgo ngam reentaade e hareeji ɗi ngoppataa. E lewru marse 2009, senaateer Bent salii sosde Komiseer toppitiiɗo ko fayti e jeereende, sabu mum wiyde wonde ɗum ina waawi ustude walla ustude golle goomu ngenndiijo toppitiiɗo caɗeele ekolosii. Whip senaa, Mahmud Kanti Bello, reentinii mo nde o woppataa ñaawoore renndo ngoo e dow komisiyoŋ mo ɓe ciifi oo, waɗta ɗum e « hujjaaji ɗi ngalaa nafoore ». E lewru suwee 2009, Grace Folashade Bent winndi ɓataake feewde e jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT), hono senaateer Mohammed Adamu Aliero, ngam salaade taƴgol leɗɗe ɓurtungol ngam mahngo laabi. Bent hawtii e woote gardagol leydi PDP ngam wonde kanndidaa senateer Adamawa Sud e lewru abriil 2011, kono o fooli Ahmed Hassan Barata. O heɓi 738 woote dow 406 woote maako.Bent, mo ɓe mbi'i ardungal lannda PDP yiɗi, ɓaawo man o wi'i o heɓi primaire rerun. Nde naamnal ngal ƴeewtetee ndee, ñaawoowo gooto yamiri yo Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) ittu innde Barata e doggol kanndidaaji, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. O ɗon wolwa ɗemngal Yoruba, hawti bee ɗemngal Ijesa. == Politik Grace == Folashade Bent noddi hooreejo fedde lesdi ndi'i, Barr. A.T Shehu, ngam noddirde mo mo wonaa ɓiɗɗo leydi Adamawa, o siftini golle makko ko hollirde "majjere mawnde" e sariya. O ɗon ƴama ko waɗi awokaajo jannguɗo bana hooreejo PDP Adamawa ɗon ƴama ko o noddi outright "fenaande" ngam bonnude natal makko e ruttaade yimɓe moƴƴuɓe Adamawa e makko. Grace Bent ko hooreejo leydi ndi hono Bola Tinubu toɗɗii ɗum ngam wonde ammbasadeer. Jokkondire yaajɗe "Ofis senateer Grace Folashade Jakson Bent to internet". Heɓtinaa ko 2009-09-15.[jokkondiral maayngal duumingal] == Tuugnorgal == 8yq5vpejwh0z6n99rxlxa611u8v4yw5 181248 181247 2026-08-05T13:56:16Z Ilya Discuss 10103 181248 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Grace Folashade BentListenR nee Makinwa''' (jibinaa ko 25 lewru Oktoobar 1960) ko senaateer leydi Najeriya, cuɓaaɗo e lewru abriil 2007 e dow laylaytol lannda yimɓe e nder diiwaan Adamawa Sud e nder diiwaan Adamawa..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=22|title=Sen. Grace Folashade Bent|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075455/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=22|archive-date=June 7, 2008}}</ref><ref name="people">{{Cite news|url=http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/womanhood/1892-senator-grace-bent-strong-advocate-of-inter-tribal-marriage|location=Abuja, Nigeria|title=Senator Grace Bent: Strong advocate of inter-tribal marriage|access-date=16 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160816221253/http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/womanhood/1892-senator-grace-bent-strong-advocate-of-inter-tribal-marriage|archive-date=16 August 2016|url-status=dead|newspaper=[[Peoples Daily (Nigeria)|Peoples Daily]]}}</ref> Ɓawo Grace Folashade Bent jibinaa ko e hitaande 1960. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesa (Duɗal jaaɓi haaɗtirde 1978). To duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar o woniino daraniiɗo senndikaa janngooɓe. O heɓi BA (Hons) e ganndal Engele e binndol e hitaande 1998, o heɓi kadi MSc e ganndal politik e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 2003. O heɓi doktoraa makko e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana State, to Amerik.<ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/24082009/fri/Her_say.html|publisher=Nigerian Tribune|title=Her Say: 'I dress to suit my husband'|date=24 August 2009|access-date=2009-09-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090827160746/http://www.tribune.com.ng/24082009/fri/Her_say.html|archive-date=August 27, 2009}}</ref><ref name="nassnig2" /> Ko adii nde o naatata e senateer, Grace Folashade Bent wonnoo ko jaagorgal politik to hooreejo leydi PDP, Audu Ogbeh, balloowo peewnugol, NTA Kaduna, e gardiiɗo njuɓɓudi Jack Ventures Nigeria. O yaltinii deftere wiyeteende Rewɓe e nder dewgal hakkunde leƴƴi e nder leydi Najeriya. E wiyde won e lowre, Grace Folashade Bent ina jeyaa e heɓde dipolomaaji fenaande. Kugal Caggal nde o suɓaa e hitaande 2007, Grace Folashade Bent wonti hooreejo goomu Senaa Naajeeriya ko feewti e taariindi.<ref>{{cite web|url=http://www.nigerianmuse.com/20080124054934zg/nigeriawatch/officialfraud/Iyabo_Obasanjo_Bello_Wanted_in_the_U_S_for_Child_Kidnapping|title=Iyabo Obasanjo-Bello Wanted in the U.S. for Child Kidnapping|date=January 24, 2008|publisher=Nigerian Muse|access-date=2009-09-15}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pointblanknews.com/os739.html|title=Faces of recipients of fake doctoral degrees|publisher=Pointblank News|access-date=2009-09-15}}</ref> E nder ndeeɗoo darnde, o naatii e luural jowitiingal e ɓeydugol yamiroore udditgol gaasuuji ɗi hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar’Adua, rokki sosiyeteeji petroŋ ɗii, tawi o jokkondiraani e Senaa. E lewru abriil 2008, caggal njillu makko to Afrik worgo, senaateer Bent ƴetti kuulal ngam yaltinde wasiyaaji dillooji wonande denndaangal Naajeeriyankooɓe yahooɓe to Afrik worgo ngam reentaade e hareeji ɗi ngoppataa. E lewru marse 2009, senaateer Bent salii sosde Komiseer toppitiiɗo ko fayti e jeereende, sabu mum wiyde wonde ɗum ina waawi ustude walla ustude golle goomu ngenndiijo toppitiiɗo caɗeele ekolosii. Whip senaa, Mahmud Kanti Bello, reentinii mo nde o woppataa ñaawoore renndo ngoo e dow komisiyoŋ mo ɓe ciifi oo, waɗta ɗum e « hujjaaji ɗi ngalaa nafoore ». E lewru suwee 2009, Grace Folashade Bent winndi ɓataake feewde e jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT), hono senaateer Mohammed Adamu Aliero, ngam salaade taƴgol leɗɗe ɓurtungol ngam mahngo laabi.<ref>{{Cite news|date=2020-12-05|title=Grace Bent Tackles Adamawa PDP Over 'Non-indigene' Tag|url=https://leadership.ng/grace-bent-tackles-adamawa-pdp-over-non-indigene-tag/|access-date=2021-05-08|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB|archive-date=2021-05-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210508122932/https://leadership.ng/grace-bent-tackles-adamawa-pdp-over-non-indigene-tag/|url-status=dead}}</ref>.<ref>{{Cite news|date=2025-12-04|title=Tinubu's nomination of Grace Bent as ambassador laudable|url=https://blueprint.ng/tinubus-nomination-of-grace-bent-as-ambassador-laudable/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-03-30|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> Bent hawtii e woote gardagol leydi PDP ngam wonde kanndidaa senateer Adamawa Sud e lewru abriil 2011, kono o fooli Ahmed Hassan Barata. O heɓi 738 woote dow 406 woote maako.Bent, mo ɓe mbi'i ardungal lannda PDP yiɗi, ɓaawo man o wi'i o heɓi primaire rerun. Nde naamnal ngal ƴeewtetee ndee, ñaawoowo gooto yamiri yo Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) ittu innde Barata e doggol kanndidaaji, lomtinana ɗum Bent. Caggal mum, INEC, e ñaawirde mawnde fedde nde, Abuja e awokaaji PDP njaɓaani haala kaa. O ɗon wolwa ɗemngal Yoruba, hawti bee ɗemngal Ijesa. == Politik Grace == Folashade Bent noddi hooreejo fedde lesdi ndi'i, Barr. A.T Shehu, ngam noddirde mo mo wonaa ɓiɗɗo leydi Adamawa, o siftini golle makko ko hollirde "majjere mawnde" e sariya. O ɗon ƴama ko waɗi awokaajo jannguɗo bana hooreejo PDP Adamawa ɗon ƴama ko o noddi outright "fenaande" ngam bonnude natal makko e ruttaade yimɓe moƴƴuɓe Adamawa e makko. Grace Bent ko hooreejo leydi ndi hono Bola Tinubu toɗɗii ɗum ngam wonde ammbasadeer. Jokkondire yaajɗe "Ofis senateer Grace Folashade Jakson Bent to internet". Heɓtinaa ko 2009-09-15.[jokkondiral maayngal duumingal] == Tuugnorgal == 5c3fmk6z2l5nv4pj1onbg0ug5otsdzu Effiong Dickson Bob 0 43402 181250 2026-08-05T14:03:36Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Effiong Dickson Bob (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wa..." 181250 wikitext text/x-wiki Effiong Dickson Bob (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e nokku laamu Nsit Ubium e nder diiwaan fedde Etinan to diiwaan Akwa Ibom ñalnde 1 oktoobar 1959. O naati duɗal leslesal laamu, Ikot Ekwere Ubium ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre adannde e hitaande 1971. Gila ɗoon o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akai Ubium ɗo o janngi gila 1973 haa 1977 caggal ɗuum o heɓi seedantaagal ordinateer School Cificart Afrik hirnaange. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e ganndal, Uyo ɗo o woni tuggi 1977 haa 1979 o joofni e GCE A Level. O heɓi dipoloma makko (LLB) e ganndal sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal sariya leydi Najeriya to duunde Victoria, Lagos ɗo o heɓi dipolomaaji BL, o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1984. Kugal ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Fuɗɗoode golle Bob golliima e Goomu toppitiingu peccugol leydi, Ikot Ekpene ko kanko woni binndoowo mum gadano tuggi 1979 haa 1980 hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude sariya. Nde o timmini jaŋde makko, Bob naati e fedde sukaaɓe leydi Najeriya (NYSC), o golli hitaande wootere e suudu mawndu A. A. Oguntuwashe to Ado Ekiti. Caggal golle o yahi o gollodii e G. A. Ikott & Co. gollotooɓe e sariya, Eket tuggi 1985 haa 1987. 70sgteis267okg5nkwd18k211fwonud 181251 181250 2026-08-05T14:05:42Z Ilya Discuss 10103 181251 wikitext text/x-wiki Effiong Dickson Bob (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e nokku laamu Nsit Ubium e nder diiwaan fedde Etinan to diiwaan Akwa Ibom ñalnde 1 oktoobar 1959. O naati duɗal leslesal laamu, Ikot Ekwere Ubium ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre adannde e hitaande 1971. Gila ɗoon o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akai Ubium ɗo o janngi gila 1973 haa 1977 caggal ɗuum o heɓi seedantaagal ordinateer School Cificart Afrik hirnaange. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e ganndal, Uyo ɗo o woni tuggi 1977 haa 1979 o joofni e GCE A Level. O heɓi dipoloma makko (LLB) e ganndal sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal sariya leydi Najeriya to duunde Victoria, Lagos ɗo o heɓi dipolomaaji BL, o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1984. Kugal ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Fuɗɗoode golle Bob golliima e Goomu toppitiingu peccugol leydi, Ikot Ekpene ko kanko woni binndoowo mum gadano tuggi 1979 haa 1980 hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude sariya. Nde o timmini jaŋde makko, Bob naati e fedde sukaaɓe leydi Najeriya (NYSC), o golli hitaande wootere e suudu mawndu A. A. Oguntuwashe to Ado Ekiti. Caggal golle o yahi o gollodii e G. A. Ikott & Co. gollotooɓe e sariya, Eket tuggi 1985 haa 1987. Golle politik Bob ina joginoo nafoore e sariya gila e mbaydi naftoraade ɓe mbaawaa haalde koye mum en. Ndee yiɗde riiwti mo e nder weeyo politik ɗo o fuɗɗii wonde Konseye. O woniino Konseye golle e yah-ngartaa e nder diiwaan Nsit Ubium e hitaande 1990, caggal ɗuum o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom (1992–1993) o toɗɗaa cukko hooreejo leydi. Nde o woni nder suudu sarɗiiji leydi ndi o golliima e sahaaji ceertuɗi e nder goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e konte laamu, e nder gollorɗe e jojjanɗe aadee e ɗaɓɓaande laamu.[citation needed] Bob wonnoo ko hooreejo Nsit Ubium LGA tuggi 1996 haa 1997. O toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ñaawoore e nder diiwaan Akwa Ibom (1999–2002). Nde Naajeeriya warti haa demokaraasi, Bob toɗɗaama diga laamu lesdi Akwa Ibom, ko Victor Attah ardii, ngam o laato Jaagorɗo lesdi Naajeeriya, nden o waɗi duuɓi nayi. E nder wakkati o woni Awokaa mawɗo o woniino tergal, Komisariyaa Ñaawirde Dowla Akwa Ibom ; Gardiiɗo, Sosiyetee Anchor Ltd ; e gardiiɗo, Akwa Ibom, fedde nde wonaa laamuyankoore. Golle Senaa Bob suɓaama senaateer ngam diiwal Akwa Ibom North East e lewru abriil 2003 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. Caggal nde o heɓi jooɗorde makko e nder Senaa e lewru suwee 2007, Bob toɗɗaa, e sahaaji ceertuɗi e nder golle makko ɗiɗi, o woni hooreejo goomuuji, Service Final, To Cuna. e Ñamaale nder leydi e caggal leydi. O wonii kadi hooreejo, Goomu ad hoc ngam wiɗtude ƴettugol kaalis e nder kaalis keewɗo tawa alaa yamiroore e Asammbele ngenndi. O jeyaa kadi ko e delegaasiyoŋ seedtiiɗo siynude yaltugol cakkitiingol Fedde Paris Club Debt to Pari, Farayse. Goomuuji goɗɗi ɗi o gollodii e mum en ko wayi no : Goomuuji ko faati e jawdi, konu weeyo, jokkondiral, jaŋde, privatisation, sosde e sarwisaaji laamu, geɗe caggal leydi, Goomu hijjoore kerecee en, e Goomu humpito. E nder laamu makko Senator o woniino kadi tergal lomtotooɗo leydi Najeriya e nder suudu sarɗiiji CEDEAO. O woni kadi hooreejo kawtal hooreejo lesdi, lesdi Akwa Ibom hawti bee Senator'en e terɗe suudu sarɗiiji diga lesdi ndi'i fuu. O woniino tergal e fedde wiyeteende Sud Sud e nder Senaa, kadi o jeyaa ko e fedde Senateeruuji Sud.[citation needed] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senatoruuji e lewru mee 2009, jaaynde ngenndiire ñalnde kala, ThisDay, hollitii wonde Bob ina joginoo ballal e kuule ngam waylude sariya Komiseer Enerji, Ofiseeji laamu (Ƴeewtaade geɗe) Panel, Sarwiis Yiite (Ƴeewndo e Mahdi), sariya haɗde njulaagu e nder laabi laamu To Ahi an P Nijeer. Posto golle Senaa 2vvojslno0nxyx1zw7mwlipvng7xw4r 181252 181251 2026-08-05T14:08:44Z Ilya Discuss 10103 181252 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Effiong Dickson Bob (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e nokku laamu Nsit Ubium e nder diiwaan fedde Etinan to diiwaan Akwa Ibom ñalnde 1 oktoobar 1959. O naati duɗal leslesal laamu, Ikot Ekwere Ubium ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre adannde e hitaande 1971. Gila ɗoon o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akai Ubium ɗo o janngi gila 1973 haa 1977 caggal ɗuum o heɓi seedantaagal ordinateer School Cificart Afrik hirnaange. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e ganndal, Uyo ɗo o woni tuggi 1977 haa 1979 o joofni e GCE A Level. O heɓi dipoloma makko (LLB) e ganndal sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal sariya leydi Najeriya to duunde Victoria, Lagos ɗo o heɓi dipolomaaji BL, o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1984. Kugal ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Fuɗɗoode golle Bob golliima e Goomu toppitiingu peccugol leydi, Ikot Ekpene ko kanko woni binndoowo mum gadano tuggi 1979 haa 1980 hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude sariya. Nde o timmini jaŋde makko, Bob naati e fedde sukaaɓe leydi Najeriya (NYSC), o golli hitaande wootere e suudu mawndu A. A. Oguntuwashe to Ado Ekiti. Caggal golle o yahi o gollodii e G. A. Ikott & Co. gollotooɓe e sariya, Eket tuggi 1985 haa 1987. Golle politik Bob ina joginoo nafoore e sariya gila e mbaydi naftoraade ɓe mbaawaa haalde koye mum en. Ndee yiɗde riiwti mo e nder weeyo politik ɗo o fuɗɗii wonde Konseye. O woniino Konseye golle e yah-ngartaa e nder diiwaan Nsit Ubium e hitaande 1990, caggal ɗuum o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom (1992–1993) o toɗɗaa cukko hooreejo leydi. Nde o woni nder suudu sarɗiiji leydi ndi o golliima e sahaaji ceertuɗi e nder goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e konte laamu, e nder gollorɗe e jojjanɗe aadee e ɗaɓɓaande laamu.[citation needed] Bob wonnoo ko hooreejo Nsit Ubium LGA tuggi 1996 haa 1997. O toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ñaawoore e nder diiwaan Akwa Ibom (1999–2002). Nde Naajeeriya warti haa demokaraasi, Bob toɗɗaama diga laamu lesdi Akwa Ibom, ko Victor Attah ardii, ngam o laato Jaagorɗo lesdi Naajeeriya, nden o waɗi duuɓi nayi. E nder wakkati o woni Awokaa mawɗo o woniino tergal, Komisariyaa Ñaawirde Dowla Akwa Ibom ; Gardiiɗo, Sosiyetee Anchor Ltd ; e gardiiɗo, Akwa Ibom, fedde nde wonaa laamuyankoore. Golle Senaa Bob suɓaama senaateer ngam diiwal Akwa Ibom North East e lewru abriil 2003 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. Caggal nde o heɓi jooɗorde makko e nder Senaa e lewru suwee 2007, Bob toɗɗaa, e sahaaji ceertuɗi e nder golle makko ɗiɗi, o woni hooreejo goomuuji, Service Final, To Cuna. e Ñamaale nder leydi e caggal leydi. O wonii kadi hooreejo, Goomu ad hoc ngam wiɗtude ƴettugol kaalis e nder kaalis keewɗo tawa alaa yamiroore e Asammbele ngenndi. O jeyaa kadi ko e delegaasiyoŋ seedtiiɗo siynude yaltugol cakkitiingol Fedde Paris Club Debt to Pari, Farayse. Goomuuji goɗɗi ɗi o gollodii e mum en ko wayi no : Goomuuji ko faati e jawdi, konu weeyo, jokkondiral, jaŋde, privatisation, sosde e sarwisaaji laamu, geɗe caggal leydi, Goomu hijjoore kerecee en, e Goomu humpito. E nder laamu makko Senator o woniino kadi tergal lomtotooɗo leydi Najeriya e nder suudu sarɗiiji CEDEAO. O woni kadi hooreejo kawtal hooreejo lesdi, lesdi Akwa Ibom hawti bee Senator'en e terɗe suudu sarɗiiji diga lesdi ndi'i fuu. O woniino tergal e fedde wiyeteende Sud Sud e nder Senaa, kadi o jeyaa ko e fedde Senateeruuji Sud.[citation needed] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senatoruuji e lewru mee 2009, jaaynde ngenndiire ñalnde kala, ThisDay, hollitii wonde Bob ina joginoo ballal e kuule ngam waylude sariya Komiseer Enerji, Ofiseeji laamu (Ƴeewtaade geɗe) Panel, Sarwiis Yiite (Ƴeewndo e Mahdi), sariya haɗde njulaagu e nder laabi laamu To Ahi an P Nijeer. Posto golle Senaa ay6y1elap555jimsbi1ni5wdrlfl5md 181253 181252 2026-08-05T14:12:47Z Ilya Discuss 10103 181253 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Effiong Dickson Bob''' (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e nokku laamu Nsit Ubium e nder diiwaan fedde Etinan to diiwaan Akwa Ibom ñalnde 1 oktoobar 1959. O naati duɗal leslesal laamu, Ikot Ekwere Ubium ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre adannde e hitaande 1971. Gila ɗoon o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akai Ubium ɗo o janngi gila 1973 haa 1977 caggal ɗuum o heɓi seedantaagal ordinateer School Cificart Afrik hirnaange. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e ganndal, Uyo ɗo o woni tuggi 1977 haa 1979 o joofni e GCE A Level. O heɓi dipoloma makko (LLB) e ganndal sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal sariya leydi Najeriya to duunde Victoria, Lagos ɗo o heɓi dipolomaaji BL, o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1984. Kugal ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Fuɗɗoode golle Bob golliima e Goomu toppitiingu peccugol leydi, Ikot Ekpene ko kanko woni binndoowo mum gadano tuggi 1979 haa 1980 hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude sariya. Nde o timmini jaŋde makko, Bob naati e fedde sukaaɓe leydi Najeriya (NYSC), o golli hitaande wootere e suudu mawndu A. A. Oguntuwashe to Ado Ekiti. Caggal golle o yahi o gollodii e G. A. Ikott & Co. gollotooɓe e sariya, Eket tuggi 1985 haa 1987. == Golle politik == Bob ina joginoo nafoore e sariya gila e mbaydi naftoraade ɓe mbaawaa haalde koye mum en. Ndee yiɗde riiwti mo e nder weeyo politik ɗo o fuɗɗii wonde Konseye. O woniino Konseye golle e yah-ngartaa e nder diiwaan Nsit Ubium e hitaande 1990, caggal ɗuum o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom (1992–1993) o toɗɗaa cukko hooreejo leydi. Nde o woni nder suudu sarɗiiji leydi ndi o golliima e sahaaji ceertuɗi e nder goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e konte laamu, e nder gollorɗe e jojjanɗe aadee e ɗaɓɓaande laamu.[citation needed] Bob wonnoo ko hooreejo Nsit Ubium LGA tuggi 1996 haa 1997. O toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ñaawoore e nder diiwaan Akwa Ibom (1999–2002). Nde Naajeeriya warti haa demokaraasi, Bob toɗɗaama diga laamu lesdi Akwa Ibom, ko Victor Attah ardii, ngam o laato Jaagorɗo lesdi Naajeeriya, nden o waɗi duuɓi nayi. E nder wakkati o woni Awokaa mawɗo o woniino tergal, Komisariyaa Ñaawirde Dowla Akwa Ibom ; Gardiiɗo, Sosiyetee Anchor Ltd ; e gardiiɗo, Akwa Ibom, fedde nde wonaa laamuyankoore. Golle Senaa Bob suɓaama senaateer ngam diiwal Akwa Ibom North East e lewru abriil 2003 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. Caggal nde o heɓi jooɗorde makko e nder Senaa e lewru suwee 2007, Bob toɗɗaa, e sahaaji ceertuɗi e nder golle makko ɗiɗi, o woni hooreejo goomuuji, Service Final, To Cuna. e Ñamaale nder leydi e caggal leydi. O wonii kadi hooreejo, Goomu ad hoc ngam wiɗtude ƴettugol kaalis e nder kaalis keewɗo tawa alaa yamiroore e Asammbele ngenndi. O jeyaa kadi ko e delegaasiyoŋ seedtiiɗo siynude yaltugol cakkitiingol Fedde Paris Club Debt to Pari, Farayse. Goomuuji goɗɗi ɗi o gollodii e mum en ko wayi no : Goomuuji ko faati e jawdi, konu weeyo, jokkondiral, jaŋde, privatisation, sosde e sarwisaaji laamu, geɗe caggal leydi, Goomu hijjoore kerecee en, e Goomu humpito. E nder laamu makko Senator o woniino kadi tergal lomtotooɗo leydi Najeriya e nder suudu sarɗiiji CEDEAO. O woni kadi hooreejo kawtal hooreejo lesdi, lesdi Akwa Ibom hawti bee Senator'en e terɗe suudu sarɗiiji diga lesdi ndi'i fuu. O woniino tergal e fedde wiyeteende Sud Sud e nder Senaa, kadi o jeyaa ko e fedde Senateeruuji Sud.[citation needed] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senatoruuji e lewru mee 2009, jaaynde ngenndiire ñalnde kala, ThisDay, hollitii wonde Bob ina joginoo ballal e kuule ngam waylude sariya Komiseer Enerji, Ofiseeji laamu (Ƴeewtaade geɗe) Panel, Sarwiis Yiite (Ƴeewndo e Mahdi), sariya haɗde njulaagu e nder laabi laamu To Ahi an P Nijeer. Posto golle Senaa Posto golle Senaa E hitaande 2011, Bob yaltinii deftere ina wiyee “Jeytaare suudu sarɗiiji leydi Najeriya: Geɗe ummoriiɗe”. O toɗɗaama e hooreejo leydi Goodluck Jonathan ardii laamu nguu ngam wonde pro-chancellor e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, wuro Benin. Yiilirde laamu nde laamu fedde ndee sosi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2013, ina joginoo kadi tergal, hono Jamila Salik, J K Gazama, SAN e Shettima Muhammed Saleh. Golle karallaagal Bob wonti tergal e fedde awokaaji leydi Najeriya e hitaande 1984. O golliima e nder cuuɗi sariyaaji hono Corper sukaaɓe, caggal nde o timmini golle makko sukaaɓe ngenndiije, caggal ɗuum o sosi fedde awokaaji, Effiong Bob e wondiiɓe mum.[citation needed] E nder wakkati o woni Jaagorɗo Jaagorgal leydi ndii, to diiwaan Akwa Ibom tuggi 1999 haa 2002, o woniino tergal e Diiso jaŋde sariya (Duɗal sariya leydi Nijeer). O woniino tergal e Goomu toppitiingu ƴettugol e diisnondiral (Duɗal sariyaaji leydi Nijeer), tergal e fedde ñaawooɓe mawɓe e nder fedde nde, e fedde Benchers, e komisiyoŋ ñaawoore diiwaan Akwa Ibom, kadi ko tergal e Goomu toppitiingu golle ngenndiije e nder fedde awokaaji leydi Nijeer. Ɓiɓɓe e njulaagu O resii omo jogii sukaaɓe tato.Ko kanko woni hooreejo (e debbo makko ko CEO) fedde Leenford Group of Companies Limited, sosiyetee leydi Najeriya golloowo e golle gila e njulaagu haa e jaɓɓungal. Tuugnorgal 8bg8okpfgmqitavtmvrk2xqeo66r5uq 181254 181253 2026-08-05T14:18:13Z Ilya Discuss 10103 181254 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Effiong Dickson Bob''' (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e nokku laamu Nsit Ubium e nder diiwaan fedde Etinan to diiwaan Akwa Ibom ñalnde 1 oktoobar 1959. O naati duɗal leslesal laamu, Ikot Ekwere Ubium ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre adannde e hitaande 1971. Gila ɗoon o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akai Ubium ɗo o janngi gila 1973 haa 1977 caggal ɗuum o heɓi seedantaagal ordinateer School Cificart Afrik hirnaange. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e ganndal, Uyo ɗo o woni tuggi 1977 haa 1979 o joofni e GCE A Level. O heɓi dipoloma makko (LLB) e ganndal sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal sariya leydi Najeriya to duunde Victoria, Lagos ɗo o heɓi dipolomaaji BL, o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1984. Kugal ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Fuɗɗoode golle Bob golliima e Goomu toppitiingu peccugol leydi, Ikot Ekpene ko kanko woni binndoowo mum gadano tuggi 1979 haa 1980 hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude sariya. Nde o timmini jaŋde makko, Bob naati e fedde sukaaɓe leydi Najeriya (NYSC), o golli hitaande wootere e suudu mawndu A. A. Oguntuwashe to Ado Ekiti. Caggal golle o yahi o gollodii e G. A. Ikott & Co. gollotooɓe e sariya, Eket tuggi 1985 haa 1987. == Golle politik == Bob ina joginoo nafoore e sariya gila e mbaydi naftoraade ɓe mbaawaa haalde koye mum en. Ndee yiɗde riiwti mo e nder weeyo politik ɗo o fuɗɗii wonde Konseye. O woniino Konseye golle e yah-ngartaa e nder diiwaan Nsit Ubium e hitaande 1990, caggal ɗuum o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom (1992–1993) o toɗɗaa cukko hooreejo leydi. Nde o woni nder suudu sarɗiiji leydi ndi o golliima e sahaaji ceertuɗi e nder goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e konte laamu, e nder gollorɗe e jojjanɗe aadee e ɗaɓɓaande laamu.[citation needed] Bob wonnoo ko hooreejo Nsit Ubium LGA tuggi 1996 haa 1997. O toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ñaawoore e nder diiwaan Akwa Ibom (1999–2002). Nde Naajeeriya warti haa demokaraasi, Bob toɗɗaama diga laamu lesdi Akwa Ibom, ko Victor Attah ardii, ngam o laato Jaagorɗo lesdi Naajeeriya, nden o waɗi duuɓi nayi. E nder wakkati o woni Awokaa mawɗo o woniino tergal, Komisariyaa Ñaawirde Dowla Akwa Ibom ; Gardiiɗo, Sosiyetee Anchor Ltd ; e gardiiɗo, Akwa Ibom, fedde nde wonaa laamuyankoore. Golle Senaa Bob suɓaama senaateer ngam diiwal Akwa Ibom North East e lewru abriil 2003 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. Caggal nde o heɓi jooɗorde makko e nder Senaa e lewru suwee 2007, Bob toɗɗaa, e sahaaji ceertuɗi e nder golle makko ɗiɗi, o woni hooreejo goomuuji, Service Final, To Cuna. e Ñamaale nder leydi e caggal leydi. O wonii kadi hooreejo, Goomu ad hoc ngam wiɗtude ƴettugol kaalis e nder kaalis keewɗo tawa alaa yamiroore e Asammbele ngenndi. O jeyaa kadi ko e delegaasiyoŋ seedtiiɗo siynude yaltugol cakkitiingol Fedde Paris Club Debt to Pari, Farayse. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o gollodii e mum en ko wayi no : Goomuuji ko faati e jawdi, konu weeyo, jokkondiral, jaŋde, privatisation, sosde e sarwisaaji laamu, geɗe caggal leydi, Goomu hijjoore kerecee en, e Goomu humpito. E nder laamu makko Senator o woniino kadi tergal lomtotooɗo leydi Najeriya e nder suudu sarɗiiji CEDEAO. O woni kadi hooreejo kawtal hooreejo lesdi, lesdi Akwa Ibom hawti bee Senator'en e terɗe suudu sarɗiiji diga lesdi ndi'i fuu. O woniino tergal e fedde wiyeteende Sud Sud e nder Senaa, kadi o jeyaa ko e fedde Senateeruuji Sud.[citation needed] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senatoruuji e lewru mee 2009, jaaynde ngenndiire ñalnde kala, ThisDay, hollitii wonde Bob ina joginoo ballal e kuule ngam waylude sariya Komiseer Enerji, Ofiseeji laamu (Ƴeewtaade geɗe) Panel, Sarwiis Yiite (Ƴeewndo e Mahdi), sariya haɗde njulaagu e nder laabi laamu To Ahi an P Nijeer. Posto golle Senaa Posto golle Senaa E hitaande 2011, Bob yaltinii deftere ina wiyee “Jeytaare suudu sarɗiiji leydi Najeriya: Geɗe ummoriiɗe”. O toɗɗaama e hooreejo leydi Goodluck Jonathan ardii laamu nguu ngam wonde pro-chancellor e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, wuro Benin. Yiilirde laamu nde laamu fedde ndee sosi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2013, ina joginoo kadi tergal, hono Jamila Salik, J K Gazama, SAN e Shettima Muhammed Saleh. == Golle karallaagal == Bob wonti tergal e fedde awokaaji leydi Najeriya e hitaande 1984. O golliima e nder cuuɗi sariyaaji hono Corper sukaaɓe, caggal nde o timmini golle makko sukaaɓe ngenndiije, caggal ɗuum o sosi fedde awokaaji, Effiong Bob e wondiiɓe mum.[citation needed] E nder wakkati o woni Jaagorɗo Jaagorgal leydi ndii, to diiwaan Akwa Ibom tuggi 1999 haa 2002, o woniino tergal e Diiso jaŋde sariya (Duɗal sariya leydi Nijeer). O woniino tergal e Goomu toppitiingu ƴettugol e diisnondiral (Duɗal sariyaaji leydi Nijeer), tergal e fedde ñaawooɓe mawɓe e nder fedde nde, e fedde Benchers, e komisiyoŋ ñaawoore diiwaan Akwa Ibom, kadi ko tergal e Goomu toppitiingu golle ngenndiije e nder fedde awokaaji leydi Nijeer. Ɓiɓɓe e njulaagu O resii omo jogii sukaaɓe tato.Ko kanko woni hooreejo (e debbo makko ko CEO) fedde Leenford Group of Companies Limited, sosiyetee leydi Najeriya golloowo e golle gila e njulaagu haa e jaɓɓungal. == Tuugnorgal == e4j524wu33ofiewbg5wwy8gadgkcj0g 181255 181254 2026-08-05T14:20:05Z Ilya Discuss 10103 181255 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Effiong Dickson Bob''' (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303200643/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Effiong Dickson Bob|access-date=2010-06-15}}</ref><ref>{{Cite news|last=Anthony|first=Lovina|date=2021-12-22|title=Senator Effiong Bob emerges leader Uyo senatorial district in Akwa Ibom|url=https://dailypost.ng/2021/12/22/senator-effiong-bob-emerges-leader-uyo-senatorial-district-in-akwa-ibom/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-06-01|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e nokku laamu Nsit Ubium e nder diiwaan fedde Etinan to diiwaan Akwa Ibom ñalnde 1 oktoobar 1959. O naati duɗal leslesal laamu, Ikot Ekwere Ubium ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre adannde e hitaande 1971. Gila ɗoon o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akai Ubium ɗo o janngi gila 1973 haa 1977 caggal ɗuum o heɓi seedantaagal ordinateer School Cificart Afrik hirnaange. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e ganndal, Uyo ɗo o woni tuggi 1977 haa 1979 o joofni e GCE A Level. O heɓi dipoloma makko (LLB) e ganndal sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal sariya leydi Najeriya to duunde Victoria, Lagos ɗo o heɓi dipolomaaji BL, o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1984. Kugal ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Fuɗɗoode golle Bob golliima e Goomu toppitiingu peccugol leydi, Ikot Ekpene ko kanko woni binndoowo mum gadano tuggi 1979 haa 1980 hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude sariya. Nde o timmini jaŋde makko, Bob naati e fedde sukaaɓe leydi Najeriya (NYSC), o golli hitaande wootere e suudu mawndu A. A. Oguntuwashe to Ado Ekiti. Caggal golle o yahi o gollodii e G. A. Ikott & Co. gollotooɓe e sariya, Eket tuggi 1985 haa 1987. == Golle politik == Bob ina joginoo nafoore e sariya gila e mbaydi naftoraade ɓe mbaawaa haalde koye mum en. Ndee yiɗde riiwti mo e nder weeyo politik ɗo o fuɗɗii wonde Konseye. O woniino Konseye golle e yah-ngartaa e nder diiwaan Nsit Ubium e hitaande 1990, caggal ɗuum o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom (1992–1993) o toɗɗaa cukko hooreejo leydi. Nde o woni nder suudu sarɗiiji leydi ndi o golliima e sahaaji ceertuɗi e nder goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e konte laamu, e nder gollorɗe e jojjanɗe aadee e ɗaɓɓaande laamu.[citation needed] Bob wonnoo ko hooreejo Nsit Ubium LGA tuggi 1996 haa 1997. O toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ñaawoore e nder diiwaan Akwa Ibom (1999–2002). Nde Naajeeriya warti haa demokaraasi, Bob toɗɗaama diga laamu lesdi Akwa Ibom, ko Victor Attah ardii, ngam o laato Jaagorɗo lesdi Naajeeriya, nden o waɗi duuɓi nayi. E nder wakkati o woni Awokaa mawɗo o woniino tergal, Komisariyaa Ñaawirde Dowla Akwa Ibom ; Gardiiɗo, Sosiyetee Anchor Ltd ; e gardiiɗo, Akwa Ibom, fedde nde wonaa laamuyankoore. Golle Senaa Bob suɓaama senaateer ngam diiwal Akwa Ibom North East e lewru abriil 2003 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. Caggal nde o heɓi jooɗorde makko e nder Senaa e lewru suwee 2007, Bob toɗɗaa, e sahaaji ceertuɗi e nder golle makko ɗiɗi, o woni hooreejo goomuuji, Service Final, To Cuna. e Ñamaale nder leydi e caggal leydi. O wonii kadi hooreejo, Goomu ad hoc ngam wiɗtude ƴettugol kaalis e nder kaalis keewɗo tawa alaa yamiroore e Asammbele ngenndi. O jeyaa kadi ko e delegaasiyoŋ seedtiiɗo siynude yaltugol cakkitiingol Fedde Paris Club Debt to Pari, Farayse. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o gollodii e mum en ko wayi no : Goomuuji ko faati e jawdi, konu weeyo, jokkondiral, jaŋde, privatisation, sosde e sarwisaaji laamu, geɗe caggal leydi, Goomu hijjoore kerecee en, e Goomu humpito. E nder laamu makko Senator o woniino kadi tergal lomtotooɗo leydi Najeriya e nder suudu sarɗiiji CEDEAO. O woni kadi hooreejo kawtal hooreejo lesdi, lesdi Akwa Ibom hawti bee Senator'en e terɗe suudu sarɗiiji diga lesdi ndi'i fuu. O woniino tergal e fedde wiyeteende Sud Sud e nder Senaa, kadi o jeyaa ko e fedde Senateeruuji Sud.[citation needed] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senatoruuji e lewru mee 2009, jaaynde ngenndiire ñalnde kala, ThisDay, hollitii wonde Bob ina joginoo ballal e kuule ngam waylude sariya Komiseer Enerji, Ofiseeji laamu (Ƴeewtaade geɗe) Panel, Sarwiis Yiite (Ƴeewndo e Mahdi), sariya haɗde njulaagu e nder laabi laamu To Ahi an P Nijeer. Posto golle Senaa Posto golle Senaa E hitaande 2011, Bob yaltinii deftere ina wiyee “Jeytaare suudu sarɗiiji leydi Najeriya: Geɗe ummoriiɗe”. O toɗɗaama e hooreejo leydi Goodluck Jonathan ardii laamu nguu ngam wonde pro-chancellor e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, wuro Benin. Yiilirde laamu nde laamu fedde ndee sosi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2013, ina joginoo kadi tergal, hono Jamila Salik, J K Gazama, SAN e Shettima Muhammed Saleh. == Golle karallaagal == Bob wonti tergal e fedde awokaaji leydi Najeriya e hitaande 1984. O golliima e nder cuuɗi sariyaaji hono Corper sukaaɓe, caggal nde o timmini golle makko sukaaɓe ngenndiije, caggal ɗuum o sosi fedde awokaaji, Effiong Bob e wondiiɓe mum.[citation needed] E nder wakkati o woni Jaagorɗo Jaagorgal leydi ndii, to diiwaan Akwa Ibom tuggi 1999 haa 2002, o woniino tergal e Diiso jaŋde sariya (Duɗal sariya leydi Nijeer). O woniino tergal e Goomu toppitiingu ƴettugol e diisnondiral (Duɗal sariyaaji leydi Nijeer), tergal e fedde ñaawooɓe mawɓe e nder fedde nde, e fedde Benchers, e komisiyoŋ ñaawoore diiwaan Akwa Ibom, kadi ko tergal e Goomu toppitiingu golle ngenndiije e nder fedde awokaaji leydi Nijeer. Ɓiɓɓe e njulaagu O resii omo jogii sukaaɓe tato.Ko kanko woni hooreejo (e debbo makko ko CEO) fedde Leenford Group of Companies Limited, sosiyetee leydi Najeriya golloowo e golle gila e njulaagu haa e jaɓɓungal. == Tuugnorgal == 1abykvly38zo9yf4eeaihxp72ojb80k 181256 181255 2026-08-05T14:20:52Z Ilya Discuss 10103 181256 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Effiong Dickson Bob''' (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303200643/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Effiong Dickson Bob|access-date=2010-06-15}}</ref><ref>{{Cite news|last=Anthony|first=Lovina|date=2021-12-22|title=Senator Effiong Bob emerges leader Uyo senatorial district in Akwa Ibom|url=https://dailypost.ng/2021/12/22/senator-effiong-bob-emerges-leader-uyo-senatorial-district-in-akwa-ibom/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-06-01|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/mar/23/0283.html|work=Daily Independent Online|date=March 23, 2004|title='Future generation won't pardon our irresponsibility'|access-date=2010-06-15|archive-date=24 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120524092335/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/mar/23/0283.html|url-status=usurped}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e nokku laamu Nsit Ubium e nder diiwaan fedde Etinan to diiwaan Akwa Ibom ñalnde 1 oktoobar 1959. O naati duɗal leslesal laamu, Ikot Ekwere Ubium ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre adannde e hitaande 1971. Gila ɗoon o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akai Ubium ɗo o janngi gila 1973 haa 1977 caggal ɗuum o heɓi seedantaagal ordinateer School Cificart Afrik hirnaange. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e ganndal, Uyo ɗo o woni tuggi 1977 haa 1979 o joofni e GCE A Level. O heɓi dipoloma makko (LLB) e ganndal sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal sariya leydi Najeriya to duunde Victoria, Lagos ɗo o heɓi dipolomaaji BL, o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1984. Kugal ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Fuɗɗoode golle Bob golliima e Goomu toppitiingu peccugol leydi, Ikot Ekpene ko kanko woni binndoowo mum gadano tuggi 1979 haa 1980 hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude sariya. Nde o timmini jaŋde makko, Bob naati e fedde sukaaɓe leydi Najeriya (NYSC), o golli hitaande wootere e suudu mawndu A. A. Oguntuwashe to Ado Ekiti. Caggal golle o yahi o gollodii e G. A. Ikott & Co. gollotooɓe e sariya, Eket tuggi 1985 haa 1987. == Golle politik == Bob ina joginoo nafoore e sariya gila e mbaydi naftoraade ɓe mbaawaa haalde koye mum en. Ndee yiɗde riiwti mo e nder weeyo politik ɗo o fuɗɗii wonde Konseye. O woniino Konseye golle e yah-ngartaa e nder diiwaan Nsit Ubium e hitaande 1990, caggal ɗuum o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom (1992–1993) o toɗɗaa cukko hooreejo leydi. Nde o woni nder suudu sarɗiiji leydi ndi o golliima e sahaaji ceertuɗi e nder goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e konte laamu, e nder gollorɗe e jojjanɗe aadee e ɗaɓɓaande laamu.[citation needed] Bob wonnoo ko hooreejo Nsit Ubium LGA tuggi 1996 haa 1997. O toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ñaawoore e nder diiwaan Akwa Ibom (1999–2002). Nde Naajeeriya warti haa demokaraasi, Bob toɗɗaama diga laamu lesdi Akwa Ibom, ko Victor Attah ardii, ngam o laato Jaagorɗo lesdi Naajeeriya, nden o waɗi duuɓi nayi. E nder wakkati o woni Awokaa mawɗo o woniino tergal, Komisariyaa Ñaawirde Dowla Akwa Ibom ; Gardiiɗo, Sosiyetee Anchor Ltd ; e gardiiɗo, Akwa Ibom, fedde nde wonaa laamuyankoore. Golle Senaa Bob suɓaama senaateer ngam diiwal Akwa Ibom North East e lewru abriil 2003 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. Caggal nde o heɓi jooɗorde makko e nder Senaa e lewru suwee 2007, Bob toɗɗaa, e sahaaji ceertuɗi e nder golle makko ɗiɗi, o woni hooreejo goomuuji, Service Final, To Cuna. e Ñamaale nder leydi e caggal leydi. O wonii kadi hooreejo, Goomu ad hoc ngam wiɗtude ƴettugol kaalis e nder kaalis keewɗo tawa alaa yamiroore e Asammbele ngenndi. O jeyaa kadi ko e delegaasiyoŋ seedtiiɗo siynude yaltugol cakkitiingol Fedde Paris Club Debt to Pari, Farayse. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o gollodii e mum en ko wayi no : Goomuuji ko faati e jawdi, konu weeyo, jokkondiral, jaŋde, privatisation, sosde e sarwisaaji laamu, geɗe caggal leydi, Goomu hijjoore kerecee en, e Goomu humpito. E nder laamu makko Senator o woniino kadi tergal lomtotooɗo leydi Najeriya e nder suudu sarɗiiji CEDEAO. O woni kadi hooreejo kawtal hooreejo lesdi, lesdi Akwa Ibom hawti bee Senator'en e terɗe suudu sarɗiiji diga lesdi ndi'i fuu. O woniino tergal e fedde wiyeteende Sud Sud e nder Senaa, kadi o jeyaa ko e fedde Senateeruuji Sud.[citation needed] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senatoruuji e lewru mee 2009, jaaynde ngenndiire ñalnde kala, ThisDay, hollitii wonde Bob ina joginoo ballal e kuule ngam waylude sariya Komiseer Enerji, Ofiseeji laamu (Ƴeewtaade geɗe) Panel, Sarwiis Yiite (Ƴeewndo e Mahdi), sariya haɗde njulaagu e nder laabi laamu To Ahi an P Nijeer. Posto golle Senaa Posto golle Senaa E hitaande 2011, Bob yaltinii deftere ina wiyee “Jeytaare suudu sarɗiiji leydi Najeriya: Geɗe ummoriiɗe”. O toɗɗaama e hooreejo leydi Goodluck Jonathan ardii laamu nguu ngam wonde pro-chancellor e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, wuro Benin. Yiilirde laamu nde laamu fedde ndee sosi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2013, ina joginoo kadi tergal, hono Jamila Salik, J K Gazama, SAN e Shettima Muhammed Saleh. == Golle karallaagal == Bob wonti tergal e fedde awokaaji leydi Najeriya e hitaande 1984. O golliima e nder cuuɗi sariyaaji hono Corper sukaaɓe, caggal nde o timmini golle makko sukaaɓe ngenndiije, caggal ɗuum o sosi fedde awokaaji, Effiong Bob e wondiiɓe mum.[citation needed] E nder wakkati o woni Jaagorɗo Jaagorgal leydi ndii, to diiwaan Akwa Ibom tuggi 1999 haa 2002, o woniino tergal e Diiso jaŋde sariya (Duɗal sariya leydi Nijeer). O woniino tergal e Goomu toppitiingu ƴettugol e diisnondiral (Duɗal sariyaaji leydi Nijeer), tergal e fedde ñaawooɓe mawɓe e nder fedde nde, e fedde Benchers, e komisiyoŋ ñaawoore diiwaan Akwa Ibom, kadi ko tergal e Goomu toppitiingu golle ngenndiije e nder fedde awokaaji leydi Nijeer. Ɓiɓɓe e njulaagu O resii omo jogii sukaaɓe tato.Ko kanko woni hooreejo (e debbo makko ko CEO) fedde Leenford Group of Companies Limited, sosiyetee leydi Najeriya golloowo e golle gila e njulaagu haa e jaɓɓungal. == Tuugnorgal == 2tum6kcjjqxt4cebnyrhcidoiro0haq 181257 181256 2026-08-05T14:21:38Z Ilya Discuss 10103 181257 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Effiong Dickson Bob''' (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303200643/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Effiong Dickson Bob|access-date=2010-06-15}}</ref><ref>{{Cite news|last=Anthony|first=Lovina|date=2021-12-22|title=Senator Effiong Bob emerges leader Uyo senatorial district in Akwa Ibom|url=https://dailypost.ng/2021/12/22/senator-effiong-bob-emerges-leader-uyo-senatorial-district-in-akwa-ibom/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-06-01|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/mar/23/0283.html|work=Daily Independent Online|date=March 23, 2004|title='Future generation won't pardon our irresponsibility'|access-date=2010-06-15|archive-date=24 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120524092335/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/mar/23/0283.html|url-status=usurped}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e nokku laamu Nsit Ubium e nder diiwaan fedde Etinan to diiwaan Akwa Ibom ñalnde 1 oktoobar 1959. O naati duɗal leslesal laamu, Ikot Ekwere Ubium ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre adannde e hitaande 1971.<ref>{{Cite web|last=Editor|first=News|date=2026-02-02|title=Profile of Distinguished Senator Effiong Dickson Bob. Happy Birthday Sir – NewsDay Newspaper|url=https://newsdayonline.com.ng/profile-of-distinguished-senator-effiong-dickson-bob/|access-date=2026-06-01|language=en-US}}</ref> Gila ɗoon o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akai Ubium ɗo o janngi gila 1973 haa 1977 caggal ɗuum o heɓi seedantaagal ordinateer School Cificart Afrik hirnaange. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e ganndal, Uyo ɗo o woni tuggi 1977 haa 1979 o joofni e GCE A Level. O heɓi dipoloma makko (LLB) e ganndal sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal sariya leydi Najeriya to duunde Victoria, Lagos ɗo o heɓi dipolomaaji BL, o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1984. Kugal ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Fuɗɗoode golle Bob golliima e Goomu toppitiingu peccugol leydi, Ikot Ekpene ko kanko woni binndoowo mum gadano tuggi 1979 haa 1980 hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude sariya. Nde o timmini jaŋde makko, Bob naati e fedde sukaaɓe leydi Najeriya (NYSC), o golli hitaande wootere e suudu mawndu A. A. Oguntuwashe to Ado Ekiti. Caggal golle o yahi o gollodii e G. A. Ikott & Co. gollotooɓe e sariya, Eket tuggi 1985 haa 1987. == Golle politik == Bob ina joginoo nafoore e sariya gila e mbaydi naftoraade ɓe mbaawaa haalde koye mum en. Ndee yiɗde riiwti mo e nder weeyo politik ɗo o fuɗɗii wonde Konseye. O woniino Konseye golle e yah-ngartaa e nder diiwaan Nsit Ubium e hitaande 1990, caggal ɗuum o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom (1992–1993) o toɗɗaa cukko hooreejo leydi. Nde o woni nder suudu sarɗiiji leydi ndi o golliima e sahaaji ceertuɗi e nder goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e konte laamu, e nder gollorɗe e jojjanɗe aadee e ɗaɓɓaande laamu.[citation needed] Bob wonnoo ko hooreejo Nsit Ubium LGA tuggi 1996 haa 1997. O toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ñaawoore e nder diiwaan Akwa Ibom (1999–2002). Nde Naajeeriya warti haa demokaraasi, Bob toɗɗaama diga laamu lesdi Akwa Ibom, ko Victor Attah ardii, ngam o laato Jaagorɗo lesdi Naajeeriya, nden o waɗi duuɓi nayi. E nder wakkati o woni Awokaa mawɗo o woniino tergal, Komisariyaa Ñaawirde Dowla Akwa Ibom ; Gardiiɗo, Sosiyetee Anchor Ltd ; e gardiiɗo, Akwa Ibom, fedde nde wonaa laamuyankoore. Golle Senaa Bob suɓaama senaateer ngam diiwal Akwa Ibom North East e lewru abriil 2003 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. Caggal nde o heɓi jooɗorde makko e nder Senaa e lewru suwee 2007, Bob toɗɗaa, e sahaaji ceertuɗi e nder golle makko ɗiɗi, o woni hooreejo goomuuji, Service Final, To Cuna. e Ñamaale nder leydi e caggal leydi. O wonii kadi hooreejo, Goomu ad hoc ngam wiɗtude ƴettugol kaalis e nder kaalis keewɗo tawa alaa yamiroore e Asammbele ngenndi. O jeyaa kadi ko e delegaasiyoŋ seedtiiɗo siynude yaltugol cakkitiingol Fedde Paris Club Debt to Pari, Farayse. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o gollodii e mum en ko wayi no : Goomuuji ko faati e jawdi, konu weeyo, jokkondiral, jaŋde, privatisation, sosde e sarwisaaji laamu, geɗe caggal leydi, Goomu hijjoore kerecee en, e Goomu humpito. E nder laamu makko Senator o woniino kadi tergal lomtotooɗo leydi Najeriya e nder suudu sarɗiiji CEDEAO. O woni kadi hooreejo kawtal hooreejo lesdi, lesdi Akwa Ibom hawti bee Senator'en e terɗe suudu sarɗiiji diga lesdi ndi'i fuu. O woniino tergal e fedde wiyeteende Sud Sud e nder Senaa, kadi o jeyaa ko e fedde Senateeruuji Sud.[citation needed] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senatoruuji e lewru mee 2009, jaaynde ngenndiire ñalnde kala, ThisDay, hollitii wonde Bob ina joginoo ballal e kuule ngam waylude sariya Komiseer Enerji, Ofiseeji laamu (Ƴeewtaade geɗe) Panel, Sarwiis Yiite (Ƴeewndo e Mahdi), sariya haɗde njulaagu e nder laabi laamu To Ahi an P Nijeer. Posto golle Senaa Posto golle Senaa E hitaande 2011, Bob yaltinii deftere ina wiyee “Jeytaare suudu sarɗiiji leydi Najeriya: Geɗe ummoriiɗe”. O toɗɗaama e hooreejo leydi Goodluck Jonathan ardii laamu nguu ngam wonde pro-chancellor e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, wuro Benin. Yiilirde laamu nde laamu fedde ndee sosi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2013, ina joginoo kadi tergal, hono Jamila Salik, J K Gazama, SAN e Shettima Muhammed Saleh. == Golle karallaagal == Bob wonti tergal e fedde awokaaji leydi Najeriya e hitaande 1984. O golliima e nder cuuɗi sariyaaji hono Corper sukaaɓe, caggal nde o timmini golle makko sukaaɓe ngenndiije, caggal ɗuum o sosi fedde awokaaji, Effiong Bob e wondiiɓe mum.[citation needed] E nder wakkati o woni Jaagorɗo Jaagorgal leydi ndii, to diiwaan Akwa Ibom tuggi 1999 haa 2002, o woniino tergal e Diiso jaŋde sariya (Duɗal sariya leydi Nijeer). O woniino tergal e Goomu toppitiingu ƴettugol e diisnondiral (Duɗal sariyaaji leydi Nijeer), tergal e fedde ñaawooɓe mawɓe e nder fedde nde, e fedde Benchers, e komisiyoŋ ñaawoore diiwaan Akwa Ibom, kadi ko tergal e Goomu toppitiingu golle ngenndiije e nder fedde awokaaji leydi Nijeer. Ɓiɓɓe e njulaagu O resii omo jogii sukaaɓe tato.Ko kanko woni hooreejo (e debbo makko ko CEO) fedde Leenford Group of Companies Limited, sosiyetee leydi Najeriya golloowo e golle gila e njulaagu haa e jaɓɓungal. == Tuugnorgal == oimpyowgei9r3b551799xc1vuvd3h92 181258 181257 2026-08-05T14:22:16Z Ilya Discuss 10103 181258 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Effiong Dickson Bob''' (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303200643/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Effiong Dickson Bob|access-date=2010-06-15}}</ref><ref>{{Cite news|last=Anthony|first=Lovina|date=2021-12-22|title=Senator Effiong Bob emerges leader Uyo senatorial district in Akwa Ibom|url=https://dailypost.ng/2021/12/22/senator-effiong-bob-emerges-leader-uyo-senatorial-district-in-akwa-ibom/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-06-01|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/mar/23/0283.html|work=Daily Independent Online|date=March 23, 2004|title='Future generation won't pardon our irresponsibility'|access-date=2010-06-15|archive-date=24 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120524092335/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/mar/23/0283.html|url-status=usurped}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e nokku laamu Nsit Ubium e nder diiwaan fedde Etinan to diiwaan Akwa Ibom ñalnde 1 oktoobar 1959. O naati duɗal leslesal laamu, Ikot Ekwere Ubium ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre adannde e hitaande 1971.<ref>{{Cite web|last=Editor|first=News|date=2026-02-02|title=Profile of Distinguished Senator Effiong Dickson Bob. Happy Birthday Sir – NewsDay Newspaper|url=https://newsdayonline.com.ng/profile-of-distinguished-senator-effiong-dickson-bob/|access-date=2026-06-01|language=en-US}}</ref> Gila ɗoon o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akai Ubium ɗo o janngi gila 1973 haa 1977 caggal ɗuum o heɓi seedantaagal ordinateer School Cificart Afrik hirnaange..<ref name="nassnig2" /> After taking his seat in the Senate in June 2007, Bob was appointed, at various times over his double tenure, as chairman to committees on Senate Services, Finance, Culture and Tourism, Power and Steel, and Local and Foreign Debts. He also served as chairman, Ad hoc Committee on Investigating illegal Withdrawals From the Excess Crude Fund Without Authorization from the National Assembly. He also was a member of the delegation that witnessed the signing of the final exit of the Paris Club Debt in Paris, France. Other committees he served on as member included: Committees on Appropriations, [[Nigerian Air Force|Air Force]], Communications, Education, Privatization, Establishment and Public Services, Foreign Affairs, Christians Pilgrims Committee, and Committee on Information.<ref name="nassnig2" /> Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e ganndal, Uyo ɗo o woni tuggi 1977 haa 1979 o joofni e GCE A Level. O heɓi dipoloma makko (LLB) e ganndal sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal sariya leydi Najeriya to duunde Victoria, Lagos ɗo o heɓi dipolomaaji BL, o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1984. Kugal ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Fuɗɗoode golle Bob golliima e Goomu toppitiingu peccugol leydi, Ikot Ekpene ko kanko woni binndoowo mum gadano tuggi 1979 haa 1980 hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude sariya. Nde o timmini jaŋde makko, Bob naati e fedde sukaaɓe leydi Najeriya (NYSC), o golli hitaande wootere e suudu mawndu A. A. Oguntuwashe to Ado Ekiti. Caggal golle o yahi o gollodii e G. A. Ikott & Co. gollotooɓe e sariya, Eket tuggi 1985 haa 1987. == Golle politik == Bob ina joginoo nafoore e sariya gila e mbaydi naftoraade ɓe mbaawaa haalde koye mum en. Ndee yiɗde riiwti mo e nder weeyo politik ɗo o fuɗɗii wonde Konseye. O woniino Konseye golle e yah-ngartaa e nder diiwaan Nsit Ubium e hitaande 1990, caggal ɗuum o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom (1992–1993) o toɗɗaa cukko hooreejo leydi. Nde o woni nder suudu sarɗiiji leydi ndi o golliima e sahaaji ceertuɗi e nder goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e konte laamu, e nder gollorɗe e jojjanɗe aadee e ɗaɓɓaande laamu.[citation needed] Bob wonnoo ko hooreejo Nsit Ubium LGA tuggi 1996 haa 1997. O toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ñaawoore e nder diiwaan Akwa Ibom (1999–2002). Nde Naajeeriya warti haa demokaraasi, Bob toɗɗaama diga laamu lesdi Akwa Ibom, ko Victor Attah ardii, ngam o laato Jaagorɗo lesdi Naajeeriya, nden o waɗi duuɓi nayi. E nder wakkati o woni Awokaa mawɗo o woniino tergal, Komisariyaa Ñaawirde Dowla Akwa Ibom ; Gardiiɗo, Sosiyetee Anchor Ltd ; e gardiiɗo, Akwa Ibom, fedde nde wonaa laamuyankoore. Golle Senaa Bob suɓaama senaateer ngam diiwal Akwa Ibom North East e lewru abriil 2003 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. Caggal nde o heɓi jooɗorde makko e nder Senaa e lewru suwee 2007, Bob toɗɗaa, e sahaaji ceertuɗi e nder golle makko ɗiɗi, o woni hooreejo goomuuji, Service Final, To Cuna. e Ñamaale nder leydi e caggal leydi. O wonii kadi hooreejo, Goomu ad hoc ngam wiɗtude ƴettugol kaalis e nder kaalis keewɗo tawa alaa yamiroore e Asammbele ngenndi. O jeyaa kadi ko e delegaasiyoŋ seedtiiɗo siynude yaltugol cakkitiingol Fedde Paris Club Debt to Pari, Farayse. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o gollodii e mum en ko wayi no : Goomuuji ko faati e jawdi, konu weeyo, jokkondiral, jaŋde, privatisation, sosde e sarwisaaji laamu, geɗe caggal leydi, Goomu hijjoore kerecee en, e Goomu humpito. E nder laamu makko Senator o woniino kadi tergal lomtotooɗo leydi Najeriya e nder suudu sarɗiiji CEDEAO. O woni kadi hooreejo kawtal hooreejo lesdi, lesdi Akwa Ibom hawti bee Senator'en e terɗe suudu sarɗiiji diga lesdi ndi'i fuu. O woniino tergal e fedde wiyeteende Sud Sud e nder Senaa, kadi o jeyaa ko e fedde Senateeruuji Sud.[citation needed] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senatoruuji e lewru mee 2009, jaaynde ngenndiire ñalnde kala, ThisDay, hollitii wonde Bob ina joginoo ballal e kuule ngam waylude sariya Komiseer Enerji, Ofiseeji laamu (Ƴeewtaade geɗe) Panel, Sarwiis Yiite (Ƴeewndo e Mahdi), sariya haɗde njulaagu e nder laabi laamu To Ahi an P Nijeer. Posto golle Senaa Posto golle Senaa E hitaande 2011, Bob yaltinii deftere ina wiyee “Jeytaare suudu sarɗiiji leydi Najeriya: Geɗe ummoriiɗe”. O toɗɗaama e hooreejo leydi Goodluck Jonathan ardii laamu nguu ngam wonde pro-chancellor e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, wuro Benin. Yiilirde laamu nde laamu fedde ndee sosi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2013, ina joginoo kadi tergal, hono Jamila Salik, J K Gazama, SAN e Shettima Muhammed Saleh. == Golle karallaagal == Bob wonti tergal e fedde awokaaji leydi Najeriya e hitaande 1984. O golliima e nder cuuɗi sariyaaji hono Corper sukaaɓe, caggal nde o timmini golle makko sukaaɓe ngenndiije, caggal ɗuum o sosi fedde awokaaji, Effiong Bob e wondiiɓe mum.[citation needed] E nder wakkati o woni Jaagorɗo Jaagorgal leydi ndii, to diiwaan Akwa Ibom tuggi 1999 haa 2002, o woniino tergal e Diiso jaŋde sariya (Duɗal sariya leydi Nijeer). O woniino tergal e Goomu toppitiingu ƴettugol e diisnondiral (Duɗal sariyaaji leydi Nijeer), tergal e fedde ñaawooɓe mawɓe e nder fedde nde, e fedde Benchers, e komisiyoŋ ñaawoore diiwaan Akwa Ibom, kadi ko tergal e Goomu toppitiingu golle ngenndiije e nder fedde awokaaji leydi Nijeer. Ɓiɓɓe e njulaagu O resii omo jogii sukaaɓe tato.Ko kanko woni hooreejo (e debbo makko ko CEO) fedde Leenford Group of Companies Limited, sosiyetee leydi Najeriya golloowo e golle gila e njulaagu haa e jaɓɓungal. == Tuugnorgal == 85q9pwp1johyggn2frrpcqoj7xa7dig 181259 181258 2026-08-05T14:22:48Z Ilya Discuss 10103 181259 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Effiong Dickson Bob''' (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303200643/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Effiong Dickson Bob|access-date=2010-06-15}}</ref><ref>{{Cite news|last=Anthony|first=Lovina|date=2021-12-22|title=Senator Effiong Bob emerges leader Uyo senatorial district in Akwa Ibom|url=https://dailypost.ng/2021/12/22/senator-effiong-bob-emerges-leader-uyo-senatorial-district-in-akwa-ibom/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-06-01|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/mar/23/0283.html|work=Daily Independent Online|date=March 23, 2004|title='Future generation won't pardon our irresponsibility'|access-date=2010-06-15|archive-date=24 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120524092335/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/mar/23/0283.html|url-status=usurped}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e nokku laamu Nsit Ubium e nder diiwaan fedde Etinan to diiwaan Akwa Ibom ñalnde 1 oktoobar 1959. O naati duɗal leslesal laamu, Ikot Ekwere Ubium ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre adannde e hitaande 1971.<ref>{{Cite web|last=Editor|first=News|date=2026-02-02|title=Profile of Distinguished Senator Effiong Dickson Bob. Happy Birthday Sir – NewsDay Newspaper|url=https://newsdayonline.com.ng/profile-of-distinguished-senator-effiong-dickson-bob/|access-date=2026-06-01|language=en-US}}</ref> Gila ɗoon o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akai Ubium ɗo o janngi gila 1973 haa 1977 caggal ɗuum o heɓi seedantaagal ordinateer School Cificart Afrik hirnaange..<ref name="nassnig2" /> After taking his seat in the Senate in June 2007, Bob was appointed, at various times over his double tenure, as chairman to committees on Senate Services, Finance, Culture and Tourism, Power and Steel, and Local and Foreign Debts. He also served as chairman, Ad hoc Committee on Investigating illegal Withdrawals From the Excess Crude Fund Without Authorization from the National Assembly. He also was a member of the delegation that witnessed the signing of the final exit of the Paris Club Debt in Paris, France. Other committees he served on as member included: Committees on Appropriations, [[Nigerian Air Force|Air Force]], Communications, Education, Privatization, Establishment and Public Services, Foreign Affairs, Christians Pilgrims Committee, and Committee on Information.<ref name="nassnig2" /> Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e ganndal, Uyo ɗo o woni tuggi 1977 haa 1979 o joofni e GCE A Level. O heɓi dipoloma makko (LLB) e ganndal sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal sariya leydi Najeriya to duunde Victoria, Lagos ɗo o heɓi dipolomaaji BL, o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1984. Kugal ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Fuɗɗoode golle Bob golliima e Goomu toppitiingu peccugol leydi, Ikot Ekpene ko kanko woni binndoowo mum gadano tuggi 1979 haa 1980 hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude sariya. Nde o timmini jaŋde makko, Bob naati e fedde sukaaɓe leydi Najeriya (NYSC), o golli hitaande wootere e suudu mawndu A. A. Oguntuwashe to Ado Ekiti. Caggal golle o yahi o gollodii e G. A. Ikott & Co. gollotooɓe e sariya, Eket tuggi 1985 haa 1987.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-15}}</ref> == Golle politik == Bob ina joginoo nafoore e sariya gila e mbaydi naftoraade ɓe mbaawaa haalde koye mum en. Ndee yiɗde riiwti mo e nder weeyo politik ɗo o fuɗɗii wonde Konseye. O woniino Konseye golle e yah-ngartaa e nder diiwaan Nsit Ubium e hitaande 1990, caggal ɗuum o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom (1992–1993) o toɗɗaa cukko hooreejo leydi. Nde o woni nder suudu sarɗiiji leydi ndi o golliima e sahaaji ceertuɗi e nder goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e konte laamu, e nder gollorɗe e jojjanɗe aadee e ɗaɓɓaande laamu.[citation needed] Bob wonnoo ko hooreejo Nsit Ubium LGA tuggi 1996 haa 1997. O toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ñaawoore e nder diiwaan Akwa Ibom (1999–2002). Nde Naajeeriya warti haa demokaraasi, Bob toɗɗaama diga laamu lesdi Akwa Ibom, ko Victor Attah ardii, ngam o laato Jaagorɗo lesdi Naajeeriya, nden o waɗi duuɓi nayi. E nder wakkati o woni Awokaa mawɗo o woniino tergal, Komisariyaa Ñaawirde Dowla Akwa Ibom ; Gardiiɗo, Sosiyetee Anchor Ltd ; e gardiiɗo, Akwa Ibom, fedde nde wonaa laamuyankoore. Golle Senaa Bob suɓaama senaateer ngam diiwal Akwa Ibom North East e lewru abriil 2003 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. Caggal nde o heɓi jooɗorde makko e nder Senaa e lewru suwee 2007, Bob toɗɗaa, e sahaaji ceertuɗi e nder golle makko ɗiɗi, o woni hooreejo goomuuji, Service Final, To Cuna. e Ñamaale nder leydi e caggal leydi. O wonii kadi hooreejo, Goomu ad hoc ngam wiɗtude ƴettugol kaalis e nder kaalis keewɗo tawa alaa yamiroore e Asammbele ngenndi. O jeyaa kadi ko e delegaasiyoŋ seedtiiɗo siynude yaltugol cakkitiingol Fedde Paris Club Debt to Pari, Farayse. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o gollodii e mum en ko wayi no : Goomuuji ko faati e jawdi, konu weeyo, jokkondiral, jaŋde, privatisation, sosde e sarwisaaji laamu, geɗe caggal leydi, Goomu hijjoore kerecee en, e Goomu humpito. E nder laamu makko Senator o woniino kadi tergal lomtotooɗo leydi Najeriya e nder suudu sarɗiiji CEDEAO. O woni kadi hooreejo kawtal hooreejo lesdi, lesdi Akwa Ibom hawti bee Senator'en e terɗe suudu sarɗiiji diga lesdi ndi'i fuu. O woniino tergal e fedde wiyeteende Sud Sud e nder Senaa, kadi o jeyaa ko e fedde Senateeruuji Sud.[citation needed] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senatoruuji e lewru mee 2009, jaaynde ngenndiire ñalnde kala, ThisDay, hollitii wonde Bob ina joginoo ballal e kuule ngam waylude sariya Komiseer Enerji, Ofiseeji laamu (Ƴeewtaade geɗe) Panel, Sarwiis Yiite (Ƴeewndo e Mahdi), sariya haɗde njulaagu e nder laabi laamu To Ahi an P Nijeer. Posto golle Senaa Posto golle Senaa E hitaande 2011, Bob yaltinii deftere ina wiyee “Jeytaare suudu sarɗiiji leydi Najeriya: Geɗe ummoriiɗe”. O toɗɗaama e hooreejo leydi Goodluck Jonathan ardii laamu nguu ngam wonde pro-chancellor e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, wuro Benin. Yiilirde laamu nde laamu fedde ndee sosi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2013, ina joginoo kadi tergal, hono Jamila Salik, J K Gazama, SAN e Shettima Muhammed Saleh. == Golle karallaagal == Bob wonti tergal e fedde awokaaji leydi Najeriya e hitaande 1984. O golliima e nder cuuɗi sariyaaji hono Corper sukaaɓe, caggal nde o timmini golle makko sukaaɓe ngenndiije, caggal ɗuum o sosi fedde awokaaji, Effiong Bob e wondiiɓe mum.[citation needed] E nder wakkati o woni Jaagorɗo Jaagorgal leydi ndii, to diiwaan Akwa Ibom tuggi 1999 haa 2002, o woniino tergal e Diiso jaŋde sariya (Duɗal sariya leydi Nijeer). O woniino tergal e Goomu toppitiingu ƴettugol e diisnondiral (Duɗal sariyaaji leydi Nijeer), tergal e fedde ñaawooɓe mawɓe e nder fedde nde, e fedde Benchers, e komisiyoŋ ñaawoore diiwaan Akwa Ibom, kadi ko tergal e Goomu toppitiingu golle ngenndiije e nder fedde awokaaji leydi Nijeer. Ɓiɓɓe e njulaagu O resii omo jogii sukaaɓe tato.Ko kanko woni hooreejo (e debbo makko ko CEO) fedde Leenford Group of Companies Limited, sosiyetee leydi Najeriya golloowo e golle gila e njulaagu haa e jaɓɓungal. == Tuugnorgal == iyzcns6iovuv3bkvx999ma6tnq8kftn 181260 181259 2026-08-05T14:23:53Z Ilya Discuss 10103 181260 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Effiong Dickson Bob''' (Heɗto)ⓘ (jibinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1959) ummoriiɗo Ikot Ekwere, Ubium to diiwaan Akwa Ibom ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303200643/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=23&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Effiong Dickson Bob|access-date=2010-06-15}}</ref><ref>{{Cite news|last=Anthony|first=Lovina|date=2021-12-22|title=Senator Effiong Bob emerges leader Uyo senatorial district in Akwa Ibom|url=https://dailypost.ng/2021/12/22/senator-effiong-bob-emerges-leader-uyo-senatorial-district-in-akwa-ibom/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-06-01|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> O suɓaama senaajo diiwal Akwa Ibom woyla-fuunaange lesdi Akwa Ibom, lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2003, o artiraa e laamu e hitaande 2007, o woni haa 2011.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/mar/23/0283.html|work=Daily Independent Online|date=March 23, 2004|title='Future generation won't pardon our irresponsibility'|access-date=2010-06-15|archive-date=24 May 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120524092335/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/mar/23/0283.html|url-status=usurped}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Jaangirde ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) O jibinaa ko e nokku laamu Nsit Ubium e nder diiwaan fedde Etinan to diiwaan Akwa Ibom ñalnde 1 oktoobar 1959. O naati duɗal leslesal laamu, Ikot Ekwere Ubium ɗo o heɓi seedantaagal jaŋde leslesre adannde e hitaande 1971.<ref>{{Cite web|last=Editor|first=News|date=2026-02-02|title=Profile of Distinguished Senator Effiong Dickson Bob. Happy Birthday Sir – NewsDay Newspaper|url=https://newsdayonline.com.ng/profile-of-distinguished-senator-effiong-dickson-bob/|access-date=2026-06-01|language=en-US}}</ref> Gila ɗoon o yahi to duɗal hakkundeewal Salvation Army, Akai Ubium ɗo o janngi gila 1973 haa 1977 caggal ɗuum o heɓi seedantaagal ordinateer School Cificart Afrik hirnaange..<ref name="nassnig2" /> After taking his seat in the Senate in June 2007, Bob was appointed, at various times over his double tenure, as chairman to committees on Senate Services, Finance, Culture and Tourism, Power and Steel, and Local and Foreign Debts. He also served as chairman, Ad hoc Committee on Investigating illegal Withdrawals From the Excess Crude Fund Without Authorization from the National Assembly. He also was a member of the delegation that witnessed the signing of the final exit of the Paris Club Debt in Paris, France. Other committees he served on as member included: Committees on Appropriations, [[Nigerian Air Force|Air Force]], Communications, Education, Privatization, Establishment and Public Services, Foreign Affairs, Christians Pilgrims Committee, and Committee on Information.<ref name="nassnig2" /> Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde e ganndal, Uyo ɗo o woni tuggi 1977 haa 1979 o joofni e GCE A Level. O heɓi dipoloma makko (LLB) e ganndal sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos. Caggal ɗuum o naati duɗal sariya leydi Najeriya to duunde Victoria, Lagos ɗo o heɓi dipolomaaji BL, o noddiraa to duɗal sariya leydi Najeriya e hitaande 1984. Kugal ikon Ndee feccere ina sokli ciimtol ɓurngol heewde. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Effiong Dickson Bob" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Mars 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndee mesaas) Fuɗɗoode golle Bob golliima e Goomu toppitiingu peccugol leydi, Ikot Ekpene ko kanko woni binndoowo mum gadano tuggi 1979 haa 1980 hade makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam janngude sariya. Nde o timmini jaŋde makko, Bob naati e fedde sukaaɓe leydi Najeriya (NYSC), o golli hitaande wootere e suudu mawndu A. A. Oguntuwashe to Ado Ekiti. Caggal golle o yahi o gollodii e G. A. Ikott & Co. gollotooɓe e sariya, Eket tuggi 1985 haa 1987.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-15}}</ref> == Golle politik == Bob ina joginoo nafoore e sariya gila e mbaydi naftoraade ɓe mbaawaa haalde koye mum en. Ndee yiɗde riiwti mo e nder weeyo politik ɗo o fuɗɗii wonde Konseye. O woniino Konseye golle e yah-ngartaa e nder diiwaan Nsit Ubium e hitaande 1990, caggal ɗuum o suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom (1992–1993) o toɗɗaa cukko hooreejo leydi. Nde o woni nder suudu sarɗiiji leydi ndi o golliima e sahaaji ceertuɗi e nder goomuuji suudu sarɗiiji ko faati e konte laamu, e nder gollorɗe e jojjanɗe aadee e ɗaɓɓaande laamu.[citation needed] Bob wonnoo ko hooreejo Nsit Ubium LGA tuggi 1996 haa 1997.<ref>{{Cite web |last=Editor|first=News|date=2026-02-02|title=Profile of Distinguished Senator Effiong Dickson Bob. Happy Birthday Sir – NewsDay Newspaper|url=https://newsdayonline.com.ng/profile-of-distinguished-senator-effiong-dickson-bob/|access-date=2026-06-01|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite web|last=Editor|first=News|date=2026-02-02|title=Profile of Distinguished Senator Effiong Dickson Bob. Happy Birthday Sir – NewsDay Newspaper|url=https://newsdayonline.com.ng/profile-of-distinguished-senator-effiong-dickson-bob/|access-date=2026-06-13|language=en-US}}</ref> O toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ñaawoore e nder diiwaan Akwa Ibom (1999–2002). Nde Naajeeriya warti haa demokaraasi, Bob toɗɗaama diga laamu lesdi Akwa Ibom, ko Victor Attah ardii, ngam o laato Jaagorɗo lesdi Naajeeriya, nden o waɗi duuɓi nayi. E nder wakkati o woni Awokaa mawɗo o woniino tergal, Komisariyaa Ñaawirde Dowla Akwa Ibom ; Gardiiɗo, Sosiyetee Anchor Ltd ; e gardiiɗo, Akwa Ibom, fedde nde wonaa laamuyankoore. Golle Senaa Bob suɓaama senaateer ngam diiwal Akwa Ibom North East e lewru abriil 2003 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. Caggal nde o heɓi jooɗorde makko e nder Senaa e lewru suwee 2007, Bob toɗɗaa, e sahaaji ceertuɗi e nder golle makko ɗiɗi, o woni hooreejo goomuuji, Service Final, To Cuna. e Ñamaale nder leydi e caggal leydi. O wonii kadi hooreejo, Goomu ad hoc ngam wiɗtude ƴettugol kaalis e nder kaalis keewɗo tawa alaa yamiroore e Asammbele ngenndi. O jeyaa kadi ko e delegaasiyoŋ seedtiiɗo siynude yaltugol cakkitiingol Fedde Paris Club Debt to Pari, Farayse. == Goomuuji goɗɗi == ɗi o gollodii e mum en ko wayi no : Goomuuji ko faati e jawdi, konu weeyo, jokkondiral, jaŋde, privatisation, sosde e sarwisaaji laamu, geɗe caggal leydi, Goomu hijjoore kerecee en, e Goomu humpito. E nder laamu makko Senator o woniino kadi tergal lomtotooɗo leydi Najeriya e nder suudu sarɗiiji CEDEAO. O woni kadi hooreejo kawtal hooreejo lesdi, lesdi Akwa Ibom hawti bee Senator'en e terɗe suudu sarɗiiji diga lesdi ndi'i fuu. O woniino tergal e fedde wiyeteende Sud Sud e nder Senaa, kadi o jeyaa ko e fedde Senateeruuji Sud.[citation needed] E nder ƴeewndo hakkundeejo Senatoruuji e lewru mee 2009, jaaynde ngenndiire ñalnde kala, ThisDay, hollitii wonde Bob ina joginoo ballal e kuule ngam waylude sariya Komiseer Enerji, Ofiseeji laamu (Ƴeewtaade geɗe) Panel, Sarwiis Yiite (Ƴeewndo e Mahdi), sariya haɗde njulaagu e nder laabi laamu To Ahi an P Nijeer. Posto golle Senaa Posto golle Senaa E hitaande 2011, Bob yaltinii deftere ina wiyee “Jeytaare suudu sarɗiiji leydi Najeriya: Geɗe ummoriiɗe”. O toɗɗaama e hooreejo leydi Goodluck Jonathan ardii laamu nguu ngam wonde pro-chancellor e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, wuro Benin. Yiilirde laamu nde laamu fedde ndee sosi ñalnde 15 lewru bowte hitaande 2013, ina joginoo kadi tergal, hono Jamila Salik, J K Gazama, SAN e Shettima Muhammed Saleh. == Golle karallaagal == Bob wonti tergal e fedde awokaaji leydi Najeriya e hitaande 1984. O golliima e nder cuuɗi sariyaaji hono Corper sukaaɓe, caggal nde o timmini golle makko sukaaɓe ngenndiije, caggal ɗuum o sosi fedde awokaaji, Effiong Bob e wondiiɓe mum.[citation needed] E nder wakkati o woni Jaagorɗo Jaagorgal leydi ndii, to diiwaan Akwa Ibom tuggi 1999 haa 2002, o woniino tergal e Diiso jaŋde sariya (Duɗal sariya leydi Nijeer). O woniino tergal e Goomu toppitiingu ƴettugol e diisnondiral (Duɗal sariyaaji leydi Nijeer), tergal e fedde ñaawooɓe mawɓe e nder fedde nde, e fedde Benchers, e komisiyoŋ ñaawoore diiwaan Akwa Ibom, kadi ko tergal e Goomu toppitiingu golle ngenndiije e nder fedde awokaaji leydi Nijeer. Ɓiɓɓe e njulaagu O resii omo jogii sukaaɓe tato.Ko kanko woni hooreejo (e debbo makko ko CEO) fedde Leenford Group of Companies Limited, sosiyetee leydi Najeriya golloowo e golle gila e njulaagu haa e jaɓɓungal. == Tuugnorgal == cs77qapfzsufp58j9qo1lf7cjb4g4nx Yisa Braimoh 0 43403 181261 2026-08-05T14:43:29Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Yisa Braimoh (jibinaa ko 12 lewru bowte hitaande 1942) ko neɗɗo siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senaateer wakiiliijo diiwal Edo woylaare lesdi Edo nder senaajo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2007 haa 2011. O ɗon nder lanyol yimɓe lesdi (PDP). Braimoh janngi ko injenieer to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ontario hirnaange, to Kanadaa (1982), to duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal to Cranfield, to leydi Angalteer (1981) e to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Innjiniyaaruuji to..." 181261 wikitext text/x-wiki Yisa Braimoh (jibinaa ko 12 lewru bowte hitaande 1942) ko neɗɗo siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senaateer wakiiliijo diiwal Edo woylaare lesdi Edo nder senaajo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2007 haa 2011. O ɗon nder lanyol yimɓe lesdi (PDP). Braimoh janngi ko injenieer to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ontario hirnaange, to Kanadaa (1982), to duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal to Cranfield, to leydi Angalteer (1981) e to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Innjiniyaaruuji to Penzance, to leydi Angalteer (1969-1970). Ko adii nde o suɓetee e Senaa, o wonnoo ko jaagorgal keeringal jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e diwooje (1993), jaagorgal keeringal jaagorgal ko feewti e doole e njamndi (1994), tergal e yiilirde toppitiinde ko fayti e laana ndiwoowa (2000) e hooreejo yiilirde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa e NY2070 (2007). Fiilngo makko e Senaa e lewru abriil 2007, ko kanndidaa Action Congress ñaagii mo sabu waasde ɗooftaade sariya woote 2006. Ɗaɓɓaande ndee dartinaama e lewru abriil 2010. Caggal nde o suɓaa Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Peewnugol Ngenndiiji e Gollondiral To Uniism, Integ. E lewru abriil 2010, Braimoh jaɓaani haala ka Mrs Evelyn Igbafe mo Kongres Action wiyi mo wonde « warhoore bench » e miskineeɓe wakiiliijo yimɓe diiwaan makko senaa. Tuugnorgal 7elvlpq5yw7ojyxfsli5dxiyie5s47l 181262 181261 2026-08-05T14:43:57Z Ilya Discuss 10103 181262 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Yisa Braimoh (jibinaa ko 12 lewru bowte hitaande 1942) ko neɗɗo siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senaateer wakiiliijo diiwal Edo woylaare lesdi Edo nder senaajo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2007 haa 2011. O ɗon nder lanyol yimɓe lesdi (PDP). Braimoh janngi ko injenieer to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ontario hirnaange, to Kanadaa (1982), to duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal to Cranfield, to leydi Angalteer (1981) e to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Innjiniyaaruuji to Penzance, to leydi Angalteer (1969-1970). Ko adii nde o suɓetee e Senaa, o wonnoo ko jaagorgal keeringal jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e diwooje (1993), jaagorgal keeringal jaagorgal ko feewti e doole e njamndi (1994), tergal e yiilirde toppitiinde ko fayti e laana ndiwoowa (2000) e hooreejo yiilirde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa e NY2070 (2007). Fiilngo makko e Senaa e lewru abriil 2007, ko kanndidaa Action Congress ñaagii mo sabu waasde ɗooftaade sariya woote 2006. Ɗaɓɓaande ndee dartinaama e lewru abriil 2010. Caggal nde o suɓaa Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Peewnugol Ngenndiiji e Gollondiral To Uniism, Integ. E lewru abriil 2010, Braimoh jaɓaani haala ka Mrs Evelyn Igbafe mo Kongres Action wiyi mo wonde « warhoore bench » e miskineeɓe wakiiliijo yimɓe diiwaan makko senaa. Tuugnorgal 1epgvzrlxn4s0m94r0zclvcqs7ahaam 181263 181262 2026-08-05T14:45:36Z Ilya Discuss 10103 181263 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yisa Braimoh''' (jibinaa ko 12 lewru bowte hitaande 1942) ko neɗɗo siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senaateer wakiiliijo diiwal Edo woylaare lesdi Edo nder senaajo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2007 haa 2011. O ɗon nder lanyol yimɓe lesdi (PDP). Braimoh janngi ko injenieer to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ontario hirnaange, to Kanadaa (1982), to duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal to Cranfield, to leydi Angalteer (1981) e to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Innjiniyaaruuji to Penzance, to leydi Angalteer (1969-1970). Ko adii nde o suɓetee e Senaa, o wonnoo ko jaagorgal keeringal jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e diwooje (1993), jaagorgal keeringal jaagorgal ko feewti e doole e njamndi (1994), tergal e yiilirde toppitiinde ko fayti e laana ndiwoowa (2000) e hooreejo yiilirde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa e NY2070 (2007). Fiilngo makko e Senaa e lewru abriil 2007, ko kanndidaa Action Congress ñaagii mo sabu waasde ɗooftaade sariya woote 2006. Ɗaɓɓaande ndee dartinaama e lewru abriil 2010. Caggal nde o suɓaa Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Peewnugol Ngenndiiji e Gollondiral To Uniism, Integ. E lewru abriil 2010, Braimoh jaɓaani haala ka Mrs Evelyn Igbafe mo Kongres Action wiyi mo wonde « warhoore bench » e miskineeɓe wakiiliijo yimɓe diiwaan makko senaa. == Tuugnorgal == aq20j2pititajudixk2po52ley9w66f 181264 181263 2026-08-05T14:46:25Z Ilya Discuss 10103 181264 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yisa Braimoh''' (jibinaa ko 12 lewru bowte hitaande 1942) ko neɗɗo siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senaateer wakiiliijo diiwal Edo woylaare lesdi Edo nder senaajo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2007 haa 2011. O ɗon nder lanyol yimɓe lesdi (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=53&page=1&state=14&party=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303165953/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=53&page=1&state=14&party=2|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Yisa Braimoh|access-date=2010-06-05}}</ref> Braimoh janngi ko injenieer to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ontario hirnaange, to Kanadaa (1982), to duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal to Cranfield, to leydi Angalteer (1981) e to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Innjiniyaaruuji to Penzance, to leydi Angalteer (1969-1970). Ko adii nde o suɓetee e Senaa, o wonnoo ko jaagorgal keeringal jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e diwooje (1993), jaagorgal keeringal jaagorgal ko feewti e doole e njamndi (1994), tergal e yiilirde toppitiinde ko fayti e laana ndiwoowa (2000) e hooreejo yiilirde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa e NY2070 (2007). Fiilngo makko e Senaa e lewru abriil 2007, ko kanndidaa Action Congress ñaagii mo sabu waasde ɗooftaade sariya woote 2006. Ɗaɓɓaande ndee dartinaama e lewru abriil 2010. Caggal nde o suɓaa Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Peewnugol Ngenndiiji e Gollondiral To Uniism, Integ. E lewru abriil 2010, Braimoh jaɓaani haala ka Mrs Evelyn Igbafe mo Kongres Action wiyi mo wonde « warhoore bench » e miskineeɓe wakiiliijo yimɓe diiwaan makko senaa. == Tuugnorgal == ofvouo1blav619wyopxjb52u4act6br 181265 181264 2026-08-05T14:48:09Z Ilya Discuss 10103 181265 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Yisa Braimoh''' (jibinaa ko 12 lewru bowte hitaande 1942) ko neɗɗo siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senaateer wakiiliijo diiwal Edo woylaare lesdi Edo nder senaajo lesdi Naajeeriya diga hitaande 2007 haa 2011. O ɗon nder lanyol yimɓe lesdi (PDP)..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=53&page=1&state=14&party=2|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303165953/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=53&page=1&state=14&party=2|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Yisa Braimoh|access-date=2010-06-05}}</ref> Braimoh janngi ko injenieer to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ontario hirnaange, to Kanadaa (1982), to duɗal jaaɓi-haaɗtirde karallaagal to Cranfield, to leydi Angalteer (1981) e to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Innjiniyaaruuji to Penzance, to leydi Angalteer (1969-1970)..<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201004130762.html|title=Court Upholds Senator's Election|work=Vanguard|author=Simon Ebegbulem|date=13 April 2010|access-date=2010-06-05}}</ref><ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201004261687.html|title=I'm Not a Bench Warmer, Sen Braimoh Replies Igbafe|work=Vanguard|author=Simon Ebegbulem|date=26 April 2010|access-date=2010-06-05}}</ref> Ko adii nde o suɓetee e Senaa, o wonnoo ko jaagorgal keeringal jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e diwooje (1993), jaagorgal keeringal jaagorgal ko feewti e doole e njamndi (1994), tergal e yiilirde toppitiinde ko fayti e laana ndiwoowa (2000) e hooreejo yiilirde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa e NY2070 (2007). Fiilngo makko e Senaa e lewru abriil 2007, ko kanndidaa Action Congress ñaagii mo sabu waasde ɗooftaade sariya woote 2006. Ɗaɓɓaande ndee dartinaama e lewru abriil 2010. Caggal nde o suɓaa Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Peewnugol Ngenndiiji e Gollondiral To Uniism, Integ. E lewru abriil 2010, Braimoh jaɓaani haala ka Mrs Evelyn Igbafe mo Kongres Action wiyi mo wonde « warhoore bench » e miskineeɓe wakiiliijo yimɓe diiwaan makko senaa. == Tuugnorgal == f85wlqfe21kq59ng0zo1uq8tp93cd0t David Brigidi 0 43404 181266 2026-08-05T14:51:48Z Ilya Discuss 10103 Created page with "David Cobbina Brigidi, awokaajo bee kuugal maako, suɓaama Senator haa diiwal Bayelsa Cakaare lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.O suɓaama kadi e lewru abriil 2003, kadi e dow laylaytol PDP. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa hooreejo goomu senaa ko faati e petroŋ kadi o woniino tergal e goomuuji goɗɗi ; Konte laamu, nok..." 181266 wikitext text/x-wiki David Cobbina Brigidi, awokaajo bee kuugal maako, suɓaama Senator haa diiwal Bayelsa Cakaare lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.O suɓaama kadi e lewru abriil 2003, kadi e dow laylaytol PDP. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa hooreejo goomu senaa ko faati e petroŋ kadi o woniino tergal e goomuuji goɗɗi ; Konte laamu, nokkuuji, sosngo, golle, jikkuuji fedde, ƴellitaare renndo & dingiral, geɗe faggudu e INEC. Caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2007, Brigidi wonti hooreejo goomu hooreejo leydi ngam ƴellitde jam e luural, ngam ƴellitde luural Delta Niiseer. E lewru sulyee 2008 o noddii yo ko yaawi ƴettee, moƴƴinee, ndartinee e nder njuɓɓudi laamu Niiseer. O wasiyii kadi ƴeewtaade nokkuuji ɗii, o wiyi wonde « ko ɓuri heewde e leyɗeele ndema e ɓulli liɗɗi ina mbonni sabu golle njiylawu petroŋ ». O wasiyiima huutoraade dokkal keeringal e ngalu petroŋ ngam moƴƴinde golle e nder diiwaan Delta. Hooreejo makko e ndeeɗoo goomu joofi ko e lewru ut 2009, goomu nguu lomtinaa e porogaraam amnesti hooreejo leydi gonɗo oo. O woni tergal e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woni ko e njulaagu keeriiɗo e nafoore petroŋ e gaas, turism, aeronautik, konsulteer, ƴellitaare/heblo kapitaal aadee e sarwisaaji sariya. Won e golle makko ina jeyaa heen : Kariela petroŋ e gaas Nijeer, Kariela petroŋ e resort Ganaa, Kariela petroŋ e gaas Ganaa, Re-Routine Air Limited, Adef Energy Services, Shores e Savannah (Gollooɓe e sariya) e petroŋ South Field. O jooɗii ko e yiilirde ɗeen sosiyeteeji, o woni hooreejo. Tuugnorgal 4qm2faiznnytwk97wpfbar7twbd3rh8 181267 181266 2026-08-05T14:52:17Z Ilya Discuss 10103 181267 wikitext text/x-wiki {{Databox}}David Cobbina Brigidi, awokaajo bee kuugal maako, suɓaama Senator haa diiwal Bayelsa Cakaare lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.O suɓaama kadi e lewru abriil 2003, kadi e dow laylaytol PDP. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa hooreejo goomu senaa ko faati e petroŋ kadi o woniino tergal e goomuuji goɗɗi ; Konte laamu, nokkuuji, sosngo, golle, jikkuuji fedde, ƴellitaare renndo & dingiral, geɗe faggudu e INEC. Caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2007, Brigidi wonti hooreejo goomu hooreejo leydi ngam ƴellitde jam e luural, ngam ƴellitde luural Delta Niiseer. E lewru sulyee 2008 o noddii yo ko yaawi ƴettee, moƴƴinee, ndartinee e nder njuɓɓudi laamu Niiseer. O wasiyii kadi ƴeewtaade nokkuuji ɗii, o wiyi wonde « ko ɓuri heewde e leyɗeele ndema e ɓulli liɗɗi ina mbonni sabu golle njiylawu petroŋ ». O wasiyiima huutoraade dokkal keeringal e ngalu petroŋ ngam moƴƴinde golle e nder diiwaan Delta. Hooreejo makko e ndeeɗoo goomu joofi ko e lewru ut 2009, goomu nguu lomtinaa e porogaraam amnesti hooreejo leydi gonɗo oo. O woni tergal e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woni ko e njulaagu keeriiɗo e nafoore petroŋ e gaas, turism, aeronautik, konsulteer, ƴellitaare/heblo kapitaal aadee e sarwisaaji sariya. Won e golle makko ina jeyaa heen : Kariela petroŋ e gaas Nijeer, Kariela petroŋ e resort Ganaa, Kariela petroŋ e gaas Ganaa, Re-Routine Air Limited, Adef Energy Services, Shores e Savannah (Gollooɓe e sariya) e petroŋ South Field. O jooɗii ko e yiilirde ɗeen sosiyeteeji, o woni hooreejo. Tuugnorgal 3bduje636sfswnulfop8aoj8oenjfkp 181268 181267 2026-08-05T15:08:40Z Ilya Discuss 10103 181268 wikitext text/x-wiki {{Databox}}David Cobbina Brigidi, awokaajo bee kuugal maako, suɓaama Senator haa diiwal Bayelsa Cakaare lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.O suɓaama kadi e lewru abriil 2003, kadi e dow laylaytol PDP. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa hooreejo goomu senaa ko faati e petroŋ kadi o woniino tergal e goomuuji goɗɗi ; Konte laamu, nokkuuji, sosngo, golle, jikkuuji fedde, ƴellitaare renndo & dingiral, geɗe faggudu e INEC. Caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2007, Brigidi wonti hooreejo goomu hooreejo leydi ngam ƴellitde jam e luural, ngam ƴellitde luural Delta Niiseer. E lewru sulyee 2008 o noddii yo ko yaawi ƴettee, moƴƴinee, ndartinee e nder njuɓɓudi laamu Niiseer. O wasiyii kadi ƴeewtaade nokkuuji ɗii, o wiyi wonde « ko ɓuri heewde e leyɗeele ndema e ɓulli liɗɗi ina mbonni sabu golle njiylawu petroŋ ». O wasiyiima huutoraade dokkal keeringal e ngalu petroŋ ngam moƴƴinde golle e nder diiwaan Delta. Hooreejo makko e ndeeɗoo goomu joofi ko e lewru ut 2009, goomu nguu lomtinaa e porogaraam amnesti hooreejo leydi gonɗo oo. O woni tergal e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woni ko e njulaagu keeriiɗo e nafoore petroŋ e gaas, turism, aeronautik, konsulteer, ƴellitaare/heblo kapitaal aadee e sarwisaaji sariya. Won e golle makko ina jeyaa heen : Kariela petroŋ e gaas Nijeer, Kariela petroŋ e resort Ganaa, Kariela petroŋ e gaas Ganaa, Re-Routine Air Limited, Adef Energy Services, Shores e Savannah (Gollooɓe e sariya) e petroŋ South Field. O jooɗii ko e yiilirde ɗeen sosiyeteeji, o woni hooreejo. == Tuugnorgal == ot3v5u3fa80wyiirpl43n3rrxmms94u 181269 181268 2026-08-05T15:09:01Z Ilya Discuss 10103 181269 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''David Cobbina Brigidi,''' awokaajo bee kuugal maako, suɓaama Senator haa diiwal Bayelsa Cakaare lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.O suɓaama kadi e lewru abriil 2003, kadi e dow laylaytol PDP. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa hooreejo goomu senaa ko faati e petroŋ kadi o woniino tergal e goomuuji goɗɗi ; Konte laamu, nokkuuji, sosngo, golle, jikkuuji fedde, ƴellitaare renndo & dingiral, geɗe faggudu e INEC. Caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2007, Brigidi wonti hooreejo goomu hooreejo leydi ngam ƴellitde jam e luural, ngam ƴellitde luural Delta Niiseer. E lewru sulyee 2008 o noddii yo ko yaawi ƴettee, moƴƴinee, ndartinee e nder njuɓɓudi laamu Niiseer. O wasiyii kadi ƴeewtaade nokkuuji ɗii, o wiyi wonde « ko ɓuri heewde e leyɗeele ndema e ɓulli liɗɗi ina mbonni sabu golle njiylawu petroŋ ». O wasiyiima huutoraade dokkal keeringal e ngalu petroŋ ngam moƴƴinde golle e nder diiwaan Delta. Hooreejo makko e ndeeɗoo goomu joofi ko e lewru ut 2009, goomu nguu lomtinaa e porogaraam amnesti hooreejo leydi gonɗo oo. O woni tergal e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woni ko e njulaagu keeriiɗo e nafoore petroŋ e gaas, turism, aeronautik, konsulteer, ƴellitaare/heblo kapitaal aadee e sarwisaaji sariya. Won e golle makko ina jeyaa heen : Kariela petroŋ e gaas Nijeer, Kariela petroŋ e resort Ganaa, Kariela petroŋ e gaas Ganaa, Re-Routine Air Limited, Adef Energy Services, Shores e Savannah (Gollooɓe e sariya) e petroŋ South Field. O jooɗii ko e yiilirde ɗeen sosiyeteeji, o woni hooreejo. == Tuugnorgal == nrzamslagt4v5slxwd82m71twhubacw 181270 181269 2026-08-05T15:10:18Z Ilya Discuss 10103 181270 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''David Cobbina Brigidi,''' awokaajo bee kuugal maako, suɓaama Senator haa diiwal Bayelsa Cakaare lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite book|last=Frevel|first=Christian|title=History of Ancient Israel|year=2023|publisher=SBL Press|location=Atlanta|pages=176, 190|isbn=978-1-62837-514-5|url=https://books.google.com/books?id=Yvy6EAAAQBAJ|quote=The geographical extent of David’s—even extrabiblically probable—rule as well as its precise date remain controversial in research. Yet, divorced from the biblical findings, there is nothing to suggest it should be dated around 1000 BCE. (p. 176) …the local ruler David, whenever—tenth or ninth century BCE—he is to be dated. (p. 190)}}</ref><ref>{{cite book|last1=Garfinkel|first1=Yosef|last2=Ganor|first2=Saar|last3=Hasel|first3=Michael G.|title=In the Footsteps of King David: Revelations from an Ancient Biblical City|date=2018|publisher=Thames & Hudson|isbn=978-0-50077428-1|page=182|url=https://books.google.com/books?id=C_NjDwAAQBAJ&pg=PT182|access-date=2020-10-05|archive-date=2020-10-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011131758/https://books.google.com/books?id=C_NjDwAAQBAJ&pg=PT182|url-status=live}}</ref><ref>{{cite book|last1=Avioz|first1=Michael|title=Josephus' Interpretation of the Books of Samuel|date=2015|publisher=Bloomsbury|isbn=9780567458575|page=99|url=https://books.google.com/books?id=FQPSBgAAQBAJ&pg=PA99|access-date=2020-10-04|archive-date=2020-10-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011131759/https://books.google.com/books?id=FQPSBgAAQBAJ&pg=PA99|url-status=live}}</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.O suɓaama kadi e lewru abriil 2003, kadi e dow laylaytol PDP. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa hooreejo goomu senaa ko faati e petroŋ kadi o woniino tergal e goomuuji goɗɗi ; Konte laamu, nokkuuji, sosngo, golle, jikkuuji fedde, ƴellitaare renndo & dingiral, geɗe faggudu e INEC. Caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2007, Brigidi wonti hooreejo goomu hooreejo leydi ngam ƴellitde jam e luural, ngam ƴellitde luural Delta Niiseer. E lewru sulyee 2008 o noddii yo ko yaawi ƴettee, moƴƴinee, ndartinee e nder njuɓɓudi laamu Niiseer. O wasiyii kadi ƴeewtaade nokkuuji ɗii, o wiyi wonde « ko ɓuri heewde e leyɗeele ndema e ɓulli liɗɗi ina mbonni sabu golle njiylawu petroŋ ». O wasiyiima huutoraade dokkal keeringal e ngalu petroŋ ngam moƴƴinde golle e nder diiwaan Delta. Hooreejo makko e ndeeɗoo goomu joofi ko e lewru ut 2009, goomu nguu lomtinaa e porogaraam amnesti hooreejo leydi gonɗo oo. O woni tergal e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woni ko e njulaagu keeriiɗo e nafoore petroŋ e gaas, turism, aeronautik, konsulteer, ƴellitaare/heblo kapitaal aadee e sarwisaaji sariya. Won e golle makko ina jeyaa heen : Kariela petroŋ e gaas Nijeer, Kariela petroŋ e resort Ganaa, Kariela petroŋ e gaas Ganaa, Re-Routine Air Limited, Adef Energy Services, Shores e Savannah (Gollooɓe e sariya) e petroŋ South Field. O jooɗii ko e yiilirde ɗeen sosiyeteeji, o woni hooreejo. == Tuugnorgal == llzuemk2e9thu3tdk7jrezpqi07jxua 181271 181270 2026-08-05T15:13:20Z Ilya Discuss 10103 181271 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''David Cobbina Brigidi,''' awokaajo bee kuugal maako, suɓaama Senator haa diiwal Bayelsa Cakaare lesdi Bayelsa, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite book|last=Frevel|first=Christian|title=History of Ancient Israel|year=2023|publisher=SBL Press|location=Atlanta|pages=176, 190|isbn=978-1-62837-514-5|url=https://books.google.com/books?id=Yvy6EAAAQBAJ|quote=The geographical extent of David’s—even extrabiblically probable—rule as well as its precise date remain controversial in research. Yet, divorced from the biblical findings, there is nothing to suggest it should be dated around 1000 BCE. (p. 176) …the local ruler David, whenever—tenth or ninth century BCE—he is to be dated. (p. 190)}}</ref><ref>{{cite book|last1=Garfinkel|first1=Yosef|last2=Ganor|first2=Saar|last3=Hasel|first3=Michael G.|title=In the Footsteps of King David: Revelations from an Ancient Biblical City|date=2018|publisher=Thames & Hudson|isbn=978-0-50077428-1|page=182|url=https://books.google.com/books?id=C_NjDwAAQBAJ&pg=PT182|access-date=2020-10-05|archive-date=2020-10-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011131758/https://books.google.com/books?id=C_NjDwAAQBAJ&pg=PT182|url-status=live}}</ref><ref>{{cite book|last1=Avioz|first1=Michael|title=Josephus' Interpretation of the Books of Samuel|date=2015|publisher=Bloomsbury|isbn=9780567458575|page=99|url=https://books.google.com/books?id=FQPSBgAAQBAJ&pg=PA99|access-date=2020-10-04|archive-date=2020-10-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011131759/https://books.google.com/books?id=FQPSBgAAQBAJ&pg=PA99|url-status=live}}</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.O suɓaama kadi e lewru abriil 2003, kadi e dow laylaytol PDP. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa hooreejo goomu senaa ko faati e petroŋ kadi o woniino tergal e goomuuji goɗɗi ; Konte laamu, nokkuuji, sosngo, golle, jikkuuji fedde, ƴellitaare renndo & dingiral, geɗe faggudu e INEC. Caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2007, Brigidi wonti hooreejo goomu hooreejo leydi ngam ƴellitde jam e luural, ngam ƴellitde luural Delta Niiseer..<ref name="BR77">{{cite book|first1=G. Johannes|last1=Botterweck|first2=Helmer|last2=Ringgren|title=Theological Dictionary of the Old Testament|url=https://books.google.com/books?id=lBUH0Znxbb8C&pg=PA158|year=1977|publisher=Wm. B. Eerdmans|isbn=978-0-8028-2327-4|page=158}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://biblehub.com/hebrew/1732.htm|title=Strong's Hebrew: 1732. דָּוִיד (David) -- perhaps "beloved one," a son of Jesse|website=biblehub.com}}</ref>.<ref>{{cite book|last1=Carr|first1=David M.|url=https://books.google.com/books?id=OzHhuvuEQxQC&pg=PA58|title=An Introduction to the Old Testament: Sacred Texts and Imperial Contexts of the Hebrew Bible|date=2011|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-44435623-6|page=58|access-date=2020-10-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011131758/https://books.google.com/books?id=OzHhuvuEQxQC&pg=PA58|archive-date=2020-10-11|url-status=live}}</ref><ref>{{cite book|last1=Falk|first1=Avner|url=https://books.google.com/books?id=z10-Xz9Kno4C&pg=PA115|title=A Psychoanalytic History of the Jews|date=1996|publisher=Fairleigh Dickinson University Press|isbn=978-0-83863660-2|page=115|access-date=2020-10-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011131816/https://books.google.com/books?id=z10-Xz9Kno4C&pg=PA115|archive-date=2020-10-11|url-status=live}}</ref> E lewru sulyee 2008 o noddii yo ko yaawi ƴettee, moƴƴinee, ndartinee e nder njuɓɓudi laamu Niiseer. O wasiyii kadi ƴeewtaade nokkuuji ɗii, o wiyi wonde « ko ɓuri heewde e leyɗeele ndema e ɓulli liɗɗi ina mbonni sabu golle njiylawu petroŋ ». O wasiyiima huutoraade dokkal keeringal e ngalu petroŋ ngam moƴƴinde golle e nder diiwaan Delta. Hooreejo makko e ndeeɗoo goomu joofi ko e lewru ut 2009, goomu nguu lomtinaa e porogaraam amnesti hooreejo leydi gonɗo oo. O woni tergal e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan. O woni ko e njulaagu keeriiɗo e nafoore petroŋ e gaas, turism, aeronautik, konsulteer, ƴellitaare/heblo kapitaal aadee e sarwisaaji sariya. Won e golle makko ina jeyaa heen : Kariela petroŋ e gaas Nijeer, Kariela petroŋ e resort Ganaa, Kariela petroŋ e gaas Ganaa, Re-Routine Air Limited, Adef Energy Services, Shores e Savannah (Gollooɓe e sariya) e petroŋ South Field. O jooɗii ko e yiilirde ɗeen sosiyeteeji, o woni hooreejo. == Tuugnorgal == cjvkew08ezbaw99s8p7ummvqeqrtjk3 Fred Aghogho Brume 0 43405 181272 2026-08-05T17:17:50Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Feere Aghogho Brume ( Fred A. Brume, Fred Brume ) (ko 25 suwee 1942 - 12 suwee 2011) ko dawruyanke Niiseernaajo. O suɓaama Senator ngam diiwal Delta Central Senator'en lesdi Delta, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Daartol jaŋde e mbaydi mum Brume ina yaaji no feewi, o naati e fedde ɓurnde ɓooyde e teddungal innde, hono Tau Beta Pi, nde o woni suka to duɗal jaa..." 181272 wikitext text/x-wiki Feere Aghogho Brume ( Fred A. Brume, Fred Brume ) (ko 25 suwee 1942 - 12 suwee 2011) ko dawruyanke Niiseernaajo. O suɓaama Senator ngam diiwal Delta Central Senator'en lesdi Delta, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Daartol jaŋde e mbaydi mum Brume ina yaaji no feewi, o naati e fedde ɓurnde ɓooyde e teddungal innde, hono Tau Beta Pi, nde o woni suka to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1963. O heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sloan 1967. Brume naati Banke Adunaajo e lewru ut 1967, o woni ofisee Banke Adunaajo haa hitaande 1969. Baɗte makko ko e njuɓɓudi innde e njuɓɓudi gollorɗe, ɗo o joginoo golle mawɗe keewɗe. O sosi sosiyetee Delta Steel ngam wonde gardiiɗo mawɗo e CEO gadano e kitaale 1980, hay so tawii golle makko ustaama e laamu Seneraal Muhammadu Buhari caggal kuudetaa konu e hitaande 1983. Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru Juko hitaande 1999, Brume sosi, o wonti hooreejo fedde ardorde Urhobo to Abuja. O toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, sosde, delta Niiseer (hooreejo), privatisation, turism e pinal e geɗe faggudu.E lewru feebariyee 2001, caggal nde goomuuji Senaa mbayli, Brume wonti hooreejo goomu Steel. O dañii ndeeɗoo darnde e mbayliigu goɗɗo e lewru oktoobar 2002, ina wayi no ko sabu o salii kuule ɗe hooreejo leydi Senaa Anyim Pius Anyim waɗi ngam ittude hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.Brume ina tuumanoo wallidiiɓe ittude laamu nguu wonde ina njogii anniyaaji bonɗi wonande hooreejo leydi ndii, o wiyi ɓe ngonaa weltaare e jogaade. O wi'i kuugal man ɗon ta'a demokaraasi nder lesdi Naajeeriya to ɗum heɓi nasaraaku. Ko o senaateer o wallitii e sosde Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer, o dañii yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde e nder diiwaan Delta, o pusnii mahngo laabi mawɗi e etaade wuurtinde sekteer njamndi. Kono tan, darnde Brume moƳƳere e feccude ngalu petroŋ peewnaaɗo e nder diiwaanuuji goɗɗi leydi ndii, addani mo waasde yiɗeede e dowla makko. Caggal nde fedde Delta Central Development Coalition ƴetti woote ngam waasde hoolaade mo e lewru suwee 2002, Brume dañaani heɓde noddaango PDP ngam tawtoreede manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa party.Caggal nde o fooli woote ɗe Ibru waɗi, Brume waɗi ɗaɓɓaande to Ñaawirde Toownde (Tribunal électoral) to leydi Delta ngam ɗaɓɓude yo woote Ibru ɗee usto. ka70kd20k7bhfvbrkscl64it0fn333v 181273 181272 2026-08-05T17:19:42Z Ilya Discuss 10103 181273 wikitext text/x-wiki Feere Aghogho Brume ( Fred A. Brume, Fred Brume ) (ko 25 suwee 1942 - 12 suwee 2011) ko dawruyanke Niiseernaajo. O suɓaama Senator ngam diiwal Delta Central Senator'en lesdi Delta, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Daartol jaŋde e mbaydi mum Brume ina yaaji no feewi, o naati e fedde ɓurnde ɓooyde e teddungal innde, hono Tau Beta Pi, nde o woni suka to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1963. O heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sloan 1967. Brume naati Banke Adunaajo e lewru ut 1967, o woni ofisee Banke Adunaajo haa hitaande 1969. Baɗte makko ko e njuɓɓudi innde e njuɓɓudi gollorɗe, ɗo o joginoo golle mawɗe keewɗe. O sosi sosiyetee Delta Steel ngam wonde gardiiɗo mawɗo e CEO gadano e kitaale 1980, hay so tawii golle makko ustaama e laamu Seneraal Muhammadu Buhari caggal kuudetaa konu e hitaande 1983. Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru Juko hitaande 1999, Brume sosi, o wonti hooreejo fedde ardorde Urhobo to Abuja. O toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, sosde, delta Niiseer (hooreejo), privatisation, turism e pinal e geɗe faggudu.E lewru feebariyee 2001, caggal nde goomuuji Senaa mbayli, Brume wonti hooreejo goomu Steel. O dañii ndeeɗoo darnde e mbayliigu goɗɗo e lewru oktoobar 2002, ina wayi no ko sabu o salii kuule ɗe hooreejo leydi Senaa Anyim Pius Anyim waɗi ngam ittude hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.Brume ina tuumanoo wallidiiɓe ittude laamu nguu wonde ina njogii anniyaaji bonɗi wonande hooreejo leydi ndii, o wiyi ɓe ngonaa weltaare e jogaade. O wi'i kuugal man ɗon ta'a demokaraasi nder lesdi Naajeeriya to ɗum heɓi nasaraaku. Ko o senaateer o wallitii e sosde Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer, o dañii yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde e nder diiwaan Delta, o pusnii mahngo laabi mawɗi e etaade wuurtinde sekteer njamndi. Kono tan, darnde Brume moƳƳere e feccude ngalu petroŋ peewnaaɗo e nder diiwaanuuji goɗɗi leydi ndii, addani mo waasde yiɗeede e dowla makko. Caggal nde fedde Delta Central Development Coalition ƴetti woote ngam waasde hoolaade mo e lewru suwee 2002, Brume dañaani heɓde noddaango PDP ngam tawtoreede manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa party.Caggal nde o fooli woote ɗe Ibru waɗi, Brume waɗi ɗaɓɓaande to Ñaawirde Toownde (Tribunal électoral) to leydi Delta ngam ɗaɓɓude yo woote Ibru ɗee usto. Caggal golle E lewru Yarkomaa 2006, Brume ina jeyaa e yiɗɓe wonde kanndidaa e woote gardagol leydi 2007, ɗe Goomu njiylawu hooreejo leydi to Asaambele yimɓe Sud-Sud ƴeewti, tawi ko mawɗo Matthew Mbu ardii ɗum. Ko ɓooyaani koo o artii e lannda PDP. Brume wonnoo ko hooreejo goomu ƴeewndotoongu kanndidaaji guwerneer diiwaan Delta e wooteeji 2007, suɓii hooreejo mawɗo Ovedje Ogboru ngam wonde kanndidaa nanondiral jaɓaaɗo e Urhobos, Ijaws, Itsekiris e leƴƴi goɗɗi ngam lannda leƴƴi demokaraasi (DPP). Kono kanndidaa PDP biyeteeɗo Emmanuel Uduaghan, gardinooɗo guwerneer James Ibori yaltuɗo laamu, suɓaama. Woote 14 abriil ɗee ko bonɗe. Brume nanngaama caggal mum sabu tuumaade wonde ina jeyaa e ko addani mo ustude cuuɗi keewɗi ɗi wallidiiɓe PDP njogii.O ɓooyaani o laɓɓinaama e ɗeen tuume ɗe ngalaa daliilu. E lewru mee 2009, nde wonnoo ko hooreejo fedde diisnondiral (Forum Consultatif) to Niiseer, senaateer Brume hollitii wonde ngonka Niiseer ina tiiɗi no feewi, o noddi laamu nguu nde ƴettata laabi kesi ngam haɓaade caɗeele ɗee. O wiyi "ko goonga ko sahaa ƴeewtaade peeje men e golle men". E lewru Juko hitaande 2009, nde o woni hooreejo fedde mawɓe, ardiiɓe e gollodiiɓe PDP Delta Central, Brume wasiyiima yimɓe Urhobo nde ngoppata koye mum en e jokkere enɗam politik. Hay so tawii ko ɓuri heewde e diiwaan hee, o wiyi yo ɓe njokku e leƴƴi goɗɗi ɗii, ɓe ngoppa ɓurtugol ngenndiyaŋkaagal leƴƴi. E nder yeewtere nde meeɗaa waɗde e lewru ut 2009, Brume yeewtidii e kuulal luulndiingal jowitiingal e njulaagu petroŋ. O wulli ngam ƴamɗe yimɓe Fuɗnaange-rewo, o holli kuugal Rilwanu Lukman, jaagorɗo ko feewti e jawdi petroŋ, ngam jannginde tan ko gollotooɓe leslesɓe to duɗal janngirde petroŋ to Delta, tawi gollotooɓe mawɓe ɓee maa njannge to Kaduna. O hollitii wonde duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde nde to diiwaan Delta ina ŋakkiraa kaalis, eɓɓaande Liquefied Natural Gas ina yahra e nokku hirnaange, wonaa ciftineede to diiwaan Bayelsa no fodanoo, kadi ardorde NNPC ndee fof ko Fuɗnaange-rewo. Seneraal Fred Ayo Aghogho Brume sankiima ñalnde 12 suwee 2011 caggal rafi seeɗa. O maayi ko e caɗeele jowitiiɗe e ɓernde. Tuugnorgal 9by4x5g6oa680s07abasargkd2b1j7x 181274 181273 2026-08-05T17:20:09Z Ilya Discuss 10103 181274 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Feere Aghogho Brume ( Fred A. Brume, Fred Brume ) (ko 25 suwee 1942 - 12 suwee 2011) ko dawruyanke Niiseernaajo. O suɓaama Senator ngam diiwal Delta Central Senator'en lesdi Delta, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Daartol jaŋde e mbaydi mum Brume ina yaaji no feewi, o naati e fedde ɓurnde ɓooyde e teddungal innde, hono Tau Beta Pi, nde o woni suka to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1963. O heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sloan 1967. Brume naati Banke Adunaajo e lewru ut 1967, o woni ofisee Banke Adunaajo haa hitaande 1969. Baɗte makko ko e njuɓɓudi innde e njuɓɓudi gollorɗe, ɗo o joginoo golle mawɗe keewɗe. O sosi sosiyetee Delta Steel ngam wonde gardiiɗo mawɗo e CEO gadano e kitaale 1980, hay so tawii golle makko ustaama e laamu Seneraal Muhammadu Buhari caggal kuudetaa konu e hitaande 1983. Golle Senaa Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru Juko hitaande 1999, Brume sosi, o wonti hooreejo fedde ardorde Urhobo to Abuja. O toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, sosde, delta Niiseer (hooreejo), privatisation, turism e pinal e geɗe faggudu.E lewru feebariyee 2001, caggal nde goomuuji Senaa mbayli, Brume wonti hooreejo goomu Steel. O dañii ndeeɗoo darnde e mbayliigu goɗɗo e lewru oktoobar 2002, ina wayi no ko sabu o salii kuule ɗe hooreejo leydi Senaa Anyim Pius Anyim waɗi ngam ittude hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.Brume ina tuumanoo wallidiiɓe ittude laamu nguu wonde ina njogii anniyaaji bonɗi wonande hooreejo leydi ndii, o wiyi ɓe ngonaa weltaare e jogaade. O wi'i kuugal man ɗon ta'a demokaraasi nder lesdi Naajeeriya to ɗum heɓi nasaraaku. Ko o senaateer o wallitii e sosde Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer, o dañii yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde e nder diiwaan Delta, o pusnii mahngo laabi mawɗi e etaade wuurtinde sekteer njamndi. Kono tan, darnde Brume moƳƳere e feccude ngalu petroŋ peewnaaɗo e nder diiwaanuuji goɗɗi leydi ndii, addani mo waasde yiɗeede e dowla makko. Caggal nde fedde Delta Central Development Coalition ƴetti woote ngam waasde hoolaade mo e lewru suwee 2002, Brume dañaani heɓde noddaango PDP ngam tawtoreede manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa party.Caggal nde o fooli woote ɗe Ibru waɗi, Brume waɗi ɗaɓɓaande to Ñaawirde Toownde (Tribunal électoral) to leydi Delta ngam ɗaɓɓude yo woote Ibru ɗee usto. Caggal golle E lewru Yarkomaa 2006, Brume ina jeyaa e yiɗɓe wonde kanndidaa e woote gardagol leydi 2007, ɗe Goomu njiylawu hooreejo leydi to Asaambele yimɓe Sud-Sud ƴeewti, tawi ko mawɗo Matthew Mbu ardii ɗum. Ko ɓooyaani koo o artii e lannda PDP. Brume wonnoo ko hooreejo goomu ƴeewndotoongu kanndidaaji guwerneer diiwaan Delta e wooteeji 2007, suɓii hooreejo mawɗo Ovedje Ogboru ngam wonde kanndidaa nanondiral jaɓaaɗo e Urhobos, Ijaws, Itsekiris e leƴƴi goɗɗi ngam lannda leƴƴi demokaraasi (DPP). Kono kanndidaa PDP biyeteeɗo Emmanuel Uduaghan, gardinooɗo guwerneer James Ibori yaltuɗo laamu, suɓaama. Woote 14 abriil ɗee ko bonɗe. Brume nanngaama caggal mum sabu tuumaade wonde ina jeyaa e ko addani mo ustude cuuɗi keewɗi ɗi wallidiiɓe PDP njogii.O ɓooyaani o laɓɓinaama e ɗeen tuume ɗe ngalaa daliilu. E lewru mee 2009, nde wonnoo ko hooreejo fedde diisnondiral (Forum Consultatif) to Niiseer, senaateer Brume hollitii wonde ngonka Niiseer ina tiiɗi no feewi, o noddi laamu nguu nde ƴettata laabi kesi ngam haɓaade caɗeele ɗee. O wiyi "ko goonga ko sahaa ƴeewtaade peeje men e golle men". E lewru Juko hitaande 2009, nde o woni hooreejo fedde mawɓe, ardiiɓe e gollodiiɓe PDP Delta Central, Brume wasiyiima yimɓe Urhobo nde ngoppata koye mum en e jokkere enɗam politik. Hay so tawii ko ɓuri heewde e diiwaan hee, o wiyi yo ɓe njokku e leƴƴi goɗɗi ɗii, ɓe ngoppa ɓurtugol ngenndiyaŋkaagal leƴƴi. E nder yeewtere nde meeɗaa waɗde e lewru ut 2009, Brume yeewtidii e kuulal luulndiingal jowitiingal e njulaagu petroŋ. O wulli ngam ƴamɗe yimɓe Fuɗnaange-rewo, o holli kuugal Rilwanu Lukman, jaagorɗo ko feewti e jawdi petroŋ, ngam jannginde tan ko gollotooɓe leslesɓe to duɗal janngirde petroŋ to Delta, tawi gollotooɓe mawɓe ɓee maa njannge to Kaduna. O hollitii wonde duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde nde to diiwaan Delta ina ŋakkiraa kaalis, eɓɓaande Liquefied Natural Gas ina yahra e nokku hirnaange, wonaa ciftineede to diiwaan Bayelsa no fodanoo, kadi ardorde NNPC ndee fof ko Fuɗnaange-rewo. Seneraal Fred Ayo Aghogho Brume sankiima ñalnde 12 suwee 2011 caggal rafi seeɗa. O maayi ko e caɗeele jowitiiɗe e ɓernde. Tuugnorgal gta2n4xw7nk7j20sdngre332hzp448v 181275 181274 2026-08-05T17:23:27Z Ilya Discuss 10103 181275 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Feere Aghogho Brume''' ( Fred A. Brume, Fred Brume ) (ko 25 suwee 1942 - 12 suwee 2011) ko dawruyanke Niiseernaajo. O suɓaama Senator ngam diiwal Delta Central Senator'en lesdi Delta, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Daartol jaŋde e mbaydi mum Brume ina yaaji no feewi, o naati e fedde ɓurnde ɓooyde e teddungal innde, hono Tau Beta Pi, nde o woni suka to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1963. O heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sloan 1967. Brume naati Banke Adunaajo e lewru ut 1967, o woni ofisee Banke Adunaajo haa hitaande 1969. Baɗte makko ko e njuɓɓudi innde e njuɓɓudi gollorɗe, ɗo o joginoo golle mawɗe keewɗe. O sosi sosiyetee Delta Steel ngam wonde gardiiɗo mawɗo e CEO gadano e kitaale 1980, hay so tawii golle makko ustaama e laamu Seneraal Muhammadu Buhari caggal kuudetaa konu e hitaande 1983. == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru Juko hitaande 1999, Brume sosi, o wonti hooreejo fedde ardorde Urhobo to Abuja. O toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, sosde, delta Niiseer (hooreejo), privatisation, turism e pinal e geɗe faggudu.E lewru feebariyee 2001, caggal nde goomuuji Senaa mbayli, Brume wonti hooreejo goomu Steel. O dañii ndeeɗoo darnde e mbayliigu goɗɗo e lewru oktoobar 2002, ina wayi no ko sabu o salii kuule ɗe hooreejo leydi Senaa Anyim Pius Anyim waɗi ngam ittude hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.Brume ina tuumanoo wallidiiɓe ittude laamu nguu wonde ina njogii anniyaaji bonɗi wonande hooreejo leydi ndii, o wiyi ɓe ngonaa weltaare e jogaade. O wi'i kuugal man ɗon ta'a demokaraasi nder lesdi Naajeeriya to ɗum heɓi nasaraaku. Ko o senaateer o wallitii e sosde Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer, o dañii yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde e nder diiwaan Delta, o pusnii mahngo laabi mawɗi e etaade wuurtinde sekteer njamndi. Kono tan, darnde Brume moƳƳere e feccude ngalu petroŋ peewnaaɗo e nder diiwaanuuji goɗɗi leydi ndii, addani mo waasde yiɗeede e dowla makko. Caggal nde fedde Delta Central Development Coalition ƴetti woote ngam waasde hoolaade mo e lewru suwee 2002, Brume dañaani heɓde noddaango PDP ngam tawtoreede manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa party.Caggal nde o fooli woote ɗe Ibru waɗi, Brume waɗi ɗaɓɓaande to Ñaawirde Toownde (Tribunal électoral) to leydi Delta ngam ɗaɓɓude yo woote Ibru ɗee usto. Caggal golle E lewru Yarkomaa 2006, Brume ina jeyaa e yiɗɓe wonde kanndidaa e woote gardagol leydi 2007, ɗe Goomu njiylawu hooreejo leydi to Asaambele yimɓe Sud-Sud ƴeewti, tawi ko mawɗo Matthew Mbu ardii ɗum. Ko ɓooyaani koo o artii e lannda PDP. Brume wonnoo ko hooreejo goomu ƴeewndotoongu kanndidaaji guwerneer diiwaan Delta e wooteeji 2007, suɓii hooreejo mawɗo Ovedje Ogboru ngam wonde kanndidaa nanondiral jaɓaaɗo e Urhobos, Ijaws, Itsekiris e leƴƴi goɗɗi ngam lannda leƴƴi demokaraasi (DPP). Kono kanndidaa PDP biyeteeɗo Emmanuel Uduaghan, gardinooɗo guwerneer James Ibori yaltuɗo laamu, suɓaama. Woote 14 abriil ɗee ko bonɗe. Brume nanngaama caggal mum sabu tuumaade wonde ina jeyaa e ko addani mo ustude cuuɗi keewɗi ɗi wallidiiɓe PDP njogii.O ɓooyaani o laɓɓinaama e ɗeen tuume ɗe ngalaa daliilu. E lewru mee 2009, nde wonnoo ko hooreejo fedde diisnondiral (Forum Consultatif) to Niiseer, senaateer Brume hollitii wonde ngonka Niiseer ina tiiɗi no feewi, o noddi laamu nguu nde ƴettata laabi kesi ngam haɓaade caɗeele ɗee. O wiyi "ko goonga ko sahaa ƴeewtaade peeje men e golle men". E lewru Juko hitaande 2009, nde o woni hooreejo fedde mawɓe, ardiiɓe e gollodiiɓe PDP Delta Central, Brume wasiyiima yimɓe Urhobo nde ngoppata koye mum en e jokkere enɗam politik. Hay so tawii ko ɓuri heewde e diiwaan hee, o wiyi yo ɓe njokku e leƴƴi goɗɗi ɗii, ɓe ngoppa ɓurtugol ngenndiyaŋkaagal leƴƴi. E nder yeewtere nde meeɗaa waɗde e lewru ut 2009, Brume yeewtidii e kuulal luulndiingal jowitiingal e njulaagu petroŋ. O wulli ngam ƴamɗe yimɓe Fuɗnaange-rewo, o holli kuugal Rilwanu Lukman, jaagorɗo ko feewti e jawdi petroŋ, ngam jannginde tan ko gollotooɓe leslesɓe to duɗal janngirde petroŋ to Delta, tawi gollotooɓe mawɓe ɓee maa njannge to Kaduna. O hollitii wonde duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde nde to diiwaan Delta ina ŋakkiraa kaalis, eɓɓaande Liquefied Natural Gas ina yahra e nokku hirnaange, wonaa ciftineede to diiwaan Bayelsa no fodanoo, kadi ardorde NNPC ndee fof ko Fuɗnaange-rewo. Seneraal Fred Ayo Aghogho Brume sankiima ñalnde 12 suwee 2011 caggal rafi seeɗa. O maayi ko e caɗeele jowitiiɗe e ɓernde. == Tuugnorgal == tcvommk9488kea3205xxweb9qfxrw25 181276 181275 2026-08-05T17:24:51Z Ilya Discuss 10103 181276 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Feere Aghogho Brume''' ( Fred A. Brume, Fred Brume ) (ko 25 suwee 1942 - 12 suwee 2011) ko dawruyanke Niiseernaajo.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref> O suɓaama Senator ngam diiwal Delta Central Senator'en lesdi Delta, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Daartol jaŋde e mbaydi mum Brume ina yaaji no feewi, o naati e fedde ɓurnde ɓooyde e teddungal innde, hono Tau Beta Pi, nde o woni suka to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1963. O heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sloan 1967. Brume naati Banke Adunaajo e lewru ut 1967, o woni ofisee Banke Adunaajo haa hitaande 1969. Baɗte makko ko e njuɓɓudi innde e njuɓɓudi gollorɗe, ɗo o joginoo golle mawɗe keewɗe. O sosi sosiyetee Delta Steel ngam wonde gardiiɗo mawɗo e CEO gadano e kitaale 1980, hay so tawii golle makko ustaama e laamu Seneraal Muhammadu Buhari caggal kuudetaa konu e hitaande 1983. == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru Juko hitaande 1999, Brume sosi, o wonti hooreejo fedde ardorde Urhobo to Abuja. O toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, sosde, delta Niiseer (hooreejo), privatisation, turism e pinal e geɗe faggudu.E lewru feebariyee 2001, caggal nde goomuuji Senaa mbayli, Brume wonti hooreejo goomu Steel. O dañii ndeeɗoo darnde e mbayliigu goɗɗo e lewru oktoobar 2002, ina wayi no ko sabu o salii kuule ɗe hooreejo leydi Senaa Anyim Pius Anyim waɗi ngam ittude hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.Brume ina tuumanoo wallidiiɓe ittude laamu nguu wonde ina njogii anniyaaji bonɗi wonande hooreejo leydi ndii, o wiyi ɓe ngonaa weltaare e jogaade. O wi'i kuugal man ɗon ta'a demokaraasi nder lesdi Naajeeriya to ɗum heɓi nasaraaku. Ko o senaateer o wallitii e sosde Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer, o dañii yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde e nder diiwaan Delta, o pusnii mahngo laabi mawɗi e etaade wuurtinde sekteer njamndi. Kono tan, darnde Brume moƳƳere e feccude ngalu petroŋ peewnaaɗo e nder diiwaanuuji goɗɗi leydi ndii, addani mo waasde yiɗeede e dowla makko. Caggal nde fedde Delta Central Development Coalition ƴetti woote ngam waasde hoolaade mo e lewru suwee 2002, Brume dañaani heɓde noddaango PDP ngam tawtoreede manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa party.Caggal nde o fooli woote ɗe Ibru waɗi, Brume waɗi ɗaɓɓaande to Ñaawirde Toownde (Tribunal électoral) to leydi Delta ngam ɗaɓɓude yo woote Ibru ɗee usto. Caggal golle E lewru Yarkomaa 2006, Brume ina jeyaa e yiɗɓe wonde kanndidaa e woote gardagol leydi 2007, ɗe Goomu njiylawu hooreejo leydi to Asaambele yimɓe Sud-Sud ƴeewti, tawi ko mawɗo Matthew Mbu ardii ɗum. Ko ɓooyaani koo o artii e lannda PDP. Brume wonnoo ko hooreejo goomu ƴeewndotoongu kanndidaaji guwerneer diiwaan Delta e wooteeji 2007, suɓii hooreejo mawɗo Ovedje Ogboru ngam wonde kanndidaa nanondiral jaɓaaɗo e Urhobos, Ijaws, Itsekiris e leƴƴi goɗɗi ngam lannda leƴƴi demokaraasi (DPP). Kono kanndidaa PDP biyeteeɗo Emmanuel Uduaghan, gardinooɗo guwerneer James Ibori yaltuɗo laamu, suɓaama. Woote 14 abriil ɗee ko bonɗe. Brume nanngaama caggal mum sabu tuumaade wonde ina jeyaa e ko addani mo ustude cuuɗi keewɗi ɗi wallidiiɓe PDP njogii.O ɓooyaani o laɓɓinaama e ɗeen tuume ɗe ngalaa daliilu. E lewru mee 2009, nde wonnoo ko hooreejo fedde diisnondiral (Forum Consultatif) to Niiseer, senaateer Brume hollitii wonde ngonka Niiseer ina tiiɗi no feewi, o noddi laamu nguu nde ƴettata laabi kesi ngam haɓaade caɗeele ɗee. O wiyi "ko goonga ko sahaa ƴeewtaade peeje men e golle men". E lewru Juko hitaande 2009, nde o woni hooreejo fedde mawɓe, ardiiɓe e gollodiiɓe PDP Delta Central, Brume wasiyiima yimɓe Urhobo nde ngoppata koye mum en e jokkere enɗam politik. Hay so tawii ko ɓuri heewde e diiwaan hee, o wiyi yo ɓe njokku e leƴƴi goɗɗi ɗii, ɓe ngoppa ɓurtugol ngenndiyaŋkaagal leƴƴi. E nder yeewtere nde meeɗaa waɗde e lewru ut 2009, Brume yeewtidii e kuulal luulndiingal jowitiingal e njulaagu petroŋ. O wulli ngam ƴamɗe yimɓe Fuɗnaange-rewo, o holli kuugal Rilwanu Lukman, jaagorɗo ko feewti e jawdi petroŋ, ngam jannginde tan ko gollotooɓe leslesɓe to duɗal janngirde petroŋ to Delta, tawi gollotooɓe mawɓe ɓee maa njannge to Kaduna. O hollitii wonde duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde nde to diiwaan Delta ina ŋakkiraa kaalis, eɓɓaande Liquefied Natural Gas ina yahra e nokku hirnaange, wonaa ciftineede to diiwaan Bayelsa no fodanoo, kadi ardorde NNPC ndee fof ko Fuɗnaange-rewo. Seneraal Fred Ayo Aghogho Brume sankiima ñalnde 12 suwee 2011 caggal rafi seeɗa. O maayi ko e caɗeele jowitiiɗe e ɓernde. == Tuugnorgal == 7bmgqtp62452nvc03wbg3e63lwkvvqz 181277 181276 2026-08-05T17:26:57Z Ilya Discuss 10103 181277 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Feere Aghogho Brume''' ( Fred A. Brume, Fred Brume ) (ko 25 suwee 1942 - 12 suwee 2011) ko dawruyanke Niiseernaajo.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref> O suɓaama Senator ngam diiwal Delta Central Senator'en lesdi Delta, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{Cite web|title=Tau Beta Pi - Member Lookup|url=https://www.tbp.org/memb/MemberLookup.cfm|access-date=2020-06-26|website=www.tbp.org|archive-date=2021-11-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20211105190451/https://www.tbp.org/memb/MemberLookup.cfm|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=October 1967|title=World Bank - International Bank Notes|url=https://documents1.worldbank.org/curated/en/207891468914420127/pdf/641490NEWS0Ban00Offical0Use0Only010.pdf}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|last=Admin|date=2017-01-13|title=BRUME, Sen. Prince (Chief) Fred Aghogho (Late)|url=https://blerf.org/index.php/biography/brume-senator-prince-chief-fred-aghogho/|access-date=2020-06-26|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> Daartol jaŋde e mbaydi mum Brume ina yaaji no feewi, o naati e fedde ɓurnde ɓooyde e teddungal innde, hono Tau Beta Pi, nde o woni suka to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1963. O heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sloan 1967. Brume naati Banke Adunaajo e lewru ut 1967, o woni ofisee Banke Adunaajo haa hitaande 1969. Baɗte makko ko e njuɓɓudi innde e njuɓɓudi gollorɗe, ɗo o joginoo golle mawɗe keewɗe. O sosi sosiyetee Delta Steel ngam wonde gardiiɗo mawɗo e CEO gadano e kitaale 1980, hay so tawii golle makko ustaama e laamu Seneraal Muhammadu Buhari caggal kuudetaa konu e hitaande 1983. == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru Juko hitaande 1999, Brume sosi, o wonti hooreejo fedde ardorde Urhobo to Abuja. O toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, sosde, delta Niiseer (hooreejo), privatisation, turism e pinal e geɗe faggudu.E lewru feebariyee 2001, caggal nde goomuuji Senaa mbayli, Brume wonti hooreejo goomu Steel. O dañii ndeeɗoo darnde e mbayliigu goɗɗo e lewru oktoobar 2002, ina wayi no ko sabu o salii kuule ɗe hooreejo leydi Senaa Anyim Pius Anyim waɗi ngam ittude hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.Brume ina tuumanoo wallidiiɓe ittude laamu nguu wonde ina njogii anniyaaji bonɗi wonande hooreejo leydi ndii, o wiyi ɓe ngonaa weltaare e jogaade. O wi'i kuugal man ɗon ta'a demokaraasi nder lesdi Naajeeriya to ɗum heɓi nasaraaku. Ko o senaateer o wallitii e sosde Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer, o dañii yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde e nder diiwaan Delta, o pusnii mahngo laabi mawɗi e etaade wuurtinde sekteer njamndi. Kono tan, darnde Brume moƳƳere e feccude ngalu petroŋ peewnaaɗo e nder diiwaanuuji goɗɗi leydi ndii, addani mo waasde yiɗeede e dowla makko. Caggal nde fedde Delta Central Development Coalition ƴetti woote ngam waasde hoolaade mo e lewru suwee 2002, Brume dañaani heɓde noddaango PDP ngam tawtoreede manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa party.Caggal nde o fooli woote ɗe Ibru waɗi, Brume waɗi ɗaɓɓaande to Ñaawirde Toownde (Tribunal électoral) to leydi Delta ngam ɗaɓɓude yo woote Ibru ɗee usto. Caggal golle E lewru Yarkomaa 2006, Brume ina jeyaa e yiɗɓe wonde kanndidaa e woote gardagol leydi 2007, ɗe Goomu njiylawu hooreejo leydi to Asaambele yimɓe Sud-Sud ƴeewti, tawi ko mawɗo Matthew Mbu ardii ɗum. Ko ɓooyaani koo o artii e lannda PDP. Brume wonnoo ko hooreejo goomu ƴeewndotoongu kanndidaaji guwerneer diiwaan Delta e wooteeji 2007, suɓii hooreejo mawɗo Ovedje Ogboru ngam wonde kanndidaa nanondiral jaɓaaɗo e Urhobos, Ijaws, Itsekiris e leƴƴi goɗɗi ngam lannda leƴƴi demokaraasi (DPP). Kono kanndidaa PDP biyeteeɗo Emmanuel Uduaghan, gardinooɗo guwerneer James Ibori yaltuɗo laamu, suɓaama. Woote 14 abriil ɗee ko bonɗe. Brume nanngaama caggal mum sabu tuumaade wonde ina jeyaa e ko addani mo ustude cuuɗi keewɗi ɗi wallidiiɓe PDP njogii.O ɓooyaani o laɓɓinaama e ɗeen tuume ɗe ngalaa daliilu. E lewru mee 2009, nde wonnoo ko hooreejo fedde diisnondiral (Forum Consultatif) to Niiseer, senaateer Brume hollitii wonde ngonka Niiseer ina tiiɗi no feewi, o noddi laamu nguu nde ƴettata laabi kesi ngam haɓaade caɗeele ɗee. O wiyi "ko goonga ko sahaa ƴeewtaade peeje men e golle men". E lewru Juko hitaande 2009, nde o woni hooreejo fedde mawɓe, ardiiɓe e gollodiiɓe PDP Delta Central, Brume wasiyiima yimɓe Urhobo nde ngoppata koye mum en e jokkere enɗam politik. Hay so tawii ko ɓuri heewde e diiwaan hee, o wiyi yo ɓe njokku e leƴƴi goɗɗi ɗii, ɓe ngoppa ɓurtugol ngenndiyaŋkaagal leƴƴi. E nder yeewtere nde meeɗaa waɗde e lewru ut 2009, Brume yeewtidii e kuulal luulndiingal jowitiingal e njulaagu petroŋ. O wulli ngam ƴamɗe yimɓe Fuɗnaange-rewo, o holli kuugal Rilwanu Lukman, jaagorɗo ko feewti e jawdi petroŋ, ngam jannginde tan ko gollotooɓe leslesɓe to duɗal janngirde petroŋ to Delta, tawi gollotooɓe mawɓe ɓee maa njannge to Kaduna. O hollitii wonde duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde nde to diiwaan Delta ina ŋakkiraa kaalis, eɓɓaande Liquefied Natural Gas ina yahra e nokku hirnaange, wonaa ciftineede to diiwaan Bayelsa no fodanoo, kadi ardorde NNPC ndee fof ko Fuɗnaange-rewo. Seneraal Fred Ayo Aghogho Brume sankiima ñalnde 12 suwee 2011 caggal rafi seeɗa. O maayi ko e caɗeele jowitiiɗe e ɓernde. == Tuugnorgal == cthud2lnkp10k7rddq729vskmsr440e 181278 181277 2026-08-05T17:28:55Z Ilya Discuss 10103 181278 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Feere Aghogho Brume''' ( Fred A. Brume, Fred Brume ) (ko 25 suwee 1942 - 12 suwee 2011) ko dawruyanke Niiseernaajo.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref> O suɓaama Senator ngam diiwal Delta Central Senator'en lesdi Delta, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{Cite web|title=Tau Beta Pi - Member Lookup|url=https://www.tbp.org/memb/MemberLookup.cfm|access-date=2020-06-26|website=www.tbp.org|archive-date=2021-11-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20211105190451/https://www.tbp.org/memb/MemberLookup.cfm|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=October 1967|title=World Bank - International Bank Notes|url=https://documents1.worldbank.org/curated/en/207891468914420127/pdf/641490NEWS0Ban00Offical0Use0Only010.pdf}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|last=Admin|date=2017-01-13|title=BRUME, Sen. Prince (Chief) Fred Aghogho (Late)|url=https://blerf.org/index.php/biography/brume-senator-prince-chief-fred-aghogho/|access-date=2020-06-26|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> Daartol jaŋde e mbaydi mum Brume ina yaaji no feewi, o naati e fedde ɓurnde ɓooyde e teddungal innde, hono Tau Beta Pi, nde o woni suka to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1963. O heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Maine e hitaande 1965, o heɓi kadi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Sloan 1967. Brume naati Banke Adunaajo e lewru ut 1967, o woni ofisee Banke Adunaajo haa hitaande 1969. Baɗte makko ko e njuɓɓudi innde e njuɓɓudi gollorɗe, ɗo o joginoo golle mawɗe keewɗe. O sosi sosiyetee Delta Steel ngam wonde gardiiɗo mawɗo e CEO gadano e kitaale 1980, hay so tawii golle makko ustaama e laamu Seneraal Muhammadu Buhari caggal kuudetaa konu e hitaande 1983..<ref name="selfint" /> == Golle Senaa == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru Juko hitaande 1999, Brume sosi, o wonti hooreejo fedde ardorde Urhobo to Abuja. O toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, sosde, delta Niiseer (hooreejo), privatisation, turism e pinal e geɗe faggudu.E lewru feebariyee 2001, caggal nde goomuuji Senaa mbayli, Brume wonti hooreejo goomu Steel. O dañii ndeeɗoo darnde e mbayliigu goɗɗo e lewru oktoobar 2002, ina wayi no ko sabu o salii kuule ɗe hooreejo leydi Senaa Anyim Pius Anyim waɗi ngam ittude hooreejo leydi Olusegun Obasanjo.Brume ina tuumanoo wallidiiɓe ittude laamu nguu wonde ina njogii anniyaaji bonɗi wonande hooreejo leydi ndii, o wiyi ɓe ngonaa weltaare e jogaade. O wi'i kuugal man ɗon ta'a demokaraasi nder lesdi Naajeeriya to ɗum heɓi nasaraaku. Ko o senaateer o wallitii e sosde Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer, o dañii yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde e nder diiwaan Delta, o pusnii mahngo laabi mawɗi e etaade wuurtinde sekteer njamndi. Kono tan, darnde Brume moƳƳere e feccude ngalu petroŋ peewnaaɗo e nder diiwaanuuji goɗɗi leydi ndii, addani mo waasde yiɗeede e dowla makko. Caggal nde fedde Delta Central Development Coalition ƴetti woote ngam waasde hoolaade mo e lewru suwee 2002, Brume dañaani heɓde noddaango PDP ngam tawtoreede manndaa ɗiɗaɓo e nder Senaa party.Caggal nde o fooli woote ɗe Ibru waɗi, Brume waɗi ɗaɓɓaande to Ñaawirde Toownde (Tribunal électoral) to leydi Delta ngam ɗaɓɓude yo woote Ibru ɗee usto. Caggal golle E lewru Yarkomaa 2006, Brume ina jeyaa e yiɗɓe wonde kanndidaa e woote gardagol leydi 2007, ɗe Goomu njiylawu hooreejo leydi to Asaambele yimɓe Sud-Sud ƴeewti, tawi ko mawɗo Matthew Mbu ardii ɗum. Ko ɓooyaani koo o artii e lannda PDP. Brume wonnoo ko hooreejo goomu ƴeewndotoongu kanndidaaji guwerneer diiwaan Delta e wooteeji 2007, suɓii hooreejo mawɗo Ovedje Ogboru ngam wonde kanndidaa nanondiral jaɓaaɗo e Urhobos, Ijaws, Itsekiris e leƴƴi goɗɗi ngam lannda leƴƴi demokaraasi (DPP). Kono kanndidaa PDP biyeteeɗo Emmanuel Uduaghan, gardinooɗo guwerneer James Ibori yaltuɗo laamu, suɓaama. Woote 14 abriil ɗee ko bonɗe. Brume nanngaama caggal mum sabu tuumaade wonde ina jeyaa e ko addani mo ustude cuuɗi keewɗi ɗi wallidiiɓe PDP njogii.O ɓooyaani o laɓɓinaama e ɗeen tuume ɗe ngalaa daliilu. E lewru mee 2009, nde wonnoo ko hooreejo fedde diisnondiral (Forum Consultatif) to Niiseer, senaateer Brume hollitii wonde ngonka Niiseer ina tiiɗi no feewi, o noddi laamu nguu nde ƴettata laabi kesi ngam haɓaade caɗeele ɗee. O wiyi "ko goonga ko sahaa ƴeewtaade peeje men e golle men". E lewru Juko hitaande 2009, nde o woni hooreejo fedde mawɓe, ardiiɓe e gollodiiɓe PDP Delta Central, Brume wasiyiima yimɓe Urhobo nde ngoppata koye mum en e jokkere enɗam politik. Hay so tawii ko ɓuri heewde e diiwaan hee, o wiyi yo ɓe njokku e leƴƴi goɗɗi ɗii, ɓe ngoppa ɓurtugol ngenndiyaŋkaagal leƴƴi. E nder yeewtere nde meeɗaa waɗde e lewru ut 2009, Brume yeewtidii e kuulal luulndiingal jowitiingal e njulaagu petroŋ. O wulli ngam ƴamɗe yimɓe Fuɗnaange-rewo, o holli kuugal Rilwanu Lukman, jaagorɗo ko feewti e jawdi petroŋ, ngam jannginde tan ko gollotooɓe leslesɓe to duɗal janngirde petroŋ to Delta, tawi gollotooɓe mawɓe ɓee maa njannge to Kaduna. O hollitii wonde duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde nde to diiwaan Delta ina ŋakkiraa kaalis, eɓɓaande Liquefied Natural Gas ina yahra e nokku hirnaange, wonaa ciftineede to diiwaan Bayelsa no fodanoo, kadi ardorde NNPC ndee fof ko Fuɗnaange-rewo. Seneraal Fred Ayo Aghogho Brume sankiima ñalnde 12 suwee 2011 caggal rafi seeɗa. O maayi ko e caɗeele jowitiiɗe e ɓernde. == Tuugnorgal == 3w9cwprqmiw3vpeb0e1enf1myrqv937 Goni Modu Bura 0 43406 181279 2026-08-05T17:33:20Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Goni Modu Zanna Bura suɓaama Senator ngam diiwal Yobe East nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Environnement, Cellal, Laamuuji Dowla & nokkuuji e Geɗe Laamuuji. O woniino ƴamoowo ngam wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Yobe e wooteeji 2..." 181279 wikitext text/x-wiki Goni Modu Zanna Bura suɓaama Senator ngam diiwal Yobe East nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Environnement, Cellal, Laamuuji Dowla & nokkuuji e Geɗe Laamuuji. O woniino ƴamoowo ngam wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Yobe e wooteeji 2003. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Yobe, caggal ɗuum o toɗɗaa ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Liban. Tuugnorgal 6zrb2lro27igktjtdx19t7503p4c9ep 181280 181279 2026-08-05T17:33:52Z Ilya Discuss 10103 181280 wikitext text/x-wiki Goni Modu Zanna Bura suɓaama Senator ngam diiwal Yobe East nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Environnement, Cellal, Laamuuji Dowla & nokkuuji e Geɗe Laamuuji. O woniino ƴamoowo ngam wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Yobe e wooteeji 2003. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Yobe, caggal ɗuum o toɗɗaa ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Liban. Tuugnorgal{{Databox}} aogh2luspmikgzuqsth9fnl4xmi9dtn 181281 181280 2026-08-05T17:35:26Z Ilya Discuss 10103 181281 wikitext text/x-wiki '''Goni Modu Zanna Bura''' suɓaama Senator ngam diiwal Yobe East nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Environnement, Cellal, Laamuuji Dowla & nokkuuji e Geɗe Laamuuji. O woniino ƴamoowo ngam wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Yobe e wooteeji 2003. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Yobe, caggal ɗuum o toɗɗaa ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Liban. == Tuugnorgal == {{Databox}} 1khiimev4kdijbepy817esaqfvyviiz 181282 181281 2026-08-05T17:36:51Z Ilya Discuss 10103 181282 wikitext text/x-wiki '''Goni Modu Zanna Bura''' suɓaama Senator ngam diiwal Yobe East nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/1000/lightest-hand-held-mobile-phone/|title=Guinness Records - Lightest Mobile Phone}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.techradar.com/news/they-were-supposed-to-be-the-future-so-why-havent-modular-phones-taken-off|title=They were supposed to be the future - so why haven't modular phones taken off?|date=27 December 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.techradar.com/news/they-were-supposed-to-be-the-future-so-why-havent-modular-phones-taken-off|title=They were supposed to be the future - so why haven't modular phones taken off?|date=27 December 2016}}</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Environnement, Cellal, Laamuuji Dowla & nokkuuji e Geɗe Laamuuji. O woniino ƴamoowo ngam wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Yobe e wooteeji 2003. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Yobe, caggal ɗuum o toɗɗaa ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Liban. == Tuugnorgal == {{Databox}} bztqboiuc803uo96opmaga1qq66n4f0 181283 181282 2026-08-05T17:37:34Z Ilya Discuss 10103 181283 wikitext text/x-wiki '''Goni Modu Zanna Bura''' suɓaama Senator ngam diiwal Yobe East nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/1000/lightest-hand-held-mobile-phone/|title=Guinness Records - Lightest Mobile Phone}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.techradar.com/news/they-were-supposed-to-be-the-future-so-why-havent-modular-phones-taken-off|title=They were supposed to be the future - so why haven't modular phones taken off?|date=27 December 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.techradar.com/news/they-were-supposed-to-be-the-future-so-why-havent-modular-phones-taken-off|title=They were supposed to be the future - so why haven't modular phones taken off?|date=27 December 2016}}</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Environnement, Cellal, Laamuuji Dowla & nokkuuji e Geɗe Laamuuji..<ref>{{cite web|url=https://www.engadget.com/2011/01/14/modu-closing-up-shop-in-february/|title=Modu closing up shop in February|publisher=Engadget|date=|accessdate=2011-01-14}}</ref> O woniino ƴamoowo ngam wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Yobe e wooteeji 2003. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Yobe, caggal ɗuum o toɗɗaa ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Liban. == Tuugnorgal == {{Databox}} k26gz3bn3k5y4uvtwxr7eypmmxt6lkq 181284 181283 2026-08-05T17:38:21Z Ilya Discuss 10103 181284 wikitext text/x-wiki '''Goni Modu Zanna Bura''' suɓaama Senator ngam diiwal Yobe East nder diiwal Yobe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/1000/lightest-hand-held-mobile-phone/|title=Guinness Records - Lightest Mobile Phone}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.techradar.com/news/they-were-supposed-to-be-the-future-so-why-havent-modular-phones-taken-off|title=They were supposed to be the future - so why haven't modular phones taken off?|date=27 December 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.techradar.com/news/they-were-supposed-to-be-the-future-so-why-havent-modular-phones-taken-off|title=They were supposed to be the future - so why haven't modular phones taken off?|date=27 December 2016}}</ref> O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999 o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Environnement, Cellal, Laamuuji Dowla & nokkuuji e Geɗe Laamuuji..<ref>{{cite web|url=https://www.engadget.com/2011/01/14/modu-closing-up-shop-in-february/|title=Modu closing up shop in February|publisher=Engadget|date=|accessdate=2011-01-14}}</ref> O woniino ƴamoowo ngam wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer diiwaan Yobe e wooteeji 2003. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Yobe, caggal ɗuum o toɗɗaa ammbasadeer leydi Najeriya to leydi Liban.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/8301-13506_3-20064624-17.html|title=Google acquires Modu|publisher=cnet|date=|accessdate=2011-05-20|archive-date=2011-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110922121316/http://news.cnet.com/8301-13506_3-20064624-17.html|url-status=dead}}</ref> == Tuugnorgal == {{Databox}} pcpkg069ogw81a3h7575js622tmyjo4 Emmanuel Bwacha 0 43407 181285 2026-08-05T17:40:39Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Emmanuel Bwacha CON (jibinaa ko 15 lewru Duujal hitaande 1962) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Taraba Sud tuggi 2011 haa 2023. O suɓaama e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2011, o suɓaama kadi e les njiimaandi1011 wooteeji. Nguurndam, jaŋde, e golle puɗɗaaɗe Bwacha jibinaa ko e nokku laamu Donga e nder diiwaan Taraba. Omo jogii Dipolomaaji jaŋde e nder njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗ..." 181285 wikitext text/x-wiki Emmanuel Bwacha CON (jibinaa ko 15 lewru Duujal hitaande 1962) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Taraba Sud tuggi 2011 haa 2023. O suɓaama e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2011, o suɓaama kadi e les njiimaandi1011 wooteeji. Nguurndam, jaŋde, e golle puɗɗaaɗe Bwacha jibinaa ko e nokku laamu Donga e nder diiwaan Taraba. Omo jogii Dipolomaaji jaŋde e nder njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o golloowo laamu, o woniino Komisinaajo ndema e nder diiwaan Taraba hakkunde 1999 e 2003 e nder laamu Jolly Nyame. Bwacha suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam lesdi Donga / Ussa / Takum, o ɗon mari haaje gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe polis. E wooteeji abriil 2007 o dañii ɗaɓɓaande ngam heɓde jooɗorde Senaa. Senaa leydi Najeriya Ko ɓuri yiɗeede e guwerneer Danbaba Suntai, Bwacha heɓiino wooteeji gardagol leydi (PDP) ngam suɓaade jooɗorde senaa Taraba Sud e lewru Yarkomaa 2011 tawi alaa ko luulndii senaateer jooni oo, hono Joel Danlami Ikenya, gonɗo e dogde ngam suɓaade guwerneer. Ñalnde 9 lewru Abriil hitaande 2011, Bwacha heɓi 106 172 woote, o ardii Aliyu mo fedde Action Congress (ACN) heɓi 80 256 woote.Senator Bwacha woni kanndidaa Guwerneer APC e nder diiwaan Taraba. Tuugnorgal mbg0bp485pp0mncaoc8ik6z1qswxwky 181286 181285 2026-08-05T17:41:05Z Ilya Discuss 10103 181286 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Emmanuel Bwacha CON (jibinaa ko 15 lewru Duujal hitaande 1962) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Taraba Sud tuggi 2011 haa 2023. O suɓaama e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2011, o suɓaama kadi e les njiimaandi1011 wooteeji. Nguurndam, jaŋde, e golle puɗɗaaɗe Bwacha jibinaa ko e nokku laamu Donga e nder diiwaan Taraba. Omo jogii Dipolomaaji jaŋde e nder njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o golloowo laamu, o woniino Komisinaajo ndema e nder diiwaan Taraba hakkunde 1999 e 2003 e nder laamu Jolly Nyame. Bwacha suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam lesdi Donga / Ussa / Takum, o ɗon mari haaje gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe polis. E wooteeji abriil 2007 o dañii ɗaɓɓaande ngam heɓde jooɗorde Senaa. Senaa leydi Najeriya Ko ɓuri yiɗeede e guwerneer Danbaba Suntai, Bwacha heɓiino wooteeji gardagol leydi (PDP) ngam suɓaade jooɗorde senaa Taraba Sud e lewru Yarkomaa 2011 tawi alaa ko luulndii senaateer jooni oo, hono Joel Danlami Ikenya, gonɗo e dogde ngam suɓaade guwerneer. Ñalnde 9 lewru Abriil hitaande 2011, Bwacha heɓi 106 172 woote, o ardii Aliyu mo fedde Action Congress (ACN) heɓi 80 256 woote.Senator Bwacha woni kanndidaa Guwerneer APC e nder diiwaan Taraba. Tuugnorgal qze2lbtrttlld86hj88te9f3kmehab5 181287 181286 2026-08-05T17:42:26Z Ilya Discuss 10103 181287 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Bwacha CON''' (jibinaa ko 15 lewru Duujal hitaande 1962) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Taraba Sud tuggi 2011 haa 2023. O suɓaama e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2011, o suɓaama kadi e les njiimaandi1011 wooteeji. == Nguurndam, == jaŋde, e golle puɗɗaaɗe Bwacha jibinaa ko e nokku laamu Donga e nder diiwaan Taraba. Omo jogii Dipolomaaji jaŋde e nder njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o golloowo laamu, o woniino Komisinaajo ndema e nder diiwaan Taraba hakkunde 1999 e 2003 e nder laamu Jolly Nyame. Bwacha suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam lesdi Donga / Ussa / Takum, o ɗon mari haaje gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe polis. E wooteeji abriil 2007 o dañii ɗaɓɓaande ngam heɓde jooɗorde Senaa. Senaa leydi Najeriya Ko ɓuri yiɗeede e guwerneer Danbaba Suntai, Bwacha heɓiino wooteeji gardagol leydi (PDP) ngam suɓaade jooɗorde senaa Taraba Sud e lewru Yarkomaa 2011 tawi alaa ko luulndii senaateer jooni oo, hono Joel Danlami Ikenya, gonɗo e dogde ngam suɓaade guwerneer. Ñalnde 9 lewru Abriil hitaande 2011, Bwacha heɓi 106 172 woote, o ardii Aliyu mo fedde Action Congress (ACN) heɓi 80 256 woote. Senator Bwacha woni kanndidaa Guwerneer APC e nder diiwaan Taraba. == Tuugnorgal == j8t6b1sxa2h7rft7zc1vp1syx7t5opb 181288 181287 2026-08-05T18:05:54Z Ilya Discuss 10103 181288 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Bwacha CON''' (jibinaa ko 15 lewru Duujal hitaande 1962) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Taraba Sud tuggi 2011 haa 2023. O suɓaama e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2011, o suɓaama kadi e les njiimaandi1011 wooteeji.<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/taraba-newcomers-will-be-busy-learning-the-ropes/|location=Lagos, Nigeria|title=Taraba: Newcomers Will Be Busy Learning The Ropes|last=Akpeji|first=Charles|date=5 April 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Emmanuel Bwacha returns to senate for the third time|url=https://www.today.ng/news/politics/emmanuel-bwacha-returns-senate-third-time-198283/|last=Umoren|first=Brendan|date=26 February 2019|website=Today|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Inec declares winners of Taraba Senatorial Race|url=https://channelstv.com/2019/02/28/inec-declares-senator-shuaibu-winner-of-taraba-senatorial-race/|website=[[Channels TV]]|date=28 February 2019|last=Nathaniel|first=Soonest|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite news|title=Full list of 101 senators-elect to get Certificate of Returns|url=https://www.blueprint.ng/214620-2/|location=Abuja, Nigeria|date=14 March 2019|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> == Nguurndam, == jaŋde, e golle puɗɗaaɗe Bwacha jibinaa ko e nokku laamu Donga e nder diiwaan Taraba. Omo jogii Dipolomaaji jaŋde e nder njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o golloowo laamu, o woniino Komisinaajo ndema e nder diiwaan Taraba hakkunde 1999 e 2003 e nder laamu Jolly Nyame. Bwacha suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam lesdi Donga / Ussa / Takum, o ɗon mari haaje gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe polis. E wooteeji abriil 2007 o dañii ɗaɓɓaande ngam heɓde jooɗorde Senaa. Senaa leydi Najeriya Ko ɓuri yiɗeede e guwerneer Danbaba Suntai, Bwacha heɓiino wooteeji gardagol leydi (PDP) ngam suɓaade jooɗorde senaa Taraba Sud e lewru Yarkomaa 2011 tawi alaa ko luulndii senaateer jooni oo, hono Joel Danlami Ikenya, gonɗo e dogde ngam suɓaade guwerneer. Ñalnde 9 lewru Abriil hitaande 2011, Bwacha heɓi 106 172 woote, o ardii Aliyu mo fedde Action Congress (ACN) heɓi 80 256 woote. Senator Bwacha woni kanndidaa Guwerneer APC e nder diiwaan Taraba. == Tuugnorgal == gqzq5kugws9cxkuyys0dftbxbtioevj 181289 181288 2026-08-05T18:07:08Z Ilya Discuss 10103 181289 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Bwacha CON''' (jibinaa ko 15 lewru Duujal hitaande 1962) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Taraba Sud tuggi 2011 haa 2023. O suɓaama e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2011, o suɓaama kadi e les njiimaandi1011 wooteeji.<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/taraba-newcomers-will-be-busy-learning-the-ropes/|location=Lagos, Nigeria|title=Taraba: Newcomers Will Be Busy Learning The Ropes|last=Akpeji|first=Charles|date=5 April 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Emmanuel Bwacha returns to senate for the third time|url=https://www.today.ng/news/politics/emmanuel-bwacha-returns-senate-third-time-198283/|last=Umoren|first=Brendan|date=26 February 2019|website=Today|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Inec declares winners of Taraba Senatorial Race|url=https://channelstv.com/2019/02/28/inec-declares-senator-shuaibu-winner-of-taraba-senatorial-race/|website=[[Channels TV]]|date=28 February 2019|last=Nathaniel|first=Soonest|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite news|title=Full list of 101 senators-elect to get Certificate of Returns|url=https://www.blueprint.ng/214620-2/|location=Abuja, Nigeria|date=14 March 2019|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> == Nguurndam, == jaŋde, e golle puɗɗaaɗe Bwacha jibinaa ko e nokku laamu Donga e nder diiwaan Taraba. Omo jogii Dipolomaaji jaŋde e nder njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o golloowo laamu, o woniino Komisinaajo ndema e nder diiwaan Taraba hakkunde 1999 e 2003 e nder laamu Jolly Nyame. Bwacha suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam lesdi Donga / Ussa / Takum, o ɗon mari haaje gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe polis.<ref>{{cite web|url=http://www.leadershipeditors.com/ns/index.php?option=com_content&view=article&id=22226:-julius-aminu-and-michael-oche&catid=32:politics&Itemid=150|title=Southern Taraba: Clash Of Ambitions And Power|date=29 December 2010|last1=Aminu|first1=Julius|last2=Oche|first2=Michael|access-date=7 May 2011}}{{Dead link|date=December 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E wooteeji abriil 2007 o dañii ɗaɓɓaande ngam heɓde jooɗorde Senaa. Senaa leydi Najeriya Ko ɓuri yiɗeede e guwerneer Danbaba Suntai, Bwacha heɓiino wooteeji gardagol leydi (PDP) ngam suɓaade jooɗorde senaa Taraba Sud e lewru Yarkomaa 2011 tawi alaa ko luulndii senaateer jooni oo, hono Joel Danlami Ikenya, gonɗo e dogde ngam suɓaade guwerneer. Ñalnde 9 lewru Abriil hitaande 2011, Bwacha heɓi 106 172 woote, o ardii Aliyu mo fedde Action Congress (ACN) heɓi 80 256 woote. Senator Bwacha woni kanndidaa Guwerneer APC e nder diiwaan Taraba. == Tuugnorgal == t1r5cz0lvnecn8uqufc4e094e9lxmpt 181290 181289 2026-08-05T18:08:09Z Ilya Discuss 10103 181290 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Bwacha CON''' (jibinaa ko 15 lewru Duujal hitaande 1962) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Taraba Sud tuggi 2011 haa 2023. O suɓaama e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2011, o suɓaama kadi e les njiimaandi1011 wooteeji.<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/taraba-newcomers-will-be-busy-learning-the-ropes/|location=Lagos, Nigeria|title=Taraba: Newcomers Will Be Busy Learning The Ropes|last=Akpeji|first=Charles|date=5 April 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Emmanuel Bwacha returns to senate for the third time|url=https://www.today.ng/news/politics/emmanuel-bwacha-returns-senate-third-time-198283/|last=Umoren|first=Brendan|date=26 February 2019|website=Today|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Inec declares winners of Taraba Senatorial Race|url=https://channelstv.com/2019/02/28/inec-declares-senator-shuaibu-winner-of-taraba-senatorial-race/|website=[[Channels TV]]|date=28 February 2019|last=Nathaniel|first=Soonest|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite news|title=Full list of 101 senators-elect to get Certificate of Returns|url=https://www.blueprint.ng/214620-2/|location=Abuja, Nigeria|date=14 March 2019|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> == Nguurndam, == jaŋde, e golle puɗɗaaɗe Bwacha jibinaa ko e nokku laamu Donga e nder diiwaan Taraba. Omo jogii Dipolomaaji jaŋde e nder njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o golloowo laamu, o woniino Komisinaajo ndema e nder diiwaan Taraba hakkunde 1999 e 2003 e nder laamu Jolly Nyame. Bwacha suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam lesdi Donga / Ussa / Takum, o ɗon mari haaje gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe polis.<ref>{{cite web|url=http://www.leadershipeditors.com/ns/index.php?option=com_content&view=article&id=22226:-julius-aminu-and-michael-oche&catid=32:politics&Itemid=150|title=Southern Taraba: Clash Of Ambitions And Power|date=29 December 2010|last1=Aminu|first1=Julius|last2=Oche|first2=Michael|access-date=7 May 2011}}{{Dead link|date=December 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E wooteeji abriil 2007 o dañii ɗaɓɓaande ngam heɓde jooɗorde Senaa. Senaa leydi Najeriya Ko ɓuri yiɗeede e guwerneer Danbaba Suntai, Bwacha heɓiino wooteeji gardagol leydi (PDP) ngam suɓaade jooɗorde senaa Taraba Sud e lewru Yarkomaa 2011 tawi alaa ko luulndii senaateer jooni oo, hono Joel Danlami Ikenya, gonɗo e dogde ngam suɓaade guwerneer. Ñalnde 9 lewru Abriil hitaande 2011, Bwacha heɓi 106 172 woote, o ardii Aliyu mo fedde Action Congress (ACN) heɓi 80 256 woote..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_4078.html|title=Emmanuel Bwacha|work=AfDevInfo|access-date=7 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121007194357/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_4078.html|archive-date=7 October 2012}}</ref> Senator Bwacha woni kanndidaa Guwerneer APC e nder diiwaan Taraba. == Tuugnorgal == s8mtntn263e0wwfyxrb78ex7nuvki6j 181291 181290 2026-08-05T18:09:05Z Ilya Discuss 10103 181291 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Bwacha CON''' (jibinaa ko 15 lewru Duujal hitaande 1962) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Taraba Sud tuggi 2011 haa 2023. O suɓaama e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2011, o suɓaama kadi e les njiimaandi1011 wooteeji.<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/taraba-newcomers-will-be-busy-learning-the-ropes/|location=Lagos, Nigeria|title=Taraba: Newcomers Will Be Busy Learning The Ropes|last=Akpeji|first=Charles|date=5 April 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Emmanuel Bwacha returns to senate for the third time|url=https://www.today.ng/news/politics/emmanuel-bwacha-returns-senate-third-time-198283/|last=Umoren|first=Brendan|date=26 February 2019|website=Today|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Inec declares winners of Taraba Senatorial Race|url=https://channelstv.com/2019/02/28/inec-declares-senator-shuaibu-winner-of-taraba-senatorial-race/|website=[[Channels TV]]|date=28 February 2019|last=Nathaniel|first=Soonest|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite news|title=Full list of 101 senators-elect to get Certificate of Returns|url=https://www.blueprint.ng/214620-2/|location=Abuja, Nigeria|date=14 March 2019|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> == Nguurndam, == jaŋde, e golle puɗɗaaɗe Bwacha jibinaa ko e nokku laamu Donga e nder diiwaan Taraba. Omo jogii Dipolomaaji jaŋde e nder njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/in-taraba-jonathan-can-sleep-with-two-eyes-closed/77445/|title=In Taraba, Jonathan Can Sleep with Two Eyes Closed|last=Ayodele|first=Wole|date=4 October 2010|access-date=7 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720075247/http://www.thisdaylive.com/articles/in-taraba-jonathan-can-sleep-with-two-eyes-closed/77445/|archive-date=20 July 2011|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Ko o golloowo laamu, o woniino Komisinaajo ndema e nder diiwaan Taraba hakkunde 1999 e 2003 e nder laamu Jolly Nyame. Bwacha suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam lesdi Donga / Ussa / Takum, o ɗon mari haaje gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe polis.<ref>{{cite web|url=http://www.leadershipeditors.com/ns/index.php?option=com_content&view=article&id=22226:-julius-aminu-and-michael-oche&catid=32:politics&Itemid=150|title=Southern Taraba: Clash Of Ambitions And Power|date=29 December 2010|last1=Aminu|first1=Julius|last2=Oche|first2=Michael|access-date=7 May 2011}}{{Dead link|date=December 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E wooteeji abriil 2007 o dañii ɗaɓɓaande ngam heɓde jooɗorde Senaa. Senaa leydi Najeriya Ko ɓuri yiɗeede e guwerneer Danbaba Suntai, Bwacha heɓiino wooteeji gardagol leydi (PDP) ngam suɓaade jooɗorde senaa Taraba Sud e lewru Yarkomaa 2011 tawi alaa ko luulndii senaateer jooni oo, hono Joel Danlami Ikenya, gonɗo e dogde ngam suɓaade guwerneer. Ñalnde 9 lewru Abriil hitaande 2011, Bwacha heɓi 106 172 woote, o ardii Aliyu mo fedde Action Congress (ACN) heɓi 80 256 woote..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_4078.html|title=Emmanuel Bwacha|work=AfDevInfo|access-date=7 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121007194357/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_4078.html|archive-date=7 October 2012}}</ref> Senator Bwacha woni kanndidaa Guwerneer APC e nder diiwaan Taraba. == Tuugnorgal == td6q46k2m3blspgbv2uejzvb7vm90ic 181292 181291 2026-08-05T18:10:29Z Ilya Discuss 10103 181292 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Bwacha CON''' (jibinaa ko 15 lewru Duujal hitaande 1962) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Taraba Sud tuggi 2011 haa 2023. O suɓaama e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2011, o suɓaama kadi e les njiimaandi1011 wooteeji.<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/taraba-newcomers-will-be-busy-learning-the-ropes/|location=Lagos, Nigeria|title=Taraba: Newcomers Will Be Busy Learning The Ropes|last=Akpeji|first=Charles|date=5 April 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Emmanuel Bwacha returns to senate for the third time|url=https://www.today.ng/news/politics/emmanuel-bwacha-returns-senate-third-time-198283/|last=Umoren|first=Brendan|date=26 February 2019|website=Today|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Inec declares winners of Taraba Senatorial Race|url=https://channelstv.com/2019/02/28/inec-declares-senator-shuaibu-winner-of-taraba-senatorial-race/|website=[[Channels TV]]|date=28 February 2019|last=Nathaniel|first=Soonest|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite news|title=Full list of 101 senators-elect to get Certificate of Returns|url=https://www.blueprint.ng/214620-2/|location=Abuja, Nigeria|date=14 March 2019|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> == Nguurndam, == jaŋde, e golle puɗɗaaɗe Bwacha jibinaa ko e nokku laamu Donga e nder diiwaan Taraba. Omo jogii Dipolomaaji jaŋde e nder njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/in-taraba-jonathan-can-sleep-with-two-eyes-closed/77445/|title=In Taraba, Jonathan Can Sleep with Two Eyes Closed|last=Ayodele|first=Wole|date=4 October 2010|access-date=7 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720075247/http://www.thisdaylive.com/articles/in-taraba-jonathan-can-sleep-with-two-eyes-closed/77445/|archive-date=20 July 2011|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Ko o golloowo laamu, o woniino Komisinaajo ndema e nder diiwaan Taraba hakkunde 1999 e 2003 e nder laamu Jolly Nyame..<ref name="Dtrust20080626">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200806260397.html|title=Past Governments Have Failed Taraba - Bwacha|work=Daily Trust|last=Agbese|first=Andrew|date=26 June 2008|access-date=7 May 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref> Bwacha suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam lesdi Donga / Ussa / Takum, o ɗon mari haaje gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe polis.<ref>{{cite web|url=http://www.leadershipeditors.com/ns/index.php?option=com_content&view=article&id=22226:-julius-aminu-and-michael-oche&catid=32:politics&Itemid=150|title=Southern Taraba: Clash Of Ambitions And Power|date=29 December 2010|last1=Aminu|first1=Julius|last2=Oche|first2=Michael|access-date=7 May 2011}}{{Dead link|date=December 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E wooteeji abriil 2007 o dañii ɗaɓɓaande ngam heɓde jooɗorde Senaa. Senaa leydi Najeriya Ko ɓuri yiɗeede e guwerneer Danbaba Suntai, Bwacha heɓiino wooteeji gardagol leydi (PDP) ngam suɓaade jooɗorde senaa Taraba Sud e lewru Yarkomaa 2011 tawi alaa ko luulndii senaateer jooni oo, hono Joel Danlami Ikenya, gonɗo e dogde ngam suɓaade guwerneer. Ñalnde 9 lewru Abriil hitaande 2011, Bwacha heɓi 106 172 woote, o ardii Aliyu mo fedde Action Congress (ACN) heɓi 80 256 woote..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_4078.html|title=Emmanuel Bwacha|work=AfDevInfo|access-date=7 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121007194357/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_4078.html|archive-date=7 October 2012}}</ref> Senator Bwacha woni kanndidaa Guwerneer APC e nder diiwaan Taraba. == Tuugnorgal == gnr1p2ej7bt9tmjwdmro0e0hpsep9o8 181293 181292 2026-08-05T18:11:49Z Ilya Discuss 10103 181293 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Bwacha CON''' (jibinaa ko 15 lewru Duujal hitaande 1962) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Taraba Sud tuggi 2011 haa 2023. O suɓaama e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2011, o suɓaama kadi e les njiimaandi1011 wooteeji.<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/taraba-newcomers-will-be-busy-learning-the-ropes/|location=Lagos, Nigeria|title=Taraba: Newcomers Will Be Busy Learning The Ropes|last=Akpeji|first=Charles|date=5 April 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Emmanuel Bwacha returns to senate for the third time|url=https://www.today.ng/news/politics/emmanuel-bwacha-returns-senate-third-time-198283/|last=Umoren|first=Brendan|date=26 February 2019|website=Today|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Inec declares winners of Taraba Senatorial Race|url=https://channelstv.com/2019/02/28/inec-declares-senator-shuaibu-winner-of-taraba-senatorial-race/|website=[[Channels TV]]|date=28 February 2019|last=Nathaniel|first=Soonest|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite news|title=Full list of 101 senators-elect to get Certificate of Returns|url=https://www.blueprint.ng/214620-2/|location=Abuja, Nigeria|date=14 March 2019|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> == Nguurndam, == jaŋde, e golle puɗɗaaɗe Bwacha jibinaa ko e nokku laamu Donga e nder diiwaan Taraba. Omo jogii Dipolomaaji jaŋde e nder njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/in-taraba-jonathan-can-sleep-with-two-eyes-closed/77445/|title=In Taraba, Jonathan Can Sleep with Two Eyes Closed|last=Ayodele|first=Wole|date=4 October 2010|access-date=7 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720075247/http://www.thisdaylive.com/articles/in-taraba-jonathan-can-sleep-with-two-eyes-closed/77445/|archive-date=20 July 2011|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Ko o golloowo laamu, o woniino Komisinaajo ndema e nder diiwaan Taraba hakkunde 1999 e 2003 e nder laamu Jolly Nyame..<ref name="Dtrust20080626">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200806260397.html|title=Past Governments Have Failed Taraba - Bwacha|work=Daily Trust|last=Agbese|first=Andrew|date=26 June 2008|access-date=7 May 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref> Bwacha suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam lesdi Donga / Ussa / Takum, o ɗon mari haaje gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007.<ref>{{cite news|url=http://www.nationalaccordnewspaper.com/index.php?option=com_content&view=article&id=193:tarabas-senatorial-race-heading-for-the-last-lap&catid=54:political-analysis&Itemid=82|location=Abuja, Nigeria|title=Taraba's Senatorial race: Heading for the last lap|date=22 March 2011|author=Aby Iorzua Shaagba|access-date=7 May 2011|newspaper=National Accord}} {{Dead link|date=August 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe polis.<ref>{{cite web|url=http://www.leadershipeditors.com/ns/index.php?option=com_content&view=article&id=22226:-julius-aminu-and-michael-oche&catid=32:politics&Itemid=150|title=Southern Taraba: Clash Of Ambitions And Power|date=29 December 2010|last1=Aminu|first1=Julius|last2=Oche|first2=Michael|access-date=7 May 2011}}{{Dead link|date=December 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E wooteeji abriil 2007 o dañii ɗaɓɓaande ngam heɓde jooɗorde Senaa. Senaa leydi Najeriya Ko ɓuri yiɗeede e guwerneer Danbaba Suntai, Bwacha heɓiino wooteeji gardagol leydi (PDP) ngam suɓaade jooɗorde senaa Taraba Sud e lewru Yarkomaa 2011 tawi alaa ko luulndii senaateer jooni oo, hono Joel Danlami Ikenya, gonɗo e dogde ngam suɓaade guwerneer. Ñalnde 9 lewru Abriil hitaande 2011, Bwacha heɓi 106 172 woote, o ardii Aliyu mo fedde Action Congress (ACN) heɓi 80 256 woote..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_4078.html|title=Emmanuel Bwacha|work=AfDevInfo|access-date=7 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121007194357/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_4078.html|archive-date=7 October 2012}}</ref> Senator Bwacha woni kanndidaa Guwerneer APC e nder diiwaan Taraba. == Tuugnorgal == e8aphs454d1ys44c01pi179ogirpd9e 181294 181293 2026-08-05T18:12:49Z Ilya Discuss 10103 181294 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Bwacha CON''' (jibinaa ko 15 lewru Duujal hitaande 1962) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Taraba Sud tuggi 2011 haa 2023. O suɓaama e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2011, o suɓaama kadi e les njiimaandi1011 wooteeji.<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/taraba-newcomers-will-be-busy-learning-the-ropes/|location=Lagos, Nigeria|title=Taraba: Newcomers Will Be Busy Learning The Ropes|last=Akpeji|first=Charles|date=5 April 2015|access-date=29 August 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Emmanuel Bwacha returns to senate for the third time|url=https://www.today.ng/news/politics/emmanuel-bwacha-returns-senate-third-time-198283/|last=Umoren|first=Brendan|date=26 February 2019|website=Today|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite web|title=Inec declares winners of Taraba Senatorial Race|url=https://channelstv.com/2019/02/28/inec-declares-senator-shuaibu-winner-of-taraba-senatorial-race/|website=[[Channels TV]]|date=28 February 2019|last=Nathaniel|first=Soonest|access-date=29 August 2024}}</ref><ref>{{cite news|title=Full list of 101 senators-elect to get Certificate of Returns|url=https://www.blueprint.ng/214620-2/|location=Abuja, Nigeria|date=14 March 2019|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref> == Nguurndam, == jaŋde, e golle puɗɗaaɗe Bwacha jibinaa ko e nokku laamu Donga e nder diiwaan Taraba. Omo jogii Dipolomaaji jaŋde e nder njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar.<ref>{{cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/in-taraba-jonathan-can-sleep-with-two-eyes-closed/77445/|title=In Taraba, Jonathan Can Sleep with Two Eyes Closed|last=Ayodele|first=Wole|date=4 October 2010|access-date=7 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110720075247/http://www.thisdaylive.com/articles/in-taraba-jonathan-can-sleep-with-two-eyes-closed/77445/|archive-date=20 July 2011|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Ko o golloowo laamu, o woniino Komisinaajo ndema e nder diiwaan Taraba hakkunde 1999 e 2003 e nder laamu Jolly Nyame..<ref name="Dtrust20080626">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200806260397.html|title=Past Governments Have Failed Taraba - Bwacha|work=Daily Trust|last=Agbese|first=Andrew|date=26 June 2008|access-date=7 May 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref> Bwacha suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam lesdi Donga / Ussa / Takum, o ɗon mari haaje gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007.<ref>{{cite news|url=http://www.nationalaccordnewspaper.com/index.php?option=com_content&view=article&id=193:tarabas-senatorial-race-heading-for-the-last-lap&catid=54:political-analysis&Itemid=82|location=Abuja, Nigeria|title=Taraba's Senatorial race: Heading for the last lap|date=22 March 2011|author=Aby Iorzua Shaagba|access-date=7 May 2011|newspaper=National Accord}} {{Dead link|date=August 2024|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Ko kanko wonnoo hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko faati e geɗe polis.<ref>{{cite web|url=http://www.leadershipeditors.com/ns/index.php?option=com_content&view=article&id=22226:-julius-aminu-and-michael-oche&catid=32:politics&Itemid=150|title=Southern Taraba: Clash Of Ambitions And Power|date=29 December 2010|last1=Aminu|first1=Julius|last2=Oche|first2=Michael|access-date=7 May 2011}}{{Dead link|date=December 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E wooteeji abriil 2007 o dañii ɗaɓɓaande ngam heɓde jooɗorde Senaa. Senaa leydi Najeriya Ko ɓuri yiɗeede e guwerneer Danbaba Suntai, Bwacha heɓiino wooteeji gardagol leydi (PDP) ngam suɓaade jooɗorde senaa Taraba Sud e lewru Yarkomaa 2011 tawi alaa ko luulndii senaateer jooni oo, hono Joel Danlami Ikenya, gonɗo e dogde ngam suɓaade guwerneer. Ñalnde 9 lewru Abriil hitaande 2011, Bwacha heɓi 106 172 woote, o ardii Aliyu mo fedde Action Congress (ACN) heɓi 80 256 woote..<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_4078.html|title=Emmanuel Bwacha|work=AfDevInfo|access-date=7 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121007194357/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_4078.html|archive-date=7 October 2012}}</ref> Senator Bwacha woni kanndidaa Guwerneer APC e nder diiwaan Taraba.<ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|publisher=INEC|title=Collated Senate results|access-date=7 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=19 April 2011}}</ref> == Tuugnorgal == 0k7g12t3szdenctmllywwtvk7gs2p9q Uche Chukwumerije 0 43408 181295 2026-08-05T18:16:41Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Uche Chukwumerije // c (11 lewru Yarkomaa 1939 – 19 lewru Abriil 2015), mo yimɓe heewɓe mbiyata "Sehil Chukwumerije" sabu ko o goongɗinɗo sosiyaalist en e nder nguurndam makko, suɓaama senaateer to leydi Nijeer e lewru abriil 2003, o lomtii diiwaan senaateeruuji Abia worgo. Nguurndam gadano Chukwumerije jibinaa ko ñalnde 11 lewru Yarkomaa hitaande 1939 to Ogoja, e nder diiwaan Cross River hannde oo, to leydi Naajeeriya. Ko kanko woni 4ɓo e ɓiɓɓe yumma makko n..." 181295 wikitext text/x-wiki Uche Chukwumerije // c (11 lewru Yarkomaa 1939 – 19 lewru Abriil 2015), mo yimɓe heewɓe mbiyata "Sehil Chukwumerije" sabu ko o goongɗinɗo sosiyaalist en e nder nguurndam makko, suɓaama senaateer to leydi Nijeer e lewru abriil 2003, o lomtii diiwaan senaateeruuji Abia worgo. Nguurndam gadano Chukwumerije jibinaa ko ñalnde 11 lewru Yarkomaa hitaande 1939 to Ogoja, e nder diiwaan Cross River hannde oo, to leydi Naajeeriya. Ko kanko woni 4ɓo e ɓiɓɓe yumma makko njeetato : Daniyaal, Roland, Ahamefula (Joe), Ucheruaka, Ifeyinwa, Rosa, Ochi, Onyekozuoro (Onyex). Jaangirde O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Metodist, to Nkwoagu, to Isuochi, to diiwaan Abia, e hitaande 1943-1952 ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Laamɗo men, Onitsha, hitaande 1953-1957; Koolaaɗo kuuɓal Ibadan, 1958–61, ɗo o janngi faggudu ; Koolaaɗo kuuɓal Biibal Goonɗinal, Sango-Ota, 1991-92. Fuɗɗoode golle Biro Feere Hooreejo, Jaaynde Ñalnde, 1961; News Desk, fedde jaayndeeji leydi Nijeer (jooni FRCN); Golle politik Chukwumerije wonnoo ko jaagorgal kumpital e pinal e les njiimaandi seneraal Ibraahiima Babangida e les njiimaandi laamu ngenndiwal joofnirde Ernest Shonekan. Senaa E nder Republique nayaɓere, Chukwumerije suɓaama e Senaa e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi, kono o yani e ardorde lannda nde o salii Ajendaaji manndaa tataɓo. Chukwumerije, haa jooni, woppii fedde Leƴƴi Jahruɗi yeeso e hitaande 2006, o suɓaa kadi e nder Senaa ñalnde 28 abriil 2007. Chukwumerije suɓaama kadi e dow laylaytol PDP e wooteeji lewru abriil 2011. O maayi ko e biro kanseer ɓuuɓɗo e hitaande 2015. Caalaje Chukwumerije ko debbo laamɗo debbo biyeteeɗo Gloria N. Iweka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe njeetato : Che Chidi (1974-), Kwame Ekwueme (1975-1995), Azuka Juachi (1976-), Dikeogu Egwuatu (1979-), Chaka Ikenna (1980-), Uchemruaka Obinna (1982-), e ɓiɗɓe ɗiɗo (Kelechi Chizie13o9) (1983-). Chukwumerije e laamɗo debbo biyeteeɗo Iweka ceertii e hitaande 1988. E hitaande 1995,O maayi ɓiyiiko biyeteeɗo Kwame e aksidaa oto.Gooto e ɓiɓɓe maɓɓe Chika heɓi njeenaari njamndi e nder pijirlooji Olimpiyaaji 2008 to Pekin. Ɓiɗɗo goɗɗo, Dike, ko winndiyanke Naajeeriya, haaloowo e jamaanu, yimoowo performance. Tuugnorgal jh3w6v1v7mec4l8voak7pg1zukir6qv 181296 181295 2026-08-05T18:17:09Z Ilya Discuss 10103 181296 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Uche Chukwumerije // c (11 lewru Yarkomaa 1939 – 19 lewru Abriil 2015), mo yimɓe heewɓe mbiyata "Sehil Chukwumerije" sabu ko o goongɗinɗo sosiyaalist en e nder nguurndam makko, suɓaama senaateer to leydi Nijeer e lewru abriil 2003, o lomtii diiwaan senaateeruuji Abia worgo. Nguurndam gadano Chukwumerije jibinaa ko ñalnde 11 lewru Yarkomaa hitaande 1939 to Ogoja, e nder diiwaan Cross River hannde oo, to leydi Naajeeriya. Ko kanko woni 4ɓo e ɓiɓɓe yumma makko njeetato : Daniyaal, Roland, Ahamefula (Joe), Ucheruaka, Ifeyinwa, Rosa, Ochi, Onyekozuoro (Onyex). Jaangirde O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Metodist, to Nkwoagu, to Isuochi, to diiwaan Abia, e hitaande 1943-1952 ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Laamɗo men, Onitsha, hitaande 1953-1957; Koolaaɗo kuuɓal Ibadan, 1958–61, ɗo o janngi faggudu ; Koolaaɗo kuuɓal Biibal Goonɗinal, Sango-Ota, 1991-92. Fuɗɗoode golle Biro Feere Hooreejo, Jaaynde Ñalnde, 1961; News Desk, fedde jaayndeeji leydi Nijeer (jooni FRCN); Golle politik Chukwumerije wonnoo ko jaagorgal kumpital e pinal e les njiimaandi seneraal Ibraahiima Babangida e les njiimaandi laamu ngenndiwal joofnirde Ernest Shonekan. Senaa E nder Republique nayaɓere, Chukwumerije suɓaama e Senaa e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi, kono o yani e ardorde lannda nde o salii Ajendaaji manndaa tataɓo. Chukwumerije, haa jooni, woppii fedde Leƴƴi Jahruɗi yeeso e hitaande 2006, o suɓaa kadi e nder Senaa ñalnde 28 abriil 2007. Chukwumerije suɓaama kadi e dow laylaytol PDP e wooteeji lewru abriil 2011. O maayi ko e biro kanseer ɓuuɓɗo e hitaande 2015. Caalaje Chukwumerije ko debbo laamɗo debbo biyeteeɗo Gloria N. Iweka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe njeetato : Che Chidi (1974-), Kwame Ekwueme (1975-1995), Azuka Juachi (1976-), Dikeogu Egwuatu (1979-), Chaka Ikenna (1980-), Uchemruaka Obinna (1982-), e ɓiɗɓe ɗiɗo (Kelechi Chizie13o9) (1983-). Chukwumerije e laamɗo debbo biyeteeɗo Iweka ceertii e hitaande 1988. E hitaande 1995,O maayi ɓiyiiko biyeteeɗo Kwame e aksidaa oto.Gooto e ɓiɓɓe maɓɓe Chika heɓi njeenaari njamndi e nder pijirlooji Olimpiyaaji 2008 to Pekin. Ɓiɗɗo goɗɗo, Dike, ko winndiyanke Naajeeriya, haaloowo e jamaanu, yimoowo performance. Tuugnorgal dol39yvz9d45au8oehk5fbonz84432z 181297 181296 2026-08-05T18:19:30Z Ilya Discuss 10103 181297 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uche Chukwumerije //''' c (11 lewru Yarkomaa 1939 – 19 lewru Abriil 2015), mo yimɓe heewɓe mbiyata "Sehil Chukwumerije" sabu ko o goongɗinɗo sosiyaalist en e nder nguurndam makko, suɓaama senaateer to leydi Nijeer e lewru abriil 2003, o lomtii diiwaan senaateeruuji Abia worgo. Nguurndam gadano Chukwumerije jibinaa ko ñalnde 11 lewru Yarkomaa hitaande 1939 to Ogoja, e nder diiwaan Cross River hannde oo, to leydi Naajeeriya. Ko kanko woni 4ɓo e ɓiɓɓe yumma makko njeetato : Daniyaal, Roland, Ahamefula (Joe), Ucheruaka, Ifeyinwa, Rosa, Ochi, Onyekozuoro (Onyex). Jaangirde O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Metodist, to Nkwoagu, to Isuochi, to diiwaan Abia, e hitaande 1943-1952 ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Laamɗo men, Onitsha, hitaande 1953-1957; Koolaaɗo kuuɓal Ibadan, 1958–61, ɗo o janngi faggudu ; Koolaaɗo kuuɓal Biibal Goonɗinal, Sango-Ota, 1991-92. Fuɗɗoode golle Biro Feere Hooreejo, Jaaynde Ñalnde, 1961; News Desk, fedde jaayndeeji leydi Nijeer (jooni FRCN); == Golle politik == Chukwumerije wonnoo ko jaagorgal kumpital e pinal e les njiimaandi seneraal Ibraahiima Babangida e les njiimaandi laamu ngenndiwal joofnirde Ernest Shonekan. Senaa E nder Republique nayaɓere, Chukwumerije suɓaama e Senaa e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi, kono o yani e ardorde lannda nde o salii Ajendaaji manndaa tataɓo. Chukwumerije, haa jooni, woppii fedde Leƴƴi Jahruɗi yeeso e hitaande 2006, o suɓaa kadi e nder Senaa ñalnde 28 abriil 2007. Chukwumerije suɓaama kadi e dow laylaytol PDP e wooteeji lewru abriil 2011. O maayi ko e biro kanseer ɓuuɓɗo e hitaande 2015. Caalaje Chukwumerije ko debbo laamɗo debbo biyeteeɗo Gloria N. Iweka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe njeetato : Che Chidi (1974-), Kwame Ekwueme (1975-1995), Azuka Juachi (1976-), Dikeogu Egwuatu (1979-), Chaka Ikenna (1980-), Uchemruaka Obinna (1982-), e ɓiɗɓe ɗiɗo (Kelechi Chizie13o9) (1983-). Chukwumerije e laamɗo debbo biyeteeɗo Iweka ceertii e hitaande 1988. E hitaande 1995,O maayi ɓiyiiko biyeteeɗo Kwame e aksidaa oto. Gooto e ɓiɓɓe maɓɓe Chika heɓi njeenaari njamndi e nder pijirlooji Olimpiyaaji 2008 to Pekin. Ɓiɗɗo goɗɗo, Dike, ko winndiyanke Naajeeriya, haaloowo e jamaanu, yimoowo performance. == Tuugnorgal == 3v3jec29d2csyre2e9xv9ulznzmafhn 181298 181297 2026-08-05T18:21:04Z Ilya Discuss 10103 181298 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uche Chukwumerije //''' c (11 lewru Yarkomaa 1939 – 19 lewru Abriil 2015), mo yimɓe heewɓe mbiyata "Sehil Chukwumerije" sabu ko o goongɗinɗo sosiyaalist en e nder nguurndam makko, suɓaama senaateer to leydi Nijeer e lewru abriil 2003, o lomtii diiwaan senaateeruuji Abia worgo. Nguurndam gadano Chukwumerije jibinaa ko ñalnde 11 lewru Yarkomaa hitaande 1939 to Ogoja, e nder diiwaan Cross River hannde oo, to leydi Naajeeriya.<ref name=":1" />.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/181721-how-senator-uche-chukwumerije-died-family.html|title=How Senator Uche Chukwumerije died - Family|last=Emmanuel|first=Ogala|date=2015-04-19|language=en-GB|access-date=2020-01-22|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Ko kanko woni 4ɓo e ɓiɓɓe yumma makko njeetato : Daniyaal, Roland, Ahamefula (Joe), Ucheruaka, Ifeyinwa, Rosa, Ochi, Onyekozuoro (Onyex). Jaangirde O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Metodist, to Nkwoagu, to Isuochi, to diiwaan Abia, e hitaande 1943-1952 ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Laamɗo men, Onitsha, hitaande 1953-1957; Koolaaɗo kuuɓal Ibadan, 1958–61, ɗo o janngi faggudu ; Koolaaɗo kuuɓal Biibal Goonɗinal, Sango-Ota, 1991-92. Fuɗɗoode golle Biro Feere Hooreejo, Jaaynde Ñalnde, 1961; News Desk, fedde jaayndeeji leydi Nijeer (jooni FRCN); == Golle politik == Chukwumerije wonnoo ko jaagorgal kumpital e pinal e les njiimaandi seneraal Ibraahiima Babangida e les njiimaandi laamu ngenndiwal joofnirde Ernest Shonekan. Senaa E nder Republique nayaɓere, Chukwumerije suɓaama e Senaa e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi, kono o yani e ardorde lannda nde o salii Ajendaaji manndaa tataɓo. Chukwumerije, haa jooni, woppii fedde Leƴƴi Jahruɗi yeeso e hitaande 2006, o suɓaa kadi e nder Senaa ñalnde 28 abriil 2007. Chukwumerije suɓaama kadi e dow laylaytol PDP e wooteeji lewru abriil 2011. O maayi ko e biro kanseer ɓuuɓɗo e hitaande 2015. Caalaje Chukwumerije ko debbo laamɗo debbo biyeteeɗo Gloria N. Iweka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe njeetato : Che Chidi (1974-), Kwame Ekwueme (1975-1995), Azuka Juachi (1976-), Dikeogu Egwuatu (1979-), Chaka Ikenna (1980-), Uchemruaka Obinna (1982-), e ɓiɗɓe ɗiɗo (Kelechi Chizie13o9) (1983-). Chukwumerije e laamɗo debbo biyeteeɗo Iweka ceertii e hitaande 1988. E hitaande 1995,O maayi ɓiyiiko biyeteeɗo Kwame e aksidaa oto. Gooto e ɓiɓɓe maɓɓe Chika heɓi njeenaari njamndi e nder pijirlooji Olimpiyaaji 2008 to Pekin. Ɓiɗɗo goɗɗo, Dike, ko winndiyanke Naajeeriya, haaloowo e jamaanu, yimoowo performance. == Tuugnorgal == kzjcsr3ucc78d8f83jban0t6mlv6tzk 181299 181298 2026-08-05T18:22:20Z Ilya Discuss 10103 181299 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uche Chukwumerije //''' c (11 lewru Yarkomaa 1939 – 19 lewru Abriil 2015), mo yimɓe heewɓe mbiyata "Sehil Chukwumerije" sabu ko o goongɗinɗo sosiyaalist en e nder nguurndam makko, suɓaama senaateer to leydi Nijeer e lewru abriil 2003, o lomtii diiwaan senaateeruuji Abia worgo. Nguurndam gadano Chukwumerije jibinaa ko ñalnde 11 lewru Yarkomaa hitaande 1939 to Ogoja, e nder diiwaan Cross River hannde oo, to leydi Naajeeriya.<ref name=":1" />.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/181721-how-senator-uche-chukwumerije-died-family.html|title=How Senator Uche Chukwumerije died - Family|last=Emmanuel|first=Ogala|date=2015-04-19|language=en-GB|access-date=2020-01-22|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Ko kanko woni 4ɓo e ɓiɓɓe yumma makko njeetato : Daniyaal, Roland, Ahamefula (Joe), Ucheruaka, Ifeyinwa, Rosa, Ochi, Onyekozuoro (Onyex). Jaangirde O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Metodist, to Nkwoagu, to Isuochi, to diiwaan Abia, e hitaande 1943-1952 ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Laamɗo men, Onitsha, hitaande 1953-1957; Koolaaɗo kuuɓal Ibadan, 1958–61, ɗo o janngi faggudu ; Koolaaɗo kuuɓal Biibal Goonɗinal, Sango-Ota, 1991-92.<ref>{{Cite web|title=Revealed: Senator Uche Chukwumerije – How He Passed On and Who He Was!|url=https://www.thenigerianvoice.com/news/176583/revealed-senator-uche-chukwumerije-how-he-passed-on-and-w.html|access-date=2022-09-02|website=Nigerian Voice}}</ref> Fuɗɗoode golle Biro Feere Hooreejo, Jaaynde Ñalnde, 1961; News Desk, fedde jaayndeeji leydi Nijeer (jooni FRCN); == Golle politik == Chukwumerije wonnoo ko jaagorgal kumpital e pinal e les njiimaandi seneraal Ibraahiima Babangida e les njiimaandi laamu ngenndiwal joofnirde Ernest Shonekan. Senaa E nder Republique nayaɓere, Chukwumerije suɓaama e Senaa e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi, kono o yani e ardorde lannda nde o salii Ajendaaji manndaa tataɓo. Chukwumerije, haa jooni, woppii fedde Leƴƴi Jahruɗi yeeso e hitaande 2006, o suɓaa kadi e nder Senaa ñalnde 28 abriil 2007. Chukwumerije suɓaama kadi e dow laylaytol PDP e wooteeji lewru abriil 2011. O maayi ko e biro kanseer ɓuuɓɗo e hitaande 2015. Caalaje Chukwumerije ko debbo laamɗo debbo biyeteeɗo Gloria N. Iweka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe njeetato : Che Chidi (1974-), Kwame Ekwueme (1975-1995), Azuka Juachi (1976-), Dikeogu Egwuatu (1979-), Chaka Ikenna (1980-), Uchemruaka Obinna (1982-), e ɓiɗɓe ɗiɗo (Kelechi Chizie13o9) (1983-). Chukwumerije e laamɗo debbo biyeteeɗo Iweka ceertii e hitaande 1988. E hitaande 1995,O maayi ɓiyiiko biyeteeɗo Kwame e aksidaa oto. Gooto e ɓiɓɓe maɓɓe Chika heɓi njeenaari njamndi e nder pijirlooji Olimpiyaaji 2008 to Pekin. Ɓiɗɗo goɗɗo, Dike, ko winndiyanke Naajeeriya, haaloowo e jamaanu, yimoowo performance. == Tuugnorgal == j8elz7fcqtseevjblg251js822cjycc 181300 181299 2026-08-05T18:24:09Z Ilya Discuss 10103 181300 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uche Chukwumerije //''' c (11 lewru Yarkomaa 1939 – 19 lewru Abriil 2015), mo yimɓe heewɓe mbiyata "Sehil Chukwumerije" sabu ko o goongɗinɗo sosiyaalist en e nder nguurndam makko, suɓaama senaateer to leydi Nijeer e lewru abriil 2003, o lomtii diiwaan senaateeruuji Abia worgo. Nguurndam gadano Chukwumerije jibinaa ko ñalnde 11 lewru Yarkomaa hitaande 1939 to Ogoja, e nder diiwaan Cross River hannde oo, to leydi Naajeeriya.<ref name=":1" />.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/181721-how-senator-uche-chukwumerije-died-family.html|title=How Senator Uche Chukwumerije died - Family|last=Emmanuel|first=Ogala|date=2015-04-19|language=en-GB|access-date=2020-01-22|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Ko kanko woni 4ɓo e ɓiɓɓe yumma makko njeetato : Daniyaal, Roland, Ahamefula (Joe), Ucheruaka, Ifeyinwa, Rosa, Ochi, Onyekozuoro (Onyex). Jaangirde O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Metodist, to Nkwoagu, to Isuochi, to diiwaan Abia, e hitaande 1943-1952 ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Laamɗo men, Onitsha, hitaande 1953-1957; Koolaaɗo kuuɓal Ibadan, 1958–61, ɗo o janngi faggudu ; Koolaaɗo kuuɓal Biibal Goonɗinal, Sango-Ota, 1991-92.<ref>{{Cite web|title=Revealed: Senator Uche Chukwumerije – How He Passed On and Who He Was!|url=https://www.thenigerianvoice.com/news/176583/revealed-senator-uche-chukwumerije-how-he-passed-on-and-w.html|access-date=2022-09-02|website=Nigerian Voice}}</ref> Fuɗɗoode golle Biro Feere Hooreejo, Jaaynde Ñalnde, 1961; News Desk, fedde jaayndeeji leydi Nijeer (jooni FRCN);<ref name=":12">{{Cite news|title=RIOTING ERUPTS IN NIGERIA OVER CANCELLATION OF VOTE|language=en-US|work=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1993/07/06/rioting-erupts-in-nigeria-over-cancellation-of-vote/17b9cc53-a8a8-47ac-b5bd-8285e1c52495/|access-date=2021-03-10|issn=0190-8286}}</ref>.<ref name=":2">{{Cite news|title=Senator Chukwumerije dies of cancer|url=https://pmnewsnigeria.com/2015/04/19/senator-chukwumerije-dies-of-cancer/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-07-25|language=en-US|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> == Golle politik == Chukwumerije wonnoo ko jaagorgal kumpital e pinal e les njiimaandi seneraal Ibraahiima Babangida e les njiimaandi laamu ngenndiwal joofnirde Ernest Shonekan. Senaa E nder Republique nayaɓere, Chukwumerije suɓaama e Senaa e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi, kono o yani e ardorde lannda nde o salii Ajendaaji manndaa tataɓo. Chukwumerije, haa jooni, woppii fedde Leƴƴi Jahruɗi yeeso e hitaande 2006, o suɓaa kadi e nder Senaa ñalnde 28 abriil 2007. Chukwumerije suɓaama kadi e dow laylaytol PDP e wooteeji lewru abriil 2011. O maayi ko e biro kanseer ɓuuɓɗo e hitaande 2015. Caalaje Chukwumerije ko debbo laamɗo debbo biyeteeɗo Gloria N. Iweka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe njeetato : Che Chidi (1974-), Kwame Ekwueme (1975-1995), Azuka Juachi (1976-), Dikeogu Egwuatu (1979-), Chaka Ikenna (1980-), Uchemruaka Obinna (1982-), e ɓiɗɓe ɗiɗo (Kelechi Chizie13o9) (1983-). Chukwumerije e laamɗo debbo biyeteeɗo Iweka ceertii e hitaande 1988. E hitaande 1995,O maayi ɓiyiiko biyeteeɗo Kwame e aksidaa oto. Gooto e ɓiɓɓe maɓɓe Chika heɓi njeenaari njamndi e nder pijirlooji Olimpiyaaji 2008 to Pekin. Ɓiɗɗo goɗɗo, Dike, ko winndiyanke Naajeeriya, haaloowo e jamaanu, yimoowo performance. == Tuugnorgal == kssvacf5pk1hezo4cjaqj8q74q27fj9 181301 181300 2026-08-05T18:25:13Z Ilya Discuss 10103 181301 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uche Chukwumerije //''' c (11 lewru Yarkomaa 1939 – 19 lewru Abriil 2015), mo yimɓe heewɓe mbiyata "Sehil Chukwumerije" sabu ko o goongɗinɗo sosiyaalist en e nder nguurndam makko, suɓaama senaateer to leydi Nijeer e lewru abriil 2003, o lomtii diiwaan senaateeruuji Abia worgo. Nguurndam gadano Chukwumerije jibinaa ko ñalnde 11 lewru Yarkomaa hitaande 1939 to Ogoja, e nder diiwaan Cross River hannde oo, to leydi Naajeeriya.<ref name=":1" />.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/181721-how-senator-uche-chukwumerije-died-family.html|title=How Senator Uche Chukwumerije died - Family|last=Emmanuel|first=Ogala|date=2015-04-19|language=en-GB|access-date=2020-01-22|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Ko kanko woni 4ɓo e ɓiɓɓe yumma makko njeetato : Daniyaal, Roland, Ahamefula (Joe), Ucheruaka, Ifeyinwa, Rosa, Ochi, Onyekozuoro (Onyex). Jaangirde O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Metodist, to Nkwoagu, to Isuochi, to diiwaan Abia, e hitaande 1943-1952 ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Laamɗo men, Onitsha, hitaande 1953-1957; Koolaaɗo kuuɓal Ibadan, 1958–61, ɗo o janngi faggudu ; Koolaaɗo kuuɓal Biibal Goonɗinal, Sango-Ota, 1991-92.<ref>{{Cite web|title=Revealed: Senator Uche Chukwumerije – How He Passed On and Who He Was!|url=https://www.thenigerianvoice.com/news/176583/revealed-senator-uche-chukwumerije-how-he-passed-on-and-w.html|access-date=2022-09-02|website=Nigerian Voice}}</ref> Fuɗɗoode golle Biro Feere Hooreejo, Jaaynde Ñalnde, 1961; News Desk, fedde jaayndeeji leydi Nijeer (jooni FRCN);<ref name=":12">{{Cite news|title=RIOTING ERUPTS IN NIGERIA OVER CANCELLATION OF VOTE|language=en-US|work=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1993/07/06/rioting-erupts-in-nigeria-over-cancellation-of-vote/17b9cc53-a8a8-47ac-b5bd-8285e1c52495/|access-date=2021-03-10|issn=0190-8286}}</ref>.<ref name=":2">{{Cite news|title=Senator Chukwumerije dies of cancer|url=https://pmnewsnigeria.com/2015/04/19/senator-chukwumerije-dies-of-cancer/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-07-25|language=en-US|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> == Golle politik == Chukwumerije wonnoo ko jaagorgal kumpital e pinal e les njiimaandi seneraal Ibraahiima Babangida e les njiimaandi laamu ngenndiwal joofnirde Ernest Shonekan.<ref name=":5">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/2015/04/sen-chukwumerije-dies-at-75/|location=Lagos, Nigeria|title=Sen. Chukwumerije dies at 75|access-date=2017-12-22|language=en-US|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Senaa E nder Republique nayaɓere, Chukwumerije suɓaama e Senaa e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi, kono o yani e ardorde lannda nde o salii Ajendaaji manndaa tataɓo. Chukwumerije, haa jooni, woppii fedde Leƴƴi Jahruɗi yeeso e hitaande 2006, o suɓaa kadi e nder Senaa ñalnde 28 abriil 2007. Chukwumerije suɓaama kadi e dow laylaytol PDP e wooteeji lewru abriil 2011. O maayi ko e biro kanseer ɓuuɓɗo e hitaande 2015. Caalaje Chukwumerije ko debbo laamɗo debbo biyeteeɗo Gloria N. Iweka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe njeetato : Che Chidi (1974-), Kwame Ekwueme (1975-1995), Azuka Juachi (1976-), Dikeogu Egwuatu (1979-), Chaka Ikenna (1980-), Uchemruaka Obinna (1982-), e ɓiɗɓe ɗiɗo (Kelechi Chizie13o9) (1983-). Chukwumerije e laamɗo debbo biyeteeɗo Iweka ceertii e hitaande 1988. E hitaande 1995,O maayi ɓiyiiko biyeteeɗo Kwame e aksidaa oto. Gooto e ɓiɓɓe maɓɓe Chika heɓi njeenaari njamndi e nder pijirlooji Olimpiyaaji 2008 to Pekin. Ɓiɗɗo goɗɗo, Dike, ko winndiyanke Naajeeriya, haaloowo e jamaanu, yimoowo performance. == Tuugnorgal == o5fho3ngcx6u80c014jry7f086art28 181302 181301 2026-08-05T18:27:27Z Ilya Discuss 10103 181302 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Uche Chukwumerije //''' c (11 lewru Yarkomaa 1939 – 19 lewru Abriil 2015), mo yimɓe heewɓe mbiyata "Sehil Chukwumerije" sabu ko o goongɗinɗo sosiyaalist en e nder nguurndam makko, suɓaama senaateer to leydi Nijeer e lewru abriil 2003, o lomtii diiwaan senaateeruuji Abia worgo. Nguurndam gadano Chukwumerije jibinaa ko ñalnde 11 lewru Yarkomaa hitaande 1939 to Ogoja, e nder diiwaan Cross River hannde oo, to leydi Naajeeriya.<ref name=":1" />.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/181721-how-senator-uche-chukwumerije-died-family.html|title=How Senator Uche Chukwumerije died - Family|last=Emmanuel|first=Ogala|date=2015-04-19|language=en-GB|access-date=2020-01-22|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Ko kanko woni 4ɓo e ɓiɓɓe yumma makko njeetato : Daniyaal, Roland, Ahamefula (Joe), Ucheruaka, Ifeyinwa, Rosa, Ochi, Onyekozuoro (Onyex). Jaangirde O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Metodist, to Nkwoagu, to Isuochi, to diiwaan Abia, e hitaande 1943-1952 ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Laamɗo men, Onitsha, hitaande 1953-1957; Koolaaɗo kuuɓal Ibadan, 1958–61, ɗo o janngi faggudu ; Koolaaɗo kuuɓal Biibal Goonɗinal, Sango-Ota, 1991-92.<ref>{{Cite web|title=Revealed: Senator Uche Chukwumerije – How He Passed On and Who He Was!|url=https://www.thenigerianvoice.com/news/176583/revealed-senator-uche-chukwumerije-how-he-passed-on-and-w.html|access-date=2022-09-02|website=Nigerian Voice}}</ref> Fuɗɗoode golle Biro Feere Hooreejo, Jaaynde Ñalnde, 1961; News Desk, fedde jaayndeeji leydi Nijeer (jooni FRCN);<ref name=":12">{{Cite news|title=RIOTING ERUPTS IN NIGERIA OVER CANCELLATION OF VOTE|language=en-US|work=Washington Post|url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1993/07/06/rioting-erupts-in-nigeria-over-cancellation-of-vote/17b9cc53-a8a8-47ac-b5bd-8285e1c52495/|access-date=2021-03-10|issn=0190-8286}}</ref>.<ref name=":2">{{Cite news|title=Senator Chukwumerije dies of cancer|url=https://pmnewsnigeria.com/2015/04/19/senator-chukwumerije-dies-of-cancer/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-07-25|language=en-US|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> == Golle politik == Chukwumerije wonnoo ko jaagorgal kumpital e pinal e les njiimaandi seneraal Ibraahiima Babangida e les njiimaandi laamu ngenndiwal joofnirde Ernest Shonekan.<ref name=":5">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/2015/04/sen-chukwumerije-dies-at-75/|location=Lagos, Nigeria|title=Sen. Chukwumerije dies at 75|access-date=2017-12-22|language=en-US|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Senaa E nder Republique nayaɓere, Chukwumerije suɓaama e Senaa e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi, kono o yani e ardorde lannda nde o salii Ajendaaji manndaa tataɓo. Chukwumerije, haa jooni, woppii fedde Leƴƴi Jahruɗi yeeso e hitaande 2006, o suɓaa kadi e nder Senaa ñalnde 28 abriil 2007. Chukwumerije suɓaama kadi e dow laylaytol PDP e wooteeji lewru abriil 2011. O maayi ko e biro kanseer ɓuuɓɗo e hitaande 2015.<ref>{{Cite web|last=vivianonuorah|date=2015-05-01|title=MEET LATE SEN. UCHE CHUKWUMERIJE'S 7 KIDS|url=https://vivianonuorah.wordpress.com/2015/05/01/meet-late-sen-uche-chukwumerijes-7-kids/|access-date=2022-09-03|website=Vivys Archive|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last=Awa|first=Omiko|date=2011-12-28|title=WELCOME TO OMIKO AWA'S BLOG: Chukwumerije… The Senator and his taekwondo clan|url=http://omikoawa.blogspot.com/2011/12/chukwumerije-senator-and-his-taekwondo.html|access-date=2022-09-03|website=WELCOME TO OMIKO AWA'S BLOG}}</ref> Che Chidi (1974-), Kwame Ekwueme (1975-1995), Azuka Juachi (1976-), [[Dike Chukwumerije|Dikeogu Egwuatu]] (1979-), Chaka Ikenna (1980-), Uchemruaka Obinn.<ref name=":4" /><ref>{{Cite web|title=Dike Chukwumerije|url=https://greeninstitute.ng/dike-chukwumerije|access-date=2022-09-03|website=THE GREEN INSTITUTE|language=en-US}}</ref> Caalaje Chukwumerije ko debbo laamɗo debbo biyeteeɗo Gloria N. Iweka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe njeetato : Che Chidi (1974-), Kwame Ekwueme (1975-1995), Azuka Juachi (1976-), Dikeogu Egwuatu (1979-), Chaka Ikenna (1980-), Uchemruaka Obinna (1982-), e ɓiɗɓe ɗiɗo (Kelechi Chizie13o9) (1983-). Chukwumerije e laamɗo debbo biyeteeɗo Iweka ceertii e hitaande 1988. E hitaande 1995,O maayi ɓiyiiko biyeteeɗo Kwame e aksidaa oto. Gooto e ɓiɓɓe maɓɓe Chika heɓi njeenaari njamndi e nder pijirlooji Olimpiyaaji 2008 to Pekin. Ɓiɗɗo goɗɗo, Dike, ko winndiyanke Naajeeriya, haaloowo e jamaanu, yimoowo performance. == Tuugnorgal == nelz37adr9bw33xzbvdzsfpjby3hma7 Gyang Dalyop Datong 0 43409 181307 2026-08-05T18:36:58Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gyang Dalyop Datong (20 feebariyee 1959 – 8 sulyee 2012) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) to diiwaan Plateau. O wonti tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya e hitaande 2007. Ñalnde 12 lewru abriil hitaande 2003, o suɓaama e suudu sarɗiiji 5ɓuru e dow laylaytol ANPP, o fooli ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade mo, hono James Vwi mo PDP. O wakiiliijo diiwal lesdi Barkin Ladi/Riyom diga 2003 haa 2007. Datong maayi nyande 8 lewr..." 181307 wikitext text/x-wiki Gyang Dalyop Datong (20 feebariyee 1959 – 8 sulyee 2012) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) to diiwaan Plateau. O wonti tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya e hitaande 2007. Ñalnde 12 lewru abriil hitaande 2003, o suɓaama e suudu sarɗiiji 5ɓuru e dow laylaytol ANPP, o fooli ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade mo, hono James Vwi mo PDP. O wakiiliijo diiwal lesdi Barkin Ladi/Riyom diga 2003 haa 2007. Datong maayi nyande 8 lewru juko hitaande 2012 nde o tawtoraama juulde mawnde nde yimɓe ɓe durooɓe Fulɓe mbari haa nokkuure Maase nder laamu lesdi Riyom nder jiha Plateau. Yimɓe wonnooɓe e yanaande ndee, ko jom en kaɓirɗe en cikkatnoo ko Fulɓe kadi. Ɓawo Datong jibinaa ko ñalnde 20 feebariyee 1959. O heɓi MBBS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi MPH to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana, Legon. Ko o gardiiɗo safaara to opitaal kerecee en biyeteeɗo Vom. O woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya e nder Asamblee 5ɓo (2003–2007), o lomtii diiwaan Barkin Ladi e Riyom. E lewru oktoobar 2004, o rokki defte, binndi e kaɓirɗe e duɗe hakkundeeje to diiwaan Plateau, o anndini kadi njeenaari bursiiji wonande 40 almuudo. Golle Senaa Dowla Plateau nder leydi Naajeeriya Gyang Dalyop Datong suɓaama e nder Senaa ngenndiijo ngam diiwaan Plateau North e hitaande 2007, o fooli cukko hooreejo Senaa ɓennuɗo oo, hono Alhaji Ibraahiima Mantu.O toɗɗaama e goomuuji ko faati e Dowlaaji & Laamuuji nokkuuji, Cellal, Gaas, Taariindi, Dowlaaji Narko e Noowammbar billboards jowi ɗon mari limngal laabi feere-feere cautious haa Komitiiru Kisal Laabi Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko yowitii e N600,000.00. E nder yeewtere lewru sulyee 2008, senaateer oo siftinii wonde duuɓi 40 laamu konu nguu ko yonta mo alaa ko yahri yeeso, o wiyi wonde e nder duuɓi jeetati tan demokaraasi leydi ndii ɓeydii yahrude yeeso. E lewru suwee 2008, Datong noddii toɗɗagol jaagorde cellal lebbi seeɗa caggal nde Adenike Grange e Gabriel Adukwu ndartinaa sabu kulhuli e jokkondiral maɓɓe e kaalis nde ɓe ngoni e laamu. Ko o cukko hooreejo goomu cellal Senaa, o haali ŋakkeende kaɓirɗe cellal ngenndiije, o hollitii wonde Senaa ina golloo e kuulal cellal. E lewru Yarkomaa 2009, caggal nde hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Emmanuel Go'ar, woppitaa laamu, Datong wiyi lannda ka jaɓii waylude ardorde suudu sarɗiiji leydi ndii e gardagol Istifanus Mwansat. Tuugnorgal qslu0vczfgis9hfvfwneg44xqm4go25 181308 181307 2026-08-05T18:37:29Z Ilya Discuss 10103 181308 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gyang Dalyop Datong (20 feebariyee 1959 – 8 sulyee 2012) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) to diiwaan Plateau. O wonti tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya e hitaande 2007. Ñalnde 12 lewru abriil hitaande 2003, o suɓaama e suudu sarɗiiji 5ɓuru e dow laylaytol ANPP, o fooli ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade mo, hono James Vwi mo PDP. O wakiiliijo diiwal lesdi Barkin Ladi/Riyom diga 2003 haa 2007. Datong maayi nyande 8 lewru juko hitaande 2012 nde o tawtoraama juulde mawnde nde yimɓe ɓe durooɓe Fulɓe mbari haa nokkuure Maase nder laamu lesdi Riyom nder jiha Plateau. Yimɓe wonnooɓe e yanaande ndee, ko jom en kaɓirɗe en cikkatnoo ko Fulɓe kadi. Ɓawo Datong jibinaa ko ñalnde 20 feebariyee 1959. O heɓi MBBS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi MPH to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana, Legon. Ko o gardiiɗo safaara to opitaal kerecee en biyeteeɗo Vom. O woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya e nder Asamblee 5ɓo (2003–2007), o lomtii diiwaan Barkin Ladi e Riyom. E lewru oktoobar 2004, o rokki defte, binndi e kaɓirɗe e duɗe hakkundeeje to diiwaan Plateau, o anndini kadi njeenaari bursiiji wonande 40 almuudo. Golle Senaa Dowla Plateau nder leydi Naajeeriya Gyang Dalyop Datong suɓaama e nder Senaa ngenndiijo ngam diiwaan Plateau North e hitaande 2007, o fooli cukko hooreejo Senaa ɓennuɗo oo, hono Alhaji Ibraahiima Mantu.O toɗɗaama e goomuuji ko faati e Dowlaaji & Laamuuji nokkuuji, Cellal, Gaas, Taariindi, Dowlaaji Narko e Noowammbar billboards jowi ɗon mari limngal laabi feere-feere cautious haa Komitiiru Kisal Laabi Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko yowitii e N600,000.00. E nder yeewtere lewru sulyee 2008, senaateer oo siftinii wonde duuɓi 40 laamu konu nguu ko yonta mo alaa ko yahri yeeso, o wiyi wonde e nder duuɓi jeetati tan demokaraasi leydi ndii ɓeydii yahrude yeeso. E lewru suwee 2008, Datong noddii toɗɗagol jaagorde cellal lebbi seeɗa caggal nde Adenike Grange e Gabriel Adukwu ndartinaa sabu kulhuli e jokkondiral maɓɓe e kaalis nde ɓe ngoni e laamu. Ko o cukko hooreejo goomu cellal Senaa, o haali ŋakkeende kaɓirɗe cellal ngenndiije, o hollitii wonde Senaa ina golloo e kuulal cellal. E lewru Yarkomaa 2009, caggal nde hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Emmanuel Go'ar, woppitaa laamu, Datong wiyi lannda ka jaɓii waylude ardorde suudu sarɗiiji leydi ndii e gardagol Istifanus Mwansat. Tuugnorgal f1w3f99u0kb97h2dckj1g28bwr1qv9v 181309 181308 2026-08-05T18:40:29Z Ilya Discuss 10103 181309 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gyang Dalyop Datong''' (20 feebariyee 1959 – 8 sulyee 2012) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) to diiwaan Plateau. O wonti tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya e hitaande 2007. Ñalnde 12 lewru abriil hitaande 2003, o suɓaama e suudu sarɗiiji 5ɓuru e dow laylaytol ANPP, o fooli ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade mo, hono James Vwi mo PDP. O wakiiliijo diiwal lesdi Barkin Ladi/Riyom diga 2003 haa 2007. Datong maayi nyande 8 lewru juko hitaande 2012 nde o tawtoraama juulde mawnde nde yimɓe ɓe durooɓe Fulɓe mbari haa nokkuure Maase nder laamu lesdi Riyom nder jiha Plateau. Yimɓe wonnooɓe e yanaande ndee, ko jom en kaɓirɗe en cikkatnoo ko Fulɓe kadi. Ɓawo Datong jibinaa ko ñalnde 20 feebariyee 1959. O heɓi MBBS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi MPH to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana, Legon. Ko o gardiiɗo safaara to opitaal kerecee en biyeteeɗo Vom. O woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya e nder Asamblee 5ɓo (2003–2007), o lomtii diiwaan Barkin Ladi e Riyom. E lewru oktoobar 2004, o rokki defte, binndi e kaɓirɗe e duɗe hakkundeeje to diiwaan Plateau, o anndini kadi njeenaari bursiiji wonande 40 almuudo. == Golle Senaa == Dowla Plateau nder leydi Naajeeriya Gyang Dalyop Datong suɓaama e nder Senaa ngenndiijo ngam diiwaan Plateau North e hitaande 2007, o fooli cukko hooreejo Senaa ɓennuɗo oo, hono Alhaji Ibraahiima Mantu. O toɗɗaama e goomuuji ko faati e Dowlaaji & Laamuuji nokkuuji, Cellal, Gaas, Taariindi, Dowlaaji Narko e Noowammbar billboards jowi ɗon mari limngal laabi feere-feere cautious haa Komitiiru Kisal Laabi Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko yowitii e N600,000.00. E nder yeewtere lewru sulyee 2008, senaateer oo siftinii wonde duuɓi 40 laamu konu nguu ko yonta mo alaa ko yahri yeeso, o wiyi wonde e nder duuɓi jeetati tan demokaraasi leydi ndii ɓeydii yahrude yeeso. E lewru suwee 2008, Datong noddii toɗɗagol jaagorde cellal lebbi seeɗa caggal nde Adenike Grange e Gabriel Adukwu ndartinaa sabu kulhuli e jokkondiral maɓɓe e kaalis nde ɓe ngoni e laamu. Ko o cukko hooreejo goomu cellal Senaa, o haali ŋakkeende kaɓirɗe cellal ngenndiije, o hollitii wonde Senaa ina golloo e kuulal cellal. E lewru Yarkomaa 2009, caggal nde hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Emmanuel Go'ar, woppitaa laamu, Datong wiyi lannda ka jaɓii waylude ardorde suudu sarɗiiji leydi ndii e gardagol Istifanus Mwansat. == Tuugnorgal == ixu32rjqb2qso31ioej61gjltifqvvx 181310 181309 2026-08-05T18:42:56Z Ilya Discuss 10103 181310 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gyang Dalyop Datong''' (20 feebariyee 1959 – 8 sulyee 2012) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) to diiwaan Plateau. O wonti tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya e hitaande 2007.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=68|title=Sen. (Dr.) Gyang Dalyop Datong|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075556/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=68|archive-date=June 7, 2008}}</ref><ref>{{cite web|url=http://news2.onlinenigeria.com/headlines/177160-senator-gyang-dalyop-datong-killed-in-plateau-terrorist-attack.html|title=Senator Gyang Dalyop Datong Killed In Plateau Terrorist Attack!|work=Online Nigeria News|date=2012-07-08|access-date=2012-07-08|archive-date=2012-07-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712073330/http://news2.onlinenigeria.com/headlines/177160-senator-gyang-dalyop-datong-killed-in-plateau-terrorist-attack.html|url-status=dead}}</ref> Ñalnde 12 lewru abriil hitaande 2003, o suɓaama e suudu sarɗiiji 5ɓuru e dow laylaytol ANPP, o fooli ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade mo, hono James Vwi mo PDP. O wakiiliijo diiwal lesdi Barkin Ladi/Riyom diga 2003 haa 2007. Datong maayi nyande 8 lewru juko hitaande 2012 nde o tawtoraama juulde mawnde nde yimɓe ɓe durooɓe Fulɓe mbari haa nokkuure Maase nder laamu lesdi Riyom nder jiha Plateau. Yimɓe wonnooɓe e yanaande ndee, ko jom en kaɓirɗe en cikkatnoo ko Fulɓe kadi. Ɓawo Datong jibinaa ko ñalnde 20 feebariyee 1959. O heɓi MBBS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi MPH to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana, Legon. Ko o gardiiɗo safaara to opitaal kerecee en biyeteeɗo Vom. O woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya e nder Asamblee 5ɓo (2003–2007), o lomtii diiwaan Barkin Ladi e Riyom. E lewru oktoobar 2004, o rokki defte, binndi e kaɓirɗe e duɗe hakkundeeje to diiwaan Plateau, o anndini kadi njeenaari bursiiji wonande 40 almuudo. == Golle Senaa == Dowla Plateau nder leydi Naajeeriya Gyang Dalyop Datong suɓaama e nder Senaa ngenndiijo ngam diiwaan Plateau North e hitaande 2007, o fooli cukko hooreejo Senaa ɓennuɗo oo, hono Alhaji Ibraahiima Mantu. O toɗɗaama e goomuuji ko faati e Dowlaaji & Laamuuji nokkuuji, Cellal, Gaas, Taariindi, Dowlaaji Narko e Noowammbar billboards jowi ɗon mari limngal laabi feere-feere cautious haa Komitiiru Kisal Laabi Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko yowitii e N600,000.00. E nder yeewtere lewru sulyee 2008, senaateer oo siftinii wonde duuɓi 40 laamu konu nguu ko yonta mo alaa ko yahri yeeso, o wiyi wonde e nder duuɓi jeetati tan demokaraasi leydi ndii ɓeydii yahrude yeeso. E lewru suwee 2008, Datong noddii toɗɗagol jaagorde cellal lebbi seeɗa caggal nde Adenike Grange e Gabriel Adukwu ndartinaa sabu kulhuli e jokkondiral maɓɓe e kaalis nde ɓe ngoni e laamu. Ko o cukko hooreejo goomu cellal Senaa, o haali ŋakkeende kaɓirɗe cellal ngenndiije, o hollitii wonde Senaa ina golloo e kuulal cellal. E lewru Yarkomaa 2009, caggal nde hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Emmanuel Go'ar, woppitaa laamu, Datong wiyi lannda ka jaɓii waylude ardorde suudu sarɗiiji leydi ndii e gardagol Istifanus Mwansat. == Tuugnorgal == sz8g51zjls51bj9tu43akwv37j4qn7e 181311 181310 2026-08-05T18:44:08Z Ilya Discuss 10103 181311 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gyang Dalyop Datong''' (20 feebariyee 1959 – 8 sulyee 2012) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) to diiwaan Plateau. O wonti tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya e hitaande 2007.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=68|title=Sen. (Dr.) Gyang Dalyop Datong|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075556/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=68|archive-date=June 7, 2008}}</ref><ref>{{cite web|url=http://news2.onlinenigeria.com/headlines/177160-senator-gyang-dalyop-datong-killed-in-plateau-terrorist-attack.html|title=Senator Gyang Dalyop Datong Killed In Plateau Terrorist Attack!|work=Online Nigeria News|date=2012-07-08|access-date=2012-07-08|archive-date=2012-07-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712073330/http://news2.onlinenigeria.com/headlines/177160-senator-gyang-dalyop-datong-killed-in-plateau-terrorist-attack.html|url-status=dead}}</ref> Ñalnde 12 lewru abriil hitaande 2003, o suɓaama e suudu sarɗiiji 5ɓuru e dow laylaytol ANPP, o fooli ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade mo, hono James Vwi mo PDP. O wakiiliijo diiwal lesdi Barkin Ladi/Riyom diga 2003 haa 2007..<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-14150881_ITM|title=Lawmaker Donates to Secondary School.|date=25 October 2004|publisher=P.M. News (Nigeria)|access-date=2009-09-23}}</ref> Datong maayi nyande 8 lewru juko hitaande 2012 nde o tawtoraama juulde mawnde nde yimɓe ɓe durooɓe Fulɓe mbari haa nokkuure Maase nder laamu lesdi Riyom nder jiha Plateau. Yimɓe wonnooɓe e yanaande ndee, ko jom en kaɓirɗe en cikkatnoo ko Fulɓe kadi. Ɓawo Datong jibinaa ko ñalnde 20 feebariyee 1959. O heɓi MBBS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi MPH to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana, Legon. Ko o gardiiɗo safaara to opitaal kerecee en biyeteeɗo Vom. O woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya e nder Asamblee 5ɓo (2003–2007), o lomtii diiwaan Barkin Ladi e Riyom. E lewru oktoobar 2004, o rokki defte, binndi e kaɓirɗe e duɗe hakkundeeje to diiwaan Plateau, o anndini kadi njeenaari bursiiji wonande 40 almuudo. == Golle Senaa == Dowla Plateau nder leydi Naajeeriya Gyang Dalyop Datong suɓaama e nder Senaa ngenndiijo ngam diiwaan Plateau North e hitaande 2007, o fooli cukko hooreejo Senaa ɓennuɗo oo, hono Alhaji Ibraahiima Mantu. O toɗɗaama e goomuuji ko faati e Dowlaaji & Laamuuji nokkuuji, Cellal, Gaas, Taariindi, Dowlaaji Narko e Noowammbar billboards jowi ɗon mari limngal laabi feere-feere cautious haa Komitiiru Kisal Laabi Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko yowitii e N600,000.00. E nder yeewtere lewru sulyee 2008, senaateer oo siftinii wonde duuɓi 40 laamu konu nguu ko yonta mo alaa ko yahri yeeso, o wiyi wonde e nder duuɓi jeetati tan demokaraasi leydi ndii ɓeydii yahrude yeeso. E lewru suwee 2008, Datong noddii toɗɗagol jaagorde cellal lebbi seeɗa caggal nde Adenike Grange e Gabriel Adukwu ndartinaa sabu kulhuli e jokkondiral maɓɓe e kaalis nde ɓe ngoni e laamu. Ko o cukko hooreejo goomu cellal Senaa, o haali ŋakkeende kaɓirɗe cellal ngenndiije, o hollitii wonde Senaa ina golloo e kuulal cellal. E lewru Yarkomaa 2009, caggal nde hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Emmanuel Go'ar, woppitaa laamu, Datong wiyi lannda ka jaɓii waylude ardorde suudu sarɗiiji leydi ndii e gardagol Istifanus Mwansat. == Tuugnorgal == 3s0f0jpcpvniencf9rbut0wkswkybpn 181312 181311 2026-08-05T18:45:32Z Ilya Discuss 10103 181312 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gyang Dalyop Datong''' (20 feebariyee 1959 – 8 sulyee 2012) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) to diiwaan Plateau. O wonti tergal e suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya e hitaande 2007.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=68|title=Sen. (Dr.) Gyang Dalyop Datong|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075556/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=68|archive-date=June 7, 2008}}</ref><ref>{{cite web|url=http://news2.onlinenigeria.com/headlines/177160-senator-gyang-dalyop-datong-killed-in-plateau-terrorist-attack.html|title=Senator Gyang Dalyop Datong Killed In Plateau Terrorist Attack!|work=Online Nigeria News|date=2012-07-08|access-date=2012-07-08|archive-date=2012-07-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712073330/http://news2.onlinenigeria.com/headlines/177160-senator-gyang-dalyop-datong-killed-in-plateau-terrorist-attack.html|url-status=dead}}</ref> Ñalnde 12 lewru abriil hitaande 2003, o suɓaama e suudu sarɗiiji 5ɓuru e dow laylaytol ANPP, o fooli ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade mo, hono James Vwi mo PDP. O wakiiliijo diiwal lesdi Barkin Ladi/Riyom diga 2003 haa 2007..<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-14150881_ITM|title=Lawmaker Donates to Secondary School.|date=25 October 2004|publisher=P.M. News (Nigeria)|access-date=2009-09-23}}</ref> Datong maayi nyande 8 lewru juko hitaande 2012 nde o tawtoraama juulde mawnde nde yimɓe ɓe durooɓe Fulɓe mbari haa nokkuure Maase nder laamu lesdi Riyom nder jiha Plateau. Yimɓe wonnooɓe e yanaande ndee, ko jom en kaɓirɗe en cikkatnoo ko Fulɓe kadi. Ɓawo Datong jibinaa ko ñalnde 20 feebariyee 1959.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200809120479.html|title=Senate Warns Yar'Adua On Health Minister|date=12 September 2008|publisher=Daily Champion|access-date=2009-09-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nationaldailyngr.com/24news12.htm|title=Senator bemoans lack of National Health Act|publisher=National Daily|access-date=2009-09-23|archive-date=2022-03-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20220311043408/http://www.nationaldailyngr.com/24news12.htm|url-status=dead}}</ref> O heɓi MBBS to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, o heɓi MPH to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ghana, Legon. Ko o gardiiɗo safaara to opitaal kerecee en biyeteeɗo Vom. O woniino tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya e nder Asamblee 5ɓo (2003–2007), o lomtii diiwaan Barkin Ladi e Riyom. E lewru oktoobar 2004, o rokki defte, binndi e kaɓirɗe e duɗe hakkundeeje to diiwaan Plateau, o anndini kadi njeenaari bursiiji wonande 40 almuudo. == Golle Senaa == Dowla Plateau nder leydi Naajeeriya Gyang Dalyop Datong suɓaama e nder Senaa ngenndiijo ngam diiwaan Plateau North e hitaande 2007, o fooli cukko hooreejo Senaa ɓennuɗo oo, hono Alhaji Ibraahiima Mantu. O toɗɗaama e goomuuji ko faati e Dowlaaji & Laamuuji nokkuuji, Cellal, Gaas, Taariindi, Dowlaaji Narko e Noowammbar billboards jowi ɗon mari limngal laabi feere-feere cautious haa Komitiiru Kisal Laabi Fedde Ngenndiije Dentuɗe ko yowitii e N600,000.00. E nder yeewtere lewru sulyee 2008, senaateer oo siftinii wonde duuɓi 40 laamu konu nguu ko yonta mo alaa ko yahri yeeso, o wiyi wonde e nder duuɓi jeetati tan demokaraasi leydi ndii ɓeydii yahrude yeeso. E lewru suwee 2008, Datong noddii toɗɗagol jaagorde cellal lebbi seeɗa caggal nde Adenike Grange e Gabriel Adukwu ndartinaa sabu kulhuli e jokkondiral maɓɓe e kaalis nde ɓe ngoni e laamu. Ko o cukko hooreejo goomu cellal Senaa, o haali ŋakkeende kaɓirɗe cellal ngenndiije, o hollitii wonde Senaa ina golloo e kuulal cellal. E lewru Yarkomaa 2009, caggal nde hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Emmanuel Go'ar, woppitaa laamu, Datong wiyi lannda ka jaɓii waylude ardorde suudu sarɗiiji leydi ndii e gardagol Istifanus Mwansat. == Tuugnorgal == 1pypijksqe8tunhyj5iwezpbk7isy4v Wahab Dosunmu 0 43410 181313 2026-08-05T18:47:26Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Wahab Dosunmu (14 May 1939 – 9 Juin 2013) ko politikaajo Naajeeriya, o laati jaagorɗo kuuɗe e koɗki nder leydi Naajeeriya ɗiɗaɓiri.O woniino tergal Senaa Naajeeriya diga 1999 haa 2003. Dosunmu ɗonno haɓa bee cuɓi lesdi Naajeeriya haa lesdi Tin9. O heɓi jooɗorde ngam diiwal senateeruuji Lagos hirnaange e dow laylaytol fedde Alliance pour la Démocratie (AD). Caggal ɗuum, o woppi won e depiteeji fedde AD woɗɓe, o naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Do..." 181313 wikitext text/x-wiki Wahab Dosunmu (14 May 1939 – 9 Juin 2013) ko politikaajo Naajeeriya, o laati jaagorɗo kuuɗe e koɗki nder leydi Naajeeriya ɗiɗaɓiri.O woniino tergal Senaa Naajeeriya diga 1999 haa 2003. Dosunmu ɗonno haɓa bee cuɓi lesdi Naajeeriya haa lesdi Tin9. O heɓi jooɗorde ngam diiwal senateeruuji Lagos hirnaange e dow laylaytol fedde Alliance pour la Démocratie (AD). Caggal ɗuum, o woppi won e depiteeji fedde AD woɗɓe, o naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Dosunmu woni tergal cemmbinngal e nder Senaa ɗo o woni hooreejo, Goomu Senaa ngam ganndal e karallaagal haa hitaande 2003. Caggal ɗuum o woppi lannda Demokaraasi Leñol ummoraade e lannda makko gadano, hono Alliance pour la Démocratie. E nder kitaale 1990, o teskiima e hare ngam ƴettude jappeere laamu, hono MKO Abiola, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni jaaliiɗo woote gardagol leydi ñalnde 12 suwee 1993. O woniino Komiseer mawɗo to leydi Malesi hakkunde 2004 e 2007. Dosunmu sankii ko ñalnde 9 suwee 2013, tawi omo yahra e duuɓi 74. Daraniiɗo politik Dosunmu ko daraniiɗo politik, mawɗo fedde wiyeteende NADECO. Politiyanke maayɗo oo ina jeyaa e haɓantooɓe ngam tabitinde manndaa hooreejo leydi ñalnde 12 suwee 1993, mo maayɗo hooreejo leydi M.K.O Abiola rewrude e NADECO. Tuugnorgal gok617pyxe7g51rpmfmtpq89bxb188o 181314 181313 2026-08-05T18:47:56Z Ilya Discuss 10103 181314 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Wahab Dosunmu (14 May 1939 – 9 Juin 2013) ko politikaajo Naajeeriya, o laati jaagorɗo kuuɗe e koɗki nder leydi Naajeeriya ɗiɗaɓiri.O woniino tergal Senaa Naajeeriya diga 1999 haa 2003. Dosunmu ɗonno haɓa bee cuɓi lesdi Naajeeriya haa lesdi Tin9. O heɓi jooɗorde ngam diiwal senateeruuji Lagos hirnaange e dow laylaytol fedde Alliance pour la Démocratie (AD). Caggal ɗuum, o woppi won e depiteeji fedde AD woɗɓe, o naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Dosunmu woni tergal cemmbinngal e nder Senaa ɗo o woni hooreejo, Goomu Senaa ngam ganndal e karallaagal haa hitaande 2003. Caggal ɗuum o woppi lannda Demokaraasi Leñol ummoraade e lannda makko gadano, hono Alliance pour la Démocratie. E nder kitaale 1990, o teskiima e hare ngam ƴettude jappeere laamu, hono MKO Abiola, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni jaaliiɗo woote gardagol leydi ñalnde 12 suwee 1993. O woniino Komiseer mawɗo to leydi Malesi hakkunde 2004 e 2007. Dosunmu sankii ko ñalnde 9 suwee 2013, tawi omo yahra e duuɓi 74. Daraniiɗo politik Dosunmu ko daraniiɗo politik, mawɗo fedde wiyeteende NADECO. Politiyanke maayɗo oo ina jeyaa e haɓantooɓe ngam tabitinde manndaa hooreejo leydi ñalnde 12 suwee 1993, mo maayɗo hooreejo leydi M.K.O Abiola rewrude e NADECO. Tuugnorgal qi4ef824mz6klzhzc1h3aj7mz53fxsk 181315 181314 2026-08-05T18:50:13Z Ilya Discuss 10103 181315 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wahab Dosunmu''' (14 May 1939 – 9 Juin 2013) ko politikaajo Naajeeriya, o laati jaagorɗo kuuɗe e koɗki nder leydi Naajeeriya ɗiɗaɓiri. O woniino tergal Senaa Naajeeriya diga 1999 haa 2003. Dosunmu ɗonno haɓa bee cuɓi lesdi Naajeeriya haa lesdi Tin9. O heɓi jooɗorde ngam diiwal senateeruuji Lagos hirnaange e dow laylaytol fedde Alliance pour la Démocratie (AD). Caggal ɗuum, o woppi won e depiteeji fedde AD woɗɓe, o naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Dosunmu woni tergal cemmbinngal e nder Senaa ɗo o woni hooreejo, Goomu Senaa ngam ganndal e karallaagal haa hitaande 2003. Caggal ɗuum o woppi lannda Demokaraasi Leñol ummoraade e lannda makko gadano, hono Alliance pour la Démocratie. E nder kitaale 1990, o teskiima e hare ngam ƴettude jappeere laamu, hono MKO Abiola, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni jaaliiɗo woote gardagol leydi ñalnde 12 suwee 1993. O woniino Komiseer mawɗo to leydi Malesi hakkunde 2004 e 2007. Dosunmu sankii ko ñalnde 9 suwee 2013, tawi omo yahra e duuɓi 74. Daraniiɗo politik Dosunmu ko daraniiɗo politik, mawɗo fedde wiyeteende NADECO. Politiyanke maayɗo oo ina jeyaa e haɓantooɓe ngam tabitinde manndaa hooreejo leydi ñalnde 12 suwee 1993, mo maayɗo hooreejo leydi M.K.O Abiola rewrude e NADECO. == Tuugnorgal == 3lxrj2tpnaf0mo5nxobt0g2hgv9e3t6 181316 181315 2026-08-05T18:51:43Z Ilya Discuss 10103 181316 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wahab Dosunmu''' (14 May 1939 – 9 Juin 2013) ko politikaajo Naajeeriya, o laati jaagorɗo kuuɗe e koɗki nder leydi Naajeeriya ɗiɗaɓiri. O woniino tergal Senaa Naajeeriya diga 1999 haa 2003. Dosunmu ɗonno haɓa bee cuɓi lesdi Naajeeriya haa lesdi Tin9.<ref>{{Cite web|title=Dosunmu Dr Wahab Olaseinde|url=https://blerf.org/index.php/biography/dosunmu-dr-wahab-olaseinde/}}</ref><ref>{{Cite news|title=How Wahab Dosunmu died|url=https://www.vanguardngr.com/2013/06/how-wahab-dosunmu-died/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O heɓi jooɗorde ngam diiwal senateeruuji Lagos hirnaange e dow laylaytol fedde Alliance pour la Démocratie (AD). Caggal ɗuum, o woppi won e depiteeji fedde AD woɗɓe, o naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Dosunmu woni tergal cemmbinngal e nder Senaa ɗo o woni hooreejo, Goomu Senaa ngam ganndal e karallaagal haa hitaande 2003. Caggal ɗuum o woppi lannda Demokaraasi Leñol ummoraade e lannda makko gadano, hono Alliance pour la Démocratie. E nder kitaale 1990, o teskiima e hare ngam ƴettude jappeere laamu, hono MKO Abiola, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni jaaliiɗo woote gardagol leydi ñalnde 12 suwee 1993. O woniino Komiseer mawɗo to leydi Malesi hakkunde 2004 e 2007. Dosunmu sankii ko ñalnde 9 suwee 2013, tawi omo yahra e duuɓi 74. Daraniiɗo politik Dosunmu ko daraniiɗo politik, mawɗo fedde wiyeteende NADECO. Politiyanke maayɗo oo ina jeyaa e haɓantooɓe ngam tabitinde manndaa hooreejo leydi ñalnde 12 suwee 1993, mo maayɗo hooreejo leydi M.K.O Abiola rewrude e NADECO. == Tuugnorgal == tpovq639ux0gf06a6fdbq7hwfsac951 181317 181316 2026-08-05T18:53:09Z Ilya Discuss 10103 181317 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wahab Dosunmu''' (14 May 1939 – 9 Juin 2013) ko politikaajo Naajeeriya, o laati jaagorɗo kuuɗe e koɗki nder leydi Naajeeriya ɗiɗaɓiri. O woniino tergal Senaa Naajeeriya diga 1999 haa 2003. Dosunmu ɗonno haɓa bee cuɓi lesdi Naajeeriya haa lesdi Tin9.<ref>{{Cite web|title=Dosunmu Dr Wahab Olaseinde|url=https://blerf.org/index.php/biography/dosunmu-dr-wahab-olaseinde/}}</ref><ref>{{Cite news|title=How Wahab Dosunmu died|url=https://www.vanguardngr.com/2013/06/how-wahab-dosunmu-died/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O heɓi jooɗorde ngam diiwal senateeruuji Lagos hirnaange e dow laylaytol fedde Alliance pour la Démocratie (AD). Caggal ɗuum, o woppi won e depiteeji fedde AD woɗɓe, o naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Dosunmu woni tergal cemmbinngal e nder Senaa ɗo o woni hooreejo, Goomu Senaa ngam ganndal e karallaagal haa hitaande 2003. Caggal ɗuum o woppi lannda Demokaraasi Leñol ummoraade e lannda makko gadano, hono Alliance pour la Démocratie..<ref>{{Cite news|last=vanguard|date=2013-06-11|title=How Wahab Dosunmu died|url=https://www.vanguardngr.com/2013/06/how-wahab-dosunmu-died/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20230410222712/https://www.vanguardngr.com/2013/06/how-wahab-dosunmu-died/|archive-date=10 April 2023|access-date=2025-03-13|language=en-GB|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E nder kitaale 1990, o teskiima e hare ngam ƴettude jappeere laamu, hono MKO Abiola, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni jaaliiɗo woote gardagol leydi ñalnde 12 suwee 1993. O woniino Komiseer mawɗo to leydi Malesi hakkunde 2004 e 2007. Dosunmu sankii ko ñalnde 9 suwee 2013, tawi omo yahra e duuɓi 74. Daraniiɗo politik Dosunmu ko daraniiɗo politik, mawɗo fedde wiyeteende NADECO. Politiyanke maayɗo oo ina jeyaa e haɓantooɓe ngam tabitinde manndaa hooreejo leydi ñalnde 12 suwee 1993, mo maayɗo hooreejo leydi M.K.O Abiola rewrude e NADECO. == Tuugnorgal == 62b4qyx590lkp11v01rktz3n3us1icd 181318 181317 2026-08-05T18:53:50Z Ilya Discuss 10103 181318 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wahab Dosunmu''' (14 May 1939 – 9 Juin 2013) ko politikaajo Naajeeriya, o laati jaagorɗo kuuɗe e koɗki nder leydi Naajeeriya ɗiɗaɓiri. O woniino tergal Senaa Naajeeriya diga 1999 haa 2003. Dosunmu ɗonno haɓa bee cuɓi lesdi Naajeeriya haa lesdi Tin9.<ref>{{Cite web|title=Dosunmu Dr Wahab Olaseinde|url=https://blerf.org/index.php/biography/dosunmu-dr-wahab-olaseinde/}}</ref><ref>{{Cite news|title=How Wahab Dosunmu died|url=https://www.vanguardngr.com/2013/06/how-wahab-dosunmu-died/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O heɓi jooɗorde ngam diiwal senateeruuji Lagos hirnaange e dow laylaytol fedde Alliance pour la Démocratie (AD). Caggal ɗuum, o woppi won e depiteeji fedde AD woɗɓe, o naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Dosunmu woni tergal cemmbinngal e nder Senaa ɗo o woni hooreejo, Goomu Senaa ngam ganndal e karallaagal haa hitaande 2003. Caggal ɗuum o woppi lannda Demokaraasi Leñol ummoraade e lannda makko gadano, hono Alliance pour la Démocratie..<ref>{{Cite news|last=vanguard|date=2013-06-11|title=How Wahab Dosunmu died|url=https://www.vanguardngr.com/2013/06/how-wahab-dosunmu-died/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20230410222712/https://www.vanguardngr.com/2013/06/how-wahab-dosunmu-died/|archive-date=10 April 2023|access-date=2025-03-13|language=en-GB|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E nder kitaale 1990, o teskiima e hare ngam ƴettude jappeere laamu, hono MKO Abiola, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni jaaliiɗo woote gardagol leydi ñalnde 12 suwee 1993. O woniino Komiseer mawɗo to leydi Malesi hakkunde 2004 e 2007. Dosunmu sankii ko ñalnde 9 suwee 2013, tawi omo yahra e duuɓi 74.<ref>{{Cite web|last=Amos|first=Kobor|date=2024-05-14|title=The public service and legacy of Wahab Dosunmu|url=https://guardian.ng/news/the-public-service-and-legacy-of-wahab-dosunmu/|access-date=2026-06-04|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-GB}}</ref> Daraniiɗo politik Dosunmu ko daraniiɗo politik, mawɗo fedde wiyeteende NADECO. Politiyanke maayɗo oo ina jeyaa e haɓantooɓe ngam tabitinde manndaa hooreejo leydi ñalnde 12 suwee 1993, mo maayɗo hooreejo leydi M.K.O Abiola rewrude e NADECO. == Tuugnorgal == 7idj4v312v5e4q528rc82ca06saee9u 181319 181318 2026-08-05T18:54:38Z Ilya Discuss 10103 181319 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wahab Dosunmu''' (14 May 1939 – 9 Juin 2013) ko politikaajo Naajeeriya, o laati jaagorɗo kuuɗe e koɗki nder leydi Naajeeriya ɗiɗaɓiri. O woniino tergal Senaa Naajeeriya diga 1999 haa 2003. Dosunmu ɗonno haɓa bee cuɓi lesdi Naajeeriya haa lesdi Tin9.<ref>{{Cite web|title=Dosunmu Dr Wahab Olaseinde|url=https://blerf.org/index.php/biography/dosunmu-dr-wahab-olaseinde/}}</ref><ref>{{Cite news|title=How Wahab Dosunmu died|url=https://www.vanguardngr.com/2013/06/how-wahab-dosunmu-died/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O heɓi jooɗorde ngam diiwal senateeruuji Lagos hirnaange e dow laylaytol fedde Alliance pour la Démocratie (AD). Caggal ɗuum, o woppi won e depiteeji fedde AD woɗɓe, o naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Dosunmu woni tergal cemmbinngal e nder Senaa ɗo o woni hooreejo, Goomu Senaa ngam ganndal e karallaagal haa hitaande 2003. Caggal ɗuum o woppi lannda Demokaraasi Leñol ummoraade e lannda makko gadano, hono Alliance pour la Démocratie..<ref>{{Cite news|last=vanguard|date=2013-06-11|title=How Wahab Dosunmu died|url=https://www.vanguardngr.com/2013/06/how-wahab-dosunmu-died/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=https://web.archive.org/web/20230410222712/https://www.vanguardngr.com/2013/06/how-wahab-dosunmu-died/|archive-date=10 April 2023|access-date=2025-03-13|language=en-GB|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E nder kitaale 1990, o teskiima e hare ngam ƴettude jappeere laamu, hono MKO Abiola, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni jaaliiɗo woote gardagol leydi ñalnde 12 suwee 1993. O woniino Komiseer mawɗo to leydi Malesi hakkunde 2004 e 2007. Dosunmu sankii ko ñalnde 9 suwee 2013, tawi omo yahra e duuɓi 74.<ref>{{Cite web|last=Amos|first=Kobor|date=2024-05-14|title=The public service and legacy of Wahab Dosunmu|url=https://guardian.ng/news/the-public-service-and-legacy-of-wahab-dosunmu/|access-date=2026-06-04|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-GB}}</ref> Daraniiɗo politik Dosunmu ko daraniiɗo politik, mawɗo fedde wiyeteende NADECO. Politiyanke maayɗo oo ina jeyaa e haɓantooɓe ngam tabitinde manndaa hooreejo leydi ñalnde 12 suwee 1993, mo maayɗo hooreejo leydi M.K.O Abiola rewrude e NADECO.<ref>{{Cite news|title=Former Nadeco Chieftian Wahab Dosunmu dies two days to 20th Anniversary historic June 12.|url=http://saharareporters.com/2013/06/10/former-nadeco-chieftain-wahab-dosunmu-dies-two-days-20th-anniversary-historic-june-12|location=New York City, United States|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> == Tuugnorgal == tmkqv1w4n6w8tjh8y288oe2eah5zcw4 Umar Usman Dukku 0 43411 181322 2026-08-05T19:29:51Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Umar Usman Dukku suɓaama senaajo diiwal Gombe woylaare lesdi Gombe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Etikaaji (cukko hooreejo), Geɗe caggal leydi, Geɗe Polis, e Laamu Dowla & Lokal. Caggal ɗuum, o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e yimɓe ngenndi. Cag..." 181322 wikitext text/x-wiki Umar Usman Dukku suɓaama senaajo diiwal Gombe woylaare lesdi Gombe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Etikaaji (cukko hooreejo), Geɗe caggal leydi, Geɗe Polis, e Laamu Dowla & Lokal. Caggal ɗuum, o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e yimɓe ngenndi. Caggal nde o yalti e jappeere, Dukku wonti Hooreejo Kawtal Goomu Politeknik Kaduna. Tuugnorgal blxag2seyf3e2l5zsrzctbj1p9e8qli 181323 181322 2026-08-05T19:30:18Z Ilya Discuss 10103 181323 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Umar Usman Dukku suɓaama senaajo diiwal Gombe woylaare lesdi Gombe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Etikaaji (cukko hooreejo), Geɗe caggal leydi, Geɗe Polis, e Laamu Dowla & Lokal. Caggal ɗuum, o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e yimɓe ngenndi. Caggal nde o yalti e jappeere, Dukku wonti Hooreejo Kawtal Goomu Politeknik Kaduna. Tuugnorgal t5rr4sfbd02axcjhmn3tihvnxdeym5o 181324 181323 2026-08-05T19:32:41Z Ilya Discuss 10103 181324 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Umar Usman Dukku''' suɓaama senaajo diiwal Gombe woylaare lesdi Gombe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Etikaaji (cukko hooreejo), Geɗe caggal leydi, Geɗe Polis, e Laamu Dowla & Lokal. Caggal ɗuum, o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e yimɓe ngenndi. Caggal nde o yalti e jappeere, Dukku wonti Hooreejo Kawtal Goomu Politeknik Kaduna. Tuugnorgal 5ejwnuli0l7key7nmbghf4dxj8qup2y 181325 181324 2026-08-05T19:33:14Z Ilya Discuss 10103 181325 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Umar Usman Dukku''' suɓaama senaajo diiwal Gombe woylaare lesdi Gombe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Etikaaji (cukko hooreejo), Geɗe caggal leydi, Geɗe Polis, e Laamu Dowla & Lokal. Caggal ɗuum, o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e yimɓe ngenndi. Caggal nde o yalti e jappeere, Dukku wonti Hooreejo Kawtal Goomu Politeknik Kaduna. == Tuugnorgal == 6z4k5z4xu07do6v20iobbd59vh2uo1i 181326 181325 2026-08-05T19:35:40Z Ilya Discuss 10103 181326 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Umar Usman Dukku''' suɓaama senaajo diiwal Gombe woylaare lesdi Gombe, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|access-date=2010-06-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=18 November 2009}}</ref><ref>{{cite web|url=http://1and1.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110news04.html|title=NPC to Recruit 5,000 for Census|work=ThisDay|date=2001-11-10|access-date=2010-06-23}}{{Dead link|date=February 2026|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200910090651.html|title=Kaduna Poly SSANIP Tasked on Unity|work=Daily Trust|author=Ismail Mudashir|date=9 October 2009|access-date=2010-06-23}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, o toɗɗaa e goomuuji Suɓngooji, Etikaaji (cukko hooreejo), Geɗe caggal leydi, Geɗe Polis, e Laamu Dowla & Lokal. Caggal ɗuum, o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e yimɓe ngenndi. Caggal nde o yalti e jappeere, Dukku wonti Hooreejo Kawtal Goomu Politeknik Kaduna. == Tuugnorgal == 3y8w0uw6x2kuvvo0p87f33p9x9o9emm Adego Erhiawarie Eferakeya 0 43412 181327 2026-08-05T19:38:25Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Adego Erhiawarie Eferakeya (9 sulyee 1940 – 16 abriil 2019) ko siyaasyanke Naajeeriya, cuɓaaɗo senateer to diiwaan Delta Cakaari to diiwaan Delta, Naajeeriya e lewru Abriil 2007. O dogiino e laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Ɓawo Adego Erhiawarie Eferakeya jibinaa ko to Adagbrasa to Aghalokpe, to diiwaan Okpe, to diiwaan Delta, to leydi Najeriya, ñalnde 9 lewru juko hitaande 1940. O heɓi B Pharm to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, o heɓi PhD..." 181327 wikitext text/x-wiki Adego Erhiawarie Eferakeya (9 sulyee 1940 – 16 abriil 2019) ko siyaasyanke Naajeeriya, cuɓaaɗo senateer to diiwaan Delta Cakaari to diiwaan Delta, Naajeeriya e lewru Abriil 2007. O dogiino e laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Ɓawo Adego Erhiawarie Eferakeya jibinaa ko to Adagbrasa to Aghalokpe, to diiwaan Okpe, to diiwaan Delta, to leydi Najeriya, ñalnde 9 lewru juko hitaande 1940. O heɓi B Pharm to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, o heɓi PhD to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kansas Medical Center (Amerik) e hitaande 1975, o heɓi kadi MD (Farmakoloji e Toksikolooji, Cafroowo) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Kansas e hitaande 1977. O wonti Professeur Farmakoloji to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ben0 to to50. Ko adii nde o tawtortee Senaa, ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e opitaal ; Hooreejo departemaa farmakoloji ; Deenoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde farmasi ; Sekereteer Diiso mawɓe Forum Politik Urhobo e Grand Knight e Diiso Sepele. O winndii walla o wondi e binndanɗe keewɗe, haa teeŋti noon e ko fayti e farmasi e tansiyoŋ. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Eferakeya suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam suɓol lesdi Naajeeriya ngam lesdi Delta Central nder hitaande 2007 dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Cellal, Etikaaji & Petition, Sosde & Golle laamu e nokkuuji. E lewru marse 2008, luural waɗii ko feewti e bidsee 2007 mo ministeer cellal leydi ndii huutoraaka. Won e terɗe goomu cellal Senaa njilliima leydi Gana e njillu ngu ministeer o rokki kaalis. Eferakeya yahi haa jahaale, ammaa o salii heɓuki hay huunde nder miliyonji N10 ɗi o wi'i hokkaama terɗe goomu nguu. O noddi hooreejo goomu nguu, hono senateer Iyabo Obasanjo-Bello ngam humpitaade ko waɗi e kaalis o.Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e faggudu e kaalis (EFCC) ñaawii gonnooɗo jaagorgal cellal, Adenike Grange e woɗɓe njeenayo (9) e dow fenaande, ina jeyaa heen Iyabo Obasanjo-Bello. E lewru mee 2009, Eferakeya rokki sukaaɓe e nder diiwaan mum 100 moto e nder kewu to biro mum senaateer to opitaal Eferakeya, Amukpe sara Sapele, to diiwaan Delta. E lewru sulyee 2009, o jeyaa ko e senaateeruuji noddanooɓe sosde dowlaaji kesi e nder golle ngam waylude doosɗe leydi 1999. E lewru oktoobar 2009, o ardii jeewte Senaa ngam ƴettude kuulal ngam sosde banke ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e ADN ngam wallitde e wiɗtude bonanndeeji e anndude ɓalli ɗi nganndaaka. Eɓɓaande ndee waɗii jaŋngo mum ɗiɗaɓo. O salii lajal 4 oktoobar ngal laamu fedde ndee rokki ngam joofnude yaafuya mo rokki ownooɓe beeli e nder diiwaan Niiseer, o wiyi joofnude yaafuya oo ko huunde nde yaawi. Tuugnorgal 6xoxbneh0nudt6zd6z5t5vlgtwofxi2 181328 181327 2026-08-05T19:39:21Z Ilya Discuss 10103 181328 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Adego Erhiawarie Eferakeya (9 sulyee 1940 – 16 abriil 2019) ko siyaasyanke Naajeeriya, cuɓaaɗo senateer to diiwaan Delta Cakaari to diiwaan Delta, Naajeeriya e lewru Abriil 2007. O dogiino e laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Ɓawo Adego Erhiawarie Eferakeya jibinaa ko to Adagbrasa to Aghalokpe, to diiwaan Okpe, to diiwaan Delta, to leydi Najeriya, ñalnde 9 lewru juko hitaande 1940. O heɓi B Pharm to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, o heɓi PhD to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kansas Medical Center (Amerik) e hitaande 1975, o heɓi kadi MD (Farmakoloji e Toksikolooji, Cafroowo) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Kansas e hitaande 1977. O wonti Professeur Farmakoloji to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ben0 to to50. Ko adii nde o tawtortee Senaa, ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e opitaal ; Hooreejo departemaa farmakoloji ; Deenoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde farmasi ; Sekereteer Diiso mawɓe Forum Politik Urhobo e Grand Knight e Diiso Sepele. O winndii walla o wondi e binndanɗe keewɗe, haa teeŋti noon e ko fayti e farmasi e tansiyoŋ. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Eferakeya suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam suɓol lesdi Naajeeriya ngam lesdi Delta Central nder hitaande 2007 dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Cellal, Etikaaji & Petition, Sosde & Golle laamu e nokkuuji. E lewru marse 2008, luural waɗii ko feewti e bidsee 2007 mo ministeer cellal leydi ndii huutoraaka. Won e terɗe goomu cellal Senaa njilliima leydi Gana e njillu ngu ministeer o rokki kaalis. Eferakeya yahi haa jahaale, ammaa o salii heɓuki hay huunde nder miliyonji N10 ɗi o wi'i hokkaama terɗe goomu nguu. O noddi hooreejo goomu nguu, hono senateer Iyabo Obasanjo-Bello ngam humpitaade ko waɗi e kaalis o.Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e faggudu e kaalis (EFCC) ñaawii gonnooɗo jaagorgal cellal, Adenike Grange e woɗɓe njeenayo (9) e dow fenaande, ina jeyaa heen Iyabo Obasanjo-Bello. E lewru mee 2009, Eferakeya rokki sukaaɓe e nder diiwaan mum 100 moto e nder kewu to biro mum senaateer to opitaal Eferakeya, Amukpe sara Sapele, to diiwaan Delta. E lewru sulyee 2009, o jeyaa ko e senaateeruuji noddanooɓe sosde dowlaaji kesi e nder golle ngam waylude doosɗe leydi 1999. E lewru oktoobar 2009, o ardii jeewte Senaa ngam ƴettude kuulal ngam sosde banke ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e ADN ngam wallitde e wiɗtude bonanndeeji e anndude ɓalli ɗi nganndaaka. Eɓɓaande ndee waɗii jaŋngo mum ɗiɗaɓo. O salii lajal 4 oktoobar ngal laamu fedde ndee rokki ngam joofnude yaafuya mo rokki ownooɓe beeli e nder diiwaan Niiseer, o wiyi joofnude yaafuya oo ko huunde nde yaawi. Tuugnorgal qmxc1csk1hhb83bkmcbk1lelredhih8 181329 181328 2026-08-05T19:40:51Z Ilya Discuss 10103 181329 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adego Erhiawarie Eferakeya''' (9 sulyee 1940 – 16 abriil 2019) ko siyaasyanke Naajeeriya, cuɓaaɗo senateer to diiwaan Delta Cakaari to diiwaan Delta, Naajeeriya e lewru Abriil 2007. O dogiino e laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Ɓawo Adego Erhiawarie Eferakeya jibinaa ko to Adagbrasa to Aghalokpe, to diiwaan Okpe, to diiwaan Delta, to leydi Najeriya, ñalnde 9 lewru juko hitaande 1940. O heɓi B Pharm to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, o heɓi PhD to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kansas Medical Center (Amerik) e hitaande 1975, o heɓi kadi MD (Farmakoloji e Toksikolooji, Cafroowo) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Kansas e hitaande 1977. O wonti Professeur Farmakoloji to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ben0 to to50. Ko adii nde o tawtortee Senaa, ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e opitaal ; Hooreejo departemaa farmakoloji ; Deenoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde farmasi ; Sekereteer Diiso mawɓe Forum Politik Urhobo e Grand Knight e Diiso Sepele. O winndii walla o wondi e binndanɗe keewɗe, haa teeŋti noon e ko fayti e farmasi e tansiyoŋ. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Eferakeya suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam suɓol lesdi Naajeeriya ngam lesdi Delta Central nder hitaande 2007 dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Cellal, Etikaaji & Petition, Sosde & Golle laamu e nokkuuji. E lewru marse 2008, luural waɗii ko feewti e bidsee 2007 mo ministeer cellal leydi ndii huutoraaka. Won e terɗe goomu cellal Senaa njilliima leydi Gana e njillu ngu ministeer o rokki kaalis. Eferakeya yahi haa jahaale, ammaa o salii heɓuki hay huunde nder miliyonji N10 ɗi o wi'i hokkaama terɗe goomu nguu. O noddi hooreejo goomu nguu, hono senateer Iyabo Obasanjo-Bello ngam humpitaade ko waɗi e kaalis o.Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e faggudu e kaalis (EFCC) ñaawii gonnooɗo jaagorgal cellal, Adenike Grange e woɗɓe njeenayo (9) e dow fenaande, ina jeyaa heen Iyabo Obasanjo-Bello. E lewru mee 2009, Eferakeya rokki sukaaɓe e nder diiwaan mum 100 moto e nder kewu to biro mum senaateer to opitaal Eferakeya, Amukpe sara Sapele, to diiwaan Delta. E lewru sulyee 2009, o jeyaa ko e senaateeruuji noddanooɓe sosde dowlaaji kesi e nder golle ngam waylude doosɗe leydi 1999. E lewru oktoobar 2009, o ardii jeewte Senaa ngam ƴettude kuulal ngam sosde banke ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e ADN ngam wallitde e wiɗtude bonanndeeji e anndude ɓalli ɗi nganndaaka. Eɓɓaande ndee waɗii jaŋngo mum ɗiɗaɓo. O salii lajal 4 oktoobar ngal laamu fedde ndee rokki ngam joofnude yaafuya mo rokki ownooɓe beeli e nder diiwaan Niiseer, o wiyi joofnude yaafuya oo ko huunde nde yaawi. == Tuugnorgal == njoatv7ynx0sevlamksy2bwbjuzlcd6 181330 181329 2026-08-05T19:41:44Z Ilya Discuss 10103 181330 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adego Erhiawarie Eferakeya''' (9 sulyee 1940 – 16 abriil 2019) ko siyaasyanke Naajeeriya, cuɓaaɗo senateer to diiwaan Delta Cakaari to diiwaan Delta, Naajeeriya e lewru Abriil 2007. O dogiino e laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).<ref name="ejesgist">{{cite web|url=https://ejesgistnews.com/senator-dr-adego-eferakeya-pass-on.html|title=Senator prof. Adego Eferakeya Pass on|date=16 April 2019|access-date=18 April 2019|website=Ejes Gist News}}</ref><ref name="omo">{{Cite news|url=https://thenationonlineng.net/omo-agege-urhobo-community-mourn-sen-eferakeya/|location=Lagos, Nigeria|title=Omo-Agege, Urhobo community mourn Sen. Eferakeya|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|date=17 April 2019|access-date=18 April 2019}}</ref> Ɓawo Adego Erhiawarie Eferakeya jibinaa ko to Adagbrasa to Aghalokpe, to diiwaan Okpe, to diiwaan Delta, to leydi Najeriya, ñalnde 9 lewru juko hitaande 1940. O heɓi B Pharm to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, o heɓi PhD to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kansas Medical Center (Amerik) e hitaande 1975, o heɓi kadi MD (Farmakoloji e Toksikolooji, Cafroowo) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Kansas e hitaande 1977. O wonti Professeur Farmakoloji to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ben0 to to50. Ko adii nde o tawtortee Senaa, ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e opitaal ; Hooreejo departemaa farmakoloji ; Deenoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde farmasi ; Sekereteer Diiso mawɓe Forum Politik Urhobo e Grand Knight e Diiso Sepele. O winndii walla o wondi e binndanɗe keewɗe, haa teeŋti noon e ko fayti e farmasi e tansiyoŋ. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Eferakeya suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam suɓol lesdi Naajeeriya ngam lesdi Delta Central nder hitaande 2007 dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Cellal, Etikaaji & Petition, Sosde & Golle laamu e nokkuuji. E lewru marse 2008, luural waɗii ko feewti e bidsee 2007 mo ministeer cellal leydi ndii huutoraaka. Won e terɗe goomu cellal Senaa njilliima leydi Gana e njillu ngu ministeer o rokki kaalis. Eferakeya yahi haa jahaale, ammaa o salii heɓuki hay huunde nder miliyonji N10 ɗi o wi'i hokkaama terɗe goomu nguu. O noddi hooreejo goomu nguu, hono senateer Iyabo Obasanjo-Bello ngam humpitaade ko waɗi e kaalis o.Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e faggudu e kaalis (EFCC) ñaawii gonnooɗo jaagorgal cellal, Adenike Grange e woɗɓe njeenayo (9) e dow fenaande, ina jeyaa heen Iyabo Obasanjo-Bello. E lewru mee 2009, Eferakeya rokki sukaaɓe e nder diiwaan mum 100 moto e nder kewu to biro mum senaateer to opitaal Eferakeya, Amukpe sara Sapele, to diiwaan Delta. E lewru sulyee 2009, o jeyaa ko e senaateeruuji noddanooɓe sosde dowlaaji kesi e nder golle ngam waylude doosɗe leydi 1999. E lewru oktoobar 2009, o ardii jeewte Senaa ngam ƴettude kuulal ngam sosde banke ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e ADN ngam wallitde e wiɗtude bonanndeeji e anndude ɓalli ɗi nganndaaka. Eɓɓaande ndee waɗii jaŋngo mum ɗiɗaɓo. O salii lajal 4 oktoobar ngal laamu fedde ndee rokki ngam joofnude yaafuya mo rokki ownooɓe beeli e nder diiwaan Niiseer, o wiyi joofnude yaafuya oo ko huunde nde yaawi. == Tuugnorgal == 3j900v8zoyz1qo0ubpiosb63raan6vt 181331 181330 2026-08-05T19:42:24Z Ilya Discuss 10103 181331 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adego Erhiawarie Eferakeya''' (9 sulyee 1940 – 16 abriil 2019) ko siyaasyanke Naajeeriya, cuɓaaɗo senateer to diiwaan Delta Cakaari to diiwaan Delta, Naajeeriya e lewru Abriil 2007. O dogiino e laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).<ref name="ejesgist">{{cite web|url=https://ejesgistnews.com/senator-dr-adego-eferakeya-pass-on.html|title=Senator prof. Adego Eferakeya Pass on|date=16 April 2019|access-date=18 April 2019|website=Ejes Gist News}}</ref><ref name="omo">{{Cite news|url=https://thenationonlineng.net/omo-agege-urhobo-community-mourn-sen-eferakeya/|location=Lagos, Nigeria|title=Omo-Agege, Urhobo community mourn Sen. Eferakeya|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|date=17 April 2019|access-date=18 April 2019}}</ref> Ɓawo Adego Erhiawarie Eferakeya jibinaa ko to Adagbrasa to Aghalokpe, to diiwaan Okpe, to diiwaan Delta, to leydi Najeriya, ñalnde 9 lewru juko hitaande 1940. O heɓi B Pharm to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, o heɓi PhD to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kansas Medical Center (Amerik) e hitaande 1975, o heɓi kadi MD (Farmakoloji e Toksikolooji, Cafroowo) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Kansas e hitaande 1977.<ref>{{Cite web|date=2017-01-13|title=EFERAKEYA, Prof. Adego Erhiawarie|url=https://blerf.org/index.php/biography/eferakeya-prof-adego-erhiawarie/|access-date=2026-06-15|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> O wonti Professeur Farmakoloji to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ben0 to to50. Ko adii nde o tawtortee Senaa, ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e opitaal ; Hooreejo departemaa farmakoloji ; Deenoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde farmasi ; Sekereteer Diiso mawɓe Forum Politik Urhobo e Grand Knight e Diiso Sepele. O winndii walla o wondi e binndanɗe keewɗe, haa teeŋti noon e ko fayti e farmasi e tansiyoŋ. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Eferakeya suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam suɓol lesdi Naajeeriya ngam lesdi Delta Central nder hitaande 2007 dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Cellal, Etikaaji & Petition, Sosde & Golle laamu e nokkuuji. E lewru marse 2008, luural waɗii ko feewti e bidsee 2007 mo ministeer cellal leydi ndii huutoraaka. Won e terɗe goomu cellal Senaa njilliima leydi Gana e njillu ngu ministeer o rokki kaalis. Eferakeya yahi haa jahaale, ammaa o salii heɓuki hay huunde nder miliyonji N10 ɗi o wi'i hokkaama terɗe goomu nguu. O noddi hooreejo goomu nguu, hono senateer Iyabo Obasanjo-Bello ngam humpitaade ko waɗi e kaalis o.Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e faggudu e kaalis (EFCC) ñaawii gonnooɗo jaagorgal cellal, Adenike Grange e woɗɓe njeenayo (9) e dow fenaande, ina jeyaa heen Iyabo Obasanjo-Bello. E lewru mee 2009, Eferakeya rokki sukaaɓe e nder diiwaan mum 100 moto e nder kewu to biro mum senaateer to opitaal Eferakeya, Amukpe sara Sapele, to diiwaan Delta. E lewru sulyee 2009, o jeyaa ko e senaateeruuji noddanooɓe sosde dowlaaji kesi e nder golle ngam waylude doosɗe leydi 1999. E lewru oktoobar 2009, o ardii jeewte Senaa ngam ƴettude kuulal ngam sosde banke ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e ADN ngam wallitde e wiɗtude bonanndeeji e anndude ɓalli ɗi nganndaaka. Eɓɓaande ndee waɗii jaŋngo mum ɗiɗaɓo. O salii lajal 4 oktoobar ngal laamu fedde ndee rokki ngam joofnude yaafuya mo rokki ownooɓe beeli e nder diiwaan Niiseer, o wiyi joofnude yaafuya oo ko huunde nde yaawi. == Tuugnorgal == hkvd06ovcjkrtefr6ockcs919n7s2hm 181332 181331 2026-08-05T19:43:19Z Ilya Discuss 10103 181332 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adego Erhiawarie Eferakeya''' (9 sulyee 1940 – 16 abriil 2019) ko siyaasyanke Naajeeriya, cuɓaaɗo senateer to diiwaan Delta Cakaari to diiwaan Delta, Naajeeriya e lewru Abriil 2007. O dogiino e laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).<ref name="ejesgist">{{cite web|url=https://ejesgistnews.com/senator-dr-adego-eferakeya-pass-on.html|title=Senator prof. Adego Eferakeya Pass on|date=16 April 2019|access-date=18 April 2019|website=Ejes Gist News}}</ref><ref name="omo">{{Cite news|url=https://thenationonlineng.net/omo-agege-urhobo-community-mourn-sen-eferakeya/|location=Lagos, Nigeria|title=Omo-Agege, Urhobo community mourn Sen. Eferakeya|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|date=17 April 2019|access-date=18 April 2019}}</ref> Ɓawo Adego Erhiawarie Eferakeya jibinaa ko to Adagbrasa to Aghalokpe, to diiwaan Okpe, to diiwaan Delta, to leydi Najeriya, ñalnde 9 lewru juko hitaande 1940. O heɓi B Pharm to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, o heɓi PhD to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kansas Medical Center (Amerik) e hitaande 1975, o heɓi kadi MD (Farmakoloji e Toksikolooji, Cafroowo) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Kansas e hitaande 1977.<ref>{{Cite web|date=2017-01-13|title=EFERAKEYA, Prof. Adego Erhiawarie|url=https://blerf.org/index.php/biography/eferakeya-prof-adego-erhiawarie/|access-date=2026-06-15|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> O wonti Professeur Farmakoloji to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ben0 to to50. Ko adii nde o tawtortee Senaa, ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e opitaal ; Hooreejo departemaa farmakoloji ; Deenoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde farmasi ; Sekereteer Diiso mawɓe Forum Politik Urhobo e Grand Knight e Diiso Sepele.<ref>{{cite web|url=http://www.deltastate.gov.ng/National%20Assembly%20Members.htm|title=Representatives of Delta State in the National Assembly|publisher=Delta State|access-date=2009-10-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090907130553/http://www.deltastate.gov.ng/National%20Assembly%20Members.htm|archive-date=2009-09-07}}</ref> O winndii walla o wondi e binndanɗe keewɗe, haa teeŋti noon e ko fayti e farmasi e tansiyoŋ. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Eferakeya suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam suɓol lesdi Naajeeriya ngam lesdi Delta Central nder hitaande 2007 dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Cellal, Etikaaji & Petition, Sosde & Golle laamu e nokkuuji. E lewru marse 2008, luural waɗii ko feewti e bidsee 2007 mo ministeer cellal leydi ndii huutoraaka. Won e terɗe goomu cellal Senaa njilliima leydi Gana e njillu ngu ministeer o rokki kaalis. Eferakeya yahi haa jahaale, ammaa o salii heɓuki hay huunde nder miliyonji N10 ɗi o wi'i hokkaama terɗe goomu nguu. O noddi hooreejo goomu nguu, hono senateer Iyabo Obasanjo-Bello ngam humpitaade ko waɗi e kaalis o.Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e faggudu e kaalis (EFCC) ñaawii gonnooɗo jaagorgal cellal, Adenike Grange e woɗɓe njeenayo (9) e dow fenaande, ina jeyaa heen Iyabo Obasanjo-Bello. E lewru mee 2009, Eferakeya rokki sukaaɓe e nder diiwaan mum 100 moto e nder kewu to biro mum senaateer to opitaal Eferakeya, Amukpe sara Sapele, to diiwaan Delta. E lewru sulyee 2009, o jeyaa ko e senaateeruuji noddanooɓe sosde dowlaaji kesi e nder golle ngam waylude doosɗe leydi 1999. E lewru oktoobar 2009, o ardii jeewte Senaa ngam ƴettude kuulal ngam sosde banke ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e ADN ngam wallitde e wiɗtude bonanndeeji e anndude ɓalli ɗi nganndaaka. Eɓɓaande ndee waɗii jaŋngo mum ɗiɗaɓo. O salii lajal 4 oktoobar ngal laamu fedde ndee rokki ngam joofnude yaafuya mo rokki ownooɓe beeli e nder diiwaan Niiseer, o wiyi joofnude yaafuya oo ko huunde nde yaawi. == Tuugnorgal == fkeglhicckhdyhybnve9dnhk09svzyo 181333 181332 2026-08-05T19:44:37Z Ilya Discuss 10103 181333 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adego Erhiawarie Eferakeya''' (9 sulyee 1940 – 16 abriil 2019) ko siyaasyanke Naajeeriya, cuɓaaɗo senateer to diiwaan Delta Cakaari to diiwaan Delta, Naajeeriya e lewru Abriil 2007. O dogiino e laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).<ref name="ejesgist">{{cite web|url=https://ejesgistnews.com/senator-dr-adego-eferakeya-pass-on.html|title=Senator prof. Adego Eferakeya Pass on|date=16 April 2019|access-date=18 April 2019|website=Ejes Gist News}}</ref><ref name="omo">{{Cite news|url=https://thenationonlineng.net/omo-agege-urhobo-community-mourn-sen-eferakeya/|location=Lagos, Nigeria|title=Omo-Agege, Urhobo community mourn Sen. Eferakeya|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|date=17 April 2019|access-date=18 April 2019}}</ref> Ɓawo Adego Erhiawarie Eferakeya jibinaa ko to Adagbrasa to Aghalokpe, to diiwaan Okpe, to diiwaan Delta, to leydi Najeriya, ñalnde 9 lewru juko hitaande 1940. O heɓi B Pharm to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, o heɓi PhD to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kansas Medical Center (Amerik) e hitaande 1975, o heɓi kadi MD (Farmakoloji e Toksikolooji, Cafroowo) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Kansas e hitaande 1977.<ref>{{Cite web|date=2017-01-13|title=EFERAKEYA, Prof. Adego Erhiawarie|url=https://blerf.org/index.php/biography/eferakeya-prof-adego-erhiawarie/|access-date=2026-06-15|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> O wonti Professeur Farmakoloji to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ben0 to to50. Ko adii nde o tawtortee Senaa, ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e opitaal ; Hooreejo departemaa farmakoloji ; Deenoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde farmasi ; Sekereteer Diiso mawɓe Forum Politik Urhobo e Grand Knight e Diiso Sepele.<ref>{{cite web|url=http://www.deltastate.gov.ng/National%20Assembly%20Members.htm|title=Representatives of Delta State in the National Assembly|publisher=Delta State|access-date=2009-10-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090907130553/http://www.deltastate.gov.ng/National%20Assembly%20Members.htm|archive-date=2009-09-07}}</ref> O winndii walla o wondi e binndanɗe keewɗe, haa teeŋti noon e ko fayti e farmasi e tansiyoŋ. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Eferakeya suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam suɓol lesdi Naajeeriya ngam lesdi Delta Central nder hitaande 2007 dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200907240325.html|title=Nigeria: Constitution Amendment Faces States Creation Hurdle|author=Sufuyan Ojeifo|date=23 July 2009|publisher=This Day|access-date=2009-10-31}}</ref> O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Cellal, Etikaaji & Petition, Sosde & Golle laamu e nokkuuji. E lewru marse 2008, luural waɗii ko feewti e bidsee 2007 mo ministeer cellal leydi ndii huutoraaka. Won e terɗe goomu cellal Senaa njilliima leydi Gana e njillu ngu ministeer o rokki kaalis. Eferakeya yahi haa jahaale, ammaa o salii heɓuki hay huunde nder miliyonji N10 ɗi o wi'i hokkaama terɗe goomu nguu. O noddi hooreejo goomu nguu, hono senateer Iyabo Obasanjo-Bello ngam humpitaade ko waɗi e kaalis o.Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e faggudu e kaalis (EFCC) ñaawii gonnooɗo jaagorgal cellal, Adenike Grange e woɗɓe njeenayo (9) e dow fenaande, ina jeyaa heen Iyabo Obasanjo-Bello. E lewru mee 2009, Eferakeya rokki sukaaɓe e nder diiwaan mum 100 moto e nder kewu to biro mum senaateer to opitaal Eferakeya, Amukpe sara Sapele, to diiwaan Delta. E lewru sulyee 2009, o jeyaa ko e senaateeruuji noddanooɓe sosde dowlaaji kesi e nder golle ngam waylude doosɗe leydi 1999. E lewru oktoobar 2009, o ardii jeewte Senaa ngam ƴettude kuulal ngam sosde banke ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e ADN ngam wallitde e wiɗtude bonanndeeji e anndude ɓalli ɗi nganndaaka. Eɓɓaande ndee waɗii jaŋngo mum ɗiɗaɓo. O salii lajal 4 oktoobar ngal laamu fedde ndee rokki ngam joofnude yaafuya mo rokki ownooɓe beeli e nder diiwaan Niiseer, o wiyi joofnude yaafuya oo ko huunde nde yaawi. == Tuugnorgal == fl1r88dpyb3s9srcgxicpt9udtj75xt 181334 181333 2026-08-05T19:45:36Z Ilya Discuss 10103 181334 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adego Erhiawarie Eferakeya''' (9 sulyee 1940 – 16 abriil 2019) ko siyaasyanke Naajeeriya, cuɓaaɗo senateer to diiwaan Delta Cakaari to diiwaan Delta, Naajeeriya e lewru Abriil 2007. O dogiino e laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).<ref name="ejesgist">{{cite web|url=https://ejesgistnews.com/senator-dr-adego-eferakeya-pass-on.html|title=Senator prof. Adego Eferakeya Pass on|date=16 April 2019|access-date=18 April 2019|website=Ejes Gist News}}</ref><ref name="omo">{{Cite news|url=https://thenationonlineng.net/omo-agege-urhobo-community-mourn-sen-eferakeya/|location=Lagos, Nigeria|title=Omo-Agege, Urhobo community mourn Sen. Eferakeya|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|date=17 April 2019|access-date=18 April 2019}}</ref> Ɓawo Adego Erhiawarie Eferakeya jibinaa ko to Adagbrasa to Aghalokpe, to diiwaan Okpe, to diiwaan Delta, to leydi Najeriya, ñalnde 9 lewru juko hitaande 1940. O heɓi B Pharm to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, o heɓi PhD to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kansas Medical Center (Amerik) e hitaande 1975, o heɓi kadi MD (Farmakoloji e Toksikolooji, Cafroowo) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Kansas e hitaande 1977.<ref>{{Cite web|date=2017-01-13|title=EFERAKEYA, Prof. Adego Erhiawarie|url=https://blerf.org/index.php/biography/eferakeya-prof-adego-erhiawarie/|access-date=2026-06-15|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> O wonti Professeur Farmakoloji to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ben0 to to50. Ko adii nde o tawtortee Senaa, ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e opitaal ; Hooreejo departemaa farmakoloji ; Deenoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde farmasi ; Sekereteer Diiso mawɓe Forum Politik Urhobo e Grand Knight e Diiso Sepele.<ref>{{cite web|url=http://www.deltastate.gov.ng/National%20Assembly%20Members.htm|title=Representatives of Delta State in the National Assembly|publisher=Delta State|access-date=2009-10-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090907130553/http://www.deltastate.gov.ng/National%20Assembly%20Members.htm|archive-date=2009-09-07}}</ref> O winndii walla o wondi e binndanɗe keewɗe, haa teeŋti noon e ko fayti e farmasi e tansiyoŋ. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Eferakeya suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam suɓol lesdi Naajeeriya ngam lesdi Delta Central nder hitaande 2007 dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200907240325.html|title=Nigeria: Constitution Amendment Faces States Creation Hurdle|author=Sufuyan Ojeifo|date=23 July 2009|publisher=This Day|access-date=2009-10-31}}</ref> O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Cellal, Etikaaji & Petition, Sosde & Golle laamu e nokkuuji. E lewru marse 2008, luural waɗii ko feewti e bidsee 2007 mo ministeer cellal leydi ndii huutoraaka. Won e terɗe goomu cellal Senaa njilliima leydi Gana e njillu ngu ministeer o rokki kaalis. Eferakeya yahi haa jahaale, ammaa o salii heɓuki hay huunde nder miliyonji N10 ɗi o wi'i hokkaama terɗe goomu nguu. O noddi hooreejo goomu nguu, hono senateer Iyabo Obasanjo-Bello ngam humpitaade ko waɗi e kaalis o.Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e faggudu e kaalis (EFCC) ñaawii gonnooɗo jaagorgal cellal, Adenike Grange e woɗɓe njeenayo (9) e dow fenaande, ina jeyaa heen Iyabo Obasanjo-Bello. E lewru mee 2009, Eferakeya rokki sukaaɓe e nder diiwaan mum 100 moto e nder kewu to biro mum senaateer to opitaal Eferakeya, Amukpe sara Sapele, to diiwaan Delta.<ref>{{cite web|url=http://www.nigerdeltastandard.com/news/index78.htm|publisher=Niger Delta Standard|title=Amnesty: Lawmaker Objects to Deadline|author=Ignatius Okorocha|access-date=2009-10-31}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> E lewru sulyee 2009, o jeyaa ko e senaateeruuji noddanooɓe sosde dowlaaji kesi e nder golle ngam waylude doosɗe leydi 1999. E lewru oktoobar 2009, o ardii jeewte Senaa ngam ƴettude kuulal ngam sosde banke ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e ADN ngam wallitde e wiɗtude bonanndeeji e anndude ɓalli ɗi nganndaaka. Eɓɓaande ndee waɗii jaŋngo mum ɗiɗaɓo. O salii lajal 4 oktoobar ngal laamu fedde ndee rokki ngam joofnude yaafuya mo rokki ownooɓe beeli e nder diiwaan Niiseer, o wiyi joofnude yaafuya oo ko huunde nde yaawi. == Tuugnorgal == qnkj910gaffyek7yrmbn3zbhzokv952 181335 181334 2026-08-05T19:47:08Z Ilya Discuss 10103 181335 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adego Erhiawarie Eferakeya''' (9 sulyee 1940 – 16 abriil 2019) ko siyaasyanke Naajeeriya, cuɓaaɗo senateer to diiwaan Delta Cakaari to diiwaan Delta, Naajeeriya e lewru Abriil 2007. O dogiino e laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).<ref name="ejesgist">{{cite web|url=https://ejesgistnews.com/senator-dr-adego-eferakeya-pass-on.html|title=Senator prof. Adego Eferakeya Pass on|date=16 April 2019|access-date=18 April 2019|website=Ejes Gist News}}</ref><ref name="omo">{{Cite news|url=https://thenationonlineng.net/omo-agege-urhobo-community-mourn-sen-eferakeya/|location=Lagos, Nigeria|title=Omo-Agege, Urhobo community mourn Sen. Eferakeya|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|date=17 April 2019|access-date=18 April 2019}}</ref> Ɓawo Adego Erhiawarie Eferakeya jibinaa ko to Adagbrasa to Aghalokpe, to diiwaan Okpe, to diiwaan Delta, to leydi Najeriya, ñalnde 9 lewru juko hitaande 1940. O heɓi B Pharm to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, o heɓi PhD to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kansas Medical Center (Amerik) e hitaande 1975, o heɓi kadi MD (Farmakoloji e Toksikolooji, Cafroowo) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Kansas e hitaande 1977.<ref>{{Cite web|date=2017-01-13|title=EFERAKEYA, Prof. Adego Erhiawarie|url=https://blerf.org/index.php/biography/eferakeya-prof-adego-erhiawarie/|access-date=2026-06-15|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> O wonti Professeur Farmakoloji to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ben0 to to50. Ko adii nde o tawtortee Senaa, ko o hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e opitaal ; Hooreejo departemaa farmakoloji ; Deenoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde farmasi ; Sekereteer Diiso mawɓe Forum Politik Urhobo e Grand Knight e Diiso Sepele.<ref>{{cite web|url=http://www.deltastate.gov.ng/National%20Assembly%20Members.htm|title=Representatives of Delta State in the National Assembly|publisher=Delta State|access-date=2009-10-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090907130553/http://www.deltastate.gov.ng/National%20Assembly%20Members.htm|archive-date=2009-09-07}}</ref> O winndii walla o wondi e binndanɗe keewɗe, haa teeŋti noon e ko fayti e farmasi e tansiyoŋ. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Eferakeya suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam suɓol lesdi Naajeeriya ngam lesdi Delta Central nder hitaande 2007 dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200907240325.html|title=Nigeria: Constitution Amendment Faces States Creation Hurdle|author=Sufuyan Ojeifo|date=23 July 2009|publisher=This Day|access-date=2009-10-31}}</ref> O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Privatisation, Cellal, Etikaaji & Petition, Sosde & Golle laamu e nokkuuji. E lewru marse 2008, luural waɗii ko feewti e bidsee 2007 mo ministeer cellal leydi ndii huutoraaka. Won e terɗe goomu cellal Senaa njilliima leydi Gana e njillu ngu ministeer o rokki kaalis. Eferakeya yahi haa jahaale, ammaa o salii heɓuki hay huunde nder miliyonji N10 ɗi o wi'i hokkaama terɗe goomu nguu. O noddi hooreejo goomu nguu, hono senateer Iyabo Obasanjo-Bello ngam humpitaade ko waɗi e kaalis o.Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e faggudu e kaalis (EFCC) ñaawii gonnooɗo jaagorgal cellal, Adenike Grange e woɗɓe njeenayo (9) e dow fenaande, ina jeyaa heen Iyabo Obasanjo-Bello. E lewru mee 2009, Eferakeya rokki sukaaɓe e nder diiwaan mum 100 moto e nder kewu to biro mum senaateer to opitaal Eferakeya, Amukpe sara Sapele, to diiwaan Delta.<ref>{{cite web|url=http://www.nigerdeltastandard.com/news/index78.htm|publisher=Niger Delta Standard|title=Amnesty: Lawmaker Objects to Deadline|author=Ignatius Okorocha|access-date=2009-10-31}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> E lewru sulyee 2009, o jeyaa ko e senaateeruuji noddanooɓe sosde dowlaaji kesi e nder golle ngam waylude doosɗe leydi 1999. E lewru oktoobar 2009, o ardii jeewte Senaa ngam ƴettude kuulal ngam sosde banke ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e ADN ngam wallitde e wiɗtude bonanndeeji e anndude ɓalli ɗi nganndaaka..<ref>{{cite web|url=http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=48346|publisher=The Nation|title=Senator disowns Iyabo Obasanjo over N10m Ghana trip|date=6 April 2008|access-date=15 October 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20080410142746/http://www.thenationonlineng.com/dynamicpage.asp?id=48346|archive-date=10 April 2008|url-status=usurped}}</ref><ref>{{cite web|url=http://thenewsng.com/news/facing-the-music/2008/04|title=Facing The Music|date=15 April 2008|author=Tony Orilade/Abuja|publisher=Independent Communications Network|access-date=2009-10-31}}</ref> Eɓɓaande ndee waɗii jaŋngo mum ɗiɗaɓo. O salii lajal 4 oktoobar ngal laamu fedde ndee rokki ngam joofnude yaafuya mo rokki ownooɓe beeli e nder diiwaan Niiseer, o wiyi joofnude yaafuya oo ko huunde nde yaawi. == Tuugnorgal == sjujovh4o7tueou7azvakt1fs80mal3 Hosea Ehinlanwo 0 43413 181336 2026-08-05T19:49:55Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Hosea Oladapo EhinlanwoListenR (jibinaa ko ñalnde 2 ut 1938) suɓaama senaateer to diiwaan Ondo Sud to diiwaan Ondo, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Ehinlanwo jibinaa ko ñalnde 2 lewru bowte hitaande 1938 to Erunna, laamu nokkuure Ilaje to diiwaan Ondo.O janngi duɗal leslesal NA, Ajido, Badagry, Lagos tuggi 1946 haa 1953 ngam jaŋde makko les..." 181336 wikitext text/x-wiki Hosea Oladapo EhinlanwoListenR (jibinaa ko ñalnde 2 ut 1938) suɓaama senaateer to diiwaan Ondo Sud to diiwaan Ondo, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Ehinlanwo jibinaa ko ñalnde 2 lewru bowte hitaande 1938 to Erunna, laamu nokkuure Ilaje to diiwaan Ondo.O janngi duɗal leslesal NA, Ajido, Badagry, Lagos tuggi 1946 haa 1953 ngam jaŋde makko leslesre, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe koloni, Ikorodu e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Eklesiya Almasiihu Jaangirde. Ndeen o yahi haa o heɓi BSC e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thomas A Edison, Florida, o heɓi kadi Master e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, to leydi Najeriya. Nde o woni e senaa, o teddinaama njeenaari Doktoraa sabu darnde makko keewnde e ɓamtaare leñol makko, renndo makko, e leydi makko. Ko adii manndaa makko e nder senaa, o heɓiino kadi dipolomaaji LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, to leydi Najeriya, e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Najeriya – ko ɗum waɗi o wonti Barrister of Law to leydi Najeriya – ko ɗum huunde nde o huutorii no feewi e nder senaa Gaagaa politik, golle makko e nder nguurndam makko ina mbaɗi jannginde, gardiiɗo marketing, balloowo gardiiɗo mawɗo, jannginoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde, gardiiɗo gollotooɓe / njuɓɓudi kam e banke. O woniino pioneer Lecturer to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ogun State e oon sahaa (Jooni Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo) - e nder faculté gannde renndo (Departemaa Njuɓɓudi Njulaagu) e goonga o walli ngam waɗde departemaa Admin Njulaagu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal e dow footing Solid e ɗeen duuɓi gadani. O woniino kadi hooreejo banke Igbokoda, banke renndo Ilaje/Ese-Odo, mo jooni joofni. Naatgol makko e politik fuɗɗii ko e kitaale 60 nde o woni tergal teeŋtungal e ofisee e nder fedde wiyeteende Local Chapter e nder fedde Action Group ndeen. Kono o ɗaɓɓaani laamu cuɓaaɗo haa hitaande 1977 nde o suɓaa e gardagol laamu nokkuyankeewu e nder laamu nokkuyankeewu Ilaje Ese Odo keso sosaa e oon sahaa (1977–1979). 0rtwtsg57upbsbgfd1lzil7m9zg6t9b 181337 181336 2026-08-05T19:50:55Z Ilya Discuss 10103 181337 wikitext text/x-wiki Hosea Oladapo EhinlanwoListenR (jibinaa ko ñalnde 2 ut 1938) suɓaama senaateer to diiwaan Ondo Sud to diiwaan Ondo, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Ehinlanwo jibinaa ko ñalnde 2 lewru bowte hitaande 1938 to Erunna, laamu nokkuure Ilaje to diiwaan Ondo.O janngi duɗal leslesal NA, Ajido, Badagry, Lagos tuggi 1946 haa 1953 ngam jaŋde makko leslesre, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe koloni, Ikorodu e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Eklesiya Almasiihu Jaangirde. Ndeen o yahi haa o heɓi BSC e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thomas A Edison, Florida, o heɓi kadi Master e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, to leydi Najeriya. Nde o woni e senaa, o teddinaama njeenaari Doktoraa sabu darnde makko keewnde e ɓamtaare leñol makko, renndo makko, e leydi makko. Ko adii manndaa makko e nder senaa, o heɓiino kadi dipolomaaji LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, to leydi Najeriya, e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Najeriya – ko ɗum waɗi o wonti Barrister of Law to leydi Najeriya – ko ɗum huunde nde o huutorii no feewi e nder senaa Gaagaa politik, golle makko e nder nguurndam makko ina mbaɗi jannginde, gardiiɗo marketing, balloowo gardiiɗo mawɗo, jannginoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde, gardiiɗo gollotooɓe / njuɓɓudi kam e banke. O woniino pioneer Lecturer to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ogun State e oon sahaa (Jooni Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo) - e nder faculté gannde renndo (Departemaa Njuɓɓudi Njulaagu) e goonga o walli ngam waɗde departemaa Admin Njulaagu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal e dow footing Solid e ɗeen duuɓi gadani. O woniino kadi hooreejo banke Igbokoda, banke renndo Ilaje/Ese-Odo, mo jooni joofni. Naatgol makko e politik fuɗɗii ko e kitaale 60 nde o woni tergal teeŋtungal e ofisee e nder fedde wiyeteende Local Chapter e nder fedde Action Group ndeen. Kono o ɗaɓɓaani laamu cuɓaaɗo haa hitaande 1977 nde o suɓaa e gardagol laamu nokkuyankeewu e nder laamu nokkuyankeewu Ilaje Ese Odo keso sosaa e oon sahaa (1977–1979). Fiilngo Senaa Hosea Oladapo Ehinlanwo adii suɓaade ko e leñol mum ngam lomtaade Ondo Sud e hitaande 1998 e wonde Senator e nder mbayliigu laamu Siwil ngu waɗaani e les njiimaandi UNCP ndeen. Haa jooni o waɗaaka e makko, yimɓe Ondo Sud pellitii artirde hoolaare mum en e makko e hitaande 2003 – o golliima e les njiimaandi PDP gila 2003 – 2007. E hitaande 2007, o artiraama ngam wallitde yimɓe moƴƴuɓe Ondo Sud e manndaa ɗiɗmo tuggi 2017 haa 2007 . E nder wooteeji PDP ko adii wooteeji 2007 ina wiyee ko mawɗo Olusola oke heɓi. Kono Ehinlanwo wiyi wonde primaaji ɗii njuɓɓinaama no feewi e ballal e ballal Governor diiwaan Ondo, Olusegun Agagu e oon sahaa, e laawol suɓngo ngoo wonti ko ñaawoore. Innde Ehinlanwo waɗtaa e karte woote ɗee. Oke seppi amma suudu kiita mawndu ndu Abuja sali seppo man, nden o jaɓi Ehinlanwo ngam o suɓaama kanndidaajo PDP. Caggal woote ɗee, Oke ñaagii kadi, ooɗoo sahaa kadi jaɓaama e ñaawirdu, naamnal ngal nawtaa to Ñaawirde Toownde ngam ñaawde ɗum haa timma. Ñaawirde mawnde ndee jaɓi Ehinlanwo ko kanndidaa cuɓaaɗo no haanirta nii, ñaawoore ndee wonti ñaawoore maantiniinde e nder firo kuulal suɓngooji leydi Naajeeriya no haanirta nii e "Lomtingol kanndidaaji". Golle Senaa To Senaa, o ardii Goomu Yimɓe e Kaayitaaji Ngenndiiji e Goomu Marine. O woniino kadi tergal e Goomuuji Etikaaji, Konu, Petroŋ (Dow e Les), e Goomuuji peewnugol doosɗe leydi. Hosea Oladapo Ehinlanwo ina joginoo golle e nder golle mum, ko wayi no golloowo laamu. Tuugnorgal ssua8ge45qa1r8n12v42xycra0p88ot 181338 181337 2026-08-05T19:51:28Z Ilya Discuss 10103 181338 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Hosea Oladapo EhinlanwoListenR (jibinaa ko ñalnde 2 ut 1938) suɓaama senaateer to diiwaan Ondo Sud to diiwaan Ondo, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Ehinlanwo jibinaa ko ñalnde 2 lewru bowte hitaande 1938 to Erunna, laamu nokkuure Ilaje to diiwaan Ondo.O janngi duɗal leslesal NA, Ajido, Badagry, Lagos tuggi 1946 haa 1953 ngam jaŋde makko leslesre, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe koloni, Ikorodu e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Eklesiya Almasiihu Jaangirde. Ndeen o yahi haa o heɓi BSC e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thomas A Edison, Florida, o heɓi kadi Master e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, to leydi Najeriya. Nde o woni e senaa, o teddinaama njeenaari Doktoraa sabu darnde makko keewnde e ɓamtaare leñol makko, renndo makko, e leydi makko. Ko adii manndaa makko e nder senaa, o heɓiino kadi dipolomaaji LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, to leydi Najeriya, e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Najeriya – ko ɗum waɗi o wonti Barrister of Law to leydi Najeriya – ko ɗum huunde nde o huutorii no feewi e nder senaa Gaagaa politik, golle makko e nder nguurndam makko ina mbaɗi jannginde, gardiiɗo marketing, balloowo gardiiɗo mawɗo, jannginoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde, gardiiɗo gollotooɓe / njuɓɓudi kam e banke. O woniino pioneer Lecturer to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ogun State e oon sahaa (Jooni Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo) - e nder faculté gannde renndo (Departemaa Njuɓɓudi Njulaagu) e goonga o walli ngam waɗde departemaa Admin Njulaagu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal e dow footing Solid e ɗeen duuɓi gadani. O woniino kadi hooreejo banke Igbokoda, banke renndo Ilaje/Ese-Odo, mo jooni joofni. Naatgol makko e politik fuɗɗii ko e kitaale 60 nde o woni tergal teeŋtungal e ofisee e nder fedde wiyeteende Local Chapter e nder fedde Action Group ndeen. Kono o ɗaɓɓaani laamu cuɓaaɗo haa hitaande 1977 nde o suɓaa e gardagol laamu nokkuyankeewu e nder laamu nokkuyankeewu Ilaje Ese Odo keso sosaa e oon sahaa (1977–1979). Fiilngo Senaa Hosea Oladapo Ehinlanwo adii suɓaade ko e leñol mum ngam lomtaade Ondo Sud e hitaande 1998 e wonde Senator e nder mbayliigu laamu Siwil ngu waɗaani e les njiimaandi UNCP ndeen. Haa jooni o waɗaaka e makko, yimɓe Ondo Sud pellitii artirde hoolaare mum en e makko e hitaande 2003 – o golliima e les njiimaandi PDP gila 2003 – 2007. E hitaande 2007, o artiraama ngam wallitde yimɓe moƴƴuɓe Ondo Sud e manndaa ɗiɗmo tuggi 2017 haa 2007 . E nder wooteeji PDP ko adii wooteeji 2007 ina wiyee ko mawɗo Olusola oke heɓi. Kono Ehinlanwo wiyi wonde primaaji ɗii njuɓɓinaama no feewi e ballal e ballal Governor diiwaan Ondo, Olusegun Agagu e oon sahaa, e laawol suɓngo ngoo wonti ko ñaawoore. Innde Ehinlanwo waɗtaa e karte woote ɗee. Oke seppi amma suudu kiita mawndu ndu Abuja sali seppo man, nden o jaɓi Ehinlanwo ngam o suɓaama kanndidaajo PDP. Caggal woote ɗee, Oke ñaagii kadi, ooɗoo sahaa kadi jaɓaama e ñaawirdu, naamnal ngal nawtaa to Ñaawirde Toownde ngam ñaawde ɗum haa timma. Ñaawirde mawnde ndee jaɓi Ehinlanwo ko kanndidaa cuɓaaɗo no haanirta nii, ñaawoore ndee wonti ñaawoore maantiniinde e nder firo kuulal suɓngooji leydi Naajeeriya no haanirta nii e "Lomtingol kanndidaaji". Golle Senaa To Senaa, o ardii Goomu Yimɓe e Kaayitaaji Ngenndiiji e Goomu Marine. O woniino kadi tergal e Goomuuji Etikaaji, Konu, Petroŋ (Dow e Les), e Goomuuji peewnugol doosɗe leydi. Hosea Oladapo Ehinlanwo ina joginoo golle e nder golle mum, ko wayi no golloowo laamu. Tuugnorgal e88ljbvl23j48g327yfanqisy8r9lpp 181339 181338 2026-08-05T19:53:34Z Ilya Discuss 10103 181339 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hosea Oladapo EhinlanwoListenR''' (jibinaa ko ñalnde 2 ut 1938) suɓaama senaateer to diiwaan Ondo Sud to diiwaan Ondo, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Ehinlanwo jibinaa ko ñalnde 2 lewru bowte hitaande 1938 to Erunna, laamu nokkuure Ilaje to diiwaan Ondo.O janngi duɗal leslesal NA, Ajido, Badagry, Lagos tuggi 1946 haa 1953 ngam jaŋde makko leslesre, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe koloni, Ikorodu e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Eklesiya Almasiihu Jaangirde. Ndeen o yahi haa o heɓi BSC e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thomas A Edison, Florida, o heɓi kadi Master e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, to leydi Najeriya. Nde o woni e senaa, o teddinaama njeenaari Doktoraa sabu darnde makko keewnde e ɓamtaare leñol makko, renndo makko, e leydi makko. Ko adii manndaa makko e nder senaa, o heɓiino kadi dipolomaaji LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, to leydi Najeriya, e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Najeriya – ko ɗum waɗi o wonti Barrister of Law to leydi Najeriya – ko ɗum huunde nde o huutorii no feewi e nder senaa Gaagaa politik, golle makko e nder nguurndam makko ina mbaɗi jannginde, gardiiɗo marketing, balloowo gardiiɗo mawɗo, jannginoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde, gardiiɗo gollotooɓe / njuɓɓudi kam e banke. O woniino pioneer Lecturer to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ogun State e oon sahaa (Jooni Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo) - e nder faculté gannde renndo (Departemaa Njuɓɓudi Njulaagu) e goonga o walli ngam waɗde departemaa Admin Njulaagu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal e dow footing Solid e ɗeen duuɓi gadani. O woniino kadi hooreejo banke Igbokoda, banke renndo Ilaje/Ese-Odo, mo jooni joofni. Naatgol makko e politik fuɗɗii ko e kitaale 60 nde o woni tergal teeŋtungal e ofisee e nder fedde wiyeteende Local Chapter e nder fedde Action Group ndeen. Kono o ɗaɓɓaani laamu cuɓaaɗo haa hitaande 1977 nde o suɓaa e gardagol laamu nokkuyankeewu e nder laamu nokkuyankeewu Ilaje Ese Odo keso sosaa e oon sahaa (1977–1979). == Fiilngo Senaa == Hosea Oladapo Ehinlanwo adii suɓaade ko e leñol mum ngam lomtaade Ondo Sud e hitaande 1998 e wonde Senator e nder mbayliigu laamu Siwil ngu waɗaani e les njiimaandi UNCP ndeen. Haa jooni o waɗaaka e makko, yimɓe Ondo Sud pellitii artirde hoolaare mum en e makko e hitaande 2003 – o golliima e les njiimaandi PDP gila 2003 – 2007. E hitaande 2007, o artiraama ngam wallitde yimɓe moƴƴuɓe Ondo Sud e manndaa ɗiɗmo tuggi 2017 haa 2007 . E nder wooteeji PDP ko adii wooteeji 2007 ina wiyee ko mawɗo Olusola oke heɓi. Kono Ehinlanwo wiyi wonde primaaji ɗii njuɓɓinaama no feewi e ballal e ballal Governor diiwaan Ondo, Olusegun Agagu e oon sahaa, e laawol suɓngo ngoo wonti ko ñaawoore. Innde Ehinlanwo waɗtaa e karte woote ɗee. Oke seppi amma suudu kiita mawndu ndu Abuja sali seppo man, nden o jaɓi Ehinlanwo ngam o suɓaama kanndidaajo PDP. Caggal woote ɗee, Oke ñaagii kadi, ooɗoo sahaa kadi jaɓaama e ñaawirdu, naamnal ngal nawtaa to Ñaawirde Toownde ngam ñaawde ɗum haa timma. Ñaawirde mawnde ndee jaɓi Ehinlanwo ko kanndidaa cuɓaaɗo no haanirta nii, ñaawoore ndee wonti ñaawoore maantiniinde e nder firo kuulal suɓngooji leydi Naajeeriya no haanirta nii e "Lomtingol kanndidaaji". Golle Senaa To Senaa, o ardii Goomu Yimɓe e Kaayitaaji Ngenndiiji e Goomu Marine. O woniino kadi tergal e Goomuuji Etikaaji, Konu, Petroŋ (Dow e Les), e Goomuuji peewnugol doosɗe leydi. == Hosea Oladapo Ehinlanwo ina joginoo golle e nder golle mum, ko wayi no golloowo laamu. == == Tuugnorgal == fdobce9vjdplxbqambrij8lzo11ptlt 181340 181339 2026-08-05T19:54:26Z Ilya Discuss 10103 181340 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hosea Oladapo EhinlanwoListenR''' (jibinaa ko ñalnde 2 ut 1938) suɓaama senaateer to diiwaan Ondo Sud to diiwaan Ondo, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Ehinlanwo jibinaa ko ñalnde 2 lewru bowte hitaande 1938 to Erunna, laamu nokkuure Ilaje to diiwaan Ondo.O janngi duɗal leslesal NA, Ajido, Badagry, Lagos tuggi 1946 haa 1953 ngam jaŋde makko leslesre, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe koloni, Ikorodu e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Eklesiya Almasiihu Jaangirde. Ndeen o yahi haa o heɓi BSC e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thomas A Edison, Florida, o heɓi kadi Master e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, to leydi Najeriya..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=132&page=1&state=29|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303204250/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=132&page=1&state=29|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Hosea O. Ehinlanwo|access-date=2010-06-07}}</ref> Nde o woni e senaa, o teddinaama njeenaari Doktoraa sabu darnde makko keewnde e ɓamtaare leñol makko, renndo makko, e leydi makko. Ko adii manndaa makko e nder senaa, o heɓiino kadi dipolomaaji LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, to leydi Najeriya, e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Najeriya – ko ɗum waɗi o wonti Barrister of Law to leydi Najeriya – ko ɗum huunde nde o huutorii no feewi e nder senaa Gaagaa politik, golle makko e nder nguurndam makko ina mbaɗi jannginde, gardiiɗo marketing, balloowo gardiiɗo mawɗo, jannginoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde, gardiiɗo gollotooɓe / njuɓɓudi kam e banke. O woniino pioneer Lecturer to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ogun State e oon sahaa (Jooni Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo) - e nder faculté gannde renndo (Departemaa Njuɓɓudi Njulaagu) e goonga o walli ngam waɗde departemaa Admin Njulaagu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal e dow footing Solid e ɗeen duuɓi gadani. O woniino kadi hooreejo banke Igbokoda, banke renndo Ilaje/Ese-Odo, mo jooni joofni. Naatgol makko e politik fuɗɗii ko e kitaale 60 nde o woni tergal teeŋtungal e ofisee e nder fedde wiyeteende Local Chapter e nder fedde Action Group ndeen. Kono o ɗaɓɓaani laamu cuɓaaɗo haa hitaande 1977 nde o suɓaa e gardagol laamu nokkuyankeewu e nder laamu nokkuyankeewu Ilaje Ese Odo keso sosaa e oon sahaa (1977–1979). == Fiilngo Senaa == Hosea Oladapo Ehinlanwo adii suɓaade ko e leñol mum ngam lomtaade Ondo Sud e hitaande 1998 e wonde Senator e nder mbayliigu laamu Siwil ngu waɗaani e les njiimaandi UNCP ndeen. Haa jooni o waɗaaka e makko, yimɓe Ondo Sud pellitii artirde hoolaare mum en e makko e hitaande 2003 – o golliima e les njiimaandi PDP gila 2003 – 2007. E hitaande 2007, o artiraama ngam wallitde yimɓe moƴƴuɓe Ondo Sud e manndaa ɗiɗmo tuggi 2017 haa 2007 . E nder wooteeji PDP ko adii wooteeji 2007 ina wiyee ko mawɗo Olusola oke heɓi. Kono Ehinlanwo wiyi wonde primaaji ɗii njuɓɓinaama no feewi e ballal e ballal Governor diiwaan Ondo, Olusegun Agagu e oon sahaa, e laawol suɓngo ngoo wonti ko ñaawoore. Innde Ehinlanwo waɗtaa e karte woote ɗee. Oke seppi amma suudu kiita mawndu ndu Abuja sali seppo man, nden o jaɓi Ehinlanwo ngam o suɓaama kanndidaajo PDP. Caggal woote ɗee, Oke ñaagii kadi, ooɗoo sahaa kadi jaɓaama e ñaawirdu, naamnal ngal nawtaa to Ñaawirde Toownde ngam ñaawde ɗum haa timma. Ñaawirde mawnde ndee jaɓi Ehinlanwo ko kanndidaa cuɓaaɗo no haanirta nii, ñaawoore ndee wonti ñaawoore maantiniinde e nder firo kuulal suɓngooji leydi Naajeeriya no haanirta nii e "Lomtingol kanndidaaji". Golle Senaa To Senaa, o ardii Goomu Yimɓe e Kaayitaaji Ngenndiiji e Goomu Marine. O woniino kadi tergal e Goomuuji Etikaaji, Konu, Petroŋ (Dow e Les), e Goomuuji peewnugol doosɗe leydi. == Hosea Oladapo Ehinlanwo ina joginoo golle e nder golle mum, ko wayi no golloowo laamu. == == Tuugnorgal == 1qtedo0r0z3hrppwuqjehpnkhyw8c52 181341 181340 2026-08-05T19:56:08Z Ilya Discuss 10103 181341 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Hosea Oladapo EhinlanwoListenR''' (jibinaa ko ñalnde 2 ut 1938) suɓaama senaateer to diiwaan Ondo Sud to diiwaan Ondo, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2003, o suɓaama kadi e hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Jibineede e fuɗɗoode golle Ehinlanwo jibinaa ko ñalnde 2 lewru bowte hitaande 1938 to Erunna, laamu nokkuure Ilaje to diiwaan Ondo.O janngi duɗal leslesal NA, Ajido, Badagry, Lagos tuggi 1946 haa 1953 ngam jaŋde makko leslesre, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe koloni, Ikorodu e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Eklesiya Almasiihu Jaangirde. Ndeen o yahi haa o heɓi BSC e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Thomas A Edison, Florida, o heɓi kadi Master e njuɓɓudi njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, to leydi Najeriya..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=132&page=1&state=29|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303204250/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=132&page=1&state=29|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Hosea O. Ehinlanwo|access-date=2010-06-07}}</ref> Nde o woni e senaa, o teddinaama njeenaari Doktoraa sabu darnde makko keewnde e ɓamtaare leñol makko, renndo makko, e leydi makko. Ko adii manndaa makko e nder senaa, o heɓiino kadi dipolomaaji LLB to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin, to leydi Najeriya, e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Najeriya – ko ɗum waɗi o wonti Barrister of Law to leydi Najeriya – ko ɗum huunde nde o huutorii no feewi e nder senaa Gaagaa politik, golle makko e nder nguurndam makko ina mbaɗi jannginde, gardiiɗo marketing, balloowo gardiiɗo mawɗo, jannginoowo duɗal jaaɓi haaɗtirde, gardiiɗo gollotooɓe / njuɓɓudi kam e banke. O woniino pioneer Lecturer to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ogun State e oon sahaa (Jooni Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Olabisi Onabanjo) - e nder faculté gannde renndo (Departemaa Njuɓɓudi Njulaagu) e goonga o walli ngam waɗde departemaa Admin Njulaagu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ngal e dow footing Solid e ɗeen duuɓi gadani..<ref name="auto">{{Cite news|url=http://www.punchng.com/Article2Print.aspx?theartic=Art200710291511257|date=2007-10-29|title=Election petitions: Senators' date with the tribunals|author=John Alechenu|access-date=2010-06-07|newspaper=[[The Punch]]}}{{dead link|date=November 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O woniino kadi hooreejo banke Igbokoda, banke renndo Ilaje/Ese-Odo, mo jooni joofni. Naatgol makko e politik fuɗɗii ko e kitaale 60 nde o woni tergal teeŋtungal e ofisee e nder fedde wiyeteende Local Chapter e nder fedde Action Group ndeen. Kono o ɗaɓɓaani laamu cuɓaaɗo haa hitaande 1977 nde o suɓaa e gardagol laamu nokkuyankeewu e nder laamu nokkuyankeewu Ilaje Ese Odo keso sosaa e oon sahaa (1977–1979). == Fiilngo Senaa == Hosea Oladapo Ehinlanwo adii suɓaade ko e leñol mum ngam lomtaade Ondo Sud e hitaande 1998 e wonde Senator e nder mbayliigu laamu Siwil ngu waɗaani e les njiimaandi UNCP ndeen. Haa jooni o waɗaaka e makko, yimɓe Ondo Sud pellitii artirde hoolaare mum en e makko e hitaande 2003 – o golliima e les njiimaandi PDP gila 2003 – 2007. E hitaande 2007, o artiraama ngam wallitde yimɓe moƴƴuɓe Ondo Sud e manndaa ɗiɗmo tuggi 2017 haa 2007 . E nder wooteeji PDP ko adii wooteeji 2007 ina wiyee ko mawɗo Olusola oke heɓi. Kono Ehinlanwo wiyi wonde primaaji ɗii njuɓɓinaama no feewi e ballal e ballal Governor diiwaan Ondo, Olusegun Agagu e oon sahaa, e laawol suɓngo ngoo wonti ko ñaawoore. Innde Ehinlanwo waɗtaa e karte woote ɗee. Oke seppi amma suudu kiita mawndu ndu Abuja sali seppo man, nden o jaɓi Ehinlanwo ngam o suɓaama kanndidaajo PDP. Caggal woote ɗee, Oke ñaagii kadi, ooɗoo sahaa kadi jaɓaama e ñaawirdu, naamnal ngal nawtaa to Ñaawirde Toownde ngam ñaawde ɗum haa timma. Ñaawirde mawnde ndee jaɓi Ehinlanwo ko kanndidaa cuɓaaɗo no haanirta nii, ñaawoore ndee wonti ñaawoore maantiniinde e nder firo kuulal suɓngooji leydi Naajeeriya no haanirta nii e "Lomtingol kanndidaaji". Golle Senaa To Senaa, o ardii Goomu Yimɓe e Kaayitaaji Ngenndiiji e Goomu Marine. O woniino kadi tergal e Goomuuji Etikaaji, Konu, Petroŋ (Dow e Les), e Goomuuji peewnugol doosɗe leydi. == Hosea Oladapo Ehinlanwo ina joginoo golle e nder golle mum, ko wayi no golloowo laamu. == == Tuugnorgal == t6oi9piwivd2cvtwa28cfq1u8mrfmk6 Eme Ufot Ekaette 0 43414 181342 2026-08-05T20:00:45Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Eme Ufot Ekaette listenN (jibinaa ko e hitaande 1945 ) ko dawrugol leydi Najeriya, jeyaaɗo to Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom. O resii Obong Joseph Ufot-Ekaette gila 1971. Nguurndam e Jaŋde Fuɗɗoode Eme jibinaa ko ñalnde 21 lewru juko hitaande 1945 to wuro Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom, to leydi Nijeer. O heɓi jaŋde makko adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Banham, to Port Harcourt hakkunde 1952 e 1958. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen, Lagos..." 181342 wikitext text/x-wiki Eme Ufot Ekaette listenN (jibinaa ko e hitaande 1945 ) ko dawrugol leydi Najeriya, jeyaaɗo to Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom. O resii Obong Joseph Ufot-Ekaette gila 1971. Nguurndam e Jaŋde Fuɗɗoode Eme jibinaa ko ñalnde 21 lewru juko hitaande 1945 to wuro Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom, to leydi Nijeer. O heɓi jaŋde makko adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Banham, to Port Harcourt hakkunde 1952 e 1958. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen, Lagos hakkunde 1958-1963 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Enugu hakkunde 1964 e 1966. Ekaette heɓi B.Pharm. (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ife e hitaande 1970. Ngalu e nguurndam neɗɗo Ekaette ko Farmasiyanke, ko debbo njulaagu, kadi ko gonnooɗo depitee. Ekaette ko Igbo, ina anndi ko o Kerecee. Politik O suɓaama Senator ngam diiwal Akwa Ibom South nder diiwal Akwa Ibom, Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ekaette toɗɗaa e goomuuji ko faati e rewɓe e sukaaɓe, ñamaale nder leydi e caggal leydi, cellal e nokkuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallittaaki hay kuulal gootal kono o hollitii ardorde tiiɗnde e Goomu makko ƴellitaare geɗe rewɓe. Caggal ɗuum o wallitorii kuulal ko fayti e Indecent Dressing, ngal anndiraa kuulal nudity. Sariya mo ɓe ciifi oo ina ɗaɓɓi lebbi tati kasoo wonande rewɓe hollitooɓe reedu mum en, walla ɓoorniiɓe comci daneeji e nokkuuji renndo. Kuulal ngal ko delegaasiyoŋ leydi Najeriya holliri ɗum to Asamblee Mawɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ɗo ngal heɓi heen ƴattooje, ngal waɗii luural mawngal e nder leydi Najeriya. Ekaette woni debbo gadano hooreejo fedde farmasiiji leydi Naajeeriya (PSN). Kugal O wonti gardiiɗo farmasi to NNPC, gardiiɗo farmasi to opitaal konu, gardiiɗo gardiiɗo to Safi Pharm, tergal yiilirde UBEC e gardiiɗo Union Bank. Jom suudu makko, Ufot Ekaette, ko golloowo laamu mawɗo, toɗɗaaɗo hooreejo leydi ndii (SGF) ñalnde 29 mee 1999, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, caggal ɗuum o woni jaagorgal fedde nde to Delta Niiseer, e nder kabine hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua. Teddungal e tiitooɗe O teddinaama no tergal e fedde nde (MFR),2001 e debbo St. O teddinaama kadi e tiitoonde aadaaji hono Adiaha Ikpaisong Oruk Anam, hitaande 1991 e Obonganwan Akwa Ibom, hitaande 1991. Tuugnorgal nboxygb44i9t4wysibxttv332hdixg4 181343 181342 2026-08-05T20:01:12Z Ilya Discuss 10103 181343 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Eme Ufot Ekaette listenN (jibinaa ko e hitaande 1945 ) ko dawrugol leydi Najeriya, jeyaaɗo to Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom. O resii Obong Joseph Ufot-Ekaette gila 1971. Nguurndam e Jaŋde Fuɗɗoode Eme jibinaa ko ñalnde 21 lewru juko hitaande 1945 to wuro Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom, to leydi Nijeer. O heɓi jaŋde makko adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Banham, to Port Harcourt hakkunde 1952 e 1958. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen, Lagos hakkunde 1958-1963 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Enugu hakkunde 1964 e 1966. Ekaette heɓi B.Pharm. (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ife e hitaande 1970. Ngalu e nguurndam neɗɗo Ekaette ko Farmasiyanke, ko debbo njulaagu, kadi ko gonnooɗo depitee. Ekaette ko Igbo, ina anndi ko o Kerecee. Politik O suɓaama Senator ngam diiwal Akwa Ibom South nder diiwal Akwa Ibom, Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ekaette toɗɗaa e goomuuji ko faati e rewɓe e sukaaɓe, ñamaale nder leydi e caggal leydi, cellal e nokkuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallittaaki hay kuulal gootal kono o hollitii ardorde tiiɗnde e Goomu makko ƴellitaare geɗe rewɓe. Caggal ɗuum o wallitorii kuulal ko fayti e Indecent Dressing, ngal anndiraa kuulal nudity. Sariya mo ɓe ciifi oo ina ɗaɓɓi lebbi tati kasoo wonande rewɓe hollitooɓe reedu mum en, walla ɓoorniiɓe comci daneeji e nokkuuji renndo. Kuulal ngal ko delegaasiyoŋ leydi Najeriya holliri ɗum to Asamblee Mawɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ɗo ngal heɓi heen ƴattooje, ngal waɗii luural mawngal e nder leydi Najeriya. Ekaette woni debbo gadano hooreejo fedde farmasiiji leydi Naajeeriya (PSN). Kugal O wonti gardiiɗo farmasi to NNPC, gardiiɗo farmasi to opitaal konu, gardiiɗo gardiiɗo to Safi Pharm, tergal yiilirde UBEC e gardiiɗo Union Bank. Jom suudu makko, Ufot Ekaette, ko golloowo laamu mawɗo, toɗɗaaɗo hooreejo leydi ndii (SGF) ñalnde 29 mee 1999, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, caggal ɗuum o woni jaagorgal fedde nde to Delta Niiseer, e nder kabine hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua. Teddungal e tiitooɗe O teddinaama no tergal e fedde nde (MFR),2001 e debbo St. O teddinaama kadi e tiitoonde aadaaji hono Adiaha Ikpaisong Oruk Anam, hitaande 1991 e Obonganwan Akwa Ibom, hitaande 1991. Tuugnorgal dd32ey36679ktb40hhhv1dt0ede9o5z 181344 181343 2026-08-05T20:02:52Z Ilya Discuss 10103 181344 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Eme Ufot Ekaette listenN''' (jibinaa ko e hitaande 1945 ) ko dawrugol leydi Najeriya, jeyaaɗo to Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom. O resii Obong Joseph Ufot-Ekaette gila 1971. Nguurndam e Jaŋde Fuɗɗoode Eme jibinaa ko ñalnde 21 lewru juko hitaande 1945 to wuro Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom, to leydi Nijeer. O heɓi jaŋde makko adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Banham, to Port Harcourt hakkunde 1952 e 1958. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen, Lagos hakkunde 1958-1963 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Enugu hakkunde 1964 e 1966. Ekaette heɓi B.Pharm. (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ife e hitaande 1970. Ngalu e nguurndam neɗɗo Ekaette ko Farmasiyanke, ko debbo njulaagu, kadi ko gonnooɗo depitee. Ekaette ko Igbo, ina anndi ko o Kerecee. Politik O suɓaama Senator ngam diiwal Akwa Ibom South nder diiwal Akwa Ibom, Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ekaette toɗɗaa e goomuuji ko faati e rewɓe e sukaaɓe, ñamaale nder leydi e caggal leydi, cellal e nokkuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallittaaki hay kuulal gootal kono o hollitii ardorde tiiɗnde e Goomu makko ƴellitaare geɗe rewɓe. Caggal ɗuum o wallitorii kuulal ko fayti e Indecent Dressing, ngal anndiraa kuulal nudity. Sariya mo ɓe ciifi oo ina ɗaɓɓi lebbi tati kasoo wonande rewɓe hollitooɓe reedu mum en, walla ɓoorniiɓe comci daneeji e nokkuuji renndo. Kuulal ngal ko delegaasiyoŋ leydi Najeriya holliri ɗum to Asamblee Mawɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ɗo ngal heɓi heen ƴattooje, ngal waɗii luural mawngal e nder leydi Najeriya. Ekaette woni debbo gadano hooreejo fedde farmasiiji leydi Naajeeriya (PSN). Kugal O wonti gardiiɗo farmasi to NNPC, gardiiɗo farmasi to opitaal konu, gardiiɗo gardiiɗo to Safi Pharm, tergal yiilirde UBEC e gardiiɗo Union Bank. Jom suudu makko, Ufot Ekaette, ko golloowo laamu mawɗo, toɗɗaaɗo hooreejo leydi ndii (SGF) ñalnde 29 mee 1999, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, caggal ɗuum o woni jaagorgal fedde nde to Delta Niiseer, e nder kabine hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua. Teddungal e tiitooɗe O teddinaama no tergal e fedde nde (MFR),2001 e debbo St. O teddinaama kadi e tiitoonde aadaaji hono Adiaha Ikpaisong Oruk Anam, hitaande 1991 e Obonganwan Akwa Ibom, hitaande 1991. == Tuugnorgal == q7p9yrmvuf4doa4qevve1x981cw262l 181345 181344 2026-08-05T20:04:18Z Ilya Discuss 10103 181345 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Eme Ufot Ekaette listenN''' (jibinaa ko e hitaande 1945 ) ko dawrugol leydi Najeriya, jeyaaɗo to Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom. O resii Obong Joseph Ufot-Ekaette gila 1971. <ref name="blerf.org">{{cite web|last1=Nyaknno|first1=Osso|title=EKAETTE, Lady (Senator) Eme Ufot (nee Ekwo)|url=https://blerf.org/index.php/biography/ekaette-lady-erne-ufot-nee-ekwo/|website=Biographical Legacy and Research Foundation|access-date=11 March 2019}}</ref> == Nguurndam == e Jaŋde Fuɗɗoode Eme jibinaa ko ñalnde 21 lewru juko hitaande 1945 to wuro Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom, to leydi Nijeer. O heɓi jaŋde makko adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Banham, to Port Harcourt hakkunde 1952 e 1958. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen, Lagos hakkunde 1958-1963 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Enugu hakkunde 1964 e 1966. Ekaette heɓi B.Pharm. (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ife e hitaande 1970. Ngalu e nguurndam neɗɗo Ekaette ko Farmasiyanke, ko debbo njulaagu, kadi ko gonnooɗo depitee. Ekaette ko Igbo, ina anndi ko o Kerecee. Politik O suɓaama Senator ngam diiwal Akwa Ibom South nder diiwal Akwa Ibom, Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ekaette toɗɗaa e goomuuji ko faati e rewɓe e sukaaɓe, ñamaale nder leydi e caggal leydi, cellal e nokkuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallittaaki hay kuulal gootal kono o hollitii ardorde tiiɗnde e Goomu makko ƴellitaare geɗe rewɓe. Caggal ɗuum o wallitorii kuulal ko fayti e Indecent Dressing, ngal anndiraa kuulal nudity. Sariya mo ɓe ciifi oo ina ɗaɓɓi lebbi tati kasoo wonande rewɓe hollitooɓe reedu mum en, walla ɓoorniiɓe comci daneeji e nokkuuji renndo. Kuulal ngal ko delegaasiyoŋ leydi Najeriya holliri ɗum to Asamblee Mawɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ɗo ngal heɓi heen ƴattooje, ngal waɗii luural mawngal e nder leydi Najeriya. Ekaette woni debbo gadano hooreejo fedde farmasiiji leydi Naajeeriya (PSN). Kugal O wonti gardiiɗo farmasi to NNPC, gardiiɗo farmasi to opitaal konu, gardiiɗo gardiiɗo to Safi Pharm, tergal yiilirde UBEC e gardiiɗo Union Bank. Jom suudu makko, Ufot Ekaette, ko golloowo laamu mawɗo, toɗɗaaɗo hooreejo leydi ndii (SGF) ñalnde 29 mee 1999, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, caggal ɗuum o woni jaagorgal fedde nde to Delta Niiseer, e nder kabine hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua. Teddungal e tiitooɗe O teddinaama no tergal e fedde nde (MFR),2001 e debbo St. O teddinaama kadi e tiitoonde aadaaji hono Adiaha Ikpaisong Oruk Anam, hitaande 1991 e Obonganwan Akwa Ibom, hitaande 1991. == Tuugnorgal == 9vvttt56harmlbo45u010j2tj9hpx2x 181346 181345 2026-08-05T20:07:44Z Ilya Discuss 10103 181346 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Eme Ufot Ekaette listenN''' (jibinaa ko e hitaande 1945 ) ko dawrugol leydi Najeriya, jeyaaɗo to Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom. O resii Obong Joseph Ufot-Ekaette gila 1971. <ref name="blerf.org">{{cite web|last1=Nyaknno|first1=Osso|title=EKAETTE, Lady (Senator) Eme Ufot (nee Ekwo)|url=https://blerf.org/index.php/biography/ekaette-lady-erne-ufot-nee-ekwo/|website=Biographical Legacy and Research Foundation|access-date=11 March 2019}}</ref> == Nguurndam == e Jaŋde Fuɗɗoode Eme jibinaa ko ñalnde 21 lewru juko hitaande 1945 to wuro Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom, to leydi Nijeer..<ref>{{Cite book|last=Renne|first=Elisha P.|url=https://books.google.com/books/about/Veiling_in_Africa.html?id=D99VEAAAQBAJ&source=kp_book_description|title=Veiling in Africa|date=2013|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-00828-2|pages=166|language=en}}</ref> O heɓi jaŋde makko adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Banham, to Port Harcourt hakkunde 1952 e 1958. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen, Lagos hakkunde 1958-1963 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Enugu hakkunde 1964 e 1966. Ekaette heɓi B.Pharm. (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ife e hitaande 1970. Ngalu e nguurndam neɗɗo Ekaette ko Farmasiyanke, ko debbo njulaagu, kadi ko gonnooɗo depitee. Ekaette ko Igbo, ina anndi ko o Kerecee. Politik O suɓaama Senator ngam diiwal Akwa Ibom South nder diiwal Akwa Ibom, Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ekaette toɗɗaa e goomuuji ko faati e rewɓe e sukaaɓe, ñamaale nder leydi e caggal leydi, cellal e nokkuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallittaaki hay kuulal gootal kono o hollitii ardorde tiiɗnde e Goomu makko ƴellitaare geɗe rewɓe. Caggal ɗuum o wallitorii kuulal ko fayti e Indecent Dressing, ngal anndiraa kuulal nudity. Sariya mo ɓe ciifi oo ina ɗaɓɓi lebbi tati kasoo wonande rewɓe hollitooɓe reedu mum en, walla ɓoorniiɓe comci daneeji e nokkuuji renndo. Kuulal ngal ko delegaasiyoŋ leydi Najeriya holliri ɗum to Asamblee Mawɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ɗo ngal heɓi heen ƴattooje, ngal waɗii luural mawngal e nder leydi Najeriya. Ekaette woni debbo gadano hooreejo fedde farmasiiji leydi Naajeeriya (PSN). Kugal O wonti gardiiɗo farmasi to NNPC, gardiiɗo farmasi to opitaal konu, gardiiɗo gardiiɗo to Safi Pharm, tergal yiilirde UBEC e gardiiɗo Union Bank. Jom suudu makko, Ufot Ekaette, ko golloowo laamu mawɗo, toɗɗaaɗo hooreejo leydi ndii (SGF) ñalnde 29 mee 1999, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, caggal ɗuum o woni jaagorgal fedde nde to Delta Niiseer, e nder kabine hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua. Teddungal e tiitooɗe O teddinaama no tergal e fedde nde (MFR),2001 e debbo St. O teddinaama kadi e tiitoonde aadaaji hono Adiaha Ikpaisong Oruk Anam, hitaande 1991 e Obonganwan Akwa Ibom, hitaande 1991. == Tuugnorgal == b9q6awpin096dq6fxjmfc3bc1sl8w9r 181347 181346 2026-08-05T20:08:37Z Ilya Discuss 10103 181347 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Eme Ufot Ekaette listenN''' (jibinaa ko e hitaande 1945 ) ko dawrugol leydi Najeriya, jeyaaɗo to Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom. O resii Obong Joseph Ufot-Ekaette gila 1971. <ref name="blerf.org">{{cite web|last1=Nyaknno|first1=Osso|title=EKAETTE, Lady (Senator) Eme Ufot (nee Ekwo)|url=https://blerf.org/index.php/biography/ekaette-lady-erne-ufot-nee-ekwo/|website=Biographical Legacy and Research Foundation|access-date=11 March 2019}}</ref> == Nguurndam == e Jaŋde Fuɗɗoode Eme jibinaa ko ñalnde 21 lewru juko hitaande 1945 to wuro Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom, to leydi Nijeer..<ref>{{Cite book|last=Renne|first=Elisha P.|url=https://books.google.com/books/about/Veiling_in_Africa.html?id=D99VEAAAQBAJ&source=kp_book_description|title=Veiling in Africa|date=2013|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-00828-2|pages=166|language=en}}</ref> O heɓi jaŋde makko adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Banham, to Port Harcourt hakkunde 1952 e 1958..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303181642/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Eme Ufot Ekaette|access-date=2010-06-15}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen, Lagos hakkunde 1958-1963 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Enugu hakkunde 1964 e 1966. Ekaette heɓi B.Pharm. (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ife e hitaande 1970. Ngalu e nguurndam neɗɗo Ekaette ko Farmasiyanke, ko debbo njulaagu, kadi ko gonnooɗo depitee. Ekaette ko Igbo, ina anndi ko o Kerecee. Politik O suɓaama Senator ngam diiwal Akwa Ibom South nder diiwal Akwa Ibom, Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ekaette toɗɗaa e goomuuji ko faati e rewɓe e sukaaɓe, ñamaale nder leydi e caggal leydi, cellal e nokkuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallittaaki hay kuulal gootal kono o hollitii ardorde tiiɗnde e Goomu makko ƴellitaare geɗe rewɓe. Caggal ɗuum o wallitorii kuulal ko fayti e Indecent Dressing, ngal anndiraa kuulal nudity. Sariya mo ɓe ciifi oo ina ɗaɓɓi lebbi tati kasoo wonande rewɓe hollitooɓe reedu mum en, walla ɓoorniiɓe comci daneeji e nokkuuji renndo. Kuulal ngal ko delegaasiyoŋ leydi Najeriya holliri ɗum to Asamblee Mawɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ɗo ngal heɓi heen ƴattooje, ngal waɗii luural mawngal e nder leydi Najeriya. Ekaette woni debbo gadano hooreejo fedde farmasiiji leydi Naajeeriya (PSN). Kugal O wonti gardiiɗo farmasi to NNPC, gardiiɗo farmasi to opitaal konu, gardiiɗo gardiiɗo to Safi Pharm, tergal yiilirde UBEC e gardiiɗo Union Bank. Jom suudu makko, Ufot Ekaette, ko golloowo laamu mawɗo, toɗɗaaɗo hooreejo leydi ndii (SGF) ñalnde 29 mee 1999, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, caggal ɗuum o woni jaagorgal fedde nde to Delta Niiseer, e nder kabine hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua. Teddungal e tiitooɗe O teddinaama no tergal e fedde nde (MFR),2001 e debbo St. O teddinaama kadi e tiitoonde aadaaji hono Adiaha Ikpaisong Oruk Anam, hitaande 1991 e Obonganwan Akwa Ibom, hitaande 1991. == Tuugnorgal == eszr8bjo6f6i3ttegqth6m3azz95c8m 181348 181347 2026-08-05T20:09:27Z Ilya Discuss 10103 181348 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Eme Ufot Ekaette listenN''' (jibinaa ko e hitaande 1945 ) ko dawrugol leydi Najeriya, jeyaaɗo to Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom. O resii Obong Joseph Ufot-Ekaette gila 1971. <ref name="blerf.org">{{cite web|last1=Nyaknno|first1=Osso|title=EKAETTE, Lady (Senator) Eme Ufot (nee Ekwo)|url=https://blerf.org/index.php/biography/ekaette-lady-erne-ufot-nee-ekwo/|website=Biographical Legacy and Research Foundation|access-date=11 March 2019}}</ref> == Nguurndam == e Jaŋde Fuɗɗoode Eme jibinaa ko ñalnde 21 lewru juko hitaande 1945 to wuro Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom, to leydi Nijeer..<ref>{{Cite book|last=Renne|first=Elisha P.|url=https://books.google.com/books/about/Veiling_in_Africa.html?id=D99VEAAAQBAJ&source=kp_book_description|title=Veiling in Africa|date=2013|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-00828-2|pages=166|language=en}}</ref> O heɓi jaŋde makko adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Banham, to Port Harcourt hakkunde 1952 e 1958..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303181642/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Eme Ufot Ekaette|access-date=2010-06-15}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen, Lagos hakkunde 1958-1963 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Enugu hakkunde 1964 e 1966..<ref name="nassnig2">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303181642/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Eme Ufot Ekaette|access-date=2010-06-15}}</ref> Ekaette heɓi B.Pharm. (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ife e hitaande 1970. Ngalu e nguurndam neɗɗo Ekaette ko Farmasiyanke, ko debbo njulaagu, kadi ko gonnooɗo depitee. Ekaette ko Igbo, ina anndi ko o Kerecee. Politik O suɓaama Senator ngam diiwal Akwa Ibom South nder diiwal Akwa Ibom, Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ekaette toɗɗaa e goomuuji ko faati e rewɓe e sukaaɓe, ñamaale nder leydi e caggal leydi, cellal e nokkuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallittaaki hay kuulal gootal kono o hollitii ardorde tiiɗnde e Goomu makko ƴellitaare geɗe rewɓe. Caggal ɗuum o wallitorii kuulal ko fayti e Indecent Dressing, ngal anndiraa kuulal nudity. Sariya mo ɓe ciifi oo ina ɗaɓɓi lebbi tati kasoo wonande rewɓe hollitooɓe reedu mum en, walla ɓoorniiɓe comci daneeji e nokkuuji renndo. Kuulal ngal ko delegaasiyoŋ leydi Najeriya holliri ɗum to Asamblee Mawɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ɗo ngal heɓi heen ƴattooje, ngal waɗii luural mawngal e nder leydi Najeriya. Ekaette woni debbo gadano hooreejo fedde farmasiiji leydi Naajeeriya (PSN). Kugal O wonti gardiiɗo farmasi to NNPC, gardiiɗo farmasi to opitaal konu, gardiiɗo gardiiɗo to Safi Pharm, tergal yiilirde UBEC e gardiiɗo Union Bank. Jom suudu makko, Ufot Ekaette, ko golloowo laamu mawɗo, toɗɗaaɗo hooreejo leydi ndii (SGF) ñalnde 29 mee 1999, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, caggal ɗuum o woni jaagorgal fedde nde to Delta Niiseer, e nder kabine hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua. Teddungal e tiitooɗe O teddinaama no tergal e fedde nde (MFR),2001 e debbo St. O teddinaama kadi e tiitoonde aadaaji hono Adiaha Ikpaisong Oruk Anam, hitaande 1991 e Obonganwan Akwa Ibom, hitaande 1991. == Tuugnorgal == meu9tflkymsgkjcge2ksh61uyxbxy2i 181349 181348 2026-08-05T20:12:01Z Ilya Discuss 10103 181349 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Eme Ufot Ekaette listenN''' (jibinaa ko e hitaande 1945 ) ko dawrugol leydi Najeriya, jeyaaɗo to Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom. O resii Obong Joseph Ufot-Ekaette gila 1971. <ref name="blerf.org">{{cite web|last1=Nyaknno|first1=Osso|title=EKAETTE, Lady (Senator) Eme Ufot (nee Ekwo)|url=https://blerf.org/index.php/biography/ekaette-lady-erne-ufot-nee-ekwo/|website=Biographical Legacy and Research Foundation|access-date=11 March 2019}}</ref> == Nguurndam == e Jaŋde Fuɗɗoode Eme jibinaa ko ñalnde 21 lewru juko hitaande 1945 to wuro Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom, to leydi Nijeer..<ref>{{Cite book|last=Renne|first=Elisha P.|url=https://books.google.com/books/about/Veiling_in_Africa.html?id=D99VEAAAQBAJ&source=kp_book_description|title=Veiling in Africa|date=2013|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-00828-2|pages=166|language=en}}</ref> O heɓi jaŋde makko adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Banham, to Port Harcourt hakkunde 1952 e 1958..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303181642/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Eme Ufot Ekaette|access-date=2010-06-15}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen, Lagos hakkunde 1958-1963 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Enugu hakkunde 1964 e 1966..<ref name="nassnig2">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303181642/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Eme Ufot Ekaette|access-date=2010-06-15}}</ref> Ekaette heɓi B.Pharm. (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ife e hitaande 1970. Ngalu e nguurndam neɗɗo Ekaette ko Farmasiyanke, ko debbo njulaagu, kadi ko gonnooɗo depitee. Ekaette ko Igbo, ina anndi ko o Kerecee. Politik O suɓaama Senator ngam diiwal Akwa Ibom South nder diiwal Akwa Ibom, Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP)..<ref name="nassnig3" /><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-15}}</ref><ref>{{cite web|url=http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=28818|title=Eme Ufot Ekaette's metamorphosis|date=4 May 2010|work=234Next News|access-date=2010-06-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110714183322/http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=28818|archive-date=14 July 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200807210371.html|title=Nudity Bill: How Govt Officials Embarrassed Country With a 73-man Delegation at the UN|work=Vanguard|author=Chioma Gabriel|date=19 July 2008|access-date=2010-06-15}}</ref><ref>{{Cite web|date=2018-04-24|title=EKAETTE, Lady (Senator) Eme Ufot (nee Ekwo)|url=https://blerf.org/index.php/biography/ekaette-lady-erne-ufot-nee-ekwo/|access-date=2026-03-31|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ekaette toɗɗaa e goomuuji ko faati e rewɓe e sukaaɓe, ñamaale nder leydi e caggal leydi, cellal e nokkuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallittaaki hay kuulal gootal kono o hollitii ardorde tiiɗnde e Goomu makko ƴellitaare geɗe rewɓe. Caggal ɗuum o wallitorii kuulal ko fayti e Indecent Dressing, ngal anndiraa kuulal nudity. Sariya mo ɓe ciifi oo ina ɗaɓɓi lebbi tati kasoo wonande rewɓe hollitooɓe reedu mum en, walla ɓoorniiɓe comci daneeji e nokkuuji renndo. Kuulal ngal ko delegaasiyoŋ leydi Najeriya holliri ɗum to Asamblee Mawɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ɗo ngal heɓi heen ƴattooje, ngal waɗii luural mawngal e nder leydi Najeriya. Ekaette woni debbo gadano hooreejo fedde farmasiiji leydi Naajeeriya (PSN). Kugal O wonti gardiiɗo farmasi to NNPC, gardiiɗo farmasi to opitaal konu, gardiiɗo gardiiɗo to Safi Pharm, tergal yiilirde UBEC e gardiiɗo Union Bank. Jom suudu makko, Ufot Ekaette, ko golloowo laamu mawɗo, toɗɗaaɗo hooreejo leydi ndii (SGF) ñalnde 29 mee 1999, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, caggal ɗuum o woni jaagorgal fedde nde to Delta Niiseer, e nder kabine hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua. Teddungal e tiitooɗe O teddinaama no tergal e fedde nde (MFR),2001 e debbo St. O teddinaama kadi e tiitoonde aadaaji hono Adiaha Ikpaisong Oruk Anam, hitaande 1991 e Obonganwan Akwa Ibom, hitaande 1991. == Tuugnorgal == srt56wmbu0f9elaza39ntu03m4civ7z 181350 181349 2026-08-05T20:13:12Z Ilya Discuss 10103 181350 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Eme Ufot Ekaette listenN''' (jibinaa ko e hitaande 1945 ) ko dawrugol leydi Najeriya, jeyaaɗo to Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom. O resii Obong Joseph Ufot-Ekaette gila 1971. <ref name="blerf.org">{{cite web|last1=Nyaknno|first1=Osso|title=EKAETTE, Lady (Senator) Eme Ufot (nee Ekwo)|url=https://blerf.org/index.php/biography/ekaette-lady-erne-ufot-nee-ekwo/|website=Biographical Legacy and Research Foundation|access-date=11 March 2019}}</ref> == Nguurndam == e Jaŋde Fuɗɗoode Eme jibinaa ko ñalnde 21 lewru juko hitaande 1945 to wuro Nduo Eduo-Eket, to diiwaan Akwa Ibom, to leydi Nijeer..<ref>{{Cite book|last=Renne|first=Elisha P.|url=https://books.google.com/books/about/Veiling_in_Africa.html?id=D99VEAAAQBAJ&source=kp_book_description|title=Veiling in Africa|date=2013|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-00828-2|pages=166|language=en}}</ref> O heɓi jaŋde makko adannde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Banham, to Port Harcourt hakkunde 1952 e 1958..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303181642/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Eme Ufot Ekaette|access-date=2010-06-15}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen, Lagos hakkunde 1958-1963 e duɗal jaaɓi haaɗtirde Enugu hakkunde 1964 e 1966..<ref name="nassnig2">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303181642/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=25&page=1&state=5|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Eme Ufot Ekaette|access-date=2010-06-15}}</ref> == Ekaette heɓi B.Pharm. == (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo, Ife e hitaande 1970. Ngalu e nguurndam neɗɗo Ekaette ko Farmasiyanke, ko debbo njulaagu, kadi ko gonnooɗo depitee. Ekaette ko Igbo, ina anndi ko o Kerecee. Politik O suɓaama Senator ngam diiwal Akwa Ibom South nder diiwal Akwa Ibom, Naajeeriya, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP)..<ref name="nassnig3" /><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-15}}</ref><ref>{{cite web|url=http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=28818|title=Eme Ufot Ekaette's metamorphosis|date=4 May 2010|work=234Next News|access-date=2010-06-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110714183322/http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=28818|archive-date=14 July 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200807210371.html|title=Nudity Bill: How Govt Officials Embarrassed Country With a 73-man Delegation at the UN|work=Vanguard|author=Chioma Gabriel|date=19 July 2008|access-date=2010-06-15}}</ref><ref>{{Cite web|date=2018-04-24|title=EKAETTE, Lady (Senator) Eme Ufot (nee Ekwo)|url=https://blerf.org/index.php/biography/ekaette-lady-erne-ufot-nee-ekwo/|access-date=2026-03-31|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, Ekaette toɗɗaa e goomuuji ko faati e rewɓe e sukaaɓe, ñamaale nder leydi e caggal leydi, cellal e nokkuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallittaaki hay kuulal gootal kono o hollitii ardorde tiiɗnde e Goomu makko ƴellitaare geɗe rewɓe. Caggal ɗuum o wallitorii kuulal ko fayti e Indecent Dressing, ngal anndiraa kuulal nudity. Sariya mo ɓe ciifi oo ina ɗaɓɓi lebbi tati kasoo wonande rewɓe hollitooɓe reedu mum en, walla ɓoorniiɓe comci daneeji e nokkuuji renndo. Kuulal ngal ko delegaasiyoŋ leydi Najeriya holliri ɗum to Asamblee Mawɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, ɗo ngal heɓi heen ƴattooje, ngal waɗii luural mawngal e nder leydi Najeriya.<ref>{{cite web |last1=Nyaknno|first1=Osso|title=EKAETTE, Lady (Senator) Eme ufot (nee Ekwo)|url=https://blerf.org/index.php/biography/ekaette-lady-erne-ufot-nee-ekwo/|website=Biographical Legacy and Research Foundation|access-date=11 March 2019}}</ref> Ekaette woni debbo gadano hooreejo fedde farmasiiji leydi Naajeeriya (PSN). Kugal O wonti gardiiɗo farmasi to NNPC, gardiiɗo farmasi to opitaal konu, gardiiɗo gardiiɗo to Safi Pharm, tergal yiilirde UBEC e gardiiɗo Union Bank. Jom suudu makko, Ufot Ekaette, ko golloowo laamu mawɗo, toɗɗaaɗo hooreejo leydi ndii (SGF) ñalnde 29 mee 1999, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, caggal ɗuum o woni jaagorgal fedde nde to Delta Niiseer, e nder kabine hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua. Teddungal e tiitooɗe O teddinaama no tergal e fedde nde (MFR),2001 e debbo St. O teddinaama kadi e tiitoonde aadaaji hono Adiaha Ikpaisong Oruk Anam, hitaande 1991 e Obonganwan Akwa Ibom, hitaande 1991. == Tuugnorgal == 554wxryco1dhaimob0og361ftvxvyxr Ike Ekweremadu 0 43415 181351 2026-08-05T20:16:15Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ike Ekweremadu (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde..." 181351 wikitext text/x-wiki Ike Ekweremadu (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru. Nguurndam gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997. Golle senateeruuji Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer. E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum. piaztsyank0p9yzrzqb5xbxt77k8rmd 181352 181351 2026-08-05T20:19:18Z Ilya Discuss 10103 181352 wikitext text/x-wiki Ike Ekweremadu (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru. Nguurndam gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997. Golle senateeruuji Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer. E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum. E lewru sulyee 2006, nde wonnoo ko kañum woni kaalirde fedde senaateeruuji worgo, Ekweremadu salii tuumeede wonde ɓe mbaɗii nanondiral ngam artirde laamu to Fuɗnaange e wooteeji 2007. E lewru suwee 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ɗaɓɓiri Senaa yo ƴeewto ciimtol Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, ngol tuumi cukko hooreejo leydi ndii, hono Atiku Abubakar, fenaande. Ike Ekweremadu fodaniino sosde goomu wiɗto ngu ciimtol mum jogori yettineede to Senaa, hay so tawii noon o teskiima wonde ƴaañgol laamu ina saɗi nde tawnoo ina ɗaɓɓi ko ɓuri heewde e 2/3. Ekweremadu artiraama e wooteeji 29 abriil 2007, o suɓaama e jappeere cukko hooreejo senaa. O hokkaama kuugal hokkugo kuuɗe hooreejo komitiiji toɗɗaaɗe haa zone fuɗnaange-rewo, o waɗa kuuɗe ɗe ardiiɓe lesdi ndi'i ɗon mari haaje bana Senator Chris Anyanwu, ɓe ɗon mari haaje heɓugo kuuɗe ɗe ɓe ngiɗi. E lewru sulyee 2007, Ekweremadu waɗii nafoore mawnde e ustude luulndaare luulndiinde toɗɗagol Ojo Maduekwe e jappeere jaagorde. Nde hooreejo leydi Umaru Yar’Adua, hono David Edevbie, tuumaama e lewru suwee 2009 to ñaawirdu leydi Angalteer sabu fenaande e njulaagu kaalis, Ekweremadu salii ƴettude darnde, o wiyi o anndaa ko woni goonga koo. E lewru Seeɗto 2009, Ekweremadu suɓaama hooreejo goomu ngam yuɓɓinde wooteeji gadani ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra. Wooteeji senateeruuji 2011 Ekweremadu suɓaama senaajo Enugu Hirnaange nder cuɓi abriil 2011, o heɓi 112,806 woote. Ko ɓuri ɓadaade heen ko kanndidaa fedde wiyeteende Jackson Ezeoffor, heɓi 7 522 woote. O artiraa e woote senaa 2015. Fiilngo senateeruuji 2019 Ñalnde 23 feebariyee 2019, Ekweremadu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer en Enugu Hirnaange Ko ngol woni go’o ko o dañii 86 088 woote ngam foolde luulndiiɗo makko ɓurɗo ɓadaade, hono Mrs Juliet Ibekaku-Nwagwu mo Kongres All Progressives, mo wooteeji1. Caggal nde o suɓaama, Ekweremadu hollitii o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, nde tawnoo o ƴattaaki laamu nguu e hitaande 2023. Ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019, Ekweremadu dañii caɗeele ngam wonde cukko hooreejo Senaa 9ɓo Naajeeriya. Ekweremadu hawti bee Ovie Omo-Agege mo heɓi 68 woote ngam wurtugo Winner.Haa wakkatiiji fuɗɗam nyande talaata, o wartiri mootaaji maako laamu. CEDEAO E lewru suwee 2009, o toɗɗaa ardaade goomu ad hoc Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngam golloraade gartugol deeƴre doosɗe leydi e nder leydi Niiseer. O suɓaama cukko hooreejo gadano suudu sarɗiiji CEDEAO, o yalti hooreejo suudu sarɗiiji diiwaan oo e lewru ut 2011. egzxaiyu224k027msz0knjn3a63ugaq 181353 181352 2026-08-05T20:21:18Z Ilya Discuss 10103 181353 wikitext text/x-wiki Ike Ekweremadu (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru. Nguurndam gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997. Golle senateeruuji Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer. E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum. E lewru sulyee 2006, nde wonnoo ko kañum woni kaalirde fedde senaateeruuji worgo, Ekweremadu salii tuumeede wonde ɓe mbaɗii nanondiral ngam artirde laamu to Fuɗnaange e wooteeji 2007. E lewru suwee 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ɗaɓɓiri Senaa yo ƴeewto ciimtol Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, ngol tuumi cukko hooreejo leydi ndii, hono Atiku Abubakar, fenaande. Ike Ekweremadu fodaniino sosde goomu wiɗto ngu ciimtol mum jogori yettineede to Senaa, hay so tawii noon o teskiima wonde ƴaañgol laamu ina saɗi nde tawnoo ina ɗaɓɓi ko ɓuri heewde e 2/3. Ekweremadu artiraama e wooteeji 29 abriil 2007, o suɓaama e jappeere cukko hooreejo senaa. O hokkaama kuugal hokkugo kuuɗe hooreejo komitiiji toɗɗaaɗe haa zone fuɗnaange-rewo, o waɗa kuuɗe ɗe ardiiɓe lesdi ndi'i ɗon mari haaje bana Senator Chris Anyanwu, ɓe ɗon mari haaje heɓugo kuuɗe ɗe ɓe ngiɗi. E lewru sulyee 2007, Ekweremadu waɗii nafoore mawnde e ustude luulndaare luulndiinde toɗɗagol Ojo Maduekwe e jappeere jaagorde. Nde hooreejo leydi Umaru Yar’Adua, hono David Edevbie, tuumaama e lewru suwee 2009 to ñaawirdu leydi Angalteer sabu fenaande e njulaagu kaalis, Ekweremadu salii ƴettude darnde, o wiyi o anndaa ko woni goonga koo. E lewru Seeɗto 2009, Ekweremadu suɓaama hooreejo goomu ngam yuɓɓinde wooteeji gadani ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra. Wooteeji senateeruuji 2011 Ekweremadu suɓaama senaajo Enugu Hirnaange nder cuɓi abriil 2011, o heɓi 112,806 woote. Ko ɓuri ɓadaade heen ko kanndidaa fedde wiyeteende Jackson Ezeoffor, heɓi 7 522 woote. O artiraa e woote senaa 2015. Fiilngo senateeruuji 2019 Ñalnde 23 feebariyee 2019, Ekweremadu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer en Enugu Hirnaange Ko ngol woni go’o ko o dañii 86 088 woote ngam foolde luulndiiɗo makko ɓurɗo ɓadaade, hono Mrs Juliet Ibekaku-Nwagwu mo Kongres All Progressives, mo wooteeji1. Caggal nde o suɓaama, Ekweremadu hollitii o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, nde tawnoo o ƴattaaki laamu nguu e hitaande 2023. Ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019, Ekweremadu dañii caɗeele ngam wonde cukko hooreejo Senaa 9ɓo Naajeeriya. Ekweremadu hawti bee Ovie Omo-Agege mo heɓi 68 woote ngam wurtugo Winner.Haa wakkatiiji fuɗɗam nyande talaata, o wartiri mootaaji maako laamu. CEDEAO E lewru suwee 2009, o toɗɗaa ardaade goomu ad hoc Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngam golloraade gartugol deeƴre doosɗe leydi e nder leydi Niiseer. O suɓaama cukko hooreejo gadano suudu sarɗiiji CEDEAO, o yalti hooreejo suudu sarɗiiji diiwaan oo e lewru ut 2011. Ñawannde to wuro Nuremberg to leydi Almaañ Ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2019, nde o tawtoraama ñalngu pinal e kawral ɗiɗaɓal ngal Ndi-Igbo Almaañ yuɓɓini to Nuremberg, Ekweremadu wonti ƴaañorgal bonngal nde terɗe fedde ɓiɗɓe leydi Biafra IPOB njippii e nokku ɗo ñalngu nguu waɗetee ɗoo, ɓe puɗɗii naamnaade ko fayti e Igboredumy en ɓe ndarni Operation Crocodile Smile e Python Dance.Ɓe ƴami Ekweremadu dow darnde maako nde o wi'ata nder haɗugo IPOB haa lesdi Naajeeriya. Ɓooytaani ngonka kaa bonni haa Ekweremadu yaltinaa e nokku hee, fiyi ɗum, fiyi ɗum egguuji. O anndinta caggal ɗuum wonde o woppii nokku oo tawi ko seeɗa e gaañiiɓe. Ardiiɗo IPOB, Nnamdi Kanu yaltinii bayyinaango dow njangu ngu Ekweremadu waɗi o wi'i ɗum "jeertinaango cemmbiɗngo" nden o jeertini guwerneer'en Igbo feere dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗin. Ɓeen nayo tuumaaɗo nanngaa, ñaawaa warngo, ñaawaa balɗe 20 kasoo, tawi alaa ko ɓe mbaawi yoɓde. 2022 UK ñaawoore ƴettugol terɗe Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu ñaawaama e bannge debbo mum, ɓiyiiko debbo e Dr Obinna Obeta, sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 ummoriiɗo Lagos feewde leydi Angalteer ngam ƴettude terɗe. Ñalnde 23 mars 2023 Ekweremadu, debbo mum e Dr Obinna Obeta ñaawaama sabu mum en waɗde feere ngam huutoraade gorko oo ngam ƴiiƴam mum. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ñaawoore Old Bailey wonde ñawɗo oo addiraa ko leydi Angalteer e hitaande 2022 ngam rokkude ƴiiƴam mum e nder 80 000 £ e nder opitaal Royal Free, to Londres. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ko cokaaɗo o rokkaama fotde 7 000 £ e golle ngam yoɓde yahde leydi Angalteer. Ñaawirde ndee hollitiino ñaawoore ɓurnde toowde e ñaawoore warngooji ɗii ko nguurndam. Organ oo ina foti ittude, rokketee ɓiɗɗo debbo jom suudu oo - o laɓɓinaama e oon ñaawoore. Ñalnde 5 mee 2023, Ekweremadu ñaawaa duuɓi jeenay e lebbi jeetati kasoo. E nder ɗuum, Obeta ñaawaama duuɓi sappo e kasoo, debbo Ekweremadu ñaawaama duuɓi nay e lebbi jeegom kasoo. Njeenaaje e teddungal CFR, Chevalier du pastor bon, ikeoha ndigbo. Rotary Club’s ɓiɗɗo lesdi ɓurduɗo nder duuniyaaru 2017. Doktoor Kwame Nkurumah Njeenaari Ardorde Afrik (2005). Tuugnorgal skxfh7acfm9grfah8ie36g11qstfjql 181354 181353 2026-08-05T20:21:47Z Ilya Discuss 10103 181354 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ike Ekweremadu (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru. Nguurndam gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997. Golle senateeruuji Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer. E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum. E lewru sulyee 2006, nde wonnoo ko kañum woni kaalirde fedde senaateeruuji worgo, Ekweremadu salii tuumeede wonde ɓe mbaɗii nanondiral ngam artirde laamu to Fuɗnaange e wooteeji 2007. E lewru suwee 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ɗaɓɓiri Senaa yo ƴeewto ciimtol Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, ngol tuumi cukko hooreejo leydi ndii, hono Atiku Abubakar, fenaande. Ike Ekweremadu fodaniino sosde goomu wiɗto ngu ciimtol mum jogori yettineede to Senaa, hay so tawii noon o teskiima wonde ƴaañgol laamu ina saɗi nde tawnoo ina ɗaɓɓi ko ɓuri heewde e 2/3. Ekweremadu artiraama e wooteeji 29 abriil 2007, o suɓaama e jappeere cukko hooreejo senaa. O hokkaama kuugal hokkugo kuuɗe hooreejo komitiiji toɗɗaaɗe haa zone fuɗnaange-rewo, o waɗa kuuɗe ɗe ardiiɓe lesdi ndi'i ɗon mari haaje bana Senator Chris Anyanwu, ɓe ɗon mari haaje heɓugo kuuɗe ɗe ɓe ngiɗi. E lewru sulyee 2007, Ekweremadu waɗii nafoore mawnde e ustude luulndaare luulndiinde toɗɗagol Ojo Maduekwe e jappeere jaagorde. Nde hooreejo leydi Umaru Yar’Adua, hono David Edevbie, tuumaama e lewru suwee 2009 to ñaawirdu leydi Angalteer sabu fenaande e njulaagu kaalis, Ekweremadu salii ƴettude darnde, o wiyi o anndaa ko woni goonga koo. E lewru Seeɗto 2009, Ekweremadu suɓaama hooreejo goomu ngam yuɓɓinde wooteeji gadani ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra. Wooteeji senateeruuji 2011 Ekweremadu suɓaama senaajo Enugu Hirnaange nder cuɓi abriil 2011, o heɓi 112,806 woote. Ko ɓuri ɓadaade heen ko kanndidaa fedde wiyeteende Jackson Ezeoffor, heɓi 7 522 woote. O artiraa e woote senaa 2015. Fiilngo senateeruuji 2019 Ñalnde 23 feebariyee 2019, Ekweremadu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer en Enugu Hirnaange Ko ngol woni go’o ko o dañii 86 088 woote ngam foolde luulndiiɗo makko ɓurɗo ɓadaade, hono Mrs Juliet Ibekaku-Nwagwu mo Kongres All Progressives, mo wooteeji1. Caggal nde o suɓaama, Ekweremadu hollitii o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, nde tawnoo o ƴattaaki laamu nguu e hitaande 2023. Ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019, Ekweremadu dañii caɗeele ngam wonde cukko hooreejo Senaa 9ɓo Naajeeriya. Ekweremadu hawti bee Ovie Omo-Agege mo heɓi 68 woote ngam wurtugo Winner.Haa wakkatiiji fuɗɗam nyande talaata, o wartiri mootaaji maako laamu. CEDEAO E lewru suwee 2009, o toɗɗaa ardaade goomu ad hoc Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngam golloraade gartugol deeƴre doosɗe leydi e nder leydi Niiseer. O suɓaama cukko hooreejo gadano suudu sarɗiiji CEDEAO, o yalti hooreejo suudu sarɗiiji diiwaan oo e lewru ut 2011. Ñawannde to wuro Nuremberg to leydi Almaañ Ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2019, nde o tawtoraama ñalngu pinal e kawral ɗiɗaɓal ngal Ndi-Igbo Almaañ yuɓɓini to Nuremberg, Ekweremadu wonti ƴaañorgal bonngal nde terɗe fedde ɓiɗɓe leydi Biafra IPOB njippii e nokku ɗo ñalngu nguu waɗetee ɗoo, ɓe puɗɗii naamnaade ko fayti e Igboredumy en ɓe ndarni Operation Crocodile Smile e Python Dance.Ɓe ƴami Ekweremadu dow darnde maako nde o wi'ata nder haɗugo IPOB haa lesdi Naajeeriya. Ɓooytaani ngonka kaa bonni haa Ekweremadu yaltinaa e nokku hee, fiyi ɗum, fiyi ɗum egguuji. O anndinta caggal ɗuum wonde o woppii nokku oo tawi ko seeɗa e gaañiiɓe. Ardiiɗo IPOB, Nnamdi Kanu yaltinii bayyinaango dow njangu ngu Ekweremadu waɗi o wi'i ɗum "jeertinaango cemmbiɗngo" nden o jeertini guwerneer'en Igbo feere dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗin. Ɓeen nayo tuumaaɗo nanngaa, ñaawaa warngo, ñaawaa balɗe 20 kasoo, tawi alaa ko ɓe mbaawi yoɓde. 2022 UK ñaawoore ƴettugol terɗe Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu ñaawaama e bannge debbo mum, ɓiyiiko debbo e Dr Obinna Obeta, sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 ummoriiɗo Lagos feewde leydi Angalteer ngam ƴettude terɗe. Ñalnde 23 mars 2023 Ekweremadu, debbo mum e Dr Obinna Obeta ñaawaama sabu mum en waɗde feere ngam huutoraade gorko oo ngam ƴiiƴam mum. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ñaawoore Old Bailey wonde ñawɗo oo addiraa ko leydi Angalteer e hitaande 2022 ngam rokkude ƴiiƴam mum e nder 80 000 £ e nder opitaal Royal Free, to Londres. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ko cokaaɗo o rokkaama fotde 7 000 £ e golle ngam yoɓde yahde leydi Angalteer. Ñaawirde ndee hollitiino ñaawoore ɓurnde toowde e ñaawoore warngooji ɗii ko nguurndam. Organ oo ina foti ittude, rokketee ɓiɗɗo debbo jom suudu oo - o laɓɓinaama e oon ñaawoore. Ñalnde 5 mee 2023, Ekweremadu ñaawaa duuɓi jeenay e lebbi jeetati kasoo. E nder ɗuum, Obeta ñaawaama duuɓi sappo e kasoo, debbo Ekweremadu ñaawaama duuɓi nay e lebbi jeegom kasoo. Njeenaaje e teddungal CFR, Chevalier du pastor bon, ikeoha ndigbo. Rotary Club’s ɓiɗɗo lesdi ɓurduɗo nder duuniyaaru 2017. Doktoor Kwame Nkurumah Njeenaari Ardorde Afrik (2005). Tuugnorgal ttecxqdudtvmpj6oi5rp2mv7t8xibvb 181355 181354 2026-08-05T20:25:46Z Ilya Discuss 10103 181355 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ike Ekweremadu''' (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru. == Nguurndam == gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997. == Golle senateeruuji == Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer. E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum. E lewru sulyee 2006, nde wonnoo ko kañum woni kaalirde fedde senaateeruuji worgo, Ekweremadu salii tuumeede wonde ɓe mbaɗii nanondiral ngam artirde laamu to Fuɗnaange e wooteeji 2007. E lewru suwee 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ɗaɓɓiri Senaa yo ƴeewto ciimtol Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, ngol tuumi cukko hooreejo leydi ndii, hono Atiku Abubakar, fenaande. Ike Ekweremadu fodaniino sosde goomu wiɗto ngu ciimtol mum jogori yettineede to Senaa, hay so tawii noon o teskiima wonde ƴaañgol laamu ina saɗi nde tawnoo ina ɗaɓɓi ko ɓuri heewde e 2/3. Ekweremadu artiraama e wooteeji 29 abriil 2007, o suɓaama e jappeere cukko hooreejo senaa. O hokkaama kuugal hokkugo kuuɗe hooreejo komitiiji toɗɗaaɗe haa zone fuɗnaange-rewo, o waɗa kuuɗe ɗe ardiiɓe lesdi ndi'i ɗon mari haaje bana Senator Chris Anyanwu, ɓe ɗon mari haaje heɓugo kuuɗe ɗe ɓe ngiɗi. E lewru sulyee 2007, Ekweremadu waɗii nafoore mawnde e ustude luulndaare luulndiinde toɗɗagol Ojo Maduekwe e jappeere jaagorde. Nde hooreejo leydi Umaru Yar’Adua, hono David Edevbie, tuumaama e lewru suwee 2009 to ñaawirdu leydi Angalteer sabu fenaande e njulaagu kaalis, Ekweremadu salii ƴettude darnde, o wiyi o anndaa ko woni goonga koo. E lewru Seeɗto 2009, Ekweremadu suɓaama hooreejo goomu ngam yuɓɓinde wooteeji gadani ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra. Wooteeji senateeruuji 2011 Ekweremadu suɓaama senaajo Enugu Hirnaange nder cuɓi abriil 2011, o heɓi 112,806 woote. Ko ɓuri ɓadaade heen ko kanndidaa fedde wiyeteende Jackson Ezeoffor, heɓi 7 522 woote. O artiraa e woote senaa 2015. Fiilngo senateeruuji 2019 Ñalnde 23 feebariyee 2019, Ekweremadu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer en Enugu Hirnaange Ko ngol woni go’o ko o dañii 86 088 woote ngam foolde luulndiiɗo makko ɓurɗo ɓadaade, hono Mrs Juliet Ibekaku-Nwagwu mo Kongres All Progressives, mo wooteeji1. Caggal nde o suɓaama, Ekweremadu hollitii o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, nde tawnoo o ƴattaaki laamu nguu e hitaande 2023. Ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019, Ekweremadu dañii caɗeele ngam wonde cukko hooreejo Senaa 9ɓo Naajeeriya. Ekweremadu hawti bee Ovie Omo-Agege mo heɓi 68 woote ngam wurtugo Winner.Haa wakkatiiji fuɗɗam nyande talaata, o wartiri mootaaji maako laamu. CEDEAO E lewru suwee 2009, o toɗɗaa ardaade goomu ad hoc Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngam golloraade gartugol deeƴre doosɗe leydi e nder leydi Niiseer. O suɓaama cukko hooreejo gadano suudu sarɗiiji CEDEAO, o yalti hooreejo suudu sarɗiiji diiwaan oo e lewru ut 2011. Ñawannde to wuro Nuremberg to leydi Almaañ Ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2019, nde o tawtoraama ñalngu pinal e kawral ɗiɗaɓal ngal Ndi-Igbo Almaañ yuɓɓini to Nuremberg, Ekweremadu wonti ƴaañorgal bonngal nde terɗe fedde ɓiɗɓe leydi Biafra IPOB njippii e nokku ɗo ñalngu nguu waɗetee ɗoo, ɓe puɗɗii naamnaade ko fayti e Igboredumy en ɓe ndarni Operation Crocodile Smile e Python Dance. Ɓe ƴami Ekweremadu dow darnde maako nde o wi'ata nder haɗugo IPOB haa lesdi Naajeeriya. Ɓooytaani ngonka kaa bonni haa Ekweremadu yaltinaa e nokku hee, fiyi ɗum, fiyi ɗum egguuji. O anndinta caggal ɗuum wonde o woppii nokku oo tawi ko seeɗa e gaañiiɓe. Ardiiɗo IPOB, Nnamdi Kanu yaltinii bayyinaango dow njangu ngu Ekweremadu waɗi o wi'i ɗum "jeertinaango cemmbiɗngo" nden o jeertini guwerneer'en Igbo feere dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗin. Ɓeen nayo tuumaaɗo nanngaa, ñaawaa warngo, ñaawaa balɗe 20 kasoo, tawi alaa ko ɓe mbaawi yoɓde. 2022 UK ñaawoore ƴettugol terɗe Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu ñaawaama e bannge debbo mum, ɓiyiiko debbo e Dr Obinna Obeta, sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 ummoriiɗo Lagos feewde leydi Angalteer ngam ƴettude terɗe. Ñalnde 23 mars 2023 Ekweremadu, debbo mum e Dr Obinna Obeta ñaawaama sabu mum en waɗde feere ngam huutoraade gorko oo ngam ƴiiƴam mum. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ñaawoore Old Bailey wonde ñawɗo oo addiraa ko leydi Angalteer e hitaande 2022 ngam rokkude ƴiiƴam mum e nder 80 000 £ e nder opitaal Royal Free, to Londres. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ko cokaaɗo o rokkaama fotde 7 000 £ e golle ngam yoɓde yahde leydi Angalteer. Ñaawirde ndee hollitiino ñaawoore ɓurnde toowde e ñaawoore warngooji ɗii ko nguurndam. Organ oo ina foti ittude, rokketee ɓiɗɗo debbo jom suudu oo - o laɓɓinaama e oon ñaawoore. Ñalnde 5 mee 2023, Ekweremadu ñaawaa duuɓi jeenay e lebbi jeetati kasoo. E nder ɗuum, Obeta ñaawaama duuɓi sappo e kasoo, debbo Ekweremadu ñaawaama duuɓi nay e lebbi jeegom kasoo. Njeenaaje e teddungal CFR, Chevalier du pastor bon, ikeoha ndigbo. Rotary Club’s ɓiɗɗo lesdi ɓurduɗo nder duuniyaaru 2017. Doktoor Kwame Nkurumah Njeenaari Ardorde Afrik (2005). == Tuugnorgal == 7775e1k4omrgbd56e16ztbpyp384tv1 181356 181355 2026-08-05T20:29:49Z Ilya Discuss 10103 181356 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ike Ekweremadu''' (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru..<ref>{{Cite news|date=2013-05-17|title=Ekweremadu at 51 - a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-24|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Joseph Nkosi|date=25 June 2022|title=Ike Ekweremadu Biography, Age, Wife, Daughter, Career and Net Worth|work=The Nation.co.za|url=https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|access-date=28 June 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725115235/https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|work=BBC News|date=23 March 2023|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|access-date=23 March 2023}}</ref><ref>{{Cite book|date=2019|editor-last=Fashagba|editor-first=Joseph Yinka|title=The Nigerian National Assembly|series=Advances in African Economic, Social and Political Development|editor2-last=Ajayi|editor2-first=Ola-Rotimi Matthew|editor3-last=Nwankwor|editor3-first=Chiedo|language=en-gb|doi=10.1007/978-3-030-11905-8|isbn=978-3-030-11904-1|s2cid=211384008|issn=2198-7262}}</ref><ref>{{Cite news|last=Khadijat Lawal|date=23 June 2022|title=Things you should know about Ekweremadu, lawmaker and lawyer arrested for organ harvesting|url=https://dailytrust.com/things-you-should-know-about-ekweremadu-lawmaker-and-lawyer-arrested-for-organ-harvesting|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Two people charged with conspiracy offences linked to allegations of organ harvesting|url=https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|access-date=23 June 2022|agency=Metropolitan Police|archive-date=27 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627110326/https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|agency=BBC}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|date=2023-05-05|title=Nigeria: Kidney-plot politician Ike Ekweremadu jailed|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/uk-england-london-65494027|access-date=2023-05-05}}</ref><ref>{{Cite web|last=Goodwin|first=Nimi Princewill, Allegra|date=2023-05-05|title=Nigerian senator jailed for nine years in UK organ harvesting plot|url=https://www.cnn.com/2023/05/05/africa/nigeria-senator-ekweremadu-sentenced-intl/index.html|access-date=2023-10-04|website=CNN|language=en}}</ref> == Nguurndam == gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997. == Golle senateeruuji == Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer. E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum. E lewru sulyee 2006, nde wonnoo ko kañum woni kaalirde fedde senaateeruuji worgo, Ekweremadu salii tuumeede wonde ɓe mbaɗii nanondiral ngam artirde laamu to Fuɗnaange e wooteeji 2007. E lewru suwee 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ɗaɓɓiri Senaa yo ƴeewto ciimtol Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, ngol tuumi cukko hooreejo leydi ndii, hono Atiku Abubakar, fenaande. Ike Ekweremadu fodaniino sosde goomu wiɗto ngu ciimtol mum jogori yettineede to Senaa, hay so tawii noon o teskiima wonde ƴaañgol laamu ina saɗi nde tawnoo ina ɗaɓɓi ko ɓuri heewde e 2/3. Ekweremadu artiraama e wooteeji 29 abriil 2007, o suɓaama e jappeere cukko hooreejo senaa. O hokkaama kuugal hokkugo kuuɗe hooreejo komitiiji toɗɗaaɗe haa zone fuɗnaange-rewo, o waɗa kuuɗe ɗe ardiiɓe lesdi ndi'i ɗon mari haaje bana Senator Chris Anyanwu, ɓe ɗon mari haaje heɓugo kuuɗe ɗe ɓe ngiɗi. E lewru sulyee 2007, Ekweremadu waɗii nafoore mawnde e ustude luulndaare luulndiinde toɗɗagol Ojo Maduekwe e jappeere jaagorde. Nde hooreejo leydi Umaru Yar’Adua, hono David Edevbie, tuumaama e lewru suwee 2009 to ñaawirdu leydi Angalteer sabu fenaande e njulaagu kaalis, Ekweremadu salii ƴettude darnde, o wiyi o anndaa ko woni goonga koo. E lewru Seeɗto 2009, Ekweremadu suɓaama hooreejo goomu ngam yuɓɓinde wooteeji gadani ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra. Wooteeji senateeruuji 2011 Ekweremadu suɓaama senaajo Enugu Hirnaange nder cuɓi abriil 2011, o heɓi 112,806 woote. Ko ɓuri ɓadaade heen ko kanndidaa fedde wiyeteende Jackson Ezeoffor, heɓi 7 522 woote. O artiraa e woote senaa 2015. Fiilngo senateeruuji 2019 Ñalnde 23 feebariyee 2019, Ekweremadu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer en Enugu Hirnaange Ko ngol woni go’o ko o dañii 86 088 woote ngam foolde luulndiiɗo makko ɓurɗo ɓadaade, hono Mrs Juliet Ibekaku-Nwagwu mo Kongres All Progressives, mo wooteeji1. Caggal nde o suɓaama, Ekweremadu hollitii o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, nde tawnoo o ƴattaaki laamu nguu e hitaande 2023. Ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019, Ekweremadu dañii caɗeele ngam wonde cukko hooreejo Senaa 9ɓo Naajeeriya. Ekweremadu hawti bee Ovie Omo-Agege mo heɓi 68 woote ngam wurtugo Winner.Haa wakkatiiji fuɗɗam nyande talaata, o wartiri mootaaji maako laamu. CEDEAO E lewru suwee 2009, o toɗɗaa ardaade goomu ad hoc Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngam golloraade gartugol deeƴre doosɗe leydi e nder leydi Niiseer. O suɓaama cukko hooreejo gadano suudu sarɗiiji CEDEAO, o yalti hooreejo suudu sarɗiiji diiwaan oo e lewru ut 2011. Ñawannde to wuro Nuremberg to leydi Almaañ Ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2019, nde o tawtoraama ñalngu pinal e kawral ɗiɗaɓal ngal Ndi-Igbo Almaañ yuɓɓini to Nuremberg, Ekweremadu wonti ƴaañorgal bonngal nde terɗe fedde ɓiɗɓe leydi Biafra IPOB njippii e nokku ɗo ñalngu nguu waɗetee ɗoo, ɓe puɗɗii naamnaade ko fayti e Igboredumy en ɓe ndarni Operation Crocodile Smile e Python Dance. Ɓe ƴami Ekweremadu dow darnde maako nde o wi'ata nder haɗugo IPOB haa lesdi Naajeeriya. Ɓooytaani ngonka kaa bonni haa Ekweremadu yaltinaa e nokku hee, fiyi ɗum, fiyi ɗum egguuji. O anndinta caggal ɗuum wonde o woppii nokku oo tawi ko seeɗa e gaañiiɓe. Ardiiɗo IPOB, Nnamdi Kanu yaltinii bayyinaango dow njangu ngu Ekweremadu waɗi o wi'i ɗum "jeertinaango cemmbiɗngo" nden o jeertini guwerneer'en Igbo feere dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗin. Ɓeen nayo tuumaaɗo nanngaa, ñaawaa warngo, ñaawaa balɗe 20 kasoo, tawi alaa ko ɓe mbaawi yoɓde. 2022 UK ñaawoore ƴettugol terɗe Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu ñaawaama e bannge debbo mum, ɓiyiiko debbo e Dr Obinna Obeta, sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 ummoriiɗo Lagos feewde leydi Angalteer ngam ƴettude terɗe. Ñalnde 23 mars 2023 Ekweremadu, debbo mum e Dr Obinna Obeta ñaawaama sabu mum en waɗde feere ngam huutoraade gorko oo ngam ƴiiƴam mum. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ñaawoore Old Bailey wonde ñawɗo oo addiraa ko leydi Angalteer e hitaande 2022 ngam rokkude ƴiiƴam mum e nder 80 000 £ e nder opitaal Royal Free, to Londres. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ko cokaaɗo o rokkaama fotde 7 000 £ e golle ngam yoɓde yahde leydi Angalteer. Ñaawirde ndee hollitiino ñaawoore ɓurnde toowde e ñaawoore warngooji ɗii ko nguurndam. Organ oo ina foti ittude, rokketee ɓiɗɗo debbo jom suudu oo - o laɓɓinaama e oon ñaawoore. Ñalnde 5 mee 2023, Ekweremadu ñaawaa duuɓi jeenay e lebbi jeetati kasoo. E nder ɗuum, Obeta ñaawaama duuɓi sappo e kasoo, debbo Ekweremadu ñaawaama duuɓi nay e lebbi jeegom kasoo. Njeenaaje e teddungal CFR, Chevalier du pastor bon, ikeoha ndigbo. Rotary Club’s ɓiɗɗo lesdi ɓurduɗo nder duuniyaaru 2017. Doktoor Kwame Nkurumah Njeenaari Ardorde Afrik (2005). == Tuugnorgal == rjwqg3t36v6gyognq2um6dgnelfwsxd 181357 181356 2026-08-05T20:31:17Z Ilya Discuss 10103 181357 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ike Ekweremadu''' (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru..<ref>{{Cite news|date=2013-05-17|title=Ekweremadu at 51 - a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-24|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Joseph Nkosi|date=25 June 2022|title=Ike Ekweremadu Biography, Age, Wife, Daughter, Career and Net Worth|work=The Nation.co.za|url=https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|access-date=28 June 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725115235/https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|work=BBC News|date=23 March 2023|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|access-date=23 March 2023}}</ref><ref>{{Cite book|date=2019|editor-last=Fashagba|editor-first=Joseph Yinka|title=The Nigerian National Assembly|series=Advances in African Economic, Social and Political Development|editor2-last=Ajayi|editor2-first=Ola-Rotimi Matthew|editor3-last=Nwankwor|editor3-first=Chiedo|language=en-gb|doi=10.1007/978-3-030-11905-8|isbn=978-3-030-11904-1|s2cid=211384008|issn=2198-7262}}</ref><ref>{{Cite news|last=Khadijat Lawal|date=23 June 2022|title=Things you should know about Ekweremadu, lawmaker and lawyer arrested for organ harvesting|url=https://dailytrust.com/things-you-should-know-about-ekweremadu-lawmaker-and-lawyer-arrested-for-organ-harvesting|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Two people charged with conspiracy offences linked to allegations of organ harvesting|url=https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|access-date=23 June 2022|agency=Metropolitan Police|archive-date=27 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627110326/https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|agency=BBC}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|date=2023-05-05|title=Nigeria: Kidney-plot politician Ike Ekweremadu jailed|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/uk-england-london-65494027|access-date=2023-05-05}}</ref><ref>{{Cite web|last=Goodwin|first=Nimi Princewill, Allegra|date=2023-05-05|title=Nigerian senator jailed for nine years in UK organ harvesting plot|url=https://www.cnn.com/2023/05/05/africa/nigeria-senator-ekweremadu-sentenced-intl/index.html|access-date=2023-10-04|website=CNN|language=en}}</ref> == Nguurndam == gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997.<ref name="ogbonnia">{{Cite news|last=Ogbonnia|first=Chiedozie Alex|date=May 18, 2013|title=Ekweremadu at 51 – a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=August 31, 2021|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Tony Adibe|date=16 May 2022|title=After 20 years in Senate, Ekweremadu eyes Enugu Govt House|url=https://dailytrust.com/after-20-years-in-senate-ekweremadu-eyes-enugu-govt-house|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=This Day|date=2017|title=Ekweremadu: A Stabilising Force in Senate|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/04/14/ekweremadu-a-stabilising-force-in-senate/|newspaper=[[This Day]]}}</ref> == Golle senateeruuji == Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer. E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum. E lewru sulyee 2006, nde wonnoo ko kañum woni kaalirde fedde senaateeruuji worgo, Ekweremadu salii tuumeede wonde ɓe mbaɗii nanondiral ngam artirde laamu to Fuɗnaange e wooteeji 2007. E lewru suwee 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ɗaɓɓiri Senaa yo ƴeewto ciimtol Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, ngol tuumi cukko hooreejo leydi ndii, hono Atiku Abubakar, fenaande. Ike Ekweremadu fodaniino sosde goomu wiɗto ngu ciimtol mum jogori yettineede to Senaa, hay so tawii noon o teskiima wonde ƴaañgol laamu ina saɗi nde tawnoo ina ɗaɓɓi ko ɓuri heewde e 2/3. Ekweremadu artiraama e wooteeji 29 abriil 2007, o suɓaama e jappeere cukko hooreejo senaa. O hokkaama kuugal hokkugo kuuɗe hooreejo komitiiji toɗɗaaɗe haa zone fuɗnaange-rewo, o waɗa kuuɗe ɗe ardiiɓe lesdi ndi'i ɗon mari haaje bana Senator Chris Anyanwu, ɓe ɗon mari haaje heɓugo kuuɗe ɗe ɓe ngiɗi. E lewru sulyee 2007, Ekweremadu waɗii nafoore mawnde e ustude luulndaare luulndiinde toɗɗagol Ojo Maduekwe e jappeere jaagorde. Nde hooreejo leydi Umaru Yar’Adua, hono David Edevbie, tuumaama e lewru suwee 2009 to ñaawirdu leydi Angalteer sabu fenaande e njulaagu kaalis, Ekweremadu salii ƴettude darnde, o wiyi o anndaa ko woni goonga koo. E lewru Seeɗto 2009, Ekweremadu suɓaama hooreejo goomu ngam yuɓɓinde wooteeji gadani ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra. Wooteeji senateeruuji 2011 Ekweremadu suɓaama senaajo Enugu Hirnaange nder cuɓi abriil 2011, o heɓi 112,806 woote. Ko ɓuri ɓadaade heen ko kanndidaa fedde wiyeteende Jackson Ezeoffor, heɓi 7 522 woote. O artiraa e woote senaa 2015. Fiilngo senateeruuji 2019 Ñalnde 23 feebariyee 2019, Ekweremadu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer en Enugu Hirnaange Ko ngol woni go’o ko o dañii 86 088 woote ngam foolde luulndiiɗo makko ɓurɗo ɓadaade, hono Mrs Juliet Ibekaku-Nwagwu mo Kongres All Progressives, mo wooteeji1. Caggal nde o suɓaama, Ekweremadu hollitii o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, nde tawnoo o ƴattaaki laamu nguu e hitaande 2023. Ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019, Ekweremadu dañii caɗeele ngam wonde cukko hooreejo Senaa 9ɓo Naajeeriya. Ekweremadu hawti bee Ovie Omo-Agege mo heɓi 68 woote ngam wurtugo Winner.Haa wakkatiiji fuɗɗam nyande talaata, o wartiri mootaaji maako laamu. CEDEAO E lewru suwee 2009, o toɗɗaa ardaade goomu ad hoc Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngam golloraade gartugol deeƴre doosɗe leydi e nder leydi Niiseer. O suɓaama cukko hooreejo gadano suudu sarɗiiji CEDEAO, o yalti hooreejo suudu sarɗiiji diiwaan oo e lewru ut 2011. Ñawannde to wuro Nuremberg to leydi Almaañ Ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2019, nde o tawtoraama ñalngu pinal e kawral ɗiɗaɓal ngal Ndi-Igbo Almaañ yuɓɓini to Nuremberg, Ekweremadu wonti ƴaañorgal bonngal nde terɗe fedde ɓiɗɓe leydi Biafra IPOB njippii e nokku ɗo ñalngu nguu waɗetee ɗoo, ɓe puɗɗii naamnaade ko fayti e Igboredumy en ɓe ndarni Operation Crocodile Smile e Python Dance. Ɓe ƴami Ekweremadu dow darnde maako nde o wi'ata nder haɗugo IPOB haa lesdi Naajeeriya. Ɓooytaani ngonka kaa bonni haa Ekweremadu yaltinaa e nokku hee, fiyi ɗum, fiyi ɗum egguuji. O anndinta caggal ɗuum wonde o woppii nokku oo tawi ko seeɗa e gaañiiɓe. Ardiiɗo IPOB, Nnamdi Kanu yaltinii bayyinaango dow njangu ngu Ekweremadu waɗi o wi'i ɗum "jeertinaango cemmbiɗngo" nden o jeertini guwerneer'en Igbo feere dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗin. Ɓeen nayo tuumaaɗo nanngaa, ñaawaa warngo, ñaawaa balɗe 20 kasoo, tawi alaa ko ɓe mbaawi yoɓde. 2022 UK ñaawoore ƴettugol terɗe Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu ñaawaama e bannge debbo mum, ɓiyiiko debbo e Dr Obinna Obeta, sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 ummoriiɗo Lagos feewde leydi Angalteer ngam ƴettude terɗe. Ñalnde 23 mars 2023 Ekweremadu, debbo mum e Dr Obinna Obeta ñaawaama sabu mum en waɗde feere ngam huutoraade gorko oo ngam ƴiiƴam mum. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ñaawoore Old Bailey wonde ñawɗo oo addiraa ko leydi Angalteer e hitaande 2022 ngam rokkude ƴiiƴam mum e nder 80 000 £ e nder opitaal Royal Free, to Londres. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ko cokaaɗo o rokkaama fotde 7 000 £ e golle ngam yoɓde yahde leydi Angalteer. Ñaawirde ndee hollitiino ñaawoore ɓurnde toowde e ñaawoore warngooji ɗii ko nguurndam. Organ oo ina foti ittude, rokketee ɓiɗɗo debbo jom suudu oo - o laɓɓinaama e oon ñaawoore. Ñalnde 5 mee 2023, Ekweremadu ñaawaa duuɓi jeenay e lebbi jeetati kasoo. E nder ɗuum, Obeta ñaawaama duuɓi sappo e kasoo, debbo Ekweremadu ñaawaama duuɓi nay e lebbi jeegom kasoo. Njeenaaje e teddungal CFR, Chevalier du pastor bon, ikeoha ndigbo. Rotary Club’s ɓiɗɗo lesdi ɓurduɗo nder duuniyaaru 2017. Doktoor Kwame Nkurumah Njeenaari Ardorde Afrik (2005). == Tuugnorgal == 2toehffckjy3zput5rzn5pj1b6l7djl 181358 181357 2026-08-05T20:32:09Z Ilya Discuss 10103 181358 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ike Ekweremadu''' (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru..<ref>{{Cite news|date=2013-05-17|title=Ekweremadu at 51 - a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-24|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Joseph Nkosi|date=25 June 2022|title=Ike Ekweremadu Biography, Age, Wife, Daughter, Career and Net Worth|work=The Nation.co.za|url=https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|access-date=28 June 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725115235/https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|work=BBC News|date=23 March 2023|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|access-date=23 March 2023}}</ref><ref>{{Cite book|date=2019|editor-last=Fashagba|editor-first=Joseph Yinka|title=The Nigerian National Assembly|series=Advances in African Economic, Social and Political Development|editor2-last=Ajayi|editor2-first=Ola-Rotimi Matthew|editor3-last=Nwankwor|editor3-first=Chiedo|language=en-gb|doi=10.1007/978-3-030-11905-8|isbn=978-3-030-11904-1|s2cid=211384008|issn=2198-7262}}</ref><ref>{{Cite news|last=Khadijat Lawal|date=23 June 2022|title=Things you should know about Ekweremadu, lawmaker and lawyer arrested for organ harvesting|url=https://dailytrust.com/things-you-should-know-about-ekweremadu-lawmaker-and-lawyer-arrested-for-organ-harvesting|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Two people charged with conspiracy offences linked to allegations of organ harvesting|url=https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|access-date=23 June 2022|agency=Metropolitan Police|archive-date=27 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627110326/https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|agency=BBC}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|date=2023-05-05|title=Nigeria: Kidney-plot politician Ike Ekweremadu jailed|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/uk-england-london-65494027|access-date=2023-05-05}}</ref><ref>{{Cite web|last=Goodwin|first=Nimi Princewill, Allegra|date=2023-05-05|title=Nigerian senator jailed for nine years in UK organ harvesting plot|url=https://www.cnn.com/2023/05/05/africa/nigeria-senator-ekweremadu-sentenced-intl/index.html|access-date=2023-10-04|website=CNN|language=en}}</ref> == Nguurndam == gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997.<ref name="ogbonnia">{{Cite news|last=Ogbonnia|first=Chiedozie Alex|date=May 18, 2013|title=Ekweremadu at 51 – a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=August 31, 2021|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Tony Adibe|date=16 May 2022|title=After 20 years in Senate, Ekweremadu eyes Enugu Govt House|url=https://dailytrust.com/after-20-years-in-senate-ekweremadu-eyes-enugu-govt-house|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=This Day|date=2017|title=Ekweremadu: A Stabilising Force in Senate|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/04/14/ekweremadu-a-stabilising-force-in-senate/|newspaper=[[This Day]]}}</ref> == Golle senateeruuji == Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer.<ref name="ogbonnia2" /><ref>{{Cite news|last=Cyril|date=10 May 2022|title=Ekweremdu @ 60: bringing Robust Experience on the table|url=https://www.sunnewsonline.com/ekweremdu-60-bringing-robust-experience-on-the-table/|location=Lagos, Nigeria|access-date=28 June 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum. E lewru sulyee 2006, nde wonnoo ko kañum woni kaalirde fedde senaateeruuji worgo, Ekweremadu salii tuumeede wonde ɓe mbaɗii nanondiral ngam artirde laamu to Fuɗnaange e wooteeji 2007. E lewru suwee 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ɗaɓɓiri Senaa yo ƴeewto ciimtol Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, ngol tuumi cukko hooreejo leydi ndii, hono Atiku Abubakar, fenaande. Ike Ekweremadu fodaniino sosde goomu wiɗto ngu ciimtol mum jogori yettineede to Senaa, hay so tawii noon o teskiima wonde ƴaañgol laamu ina saɗi nde tawnoo ina ɗaɓɓi ko ɓuri heewde e 2/3. Ekweremadu artiraama e wooteeji 29 abriil 2007, o suɓaama e jappeere cukko hooreejo senaa. O hokkaama kuugal hokkugo kuuɗe hooreejo komitiiji toɗɗaaɗe haa zone fuɗnaange-rewo, o waɗa kuuɗe ɗe ardiiɓe lesdi ndi'i ɗon mari haaje bana Senator Chris Anyanwu, ɓe ɗon mari haaje heɓugo kuuɗe ɗe ɓe ngiɗi. E lewru sulyee 2007, Ekweremadu waɗii nafoore mawnde e ustude luulndaare luulndiinde toɗɗagol Ojo Maduekwe e jappeere jaagorde. Nde hooreejo leydi Umaru Yar’Adua, hono David Edevbie, tuumaama e lewru suwee 2009 to ñaawirdu leydi Angalteer sabu fenaande e njulaagu kaalis, Ekweremadu salii ƴettude darnde, o wiyi o anndaa ko woni goonga koo. E lewru Seeɗto 2009, Ekweremadu suɓaama hooreejo goomu ngam yuɓɓinde wooteeji gadani ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra. Wooteeji senateeruuji 2011 Ekweremadu suɓaama senaajo Enugu Hirnaange nder cuɓi abriil 2011, o heɓi 112,806 woote. Ko ɓuri ɓadaade heen ko kanndidaa fedde wiyeteende Jackson Ezeoffor, heɓi 7 522 woote. O artiraa e woote senaa 2015. Fiilngo senateeruuji 2019 Ñalnde 23 feebariyee 2019, Ekweremadu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer en Enugu Hirnaange Ko ngol woni go’o ko o dañii 86 088 woote ngam foolde luulndiiɗo makko ɓurɗo ɓadaade, hono Mrs Juliet Ibekaku-Nwagwu mo Kongres All Progressives, mo wooteeji1. Caggal nde o suɓaama, Ekweremadu hollitii o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, nde tawnoo o ƴattaaki laamu nguu e hitaande 2023. Ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019, Ekweremadu dañii caɗeele ngam wonde cukko hooreejo Senaa 9ɓo Naajeeriya. Ekweremadu hawti bee Ovie Omo-Agege mo heɓi 68 woote ngam wurtugo Winner.Haa wakkatiiji fuɗɗam nyande talaata, o wartiri mootaaji maako laamu. CEDEAO E lewru suwee 2009, o toɗɗaa ardaade goomu ad hoc Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngam golloraade gartugol deeƴre doosɗe leydi e nder leydi Niiseer. O suɓaama cukko hooreejo gadano suudu sarɗiiji CEDEAO, o yalti hooreejo suudu sarɗiiji diiwaan oo e lewru ut 2011. Ñawannde to wuro Nuremberg to leydi Almaañ Ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2019, nde o tawtoraama ñalngu pinal e kawral ɗiɗaɓal ngal Ndi-Igbo Almaañ yuɓɓini to Nuremberg, Ekweremadu wonti ƴaañorgal bonngal nde terɗe fedde ɓiɗɓe leydi Biafra IPOB njippii e nokku ɗo ñalngu nguu waɗetee ɗoo, ɓe puɗɗii naamnaade ko fayti e Igboredumy en ɓe ndarni Operation Crocodile Smile e Python Dance. Ɓe ƴami Ekweremadu dow darnde maako nde o wi'ata nder haɗugo IPOB haa lesdi Naajeeriya. Ɓooytaani ngonka kaa bonni haa Ekweremadu yaltinaa e nokku hee, fiyi ɗum, fiyi ɗum egguuji. O anndinta caggal ɗuum wonde o woppii nokku oo tawi ko seeɗa e gaañiiɓe. Ardiiɗo IPOB, Nnamdi Kanu yaltinii bayyinaango dow njangu ngu Ekweremadu waɗi o wi'i ɗum "jeertinaango cemmbiɗngo" nden o jeertini guwerneer'en Igbo feere dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗin. Ɓeen nayo tuumaaɗo nanngaa, ñaawaa warngo, ñaawaa balɗe 20 kasoo, tawi alaa ko ɓe mbaawi yoɓde. 2022 UK ñaawoore ƴettugol terɗe Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu ñaawaama e bannge debbo mum, ɓiyiiko debbo e Dr Obinna Obeta, sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 ummoriiɗo Lagos feewde leydi Angalteer ngam ƴettude terɗe. Ñalnde 23 mars 2023 Ekweremadu, debbo mum e Dr Obinna Obeta ñaawaama sabu mum en waɗde feere ngam huutoraade gorko oo ngam ƴiiƴam mum. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ñaawoore Old Bailey wonde ñawɗo oo addiraa ko leydi Angalteer e hitaande 2022 ngam rokkude ƴiiƴam mum e nder 80 000 £ e nder opitaal Royal Free, to Londres. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ko cokaaɗo o rokkaama fotde 7 000 £ e golle ngam yoɓde yahde leydi Angalteer. Ñaawirde ndee hollitiino ñaawoore ɓurnde toowde e ñaawoore warngooji ɗii ko nguurndam. Organ oo ina foti ittude, rokketee ɓiɗɗo debbo jom suudu oo - o laɓɓinaama e oon ñaawoore. Ñalnde 5 mee 2023, Ekweremadu ñaawaa duuɓi jeenay e lebbi jeetati kasoo. E nder ɗuum, Obeta ñaawaama duuɓi sappo e kasoo, debbo Ekweremadu ñaawaama duuɓi nay e lebbi jeegom kasoo. Njeenaaje e teddungal CFR, Chevalier du pastor bon, ikeoha ndigbo. Rotary Club’s ɓiɗɗo lesdi ɓurduɗo nder duuniyaaru 2017. Doktoor Kwame Nkurumah Njeenaari Ardorde Afrik (2005). == Tuugnorgal == ajw2tbymf583tp4i2rsketu9fpstlec 181359 181358 2026-08-05T20:34:28Z Ilya Discuss 10103 181359 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ike Ekweremadu''' (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru..<ref>{{Cite news|date=2013-05-17|title=Ekweremadu at 51 - a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-24|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Joseph Nkosi|date=25 June 2022|title=Ike Ekweremadu Biography, Age, Wife, Daughter, Career and Net Worth|work=The Nation.co.za|url=https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|access-date=28 June 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725115235/https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|work=BBC News|date=23 March 2023|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|access-date=23 March 2023}}</ref><ref>{{Cite book|date=2019|editor-last=Fashagba|editor-first=Joseph Yinka|title=The Nigerian National Assembly|series=Advances in African Economic, Social and Political Development|editor2-last=Ajayi|editor2-first=Ola-Rotimi Matthew|editor3-last=Nwankwor|editor3-first=Chiedo|language=en-gb|doi=10.1007/978-3-030-11905-8|isbn=978-3-030-11904-1|s2cid=211384008|issn=2198-7262}}</ref><ref>{{Cite news|last=Khadijat Lawal|date=23 June 2022|title=Things you should know about Ekweremadu, lawmaker and lawyer arrested for organ harvesting|url=https://dailytrust.com/things-you-should-know-about-ekweremadu-lawmaker-and-lawyer-arrested-for-organ-harvesting|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Two people charged with conspiracy offences linked to allegations of organ harvesting|url=https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|access-date=23 June 2022|agency=Metropolitan Police|archive-date=27 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627110326/https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|agency=BBC}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|date=2023-05-05|title=Nigeria: Kidney-plot politician Ike Ekweremadu jailed|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/uk-england-london-65494027|access-date=2023-05-05}}</ref><ref>{{Cite web|last=Goodwin|first=Nimi Princewill, Allegra|date=2023-05-05|title=Nigerian senator jailed for nine years in UK organ harvesting plot|url=https://www.cnn.com/2023/05/05/africa/nigeria-senator-ekweremadu-sentenced-intl/index.html|access-date=2023-10-04|website=CNN|language=en}}</ref> == Nguurndam == gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997.<ref name="ogbonnia">{{Cite news|last=Ogbonnia|first=Chiedozie Alex|date=May 18, 2013|title=Ekweremadu at 51 – a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=August 31, 2021|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Tony Adibe|date=16 May 2022|title=After 20 years in Senate, Ekweremadu eyes Enugu Govt House|url=https://dailytrust.com/after-20-years-in-senate-ekweremadu-eyes-enugu-govt-house|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=This Day|date=2017|title=Ekweremadu: A Stabilising Force in Senate|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/04/14/ekweremadu-a-stabilising-force-in-senate/|newspaper=[[This Day]]}}</ref> == Golle senateeruuji == Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer.<ref name="ogbonnia2" /><ref>{{Cite news|last=Cyril|date=10 May 2022|title=Ekweremdu @ 60: bringing Robust Experience on the table|url=https://www.sunnewsonline.com/ekweremdu-60-bringing-robust-experience-on-the-table/|location=Lagos, Nigeria|access-date=28 June 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum..<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2003/jun/16/66.html|title=Shady Deals|date=8 June 2003|publisher=Newswatch Communications Limited|access-date=2009-09-14|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060425080829/http://odili.net/news/source/2003/jun/16/66.html|archive-date=25 April 2006}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-24459480_ITM|title=Senate Resolves to Probe FCT Minister's Bribery Allegation.|date=18 September 2003|publisher=Vanguard (Nigeria)|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3634616.stm|title=Profile: Mallam Nasir el-Rufai|publisher=BBC News|date=7 September 2004|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7796203.stm|title=Nigeria ex-minister is wanted man|publisher=BBC News|date=22 December 2008|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=13754|title=Nnamani Emerges Senate President|publisher=This Day Online|date=April 5, 2005|access-date=2009-09-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426130323/http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=13754|archive-date=2005-04-26|url-status=dead}}</ref> E lewru sulyee 2006, nde wonnoo ko kañum woni kaalirde fedde senaateeruuji worgo, Ekweremadu salii tuumeede wonde ɓe mbaɗii nanondiral ngam artirde laamu to Fuɗnaange e wooteeji 2007. E lewru suwee 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ɗaɓɓiri Senaa yo ƴeewto ciimtol Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, ngol tuumi cukko hooreejo leydi ndii, hono Atiku Abubakar, fenaande. Ike Ekweremadu fodaniino sosde goomu wiɗto ngu ciimtol mum jogori yettineede to Senaa, hay so tawii noon o teskiima wonde ƴaañgol laamu ina saɗi nde tawnoo ina ɗaɓɓi ko ɓuri heewde e 2/3. Ekweremadu artiraama e wooteeji 29 abriil 2007, o suɓaama e jappeere cukko hooreejo senaa. O hokkaama kuugal hokkugo kuuɗe hooreejo komitiiji toɗɗaaɗe haa zone fuɗnaange-rewo, o waɗa kuuɗe ɗe ardiiɓe lesdi ndi'i ɗon mari haaje bana Senator Chris Anyanwu, ɓe ɗon mari haaje heɓugo kuuɗe ɗe ɓe ngiɗi. E lewru sulyee 2007, Ekweremadu waɗii nafoore mawnde e ustude luulndaare luulndiinde toɗɗagol Ojo Maduekwe e jappeere jaagorde. Nde hooreejo leydi Umaru Yar’Adua, hono David Edevbie, tuumaama e lewru suwee 2009 to ñaawirdu leydi Angalteer sabu fenaande e njulaagu kaalis, Ekweremadu salii ƴettude darnde, o wiyi o anndaa ko woni goonga koo. E lewru Seeɗto 2009, Ekweremadu suɓaama hooreejo goomu ngam yuɓɓinde wooteeji gadani ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra. Wooteeji senateeruuji 2011 Ekweremadu suɓaama senaajo Enugu Hirnaange nder cuɓi abriil 2011, o heɓi 112,806 woote. Ko ɓuri ɓadaade heen ko kanndidaa fedde wiyeteende Jackson Ezeoffor, heɓi 7 522 woote. O artiraa e woote senaa 2015. Fiilngo senateeruuji 2019 Ñalnde 23 feebariyee 2019, Ekweremadu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer en Enugu Hirnaange Ko ngol woni go’o ko o dañii 86 088 woote ngam foolde luulndiiɗo makko ɓurɗo ɓadaade, hono Mrs Juliet Ibekaku-Nwagwu mo Kongres All Progressives, mo wooteeji1. Caggal nde o suɓaama, Ekweremadu hollitii o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, nde tawnoo o ƴattaaki laamu nguu e hitaande 2023. Ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019, Ekweremadu dañii caɗeele ngam wonde cukko hooreejo Senaa 9ɓo Naajeeriya. Ekweremadu hawti bee Ovie Omo-Agege mo heɓi 68 woote ngam wurtugo Winner.Haa wakkatiiji fuɗɗam nyande talaata, o wartiri mootaaji maako laamu. CEDEAO E lewru suwee 2009, o toɗɗaa ardaade goomu ad hoc Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngam golloraade gartugol deeƴre doosɗe leydi e nder leydi Niiseer. O suɓaama cukko hooreejo gadano suudu sarɗiiji CEDEAO, o yalti hooreejo suudu sarɗiiji diiwaan oo e lewru ut 2011. Ñawannde to wuro Nuremberg to leydi Almaañ Ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2019, nde o tawtoraama ñalngu pinal e kawral ɗiɗaɓal ngal Ndi-Igbo Almaañ yuɓɓini to Nuremberg, Ekweremadu wonti ƴaañorgal bonngal nde terɗe fedde ɓiɗɓe leydi Biafra IPOB njippii e nokku ɗo ñalngu nguu waɗetee ɗoo, ɓe puɗɗii naamnaade ko fayti e Igboredumy en ɓe ndarni Operation Crocodile Smile e Python Dance. Ɓe ƴami Ekweremadu dow darnde maako nde o wi'ata nder haɗugo IPOB haa lesdi Naajeeriya. Ɓooytaani ngonka kaa bonni haa Ekweremadu yaltinaa e nokku hee, fiyi ɗum, fiyi ɗum egguuji. O anndinta caggal ɗuum wonde o woppii nokku oo tawi ko seeɗa e gaañiiɓe. Ardiiɗo IPOB, Nnamdi Kanu yaltinii bayyinaango dow njangu ngu Ekweremadu waɗi o wi'i ɗum "jeertinaango cemmbiɗngo" nden o jeertini guwerneer'en Igbo feere dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗin. Ɓeen nayo tuumaaɗo nanngaa, ñaawaa warngo, ñaawaa balɗe 20 kasoo, tawi alaa ko ɓe mbaawi yoɓde. 2022 UK ñaawoore ƴettugol terɗe Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu ñaawaama e bannge debbo mum, ɓiyiiko debbo e Dr Obinna Obeta, sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 ummoriiɗo Lagos feewde leydi Angalteer ngam ƴettude terɗe. Ñalnde 23 mars 2023 Ekweremadu, debbo mum e Dr Obinna Obeta ñaawaama sabu mum en waɗde feere ngam huutoraade gorko oo ngam ƴiiƴam mum. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ñaawoore Old Bailey wonde ñawɗo oo addiraa ko leydi Angalteer e hitaande 2022 ngam rokkude ƴiiƴam mum e nder 80 000 £ e nder opitaal Royal Free, to Londres. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ko cokaaɗo o rokkaama fotde 7 000 £ e golle ngam yoɓde yahde leydi Angalteer. Ñaawirde ndee hollitiino ñaawoore ɓurnde toowde e ñaawoore warngooji ɗii ko nguurndam. Organ oo ina foti ittude, rokketee ɓiɗɗo debbo jom suudu oo - o laɓɓinaama e oon ñaawoore. Ñalnde 5 mee 2023, Ekweremadu ñaawaa duuɓi jeenay e lebbi jeetati kasoo. E nder ɗuum, Obeta ñaawaama duuɓi sappo e kasoo, debbo Ekweremadu ñaawaama duuɓi nay e lebbi jeegom kasoo. Njeenaaje e teddungal CFR, Chevalier du pastor bon, ikeoha ndigbo. Rotary Club’s ɓiɗɗo lesdi ɓurduɗo nder duuniyaaru 2017. Doktoor Kwame Nkurumah Njeenaari Ardorde Afrik (2005). == Tuugnorgal == lwloo5tbxyfgl2w6vlh4tlivgp2v2pm 181360 181359 2026-08-05T20:40:47Z Ilya Discuss 10103 181360 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ike Ekweremadu''' (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru..<ref>{{Cite news|date=2013-05-17|title=Ekweremadu at 51 - a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-24|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Joseph Nkosi|date=25 June 2022|title=Ike Ekweremadu Biography, Age, Wife, Daughter, Career and Net Worth|work=The Nation.co.za|url=https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|access-date=28 June 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725115235/https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|work=BBC News|date=23 March 2023|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|access-date=23 March 2023}}</ref><ref>{{Cite book|date=2019|editor-last=Fashagba|editor-first=Joseph Yinka|title=The Nigerian National Assembly|series=Advances in African Economic, Social and Political Development|editor2-last=Ajayi|editor2-first=Ola-Rotimi Matthew|editor3-last=Nwankwor|editor3-first=Chiedo|language=en-gb|doi=10.1007/978-3-030-11905-8|isbn=978-3-030-11904-1|s2cid=211384008|issn=2198-7262}}</ref><ref>{{Cite news|last=Khadijat Lawal|date=23 June 2022|title=Things you should know about Ekweremadu, lawmaker and lawyer arrested for organ harvesting|url=https://dailytrust.com/things-you-should-know-about-ekweremadu-lawmaker-and-lawyer-arrested-for-organ-harvesting|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Two people charged with conspiracy offences linked to allegations of organ harvesting|url=https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|access-date=23 June 2022|agency=Metropolitan Police|archive-date=27 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627110326/https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|agency=BBC}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|date=2023-05-05|title=Nigeria: Kidney-plot politician Ike Ekweremadu jailed|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/uk-england-london-65494027|access-date=2023-05-05}}</ref><ref>{{Cite web|last=Goodwin|first=Nimi Princewill, Allegra|date=2023-05-05|title=Nigerian senator jailed for nine years in UK organ harvesting plot|url=https://www.cnn.com/2023/05/05/africa/nigeria-senator-ekweremadu-sentenced-intl/index.html|access-date=2023-10-04|website=CNN|language=en}}</ref> == Nguurndam == gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997.<ref name="ogbonnia">{{Cite news|last=Ogbonnia|first=Chiedozie Alex|date=May 18, 2013|title=Ekweremadu at 51 – a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=August 31, 2021|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Tony Adibe|date=16 May 2022|title=After 20 years in Senate, Ekweremadu eyes Enugu Govt House|url=https://dailytrust.com/after-20-years-in-senate-ekweremadu-eyes-enugu-govt-house|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=This Day|date=2017|title=Ekweremadu: A Stabilising Force in Senate|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/04/14/ekweremadu-a-stabilising-force-in-senate/|newspaper=[[This Day]]}}</ref> == Golle senateeruuji == Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer.<ref name="ogbonnia2" /><ref>{{Cite news|last=Cyril|date=10 May 2022|title=Ekweremdu @ 60: bringing Robust Experience on the table|url=https://www.sunnewsonline.com/ekweremdu-60-bringing-robust-experience-on-the-table/|location=Lagos, Nigeria|access-date=28 June 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum..<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2003/jun/16/66.html|title=Shady Deals|date=8 June 2003|publisher=Newswatch Communications Limited|access-date=2009-09-14|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060425080829/http://odili.net/news/source/2003/jun/16/66.html|archive-date=25 April 2006}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-24459480_ITM|title=Senate Resolves to Probe FCT Minister's Bribery Allegation.|date=18 September 2003|publisher=Vanguard (Nigeria)|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3634616.stm|title=Profile: Mallam Nasir el-Rufai|publisher=BBC News|date=7 September 2004|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7796203.stm|title=Nigeria ex-minister is wanted man|publisher=BBC News|date=22 December 2008|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=13754|title=Nnamani Emerges Senate President|publisher=This Day Online|date=April 5, 2005|access-date=2009-09-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426130323/http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=13754|archive-date=2005-04-26|url-status=dead}}</ref> E lewru sulyee 2006, nde wonnoo ko kañum woni kaalirde fedde senaateeruuji worgo, Ekweremadu salii tuumeede wonde ɓe mbaɗii nanondiral ngam artirde laamu to Fuɗnaange e wooteeji 2007. E lewru suwee 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ɗaɓɓiri Senaa yo ƴeewto ciimtol Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, ngol tuumi cukko hooreejo leydi ndii, hono Atiku Abubakar, fenaande. Ike Ekweremadu fodaniino sosde goomu wiɗto ngu ciimtol mum jogori yettineede to Senaa, hay so tawii noon o teskiima wonde ƴaañgol laamu ina saɗi nde tawnoo ina ɗaɓɓi ko ɓuri heewde e 2/3..<ref>{{Cite web|title=Obasanjo Can't Declare VP Post Vacant- Nigeria Court|url=https://www.voanews.com/archive/obasanjo-cant-declare-vp-post-vacant-nigeria-court|archive-url=https://web.archive.org/web/20201001050233/https://www.voanews.com/archive/obasanjo-cant-declare-vp-post-vacant-nigeria-court|url-status=dead|archive-date=1 October 2020|access-date=2021-01-23|website=Voice of America|language=en}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.afriquechos.ch/article.php3?id_article=1620|language=fr|title=Olusegun Obasanjo accuse de fraude son vice-Président, l'un des favoris à la présidentielle de 2007|date=September 11, 2006|publisher=Afriqu'Echos Magazine|access-date=2009-09-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726100106/http://www.afriquechos.ch/article.php3?id_article=1620|archive-date=July 26, 2011|url-status=dead}}</ref> Ekweremadu artiraama e wooteeji 29 abriil 2007, o suɓaama e jappeere cukko hooreejo senaa. O hokkaama kuugal hokkugo kuuɗe hooreejo komitiiji toɗɗaaɗe haa zone fuɗnaange-rewo, o waɗa kuuɗe ɗe ardiiɓe lesdi ndi'i ɗon mari haaje bana Senator Chris Anyanwu, ɓe ɗon mari haaje heɓugo kuuɗe ɗe ɓe ngiɗi. E lewru sulyee 2007, Ekweremadu waɗii nafoore mawnde e ustude luulndaare luulndiinde toɗɗagol Ojo Maduekwe e jappeere jaagorde. Nde hooreejo leydi Umaru Yar’Adua, hono David Edevbie, tuumaama e lewru suwee 2009 to ñaawirdu leydi Angalteer sabu fenaande e njulaagu kaalis, Ekweremadu salii ƴettude darnde, o wiyi o anndaa ko woni goonga koo. E lewru Seeɗto 2009, Ekweremadu suɓaama hooreejo goomu ngam yuɓɓinde wooteeji gadani ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra. Wooteeji senateeruuji 2011 Ekweremadu suɓaama senaajo Enugu Hirnaange nder cuɓi abriil 2011, o heɓi 112,806 woote. Ko ɓuri ɓadaade heen ko kanndidaa fedde wiyeteende Jackson Ezeoffor, heɓi 7 522 woote. O artiraa e woote senaa 2015. Fiilngo senateeruuji 2019 Ñalnde 23 feebariyee 2019, Ekweremadu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer en Enugu Hirnaange Ko ngol woni go’o ko o dañii 86 088 woote ngam foolde luulndiiɗo makko ɓurɗo ɓadaade, hono Mrs Juliet Ibekaku-Nwagwu mo Kongres All Progressives, mo wooteeji1. Caggal nde o suɓaama, Ekweremadu hollitii o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, nde tawnoo o ƴattaaki laamu nguu e hitaande 2023. Ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019, Ekweremadu dañii caɗeele ngam wonde cukko hooreejo Senaa 9ɓo Naajeeriya. Ekweremadu hawti bee Ovie Omo-Agege mo heɓi 68 woote ngam wurtugo Winner.Haa wakkatiiji fuɗɗam nyande talaata, o wartiri mootaaji maako laamu. CEDEAO E lewru suwee 2009, o toɗɗaa ardaade goomu ad hoc Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngam golloraade gartugol deeƴre doosɗe leydi e nder leydi Niiseer. O suɓaama cukko hooreejo gadano suudu sarɗiiji CEDEAO, o yalti hooreejo suudu sarɗiiji diiwaan oo e lewru ut 2011. Ñawannde to wuro Nuremberg to leydi Almaañ Ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2019, nde o tawtoraama ñalngu pinal e kawral ɗiɗaɓal ngal Ndi-Igbo Almaañ yuɓɓini to Nuremberg, Ekweremadu wonti ƴaañorgal bonngal nde terɗe fedde ɓiɗɓe leydi Biafra IPOB njippii e nokku ɗo ñalngu nguu waɗetee ɗoo, ɓe puɗɗii naamnaade ko fayti e Igboredumy en ɓe ndarni Operation Crocodile Smile e Python Dance. Ɓe ƴami Ekweremadu dow darnde maako nde o wi'ata nder haɗugo IPOB haa lesdi Naajeeriya. Ɓooytaani ngonka kaa bonni haa Ekweremadu yaltinaa e nokku hee, fiyi ɗum, fiyi ɗum egguuji. O anndinta caggal ɗuum wonde o woppii nokku oo tawi ko seeɗa e gaañiiɓe. Ardiiɗo IPOB, Nnamdi Kanu yaltinii bayyinaango dow njangu ngu Ekweremadu waɗi o wi'i ɗum "jeertinaango cemmbiɗngo" nden o jeertini guwerneer'en Igbo feere dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗin. Ɓeen nayo tuumaaɗo nanngaa, ñaawaa warngo, ñaawaa balɗe 20 kasoo, tawi alaa ko ɓe mbaawi yoɓde. 2022 UK ñaawoore ƴettugol terɗe Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu ñaawaama e bannge debbo mum, ɓiyiiko debbo e Dr Obinna Obeta, sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 ummoriiɗo Lagos feewde leydi Angalteer ngam ƴettude terɗe. Ñalnde 23 mars 2023 Ekweremadu, debbo mum e Dr Obinna Obeta ñaawaama sabu mum en waɗde feere ngam huutoraade gorko oo ngam ƴiiƴam mum. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ñaawoore Old Bailey wonde ñawɗo oo addiraa ko leydi Angalteer e hitaande 2022 ngam rokkude ƴiiƴam mum e nder 80 000 £ e nder opitaal Royal Free, to Londres. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ko cokaaɗo o rokkaama fotde 7 000 £ e golle ngam yoɓde yahde leydi Angalteer. Ñaawirde ndee hollitiino ñaawoore ɓurnde toowde e ñaawoore warngooji ɗii ko nguurndam. Organ oo ina foti ittude, rokketee ɓiɗɗo debbo jom suudu oo - o laɓɓinaama e oon ñaawoore. Ñalnde 5 mee 2023, Ekweremadu ñaawaa duuɓi jeenay e lebbi jeetati kasoo. E nder ɗuum, Obeta ñaawaama duuɓi sappo e kasoo, debbo Ekweremadu ñaawaama duuɓi nay e lebbi jeegom kasoo. Njeenaaje e teddungal CFR, Chevalier du pastor bon, ikeoha ndigbo. Rotary Club’s ɓiɗɗo lesdi ɓurduɗo nder duuniyaaru 2017. Doktoor Kwame Nkurumah Njeenaari Ardorde Afrik (2005). == Tuugnorgal == hyk8hsvs0id79n6rq5koqw6qx8tjh8w 181361 181360 2026-08-05T20:44:36Z Ilya Discuss 10103 181361 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ike Ekweremadu''' (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru..<ref>{{Cite news|date=2013-05-17|title=Ekweremadu at 51 - a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-24|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Joseph Nkosi|date=25 June 2022|title=Ike Ekweremadu Biography, Age, Wife, Daughter, Career and Net Worth|work=The Nation.co.za|url=https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|access-date=28 June 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725115235/https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|work=BBC News|date=23 March 2023|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|access-date=23 March 2023}}</ref><ref>{{Cite book|date=2019|editor-last=Fashagba|editor-first=Joseph Yinka|title=The Nigerian National Assembly|series=Advances in African Economic, Social and Political Development|editor2-last=Ajayi|editor2-first=Ola-Rotimi Matthew|editor3-last=Nwankwor|editor3-first=Chiedo|language=en-gb|doi=10.1007/978-3-030-11905-8|isbn=978-3-030-11904-1|s2cid=211384008|issn=2198-7262}}</ref><ref>{{Cite news|last=Khadijat Lawal|date=23 June 2022|title=Things you should know about Ekweremadu, lawmaker and lawyer arrested for organ harvesting|url=https://dailytrust.com/things-you-should-know-about-ekweremadu-lawmaker-and-lawyer-arrested-for-organ-harvesting|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Two people charged with conspiracy offences linked to allegations of organ harvesting|url=https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|access-date=23 June 2022|agency=Metropolitan Police|archive-date=27 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627110326/https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|agency=BBC}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|date=2023-05-05|title=Nigeria: Kidney-plot politician Ike Ekweremadu jailed|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/uk-england-london-65494027|access-date=2023-05-05}}</ref><ref>{{Cite web|last=Goodwin|first=Nimi Princewill, Allegra|date=2023-05-05|title=Nigerian senator jailed for nine years in UK organ harvesting plot|url=https://www.cnn.com/2023/05/05/africa/nigeria-senator-ekweremadu-sentenced-intl/index.html|access-date=2023-10-04|website=CNN|language=en}}</ref> == Nguurndam == gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997.<ref name="ogbonnia">{{Cite news|last=Ogbonnia|first=Chiedozie Alex|date=May 18, 2013|title=Ekweremadu at 51 – a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=August 31, 2021|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Tony Adibe|date=16 May 2022|title=After 20 years in Senate, Ekweremadu eyes Enugu Govt House|url=https://dailytrust.com/after-20-years-in-senate-ekweremadu-eyes-enugu-govt-house|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=This Day|date=2017|title=Ekweremadu: A Stabilising Force in Senate|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/04/14/ekweremadu-a-stabilising-force-in-senate/|newspaper=[[This Day]]}}</ref> == Golle senateeruuji == Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer.<ref name="ogbonnia2" /><ref>{{Cite news|last=Cyril|date=10 May 2022|title=Ekweremdu @ 60: bringing Robust Experience on the table|url=https://www.sunnewsonline.com/ekweremdu-60-bringing-robust-experience-on-the-table/|location=Lagos, Nigeria|access-date=28 June 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum..<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2003/jun/16/66.html|title=Shady Deals|date=8 June 2003|publisher=Newswatch Communications Limited|access-date=2009-09-14|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060425080829/http://odili.net/news/source/2003/jun/16/66.html|archive-date=25 April 2006}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-24459480_ITM|title=Senate Resolves to Probe FCT Minister's Bribery Allegation.|date=18 September 2003|publisher=Vanguard (Nigeria)|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3634616.stm|title=Profile: Mallam Nasir el-Rufai|publisher=BBC News|date=7 September 2004|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7796203.stm|title=Nigeria ex-minister is wanted man|publisher=BBC News|date=22 December 2008|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=13754|title=Nnamani Emerges Senate President|publisher=This Day Online|date=April 5, 2005|access-date=2009-09-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426130323/http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=13754|archive-date=2005-04-26|url-status=dead}}</ref> E lewru sulyee 2006, nde wonnoo ko kañum woni kaalirde fedde senaateeruuji worgo, Ekweremadu salii tuumeede wonde ɓe mbaɗii nanondiral ngam artirde laamu to Fuɗnaange e wooteeji 2007. E lewru suwee 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ɗaɓɓiri Senaa yo ƴeewto ciimtol Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, ngol tuumi cukko hooreejo leydi ndii, hono Atiku Abubakar, fenaande. Ike Ekweremadu fodaniino sosde goomu wiɗto ngu ciimtol mum jogori yettineede to Senaa, hay so tawii noon o teskiima wonde ƴaañgol laamu ina saɗi nde tawnoo ina ɗaɓɓi ko ɓuri heewde e 2/3..<ref>{{Cite web|title=Obasanjo Can't Declare VP Post Vacant- Nigeria Court|url=https://www.voanews.com/archive/obasanjo-cant-declare-vp-post-vacant-nigeria-court|archive-url=https://web.archive.org/web/20201001050233/https://www.voanews.com/archive/obasanjo-cant-declare-vp-post-vacant-nigeria-court|url-status=dead|archive-date=1 October 2020|access-date=2021-01-23|website=Voice of America|language=en}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.afriquechos.ch/article.php3?id_article=1620|language=fr|title=Olusegun Obasanjo accuse de fraude son vice-Président, l'un des favoris à la présidentielle de 2007|date=September 11, 2006|publisher=Afriqu'Echos Magazine|access-date=2009-09-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726100106/http://www.afriquechos.ch/article.php3?id_article=1620|archive-date=July 26, 2011|url-status=dead}}</ref> Ekweremadu artiraama e wooteeji 29 abriil 2007, o suɓaama e jappeere cukko hooreejo senaa. O hokkaama kuugal hokkugo kuuɗe hooreejo komitiiji toɗɗaaɗe haa zone fuɗnaange-rewo, o waɗa kuuɗe ɗe ardiiɓe lesdi ndi'i ɗon mari haaje bana Senator Chris Anyanwu, ɓe ɗon mari haaje heɓugo kuuɗe ɗe ɓe ngiɗi. E lewru sulyee 2007, Ekweremadu waɗii nafoore mawnde e ustude luulndaare luulndiinde toɗɗagol Ojo Maduekwe e jappeere jaagorde. Nde hooreejo leydi Umaru Yar’Adua, hono David Edevbie, tuumaama e lewru suwee 2009 to ñaawirdu leydi Angalteer sabu fenaande e njulaagu kaalis, Ekweremadu salii ƴettude darnde, o wiyi o anndaa ko woni goonga koo. E lewru Seeɗto 2009, Ekweremadu suɓaama hooreejo goomu ngam yuɓɓinde wooteeji gadani ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra. Wooteeji senateeruuji 2011 Ekweremadu suɓaama senaajo Enugu Hirnaange nder cuɓi abriil 2011, o heɓi 112,806 woote. Ko ɓuri ɓadaade heen ko kanndidaa fedde wiyeteende Jackson Ezeoffor, heɓi 7 522 woote. O artiraa e woote senaa 2015. Fiilngo senateeruuji 2019 Ñalnde 23 feebariyee 2019, Ekweremadu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer en Enugu Hirnaange Ko ngol woni go’o ko o dañii 86 088 woote ngam foolde luulndiiɗo makko ɓurɗo ɓadaade, hono Mrs Juliet Ibekaku-Nwagwu mo Kongres All Progressives, mo wooteeji1. Caggal nde o suɓaama, Ekweremadu hollitii o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, nde tawnoo o ƴattaaki laamu nguu e hitaande 2023. Ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019, Ekweremadu dañii caɗeele ngam wonde cukko hooreejo Senaa 9ɓo Naajeeriya. Ekweremadu hawti bee Ovie Omo-Agege mo heɓi 68 woote ngam wurtugo Winner.Haa wakkatiiji fuɗɗam nyande talaata, o wartiri mootaaji maako laamu.}<ref>{{Cite web|title=Obasanjo Can't Declare VP Post Vacant- Nigeria Court|url=https://www.voanews.com/archive/obasanjo-cant-declare-vp-post-vacant-nigeria-court|archive-url=https://web.archive.org/web/20201001050233/https://www.voanews.com/archive/obasanjo-cant-declare-vp-post-vacant-nigeria-court|url-status=dead|archive-date=1 October 2020|access-date=2021-01-23|website=Voice of America|language=en}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.afriquechos.ch/article.php3?id_article=1620|language=fr|title=Olusegun Obasanjo accuse de fraude son vice-Président, l'un des favoris à la présidentielle de 2007|date=September 11, 2006|publisher=Afriqu'Echos Magazine|access-date=2009-09-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726100106/http://www.afriquechos.ch/article.php3?id_article=1620|archive-date=July 26, 2011|url-status=dead}}</ref> CEDEAO E lewru suwee 2009, o toɗɗaa ardaade goomu ad hoc Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngam golloraade gartugol deeƴre doosɗe leydi e nder leydi Niiseer. O suɓaama cukko hooreejo gadano suudu sarɗiiji CEDEAO, o yalti hooreejo suudu sarɗiiji diiwaan oo e lewru ut 2011. Ñawannde to wuro Nuremberg to leydi Almaañ Ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2019, nde o tawtoraama ñalngu pinal e kawral ɗiɗaɓal ngal Ndi-Igbo Almaañ yuɓɓini to Nuremberg, Ekweremadu wonti ƴaañorgal bonngal nde terɗe fedde ɓiɗɓe leydi Biafra IPOB njippii e nokku ɗo ñalngu nguu waɗetee ɗoo, ɓe puɗɗii naamnaade ko fayti e Igboredumy en ɓe ndarni Operation Crocodile Smile e Python Dance. Ɓe ƴami Ekweremadu dow darnde maako nde o wi'ata nder haɗugo IPOB haa lesdi Naajeeriya. Ɓooytaani ngonka kaa bonni haa Ekweremadu yaltinaa e nokku hee, fiyi ɗum, fiyi ɗum egguuji. O anndinta caggal ɗuum wonde o woppii nokku oo tawi ko seeɗa e gaañiiɓe. Ardiiɗo IPOB, Nnamdi Kanu yaltinii bayyinaango dow njangu ngu Ekweremadu waɗi o wi'i ɗum "jeertinaango cemmbiɗngo" nden o jeertini guwerneer'en Igbo feere dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗin. Ɓeen nayo tuumaaɗo nanngaa, ñaawaa warngo, ñaawaa balɗe 20 kasoo, tawi alaa ko ɓe mbaawi yoɓde. 2022 UK ñaawoore ƴettugol terɗe Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu ñaawaama e bannge debbo mum, ɓiyiiko debbo e Dr Obinna Obeta, sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 ummoriiɗo Lagos feewde leydi Angalteer ngam ƴettude terɗe. Ñalnde 23 mars 2023 Ekweremadu, debbo mum e Dr Obinna Obeta ñaawaama sabu mum en waɗde feere ngam huutoraade gorko oo ngam ƴiiƴam mum. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ñaawoore Old Bailey wonde ñawɗo oo addiraa ko leydi Angalteer e hitaande 2022 ngam rokkude ƴiiƴam mum e nder 80 000 £ e nder opitaal Royal Free, to Londres. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ko cokaaɗo o rokkaama fotde 7 000 £ e golle ngam yoɓde yahde leydi Angalteer. Ñaawirde ndee hollitiino ñaawoore ɓurnde toowde e ñaawoore warngooji ɗii ko nguurndam. Organ oo ina foti ittude, rokketee ɓiɗɗo debbo jom suudu oo - o laɓɓinaama e oon ñaawoore. Ñalnde 5 mee 2023, Ekweremadu ñaawaa duuɓi jeenay e lebbi jeetati kasoo. E nder ɗuum, Obeta ñaawaama duuɓi sappo e kasoo, debbo Ekweremadu ñaawaama duuɓi nay e lebbi jeegom kasoo. Njeenaaje e teddungal CFR, Chevalier du pastor bon, ikeoha ndigbo. Rotary Club’s ɓiɗɗo lesdi ɓurduɗo nder duuniyaaru 2017. Doktoor Kwame Nkurumah Njeenaari Ardorde Afrik (2005). == Tuugnorgal == mb6xgh13g39viga8t8y1gk195nkcpsn 181362 181361 2026-08-05T20:47:42Z Ilya Discuss 10103 181362 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ike Ekweremadu''' (heɗtoR) (jibinaama 12 lewru May 1962) ko siyaasaajo Naajeeriya e awokaa mo jeyaa ko e diiwaan Enugu e golliima e nder Senaa Naajeeriya ngam Enugu Hirnaange gila 3 lewru juko hitaande 2003 haa 5 lewru mee 2023 .O woni tergal e Senaa leydi Naajeeriya wonnoo ko e lannda Deput Deputy tato () senaa jokkondirɗo (6ɓo, 7ɓo e 8ɓo). Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu e debbo mum ñaawaama to leydi Angalteer sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 e nder leydi Angalteer ngam heɓde terɗe.O nanngaama ñalnde 23 mars 2023 to Old Bailey.Nyawnde 5 lewru mee 2023, o ñaawaama duuɓi jeenay e lewru..<ref>{{Cite news|date=2013-05-17|title=Ekweremadu at 51 - a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-24|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Joseph Nkosi|date=25 June 2022|title=Ike Ekweremadu Biography, Age, Wife, Daughter, Career and Net Worth|work=The Nation.co.za|url=https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|access-date=28 June 2022|archive-date=25 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220725115235/https://thenation.co.za/bio/ike-ekweremadu/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|work=BBC News|date=23 March 2023|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|access-date=23 March 2023}}</ref><ref>{{Cite book|date=2019|editor-last=Fashagba|editor-first=Joseph Yinka|title=The Nigerian National Assembly|series=Advances in African Economic, Social and Political Development|editor2-last=Ajayi|editor2-first=Ola-Rotimi Matthew|editor3-last=Nwankwor|editor3-first=Chiedo|language=en-gb|doi=10.1007/978-3-030-11905-8|isbn=978-3-030-11904-1|s2cid=211384008|issn=2198-7262}}</ref><ref>{{Cite news|last=Khadijat Lawal|date=23 June 2022|title=Things you should know about Ekweremadu, lawmaker and lawyer arrested for organ harvesting|url=https://dailytrust.com/things-you-should-know-about-ekweremadu-lawmaker-and-lawyer-arrested-for-organ-harvesting|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Two people charged with conspiracy offences linked to allegations of organ harvesting|url=https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|access-date=23 June 2022|agency=Metropolitan Police|archive-date=27 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627110326/https://news.met.police.uk/news/two-people-charged-with-conspiracy-offences-linked-to-allegations-of-organ-harvesting-450143|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Organ-trafficking plot Nigerian politician and wife guilty|url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-65013545|agency=BBC}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|date=2023-05-05|title=Nigeria: Kidney-plot politician Ike Ekweremadu jailed|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/uk-england-london-65494027|access-date=2023-05-05}}</ref><ref>{{Cite web|last=Goodwin|first=Nimi Princewill, Allegra|date=2023-05-05|title=Nigerian senator jailed for nine years in UK organ harvesting plot|url=https://www.cnn.com/2023/05/05/africa/nigeria-senator-ekweremadu-sentenced-intl/index.html|access-date=2023-10-04|website=CNN|language=en}}</ref> == Nguurndam == gadano Ike Ekweremadu jibinaama haa Amachara Mpu nder nokkuure laamu Aninri haa lesdi Enugu, nden o iwdi Igbo. O heɓi dipolomaaji baccalauréat e master e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, o noddiraama to Bar Naajeeriya e hitaande 1987. O heɓi kadi dipolomaaji Doctor of Philosophy e sariya to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Abuja, Naajeeriya. Toɗɗagol politik O toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Aninri dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (UNCP) nder hitaande 1997 nden o heɓi nasaraaku hooreejo kawtal ɓurdungal wooɗugo nder hitaande nden, nder hitaande 1997.<ref name="ogbonnia">{{Cite news|last=Ogbonnia|first=Chiedozie Alex|date=May 18, 2013|title=Ekweremadu at 51 – a profile in grace|url=https://www.vanguardngr.com/2013/05/ekweremadu-at-51-a-profile-in-grace/|location=Lagos, Nigeria|access-date=August 31, 2021|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Tony Adibe|date=16 May 2022|title=After 20 years in Senate, Ekweremadu eyes Enugu Govt House|url=https://dailytrust.com/after-20-years-in-senate-ekweremadu-eyes-enugu-govt-house|access-date=28 June 2022|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=This Day|date=2017|title=Ekweremadu: A Stabilising Force in Senate|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/04/14/ekweremadu-a-stabilising-force-in-senate/|newspaper=[[This Day]]}}</ref> == Golle senateeruuji == Gardiiɗo e erstwhile Komisinaajo Fedde nde'e lesdi Naajeeriya [NHRC], banndiraawo Emmanuel Onwubiko, ɗon mari njillu haa cukko hooreejo lesdi Naajeeriya, Senator Ike Ekweremadu Ñalnde 12 abriil 2003, o fiilaa e Senaa Niiseer.<ref name="ogbonnia2" /><ref>{{Cite news|last=Cyril|date=10 May 2022|title=Ekweremdu @ 60: bringing Robust Experience on the table|url=https://www.sunnewsonline.com/ekweremdu-60-bringing-robust-experience-on-the-table/|location=Lagos, Nigeria|access-date=28 June 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E lewru suwee 2003, e nder cukko hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito, mawɗo Ekweremadu hollitii wonde senaa oo maa waɗ wiɗto tiiɗngo e tuumeede warngooji ɗi jaagorde laamorgo leydi ndii (FCT) Mallam Nasir el-Rufai ƴetti. Jokkondiral hakkunde Nasir El-Rufai e senaa jokkii e ƴaañde, haa jooni El-Rufai ñaawaama fenaande e hitaande 2008.E hitaande 2005, Ike Ekweremadu fiyi ɗum e woote hooreejo senaa leydi Nijeer, senaateer Kenechukwu Nnamani fiyi ɗum..<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2003/jun/16/66.html|title=Shady Deals|date=8 June 2003|publisher=Newswatch Communications Limited|access-date=2009-09-14|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20060425080829/http://odili.net/news/source/2003/jun/16/66.html|archive-date=25 April 2006}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-24459480_ITM|title=Senate Resolves to Probe FCT Minister's Bribery Allegation.|date=18 September 2003|publisher=Vanguard (Nigeria)|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/3634616.stm|title=Profile: Mallam Nasir el-Rufai|publisher=BBC News|date=7 September 2004|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7796203.stm|title=Nigeria ex-minister is wanted man|publisher=BBC News|date=22 December 2008|access-date=2009-09-13}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=13754|title=Nnamani Emerges Senate President|publisher=This Day Online|date=April 5, 2005|access-date=2009-09-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20050426130323/http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=13754|archive-date=2005-04-26|url-status=dead}}</ref> E lewru sulyee 2006, nde wonnoo ko kañum woni kaalirde fedde senaateeruuji worgo, Ekweremadu salii tuumeede wonde ɓe mbaɗii nanondiral ngam artirde laamu to Fuɗnaange e wooteeji 2007. E lewru suwee 2006, hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ɗaɓɓiri Senaa yo ƴeewto ciimtol Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, ngol tuumi cukko hooreejo leydi ndii, hono Atiku Abubakar, fenaande. Ike Ekweremadu fodaniino sosde goomu wiɗto ngu ciimtol mum jogori yettineede to Senaa, hay so tawii noon o teskiima wonde ƴaañgol laamu ina saɗi nde tawnoo ina ɗaɓɓi ko ɓuri heewde e 2/3..<ref>{{Cite web|title=Obasanjo Can't Declare VP Post Vacant- Nigeria Court|url=https://www.voanews.com/archive/obasanjo-cant-declare-vp-post-vacant-nigeria-court|archive-url=https://web.archive.org/web/20201001050233/https://www.voanews.com/archive/obasanjo-cant-declare-vp-post-vacant-nigeria-court|url-status=dead|archive-date=1 October 2020|access-date=2021-01-23|website=Voice of America|language=en}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.afriquechos.ch/article.php3?id_article=1620|language=fr|title=Olusegun Obasanjo accuse de fraude son vice-Président, l'un des favoris à la présidentielle de 2007|date=September 11, 2006|publisher=Afriqu'Echos Magazine|access-date=2009-09-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726100106/http://www.afriquechos.ch/article.php3?id_article=1620|archive-date=July 26, 2011|url-status=dead}}</ref> Ekweremadu artiraama e wooteeji 29 abriil 2007, o suɓaama e jappeere cukko hooreejo senaa. O hokkaama kuugal hokkugo kuuɗe hooreejo komitiiji toɗɗaaɗe haa zone fuɗnaange-rewo, o waɗa kuuɗe ɗe ardiiɓe lesdi ndi'i ɗon mari haaje bana Senator Chris Anyanwu, ɓe ɗon mari haaje heɓugo kuuɗe ɗe ɓe ngiɗi. E lewru sulyee 2007, Ekweremadu waɗii nafoore mawnde e ustude luulndaare luulndiinde toɗɗagol Ojo Maduekwe e jappeere jaagorde. Nde hooreejo leydi Umaru Yar’Adua, hono David Edevbie, tuumaama e lewru suwee 2009 to ñaawirdu leydi Angalteer sabu fenaande e njulaagu kaalis, Ekweremadu salii ƴettude darnde, o wiyi o anndaa ko woni goonga koo. E lewru Seeɗto 2009, Ekweremadu suɓaama hooreejo goomu ngam yuɓɓinde wooteeji gadani ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra. Wooteeji senateeruuji 2011 Ekweremadu suɓaama senaajo Enugu Hirnaange nder cuɓi abriil 2011, o heɓi 112,806 woote. Ko ɓuri ɓadaade heen ko kanndidaa fedde wiyeteende Jackson Ezeoffor, heɓi 7 522 woote. O artiraa e woote senaa 2015. Fiilngo senateeruuji 2019 Ñalnde 23 feebariyee 2019, Ekweremadu suɓaama kadi senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer en Enugu Hirnaange Ko ngol woni go’o ko o dañii 86 088 woote ngam foolde luulndiiɗo makko ɓurɗo ɓadaade, hono Mrs Juliet Ibekaku-Nwagwu mo Kongres All Progressives, mo wooteeji1. Caggal nde o suɓaama, Ekweremadu hollitii o woppii golle e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, nde tawnoo o ƴattaaki laamu nguu e hitaande 2023. Ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019, Ekweremadu dañii caɗeele ngam wonde cukko hooreejo Senaa 9ɓo Naajeeriya. Ekweremadu hawti bee Ovie Omo-Agege mo heɓi 68 woote ngam wurtugo Winner.Haa wakkatiiji fuɗɗam nyande talaata, o wartiri mootaaji maako laamu.}<ref>{{Cite web|title=Obasanjo Can't Declare VP Post Vacant- Nigeria Court|url=https://www.voanews.com/archive/obasanjo-cant-declare-vp-post-vacant-nigeria-court|archive-url=https://web.archive.org/web/20201001050233/https://www.voanews.com/archive/obasanjo-cant-declare-vp-post-vacant-nigeria-court|url-status=dead|archive-date=1 October 2020|access-date=2021-01-23|website=Voice of America|language=en}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.afriquechos.ch/article.php3?id_article=1620|language=fr|title=Olusegun Obasanjo accuse de fraude son vice-Président, l'un des favoris à la présidentielle de 2007|date=September 11, 2006|publisher=Afriqu'Echos Magazine|access-date=2009-09-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726100106/http://www.afriquechos.ch/article.php3?id_article=1620|archive-date=July 26, 2011|url-status=dead}}</ref> CEDEAO E lewru suwee 2009, o toɗɗaa ardaade goomu ad hoc Dental Faggudu Dowlaaji Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngam golloraade gartugol deeƴre doosɗe leydi e nder leydi Niiseer. O suɓaama cukko hooreejo gadano suudu sarɗiiji CEDEAO, o yalti hooreejo suudu sarɗiiji diiwaan oo e lewru ut 2011. Ñawannde to wuro Nuremberg to leydi Almaañ Ñalnde 17 lewru bowte hitaande 2019, nde o tawtoraama ñalngu pinal e kawral ɗiɗaɓal ngal Ndi-Igbo Almaañ yuɓɓini to Nuremberg, Ekweremadu wonti ƴaañorgal bonngal nde terɗe fedde ɓiɗɓe leydi Biafra IPOB njippii e nokku ɗo ñalngu nguu waɗetee ɗoo, ɓe puɗɗii naamnaade ko fayti e Igboredumy en ɓe ndarni Operation Crocodile Smile e Python Dance. Ɓe ƴami Ekweremadu dow darnde maako nde o wi'ata nder haɗugo IPOB haa lesdi Naajeeriya. Ɓooytaani ngonka kaa bonni haa Ekweremadu yaltinaa e nokku hee, fiyi ɗum, fiyi ɗum egguuji..<ref>{{cite web|url=http://www.champion-newspapers.com/saturday%20files/saturday%20newsfile/weekend%20politics/article4.htm|title=How S/East senators have fared|publisher=Saturday Champion|date=September 14, 2009|access-date=2009-09-14|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080815222353/http://www.champion-newspapers.com/saturday%20files/saturday%20newsfile/weekend%20politics/article4.htm|archive-date=15 August 2008}}</ref> O anndinta caggal ɗuum wonde o woppii nokku oo tawi ko seeɗa e gaañiiɓe. Ardiiɗo IPOB, Nnamdi Kanu yaltinii bayyinaango dow njangu ngu Ekweremadu waɗi o wi'i ɗum "jeertinaango cemmbiɗngo" nden o jeertini guwerneer'en Igbo feere dow ko laarani hukuumaaji pamari ɗin. Ɓeen nayo tuumaaɗo nanngaa, ñaawaa warngo, ñaawaa balɗe 20 kasoo, tawi alaa ko ɓe mbaawi yoɓde. 2022 UK ñaawoore ƴettugol terɗe Ñalnde 23 lewru juko hitaande 2022, Ekweremadu ñaawaama e bannge debbo mum, ɓiyiiko debbo e Dr Obinna Obeta, sabu mum en waɗde feere ngam yuɓɓinde yah-ngartaa suka jahroowo e duuɓi 21 ummoriiɗo Lagos feewde leydi Angalteer ngam ƴettude terɗe. Ñalnde 23 mars 2023 Ekweremadu, debbo mum e Dr Obinna Obeta ñaawaama sabu mum en waɗde feere ngam huutoraade gorko oo ngam ƴiiƴam mum. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ñaawoore Old Bailey wonde ñawɗo oo addiraa ko leydi Angalteer e hitaande 2022 ngam rokkude ƴiiƴam mum e nder 80 000 £ e nder opitaal Royal Free, to Londres. Ñaawooɓe ɓee mbiyi ko cokaaɗo o rokkaama fotde 7 000 £ e golle ngam yoɓde yahde leydi Angalteer. Ñaawirde ndee hollitiino ñaawoore ɓurnde toowde e ñaawoore warngooji ɗii ko nguurndam. Organ oo ina foti ittude, rokketee ɓiɗɗo debbo jom suudu oo - o laɓɓinaama e oon ñaawoore. Ñalnde 5 mee 2023, Ekweremadu ñaawaa duuɓi jeenay e lebbi jeetati kasoo. E nder ɗuum, Obeta ñaawaama duuɓi sappo e kasoo, debbo Ekweremadu ñaawaama duuɓi nay e lebbi jeegom kasoo. Njeenaaje e teddungal CFR, Chevalier du pastor bon, ikeoha ndigbo. Rotary Club’s ɓiɗɗo lesdi ɓurduɗo nder duuniyaaru 2017. Doktoor Kwame Nkurumah Njeenaari Ardorde Afrik (2005). == Tuugnorgal == b9eg1o6q7k8nsq3uutdho5d9yy84kbm Joy Emodi 0 43416 181363 2026-08-05T20:53:34Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Joy Ifeyinwa Emodi CON // C (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP)..." 181363 wikitext text/x-wiki Joy Ifeyinwa Emodi CON // C (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ƴami ɗum. Caggal nde o nanndi e yeewtere juutnde, Igbeke hollitaama ko kañum woni ƴaañoowo ñalnde 25 mars 2010.O anndiraa ko Advocacy ngam moƴƴitinde jaŋde, ɓeydude kaalis ekkol, potal rewɓe e worɓe e nder laamu.Ko kanko woni debbo gadano iwdi Igbo suɓaade e nder Senaa leydi Najeriya, kadi ko kanko woni sosɗo duɗal Brickhall, Abuja. Jibinannde e jaŋde Emodi jibinaa ko ñalnde 23 mee 1955 to Onitsha, to diiwaan Anambra ; e ko e ƴettugol Igbo. O naati duɗal leslesal Holy Rosary o jokki jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Rosary, Onitsha o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka to o heɓi B.Sc. e nder jaŋde geɗe leydi (1979), caggal ɗuum LLB. Sariya (1985) to UNN. Caggal nde o heɓi janngirde sariya to duɗal sariya leydi Naajeeriya, Lagos o wonti awokaajo karallo e hitaande 1987. Fuɗɗoode golle Emodi wonnoo ko Ofiisaajo Jaŋde e nder Yiilirde Duɗe Dowla Anambra (1983–1986), caggal ɗuum ko Sekereteer Kuuɓal, Hukuuma Ƴellitaare Dowla Anambra (1994–1995). E hitaande 1995 o lomtii Niiseer e batu tataɓo Afrik-Amerik to Senegaal e batu winndereyankeewu rewɓe to Pekin, Siin. O suɓaama e batu doosɗe leydi 1994/1995 e gardagol Seneraal Sani Abacha. O suɓaama cukko hooreejo ngenndi (1994) e jaagorgal sariya ngenndi (1996) wonande lannda Kongres ngam nanondiral ngenndi (CNC) (gooto e lanndaaji joy politik ɗi laamu Abacha jaɓi)[8] e laamu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra e nder laylaytol lannda yimɓe fof (APP). ntee187v72qxuyyqd2msvxs84y4gj4i 181364 181363 2026-08-05T20:56:58Z Ilya Discuss 10103 181364 wikitext text/x-wiki Joy Ifeyinwa Emodi CON // C (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ƴami ɗum. Caggal nde o nanndi e yeewtere juutnde, Igbeke hollitaama ko kañum woni ƴaañoowo ñalnde 25 mars 2010.O anndiraa ko Advocacy ngam moƴƴitinde jaŋde, ɓeydude kaalis ekkol, potal rewɓe e worɓe e nder laamu.Ko kanko woni debbo gadano iwdi Igbo suɓaade e nder Senaa leydi Najeriya, kadi ko kanko woni sosɗo duɗal Brickhall, Abuja. Jibinannde e jaŋde Emodi jibinaa ko ñalnde 23 mee 1955 to Onitsha, to diiwaan Anambra ; e ko e ƴettugol Igbo. O naati duɗal leslesal Holy Rosary o jokki jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Rosary, Onitsha o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka to o heɓi B.Sc. e nder jaŋde geɗe leydi (1979), caggal ɗuum LLB. Sariya (1985) to UNN. Caggal nde o heɓi janngirde sariya to duɗal sariya leydi Naajeeriya, Lagos o wonti awokaajo karallo e hitaande 1987. Fuɗɗoode golle Emodi wonnoo ko Ofiisaajo Jaŋde e nder Yiilirde Duɗe Dowla Anambra (1983–1986), caggal ɗuum ko Sekereteer Kuuɓal, Hukuuma Ƴellitaare Dowla Anambra (1994–1995). E hitaande 1995 o lomtii Niiseer e batu tataɓo Afrik-Amerik to Senegaal e batu winndereyankeewu rewɓe to Pekin, Siin. O suɓaama e batu doosɗe leydi 1994/1995 e gardagol Seneraal Sani Abacha. O suɓaama cukko hooreejo ngenndi (1994) e jaagorgal sariya ngenndi (1996) wonande lannda Kongres ngam nanondiral ngenndi (CNC) (gooto e lanndaaji joy politik ɗi laamu Abacha jaɓi)[8] e laamu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra e nder laylaytol lannda yimɓe fof (APP). Golle Senaa Emodi heɓi nasaraaku nder wooteeji arandeeji ɗi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ngam suɓol 12 abriil 2003 ngam suɓaade nokku senateer Anambra North, nden o anndinaama o heɓi nasaraaku nyande 16 abriil 2003. Balɗe seeɗa caggal ɗuum, Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo woote (INEC) wayli ndeeɗoo kuulal, wiyi ko Emmanuel Anosike woni ƴaañoowo. INEC adii artirde Anosike ngam wonde keɓɗo njeenaari Anambra Fuɗnaange/Hirnaange fedde nde e nder suudu sarɗiiji. Caggal wullitaango, ñalnde 21 lewru bowte 2004, Ñaawirde Toownde (Tribunal de petition électorale) hollitii wonde Emodi suɓaama no haanirta nii, caggal wullitaango ngo ɓeydii, o ƴetti jooɗorde makko e nder Senaa e lewru feebariyee 2005. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde, e tergal goomuuji Senaa ngam sarwisaaji, jokkondiral, leydi laamorgo leydi ndii, koɗki, privatisation, sports e geɗe rewɓe & ƴellitaare sukaaɓe. Caggal nde Emodi toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007, o toɗɗaa kadi hooreejo Goomu Senaa ngam Jaŋde, o toɗɗaa kadi tergal Goomuuji Mineraaluuji Solid, Sosde e Sarwisaaji laamu, e Ngalu Petroŋ (Sektor Down Stream).E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaa e ñalngu May2 ina joginoo ballal e njuɓɓudi jaŋde ngenndiire (NIEPA) ; e nder ɗuum o wallitorii e o wallitorii motion sappo e tati. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu jaŋde.Fiilde makko ɗiɗmere ndee woppitaa, Igbeke hollitii wonde ko kañum heɓi ñalnde 25 marse 2010. Senaa leeltini, kono yamiraama yo Igbeke hunan e lewru mee 2010. Emodi dañii woote e wooteeji lewru abriil 2011 e dow laylaytol renndo (APGA), o heɓi 54 ​​060 woote. O fooli ɗum ko John Okechukwu Emeka mo PDP, o heɓi 60 788 woote. Nguurndam neɗɗo Joy Emodi resiino maayɗo Doktoor Okey Emodi, fedde nde jibini sukaaɓe nayo, ina heen Ray Emodi, fiyoowo filmo Nollywood. Tuugnorgal hwgts64qyvkz4s6ic4d2n5wulraluh0 181365 181364 2026-08-05T20:57:31Z Ilya Discuss 10103 181365 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Joy Ifeyinwa Emodi CON // C (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ƴami ɗum. Caggal nde o nanndi e yeewtere juutnde, Igbeke hollitaama ko kañum woni ƴaañoowo ñalnde 25 mars 2010.O anndiraa ko Advocacy ngam moƴƴitinde jaŋde, ɓeydude kaalis ekkol, potal rewɓe e worɓe e nder laamu.Ko kanko woni debbo gadano iwdi Igbo suɓaade e nder Senaa leydi Najeriya, kadi ko kanko woni sosɗo duɗal Brickhall, Abuja. Jibinannde e jaŋde Emodi jibinaa ko ñalnde 23 mee 1955 to Onitsha, to diiwaan Anambra ; e ko e ƴettugol Igbo. O naati duɗal leslesal Holy Rosary o jokki jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Rosary, Onitsha o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka to o heɓi B.Sc. e nder jaŋde geɗe leydi (1979), caggal ɗuum LLB. Sariya (1985) to UNN. Caggal nde o heɓi janngirde sariya to duɗal sariya leydi Naajeeriya, Lagos o wonti awokaajo karallo e hitaande 1987. Fuɗɗoode golle Emodi wonnoo ko Ofiisaajo Jaŋde e nder Yiilirde Duɗe Dowla Anambra (1983–1986), caggal ɗuum ko Sekereteer Kuuɓal, Hukuuma Ƴellitaare Dowla Anambra (1994–1995). E hitaande 1995 o lomtii Niiseer e batu tataɓo Afrik-Amerik to Senegaal e batu winndereyankeewu rewɓe to Pekin, Siin. O suɓaama e batu doosɗe leydi 1994/1995 e gardagol Seneraal Sani Abacha. O suɓaama cukko hooreejo ngenndi (1994) e jaagorgal sariya ngenndi (1996) wonande lannda Kongres ngam nanondiral ngenndi (CNC) (gooto e lanndaaji joy politik ɗi laamu Abacha jaɓi)[8] e laamu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra e nder laylaytol lannda yimɓe fof (APP). Golle Senaa Emodi heɓi nasaraaku nder wooteeji arandeeji ɗi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ngam suɓol 12 abriil 2003 ngam suɓaade nokku senateer Anambra North, nden o anndinaama o heɓi nasaraaku nyande 16 abriil 2003. Balɗe seeɗa caggal ɗuum, Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo woote (INEC) wayli ndeeɗoo kuulal, wiyi ko Emmanuel Anosike woni ƴaañoowo. INEC adii artirde Anosike ngam wonde keɓɗo njeenaari Anambra Fuɗnaange/Hirnaange fedde nde e nder suudu sarɗiiji. Caggal wullitaango, ñalnde 21 lewru bowte 2004, Ñaawirde Toownde (Tribunal de petition électorale) hollitii wonde Emodi suɓaama no haanirta nii, caggal wullitaango ngo ɓeydii, o ƴetti jooɗorde makko e nder Senaa e lewru feebariyee 2005. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde, e tergal goomuuji Senaa ngam sarwisaaji, jokkondiral, leydi laamorgo leydi ndii, koɗki, privatisation, sports e geɗe rewɓe & ƴellitaare sukaaɓe. Caggal nde Emodi toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007, o toɗɗaa kadi hooreejo Goomu Senaa ngam Jaŋde, o toɗɗaa kadi tergal Goomuuji Mineraaluuji Solid, Sosde e Sarwisaaji laamu, e Ngalu Petroŋ (Sektor Down Stream).E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaa e ñalngu May2 ina joginoo ballal e njuɓɓudi jaŋde ngenndiire (NIEPA) ; e nder ɗuum o wallitorii e o wallitorii motion sappo e tati. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu jaŋde.Fiilde makko ɗiɗmere ndee woppitaa, Igbeke hollitii wonde ko kañum heɓi ñalnde 25 marse 2010. Senaa leeltini, kono yamiraama yo Igbeke hunan e lewru mee 2010. Emodi dañii woote e wooteeji lewru abriil 2011 e dow laylaytol renndo (APGA), o heɓi 54 ​​060 woote. O fooli ɗum ko John Okechukwu Emeka mo PDP, o heɓi 60 788 woote. Nguurndam neɗɗo Joy Emodi resiino maayɗo Doktoor Okey Emodi, fedde nde jibini sukaaɓe nayo, ina heen Ray Emodi, fiyoowo filmo Nollywood. Tuugnorgal rxu1ipdkmlu9o5w2gp3visg7zbntket 181366 181365 2026-08-05T21:01:31Z Ilya Discuss 10103 181366 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joy Ifeyinwa Emodi CON // C''' (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ƴami ɗum. Caggal nde o nanndi e yeewtere juutnde, Igbeke hollitaama ko kañum woni ƴaañoowo ñalnde 25 mars 2010.O anndiraa ko Advocacy ngam moƴƴitinde jaŋde, ɓeydude kaalis ekkol, potal rewɓe e worɓe e nder laamu.Ko kanko woni debbo gadano iwdi Igbo suɓaade e nder Senaa leydi Najeriya, kadi ko kanko woni sosɗo duɗal Brickhall, Abuja. Jibinannde e jaŋde Emodi jibinaa ko ñalnde 23 mee 1955 to Onitsha, to diiwaan Anambra ; e ko e ƴettugol Igbo. O naati duɗal leslesal Holy Rosary o jokki jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Rosary, Onitsha o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka to o heɓi B.Sc. e nder jaŋde geɗe leydi (1979), caggal ɗuum LLB. Sariya (1985) to UNN. Caggal nde o heɓi janngirde sariya to duɗal sariya leydi Naajeeriya, Lagos o wonti awokaajo karallo e hitaande 1987. Fuɗɗoode golle Emodi wonnoo ko Ofiisaajo Jaŋde e nder Yiilirde Duɗe Dowla Anambra (1983–1986), caggal ɗuum ko Sekereteer Kuuɓal, Hukuuma Ƴellitaare Dowla Anambra (1994–1995). E hitaande 1995 o lomtii Niiseer e batu tataɓo Afrik-Amerik to Senegaal e batu winndereyankeewu rewɓe to Pekin, Siin. O suɓaama e batu doosɗe leydi 1994/1995 e gardagol Seneraal Sani Abacha. O suɓaama cukko hooreejo ngenndi (1994) e jaagorgal sariya ngenndi (1996) wonande lannda Kongres ngam nanondiral ngenndi (CNC) (gooto e lanndaaji joy politik ɗi laamu Abacha jaɓi)[8] e laamu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra e nder laylaytol lannda yimɓe fof (APP). Golle Senaa Emodi heɓi nasaraaku nder wooteeji arandeeji ɗi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ngam suɓol 12 abriil 2003 ngam suɓaade nokku senateer Anambra North, nden o anndinaama o heɓi nasaraaku nyande 16 abriil 2003. Balɗe seeɗa caggal ɗuum, Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo woote (INEC) wayli ndeeɗoo kuulal, wiyi ko Emmanuel Anosike woni ƴaañoowo. INEC adii artirde Anosike ngam wonde keɓɗo njeenaari Anambra Fuɗnaange/Hirnaange fedde nde e nder suudu sarɗiiji. Caggal wullitaango, ñalnde 21 lewru bowte 2004, Ñaawirde Toownde (Tribunal de petition électorale) hollitii wonde Emodi suɓaama no haanirta nii, caggal wullitaango ngo ɓeydii, o ƴetti jooɗorde makko e nder Senaa e lewru feebariyee 2005. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde, e tergal goomuuji Senaa ngam sarwisaaji, jokkondiral, leydi laamorgo leydi ndii, koɗki, privatisation, sports e geɗe rewɓe & ƴellitaare sukaaɓe. Caggal nde Emodi toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007, o toɗɗaa kadi hooreejo Goomu Senaa ngam Jaŋde, o toɗɗaa kadi tergal Goomuuji Mineraaluuji Solid, Sosde e Sarwisaaji laamu, e Ngalu Petroŋ (Sektor Down Stream).E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaa e ñalngu May2 ina joginoo ballal e njuɓɓudi jaŋde ngenndiire (NIEPA) ; e nder ɗuum o wallitorii e o wallitorii motion sappo e tati. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu jaŋde. Fiilde makko ɗiɗmere ndee woppitaa, Igbeke hollitii wonde ko kañum heɓi ñalnde 25 marse 2010. Senaa leeltini, kono yamiraama yo Igbeke hunan e lewru mee 2010. Emodi dañii woote e wooteeji lewru abriil 2011 e dow laylaytol renndo (APGA), o heɓi 54 ​​060 woote. O fooli ɗum ko John Okechukwu Emeka mo PDP, o heɓi 60 788 woote. == Nguurndam == neɗɗo Joy Emodi resiino maayɗo Doktoor Okey Emodi, fedde nde jibini sukaaɓe nayo, ina heen Ray Emodi, fiyoowo filmo Nollywood. == Tuugnorgal == jgiap1nktd0wq0s20fq16n6xw6hpj6o 181367 181366 2026-08-05T21:19:12Z Ilya Discuss 10103 181367 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joy Ifeyinwa Emodi CON // C''' (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ƴami ɗum.<ref name="biography.igbopeople.org">{{Cite web|date=1955-05-23|title=Joy Emodi - Igbo Genealogy And Biographies|url=https://biography.igbopeople.org/biography/joy-emodi/|access-date=2026-03-31|website=biography.igbopeople.org|language=en-US}}</ref><ref name="guard2105">{{cite news|url=https://www.nigerianmuse.com/important_documents/?u=Anambra_tribunal_and_elections.htm|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=2005-02-21|last1=Daniel|first1=Alifa|last2=Njoku|first2=Lawrence|access-date=2010-06-15|title=Court removes another Anambra senator, Anosike}}</ref> Caggal nde o nanndi e yeewtere juutnde, Igbeke hollitaama ko kañum woni ƴaañoowo ñalnde 25 mars 2010.O anndiraa ko Advocacy ngam moƴƴitinde jaŋde, ɓeydude kaalis ekkol, potal rewɓe e worɓe e nder laamu.Ko kanko woni debbo gadano iwdi Igbo suɓaade e nder Senaa leydi Najeriya, kadi ko kanko woni sosɗo duɗal Brickhall, Abuja. Jibinannde e jaŋde Emodi jibinaa ko ñalnde 23 mee 1955 to Onitsha, to diiwaan Anambra ; e ko e ƴettugol Igbo. O naati duɗal leslesal Holy Rosary o jokki jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Rosary, Onitsha o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka to o heɓi B.Sc. e nder jaŋde geɗe leydi (1979), caggal ɗuum LLB. Sariya (1985) to UNN. Caggal nde o heɓi janngirde sariya to duɗal sariya leydi Naajeeriya, Lagos o wonti awokaajo karallo e hitaande 1987. Fuɗɗoode golle Emodi wonnoo ko Ofiisaajo Jaŋde e nder Yiilirde Duɗe Dowla Anambra (1983–1986), caggal ɗuum ko Sekereteer Kuuɓal, Hukuuma Ƴellitaare Dowla (1994–1995). E hitaande 1995 o lomtii Niiseer e batu tataɓo Afrik-Amerik to Senegaal e batu winndereyankeewu rewɓe to Pekin, Siin. O suɓaama e batu doosɗe leydi 1994/1995 e gardagol Seneraal Sani Abacha. O suɓaama cukko hooreejo ngenndi (1994) e jaagorgal sariya ngenndi (1996) wonande lannda Kongres ngam nanondiral ngenndi (CNC) (gooto e lanndaaji joy politik ɗi laamu Abacha jaɓi)[8] e laamu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra e nder laylaytol lannda yimɓe fof (APP). Golle Senaa Emodi heɓi nasaraaku nder wooteeji arandeeji ɗi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ngam suɓol 12 abriil 2003 ngam suɓaade nokku senateer Anambra North, nden o anndinaama o heɓi nasaraaku nyande 16 abriil 2003. Balɗe seeɗa caggal ɗuum, Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo woote (INEC) wayli ndeeɗoo kuulal, wiyi ko Emmanuel Anosike woni ƴaañoowo. INEC adii artirde Anosike ngam wonde keɓɗo njeenaari Anambra Fuɗnaange/Hirnaange fedde nde e nder suudu sarɗiiji. Caggal wullitaango, ñalnde 21 lewru bowte 2004, Ñaawirde Toownde (Tribunal de petition électorale) hollitii wonde Emodi suɓaama no haanirta nii, caggal wullitaango ngo ɓeydii, o ƴetti jooɗorde makko e nder Senaa e lewru feebariyee 2005. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde, e tergal goomuuji Senaa ngam sarwisaaji, jokkondiral, leydi laamorgo leydi ndii, koɗki, privatisation, sports e geɗe rewɓe & ƴellitaare sukaaɓe. Caggal nde Emodi toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007, o toɗɗaa kadi hooreejo Goomu Senaa ngam Jaŋde, o toɗɗaa kadi tergal Goomuuji Mineraaluuji Solid, Sosde e Sarwisaaji laamu, e Ngalu Petroŋ (Sektor Down Stream).E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaa e ñalngu May2 ina joginoo ballal e njuɓɓudi jaŋde ngenndiire (NIEPA) ; e nder ɗuum o wallitorii e o wallitorii motion sappo e tati. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu jaŋde. Fiilde makko ɗiɗmere ndee woppitaa, Igbeke hollitii wonde ko kañum heɓi ñalnde 25 marse 2010. Senaa leeltini, kono yamiraama yo Igbeke hunan e lewru mee 2010. Emodi dañii woote e wooteeji lewru abriil 2011 e dow laylaytol renndo (APGA), o heɓi 54 ​​060 woote. O fooli ɗum ko John Okechukwu Emeka mo PDP, o heɓi 60 788 woote. == Nguurndam == neɗɗo Joy Emodi resiino maayɗo Doktoor Okey Emodi, fedde nde jibini sukaaɓe nayo, ina heen Ray Emodi, fiyoowo filmo Nollywood. == Tuugnorgal == qifx9xm7acncpbzt4ectomk5klac22v 181368 181367 2026-08-05T21:22:34Z Ilya Discuss 10103 181368 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joy Ifeyinwa Emodi CON // C''' (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ƴami ɗum.<ref name="biography.igbopeople.org">{{Cite web|date=1955-05-23|title=Joy Emodi - Igbo Genealogy And Biographies|url=https://biography.igbopeople.org/biography/joy-emodi/|access-date=2026-03-31|website=biography.igbopeople.org|language=en-US}}</ref><ref name="guard2105">{{cite news|url=https://www.nigerianmuse.com/important_documents/?u=Anambra_tribunal_and_elections.htm|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=2005-02-21|last1=Daniel|first1=Alifa|last2=Njoku|first2=Lawrence|access-date=2010-06-15|title=Court removes another Anambra senator, Anosike}}</ref> Caggal nde o nanndi e yeewtere juutnde, Igbeke hollitaama ko kañum woni ƴaañoowo ñalnde 25 mars 2010.O anndiraa ko Advocacy ngam moƴƴitinde jaŋde, ɓeydude kaalis ekkol, potal rewɓe e worɓe e nder laamu.Ko kanko woni debbo gadano iwdi Igbo suɓaade e nder Senaa leydi Najeriya, kadi ko kanko woni sosɗo duɗal Brickhall, Abuja.<ref name="biography.igbopeople.org2" />.<ref name="self">{{cite web|url=https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html|title=Biography|publisher=Joy Emodi|access-date=2010-06-15|url-status=dead|archive-date=2011-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721232716/https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html}}</ref><ref name="biography.igbopeople.org2" /> Jibinannde e jaŋde Emodi jibinaa ko ñalnde 23 mee 1955 to Onitsha, to diiwaan Anambra ; e ko e ƴettugol Igbo. O naati duɗal leslesal Holy Rosary o jokki jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Rosary, Onitsha o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka to o heɓi B.Sc. e nder jaŋde geɗe leydi (1979), caggal ɗuum LLB. Sariya (1985) to UNN. Caggal nde o heɓi janngirde sariya to duɗal sariya leydi Naajeeriya, Lagos o wonti awokaajo karallo e hitaande 1987. Fuɗɗoode golle Emodi wonnoo ko Ofiisaajo Jaŋde e nder Yiilirde Duɗe Dowla Anambra (1983–1986), caggal ɗuum ko Sekereteer Kuuɓal, Hukuuma Ƴellitaare Dowla (1994–1995). E hitaande 1995 o lomtii Niiseer e batu tataɓo Afrik-Amerik to Senegaal e batu winndereyankeewu rewɓe to Pekin, Siin. O suɓaama e batu doosɗe leydi 1994/1995 e gardagol Seneraal Sani Abacha. O suɓaama cukko hooreejo ngenndi (1994) e jaagorgal sariya ngenndi (1996) wonande lannda Kongres ngam nanondiral ngenndi (CNC) (gooto e lanndaaji joy politik ɗi laamu Abacha jaɓi)[8] e laamu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra e nder laylaytol lannda yimɓe fof (APP). Golle Senaa Emodi heɓi nasaraaku nder wooteeji arandeeji ɗi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ngam suɓol 12 abriil 2003 ngam suɓaade nokku senateer Anambra North, nden o anndinaama o heɓi nasaraaku nyande 16 abriil 2003. Balɗe seeɗa caggal ɗuum, Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo woote (INEC) wayli ndeeɗoo kuulal, wiyi ko Emmanuel Anosike woni ƴaañoowo. INEC adii artirde Anosike ngam wonde keɓɗo njeenaari Anambra Fuɗnaange/Hirnaange fedde nde e nder suudu sarɗiiji. Caggal wullitaango, ñalnde 21 lewru bowte 2004, Ñaawirde Toownde (Tribunal de petition électorale) hollitii wonde Emodi suɓaama no haanirta nii, caggal wullitaango ngo ɓeydii, o ƴetti jooɗorde makko e nder Senaa e lewru feebariyee 2005. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde, e tergal goomuuji Senaa ngam sarwisaaji, jokkondiral, leydi laamorgo leydi ndii, koɗki, privatisation, sports e geɗe rewɓe & ƴellitaare sukaaɓe. Caggal nde Emodi toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007, o toɗɗaa kadi hooreejo Goomu Senaa ngam Jaŋde, o toɗɗaa kadi tergal Goomuuji Mineraaluuji Solid, Sosde e Sarwisaaji laamu, e Ngalu Petroŋ (Sektor Down Stream).E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaa e ñalngu May2 ina joginoo ballal e njuɓɓudi jaŋde ngenndiire (NIEPA) ; e nder ɗuum o wallitorii e o wallitorii motion sappo e tati. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu jaŋde. Fiilde makko ɗiɗmere ndee woppitaa, Igbeke hollitii wonde ko kañum heɓi ñalnde 25 marse 2010. Senaa leeltini, kono yamiraama yo Igbeke hunan e lewru mee 2010. Emodi dañii woote e wooteeji lewru abriil 2011 e dow laylaytol renndo (APGA), o heɓi 54 ​​060 woote. O fooli ɗum ko John Okechukwu Emeka mo PDP, o heɓi 60 788 woote. == Nguurndam == neɗɗo Joy Emodi resiino maayɗo Doktoor Okey Emodi, fedde nde jibini sukaaɓe nayo, ina heen Ray Emodi, fiyoowo filmo Nollywood. == Tuugnorgal == tdq5kzue2106n2ljunj22hr69m18x81 181371 181368 2026-08-06T08:54:18Z Ilya Discuss 10103 181371 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joy Ifeyinwa Emodi CON // C''' (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ƴami ɗum.<ref name="biography.igbopeople.org">{{Cite web|date=1955-05-23|title=Joy Emodi - Igbo Genealogy And Biographies|url=https://biography.igbopeople.org/biography/joy-emodi/|access-date=2026-03-31|website=biography.igbopeople.org|language=en-US}}</ref><ref name="guard2105">{{cite news|url=https://www.nigerianmuse.com/important_documents/?u=Anambra_tribunal_and_elections.htm|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=2005-02-21|last1=Daniel|first1=Alifa|last2=Njoku|first2=Lawrence|access-date=2010-06-15|title=Court removes another Anambra senator, Anosike}}</ref> Caggal nde o nanndi e yeewtere juutnde, Igbeke hollitaama ko kañum woni ƴaañoowo ñalnde 25 mars 2010.O anndiraa ko Advocacy ngam moƴƴitinde jaŋde, ɓeydude kaalis ekkol, potal rewɓe e worɓe e nder laamu.Ko kanko woni debbo gadano iwdi Igbo suɓaade e nder Senaa leydi Najeriya, kadi ko kanko woni sosɗo duɗal Brickhall, Abuja.<ref name="biography.igbopeople.org2" />.<ref name="self">{{cite web|url=https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html|title=Biography|publisher=Joy Emodi|access-date=2010-06-15|url-status=dead|archive-date=2011-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721232716/https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html}}</ref><ref name="biography.igbopeople.org2" /> Jibinannde e jaŋde Emodi jibinaa ko ñalnde 23 mee 1955 to Onitsha, to diiwaan Anambra ; e ko e ƴettugol Igbo. O naati duɗal leslesal Holy Rosary o jokki jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Rosary, Onitsha o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka to o heɓi B.Sc. e nder jaŋde geɗe leydi (1979), caggal ɗuum LLB. Sariya (1985) to UNN..<ref name="news728">{{cite web|url=https://www.thenigerianvoice.com/nvnews/19728/1/senate-without-joy-emordi.html|title=SENATE WITHOUT JOY EMORDI|work=NBF News|date=2010-04-18|access-date=2010-06-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717020555/https://www.thenigerianvoice.com/nvnews/19728/1/senate-without-joy-emordi.html|archive-date=2011-07-17|url-status=dead}}</ref> Caggal nde o heɓi janngirde sariya to duɗal sariya leydi Naajeeriya, Lagos o wonti awokaajo karallo e hitaande 1987. Fuɗɗoode golle Emodi wonnoo ko Ofiisaajo Jaŋde e nder Yiilirde Duɗe Dowla Anambra (1983–1986), caggal ɗuum ko Sekereteer Kuuɓal, Hukuuma Ƴellitaare Dowla (1994–1995). E hitaande 1995 o lomtii Niiseer e batu tataɓo Afrik-Amerik to Senegaal e batu winndereyankeewu rewɓe to Pekin, Siin. O suɓaama e batu doosɗe leydi 1994/1995 e gardagol Seneraal Sani Abacha. O suɓaama cukko hooreejo ngenndi (1994) e jaagorgal sariya ngenndi (1996) wonande lannda Kongres ngam nanondiral ngenndi (CNC) (gooto e lanndaaji joy politik ɗi laamu Abacha jaɓi)[8] e laamu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra e nder laylaytol lannda yimɓe fof (APP). Golle Senaa Emodi heɓi nasaraaku nder wooteeji arandeeji ɗi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ngam suɓol 12 abriil 2003 ngam suɓaade nokku senateer Anambra North, nden o anndinaama o heɓi nasaraaku nyande 16 abriil 2003. Balɗe seeɗa caggal ɗuum, Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo woote (INEC) wayli ndeeɗoo kuulal, wiyi ko Emmanuel Anosike woni ƴaañoowo. INEC adii artirde Anosike ngam wonde keɓɗo njeenaari Anambra Fuɗnaange/Hirnaange fedde nde e nder suudu sarɗiiji. Caggal wullitaango, ñalnde 21 lewru bowte 2004, Ñaawirde Toownde (Tribunal de petition électorale) hollitii wonde Emodi suɓaama no haanirta nii, caggal wullitaango ngo ɓeydii, o ƴetti jooɗorde makko e nder Senaa e lewru feebariyee 2005. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde, e tergal goomuuji Senaa ngam sarwisaaji, jokkondiral, leydi laamorgo leydi ndii, koɗki, privatisation, sports e geɗe rewɓe & ƴellitaare sukaaɓe. Caggal nde Emodi toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007, o toɗɗaa kadi hooreejo Goomu Senaa ngam Jaŋde, o toɗɗaa kadi tergal Goomuuji Mineraaluuji Solid, Sosde e Sarwisaaji laamu, e Ngalu Petroŋ (Sektor Down Stream).E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaa e ñalngu May2 ina joginoo ballal e njuɓɓudi jaŋde ngenndiire (NIEPA) ; e nder ɗuum o wallitorii e o wallitorii motion sappo e tati. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu jaŋde. Fiilde makko ɗiɗmere ndee woppitaa, Igbeke hollitii wonde ko kañum heɓi ñalnde 25 marse 2010. Senaa leeltini, kono yamiraama yo Igbeke hunan e lewru mee 2010. Emodi dañii woote e wooteeji lewru abriil 2011 e dow laylaytol renndo (APGA), o heɓi 54 ​​060 woote. O fooli ɗum ko John Okechukwu Emeka mo PDP, o heɓi 60 788 woote. == Nguurndam == neɗɗo Joy Emodi resiino maayɗo Doktoor Okey Emodi, fedde nde jibini sukaaɓe nayo, ina heen Ray Emodi, fiyoowo filmo Nollywood. == Tuugnorgal == 8wg82zghmn5p0pq2dcwtygd5bxfr4sh 181372 181371 2026-08-06T08:56:27Z Ilya Discuss 10103 181372 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joy Ifeyinwa Emodi CON // C''' (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ƴami ɗum.<ref name="biography.igbopeople.org">{{Cite web|date=1955-05-23|title=Joy Emodi - Igbo Genealogy And Biographies|url=https://biography.igbopeople.org/biography/joy-emodi/|access-date=2026-03-31|website=biography.igbopeople.org|language=en-US}}</ref><ref name="guard2105">{{cite news|url=https://www.nigerianmuse.com/important_documents/?u=Anambra_tribunal_and_elections.htm|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=2005-02-21|last1=Daniel|first1=Alifa|last2=Njoku|first2=Lawrence|access-date=2010-06-15|title=Court removes another Anambra senator, Anosike}}</ref> Caggal nde o nanndi e yeewtere juutnde, Igbeke hollitaama ko kañum woni ƴaañoowo ñalnde 25 mars 2010.O anndiraa ko Advocacy ngam moƴƴitinde jaŋde, ɓeydude kaalis ekkol, potal rewɓe e worɓe e nder laamu.Ko kanko woni debbo gadano iwdi Igbo suɓaade e nder Senaa leydi Najeriya, kadi ko kanko woni sosɗo duɗal Brickhall, Abuja.<ref name="biography.igbopeople.org2" />.<ref name="self">{{cite web|url=https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html|title=Biography|publisher=Joy Emodi|access-date=2010-06-15|url-status=dead|archive-date=2011-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721232716/https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html}}</ref><ref name="biography.igbopeople.org2" /> Jibinannde e jaŋde Emodi jibinaa ko ñalnde 23 mee 1955 to Onitsha, to diiwaan Anambra ; e ko e ƴettugol Igbo. O naati duɗal leslesal Holy Rosary o jokki jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Rosary, Onitsha o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka to o heɓi B.Sc. e nder jaŋde geɗe leydi (1979), caggal ɗuum LLB. Sariya (1985) to UNN..<ref name="news728">{{cite web|url=https://www.thenigerianvoice.com/nvnews/19728/1/senate-without-joy-emordi.html|title=SENATE WITHOUT JOY EMORDI|work=NBF News|date=2010-04-18|access-date=2010-06-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717020555/https://www.thenigerianvoice.com/nvnews/19728/1/senate-without-joy-emordi.html|archive-date=2011-07-17|url-status=dead}}</ref> Caggal nde o heɓi janngirde sariya to duɗal sariya leydi Naajeeriya, Lagos o wonti awokaajo karallo e hitaande 1987.<ref name="news7282" /><ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200905250350.html|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=[[This Day]]|date=2009-05-24|access-date=2010-06-15|via=[[allAfrica]]}}</ref><ref name="bday9284" /><ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201005130168.html|title=Joy Emordi Loses Again At Appeal Court|work=[[Daily Champion]]|author=Tony Ita Etim|date=2010-05-13|access-date=2010-06-15|via=allAfrica}}</ref> Fuɗɗoode golle Emodi wonnoo ko Ofiisaajo Jaŋde e nder Yiilirde Duɗe Dowla Anambra (1983–1986), caggal ɗuum ko Sekereteer Kuuɓal, Hukuuma Ƴellitaare Dowla (1994–1995). E hitaande 1995 o lomtii Niiseer e batu tataɓo Afrik-Amerik to Senegaal e batu winndereyankeewu rewɓe to Pekin, Siin. O suɓaama e batu doosɗe leydi 1994/1995 e gardagol Seneraal Sani Abacha. O suɓaama cukko hooreejo ngenndi (1994) e jaagorgal sariya ngenndi (1996) wonande lannda Kongres ngam nanondiral ngenndi (CNC) (gooto e lanndaaji joy politik ɗi laamu Abacha jaɓi)[8] e laamu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra e nder laylaytol lannda yimɓe fof (APP). Golle Senaa Emodi heɓi nasaraaku nder wooteeji arandeeji ɗi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ngam suɓol 12 abriil 2003 ngam suɓaade nokku senateer Anambra North, nden o anndinaama o heɓi nasaraaku nyande 16 abriil 2003. Balɗe seeɗa caggal ɗuum, Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo woote (INEC) wayli ndeeɗoo kuulal, wiyi ko Emmanuel Anosike woni ƴaañoowo. INEC adii artirde Anosike ngam wonde keɓɗo njeenaari Anambra Fuɗnaange/Hirnaange fedde nde e nder suudu sarɗiiji. Caggal wullitaango, ñalnde 21 lewru bowte 2004, Ñaawirde Toownde (Tribunal de petition électorale) hollitii wonde Emodi suɓaama no haanirta nii, caggal wullitaango ngo ɓeydii, o ƴetti jooɗorde makko e nder Senaa e lewru feebariyee 2005. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde, e tergal goomuuji Senaa ngam sarwisaaji, jokkondiral, leydi laamorgo leydi ndii, koɗki, privatisation, sports e geɗe rewɓe & ƴellitaare sukaaɓe. Caggal nde Emodi toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007, o toɗɗaa kadi hooreejo Goomu Senaa ngam Jaŋde, o toɗɗaa kadi tergal Goomuuji Mineraaluuji Solid, Sosde e Sarwisaaji laamu, e Ngalu Petroŋ (Sektor Down Stream).E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaa e ñalngu May2 ina joginoo ballal e njuɓɓudi jaŋde ngenndiire (NIEPA) ; e nder ɗuum o wallitorii e o wallitorii motion sappo e tati. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu jaŋde. Fiilde makko ɗiɗmere ndee woppitaa, Igbeke hollitii wonde ko kañum heɓi ñalnde 25 marse 2010. Senaa leeltini, kono yamiraama yo Igbeke hunan e lewru mee 2010. Emodi dañii woote e wooteeji lewru abriil 2011 e dow laylaytol renndo (APGA), o heɓi 54 ​​060 woote. O fooli ɗum ko John Okechukwu Emeka mo PDP, o heɓi 60 788 woote. == Nguurndam == neɗɗo Joy Emodi resiino maayɗo Doktoor Okey Emodi, fedde nde jibini sukaaɓe nayo, ina heen Ray Emodi, fiyoowo filmo Nollywood. == Tuugnorgal == h9foy6l07fz2fhx7vdren5sm82qzdu0 181373 181372 2026-08-06T08:57:17Z Ilya Discuss 10103 181373 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joy Ifeyinwa Emodi CON // C''' (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ƴami ɗum.<ref name="biography.igbopeople.org">{{Cite web|date=1955-05-23|title=Joy Emodi - Igbo Genealogy And Biographies|url=https://biography.igbopeople.org/biography/joy-emodi/|access-date=2026-03-31|website=biography.igbopeople.org|language=en-US}}</ref><ref name="guard2105">{{cite news|url=https://www.nigerianmuse.com/important_documents/?u=Anambra_tribunal_and_elections.htm|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=2005-02-21|last1=Daniel|first1=Alifa|last2=Njoku|first2=Lawrence|access-date=2010-06-15|title=Court removes another Anambra senator, Anosike}}</ref> Caggal nde o nanndi e yeewtere juutnde, Igbeke hollitaama ko kañum woni ƴaañoowo ñalnde 25 mars 2010.O anndiraa ko Advocacy ngam moƴƴitinde jaŋde, ɓeydude kaalis ekkol, potal rewɓe e worɓe e nder laamu.Ko kanko woni debbo gadano iwdi Igbo suɓaade e nder Senaa leydi Najeriya, kadi ko kanko woni sosɗo duɗal Brickhall, Abuja.<ref name="biography.igbopeople.org2" />.<ref name="self">{{cite web|url=https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html|title=Biography|publisher=Joy Emodi|access-date=2010-06-15|url-status=dead|archive-date=2011-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721232716/https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html}}</ref><ref name="biography.igbopeople.org2" /> Jibinannde e jaŋde Emodi jibinaa ko ñalnde 23 mee 1955 to Onitsha, to diiwaan Anambra ; e ko e ƴettugol Igbo. O naati duɗal leslesal Holy Rosary o jokki jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Rosary, Onitsha o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka to o heɓi B.Sc. e nder jaŋde geɗe leydi (1979), caggal ɗuum LLB. Sariya (1985) to UNN..<ref name="news728">{{cite web|url=https://www.thenigerianvoice.com/nvnews/19728/1/senate-without-joy-emordi.html|title=SENATE WITHOUT JOY EMORDI|work=NBF News|date=2010-04-18|access-date=2010-06-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717020555/https://www.thenigerianvoice.com/nvnews/19728/1/senate-without-joy-emordi.html|archive-date=2011-07-17|url-status=dead}}</ref> Caggal nde o heɓi janngirde sariya to duɗal sariya leydi Naajeeriya, Lagos o wonti awokaajo karallo e hitaande 1987.<ref name="news7282" /><ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200905250350.html|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=[[This Day]]|date=2009-05-24|access-date=2010-06-15|via=[[allAfrica]]}}</ref><ref name="bday9284" /><ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201005130168.html|title=Joy Emordi Loses Again At Appeal Court|work=[[Daily Champion]]|author=Tony Ita Etim|date=2010-05-13|access-date=2010-06-15|via=allAfrica}}</ref> Fuɗɗoode golle Emodi wonnoo ko Ofiisaajo Jaŋde e nder Yiilirde Duɗe Dowla Anambra (1983–1986), caggal ɗuum ko Sekereteer Kuuɓal, Hukuuma Ƴellitaare Dowla (1994–1995).<ref>{{cite news|date=2019-09-28|title=When politicians put aside partisanship for Joy Emodi's Husband|url=https://www.vanguardngr.com/2019/09/when-politicians-put-aside-partisanship-for-joy-emodis-husband/|location=Lagos, Nigeria|last=Aziken|first=Emmanuel|access-date=2021-05-22|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E hitaande 1995 o lomtii Niiseer e batu tataɓo Afrik-Amerik to Senegaal e batu winndereyankeewu rewɓe to Pekin, Siin. O suɓaama e batu doosɗe leydi 1994/1995 e gardagol Seneraal Sani Abacha. O suɓaama cukko hooreejo ngenndi (1994) e jaagorgal sariya ngenndi (1996) wonande lannda Kongres ngam nanondiral ngenndi (CNC) (gooto e lanndaaji joy politik ɗi laamu Abacha jaɓi)[8] e laamu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1999, o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra e nder laylaytol lannda yimɓe fof (APP). Golle Senaa Emodi heɓi nasaraaku nder wooteeji arandeeji ɗi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ngam suɓol 12 abriil 2003 ngam suɓaade nokku senateer Anambra North, nden o anndinaama o heɓi nasaraaku nyande 16 abriil 2003. Balɗe seeɗa caggal ɗuum, Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo woote (INEC) wayli ndeeɗoo kuulal, wiyi ko Emmanuel Anosike woni ƴaañoowo. INEC adii artirde Anosike ngam wonde keɓɗo njeenaari Anambra Fuɗnaange/Hirnaange fedde nde e nder suudu sarɗiiji. Caggal wullitaango, ñalnde 21 lewru bowte 2004, Ñaawirde Toownde (Tribunal de petition électorale) hollitii wonde Emodi suɓaama no haanirta nii, caggal wullitaango ngo ɓeydii, o ƴetti jooɗorde makko e nder Senaa e lewru feebariyee 2005. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde, e tergal goomuuji Senaa ngam sarwisaaji, jokkondiral, leydi laamorgo leydi ndii, koɗki, privatisation, sports e geɗe rewɓe & ƴellitaare sukaaɓe. Caggal nde Emodi toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007, o toɗɗaa kadi hooreejo Goomu Senaa ngam Jaŋde, o toɗɗaa kadi tergal Goomuuji Mineraaluuji Solid, Sosde e Sarwisaaji laamu, e Ngalu Petroŋ (Sektor Down Stream).E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaa e ñalngu May2 ina joginoo ballal e njuɓɓudi jaŋde ngenndiire (NIEPA) ; e nder ɗuum o wallitorii e o wallitorii motion sappo e tati. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu jaŋde. Fiilde makko ɗiɗmere ndee woppitaa, Igbeke hollitii wonde ko kañum heɓi ñalnde 25 marse 2010. Senaa leeltini, kono yamiraama yo Igbeke hunan e lewru mee 2010. Emodi dañii woote e wooteeji lewru abriil 2011 e dow laylaytol renndo (APGA), o heɓi 54 ​​060 woote. O fooli ɗum ko John Okechukwu Emeka mo PDP, o heɓi 60 788 woote. == Nguurndam == neɗɗo Joy Emodi resiino maayɗo Doktoor Okey Emodi, fedde nde jibini sukaaɓe nayo, ina heen Ray Emodi, fiyoowo filmo Nollywood. == Tuugnorgal == pwtfnz1y0gsbv06zwb0a04py5a5th1k 181374 181373 2026-08-06T08:58:18Z Ilya Discuss 10103 181374 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joy Ifeyinwa Emodi CON // C''' (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ƴami ɗum.<ref name="biography.igbopeople.org">{{Cite web|date=1955-05-23|title=Joy Emodi - Igbo Genealogy And Biographies|url=https://biography.igbopeople.org/biography/joy-emodi/|access-date=2026-03-31|website=biography.igbopeople.org|language=en-US}}</ref><ref name="guard2105">{{cite news|url=https://www.nigerianmuse.com/important_documents/?u=Anambra_tribunal_and_elections.htm|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=2005-02-21|last1=Daniel|first1=Alifa|last2=Njoku|first2=Lawrence|access-date=2010-06-15|title=Court removes another Anambra senator, Anosike}}</ref> Caggal nde o nanndi e yeewtere juutnde, Igbeke hollitaama ko kañum woni ƴaañoowo ñalnde 25 mars 2010.O anndiraa ko Advocacy ngam moƴƴitinde jaŋde, ɓeydude kaalis ekkol, potal rewɓe e worɓe e nder laamu.Ko kanko woni debbo gadano iwdi Igbo suɓaade e nder Senaa leydi Najeriya, kadi ko kanko woni sosɗo duɗal Brickhall, Abuja.<ref name="biography.igbopeople.org2" />.<ref name="self">{{cite web|url=https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html|title=Biography|publisher=Joy Emodi|access-date=2010-06-15|url-status=dead|archive-date=2011-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721232716/https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html}}</ref><ref name="biography.igbopeople.org2" /> Jibinannde e jaŋde Emodi jibinaa ko ñalnde 23 mee 1955 to Onitsha, to diiwaan Anambra ; e ko e ƴettugol Igbo. O naati duɗal leslesal Holy Rosary o jokki jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Rosary, Onitsha o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka to o heɓi B.Sc. e nder jaŋde geɗe leydi (1979), caggal ɗuum LLB. Sariya (1985) to UNN..<ref name="news728">{{cite web|url=https://www.thenigerianvoice.com/nvnews/19728/1/senate-without-joy-emordi.html|title=SENATE WITHOUT JOY EMORDI|work=NBF News|date=2010-04-18|access-date=2010-06-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717020555/https://www.thenigerianvoice.com/nvnews/19728/1/senate-without-joy-emordi.html|archive-date=2011-07-17|url-status=dead}}</ref> Caggal nde o heɓi janngirde sariya to duɗal sariya leydi Naajeeriya, Lagos o wonti awokaajo karallo e hitaande 1987.<ref name="news7282" /><ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200905250350.html|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=[[This Day]]|date=2009-05-24|access-date=2010-06-15|via=[[allAfrica]]}}</ref><ref name="bday9284" /><ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201005130168.html|title=Joy Emordi Loses Again At Appeal Court|work=[[Daily Champion]]|author=Tony Ita Etim|date=2010-05-13|access-date=2010-06-15|via=allAfrica}}</ref> Fuɗɗoode golle Emodi wonnoo ko Ofiisaajo Jaŋde e nder Yiilirde Duɗe Dowla Anambra (1983–1986), caggal ɗuum ko Sekereteer Kuuɓal, Hukuuma Ƴellitaare Dowla (1994–1995).<ref>{{cite news|date=2019-09-28|title=When politicians put aside partisanship for Joy Emodi's Husband|url=https://www.vanguardngr.com/2019/09/when-politicians-put-aside-partisanship-for-joy-emodis-husband/|location=Lagos, Nigeria|last=Aziken|first=Emmanuel|access-date=2021-05-22|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E hitaande 1995 o lomtii Niiseer e batu tataɓo Afrik-Amerik to Senegaal e batu winndereyankeewu rewɓe to Pekin, Siin. O suɓaama e batu doosɗe leydi 1994/1995 e gardagol Seneraal Sani Abacha. O suɓaama cukko hooreejo ngenndi (1994) e jaagorgal sariya ngenndi (1996) wonande lannda Kongres ngam nanondiral ngenndi (CNC) (gooto e lanndaaji joy politik ɗi laamu Abacha jaɓi)[8] e laamu Seneraal Sani Abacha.<ref>{{cite news|date=2019-09-28|title=When politicians put aside partisanship for Joy Emodi's Husband|url=https://www.vanguardngr.com/2019/09/when-politicians-put-aside-partisanship-for-joy-emodis-husband/|location=Lagos, Nigeria|last=Aziken|first=Emmanuel|access-date=2021-05-22|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E hitaande 1999, o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra e nder laylaytol lannda yimɓe fof (APP). Golle Senaa Emodi heɓi nasaraaku nder wooteeji arandeeji ɗi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ngam suɓol 12 abriil 2003 ngam suɓaade nokku senateer Anambra North, nden o anndinaama o heɓi nasaraaku nyande 16 abriil 2003. Balɗe seeɗa caggal ɗuum, Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo woote (INEC) wayli ndeeɗoo kuulal, wiyi ko Emmanuel Anosike woni ƴaañoowo. INEC adii artirde Anosike ngam wonde keɓɗo njeenaari Anambra Fuɗnaange/Hirnaange fedde nde e nder suudu sarɗiiji. Caggal wullitaango, ñalnde 21 lewru bowte 2004, Ñaawirde Toownde (Tribunal de petition électorale) hollitii wonde Emodi suɓaama no haanirta nii, caggal wullitaango ngo ɓeydii, o ƴetti jooɗorde makko e nder Senaa e lewru feebariyee 2005. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde, e tergal goomuuji Senaa ngam sarwisaaji, jokkondiral, leydi laamorgo leydi ndii, koɗki, privatisation, sports e geɗe rewɓe & ƴellitaare sukaaɓe. Caggal nde Emodi toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007, o toɗɗaa kadi hooreejo Goomu Senaa ngam Jaŋde, o toɗɗaa kadi tergal Goomuuji Mineraaluuji Solid, Sosde e Sarwisaaji laamu, e Ngalu Petroŋ (Sektor Down Stream).E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaa e ñalngu May2 ina joginoo ballal e njuɓɓudi jaŋde ngenndiire (NIEPA) ; e nder ɗuum o wallitorii e o wallitorii motion sappo e tati. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu jaŋde. Fiilde makko ɗiɗmere ndee woppitaa, Igbeke hollitii wonde ko kañum heɓi ñalnde 25 marse 2010. Senaa leeltini, kono yamiraama yo Igbeke hunan e lewru mee 2010. Emodi dañii woote e wooteeji lewru abriil 2011 e dow laylaytol renndo (APGA), o heɓi 54 ​​060 woote. O fooli ɗum ko John Okechukwu Emeka mo PDP, o heɓi 60 788 woote. == Nguurndam == neɗɗo Joy Emodi resiino maayɗo Doktoor Okey Emodi, fedde nde jibini sukaaɓe nayo, ina heen Ray Emodi, fiyoowo filmo Nollywood. == Tuugnorgal == 2u3d2d1r0va43h0deo9dl328rzu10d1 181375 181374 2026-08-06T08:59:24Z Ilya Discuss 10103 181375 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Joy Ifeyinwa Emodi CON // C''' (jibinaa ko 23 lewru mbooy hitaande 1955) ko jannginoowo, awokaa e politik Naajeeriya, mo suɓaama senaateer ngam diiwaan Anambra worgo to diiwaan Anambra, Naajeeriya rewrude e ñaawoore ñaawirdu, caggal nde suɓngo Emmanuel Anosike ustaa ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2019 Ko Emanuwel Anosike woppitaa. O suɓaama kadi e hitaande 2007, kono suɓagol makko ɗiɗaɓol ngol, ko Alphonsus Obi Igbeke, kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) ƴami ɗum.<ref name="biography.igbopeople.org">{{Cite web|date=1955-05-23|title=Joy Emodi - Igbo Genealogy And Biographies|url=https://biography.igbopeople.org/biography/joy-emodi/|access-date=2026-03-31|website=biography.igbopeople.org|language=en-US}}</ref><ref name="guard2105">{{cite news|url=https://www.nigerianmuse.com/important_documents/?u=Anambra_tribunal_and_elections.htm|work=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=2005-02-21|last1=Daniel|first1=Alifa|last2=Njoku|first2=Lawrence|access-date=2010-06-15|title=Court removes another Anambra senator, Anosike}}</ref> Caggal nde o nanndi e yeewtere juutnde, Igbeke hollitaama ko kañum woni ƴaañoowo ñalnde 25 mars 2010.O anndiraa ko Advocacy ngam moƴƴitinde jaŋde, ɓeydude kaalis ekkol, potal rewɓe e worɓe e nder laamu.Ko kanko woni debbo gadano iwdi Igbo suɓaade e nder Senaa leydi Najeriya, kadi ko kanko woni sosɗo duɗal Brickhall, Abuja.<ref name="biography.igbopeople.org2" />.<ref name="self">{{cite web|url=https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html|title=Biography|publisher=Joy Emodi|access-date=2010-06-15|url-status=dead|archive-date=2011-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721232716/https://www.senatorjoyemodi.info/profile.html}}</ref><ref name="biography.igbopeople.org2" /> Jibinannde e jaŋde Emodi jibinaa ko ñalnde 23 mee 1955 to Onitsha, to diiwaan Anambra ; e ko e ƴettugol Igbo. O naati duɗal leslesal Holy Rosary o jokki jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Rosary, Onitsha o yahi haa duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka to o heɓi B.Sc. e nder jaŋde geɗe leydi (1979), caggal ɗuum LLB. Sariya (1985) to UNN..<ref name="news728">{{cite web|url=https://www.thenigerianvoice.com/nvnews/19728/1/senate-without-joy-emordi.html|title=SENATE WITHOUT JOY EMORDI|work=NBF News|date=2010-04-18|access-date=2010-06-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717020555/https://www.thenigerianvoice.com/nvnews/19728/1/senate-without-joy-emordi.html|archive-date=2011-07-17|url-status=dead}}</ref> Caggal nde o heɓi janngirde sariya to duɗal sariya leydi Naajeeriya, Lagos o wonti awokaajo karallo e hitaande 1987.<ref name="news7282" /><ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200905250350.html|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=[[This Day]]|date=2009-05-24|access-date=2010-06-15|via=[[allAfrica]]}}</ref><ref name="bday9284" /><ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201005130168.html|title=Joy Emordi Loses Again At Appeal Court|work=[[Daily Champion]]|author=Tony Ita Etim|date=2010-05-13|access-date=2010-06-15|via=allAfrica}}</ref> Fuɗɗoode golle Emodi wonnoo ko Ofiisaajo Jaŋde e nder Yiilirde Duɗe Dowla Anambra (1983–1986), caggal ɗuum ko Sekereteer Kuuɓal, Hukuuma Ƴellitaare Dowla (1994–1995).<ref>{{cite news|date=2019-09-28|title=When politicians put aside partisanship for Joy Emodi's Husband|url=https://www.vanguardngr.com/2019/09/when-politicians-put-aside-partisanship-for-joy-emodis-husband/|location=Lagos, Nigeria|last=Aziken|first=Emmanuel|access-date=2021-05-22|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E hitaande 1995 o lomtii Niiseer e batu tataɓo Afrik-Amerik to Senegaal e batu winndereyankeewu rewɓe to Pekin, Siin. O suɓaama e batu doosɗe leydi 1994/1995 e gardagol Seneraal Sani Abacha. O suɓaama cukko hooreejo ngenndi (1994) e jaagorgal sariya ngenndi (1996) wonande lannda Kongres ngam nanondiral ngenndi (CNC) (gooto e lanndaaji joy politik ɗi laamu Abacha jaɓi)[8] e laamu Seneraal Sani Abacha.<ref>{{cite news|date=2019-09-28|title=When politicians put aside partisanship for Joy Emodi's Husband|url=https://www.vanguardngr.com/2019/09/when-politicians-put-aside-partisanship-for-joy-emodis-husband/|location=Lagos, Nigeria|last=Aziken|first=Emmanuel|access-date=2021-05-22|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E hitaande 1999, o woniino kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Anambra e nder laylaytol lannda yimɓe fof (APP). Golle Senaa Emodi heɓi nasaraaku nder wooteeji arandeeji ɗi lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) ngam suɓol 12 abriil 2003 ngam suɓaade nokku senateer Anambra North, nden o anndinaama o heɓi nasaraaku nyande 16 abriil 2003. Balɗe seeɗa caggal ɗuum, Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo woote (INEC) wayli ndeeɗoo kuulal, wiyi ko Emmanuel Anosike woni ƴaañoowo. INEC adii artirde Anosike ngam wonde keɓɗo njeenaari Anambra Fuɗnaange/Hirnaange fedde nde e nder suudu sarɗiiji. Caggal wullitaango, ñalnde 21 lewru bowte 2004, Ñaawirde Toownde (Tribunal de petition électorale) hollitii wonde Emodi suɓaama no haanirta nii, caggal wullitaango ngo ɓeydii, o ƴetti jooɗorde makko e nder Senaa e lewru feebariyee 2005. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde, e tergal goomuuji Senaa ngam sarwisaaji, jokkondiral, leydi laamorgo leydi ndii, koɗki, privatisation, sports e geɗe rewɓe & ƴellitaare sukaaɓe. Caggal nde Emodi toɗɗaa kadi e lewru abriil 2007, o toɗɗaa kadi hooreejo Goomu Senaa ngam Jaŋde, o toɗɗaa kadi tergal Goomuuji Mineraaluuji Solid, Sosde e Sarwisaaji laamu, e Ngalu Petroŋ (Sektor Down Stream).E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaa e ñalngu May2 ina joginoo ballal e njuɓɓudi jaŋde ngenndiire (NIEPA) ; e nder ɗuum o wallitorii e o wallitorii motion sappo e tati. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu jaŋde.<ref name="news7283" /> In a mid-term evaluation of Senators in May 2009, [[This Day|''This Day'' Newspapers]] noted that she had sponsored the National Ethics Curriculum Administration (NIEPA); in which she sponsored and co-sponsored thirteen motions. She was chair of the Education committee.<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200905250350.html|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=[[This Day]]|date=2009-05-24|access-date=2010-06-15|via=[[allAfrica]]}}</ref> Her second election was annulled and Igbeke declared the winner on 25 March 2010.<ref name="bday92842" /> The Senate delayed, but was ordered to swear in Igbeke in May 2010.<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201005130168.html|title=Joy Emordi Loses Again At Appeal Court|work=[[Daily Champion]]|author=Tony Ita Etim|date=2010-05-13|access-date=2010-06-15|via=allAfrica}}</ref> Fiilde makko ɗiɗmere ndee woppitaa, Igbeke hollitii wonde ko kañum heɓi ñalnde 25 marse 2010. Senaa leeltini, kono yamiraama yo Igbeke hunan e lewru mee 2010. Emodi dañii woote e wooteeji lewru abriil 2011 e dow laylaytol renndo (APGA), o heɓi 54 ​​060 woote. O fooli ɗum ko John Okechukwu Emeka mo PDP, o heɓi 60 788 woote. == Nguurndam == neɗɗo Joy Emodi resiino maayɗo Doktoor Okey Emodi, fedde nde jibini sukaaɓe nayo, ina heen Ray Emodi, fiyoowo filmo Nollywood. == Tuugnorgal == a5vrsmxma1iusohgsz60gea0er6uusg Evan Enwerem 0 43417 181382 2026-08-06T09:12:33Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Evan Enwerem (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Nguurndam gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935. O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983..." 181382 wikitext text/x-wiki Evan Enwerem (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Nguurndam gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935. O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983. O suɓaama guwerneer lesdi Imo nder hitaande 1991 wakkati laamu Naajeeriya ƴaɓɓiiɗum. Enwerem suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999 ngam o wakiili lesdi Imo-East Senatorial Zone O laati hooreejo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya. Enwerem fooli mawɗo luutndiiɗo mum, senateer Chuba Okadigbo, ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ñalnde 3 lewru nduu hitaande 1999. Gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, hono Olusegun Obasanjo, wallitii Enwerem ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ngam haɓaade Okadigbo. E ballal wondiiɓe Obasanjo e nder lannda laamu nguu, e ballal lanndaaji ɗiɗi luulndo leydi Najeriya, Enwerem fooli Okadigbo e nofru mum, o heɓi 66 woote, Okadigbo heɓi 43 woote. Enwerem jogaaki hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ko juuti sanne. Goomu Senaa leydi Najeriya fuɗɗii wiɗtude Enwerem ngam tuumeede fenaande e hitaande 1999. Tuumeede Enwerem ina tuuma wonde o fenaande innde makko, ɗum addani luural wonde so tawii innde Enwerem tigi-rigi ko Evan walla Evans. Enwerem woppitaa laamu ñalnde 18 noowammbar 1999, e nder doggol laamu ngol sehilaaɓe Chuba Okadigbo ardii. Kono hay so tawii o ittiraama hooreejo Senaa, Enwerem woni ko e wonde tergal Senaa haa hitaande 2003. Okadigbo, luulndiiɗo Enwerem, lomtiiɗo ɗum e gardagol Senaa, kam ne ittaa e laamu ñalnde 8 ut 2000. Caggal nde Okadigbo woppitaa e hitaande 2000, Enwerem hollitii e seeɗa yiɗde mum heɓtude kadi hooreejo Senaa. Kono Enwerem yaltii e doggol ngol ngam suɓaade senateer Adolphus Wabara e wooteeji ɗowdi ɗi senateeruuji PDP mbaɗi e nder suudu ñaawirdu senateer gooto. Enwerem woni Senator leydi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003 hade mum yaltude laamu. E wiyde jaayɗe, Enwerem hollitii yiɗde mum e « sariyaaji moƴƴi » ɗi « batte mum en e yimɓe ina njaaji, ina njuuti, ina duumoo ». Wade mb8rw2y4miyiggilxp858yw6g2z808m 181383 181382 2026-08-06T09:13:53Z Ilya Discuss 10103 181383 wikitext text/x-wiki Evan Enwerem (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Nguurndam gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935. O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983. O suɓaama guwerneer lesdi Imo nder hitaande 1991 wakkati laamu Naajeeriya ƴaɓɓiiɗum. Enwerem suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999 ngam o wakiili lesdi Imo-East Senatorial Zone O laati hooreejo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya. Enwerem fooli mawɗo luutndiiɗo mum, senateer Chuba Okadigbo, ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ñalnde 3 lewru nduu hitaande 1999. Gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, hono Olusegun Obasanjo, wallitii Enwerem ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ngam haɓaade Okadigbo. E ballal wondiiɓe Obasanjo e nder lannda laamu nguu, e ballal lanndaaji ɗiɗi luulndo leydi Najeriya, Enwerem fooli Okadigbo e nofru mum, o heɓi 66 woote, Okadigbo heɓi 43 woote. Enwerem jogaaki hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ko juuti sanne. Goomu Senaa leydi Najeriya fuɗɗii wiɗtude Enwerem ngam tuumeede fenaande e hitaande 1999. Tuumeede Enwerem ina tuuma wonde o fenaande innde makko, ɗum addani luural wonde so tawii innde Enwerem tigi-rigi ko Evan walla Evans. Enwerem woppitaa laamu ñalnde 18 noowammbar 1999, e nder doggol laamu ngol sehilaaɓe Chuba Okadigbo ardii. Kono hay so tawii o ittiraama hooreejo Senaa, Enwerem woni ko e wonde tergal Senaa haa hitaande 2003. Okadigbo, luulndiiɗo Enwerem, lomtiiɗo ɗum e gardagol Senaa, kam ne ittaa e laamu ñalnde 8 ut 2000. Caggal nde Okadigbo woppitaa e hitaande 2000, Enwerem hollitii e seeɗa yiɗde mum heɓtude kadi hooreejo Senaa. Kono Enwerem yaltii e doggol ngol ngam suɓaade senateer Adolphus Wabara e wooteeji ɗowdi ɗi senateeruuji PDP mbaɗi e nder suudu ñaawirdu senateer gooto. Enwerem woni Senator leydi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003 hade mum yaltude laamu. E wiyde jaayɗe, Enwerem hollitii yiɗde mum e « sariyaaji moƴƴi » ɗi « batte mum en e yimɓe ina njaaji, ina njuuti, ina duumoo ». Wade Enwerem wonnoo ko e cellal moƴƴal hade makko maayde e hitaande 2007. O wonnoo ko e opitaal ngenndiwal to Abuja, leydi Najeriya ko juuti. Ina wiyee ɓesngu Enwerem etinooma waɗde feere ngam nawde mo to opitaal to leydi Almaañ ngam safrude mo. Ospitaal ngenndiijo oo, e fuɗɗoode saliima ɗaɓɓaande ɓesngu makko, sibu o wiyi Enwerem ina ŋakki cellal. Ospitaal ngenndiijo oo, haa jooni, woppii Enwerem e galle mum ngam nawde ɗum Almaañ ñalnde 1 ut 2007. e nder laana ndiwoowa keeriiɗo feewde Almaañ. Safrooɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe arnooɓe e ambulance aeroport ɓee njaɓaani Enwerem naatde e laana ndiwoowa sabu ngonka mum "caɗtuka no feewi", ɓe mbiyi o alaa semmbe no feewi ngam waɗde diwgol ngol, ɓe ndogi mo, ɓe ngartiri mo to opitaal ngenndi, Enwerem artiraa e opitaal ngenndi ñalnde heen, o waɗtaa e masiŋ ventilator. Enwerem maayi subaka janngo mum ñalnde 2 lewru bowte hitaande 2007, to opitaal ngenndiwal to Abuja tawi omo yahra e duuɓi 73. O woppi ɓiɓɓe makko gorko gadano Mr. Miguel Enwerem, ɓiɗɗo debbo gadano Mrs.Nelly Enwerem Bromson, ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo Mr Enwerem, e Miss.Ihuoma Enwerem. Mr Ike Evan Enwerem Jr, meeɗiino toɗɗaade hooreejo goomu mbayliigu e nder leydi Ikeduru. Hooreejo Senaa oo e oon sahaa, hono David Mark, nani kabaaru maayde Enwerem. Mark salii anndinde kabaaru oo e Senaa sabu ko ɓuri heewde e galle Enwerem ina ngondi e leydi ndii e oon sahaa. Hooreejo suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati man, Patricia Olubunmi Etteh, wurtini bayaanu bee nanta ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Funke Egbemode, o wi'i maayde Enwerem "waɗan ɓuutugo nder taariiha lesdi ndi'i." Tuugnorgal a3dw5swvmbisqpbrn4g28rweog704ea 181384 181383 2026-08-06T09:14:31Z Ilya Discuss 10103 181384 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Evan Enwerem (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Nguurndam gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935. O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983. O suɓaama guwerneer lesdi Imo nder hitaande 1991 wakkati laamu Naajeeriya ƴaɓɓiiɗum. Enwerem suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999 ngam o wakiili lesdi Imo-East Senatorial Zone O laati hooreejo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya. Enwerem fooli mawɗo luutndiiɗo mum, senateer Chuba Okadigbo, ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ñalnde 3 lewru nduu hitaande 1999. Gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, hono Olusegun Obasanjo, wallitii Enwerem ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ngam haɓaade Okadigbo. E ballal wondiiɓe Obasanjo e nder lannda laamu nguu, e ballal lanndaaji ɗiɗi luulndo leydi Najeriya, Enwerem fooli Okadigbo e nofru mum, o heɓi 66 woote, Okadigbo heɓi 43 woote. Enwerem jogaaki hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ko juuti sanne. Goomu Senaa leydi Najeriya fuɗɗii wiɗtude Enwerem ngam tuumeede fenaande e hitaande 1999. Tuumeede Enwerem ina tuuma wonde o fenaande innde makko, ɗum addani luural wonde so tawii innde Enwerem tigi-rigi ko Evan walla Evans. Enwerem woppitaa laamu ñalnde 18 noowammbar 1999, e nder doggol laamu ngol sehilaaɓe Chuba Okadigbo ardii. Kono hay so tawii o ittiraama hooreejo Senaa, Enwerem woni ko e wonde tergal Senaa haa hitaande 2003. Okadigbo, luulndiiɗo Enwerem, lomtiiɗo ɗum e gardagol Senaa, kam ne ittaa e laamu ñalnde 8 ut 2000. Caggal nde Okadigbo woppitaa e hitaande 2000, Enwerem hollitii e seeɗa yiɗde mum heɓtude kadi hooreejo Senaa. Kono Enwerem yaltii e doggol ngol ngam suɓaade senateer Adolphus Wabara e wooteeji ɗowdi ɗi senateeruuji PDP mbaɗi e nder suudu ñaawirdu senateer gooto. Enwerem woni Senator leydi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003 hade mum yaltude laamu. E wiyde jaayɗe, Enwerem hollitii yiɗde mum e « sariyaaji moƴƴi » ɗi « batte mum en e yimɓe ina njaaji, ina njuuti, ina duumoo ». Wade Enwerem wonnoo ko e cellal moƴƴal hade makko maayde e hitaande 2007. O wonnoo ko e opitaal ngenndiwal to Abuja, leydi Najeriya ko juuti. Ina wiyee ɓesngu Enwerem etinooma waɗde feere ngam nawde mo to opitaal to leydi Almaañ ngam safrude mo. Ospitaal ngenndiijo oo, e fuɗɗoode saliima ɗaɓɓaande ɓesngu makko, sibu o wiyi Enwerem ina ŋakki cellal. Ospitaal ngenndiijo oo, haa jooni, woppii Enwerem e galle mum ngam nawde ɗum Almaañ ñalnde 1 ut 2007. e nder laana ndiwoowa keeriiɗo feewde Almaañ. Safrooɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe arnooɓe e ambulance aeroport ɓee njaɓaani Enwerem naatde e laana ndiwoowa sabu ngonka mum "caɗtuka no feewi", ɓe mbiyi o alaa semmbe no feewi ngam waɗde diwgol ngol, ɓe ndogi mo, ɓe ngartiri mo to opitaal ngenndi, Enwerem artiraa e opitaal ngenndi ñalnde heen, o waɗtaa e masiŋ ventilator. Enwerem maayi subaka janngo mum ñalnde 2 lewru bowte hitaande 2007, to opitaal ngenndiwal to Abuja tawi omo yahra e duuɓi 73. O woppi ɓiɓɓe makko gorko gadano Mr. Miguel Enwerem, ɓiɗɗo debbo gadano Mrs.Nelly Enwerem Bromson, ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo Mr Enwerem, e Miss.Ihuoma Enwerem. Mr Ike Evan Enwerem Jr, meeɗiino toɗɗaade hooreejo goomu mbayliigu e nder leydi Ikeduru. Hooreejo Senaa oo e oon sahaa, hono David Mark, nani kabaaru maayde Enwerem. Mark salii anndinde kabaaru oo e Senaa sabu ko ɓuri heewde e galle Enwerem ina ngondi e leydi ndii e oon sahaa. Hooreejo suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati man, Patricia Olubunmi Etteh, wurtini bayaanu bee nanta ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Funke Egbemode, o wi'i maayde Enwerem "waɗan ɓuutugo nder taariiha lesdi ndi'i." Tuugnorgal pi8sniui5g1frpusvhuomvixd1c6ojp 181385 181384 2026-08-06T09:16:54Z Ilya Discuss 10103 181385 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Evan Enwerem''' (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. Nguurndam gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935. O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983. O suɓaama guwerneer lesdi Imo nder hitaande 1991 wakkati laamu Naajeeriya ƴaɓɓiiɗum. Enwerem suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999 ngam o wakiili lesdi Imo-East Senatorial Zone O laati hooreejo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya. Enwerem fooli mawɗo luutndiiɗo mum, senateer Chuba Okadigbo, ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ñalnde 3 lewru nduu hitaande 1999. Gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, hono Olusegun Obasanjo, wallitii Enwerem ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ngam haɓaade Okadigbo. E ballal wondiiɓe Obasanjo e nder lannda laamu nguu, e ballal lanndaaji ɗiɗi luulndo leydi Najeriya, Enwerem fooli Okadigbo e nofru mum, o heɓi 66 woote, Okadigbo heɓi 43 woote. Enwerem jogaaki hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ko juuti sanne. Goomu Senaa leydi Najeriya fuɗɗii wiɗtude Enwerem ngam tuumeede fenaande e hitaande 1999. Tuumeede Enwerem ina tuuma wonde o fenaande innde makko, ɗum addani luural wonde so tawii innde Enwerem tigi-rigi ko Evan walla Evans. Enwerem woppitaa laamu ñalnde 18 noowammbar 1999, e nder doggol laamu ngol sehilaaɓe Chuba Okadigbo ardii. Kono hay so tawii o ittiraama hooreejo Senaa, Enwerem woni ko e wonde tergal Senaa haa hitaande 2003. Okadigbo, luulndiiɗo Enwerem, lomtiiɗo ɗum e gardagol Senaa, kam ne ittaa e laamu ñalnde 8 ut 2000. Caggal nde Okadigbo woppitaa e hitaande 2000, Enwerem hollitii e seeɗa yiɗde mum heɓtude kadi hooreejo Senaa. Kono Enwerem yaltii e doggol ngol ngam suɓaade senateer Adolphus Wabara e wooteeji ɗowdi ɗi senateeruuji PDP mbaɗi e nder suudu ñaawirdu senateer gooto. Enwerem woni Senator leydi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003 hade mum yaltude laamu. E wiyde jaayɗe, Enwerem hollitii yiɗde mum e « sariyaaji moƴƴi » ɗi « batte mum en e yimɓe ina njaaji, ina njuuti, ina duumoo ». Wade Enwerem wonnoo ko e cellal moƴƴal hade makko maayde e hitaande 2007. O wonnoo ko e opitaal ngenndiwal to Abuja, leydi Najeriya ko juuti. Ina wiyee ɓesngu Enwerem etinooma waɗde feere ngam nawde mo to opitaal to leydi Almaañ ngam safrude mo. Ospitaal ngenndiijo oo, e fuɗɗoode saliima ɗaɓɓaande ɓesngu makko, sibu o wiyi Enwerem ina ŋakki cellal. Ospitaal ngenndiijo oo, haa jooni, woppii Enwerem e galle mum ngam nawde ɗum Almaañ ñalnde 1 ut 2007. e nder laana ndiwoowa keeriiɗo feewde Almaañ. Safrooɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe arnooɓe e ambulance aeroport ɓee njaɓaani Enwerem naatde e laana ndiwoowa sabu ngonka mum "caɗtuka no feewi", ɓe mbiyi o alaa semmbe no feewi ngam waɗde diwgol ngol, ɓe ndogi mo, ɓe ngartiri mo to opitaal ngenndi, Enwerem artiraa e opitaal ngenndi ñalnde heen, o waɗtaa e masiŋ ventilator. Enwerem maayi subaka janngo mum ñalnde 2 lewru bowte hitaande 2007, to opitaal ngenndiwal to Abuja tawi omo yahra e duuɓi 73. O woppi ɓiɓɓe makko gorko gadano Mr. Miguel Enwerem, ɓiɗɗo debbo gadano Mrs.Nelly Enwerem Bromson, ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo Mr Enwerem, e Miss.Ihuoma Enwerem. Mr Ike Evan Enwerem Jr, meeɗiino toɗɗaade hooreejo goomu mbayliigu e nder leydi Ikeduru. Hooreejo Senaa oo e oon sahaa, hono David Mark, nani kabaaru maayde Enwerem. Mark salii anndinde kabaaru oo e Senaa sabu ko ɓuri heewde e galle Enwerem ina ngondi e leydi ndii e oon sahaa. Hooreejo suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati man, Patricia Olubunmi Etteh, wurtini bayaanu bee nanta ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Funke Egbemode, o wi'i maayde Enwerem "waɗan ɓuutugo nder taariiha lesdi ndi'i." == Tuugnorgal == b8reqbl9f7imut12q4u3xxev0ic04xb 181386 181385 2026-08-06T09:17:21Z Ilya Discuss 10103 181386 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Evan Enwerem''' (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi. == Nguurndam == gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935. O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983. O suɓaama guwerneer lesdi Imo nder hitaande 1991 wakkati laamu Naajeeriya ƴaɓɓiiɗum. Enwerem suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999 ngam o wakiili lesdi Imo-East Senatorial Zone O laati hooreejo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya. Enwerem fooli mawɗo luutndiiɗo mum, senateer Chuba Okadigbo, ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ñalnde 3 lewru nduu hitaande 1999. Gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, hono Olusegun Obasanjo, wallitii Enwerem ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ngam haɓaade Okadigbo. E ballal wondiiɓe Obasanjo e nder lannda laamu nguu, e ballal lanndaaji ɗiɗi luulndo leydi Najeriya, Enwerem fooli Okadigbo e nofru mum, o heɓi 66 woote, Okadigbo heɓi 43 woote. Enwerem jogaaki hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ko juuti sanne. Goomu Senaa leydi Najeriya fuɗɗii wiɗtude Enwerem ngam tuumeede fenaande e hitaande 1999. Tuumeede Enwerem ina tuuma wonde o fenaande innde makko, ɗum addani luural wonde so tawii innde Enwerem tigi-rigi ko Evan walla Evans. Enwerem woppitaa laamu ñalnde 18 noowammbar 1999, e nder doggol laamu ngol sehilaaɓe Chuba Okadigbo ardii. Kono hay so tawii o ittiraama hooreejo Senaa, Enwerem woni ko e wonde tergal Senaa haa hitaande 2003. Okadigbo, luulndiiɗo Enwerem, lomtiiɗo ɗum e gardagol Senaa, kam ne ittaa e laamu ñalnde 8 ut 2000. Caggal nde Okadigbo woppitaa e hitaande 2000, Enwerem hollitii e seeɗa yiɗde mum heɓtude kadi hooreejo Senaa. Kono Enwerem yaltii e doggol ngol ngam suɓaade senateer Adolphus Wabara e wooteeji ɗowdi ɗi senateeruuji PDP mbaɗi e nder suudu ñaawirdu senateer gooto. Enwerem woni Senator leydi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003 hade mum yaltude laamu. E wiyde jaayɗe, Enwerem hollitii yiɗde mum e « sariyaaji moƴƴi » ɗi « batte mum en e yimɓe ina njaaji, ina njuuti, ina duumoo ». Wade Enwerem wonnoo ko e cellal moƴƴal hade makko maayde e hitaande 2007. O wonnoo ko e opitaal ngenndiwal to Abuja, leydi Najeriya ko juuti. Ina wiyee ɓesngu Enwerem etinooma waɗde feere ngam nawde mo to opitaal to leydi Almaañ ngam safrude mo. Ospitaal ngenndiijo oo, e fuɗɗoode saliima ɗaɓɓaande ɓesngu makko, sibu o wiyi Enwerem ina ŋakki cellal. Ospitaal ngenndiijo oo, haa jooni, woppii Enwerem e galle mum ngam nawde ɗum Almaañ ñalnde 1 ut 2007. e nder laana ndiwoowa keeriiɗo feewde Almaañ. Safrooɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe arnooɓe e ambulance aeroport ɓee njaɓaani Enwerem naatde e laana ndiwoowa sabu ngonka mum "caɗtuka no feewi", ɓe mbiyi o alaa semmbe no feewi ngam waɗde diwgol ngol, ɓe ndogi mo, ɓe ngartiri mo to opitaal ngenndi, Enwerem artiraa e opitaal ngenndi ñalnde heen, o waɗtaa e masiŋ ventilator. Enwerem maayi subaka janngo mum ñalnde 2 lewru bowte hitaande 2007, to opitaal ngenndiwal to Abuja tawi omo yahra e duuɓi 73. O woppi ɓiɓɓe makko gorko gadano Mr. Miguel Enwerem, ɓiɗɗo debbo gadano Mrs.Nelly Enwerem Bromson, ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo Mr Enwerem, e Miss.Ihuoma Enwerem. Mr Ike Evan Enwerem Jr, meeɗiino toɗɗaade hooreejo goomu mbayliigu e nder leydi Ikeduru. Hooreejo Senaa oo e oon sahaa, hono David Mark, nani kabaaru maayde Enwerem. Mark salii anndinde kabaaru oo e Senaa sabu ko ɓuri heewde e galle Enwerem ina ngondi e leydi ndii e oon sahaa. Hooreejo suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati man, Patricia Olubunmi Etteh, wurtini bayaanu bee nanta ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Funke Egbemode, o wi'i maayde Enwerem "waɗan ɓuutugo nder taariiha lesdi ndi'i." == Tuugnorgal == m4uuk3mmj565xnjvb9o0zot4a9mcvry 181387 181386 2026-08-06T09:18:06Z Ilya Discuss 10103 181387 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Evan Enwerem''' (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi..<ref name="aa">{{cite news|first=Sufuyan|last=Ojeifo|title=Nigeria: Enwerem, Former Senate President, Dies At 71|url=http://allafrica.com/stories/200708030231.html|work=[[Thisday]]|publisher=[[allAfrica.com]]|date=2007-08-03|access-date=2007-08-24}}</ref> == Nguurndam == gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935. O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983. O suɓaama guwerneer lesdi Imo nder hitaande 1991 wakkati laamu Naajeeriya ƴaɓɓiiɗum. Enwerem suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999 ngam o wakiili lesdi Imo-East Senatorial Zone O laati hooreejo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya. Enwerem fooli mawɗo luutndiiɗo mum, senateer Chuba Okadigbo, ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ñalnde 3 lewru nduu hitaande 1999. Gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, hono Olusegun Obasanjo, wallitii Enwerem ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ngam haɓaade Okadigbo. E ballal wondiiɓe Obasanjo e nder lannda laamu nguu, e ballal lanndaaji ɗiɗi luulndo leydi Najeriya, Enwerem fooli Okadigbo e nofru mum, o heɓi 66 woote, Okadigbo heɓi 43 woote. Enwerem jogaaki hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ko juuti sanne. Goomu Senaa leydi Najeriya fuɗɗii wiɗtude Enwerem ngam tuumeede fenaande e hitaande 1999. Tuumeede Enwerem ina tuuma wonde o fenaande innde makko, ɗum addani luural wonde so tawii innde Enwerem tigi-rigi ko Evan walla Evans. Enwerem woppitaa laamu ñalnde 18 noowammbar 1999, e nder doggol laamu ngol sehilaaɓe Chuba Okadigbo ardii. Kono hay so tawii o ittiraama hooreejo Senaa, Enwerem woni ko e wonde tergal Senaa haa hitaande 2003. Okadigbo, luulndiiɗo Enwerem, lomtiiɗo ɗum e gardagol Senaa, kam ne ittaa e laamu ñalnde 8 ut 2000. Caggal nde Okadigbo woppitaa e hitaande 2000, Enwerem hollitii e seeɗa yiɗde mum heɓtude kadi hooreejo Senaa. Kono Enwerem yaltii e doggol ngol ngam suɓaade senateer Adolphus Wabara e wooteeji ɗowdi ɗi senateeruuji PDP mbaɗi e nder suudu ñaawirdu senateer gooto. Enwerem woni Senator leydi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003 hade mum yaltude laamu. E wiyde jaayɗe, Enwerem hollitii yiɗde mum e « sariyaaji moƴƴi » ɗi « batte mum en e yimɓe ina njaaji, ina njuuti, ina duumoo ». Wade Enwerem wonnoo ko e cellal moƴƴal hade makko maayde e hitaande 2007. O wonnoo ko e opitaal ngenndiwal to Abuja, leydi Najeriya ko juuti. Ina wiyee ɓesngu Enwerem etinooma waɗde feere ngam nawde mo to opitaal to leydi Almaañ ngam safrude mo. Ospitaal ngenndiijo oo, e fuɗɗoode saliima ɗaɓɓaande ɓesngu makko, sibu o wiyi Enwerem ina ŋakki cellal. Ospitaal ngenndiijo oo, haa jooni, woppii Enwerem e galle mum ngam nawde ɗum Almaañ ñalnde 1 ut 2007. e nder laana ndiwoowa keeriiɗo feewde Almaañ. Safrooɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe arnooɓe e ambulance aeroport ɓee njaɓaani Enwerem naatde e laana ndiwoowa sabu ngonka mum "caɗtuka no feewi", ɓe mbiyi o alaa semmbe no feewi ngam waɗde diwgol ngol, ɓe ndogi mo, ɓe ngartiri mo to opitaal ngenndi, Enwerem artiraa e opitaal ngenndi ñalnde heen, o waɗtaa e masiŋ ventilator. Enwerem maayi subaka janngo mum ñalnde 2 lewru bowte hitaande 2007, to opitaal ngenndiwal to Abuja tawi omo yahra e duuɓi 73. O woppi ɓiɓɓe makko gorko gadano Mr. Miguel Enwerem, ɓiɗɗo debbo gadano Mrs.Nelly Enwerem Bromson, ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo Mr Enwerem, e Miss.Ihuoma Enwerem. Mr Ike Evan Enwerem Jr, meeɗiino toɗɗaade hooreejo goomu mbayliigu e nder leydi Ikeduru. Hooreejo Senaa oo e oon sahaa, hono David Mark, nani kabaaru maayde Enwerem. Mark salii anndinde kabaaru oo e Senaa sabu ko ɓuri heewde e galle Enwerem ina ngondi e leydi ndii e oon sahaa. Hooreejo suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati man, Patricia Olubunmi Etteh, wurtini bayaanu bee nanta ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Funke Egbemode, o wi'i maayde Enwerem "waɗan ɓuutugo nder taariiha lesdi ndi'i." == Tuugnorgal == nivmnxkwweq0wxsdz7osjw9v1hx7cvu 181388 181387 2026-08-06T09:19:14Z Ilya Discuss 10103 181388 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Evan Enwerem''' (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi..<ref name="aa">{{cite news|first=Sufuyan|last=Ojeifo|title=Nigeria: Enwerem, Former Senate President, Dies At 71|url=http://allafrica.com/stories/200708030231.html|work=[[Thisday]]|publisher=[[allAfrica.com]]|date=2007-08-03|access-date=2007-08-24}}</ref> == Nguurndam == gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935.<ref>{{Cite news|last=Contributor|first=Pulse|date=2018-01-25|title=A brief walk into the lives of Nigeria's Fourth Republic Senate Presidents|url=https://www.pulse.ng/news/local/politics-a-brief-walk-into-the-lives-of-nigerias-fourth-republic-senate-presidents/d6gr159|access-date=2022-03-07|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en}}</ref><ref name="aa2" /> O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983. O suɓaama guwerneer lesdi Imo nder hitaande 1991 wakkati laamu Naajeeriya ƴaɓɓiiɗum. Enwerem suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999 ngam o wakiili lesdi Imo-East Senatorial Zone O laati hooreejo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya. Enwerem fooli mawɗo luutndiiɗo mum, senateer Chuba Okadigbo, ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ñalnde 3 lewru nduu hitaande 1999. Gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, hono Olusegun Obasanjo, wallitii Enwerem ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ngam haɓaade Okadigbo. E ballal wondiiɓe Obasanjo e nder lannda laamu nguu, e ballal lanndaaji ɗiɗi luulndo leydi Najeriya, Enwerem fooli Okadigbo e nofru mum, o heɓi 66 woote, Okadigbo heɓi 43 woote. Enwerem jogaaki hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ko juuti sanne. Goomu Senaa leydi Najeriya fuɗɗii wiɗtude Enwerem ngam tuumeede fenaande e hitaande 1999. Tuumeede Enwerem ina tuuma wonde o fenaande innde makko, ɗum addani luural wonde so tawii innde Enwerem tigi-rigi ko Evan walla Evans. Enwerem woppitaa laamu ñalnde 18 noowammbar 1999, e nder doggol laamu ngol sehilaaɓe Chuba Okadigbo ardii. Kono hay so tawii o ittiraama hooreejo Senaa, Enwerem woni ko e wonde tergal Senaa haa hitaande 2003. Okadigbo, luulndiiɗo Enwerem, lomtiiɗo ɗum e gardagol Senaa, kam ne ittaa e laamu ñalnde 8 ut 2000. Caggal nde Okadigbo woppitaa e hitaande 2000, Enwerem hollitii e seeɗa yiɗde mum heɓtude kadi hooreejo Senaa. Kono Enwerem yaltii e doggol ngol ngam suɓaade senateer Adolphus Wabara e wooteeji ɗowdi ɗi senateeruuji PDP mbaɗi e nder suudu ñaawirdu senateer gooto. Enwerem woni Senator leydi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003 hade mum yaltude laamu. E wiyde jaayɗe, Enwerem hollitii yiɗde mum e « sariyaaji moƴƴi » ɗi « batte mum en e yimɓe ina njaaji, ina njuuti, ina duumoo ». Wade Enwerem wonnoo ko e cellal moƴƴal hade makko maayde e hitaande 2007. O wonnoo ko e opitaal ngenndiwal to Abuja, leydi Najeriya ko juuti. Ina wiyee ɓesngu Enwerem etinooma waɗde feere ngam nawde mo to opitaal to leydi Almaañ ngam safrude mo. Ospitaal ngenndiijo oo, e fuɗɗoode saliima ɗaɓɓaande ɓesngu makko, sibu o wiyi Enwerem ina ŋakki cellal. Ospitaal ngenndiijo oo, haa jooni, woppii Enwerem e galle mum ngam nawde ɗum Almaañ ñalnde 1 ut 2007. e nder laana ndiwoowa keeriiɗo feewde Almaañ. Safrooɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe arnooɓe e ambulance aeroport ɓee njaɓaani Enwerem naatde e laana ndiwoowa sabu ngonka mum "caɗtuka no feewi", ɓe mbiyi o alaa semmbe no feewi ngam waɗde diwgol ngol, ɓe ndogi mo, ɓe ngartiri mo to opitaal ngenndi, Enwerem artiraa e opitaal ngenndi ñalnde heen, o waɗtaa e masiŋ ventilator. Enwerem maayi subaka janngo mum ñalnde 2 lewru bowte hitaande 2007, to opitaal ngenndiwal to Abuja tawi omo yahra e duuɓi 73. O woppi ɓiɓɓe makko gorko gadano Mr. Miguel Enwerem, ɓiɗɗo debbo gadano Mrs.Nelly Enwerem Bromson, ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo Mr Enwerem, e Miss.Ihuoma Enwerem. Mr Ike Evan Enwerem Jr, meeɗiino toɗɗaade hooreejo goomu mbayliigu e nder leydi Ikeduru. Hooreejo Senaa oo e oon sahaa, hono David Mark, nani kabaaru maayde Enwerem. Mark salii anndinde kabaaru oo e Senaa sabu ko ɓuri heewde e galle Enwerem ina ngondi e leydi ndii e oon sahaa. Hooreejo suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati man, Patricia Olubunmi Etteh, wurtini bayaanu bee nanta ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Funke Egbemode, o wi'i maayde Enwerem "waɗan ɓuutugo nder taariiha lesdi ndi'i." == Tuugnorgal == i1dnntysu6l3xng6jkodr1b2g50z1vy 181389 181388 2026-08-06T09:20:18Z Ilya Discuss 10103 181389 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Evan Enwerem''' (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi..<ref name="aa">{{cite news|first=Sufuyan|last=Ojeifo|title=Nigeria: Enwerem, Former Senate President, Dies At 71|url=http://allafrica.com/stories/200708030231.html|work=[[Thisday]]|publisher=[[allAfrica.com]]|date=2007-08-03|access-date=2007-08-24}}</ref> == Nguurndam == gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935.<ref>{{Cite news|last=Contributor|first=Pulse|date=2018-01-25|title=A brief walk into the lives of Nigeria's Fourth Republic Senate Presidents|url=https://www.pulse.ng/news/local/politics-a-brief-walk-into-the-lives-of-nigerias-fourth-republic-senate-presidents/d6gr159|access-date=2022-03-07|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en}}</ref><ref name="aa2" /> O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983. O suɓaama guwerneer lesdi Imo nder hitaande 1991 wakkati laamu Naajeeriya ƴaɓɓiiɗum. Enwerem suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999 ngam o wakiili lesdi Imo-East Senatorial Zone O laati hooreejo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya.<ref name="aa3" /><ref name="aa3" /> Enwerem fooli mawɗo luutndiiɗo mum, senateer Chuba Okadigbo, ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ñalnde 3 lewru nduu hitaande 1999. Gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, hono Olusegun Obasanjo, wallitii Enwerem ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ngam haɓaade Okadigbo. E ballal wondiiɓe Obasanjo e nder lannda laamu nguu, e ballal lanndaaji ɗiɗi luulndo leydi Najeriya, Enwerem fooli Okadigbo e nofru mum, o heɓi 66 woote, Okadigbo heɓi 43 woote. Enwerem jogaaki hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ko juuti sanne. Goomu Senaa leydi Najeriya fuɗɗii wiɗtude Enwerem ngam tuumeede fenaande e hitaande 1999. Tuumeede Enwerem ina tuuma wonde o fenaande innde makko, ɗum addani luural wonde so tawii innde Enwerem tigi-rigi ko Evan walla Evans. Enwerem woppitaa laamu ñalnde 18 noowammbar 1999, e nder doggol laamu ngol sehilaaɓe Chuba Okadigbo ardii. Kono hay so tawii o ittiraama hooreejo Senaa, Enwerem woni ko e wonde tergal Senaa haa hitaande 2003. Okadigbo, luulndiiɗo Enwerem, lomtiiɗo ɗum e gardagol Senaa, kam ne ittaa e laamu ñalnde 8 ut 2000. Caggal nde Okadigbo woppitaa e hitaande 2000, Enwerem hollitii e seeɗa yiɗde mum heɓtude kadi hooreejo Senaa. Kono Enwerem yaltii e doggol ngol ngam suɓaade senateer Adolphus Wabara e wooteeji ɗowdi ɗi senateeruuji PDP mbaɗi e nder suudu ñaawirdu senateer gooto. Enwerem woni Senator leydi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003 hade mum yaltude laamu. E wiyde jaayɗe, Enwerem hollitii yiɗde mum e « sariyaaji moƴƴi » ɗi « batte mum en e yimɓe ina njaaji, ina njuuti, ina duumoo ». Wade Enwerem wonnoo ko e cellal moƴƴal hade makko maayde e hitaande 2007. O wonnoo ko e opitaal ngenndiwal to Abuja, leydi Najeriya ko juuti. Ina wiyee ɓesngu Enwerem etinooma waɗde feere ngam nawde mo to opitaal to leydi Almaañ ngam safrude mo. Ospitaal ngenndiijo oo, e fuɗɗoode saliima ɗaɓɓaande ɓesngu makko, sibu o wiyi Enwerem ina ŋakki cellal. Ospitaal ngenndiijo oo, haa jooni, woppii Enwerem e galle mum ngam nawde ɗum Almaañ ñalnde 1 ut 2007. e nder laana ndiwoowa keeriiɗo feewde Almaañ. Safrooɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe arnooɓe e ambulance aeroport ɓee njaɓaani Enwerem naatde e laana ndiwoowa sabu ngonka mum "caɗtuka no feewi", ɓe mbiyi o alaa semmbe no feewi ngam waɗde diwgol ngol, ɓe ndogi mo, ɓe ngartiri mo to opitaal ngenndi, Enwerem artiraa e opitaal ngenndi ñalnde heen, o waɗtaa e masiŋ ventilator. Enwerem maayi subaka janngo mum ñalnde 2 lewru bowte hitaande 2007, to opitaal ngenndiwal to Abuja tawi omo yahra e duuɓi 73. O woppi ɓiɓɓe makko gorko gadano Mr. Miguel Enwerem, ɓiɗɗo debbo gadano Mrs.Nelly Enwerem Bromson, ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo Mr Enwerem, e Miss.Ihuoma Enwerem. Mr Ike Evan Enwerem Jr, meeɗiino toɗɗaade hooreejo goomu mbayliigu e nder leydi Ikeduru. Hooreejo Senaa oo e oon sahaa, hono David Mark, nani kabaaru maayde Enwerem. Mark salii anndinde kabaaru oo e Senaa sabu ko ɓuri heewde e galle Enwerem ina ngondi e leydi ndii e oon sahaa. Hooreejo suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati man, Patricia Olubunmi Etteh, wurtini bayaanu bee nanta ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Funke Egbemode, o wi'i maayde Enwerem "waɗan ɓuutugo nder taariiha lesdi ndi'i." == Tuugnorgal == fd523pgg4arpm0uz2bvzp09323td3rk 181390 181389 2026-08-06T09:21:55Z Ilya Discuss 10103 181390 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Evan Enwerem''' (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi..<ref name="aa">{{cite news|first=Sufuyan|last=Ojeifo|title=Nigeria: Enwerem, Former Senate President, Dies At 71|url=http://allafrica.com/stories/200708030231.html|work=[[Thisday]]|publisher=[[allAfrica.com]]|date=2007-08-03|access-date=2007-08-24}}</ref> == Nguurndam == gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935.<ref>{{Cite news|last=Contributor|first=Pulse|date=2018-01-25|title=A brief walk into the lives of Nigeria's Fourth Republic Senate Presidents|url=https://www.pulse.ng/news/local/politics-a-brief-walk-into-the-lives-of-nigerias-fourth-republic-senate-presidents/d6gr159|access-date=2022-03-07|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en}}</ref><ref name="aa2" /> O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983. O suɓaama guwerneer lesdi Imo nder hitaande 1991 wakkati laamu Naajeeriya ƴaɓɓiiɗum. Enwerem suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999 ngam o wakiili lesdi Imo-East Senatorial Zone O laati hooreejo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya.<ref name="aa3" /><ref name="aa3" /> Enwerem fooli mawɗo luutndiiɗo mum, senateer Chuba Okadigbo, ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ñalnde 3 lewru nduu hitaande 1999.igerian Senate]] during Nigeria's [[Nigerian Fourth Republic|Fourth Republic]].<ref>{{Cite web|url=http://www.africa.upenn.edu/Newsletters/irinw478.html|title=IRIN Update 478 for 3 June [19990603]|website=www.africa.upenn.edu|access-date=2020-03-31}}</ref><ref name="aa4" /> Gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, hono Olusegun Obasanjo, wallitii Enwerem ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ngam haɓaade Okadigbo. E ballal wondiiɓe Obasanjo e nder lannda laamu nguu, e ballal lanndaaji ɗiɗi luulndo leydi Najeriya, Enwerem fooli Okadigbo e nofru mum, o heɓi 66 woote, Okadigbo heɓi 43 woote. Enwerem jogaaki hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ko juuti sanne. Goomu Senaa leydi Najeriya fuɗɗii wiɗtude Enwerem ngam tuumeede fenaande e hitaande 1999. Tuumeede Enwerem ina tuuma wonde o fenaande innde makko, ɗum addani luural wonde so tawii innde Enwerem tigi-rigi ko Evan walla Evans. Enwerem woppitaa laamu ñalnde 18 noowammbar 1999, e nder doggol laamu ngol sehilaaɓe Chuba Okadigbo ardii. Kono hay so tawii o ittiraama hooreejo Senaa, Enwerem woni ko e wonde tergal Senaa haa hitaande 2003. Okadigbo, luulndiiɗo Enwerem, lomtiiɗo ɗum e gardagol Senaa, kam ne ittaa e laamu ñalnde 8 ut 2000. Caggal nde Okadigbo woppitaa e hitaande 2000, Enwerem hollitii e seeɗa yiɗde mum heɓtude kadi hooreejo Senaa. Kono Enwerem yaltii e doggol ngol ngam suɓaade senateer Adolphus Wabara e wooteeji ɗowdi ɗi senateeruuji PDP mbaɗi e nder suudu ñaawirdu senateer gooto. Enwerem woni Senator leydi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003 hade mum yaltude laamu. E wiyde jaayɗe, Enwerem hollitii yiɗde mum e « sariyaaji moƴƴi » ɗi « batte mum en e yimɓe ina njaaji, ina njuuti, ina duumoo ». Wade Enwerem wonnoo ko e cellal moƴƴal hade makko maayde e hitaande 2007. O wonnoo ko e opitaal ngenndiwal to Abuja, leydi Najeriya ko juuti. Ina wiyee ɓesngu Enwerem etinooma waɗde feere ngam nawde mo to opitaal to leydi Almaañ ngam safrude mo. Ospitaal ngenndiijo oo, e fuɗɗoode saliima ɗaɓɓaande ɓesngu makko, sibu o wiyi Enwerem ina ŋakki cellal. Ospitaal ngenndiijo oo, haa jooni, woppii Enwerem e galle mum ngam nawde ɗum Almaañ ñalnde 1 ut 2007. e nder laana ndiwoowa keeriiɗo feewde Almaañ. Safrooɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe arnooɓe e ambulance aeroport ɓee njaɓaani Enwerem naatde e laana ndiwoowa sabu ngonka mum "caɗtuka no feewi", ɓe mbiyi o alaa semmbe no feewi ngam waɗde diwgol ngol, ɓe ndogi mo, ɓe ngartiri mo to opitaal ngenndi, Enwerem artiraa e opitaal ngenndi ñalnde heen, o waɗtaa e masiŋ ventilator. Enwerem maayi subaka janngo mum ñalnde 2 lewru bowte hitaande 2007, to opitaal ngenndiwal to Abuja tawi omo yahra e duuɓi 73. O woppi ɓiɓɓe makko gorko gadano Mr. Miguel Enwerem, ɓiɗɗo debbo gadano Mrs.Nelly Enwerem Bromson, ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo Mr Enwerem, e Miss.Ihuoma Enwerem. Mr Ike Evan Enwerem Jr, meeɗiino toɗɗaade hooreejo goomu mbayliigu e nder leydi Ikeduru. Hooreejo Senaa oo e oon sahaa, hono David Mark, nani kabaaru maayde Enwerem. Mark salii anndinde kabaaru oo e Senaa sabu ko ɓuri heewde e galle Enwerem ina ngondi e leydi ndii e oon sahaa. Hooreejo suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati man, Patricia Olubunmi Etteh, wurtini bayaanu bee nanta ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Funke Egbemode, o wi'i maayde Enwerem "waɗan ɓuutugo nder taariiha lesdi ndi'i." == Tuugnorgal == 5a8f4mzqn4x89wyh4gk34d1eu00an56 181391 181390 2026-08-06T09:23:30Z Ilya Discuss 10103 181391 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Evan Enwerem''' (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi..<ref name="aa">{{cite news|first=Sufuyan|last=Ojeifo|title=Nigeria: Enwerem, Former Senate President, Dies At 71|url=http://allafrica.com/stories/200708030231.html|work=[[Thisday]]|publisher=[[allAfrica.com]]|date=2007-08-03|access-date=2007-08-24}}</ref> == Nguurndam == gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935.<ref>{{Cite news|last=Contributor|first=Pulse|date=2018-01-25|title=A brief walk into the lives of Nigeria's Fourth Republic Senate Presidents|url=https://www.pulse.ng/news/local/politics-a-brief-walk-into-the-lives-of-nigerias-fourth-republic-senate-presidents/d6gr159|access-date=2022-03-07|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en}}</ref><ref name="aa2" /> O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983. O suɓaama guwerneer lesdi Imo nder hitaande 1991 wakkati laamu Naajeeriya ƴaɓɓiiɗum. Enwerem suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999 ngam o wakiili lesdi Imo-East Senatorial Zone O laati hooreejo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya.<ref name="aa3" /><ref name="aa3" /> Enwerem fooli mawɗo luutndiiɗo mum, senateer Chuba Okadigbo, ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ñalnde 3 lewru nduu hitaande 1999.igerian Senate]] during Nigeria's [[Nigerian Fourth Republic|Fourth Republic]].<ref>{{Cite web|url=http://www.africa.upenn.edu/Newsletters/irinw478.html|title=IRIN Update 478 for 3 June [19990603]|website=www.africa.upenn.edu|access-date=2020-03-31}}</ref><ref name="aa4" /> Gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, hono Olusegun Obasanjo, wallitii Enwerem ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ngam haɓaade Okadigbo..<ref>{{Cite web|url=https://www.iol.co.za/news/africa/nigerian-senate-president-impeached-20118|title=Nigerian senate president impeached|website=www.iol.co.za|language=en|access-date=2020-03-31}}</ref><ref name="aa5" />.<ref>{{Cite web|url=https://abiapulse.com/2019/04/17/boom-how-atiku-masterminded-the-impeachment-of-evan-enwerem/|title=BOOM : HOW ATIKU MASTERMINDED THE IMPEACHMENT OF EVAN ENWEREM - OBASANJO|last=Nwankwo|first=Ugochukwu|date=2019-04-17|website=Abia Pulse News|language=en-US|access-date=2020-03-31}}</ref><ref name="aa5" />.<ref name="aa5" /> E ballal wondiiɓe Obasanjo e nder lannda laamu nguu, e ballal lanndaaji ɗiɗi luulndo leydi Najeriya, Enwerem fooli Okadigbo e nofru mum, o heɓi 66 woote, Okadigbo heɓi 43 woote. Enwerem jogaaki hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ko juuti sanne. Goomu Senaa leydi Najeriya fuɗɗii wiɗtude Enwerem ngam tuumeede fenaande e hitaande 1999. Tuumeede Enwerem ina tuuma wonde o fenaande innde makko, ɗum addani luural wonde so tawii innde Enwerem tigi-rigi ko Evan walla Evans. Enwerem woppitaa laamu ñalnde 18 noowammbar 1999, e nder doggol laamu ngol sehilaaɓe Chuba Okadigbo ardii. Kono hay so tawii o ittiraama hooreejo Senaa, Enwerem woni ko e wonde tergal Senaa haa hitaande 2003. Okadigbo, luulndiiɗo Enwerem, lomtiiɗo ɗum e gardagol Senaa, kam ne ittaa e laamu ñalnde 8 ut 2000. Caggal nde Okadigbo woppitaa e hitaande 2000, Enwerem hollitii e seeɗa yiɗde mum heɓtude kadi hooreejo Senaa. Kono Enwerem yaltii e doggol ngol ngam suɓaade senateer Adolphus Wabara e wooteeji ɗowdi ɗi senateeruuji PDP mbaɗi e nder suudu ñaawirdu senateer gooto. Enwerem woni Senator leydi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003 hade mum yaltude laamu. E wiyde jaayɗe, Enwerem hollitii yiɗde mum e « sariyaaji moƴƴi » ɗi « batte mum en e yimɓe ina njaaji, ina njuuti, ina duumoo ». Wade Enwerem wonnoo ko e cellal moƴƴal hade makko maayde e hitaande 2007. O wonnoo ko e opitaal ngenndiwal to Abuja, leydi Najeriya ko juuti. Ina wiyee ɓesngu Enwerem etinooma waɗde feere ngam nawde mo to opitaal to leydi Almaañ ngam safrude mo. Ospitaal ngenndiijo oo, e fuɗɗoode saliima ɗaɓɓaande ɓesngu makko, sibu o wiyi Enwerem ina ŋakki cellal. Ospitaal ngenndiijo oo, haa jooni, woppii Enwerem e galle mum ngam nawde ɗum Almaañ ñalnde 1 ut 2007. e nder laana ndiwoowa keeriiɗo feewde Almaañ. Safrooɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe arnooɓe e ambulance aeroport ɓee njaɓaani Enwerem naatde e laana ndiwoowa sabu ngonka mum "caɗtuka no feewi", ɓe mbiyi o alaa semmbe no feewi ngam waɗde diwgol ngol, ɓe ndogi mo, ɓe ngartiri mo to opitaal ngenndi, Enwerem artiraa e opitaal ngenndi ñalnde heen, o waɗtaa e masiŋ ventilator. Enwerem maayi subaka janngo mum ñalnde 2 lewru bowte hitaande 2007, to opitaal ngenndiwal to Abuja tawi omo yahra e duuɓi 73. O woppi ɓiɓɓe makko gorko gadano Mr. Miguel Enwerem, ɓiɗɗo debbo gadano Mrs.Nelly Enwerem Bromson, ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo Mr Enwerem, e Miss.Ihuoma Enwerem. Mr Ike Evan Enwerem Jr, meeɗiino toɗɗaade hooreejo goomu mbayliigu e nder leydi Ikeduru. Hooreejo Senaa oo e oon sahaa, hono David Mark, nani kabaaru maayde Enwerem. Mark salii anndinde kabaaru oo e Senaa sabu ko ɓuri heewde e galle Enwerem ina ngondi e leydi ndii e oon sahaa. Hooreejo suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati man, Patricia Olubunmi Etteh, wurtini bayaanu bee nanta ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Funke Egbemode, o wi'i maayde Enwerem "waɗan ɓuutugo nder taariiha lesdi ndi'i." == Tuugnorgal == 76j5257zgos7aoiy7p6yxpdsn6s5i8c 181392 181391 2026-08-06T09:25:02Z Ilya Discuss 10103 181392 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Evan Enwerem''' (// c; 29 Oktoobar 1935 – 2 Ut 2007) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 7ɓo Senaa Naajeeriya e hitaande 1999. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi..<ref name="aa">{{cite news|first=Sufuyan|last=Ojeifo|title=Nigeria: Enwerem, Former Senate President, Dies At 71|url=http://allafrica.com/stories/200708030231.html|work=[[Thisday]]|publisher=[[allAfrica.com]]|date=2007-08-03|access-date=2007-08-24}}</ref> == Nguurndam == gadano Enwerem jibinaa ko to wuro Ikeduru, to diiwaan Imo, to leydi Nijeer, ñalnde 29 oktoobar 1935.<ref>{{Cite news|last=Contributor|first=Pulse|date=2018-01-25|title=A brief walk into the lives of Nigeria's Fourth Republic Senate Presidents|url=https://www.pulse.ng/news/local/politics-a-brief-walk-into-the-lives-of-nigerias-fourth-republic-senate-presidents/d6gr159|access-date=2022-03-07|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en}}</ref><ref name="aa2" /> O heɓi dipoloma makko ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Southampton to leydi Angalteer. Golle politik Enwerem laati hooreejo hukuumaaji pamari Naajeeriya NAA hakkunde hitaande 1980 e 1983. O suɓaama guwerneer lesdi Imo nder hitaande 1991 wakkati laamu Naajeeriya ƴaɓɓiiɗum. Enwerem suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999 ngam o wakiili lesdi Imo-East Senatorial Zone O laati hooreejo arandeejo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya wakkati laamu lesdi Naajeeriya.<ref name="aa3" /><ref name="aa3" /> Enwerem fooli mawɗo luutndiiɗo mum, senateer Chuba Okadigbo, ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ñalnde 3 lewru nduu hitaande 1999.igerian Senate]] during Nigeria's [[Nigerian Fourth Republic|Fourth Republic]].<ref>{{Cite web|url=http://www.africa.upenn.edu/Newsletters/irinw478.html|title=IRIN Update 478 for 3 June [19990603]|website=www.africa.upenn.edu|access-date=2020-03-31}}</ref><ref name="aa4" /> Gonnooɗo hooreejo leydi Najeriya, hono Olusegun Obasanjo, wallitii Enwerem ngam suɓaade hooreejo leydi Senaa ngam haɓaade Okadigbo..<ref>{{Cite web|url=https://www.iol.co.za/news/africa/nigerian-senate-president-impeached-20118|title=Nigerian senate president impeached|website=www.iol.co.za|language=en|access-date=2020-03-31}}</ref><ref name="aa5" />.<ref>{{Cite web|url=https://abiapulse.com/2019/04/17/boom-how-atiku-masterminded-the-impeachment-of-evan-enwerem/|title=BOOM : HOW ATIKU MASTERMINDED THE IMPEACHMENT OF EVAN ENWEREM - OBASANJO|last=Nwankwo|first=Ugochukwu|date=2019-04-17|website=Abia Pulse News|language=en-US|access-date=2020-03-31}}</ref><ref name="aa5" />.<ref name="aa5" /> E ballal wondiiɓe Obasanjo e nder lannda laamu nguu, e ballal lanndaaji ɗiɗi luulndo leydi Najeriya, Enwerem fooli Okadigbo e nofru mum, o heɓi 66 woote, Okadigbo heɓi 43 woote. Enwerem jogaaki hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya ko juuti sanne..<ref name="aa6" /><ref>{{Cite web|last=Njoku|first=IfeanyiCy|title=EVAN ENWEREM REPORTS TO GOVT HOUSE, OWERRI UPON HIS APPOINTMENT|url=http://www.ifeanyicy.com/2016/09/evan-enwerem-reports-to-govt-house.html|access-date=2020-10-24|website=IfeanyiCy's Blog}}</ref> Goomu Senaa leydi Najeriya fuɗɗii wiɗtude Enwerem ngam tuumeede fenaande e hitaande 1999. Tuumeede Enwerem ina tuuma wonde o fenaande innde makko, ɗum addani luural wonde so tawii innde Enwerem tigi-rigi ko Evan walla Evans. Enwerem woppitaa laamu ñalnde 18 noowammbar 1999, e nder doggol laamu ngol sehilaaɓe Chuba Okadigbo ardii. Kono hay so tawii o ittiraama hooreejo Senaa, Enwerem woni ko e wonde tergal Senaa haa hitaande 2003. Okadigbo, luulndiiɗo Enwerem, lomtiiɗo ɗum e gardagol Senaa, kam ne ittaa e laamu ñalnde 8 ut 2000. Caggal nde Okadigbo woppitaa e hitaande 2000, Enwerem hollitii e seeɗa yiɗde mum heɓtude kadi hooreejo Senaa. Kono Enwerem yaltii e doggol ngol ngam suɓaade senateer Adolphus Wabara e wooteeji ɗowdi ɗi senateeruuji PDP mbaɗi e nder suudu ñaawirdu senateer gooto. Enwerem woni Senator leydi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003 hade mum yaltude laamu. E wiyde jaayɗe, Enwerem hollitii yiɗde mum e « sariyaaji moƴƴi » ɗi « batte mum en e yimɓe ina njaaji, ina njuuti, ina duumoo ». Wade Enwerem wonnoo ko e cellal moƴƴal hade makko maayde e hitaande 2007. O wonnoo ko e opitaal ngenndiwal to Abuja, leydi Najeriya ko juuti. Ina wiyee ɓesngu Enwerem etinooma waɗde feere ngam nawde mo to opitaal to leydi Almaañ ngam safrude mo. Ospitaal ngenndiijo oo, e fuɗɗoode saliima ɗaɓɓaande ɓesngu makko, sibu o wiyi Enwerem ina ŋakki cellal. Ospitaal ngenndiijo oo, haa jooni, woppii Enwerem e galle mum ngam nawde ɗum Almaañ ñalnde 1 ut 2007. e nder laana ndiwoowa keeriiɗo feewde Almaañ. Safrooɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe arnooɓe e ambulance aeroport ɓee njaɓaani Enwerem naatde e laana ndiwoowa sabu ngonka mum "caɗtuka no feewi", ɓe mbiyi o alaa semmbe no feewi ngam waɗde diwgol ngol, ɓe ndogi mo, ɓe ngartiri mo to opitaal ngenndi, Enwerem artiraa e opitaal ngenndi ñalnde heen, o waɗtaa e masiŋ ventilator. Enwerem maayi subaka janngo mum ñalnde 2 lewru bowte hitaande 2007, to opitaal ngenndiwal to Abuja tawi omo yahra e duuɓi 73. O woppi ɓiɓɓe makko gorko gadano Mr. Miguel Enwerem, ɓiɗɗo debbo gadano Mrs.Nelly Enwerem Bromson, ɓiɗɗo debbo ɗiɗaɓo Mr Enwerem, e Miss.Ihuoma Enwerem. Mr Ike Evan Enwerem Jr, meeɗiino toɗɗaade hooreejo goomu mbayliigu e nder leydi Ikeduru. Hooreejo Senaa oo e oon sahaa, hono David Mark, nani kabaaru maayde Enwerem. Mark salii anndinde kabaaru oo e Senaa sabu ko ɓuri heewde e galle Enwerem ina ngondi e leydi ndii e oon sahaa. Hooreejo suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya wakkati man, Patricia Olubunmi Etteh, wurtini bayaanu bee nanta ardiiɗo lesdi Naajeeriya, Funke Egbemode, o wi'i maayde Enwerem "waɗan ɓuutugo nder taariiha lesdi ndi'i." == Tuugnorgal == iwjfqhl316xqnlxatv814ybpi4ntteg Emmanuel Essien 0 43418 181393 2026-08-06T09:27:00Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Emmanuel Ibok Essien ListenR suɓaama Senator ngam diiwal Akwa-Ibom, lesdi Akwa-Ibom, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Essien janngii Innjiniyaaruuji kuuraa/elektronik to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, to Calabar (1975 - 1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife (1977 - 1978) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, to Ottawa, to Ontario, o heɓi dip..." 181393 wikitext text/x-wiki Emmanuel Ibok Essien ListenR suɓaama Senator ngam diiwal Akwa-Ibom, lesdi Akwa-Ibom, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Essien janngii Innjiniyaaruuji kuuraa/elektronik to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, to Calabar (1975 - 1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife (1977 - 1978) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, to Ottawa, to Ontario, o heɓi dipolom makko e hitaande 1982 e Innjiniyaaruuji siwil. O golliima e Mobil Producing Nigeria, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Mubi, o sosi sosiyetee mahngo inndeeji, o waɗii kadi ndema mawka. E hitaande 2000, o sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman/Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman e kadi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Essien toɗɗaa e goomuuji golle & koɗki, jokkondiral, peewnugol ngenndi, geɗe nder leydi, humpito e turism & pinal (cukko hooreejo). O woniino cukko hooreejo fedde Senaa e hitaande 1999.[2] E lewru suwee 2002, o wonnoo ko daraniiɗo no feewi kuulal ngam joofnude dikotoomi hakkunde leydi / geec e nder peccugol ngalu petroŋ, mbayliigu ngu naftortoo dowla Akwa Ibom. Essien ko ƴamoowo wonde kanndidaa e wooteeji 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Gila hitaande 2010, o woniino tergal e Yiilirde Ngenndiire PDP. Tuugnorgal lzfs7omeu9jwndxibk0uf5vk9jqv141 181394 181393 2026-08-06T09:27:23Z Ilya Discuss 10103 181394 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Emmanuel Ibok Essien ListenR suɓaama Senator ngam diiwal Akwa-Ibom, lesdi Akwa-Ibom, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Essien janngii Innjiniyaaruuji kuuraa/elektronik to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, to Calabar (1975 - 1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife (1977 - 1978) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, to Ottawa, to Ontario, o heɓi dipolom makko e hitaande 1982 e Innjiniyaaruuji siwil. O golliima e Mobil Producing Nigeria, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Mubi, o sosi sosiyetee mahngo inndeeji, o waɗii kadi ndema mawka. E hitaande 2000, o sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman/Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman e kadi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Essien toɗɗaa e goomuuji golle & koɗki, jokkondiral, peewnugol ngenndi, geɗe nder leydi, humpito e turism & pinal (cukko hooreejo). O woniino cukko hooreejo fedde Senaa e hitaande 1999.[2] E lewru suwee 2002, o wonnoo ko daraniiɗo no feewi kuulal ngam joofnude dikotoomi hakkunde leydi / geec e nder peccugol ngalu petroŋ, mbayliigu ngu naftortoo dowla Akwa Ibom. Essien ko ƴamoowo wonde kanndidaa e wooteeji 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Gila hitaande 2010, o woniino tergal e Yiilirde Ngenndiire PDP. Tuugnorgal kcmusn69gal20d1qw52jssmu0oqj2g7 181395 181394 2026-08-06T09:29:14Z Ilya Discuss 10103 181395 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Ibok Essien''' ListenR suɓaama Senator ngam diiwal Akwa-Ibom, lesdi Akwa-Ibom, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Essien janngii Innjiniyaaruuji kuuraa/elektronik to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, to Calabar (1975 - 1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife (1977 - 1978) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, to Ottawa, to Ontario, o heɓi dipolom makko e hitaande 1982 e Innjiniyaaruuji siwil. O golliima e Mobil Producing Nigeria, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Mubi, o sosi sosiyetee mahngo inndeeji, o waɗii kadi ndema mawka. E hitaande 2000, o sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman/Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman e kadi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Essien toɗɗaa e goomuuji golle & koɗki, jokkondiral, peewnugol ngenndi, geɗe nder leydi, humpito e turism & pinal (cukko hooreejo). O woniino cukko hooreejo fedde Senaa e hitaande 1999. E lewru suwee 2002, o wonnoo ko daraniiɗo no feewi kuulal ngam joofnude dikotoomi hakkunde leydi / geec e nder peccugol ngalu petroŋ, mbayliigu ngu naftortoo dowla Akwa Ibom. Essien ko ƴamoowo wonde kanndidaa e wooteeji 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Gila hitaande 2010, o woniino tergal e Yiilirde Ngenndiire PDP. == Tuugnorgal == fsbrat8uowaytxton5w22zcjmvj0zi9 181396 181395 2026-08-06T09:30:15Z Ilya Discuss 10103 181396 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Ibok Essien''' ListenR suɓaama Senator ngam diiwal Akwa-Ibom, lesdi Akwa-Ibom, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref name="JE-Immanuel">{{cite web|title=IMMANUEL|url=http://jewishencyclopedia.com/articles/8086-immanuel|website=jewishencyclopedia.com/articles/|publisher=JewishEncyclopedia.com|access-date=11 March 2015}}</ref> Essien janngii Innjiniyaaruuji kuuraa/elektronik to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, to Calabar (1975 - 1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife (1977 - 1978) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, to Ottawa, to Ontario, o heɓi dipolom makko e hitaande 1982 e Innjiniyaaruuji siwil. O golliima e Mobil Producing Nigeria, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Mubi, o sosi sosiyetee mahngo inndeeji, o waɗii kadi ndema mawka. E hitaande 2000, o sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman/Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman e kadi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Essien toɗɗaa e goomuuji golle & koɗki, jokkondiral, peewnugol ngenndi, geɗe nder leydi, humpito e turism & pinal (cukko hooreejo). O woniino cukko hooreejo fedde Senaa e hitaande 1999. E lewru suwee 2002, o wonnoo ko daraniiɗo no feewi kuulal ngam joofnude dikotoomi hakkunde leydi / geec e nder peccugol ngalu petroŋ, mbayliigu ngu naftortoo dowla Akwa Ibom. Essien ko ƴamoowo wonde kanndidaa e wooteeji 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Gila hitaande 2010, o woniino tergal e Yiilirde Ngenndiire PDP. == Tuugnorgal == 4qh6xrjo6th9i7dhebm7hriwj7fd5yp 181397 181396 2026-08-06T09:31:58Z Ilya Discuss 10103 181397 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Ibok Essien''' ListenR suɓaama Senator ngam diiwal Akwa-Ibom, lesdi Akwa-Ibom, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref name="JE-Immanuel">{{cite web|title=IMMANUEL|url=http://jewishencyclopedia.com/articles/8086-immanuel|website=jewishencyclopedia.com/articles/|publisher=JewishEncyclopedia.com|access-date=11 March 2015}}</ref> Essien janngii Innjiniyaaruuji kuuraa/elektronik to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, to Calabar (1975 - 1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife (1977 - 1978) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, to Ottawa, to Ontario, o heɓi dipolom makko e hitaande 1982 e Innjiniyaaruuji siwil. O golliima e Mobil Producing Nigeria, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Mubi, o sosi sosiyetee mahngo inndeeji, o waɗii kadi ndema mawka.,<ref>Matthew 1:20-21</ref> E hitaande 2000, o sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman/Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman e kadi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Essien toɗɗaa e goomuuji golle & koɗki, jokkondiral, peewnugol ngenndi, geɗe nder leydi, humpito e turism & pinal (cukko hooreejo). O woniino cukko hooreejo fedde Senaa e hitaande 1999. E lewru suwee 2002, o wonnoo ko daraniiɗo no feewi kuulal ngam joofnude dikotoomi hakkunde leydi / geec e nder peccugol ngalu petroŋ, mbayliigu ngu naftortoo dowla Akwa Ibom. Essien ko ƴamoowo wonde kanndidaa e wooteeji 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Gila hitaande 2010, o woniino tergal e Yiilirde Ngenndiire PDP. == Tuugnorgal == 23d9cg3g57rq6pkis88c76qouv3r73q 181398 181397 2026-08-06T09:33:15Z Ilya Discuss 10103 181398 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Ibok Essien''' ListenR suɓaama Senator ngam diiwal Akwa-Ibom, lesdi Akwa-Ibom, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref name="JE-Immanuel">{{cite web|title=IMMANUEL|url=http://jewishencyclopedia.com/articles/8086-immanuel|website=jewishencyclopedia.com/articles/|publisher=JewishEncyclopedia.com|access-date=11 March 2015}}</ref> Essien janngii Innjiniyaaruuji kuuraa/elektronik to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, to Calabar (1975 - 1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife (1977 - 1978) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, to Ottawa, to Ontario, o heɓi dipolom makko e hitaande 1982 e Innjiniyaaruuji siwil. O golliima e Mobil Producing Nigeria, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Mubi, o sosi sosiyetee mahngo inndeeji, o waɗii kadi ndema mawka.,<ref>Matthew 1:20-21</ref> E hitaande 2000, o sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman/Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman e kadi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman.<ref>{{Cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/politics/2006/july/29/politics-29-07-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Angry Akwa Ibom indigenes knock Etiebet's intention to rule them|author=Usoro Usoro and Joe Effiong|date=July 29, 2006|access-date=2010-06-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070504124951/http://www.sunnewsonline.com/webpages/politics/2006/july/29/politics-29-07-2006-002.htm|archive-date=May 4, 2007|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.ritmancollege.com/bog.php|title=Board of Governors: SENATOR EMMANUEL IBOK ESSIEN FNSE CHAIRMAN|publisher=Ritman College|access-date=2010-06-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100217082049/http://www.ritmancollege.com/bog.php|archive-date=2010-02-17}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Essien toɗɗaa e goomuuji golle & koɗki, jokkondiral, peewnugol ngenndi, geɗe nder leydi, humpito e turism & pinal (cukko hooreejo). O woniino cukko hooreejo fedde Senaa e hitaande 1999. E lewru suwee 2002, o wonnoo ko daraniiɗo no feewi kuulal ngam joofnude dikotoomi hakkunde leydi / geec e nder peccugol ngalu petroŋ, mbayliigu ngu naftortoo dowla Akwa Ibom. Essien ko ƴamoowo wonde kanndidaa e wooteeji 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Gila hitaande 2010, o woniino tergal e Yiilirde Ngenndiire PDP. == Tuugnorgal == acvr6szm5b58vah5xq8ip9v83dyqcl1 181399 181398 2026-08-06T09:34:35Z Ilya Discuss 10103 181399 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Ibok Essien''' ListenR suɓaama Senator ngam diiwal Akwa-Ibom, lesdi Akwa-Ibom, lesdi Naajeeriya, haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref name="JE-Immanuel">{{cite web|title=IMMANUEL|url=http://jewishencyclopedia.com/articles/8086-immanuel|website=jewishencyclopedia.com/articles/|publisher=JewishEncyclopedia.com|access-date=11 March 2015}}</ref> Essien janngii Innjiniyaaruuji kuuraa/elektronik to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal, to Calabar (1975 - 1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife (1977 - 1978) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Carleton, to Ottawa, to Ontario, o heɓi dipolom makko e hitaande 1982 e Innjiniyaaruuji siwil. O golliima e Mobil Producing Nigeria, o jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Fedde nde, Mubi, o sosi sosiyetee mahngo inndeeji, o waɗii kadi ndema mawka.,<ref>Matthew 1:20-21</ref> E hitaande 2000, o sosi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman/Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman e kadi Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ritman.<ref>{{Cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/politics/2006/july/29/politics-29-07-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Angry Akwa Ibom indigenes knock Etiebet's intention to rule them|author=Usoro Usoro and Joe Effiong|date=July 29, 2006|access-date=2010-06-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070504124951/http://www.sunnewsonline.com/webpages/politics/2006/july/29/politics-29-07-2006-002.htm|archive-date=May 4, 2007|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.ritmancollege.com/bog.php|title=Board of Governors: SENATOR EMMANUEL IBOK ESSIEN FNSE CHAIRMAN|publisher=Ritman College|access-date=2010-06-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100217082049/http://www.ritmancollege.com/bog.php|archive-date=2010-02-17}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Essien toɗɗaa e goomuuji golle & koɗki, jokkondiral, peewnugol ngenndi, geɗe nder leydi, humpito e turism & pinal (cukko hooreejo). O woniino cukko hooreejo fedde Senaa e hitaande 1999.<ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|access-date=2010-06-25|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18}}</ref><ref name="sun002" /><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2002/09/25/20020925news05.html|title=Senate Favours Abolishing of Onshore/Offshore Dichotomy|author=Bature Umar|work=Daily Sun|date=2002-09-25|access-date=2010-06-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20050421233501/http://www.thisdayonline.com/archive/2002/09/25/20020925news05.html|archive-date=2005-04-21}}</ref> E lewru suwee 2002, o wonnoo ko daraniiɗo no feewi kuulal ngam joofnude dikotoomi hakkunde leydi / geec e nder peccugol ngalu petroŋ, mbayliigu ngu naftortoo dowla Akwa Ibom. Essien ko ƴamoowo wonde kanndidaa e wooteeji 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Akwa Ibom. Gila hitaande 2010, o woniino tergal e Yiilirde Ngenndiire PDP. == Tuugnorgal == 8cxtnk0mg9tv1dld15m9irj89i0uqoy Helen Esuene 0 43419 181400 2026-08-06T09:36:32Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Helen U. Esuene listenR (jibinaa ko 23 noowammbar 1949) ko gonnooɗo golloowo laamu leydi Najeriya, toɗɗaaɗo jaagorgal ko feewti e cellal, caggal ɗuum jaagorgal ko fayti e nokkuuji e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo hakkunde 2005 e 2007. Ɓawo Esuene ƴettii kursus ko faati e binnditagol sirlu e njuɓɓudi birooji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde nde to Kaduna, o fuɗɗii golle makko e nder golle laamu ko e binnditagol sirlu. Caggal ɗuum, o wa..." 181400 wikitext text/x-wiki Helen U. Esuene listenR (jibinaa ko 23 noowammbar 1949) ko gonnooɗo golloowo laamu leydi Najeriya, toɗɗaaɗo jaagorgal ko feewti e cellal, caggal ɗuum jaagorgal ko fayti e nokkuuji e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo hakkunde 2005 e 2007. Ɓawo Esuene ƴettii kursus ko faati e binnditagol sirlu e njuɓɓudi birooji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde nde to Kaduna, o fuɗɗii golle makko e nder golle laamu ko e binnditagol sirlu. Caggal ɗuum, o waɗii kursus distance to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leicester, o heɓi MSc e kaalis. Caggal ɗuum seeɗa, o resi gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Cross River ɓooyɗo oo, hono mawɗo Udoakaha Esuene, mo o sankii e hitaande 1996. Ɓe ndañi sukaaɓe rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe worɓe tato. O naati e njulaagu, o fuɗɗorii ko njuɓɓudi doole neɗɗo wonande Mobil Producing. Caggal ɗuum, o fuɗɗii ko wonti Villa Marina Hotel to Eket, o udditaa e hitaande 2000. O mahii galle ñeeñal ngam siftorde ko ina tolnoo e 59 debbo mo laamɓe koloñaal en mbari e laawol Konsulaaji to Ikot Abasi e nder seppo rewɓe 1929. Kabinee Obasanjo Esuene toɗɗaama jaagorgal dowla ko feewti e cellal e lewru sulyee 2005.O toɗɗaa ko jaagorgal ko feewti e nokkuuji e lewru Yarkomaa 2006. Caggal nde o wayli kabine e lewru Yarkomaa 2007, Esuene rokkaama portfolio yaajɗo, o woni jaagorgal ko feewti e nokkuuji e koɗki. O woppi laamu ko e lewru mee 2009 e joofnirde laamu Obasanjo. Senaa Helen Essuene woni kanndidaajo jooɗorde senateer Akwa Ibom Sud nder wooteeji mawɗi lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011, o ɗon dogga dow lannda PDP. Tuugnorgal 2vbamyynu0p5n629uqd5rospdm1hevs 181401 181400 2026-08-06T09:37:09Z Ilya Discuss 10103 181401 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Helen U. Esuene listenR (jibinaa ko 23 noowammbar 1949) ko gonnooɗo golloowo laamu leydi Najeriya, toɗɗaaɗo jaagorgal ko feewti e cellal, caggal ɗuum jaagorgal ko fayti e nokkuuji e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo hakkunde 2005 e 2007. Ɓawo Esuene ƴettii kursus ko faati e binnditagol sirlu e njuɓɓudi birooji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde nde to Kaduna, o fuɗɗii golle makko e nder golle laamu ko e binnditagol sirlu. Caggal ɗuum, o waɗii kursus distance to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leicester, o heɓi MSc e kaalis. Caggal ɗuum seeɗa, o resi gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Cross River ɓooyɗo oo, hono mawɗo Udoakaha Esuene, mo o sankii e hitaande 1996. Ɓe ndañi sukaaɓe rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe worɓe tato. O naati e njulaagu, o fuɗɗorii ko njuɓɓudi doole neɗɗo wonande Mobil Producing. Caggal ɗuum, o fuɗɗii ko wonti Villa Marina Hotel to Eket, o udditaa e hitaande 2000. O mahii galle ñeeñal ngam siftorde ko ina tolnoo e 59 debbo mo laamɓe koloñaal en mbari e laawol Konsulaaji to Ikot Abasi e nder seppo rewɓe 1929. Kabinee Obasanjo Esuene toɗɗaama jaagorgal dowla ko feewti e cellal e lewru sulyee 2005.O toɗɗaa ko jaagorgal ko feewti e nokkuuji e lewru Yarkomaa 2006. Caggal nde o wayli kabine e lewru Yarkomaa 2007, Esuene rokkaama portfolio yaajɗo, o woni jaagorgal ko feewti e nokkuuji e koɗki. O woppi laamu ko e lewru mee 2009 e joofnirde laamu Obasanjo. Senaa Helen Essuene woni kanndidaajo jooɗorde senateer Akwa Ibom Sud nder wooteeji mawɗi lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011, o ɗon dogga dow lannda PDP. Tuugnorgal lqsxxogkmxg1elzspb1ka027zbcez6p 181402 181401 2026-08-06T09:38:28Z Ilya Discuss 10103 181402 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Helen U. Esuene listenR''' (jibinaa ko 23 noowammbar 1949) ko gonnooɗo golloowo laamu leydi Najeriya, toɗɗaaɗo jaagorgal ko feewti e cellal, caggal ɗuum jaagorgal ko fayti e nokkuuji e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo hakkunde 2005 e 2007. Ɓawo Esuene ƴettii kursus ko faati e binnditagol sirlu e njuɓɓudi birooji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde nde to Kaduna, o fuɗɗii golle makko e nder golle laamu ko e binnditagol sirlu. Caggal ɗuum, o waɗii kursus distance to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leicester, o heɓi MSc e kaalis. Caggal ɗuum seeɗa, o resi gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Cross River ɓooyɗo oo, hono mawɗo Udoakaha Esuene, mo o sankii e hitaande 1996. Ɓe ndañi sukaaɓe rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe worɓe tato. O naati e njulaagu, o fuɗɗorii ko njuɓɓudi doole neɗɗo wonande Mobil Producing. Caggal ɗuum, o fuɗɗii ko wonti Villa Marina Hotel to Eket, o udditaa e hitaande 2000. O mahii galle ñeeñal ngam siftorde ko ina tolnoo e 59 debbo mo laamɓe koloñaal en mbari e laawol Konsulaaji to Ikot Abasi e nder seppo rewɓe 1929. Kabinee Obasanjo Esuene toɗɗaama jaagorgal dowla ko feewti e cellal e lewru sulyee 2005. O toɗɗaa ko jaagorgal ko feewti e nokkuuji e lewru Yarkomaa 2006. Caggal nde o wayli kabine e lewru Yarkomaa 2007, Esuene rokkaama portfolio yaajɗo, o woni jaagorgal ko feewti e nokkuuji e koɗki. O woppi laamu ko e lewru mee 2009 e joofnirde laamu Obasanjo. Senaa Helen Essuene woni kanndidaajo jooɗorde senateer Akwa Ibom Sud nder wooteeji mawɗi lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011, o ɗon dogga dow lannda PDP. == Tuugnorgal == exdduzz2f9qepavrnm4ncm2gxk869ti 181403 181402 2026-08-06T09:39:52Z Ilya Discuss 10103 181403 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Helen U. Esuene listenR''' (jibinaa ko 23 noowammbar 1949) ko gonnooɗo golloowo laamu leydi Najeriya, toɗɗaaɗo jaagorgal ko feewti e cellal, caggal ɗuum jaagorgal ko fayti e nokkuuji e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo hakkunde 2005 e 2007. Ɓawo Esuene ƴettii kursus ko faati e binnditagol sirlu e njuɓɓudi birooji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde nde to Kaduna, o fuɗɗii golle makko e nder golle laamu ko e binnditagol sirlu. Caggal ɗuum, o waɗii kursus distance to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leicester, o heɓi MSc e kaalis. Caggal ɗuum seeɗa, o resi gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Cross River ɓooyɗo oo, hono mawɗo Udoakaha Esuene, mo o sankii e hitaande 1996.<ref name="bktK1" /><ref>{{Cite news|date=2020-12-18|title=Helen Esuene, Dapo Sarumi: Where are they now?|url=https://blueprint.ng/helen-esuene-dapo-sarumi-where-are-they-now/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-14|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref><nowiki>https://allafrica.com/stories/200602090655.html</nowiki></ref> Ɓe ndañi sukaaɓe rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe worɓe tato. O naati e njulaagu, o fuɗɗorii ko njuɓɓudi doole neɗɗo wonande Mobil Producing. Caggal ɗuum, o fuɗɗii ko wonti Villa Marina Hotel to Eket, o udditaa e hitaande 2000. O mahii galle ñeeñal ngam siftorde ko ina tolnoo e 59 debbo mo laamɓe koloñaal en mbari e laawol Konsulaaji to Ikot Abasi e nder seppo rewɓe 1929. Kabinee Obasanjo Esuene toɗɗaama jaagorgal dowla ko feewti e cellal e lewru sulyee 2005. O toɗɗaa ko jaagorgal ko feewti e nokkuuji e lewru Yarkomaa 2006. Caggal nde o wayli kabine e lewru Yarkomaa 2007, Esuene rokkaama portfolio yaajɗo, o woni jaagorgal ko feewti e nokkuuji e koɗki. O woppi laamu ko e lewru mee 2009 e joofnirde laamu Obasanjo. Senaa Helen Essuene woni kanndidaajo jooɗorde senateer Akwa Ibom Sud nder wooteeji mawɗi lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011, o ɗon dogga dow lannda PDP. == Tuugnorgal == f7fquoon6bhua3lhjggqlw5hldq4zdt 181404 181403 2026-08-06T09:41:04Z Ilya Discuss 10103 181404 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Helen U. Esuene listenR''' (jibinaa ko 23 noowammbar 1949) ko gonnooɗo golloowo laamu leydi Najeriya, toɗɗaaɗo jaagorgal ko feewti e cellal, caggal ɗuum jaagorgal ko fayti e nokkuuji e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo hakkunde 2005 e 2007. == Ɓawo Esuene ƴettii kursus == ko faati e binnditagol sirlu e njuɓɓudi birooji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde nde to Kaduna, o fuɗɗii golle makko e nder golle laamu ko e binnditagol sirlu. Caggal ɗuum, o waɗii kursus distance to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leicester, o heɓi MSc e kaalis. Caggal ɗuum seeɗa, o resi gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Cross River ɓooyɗo oo, hono mawɗo Udoakaha Esuene, mo o sankii e hitaande 1996.<ref name="bktK1" /><ref>{{Cite news|date=2020-12-18|title=Helen Esuene, Dapo Sarumi: Where are they now?|url=https://blueprint.ng/helen-esuene-dapo-sarumi-where-are-they-now/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-14|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref><nowiki>https://allafrica.com/stories/200602090655.html</nowiki></ref> Ɓe ndañi sukaaɓe rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe worɓe tato. O naati e njulaagu, o fuɗɗorii ko njuɓɓudi doole neɗɗo wonande Mobil Producing. Caggal ɗuum, o fuɗɗii ko wonti Villa Marina Hotel to Eket, o udditaa e hitaande 2000..<ref>{{Cite web|date=2009-03-27|title=Aba Women's Riots (November-December 1929) •|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/aba-womens-riots-november-december-1929/|access-date=2022-05-31|language=en-US}}</ref><ref name="Sbm6H" /> O mahii galle ñeeñal ngam siftorde ko ina tolnoo e 59 debbo mo laamɓe koloñaal en mbari e laawol Konsulaaji to Ikot Abasi e nder seppo rewɓe 1929. Kabinee Obasanjo Esuene toɗɗaama jaagorgal dowla ko feewti e cellal e lewru sulyee 2005. O toɗɗaa ko jaagorgal ko feewti e nokkuuji e lewru Yarkomaa 2006. Caggal nde o wayli kabine e lewru Yarkomaa 2007, Esuene rokkaama portfolio yaajɗo, o woni jaagorgal ko feewti e nokkuuji e koɗki. O woppi laamu ko e lewru mee 2009 e joofnirde laamu Obasanjo. Senaa Helen Essuene woni kanndidaajo jooɗorde senateer Akwa Ibom Sud nder wooteeji mawɗi lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011, o ɗon dogga dow lannda PDP. == Tuugnorgal == 9k2xbzfebhgsj1ik302s2c0fcxbo60l 181405 181404 2026-08-06T09:42:51Z Ilya Discuss 10103 181405 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Helen U. Esuene listenR''' (jibinaa ko 23 noowammbar 1949) ko gonnooɗo golloowo laamu leydi Najeriya, toɗɗaaɗo jaagorgal ko feewti e cellal, caggal ɗuum jaagorgal ko fayti e nokkuuji e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo hakkunde 2005 e 2007. == Ɓawo Esuene ƴettii kursus == ko faati e binnditagol sirlu e njuɓɓudi birooji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde nde to Kaduna, o fuɗɗii golle makko e nder golle laamu ko e binnditagol sirlu. Caggal ɗuum, o waɗii kursus distance to duɗal jaaɓi haaɗtirde Leicester, o heɓi MSc e kaalis. Caggal ɗuum seeɗa, o resi gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Cross River ɓooyɗo oo, hono mawɗo Udoakaha Esuene, mo o sankii e hitaande 1996.<ref name="bktK1" /><ref>{{Cite news|date=2020-12-18|title=Helen Esuene, Dapo Sarumi: Where are they now?|url=https://blueprint.ng/helen-esuene-dapo-sarumi-where-are-they-now/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2026-06-14|language=en-US|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]}}</ref><ref><nowiki>https://allafrica.com/stories/200602090655.html</nowiki></ref> Ɓe ndañi sukaaɓe rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe worɓe tato. O naati e njulaagu, o fuɗɗorii ko njuɓɓudi doole neɗɗo wonande Mobil Producing. Caggal ɗuum, o fuɗɗii ko wonti Villa Marina Hotel to Eket, o udditaa e hitaande 2000..<ref>{{Cite web|date=2009-03-27|title=Aba Women's Riots (November-December 1929) •|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/aba-womens-riots-november-december-1929/|access-date=2022-05-31|language=en-US}}</ref><ref name="Sbm6H" /> O mahii galle ñeeñal ngam siftorde ko ina tolnoo e 59 debbo mo laamɓe koloñaal en mbari e laawol Konsulaaji to Ikot Abasi e nder seppo rewɓe 1929. Kabinee Obasanjo Esuene toɗɗaama jaagorgal dowla ko feewti e cellal e lewru sulyee 2005. O toɗɗaa ko jaagorgal ko feewti e nokkuuji e lewru Yarkomaa 2006. Caggal nde o wayli kabine e lewru Yarkomaa 2007, Esuene rokkaama portfolio yaajɗo, o woni jaagorgal ko feewti e nokkuuji e koɗki. O woppi laamu ko e lewru mee 2009 e joofnirde laamu Obasanjo. Senaa Helen Essuene woni kanndidaajo jooɗorde senateer Akwa Ibom Sud nder wooteeji mawɗi lesdi Naajeeriya nder lewru Abriil 2011, o ɗon dogga dow lannda PDP.<ref name="kKt8V" /><ref name="1yk0d" /> == Tuugnorgal == 0u879y7xymhj8a3gnxby6ww2mu23cmm Aloysius Akpan Etok 0 43420 181406 2026-08-06T09:46:56Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Aloysius Akpan Etok (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom. Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa hee..." 181406 wikitext text/x-wiki Aloysius Akpan Etok (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom. Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review. O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo. E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe. Golle Senaa Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta. E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya. ekd3fouu2ixg2gsl48laooqk48f9cje 181407 181406 2026-08-06T09:48:03Z Ilya Discuss 10103 181407 wikitext text/x-wiki Aloysius Akpan Etok (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom. Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review. O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo. E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe. Golle Senaa Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta. E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya. Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki. Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94.4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. Tuugnorgal 5zx721y9ncl9stkclze3r84gxcxr4yv 181408 181407 2026-08-06T09:48:50Z Ilya Discuss 10103 181408 wikitext text/x-wiki '''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom. Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review. O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo. E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe. Golle Senaa Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta. E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya. Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki. Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94.4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == cmj0ys3rxpjspbraahv8e6asjbdpjtx 181409 181408 2026-08-06T09:50:06Z Ilya Discuss 10103 181409 wikitext text/x-wiki '''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom. Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review. O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo. E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe. == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta. E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya. Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki. Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94. 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == my8t7x66ixcws1hzfsbm7tnn6kfk36e 181410 181409 2026-08-06T09:50:45Z Ilya Discuss 10103 181410 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom. Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review. O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo. E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe. == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta. E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya. Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki. Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94. 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == s1izlrrds99ckfthjyvjd5fazrtsz25 181411 181410 2026-08-06T09:52:01Z Ilya Discuss 10103 181411 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303185212/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Aloysius Akpan Etok|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-22}}</ref> Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review. O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo. E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe. == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta. E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya. Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki. Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94. 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == a0wzv42q8794zb8hi180wexq37ofqmw 181412 181411 2026-08-06T09:52:48Z Ilya Discuss 10103 181412 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303185212/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Aloysius Akpan Etok|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-22}}</ref> Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review..<ref>{{cite web|url=http://senatoraloysiusetok.com/Biography.html|title=Senator Etok's Biography|publisher=Senator Aloysius Etok|access-date=2009-09-22}}{{Dead link|date=October 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo. E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe. == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta. E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya. Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki. Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94. 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == 5ufawny6uho2sht8opcbylg6ysywbhq 181413 181412 2026-08-06T09:53:25Z Ilya Discuss 10103 181413 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303185212/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Aloysius Akpan Etok|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-22}}</ref> Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review..<ref>{{cite web|url=http://senatoraloysiusetok.com/Biography.html|title=Senator Etok's Biography|publisher=Senator Aloysius Etok|access-date=2009-09-22}}{{Dead link|date=October 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo..<ref>{{cite journal|title=Journals: Ntieyong Business Review|date=1999-03-25|publisher=Walter de Gruyter|journal=The African Book Publishing Record|doi=10.1515/abpr.1999.25.3.239}}</ref> E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe. == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta. E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya. Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki. Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94. 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == tb48r0s0b1y7ewezvjtk863ir298pxl 181414 181413 2026-08-06T09:54:11Z Ilya Discuss 10103 181414 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303185212/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Aloysius Akpan Etok|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-22}}</ref> Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review..<ref>{{cite web|url=http://senatoraloysiusetok.com/Biography.html|title=Senator Etok's Biography|publisher=Senator Aloysius Etok|access-date=2009-09-22}}{{Dead link|date=October 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo..<ref>{{cite journal|title=Journals: Ntieyong Business Review|date=1999-03-25|publisher=Walter de Gruyter|journal=The African Book Publishing Record|doi=10.1515/abpr.1999.25.3.239}}</ref> E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|title=Fortunes Schools System|publisher=Fortunes Schools System|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110711020734/http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|archive-date=11 July 2011|url-status=dead}}</ref> == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta. E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya. Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki. Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94. 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == 1e5mqrm6knr2t26dftzgou0745u6rga 181415 181414 2026-08-06T09:55:20Z Ilya Discuss 10103 181415 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303185212/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Aloysius Akpan Etok|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-22}}</ref> Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review..<ref>{{cite web|url=http://senatoraloysiusetok.com/Biography.html|title=Senator Etok's Biography|publisher=Senator Aloysius Etok|access-date=2009-09-22}}{{Dead link|date=October 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo..<ref>{{cite journal|title=Journals: Ntieyong Business Review|date=1999-03-25|publisher=Walter de Gruyter|journal=The African Book Publishing Record|doi=10.1515/abpr.1999.25.3.239}}</ref> E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|title=Fortunes Schools System|publisher=Fortunes Schools System|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110711020734/http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|archive-date=11 July 2011|url-status=dead}}</ref> == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta..<ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|title=2003: Sidelined State Law Makers (1)|date=16 November 2004|work=[[This Day]]|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041227161904/https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|archive-date=27 December 2004}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|title=Assembly Complex Ready for Use Next Week|date=16 November 2004|work=This Day|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20050419160741/https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|archive-date=19 April 2005|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya. Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki. Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94. 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == ryxx6maw7fkfzxl4tt4xlld5bf4qrsj 181416 181415 2026-08-06T09:56:25Z Ilya Discuss 10103 181416 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303185212/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Aloysius Akpan Etok|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-22}}</ref> Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review..<ref>{{cite web|url=http://senatoraloysiusetok.com/Biography.html|title=Senator Etok's Biography|publisher=Senator Aloysius Etok|access-date=2009-09-22}}{{Dead link|date=October 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo..<ref>{{cite journal|title=Journals: Ntieyong Business Review|date=1999-03-25|publisher=Walter de Gruyter|journal=The African Book Publishing Record|doi=10.1515/abpr.1999.25.3.239}}</ref> E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|title=Fortunes Schools System|publisher=Fortunes Schools System|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110711020734/http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|archive-date=11 July 2011|url-status=dead}}</ref> == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta..<ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|title=2003: Sidelined State Law Makers (1)|date=16 November 2004|work=[[This Day]]|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041227161904/https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|archive-date=27 December 2004}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|title=Assembly Complex Ready for Use Next Week|date=16 November 2004|work=This Day|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20050419160741/https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|archive-date=19 April 2005|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya.<ref>{{cite news|url=https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|location=Lagos, Nigeria|title=Uyo residents groan as kidnappers, robbers return|date=28 July 2009|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726115724/https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|archive-date=26 July 2011|url-status=dead|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/news/article15//indexn3_html?pdate=240209&ptitle=Ekweremadu's%20mother%20escapes%20kidnap%20&cpdate=293008|location=Lagos, Nigeria|title=Ekweremadu's mother escapes kidnap|date=24 February 2009|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090105225413/http://www.ngrguardiannews.com/news/article15|archive-date=5 January 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki. Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94. 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == 9hj8p2tkbvlvfrygarc8afup9xa5xf3 181417 181416 2026-08-06T09:58:21Z Ilya Discuss 10103 181417 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303185212/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Aloysius Akpan Etok|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-22}}</ref> Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review..<ref>{{cite web|url=http://senatoraloysiusetok.com/Biography.html|title=Senator Etok's Biography|publisher=Senator Aloysius Etok|access-date=2009-09-22}}{{Dead link|date=October 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo..<ref>{{cite journal|title=Journals: Ntieyong Business Review|date=1999-03-25|publisher=Walter de Gruyter|journal=The African Book Publishing Record|doi=10.1515/abpr.1999.25.3.239}}</ref> E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|title=Fortunes Schools System|publisher=Fortunes Schools System|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110711020734/http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|archive-date=11 July 2011|url-status=dead}}</ref> == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta..<ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|title=2003: Sidelined State Law Makers (1)|date=16 November 2004|work=[[This Day]]|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041227161904/https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|archive-date=27 December 2004}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|title=Assembly Complex Ready for Use Next Week|date=16 November 2004|work=This Day|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20050419160741/https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|archive-date=19 April 2005|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya.<ref>{{cite news|url=https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|location=Lagos, Nigeria|title=Uyo residents groan as kidnappers, robbers return|date=28 July 2009|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726115724/https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|archive-date=26 July 2011|url-status=dead|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/news/article15//indexn3_html?pdate=240209&ptitle=Ekweremadu's%20mother%20escapes%20kidnap%20&cpdate=293008|location=Lagos, Nigeria|title=Ekweremadu's mother escapes kidnap|date=24 February 2009|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090105225413/http://www.ngrguardiannews.com/news/article15|archive-date=5 January 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200810080423.html|title=Military in the Niger Delta|work=This Day|date=7 October 2008|access-date=2009-09-22|via=[[allAfrica]]}}</ref> <ref>{{cite news|url=https://businessworldng.com/web/articles/575/1/AIbom-Rivers-in-Fresh-Battle-over-NDDCs-Top-Position/Page1.html|title=A/Ibom, Rivers in Fresh Battle over NDDC's Top Position|date=2 July 2009|work=BusinessWorld|access-date=2009-09-22}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.themaceonline.com/pub/index.php?view=article&catid=8:latest-news&id=56:environmental-managers-to-get-council&format=pdf|title=Environmental Managers To Get Council|publisher=The Mace (National Assembly)|date=11 May 2009|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717011801/https://www.themaceonline.com/pub/index.php?view=article&catid=8:latest-news&id=56:environmental-managers-to-get-council&format=pdf|archive-date=17 July 2011|url-status=dead}}</ref> Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94. 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == 1g04a4zae41z9xfpjmisp1exjepotmw 181418 181417 2026-08-06T09:59:49Z Ilya Discuss 10103 181418 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303185212/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Aloysius Akpan Etok|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-22}}</ref> Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review..<ref>{{cite web|url=http://senatoraloysiusetok.com/Biography.html|title=Senator Etok's Biography|publisher=Senator Aloysius Etok|access-date=2009-09-22}}{{Dead link|date=October 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo..<ref>{{cite journal|title=Journals: Ntieyong Business Review|date=1999-03-25|publisher=Walter de Gruyter|journal=The African Book Publishing Record|doi=10.1515/abpr.1999.25.3.239}}</ref> E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|title=Fortunes Schools System|publisher=Fortunes Schools System|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110711020734/http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|archive-date=11 July 2011|url-status=dead}}</ref> == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta..<ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|title=2003: Sidelined State Law Makers (1)|date=16 November 2004|work=[[This Day]]|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041227161904/https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|archive-date=27 December 2004}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|title=Assembly Complex Ready for Use Next Week|date=16 November 2004|work=This Day|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20050419160741/https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|archive-date=19 April 2005|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya.<ref>{{cite news|url=https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|location=Lagos, Nigeria|title=Uyo residents groan as kidnappers, robbers return|date=28 July 2009|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726115724/https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|archive-date=26 July 2011|url-status=dead|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/news/article15//indexn3_html?pdate=240209&ptitle=Ekweremadu's%20mother%20escapes%20kidnap%20&cpdate=293008|location=Lagos, Nigeria|title=Ekweremadu's mother escapes kidnap|date=24 February 2009|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090105225413/http://www.ngrguardiannews.com/news/article15|archive-date=5 January 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200810080423.html|title=Military in the Niger Delta|work=This Day|date=7 October 2008|access-date=2009-09-22|via=[[allAfrica]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://businessworldng.com/web/articles/575/1/AIbom-Rivers-in-Fresh-Battle-over-NDDCs-Top-Position/Page1.html|title=A/Ibom, Rivers in Fresh Battle over NDDC's Top Position|date=2 July 2009|work=BusinessWorld|access-date=2009-09-22}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.themaceonline.com/pub/index.php?view=article&catid=8:latest-news&id=56:environmental-managers-to-get-council&format=pdf|title=Environmental Managers To Get Council|publisher=The Mace (National Assembly)|date=11 May 2009|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717011801/https://www.themaceonline.com/pub/index.php?view=article&catid=8:latest-news&id=56:environmental-managers-to-get-council&format=pdf|archive-date=17 July 2011|url-status=dead}}</ref> Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94.<ref>{{cite magazine|url=http://www.africanexecutive.com/modules/magazine/sections.php?magazine=211&sections=5|title=Should Nigeria's Senate be Shown the Door?|magazine=[[The African Executive]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090120211923/http://africanexecutive.com/modules/magazine/sections.php?magazine=211&sections=5|archive-date=20 January 2009|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://businessdayonline.com/?option=com_content&view=article&id=3107:senate-passes-199-bills-in-10-years&catid=85:national&Itemid=340|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022506/http://businessdayonline.com/?option=com_content&view=article&id=3107:senate-passes-199-bills-in-10-years&catid=85:national&Itemid=340|url-status=dead|archive-date=5 March 2016|title=Senate passes 199 bills in 10 years|date=9 June 2009|work=[[Business Day (Nigeria)|Business Day]]|access-date=2009-09-22}}</ref> 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011. O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == ahqv5jqn6dlhuj22o8wtort3flhv21j 181419 181418 2026-08-06T10:00:41Z Ilya Discuss 10103 181419 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303185212/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Aloysius Akpan Etok|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-22}}</ref> Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review..<ref>{{cite web|url=http://senatoraloysiusetok.com/Biography.html|title=Senator Etok's Biography|publisher=Senator Aloysius Etok|access-date=2009-09-22}}{{Dead link|date=October 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo..<ref>{{cite journal|title=Journals: Ntieyong Business Review|date=1999-03-25|publisher=Walter de Gruyter|journal=The African Book Publishing Record|doi=10.1515/abpr.1999.25.3.239}}</ref> E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|title=Fortunes Schools System|publisher=Fortunes Schools System|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110711020734/http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|archive-date=11 July 2011|url-status=dead}}</ref> == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta..<ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|title=2003: Sidelined State Law Makers (1)|date=16 November 2004|work=[[This Day]]|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041227161904/https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|archive-date=27 December 2004}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|title=Assembly Complex Ready for Use Next Week|date=16 November 2004|work=This Day|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20050419160741/https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|archive-date=19 April 2005|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya.<ref>{{cite news|url=https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|location=Lagos, Nigeria|title=Uyo residents groan as kidnappers, robbers return|date=28 July 2009|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726115724/https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|archive-date=26 July 2011|url-status=dead|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/news/article15//indexn3_html?pdate=240209&ptitle=Ekweremadu's%20mother%20escapes%20kidnap%20&cpdate=293008|location=Lagos, Nigeria|title=Ekweremadu's mother escapes kidnap|date=24 February 2009|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090105225413/http://www.ngrguardiannews.com/news/article15|archive-date=5 January 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200810080423.html|title=Military in the Niger Delta|work=This Day|date=7 October 2008|access-date=2009-09-22|via=[[allAfrica]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://businessworldng.com/web/articles/575/1/AIbom-Rivers-in-Fresh-Battle-over-NDDCs-Top-Position/Page1.html|title=A/Ibom, Rivers in Fresh Battle over NDDC's Top Position|date=2 July 2009|work=BusinessWorld|access-date=2009-09-22}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.themaceonline.com/pub/index.php?view=article&catid=8:latest-news&id=56:environmental-managers-to-get-council&format=pdf|title=Environmental Managers To Get Council|publisher=The Mace (National Assembly)|date=11 May 2009|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717011801/https://www.themaceonline.com/pub/index.php?view=article&catid=8:latest-news&id=56:environmental-managers-to-get-council&format=pdf|archive-date=17 July 2011|url-status=dead}}</ref> Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94.<ref>{{cite magazine|url=http://www.africanexecutive.com/modules/magazine/sections.php?magazine=211&sections=5|title=Should Nigeria's Senate be Shown the Door?|magazine=[[The African Executive]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090120211923/http://africanexecutive.com/modules/magazine/sections.php?magazine=211&sections=5|archive-date=20 January 2009|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://businessdayonline.com/?option=com_content&view=article&id=3107:senate-passes-199-bills-in-10-years&catid=85:national&Itemid=340|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022506/http://businessdayonline.com/?option=com_content&view=article&id=3107:senate-passes-199-bills-in-10-years&catid=85:national&Itemid=340|url-status=dead|archive-date=5 March 2016|title=Senate passes 199 bills in 10 years|date=9 June 2009|work=[[Business Day (Nigeria)|Business Day]]|access-date=2009-09-22}}</ref> 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011.<ref>{{cite web|url=http://dailytimes.com.ng/article/pdp-sweeps-akwa-ibom|title=PDP sweeps Akwa-Ibom|date=11 April 2011|work=Daily Times|last=Chidiogo|first=Emmanuel|access-date=2011-04-21|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110814062627/http://dailytimes.com.ng/article/pdp-sweeps-akwa-ibom|archive-date=14 August 2011}}</ref> O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == sm68ffsntrytxffwtm6igp17cnsmnw4 181469 181419 2026-08-06T11:48:53Z Fulani215 7983 /* Golle Senaa */ fixed typo 181469 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303185212/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Aloysius Akpan Etok|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-22}}</ref> Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review..<ref>{{cite web|url=http://senatoraloysiusetok.com/Biography.html|title=Senator Etok's Biography|publisher=Senator Aloysius Etok|access-date=2009-09-22}}{{Dead link|date=October 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo..<ref>{{cite journal|title=Journals: Ntieyong Business Review|date=1999-03-25|publisher=Walter de Gruyter|journal=The African Book Publishing Record|doi=10.1515/abpr.1999.25.3.239}}</ref> E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|title=Fortunes Schools System|publisher=Fortunes Schools System|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110711020734/http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|archive-date=11 July 2011|url-status=dead}}</ref> == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta..<ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|title=2003: Sidelined State Law Makers (1)|date=16 November 2004|work=[[This Day]]|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041227161904/https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|archive-date=27 December 2004}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|title=Assembly Complex Ready for Use Next Week|date=16 November 2004|work=This Day|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20050419160741/https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|archive-date=19 April 2005|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya.<ref>{{cite news|url=https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|location=Lagos, Nigeria|title=Uyo residents groan as kidnappers, robbers return|date=28 July 2009|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726115724/https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|archive-date=26 July 2011|url-status=dead|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/news/article15//indexn3_html?pdate=240209&ptitle=Ekweremadu's%20mother%20escapes%20kidnap%20&cpdate=293008|location=Lagos, Nigeria|title=Ekweremadu's mother escapes kidnap|date=24 February 2009|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090105225413/http://www.ngrguardiannews.com/news/article15|archive-date=5 January 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200810080423.html|title=Military in the Niger Delta|work=This Day|date=7 October 2008|access-date=2009-09-22|via=[[allAfrica]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://businessworldng.com/web/articles/575/1/AIbom-Rivers-in-Fresh-Battle-over-NDDCs-Top-Position/Page1.html|title=A/Ibom, Rivers in Fresh Battle over NDDC's Top Position|date=2 July 2009|work=BusinessWorld|access-date=2009-09-22}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.themaceonline.com/pub/index.php?view=article&catid=8:latest-news&id=56:environmental-managers-to-get-council&format=pdf|title=Environmental Managers To Get Council|publisher=The Mace (National Assembly)|date=11 May 2009|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717011801/https://www.themaceonline.com/pub/index.php?view=article&catid=8:latest-news&id=56:environmental-managers-to-get-council&format=pdf|archive-date=17 July 2011|url-status=dead}}</ref> Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94.<ref>{{cite magazine|url=http://www.africanexecutive.com/modules/magazine/sections.php?magazine=211&sections=5|title=Should Nigeria's Senate be Shown the Door?|magazine=[[The African Executive]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090120211923/http://africanexecutive.com/modules/magazine/sections.php?magazine=211&sections=5|archive-date=20 January 2009|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://businessdayonline.com/?option=com_content&view=article&id=3107:senate-passes-199-bills-in-10-years&catid=85:national&Itemid=340|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022506/http://businessdayonline.com/?option=com_content&view=article&id=3107:senate-passes-199-bills-in-10-years&catid=85:national&Itemid=340|url-status=dead|archive-date=5 March 2016|title=Senate passes 199 bills in 10 years|date=9 June 2009|work=[[Business Day (Nigeria)|Business Day]]|access-date=2009-09-22}}</ref> 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011.<ref>{{cite web|url=http://dailytimes.com.ng/article/pdp-sweeps-akwa-ibom|title=PDP sweeps Akwa-Ibom|date=11 April 2011|work=Daily Times|last=Chidiogo|first=Emmanuel|access-date=2011-04-21|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110814062627/http://dailytimes.com.ng/article/pdp-sweeps-akwa-ibom|archive-date=14 August 2011}}</ref> O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Tuugnorgal == cd94j8jccxrej8e0jejvm9r9mswhrha 181470 181469 2026-08-06T11:49:54Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 181470 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Aloysius Akpan Etok''' (Heɗito)R ko senateer Naajeeriya mo cuɓaama e dow laylaytol renndo (PDP) to diiwaan Akwa Ibom to bannge worgo-fuɗnaange leydi Akwa Ibom. O wonti tergal e Senaa Naajeeriya e hitaande 2007. Ɓawo Aloysius Akpan Etok jibinaa ko ñalnde 15 feebariyee 1958 to Usuk Obio Ediene to diiwaan Akwa Ibom..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303185212/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=24|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Aloysius Akpan Etok|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-22}}</ref> Omo jogii BSc (Hons) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Hakkunde 1976 e 2007 o golliima e nokkuuji keewɗi e nder laamu e nder golle njulaagu, ina jeyaa heen kadi wonde tergal e yiilirde fedde Akwa-Ibom State Water Corp. E hitaande 1999, o woniino bayyinoowo jaaynde hesere, wiyeteende Ntieyong Business Review..<ref>{{cite web|url=http://senatoraloysiusetok.com/Biography.html|title=Senator Etok's Biography|publisher=Senator Aloysius Etok|access-date=2009-09-22}}{{Dead link|date=October 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O walli e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde Fortune e hitaande 2002. Tuggude hitaande 1992 haa 1993, Etok wonnoo ko tergal suudu sarɗiiji to Abuja, ɗo o woniino fiyoowo (whip) minorité. Tuggi 1999 haa 2003, o woniino tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa-Ibom, Uyo.O waawaano suɓaade ngam daranaade diiwaan Ikono ngam manndaa ɗiɗaɓo..<ref>{{cite journal|title=Journals: Ntieyong Business Review|date=1999-03-25|publisher=Walter de Gruyter|journal=The African Book Publishing Record|doi=10.1515/abpr.1999.25.3.239}}</ref> E lewru noowammbar 2004, o woniino hooreejo goomu diisnondiral e eɓɓaaɗe keertiiɗe to Asaambele diiwaan Akwa Ibom. E lewru Oktoobar 2008, debbo makko nanngaa to Uyo, laamorgo diiwaan Akwa Ibom.Njanngooɓe ɓee ɗaɓɓiri yoɓeede miliyaaruuji 1 dolaar. O woppitaama caggal jonte keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|title=Fortunes Schools System|publisher=Fortunes Schools System|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110711020734/http://fortuneschoolssystem.com/FortuneHighSchool.html|archive-date=11 July 2011|url-status=dead}}</ref> == Golle Senaa == Etok suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Akwa Ibom haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya nder hitaande 2007. E oktoobar 2008, Etok e senaateeruuji goɗɗi to Delta Niiseer, mbiyatnoo konu nguu nde woppata hareeji ɗii, tawi ina ɗaɓɓi nde jokkata hareeji ɗii, kono nde reentoo. Akwa Ibom ina waawi wonde leydi ɓurndi heewde petroŋ e nder diiwanuuji Delta..<ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|title=2003: Sidelined State Law Makers (1)|date=16 November 2004|work=[[This Day]]|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041227161904/https://www.thisdayonline.com/archive/2003/03/02/20030302spe01.html|archive-date=27 December 2004}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|title=Assembly Complex Ready for Use Next Week|date=16 November 2004|work=This Day|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20050419160741/https://www.thisdayonline.com/archive/2002/01/25/20020125sta08.html|archive-date=19 April 2005|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2009, Etok ɗaɓɓiri hooreejo leydi ndii nde jaɓata dowla Akwa-Ibom suɓaade gardiiɗo Komiseer ƴellitaare Delta Niiseer. E hitaande 2009, o walli kuugal ngam hokkugo laawol sosde kawtal binnditagol ardiiɓe taariindi lesdi Naajeeriya.<ref>{{cite news|url=https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|location=Lagos, Nigeria|title=Uyo residents groan as kidnappers, robbers return|date=28 July 2009|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110726115724/https://thenationonlineng.net/web2/articles/11992/1/Uyo-residents-groan-as-kidnappers-robbers-return/Page1.html|archive-date=26 July 2011|url-status=dead|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/news/article15//indexn3_html?pdate=240209&ptitle=Ekweremadu's%20mother%20escapes%20kidnap%20&cpdate=293008|location=Lagos, Nigeria|title=Ekweremadu's mother escapes kidnap|date=24 February 2009|access-date=2009-09-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090105225413/http://www.ngrguardiannews.com/news/article15|archive-date=5 January 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Ko o hooreejo goomu Senaa ngam kuule e njulaagu, Senator Etok fotnoo ko ƴattaade sabu e hitaande 2008, Senaa Naajeeriya holliri tan ko golloraade balɗe 90, o jaɓi tan ko balɗe 8 e nder 120 kuule ɗe ɓe ndokki..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200810080423.html|title=Military in the Niger Delta|work=This Day|date=7 October 2008|access-date=2009-09-22|via=[[allAfrica]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://businessworldng.com/web/articles/575/1/AIbom-Rivers-in-Fresh-Battle-over-NDDCs-Top-Position/Page1.html|title=A/Ibom, Rivers in Fresh Battle over NDDC's Top Position|date=2 July 2009|work=BusinessWorld|access-date=2009-09-22}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.themaceonline.com/pub/index.php?view=article&catid=8:latest-news&id=56:environmental-managers-to-get-council&format=pdf|title=Environmental Managers To Get Council|publisher=The Mace (National Assembly)|date=11 May 2009|access-date=2009-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717011801/https://www.themaceonline.com/pub/index.php?view=article&catid=8:latest-news&id=56:environmental-managers-to-get-council&format=pdf|archive-date=17 July 2011|url-status=dead}}</ref> Etok hollitii wonde ƴettugol sariyaaji ina leeltini sabu ko golle laaɓtuɗe, jowitiiɗe e geɗe keewɗe. Kono Etok teskiima wonde senaa oo ƴettii 199 kuulal e nder duuɓi 10 tuggi 1999 haa 2009, o wiyi jaaynooɓe ɓee wonde suudu toowndu nduu waɗii « ko moƴƴi no feewi e nder duuɓi 10 ». O toɗɗaa ko tergal e Goomu Senaa ngam njulaagu, ngu Joel Danlami Ikenya ardii, ngu e hitaande 2009 etinooma ƴettude kuulal ngal Diisnondiral ciimtol kaalis. E lewru sulyee 2009, eɓɓaande nde senateer Bassey Ewa-Henshaw e woɗɓe ndarni ngam doole innde ardiiɓe bankeeji ɗi ngalaa ɗo tuugii, tawi ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ñamaale ndernderiije ko faati e N94.<ref>{{cite magazine|url=http://www.africanexecutive.com/modules/magazine/sections.php?magazine=211&sections=5|title=Should Nigeria's Senate be Shown the Door?|magazine=[[The African Executive]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20090120211923/http://africanexecutive.com/modules/magazine/sections.php?magazine=211&sections=5|archive-date=20 January 2009|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://businessdayonline.com/?option=com_content&view=article&id=3107:senate-passes-199-bills-in-10-years&catid=85:national&Itemid=340|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022506/http://businessdayonline.com/?option=com_content&view=article&id=3107:senate-passes-199-bills-in-10-years&catid=85:national&Itemid=340|url-status=dead|archive-date=5 March 2016|title=Senate passes 199 bills in 10 years|date=9 June 2009|work=[[Business Day (Nigeria)|Business Day]]|access-date=2009-09-22}}</ref> 4bn kaalis gollorɗe laamu. Senator Etok hollitii wonde o wonnoo ko e batu caggal leydi e oon sahaa, o anndaa ko waɗi. Etok suɓaama fahin dow laylaytol PDP ngam laataago senator Akwa Ibom North West nder lewru Abriil 2011.<ref>{{cite web|url=http://dailytimes.com.ng/article/pdp-sweeps-akwa-ibom|title=PDP sweeps Akwa-Ibom|date=11 April 2011|work=Daily Times|last=Chidiogo|first=Emmanuel|access-date=2011-04-21|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110814062627/http://dailytimes.com.ng/article/pdp-sweeps-akwa-ibom|archive-date=14 August 2011}}</ref> O heɓi 383,607 woote ngam o foola kanndidaajo Action Congress (ACN), Joe Ukpong, mo heɓi 11,827 woote. == Himobe== c5e8s721jcgcjpnzrdkd2mdqsmul7be Bassey Ewa-Henshaw 0 43421 181420 2026-08-06T10:03:02Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Bassey Ewa-Henshaw listenR ko siyaasaajo Naajeeriya, o suɓaama senaajo diiwal Cross River South River nder hitaande 2003, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2007. Ɓawo Bassey Ewa-Henshaw jibinaa ko ñalnde 4 mee 1943. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Oron, to diiwaan Akwa Ibom, e hitaande 1957 - 1961. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde New York (1968–1974), o heɓi B.Sc. e M.Sc. e nder njulaagu. O golliima e banke Chase Manhattan e Citibank, o wo..." 181420 wikitext text/x-wiki Bassey Ewa-Henshaw listenR ko siyaasaajo Naajeeriya, o suɓaama senaajo diiwal Cross River South River nder hitaande 2003, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2007. Ɓawo Bassey Ewa-Henshaw jibinaa ko ñalnde 4 mee 1943. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Oron, to diiwaan Akwa Ibom, e hitaande 1957 - 1961. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde New York (1968–1974), o heɓi B.Sc. e M.Sc. e nder njulaagu. O golliima e banke Chase Manhattan e Citibank, o wonti gardiiɗo gadano e nder leydi ndii e nder hitaande 1984.Golle goɗɗe laamu hade makko daranaade woote senaa ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde petroŋ leydi Nijeer (NNPC), Ecobank Kodduwaar e tergal diiso duɗal jaaɓi haaɗtirde Iba. Golle Senaa Guwerneer Cross River hono Donald Duke ina jokki e wallitde Bassey Ewa Henshaw e wooteeji 2003. Bassey Ewa-Henshaw, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) ngam lomtaade diiwaan senaateeruuji Cross River Sud, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. O gollotoo ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare hakkunde leyɗeele, ƴellitaare hakkunde leyɗeele Teritorium Laamorde, Golle, Golle & Ƴellitaare e Ngalu Ndiyam. Ko adii nde o suɓetee, e lewru desaambar 2002, Henshaw wiyiino e kuulal diisnondiral hakkunde leydi e geec wonde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina foti jogaade daliilu laaɓtuɗo ngam salaade siynude kuulal ngal. E lewru oktoobar 2004, Bassey Ewa-Henshaw hollitii ciimtol ummoraade e Goomu Senaa toppitiingu golle, golle e ƴellitaare, yeewtidii e seppooji baawɗi waɗeede jowitiiɗi e ɓeydagol cogguuli petroŋ. O teskiima wonde naatgol ina hatojini sabu refineeriiji zi ina njokki e les njiimaandi mum en sabu ŋakkeende nguura e geɗe goɗɗe, kono hay so tawii ko e mbaadi timmundi, yaltugol refineeriiji ɗii maa won miliyoŋaaji 18 liiteer ñalawma kala tawi noon ɗaɓɓaande ngenndiire ndee ko 30 miliyoŋ liiteer. E lewru suwee 2008, Senaa yamirii hanki wiɗto woɗngo ngam haɗde eɓɓaande Escravos GTL to Delta Niiseer sabu ɓeydagol coodguuli. Henshaw ina wallitnoo eɓɓaande ndee, ina ɗaɓɓi yaajnude wiɗto ngoo e eɓɓaaɗe gaas goɗɗe, eɓɓaande nde jaɓaaka. E nder limngal hakkundeere senateeruuji Naajeeriya yaltini e ñalnde heen, jaaynde ndee hollitii wonde Bassey Henshaw ina wallita e ballal kaalis Naajeeriya ngam ƴellitde yontaaji garooji, kuulal 2008, kuulal 2008, kuulal petroŋ (waylugol) kuulal petroŋ (waylugol) kuulal A2008. Bill 2008 e kuulal kuuɓtodinngal Bill Asaambele ngenndi. O walli, o wondi e mojobere keewnde, haa teeŋti noon e sahaa nde Halliburton ñaawii. Winndannde ndee siftinii darnde makko ko tiiɗnde. Tuugnorgal m4smm09i2bitiylxr1l6tv1ayzl8nfm 181421 181420 2026-08-06T10:03:28Z Ilya Discuss 10103 181421 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Bassey Ewa-Henshaw listenR ko siyaasaajo Naajeeriya, o suɓaama senaajo diiwal Cross River South River nder hitaande 2003, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2007. Ɓawo Bassey Ewa-Henshaw jibinaa ko ñalnde 4 mee 1943. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Oron, to diiwaan Akwa Ibom, e hitaande 1957 - 1961. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde New York (1968–1974), o heɓi B.Sc. e M.Sc. e nder njulaagu. O golliima e banke Chase Manhattan e Citibank, o wonti gardiiɗo gadano e nder leydi ndii e nder hitaande 1984.Golle goɗɗe laamu hade makko daranaade woote senaa ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde petroŋ leydi Nijeer (NNPC), Ecobank Kodduwaar e tergal diiso duɗal jaaɓi haaɗtirde Iba. Golle Senaa Guwerneer Cross River hono Donald Duke ina jokki e wallitde Bassey Ewa Henshaw e wooteeji 2003. Bassey Ewa-Henshaw, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) ngam lomtaade diiwaan senaateeruuji Cross River Sud, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. O gollotoo ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare hakkunde leyɗeele, ƴellitaare hakkunde leyɗeele Teritorium Laamorde, Golle, Golle & Ƴellitaare e Ngalu Ndiyam. Ko adii nde o suɓetee, e lewru desaambar 2002, Henshaw wiyiino e kuulal diisnondiral hakkunde leydi e geec wonde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina foti jogaade daliilu laaɓtuɗo ngam salaade siynude kuulal ngal. E lewru oktoobar 2004, Bassey Ewa-Henshaw hollitii ciimtol ummoraade e Goomu Senaa toppitiingu golle, golle e ƴellitaare, yeewtidii e seppooji baawɗi waɗeede jowitiiɗi e ɓeydagol cogguuli petroŋ. O teskiima wonde naatgol ina hatojini sabu refineeriiji zi ina njokki e les njiimaandi mum en sabu ŋakkeende nguura e geɗe goɗɗe, kono hay so tawii ko e mbaadi timmundi, yaltugol refineeriiji ɗii maa won miliyoŋaaji 18 liiteer ñalawma kala tawi noon ɗaɓɓaande ngenndiire ndee ko 30 miliyoŋ liiteer. E lewru suwee 2008, Senaa yamirii hanki wiɗto woɗngo ngam haɗde eɓɓaande Escravos GTL to Delta Niiseer sabu ɓeydagol coodguuli. Henshaw ina wallitnoo eɓɓaande ndee, ina ɗaɓɓi yaajnude wiɗto ngoo e eɓɓaaɗe gaas goɗɗe, eɓɓaande nde jaɓaaka. E nder limngal hakkundeere senateeruuji Naajeeriya yaltini e ñalnde heen, jaaynde ndee hollitii wonde Bassey Henshaw ina wallita e ballal kaalis Naajeeriya ngam ƴellitde yontaaji garooji, kuulal 2008, kuulal 2008, kuulal petroŋ (waylugol) kuulal petroŋ (waylugol) kuulal A2008. Bill 2008 e kuulal kuuɓtodinngal Bill Asaambele ngenndi. O walli, o wondi e mojobere keewnde, haa teeŋti noon e sahaa nde Halliburton ñaawii. Winndannde ndee siftinii darnde makko ko tiiɗnde. Tuugnorgal 0hf9knk9e753x058y2rdu62173knx8l 181422 181421 2026-08-06T10:05:18Z Ilya Discuss 10103 181422 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Ewa-Henshaw listenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o suɓaama senaajo diiwal Cross River South River nder hitaande 2003, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2007. Ɓawo Bassey Ewa-Henshaw jibinaa ko ñalnde 4 mee 1943. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Oron, to diiwaan Akwa Ibom, e hitaande 1957 - 1961. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde New York (1968–1974), o heɓi B.Sc. e M.Sc. e nder njulaagu. O golliima e banke Chase Manhattan e Citibank, o wonti gardiiɗo gadano e nder leydi ndii e nder hitaande 1984. == Golle goɗɗe == laamu hade makko daranaade woote senaa ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde petroŋ leydi Nijeer (NNPC), Ecobank Kodduwaar e tergal diiso duɗal jaaɓi haaɗtirde Iba. Golle Senaa Guwerneer Cross River hono Donald Duke ina jokki e wallitde Bassey Ewa Henshaw e wooteeji 2003. Bassey Ewa-Henshaw, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) ngam lomtaade diiwaan senaateeruuji Cross River Sud, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. O gollotoo ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare hakkunde leyɗeele, ƴellitaare hakkunde leyɗeele Teritorium Laamorde, Golle, Golle & Ƴellitaare e Ngalu Ndiyam. Ko adii nde o suɓetee, e lewru desaambar 2002, Henshaw wiyiino e kuulal diisnondiral hakkunde leydi e geec wonde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina foti jogaade daliilu laaɓtuɗo ngam salaade siynude kuulal ngal. E lewru oktoobar 2004, Bassey Ewa-Henshaw hollitii ciimtol ummoraade e Goomu Senaa toppitiingu golle, golle e ƴellitaare, yeewtidii e seppooji baawɗi waɗeede jowitiiɗi e ɓeydagol cogguuli petroŋ. O teskiima wonde naatgol ina hatojini sabu refineeriiji zi ina njokki e les njiimaandi mum en sabu ŋakkeende nguura e geɗe goɗɗe, kono hay so tawii ko e mbaadi timmundi, yaltugol refineeriiji ɗii maa won miliyoŋaaji 18 liiteer ñalawma kala tawi noon ɗaɓɓaande ngenndiire ndee ko 30 miliyoŋ liiteer. E lewru suwee 2008, Senaa yamirii hanki wiɗto woɗngo ngam haɗde eɓɓaande Escravos GTL to Delta Niiseer sabu ɓeydagol coodguuli. Henshaw ina wallitnoo eɓɓaande ndee, ina ɗaɓɓi yaajnude wiɗto ngoo e eɓɓaaɗe gaas goɗɗe, eɓɓaande nde jaɓaaka. E nder limngal hakkundeere senateeruuji Naajeeriya yaltini e ñalnde heen, jaaynde ndee hollitii wonde Bassey Henshaw ina wallita e ballal kaalis Naajeeriya ngam ƴellitde yontaaji garooji, kuulal 2008, kuulal 2008, kuulal petroŋ (waylugol) kuulal petroŋ (waylugol) kuulal A2008. Bill 2008 e kuulal kuuɓtodinngal Bill Asaambele ngenndi. O walli, o wondi e mojobere keewnde, haa teeŋti noon e sahaa nde Halliburton ñaawii. Winndannde ndee siftinii darnde makko ko tiiɗnde. == Tuugnorgal == 6to4bjz3z7do3f6uudxwb08fk31wqvn 181423 181422 2026-08-06T10:06:07Z Ilya Discuss 10103 181423 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Ewa-Henshaw listenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o suɓaama senaajo diiwal Cross River South River nder hitaande 2003, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2007. Ɓawo Bassey Ewa-Henshaw jibinaa ko ñalnde 4 mee 1943..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=40&page=1&state=11|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175529/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=40&page=1&state=11|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Bassey Ewa-Henshaw|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-21}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Oron, to diiwaan Akwa Ibom, e hitaande 1957 - 1961. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde New York (1968–1974), o heɓi B.Sc. e M.Sc. e nder njulaagu. O golliima e banke Chase Manhattan e Citibank, o wonti gardiiɗo gadano e nder leydi ndii e nder hitaande 1984. == Golle goɗɗe == laamu hade makko daranaade woote senaa ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde petroŋ leydi Nijeer (NNPC), Ecobank Kodduwaar e tergal diiso duɗal jaaɓi haaɗtirde Iba. Golle Senaa Guwerneer Cross River hono Donald Duke ina jokki e wallitde Bassey Ewa Henshaw e wooteeji 2003. Bassey Ewa-Henshaw, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) ngam lomtaade diiwaan senaateeruuji Cross River Sud, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. O gollotoo ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare hakkunde leyɗeele, ƴellitaare hakkunde leyɗeele Teritorium Laamorde, Golle, Golle & Ƴellitaare e Ngalu Ndiyam. Ko adii nde o suɓetee, e lewru desaambar 2002, Henshaw wiyiino e kuulal diisnondiral hakkunde leydi e geec wonde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina foti jogaade daliilu laaɓtuɗo ngam salaade siynude kuulal ngal. E lewru oktoobar 2004, Bassey Ewa-Henshaw hollitii ciimtol ummoraade e Goomu Senaa toppitiingu golle, golle e ƴellitaare, yeewtidii e seppooji baawɗi waɗeede jowitiiɗi e ɓeydagol cogguuli petroŋ. O teskiima wonde naatgol ina hatojini sabu refineeriiji zi ina njokki e les njiimaandi mum en sabu ŋakkeende nguura e geɗe goɗɗe, kono hay so tawii ko e mbaadi timmundi, yaltugol refineeriiji ɗii maa won miliyoŋaaji 18 liiteer ñalawma kala tawi noon ɗaɓɓaande ngenndiire ndee ko 30 miliyoŋ liiteer. E lewru suwee 2008, Senaa yamirii hanki wiɗto woɗngo ngam haɗde eɓɓaande Escravos GTL to Delta Niiseer sabu ɓeydagol coodguuli. Henshaw ina wallitnoo eɓɓaande ndee, ina ɗaɓɓi yaajnude wiɗto ngoo e eɓɓaaɗe gaas goɗɗe, eɓɓaande nde jaɓaaka. E nder limngal hakkundeere senateeruuji Naajeeriya yaltini e ñalnde heen, jaaynde ndee hollitii wonde Bassey Henshaw ina wallita e ballal kaalis Naajeeriya ngam ƴellitde yontaaji garooji, kuulal 2008, kuulal 2008, kuulal petroŋ (waylugol) kuulal petroŋ (waylugol) kuulal A2008. Bill 2008 e kuulal kuuɓtodinngal Bill Asaambele ngenndi. O walli, o wondi e mojobere keewnde, haa teeŋti noon e sahaa nde Halliburton ñaawii. Winndannde ndee siftinii darnde makko ko tiiɗnde. == Tuugnorgal == ar1odmr4w7fc8v6glj9kwh67im9ad0p 181424 181423 2026-08-06T10:07:43Z Ilya Discuss 10103 181424 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Ewa-Henshaw listenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o suɓaama senaajo diiwal Cross River South River nder hitaande 2003, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2007. Ɓawo Bassey Ewa-Henshaw jibinaa ko ñalnde 4 mee 1943..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=40&page=1&state=11|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175529/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=40&page=1&state=11|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Bassey Ewa-Henshaw|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-21}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Oron, to diiwaan Akwa Ibom, e hitaande 1957 - 1961. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde New York (1968–1974), o heɓi B.Sc. e M.Sc. e nder njulaagu. O golliima e banke Chase Manhattan e Citibank, o wonti gardiiɗo gadano e nder leydi ndii e nder hitaande 1984.<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.davandyfinance.com/content/board-and-management|title=Board and Management|publisher=Davandy Finance & Securities Ltd|access-date=2009-11-21}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle goɗɗe == laamu hade makko daranaade woote senaa ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde petroŋ leydi Nijeer (NNPC), Ecobank Kodduwaar e tergal diiso duɗal jaaɓi haaɗtirde Iba. Golle Senaa Guwerneer Cross River hono Donald Duke ina jokki e wallitde Bassey Ewa Henshaw e wooteeji 2003. Bassey Ewa-Henshaw, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) ngam lomtaade diiwaan senaateeruuji Cross River Sud, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. O gollotoo ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare hakkunde leyɗeele, ƴellitaare hakkunde leyɗeele Teritorium Laamorde, Golle, Golle & Ƴellitaare e Ngalu Ndiyam. Ko adii nde o suɓetee, e lewru desaambar 2002, Henshaw wiyiino e kuulal diisnondiral hakkunde leydi e geec wonde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina foti jogaade daliilu laaɓtuɗo ngam salaade siynude kuulal ngal. E lewru oktoobar 2004, Bassey Ewa-Henshaw hollitii ciimtol ummoraade e Goomu Senaa toppitiingu golle, golle e ƴellitaare, yeewtidii e seppooji baawɗi waɗeede jowitiiɗi e ɓeydagol cogguuli petroŋ. O teskiima wonde naatgol ina hatojini sabu refineeriiji zi ina njokki e les njiimaandi mum en sabu ŋakkeende nguura e geɗe goɗɗe, kono hay so tawii ko e mbaadi timmundi, yaltugol refineeriiji ɗii maa won miliyoŋaaji 18 liiteer ñalawma kala tawi noon ɗaɓɓaande ngenndiire ndee ko 30 miliyoŋ liiteer. E lewru suwee 2008, Senaa yamirii hanki wiɗto woɗngo ngam haɗde eɓɓaande Escravos GTL to Delta Niiseer sabu ɓeydagol coodguuli. Henshaw ina wallitnoo eɓɓaande ndee, ina ɗaɓɓi yaajnude wiɗto ngoo e eɓɓaaɗe gaas goɗɗe, eɓɓaande nde jaɓaaka. E nder limngal hakkundeere senateeruuji Naajeeriya yaltini e ñalnde heen, jaaynde ndee hollitii wonde Bassey Henshaw ina wallita e ballal kaalis Naajeeriya ngam ƴellitde yontaaji garooji, kuulal 2008, kuulal 2008, kuulal petroŋ (waylugol) kuulal petroŋ (waylugol) kuulal A2008. Bill 2008 e kuulal kuuɓtodinngal Bill Asaambele ngenndi. O walli, o wondi e mojobere keewnde, haa teeŋti noon e sahaa nde Halliburton ñaawii. Winndannde ndee siftinii darnde makko ko tiiɗnde. == Tuugnorgal == 5blqq317fdtb1l1tsy4k5mv70ww0o71 181425 181424 2026-08-06T10:09:01Z Ilya Discuss 10103 181425 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Ewa-Henshaw listenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o suɓaama senaajo diiwal Cross River South River nder hitaande 2003, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2007. Ɓawo Bassey Ewa-Henshaw jibinaa ko ñalnde 4 mee 1943..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=40&page=1&state=11|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175529/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=40&page=1&state=11|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Bassey Ewa-Henshaw|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-21}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Oron, to diiwaan Akwa Ibom, e hitaande 1957 - 1961. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde New York (1968–1974), o heɓi B.Sc. e M.Sc. e nder njulaagu. O golliima e banke Chase Manhattan e Citibank, o wonti gardiiɗo gadano e nder leydi ndii e nder hitaande 1984.<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.davandyfinance.com/content/board-and-management|title=Board and Management|publisher=Davandy Finance & Securities Ltd|access-date=2009-11-21}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle goɗɗe == laamu hade makko daranaade woote senaa ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde petroŋ leydi Nijeer (NNPC), Ecobank Kodduwaar e tergal diiso duɗal jaaɓi haaɗtirde Iba. Golle Senaa Guwerneer Cross River hono Donald Duke ina jokki e wallitde Bassey Ewa Henshaw e wooteeji 2003. Bassey Ewa-Henshaw, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) ngam lomtaade diiwaan senaateeruuji Cross River Sud, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-22457311_ITM|title=Who Leads the Efiks: Duke Or Ani?|date=February 16, 2003|publisher=Vanguard (Nigeria) - AAGM)|author=Nkeiru Eche|access-date=2009-11-21}}</ref>.<ref name="nassnig3" /> O gollotoo ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare hakkunde leyɗeele, ƴellitaare hakkunde leyɗeele Teritorium Laamorde, Golle, Golle & Ƴellitaare e Ngalu Ndiyam. Ko adii nde o suɓetee, e lewru desaambar 2002, Henshaw wiyiino e kuulal diisnondiral hakkunde leydi e geec wonde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina foti jogaade daliilu laaɓtuɗo ngam salaade siynude kuulal ngal. E lewru oktoobar 2004, Bassey Ewa-Henshaw hollitii ciimtol ummoraade e Goomu Senaa toppitiingu golle, golle e ƴellitaare, yeewtidii e seppooji baawɗi waɗeede jowitiiɗi e ɓeydagol cogguuli petroŋ. O teskiima wonde naatgol ina hatojini sabu refineeriiji zi ina njokki e les njiimaandi mum en sabu ŋakkeende nguura e geɗe goɗɗe, kono hay so tawii ko e mbaadi timmundi, yaltugol refineeriiji ɗii maa won miliyoŋaaji 18 liiteer ñalawma kala tawi noon ɗaɓɓaande ngenndiire ndee ko 30 miliyoŋ liiteer. E lewru suwee 2008, Senaa yamirii hanki wiɗto woɗngo ngam haɗde eɓɓaande Escravos GTL to Delta Niiseer sabu ɓeydagol coodguuli. Henshaw ina wallitnoo eɓɓaande ndee, ina ɗaɓɓi yaajnude wiɗto ngoo e eɓɓaaɗe gaas goɗɗe, eɓɓaande nde jaɓaaka. E nder limngal hakkundeere senateeruuji Naajeeriya yaltini e ñalnde heen, jaaynde ndee hollitii wonde Bassey Henshaw ina wallita e ballal kaalis Naajeeriya ngam ƴellitde yontaaji garooji, kuulal 2008, kuulal 2008, kuulal petroŋ (waylugol) kuulal petroŋ (waylugol) kuulal A2008. Bill 2008 e kuulal kuuɓtodinngal Bill Asaambele ngenndi. O walli, o wondi e mojobere keewnde, haa teeŋti noon e sahaa nde Halliburton ñaawii. Winndannde ndee siftinii darnde makko ko tiiɗnde. == Tuugnorgal == dvnjixxrxb50hh1j5sihcfanv9i976x 181426 181425 2026-08-06T10:09:58Z Ilya Discuss 10103 181426 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Ewa-Henshaw listenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o suɓaama senaajo diiwal Cross River South River nder hitaande 2003, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2007. Ɓawo Bassey Ewa-Henshaw jibinaa ko ñalnde 4 mee 1943..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=40&page=1&state=11|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175529/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=40&page=1&state=11|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Bassey Ewa-Henshaw|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-21}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Oron, to diiwaan Akwa Ibom, e hitaande 1957 - 1961. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde New York (1968–1974), o heɓi B.Sc. e M.Sc. e nder njulaagu. O golliima e banke Chase Manhattan e Citibank, o wonti gardiiɗo gadano e nder leydi ndii e nder hitaande 1984.<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.davandyfinance.com/content/board-and-management|title=Board and Management|publisher=Davandy Finance & Securities Ltd|access-date=2009-11-21}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle goɗɗe == laamu hade makko daranaade woote senaa ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde petroŋ leydi Nijeer (NNPC), Ecobank Kodduwaar e tergal diiso duɗal jaaɓi haaɗtirde Iba. Golle Senaa Guwerneer Cross River hono Donald Duke ina jokki e wallitde Bassey Ewa Henshaw e wooteeji 2003. Bassey Ewa-Henshaw, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) ngam lomtaade diiwaan senaateeruuji Cross River Sud, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-22457311_ITM|title=Who Leads the Efiks: Duke Or Ani?|date=February 16, 2003|publisher=Vanguard (Nigeria) - AAGM)|author=Nkeiru Eche|access-date=2009-11-21}}</ref>.<ref name="nassnig3" /> O gollotoo ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare hakkunde leyɗeele, ƴellitaare hakkunde leyɗeele Teritorium Laamorde, Golle, Golle & Ƴellitaare e Ngalu Ndiyam. Ko adii nde o suɓetee, e lewru desaambar 2002, Henshaw wiyiino e kuulal diisnondiral hakkunde leydi e geec wonde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina foti jogaade daliilu laaɓtuɗo ngam salaade siynude kuulal ngal..<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200806260249.html|publisher=Leadership (Abuja)|title=Senate Probes N69.2bn Escravos Gas Project|author=Andrew Oota|date=26 June 2008|access-date=2009-11-02}}</ref> E lewru oktoobar 2004, Bassey Ewa-Henshaw hollitii ciimtol ummoraade e Goomu Senaa toppitiingu golle, golle e ƴellitaare, yeewtidii e seppooji baawɗi waɗeede jowitiiɗi e ɓeydagol cogguuli petroŋ. O teskiima wonde naatgol ina hatojini sabu refineeriiji zi ina njokki e les njiimaandi mum en sabu ŋakkeende nguura e geɗe goɗɗe, kono hay so tawii ko e mbaadi timmundi, yaltugol refineeriiji ɗii maa won miliyoŋaaji 18 liiteer ñalawma kala tawi noon ɗaɓɓaande ngenndiire ndee ko 30 miliyoŋ liiteer. E lewru suwee 2008, Senaa yamirii hanki wiɗto woɗngo ngam haɗde eɓɓaande Escravos GTL to Delta Niiseer sabu ɓeydagol coodguuli. Henshaw ina wallitnoo eɓɓaande ndee, ina ɗaɓɓi yaajnude wiɗto ngoo e eɓɓaaɗe gaas goɗɗe, eɓɓaande nde jaɓaaka. E nder limngal hakkundeere senateeruuji Naajeeriya yaltini e ñalnde heen, jaaynde ndee hollitii wonde Bassey Henshaw ina wallita e ballal kaalis Naajeeriya ngam ƴellitde yontaaji garooji, kuulal 2008, kuulal 2008, kuulal petroŋ (waylugol) kuulal petroŋ (waylugol) kuulal A2008. Bill 2008 e kuulal kuuɓtodinngal Bill Asaambele ngenndi. O walli, o wondi e mojobere keewnde, haa teeŋti noon e sahaa nde Halliburton ñaawii. Winndannde ndee siftinii darnde makko ko tiiɗnde. == Tuugnorgal == cz9vu8qqwm2dzrypx08g3zcsb23emi6 181427 181426 2026-08-06T10:10:51Z Ilya Discuss 10103 181427 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Ewa-Henshaw listenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o suɓaama senaajo diiwal Cross River South River nder hitaande 2003, nden o suɓaama kadi nder hitaande 2007. Ɓawo Bassey Ewa-Henshaw jibinaa ko ñalnde 4 mee 1943..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=40&page=1&state=11|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303175529/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=40&page=1&state=11|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|title=Sen. Bassey Ewa-Henshaw|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-11-21}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Oron, to diiwaan Akwa Ibom, e hitaande 1957 - 1961. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde New York (1968–1974), o heɓi B.Sc. e M.Sc. e nder njulaagu. O golliima e banke Chase Manhattan e Citibank, o wonti gardiiɗo gadano e nder leydi ndii e nder hitaande 1984.<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.davandyfinance.com/content/board-and-management|title=Board and Management|publisher=Davandy Finance & Securities Ltd|access-date=2009-11-21}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle goɗɗe == laamu hade makko daranaade woote senaa ina jeyaa heen gardiiɗo, fedde petroŋ leydi Nijeer (NNPC), Ecobank Kodduwaar e tergal diiso duɗal jaaɓi haaɗtirde Iba. Golle Senaa Guwerneer Cross River hono Donald Duke ina jokki e wallitde Bassey Ewa Henshaw e wooteeji 2003. Bassey Ewa-Henshaw, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) ngam lomtaade diiwaan senaateeruuji Cross River Sud, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007.<ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-22457311_ITM|title=Who Leads the Efiks: Duke Or Ani?|date=February 16, 2003|publisher=Vanguard (Nigeria) - AAGM)|author=Nkeiru Eche|access-date=2009-11-21}}</ref>.<ref name="nassnig3" /> O gollotoo ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare hakkunde leyɗeele, ƴellitaare hakkunde leyɗeele Teritorium Laamorde, Golle, Golle & Ƴellitaare e Ngalu Ndiyam. Ko adii nde o suɓetee, e lewru desaambar 2002, Henshaw wiyiino e kuulal diisnondiral hakkunde leydi e geec wonde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina foti jogaade daliilu laaɓtuɗo ngam salaade siynude kuulal ngal..<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200806260249.html|publisher=Leadership (Abuja)|title=Senate Probes N69.2bn Escravos Gas Project|author=Andrew Oota|date=26 June 2008|access-date=2009-11-02}}</ref> E lewru oktoobar 2004, Bassey Ewa-Henshaw hollitii ciimtol ummoraade e Goomu Senaa toppitiingu golle, golle e ƴellitaare, yeewtidii e seppooji baawɗi waɗeede jowitiiɗi e ɓeydagol cogguuli petroŋ. O teskiima wonde naatgol ina hatojini sabu refineeriiji zi ina njokki e les njiimaandi mum en sabu ŋakkeende nguura e geɗe goɗɗe, kono hay so tawii ko e mbaadi timmundi, yaltugol refineeriiji ɗii maa won miliyoŋaaji 18 liiteer ñalawma kala tawi noon ɗaɓɓaande ngenndiire ndee ko 30 miliyoŋ liiteer. E lewru suwee 2008, Senaa yamirii hanki wiɗto woɗngo ngam haɗde eɓɓaande Escravos GTL to Delta Niiseer sabu ɓeydagol coodguuli. Henshaw ina wallitnoo eɓɓaande ndee, ina ɗaɓɓi yaajnude wiɗto ngoo e eɓɓaaɗe gaas goɗɗe, eɓɓaande nde jaɓaaka.<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2002/12/30/20021230news36.html|title=Onshore-Offshore: Senatorial Candidate Seeks Truce|author=Amby Uneze|date=2002-12-30|publisher=This Day|access-date=2009-11-21|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20050126084025/http://www.thisdayonline.com/archive/2002/12/30/20021230news36.html|archive-date=2005-01-26}}</ref> E nder limngal hakkundeere senateeruuji Naajeeriya yaltini e ñalnde heen, jaaynde ndee hollitii wonde Bassey Henshaw ina wallita e ballal kaalis Naajeeriya ngam ƴellitde yontaaji garooji, kuulal 2008, kuulal 2008, kuulal petroŋ (waylugol) kuulal petroŋ (waylugol) kuulal A2008. Bill 2008 e kuulal kuuɓtodinngal Bill Asaambele ngenndi. O walli, o wondi e mojobere keewnde, haa teeŋti noon e sahaa nde Halliburton ñaawii. Winndannde ndee siftinii darnde makko ko tiiɗnde. == Tuugnorgal == fav236y0v042g8knc6npblbkhci4rwt Lawrence Ewhrudjakpo 0 43422 181428 2026-08-06T10:12:37Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makk..." 181428 wikitext text/x-wiki Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991. O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009.[6] O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange.[7] Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote. r5qjctvpojzax9j87w98xgeqlfrxwr1 181429 181428 2026-08-06T10:14:45Z Ilya Discuss 10103 181429 wikitext text/x-wiki Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991. O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009.[6] O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange.[7] Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote. Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. Ñalnde 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti. Golle laamu Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson. O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. Tuugnorgal 4bb64p75k0ibcv4vtg1l35jc577b4e5 181430 181429 2026-08-06T10:15:09Z Ilya Discuss 10103 181430 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991. O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009.[6] O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange.[7] Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote. Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. Ñalnde 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti. Golle laamu Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson. O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. Tuugnorgal cfq1yodpo1g0idhnvg5jrepr6f1zv8f 181431 181430 2026-08-06T10:17:20Z Ilya Discuss 10103 181431 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo''' (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991. O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009. O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange. Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote. Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. Ñalnde 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti. == Golle laamu == Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson. O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. == Tuugnorgal == hk95nhhax49psycvd39ymftfjli3quf 181432 181431 2026-08-06T10:19:03Z Ilya Discuss 10103 181432 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo''' (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025.<ref>{{cite news|date=2020-05-16|title=Senator Lawrence Ewhrudjakpo, one of Nigeria's most educated public office holders today|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/lawrence-ewhrudjakpo-nigeria-public-office-holders/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Ewhrudjakpo preaches peace to warring communities|url=https://thenationonlineng.net/ewhrudjakpo-preaches-peace-to-warring-communities/|location=Lagos, Nigeria|last=Utebor|first=Simon|date=2021-01-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/306|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221212927/https://www.nassnig.org/mps/single/306|archive-date=2020-02-21|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://tribuneonlineng.com/bayelsa-inec-declares-seat-of-senator-diri-ewhrudjakpo-vacant/|title=Bayelsa: INEC declares seat of Senator Diri, Ewhrudjakpo vacant|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/11/27/court-orders-arrest-of-senator-ewhrudjakpo/|location=Lagos, Nigeria|title=Court orders arrest of Senator Ewhrudjakpo|last=Odunsi|first=Wale|date=2019-11-27|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991. O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009. O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange. Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote. Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. Ñalnde 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti. == Golle laamu == Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson. O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. == Tuugnorgal == gzrh95yb48gyteqe7bfdl61nfzwdqs8 181433 181432 2026-08-06T10:20:21Z Ilya Discuss 10103 181433 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo''' (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025.<ref>{{cite news|date=2020-05-16|title=Senator Lawrence Ewhrudjakpo, one of Nigeria's most educated public office holders today|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/lawrence-ewhrudjakpo-nigeria-public-office-holders/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Ewhrudjakpo preaches peace to warring communities|url=https://thenationonlineng.net/ewhrudjakpo-preaches-peace-to-warring-communities/|location=Lagos, Nigeria|last=Utebor|first=Simon|date=2021-01-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/306|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221212927/https://www.nassnig.org/mps/single/306|archive-date=2020-02-21|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://tribuneonlineng.com/bayelsa-inec-declares-seat-of-senator-diri-ewhrudjakpo-vacant/|title=Bayelsa: INEC declares seat of Senator Diri, Ewhrudjakpo vacant|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/11/27/court-orders-arrest-of-senator-ewhrudjakpo/|location=Lagos, Nigeria|title=Court orders arrest of Senator Ewhrudjakpo|last=Odunsi|first=Wale|date=2019-11-27|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. <ref>{{cite news|url=https://urhobotoday.com/the-man-lawrence-ewhrudjakpo-bayelsa-deputy-governor-elect/|last=Paul|first=Clement Ovokeroye|title=The Man, Lawrence Ewhrudjakpo, Bayelsa Deputy Governor-Elect|date=2020-02-13|access-date=2024-08-29}}</ref> O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991. O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009. O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange. Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote. Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. Ñalnde 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti. == Golle laamu == Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson. O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. == Tuugnorgal == fsvplb2pqtdccow25ffry467pfvq2sr 181434 181433 2026-08-06T10:21:22Z Ilya Discuss 10103 181434 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo''' (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025.<ref>{{cite news|date=2020-05-16|title=Senator Lawrence Ewhrudjakpo, one of Nigeria's most educated public office holders today|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/lawrence-ewhrudjakpo-nigeria-public-office-holders/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Ewhrudjakpo preaches peace to warring communities|url=https://thenationonlineng.net/ewhrudjakpo-preaches-peace-to-warring-communities/|location=Lagos, Nigeria|last=Utebor|first=Simon|date=2021-01-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/306|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221212927/https://www.nassnig.org/mps/single/306|archive-date=2020-02-21|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://tribuneonlineng.com/bayelsa-inec-declares-seat-of-senator-diri-ewhrudjakpo-vacant/|title=Bayelsa: INEC declares seat of Senator Diri, Ewhrudjakpo vacant|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/11/27/court-orders-arrest-of-senator-ewhrudjakpo/|location=Lagos, Nigeria|title=Court orders arrest of Senator Ewhrudjakpo|last=Odunsi|first=Wale|date=2019-11-27|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. <ref>{{cite news|url=https://urhobotoday.com/the-man-lawrence-ewhrudjakpo-bayelsa-deputy-governor-elect/|last=Paul|first=Clement Ovokeroye|title=The Man, Lawrence Ewhrudjakpo, Bayelsa Deputy Governor-Elect|date=2020-02-13|access-date=2024-08-29}}</ref> O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/dicksons-men-get-pdp-senatorial-slots-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last=Osahon|first=Julius|title=Dickson's men get PDP senatorial slots in Bayelsa|date=2018-10-04|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1224555-election-2019-pdp-wins-2-senate-2-house-seats-apc-takes-1-senate-seat-bayelsa.html|title=2019: How APC, PDP fared in Bayelsa National Assembly election|last=Ibeh|first=Nnenna|date=2019-02-27|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/28/dickson-kicks-as-pdp-wins-two-senate-three-house-seats-in-bayelsa/|title=Dickson Kicks as PDP Wins Two Senate, Three House Seats in Bayelsa|date=2019-02-28|access-date=2024-08-29|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/pdp-wins-two-senatorial-three-house-of-representatives-seats-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last1=Osahon|first1=Julius|last2=Fagbemi|first2=Abiodun|last3=Oyewole|first3=Rauf|last4=Idris|first4=Ahmadu Baba|title=PDP wins two senatorial, three House of Representatives seats in Bayelsa|date=2019-03-01|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009. O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange. Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote. Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. Ñalnde 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti. == Golle laamu == Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson. O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. == Tuugnorgal == m91pvhd13po49ulqe5jroq11t3bota3 181435 181434 2026-08-06T10:22:16Z Ilya Discuss 10103 181435 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo''' (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025.<ref>{{cite news|date=2020-05-16|title=Senator Lawrence Ewhrudjakpo, one of Nigeria's most educated public office holders today|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/lawrence-ewhrudjakpo-nigeria-public-office-holders/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Ewhrudjakpo preaches peace to warring communities|url=https://thenationonlineng.net/ewhrudjakpo-preaches-peace-to-warring-communities/|location=Lagos, Nigeria|last=Utebor|first=Simon|date=2021-01-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/306|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221212927/https://www.nassnig.org/mps/single/306|archive-date=2020-02-21|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://tribuneonlineng.com/bayelsa-inec-declares-seat-of-senator-diri-ewhrudjakpo-vacant/|title=Bayelsa: INEC declares seat of Senator Diri, Ewhrudjakpo vacant|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/11/27/court-orders-arrest-of-senator-ewhrudjakpo/|location=Lagos, Nigeria|title=Court orders arrest of Senator Ewhrudjakpo|last=Odunsi|first=Wale|date=2019-11-27|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. <ref>{{cite news|url=https://urhobotoday.com/the-man-lawrence-ewhrudjakpo-bayelsa-deputy-governor-elect/|last=Paul|first=Clement Ovokeroye|title=The Man, Lawrence Ewhrudjakpo, Bayelsa Deputy Governor-Elect|date=2020-02-13|access-date=2024-08-29}}</ref> O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/dicksons-men-get-pdp-senatorial-slots-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last=Osahon|first=Julius|title=Dickson's men get PDP senatorial slots in Bayelsa|date=2018-10-04|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1224555-election-2019-pdp-wins-2-senate-2-house-seats-apc-takes-1-senate-seat-bayelsa.html|title=2019: How APC, PDP fared in Bayelsa National Assembly election|last=Ibeh|first=Nnenna|date=2019-02-27|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/28/dickson-kicks-as-pdp-wins-two-senate-three-house-seats-in-bayelsa/|title=Dickson Kicks as PDP Wins Two Senate, Three House Seats in Bayelsa|date=2019-02-28|access-date=2024-08-29|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/pdp-wins-two-senatorial-three-house-of-representatives-seats-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last1=Osahon|first1=Julius|last2=Fagbemi|first2=Abiodun|last3=Oyewole|first3=Rauf|last4=Idris|first4=Ahmadu Baba|title=PDP wins two senatorial, three House of Representatives seats in Bayelsa|date=2019-03-01|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009.<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/apc-dislodges-pdp-in-bayelsa-wins-governorship-election/|title=APC dislodges PDP in Bayelsa, wins governorship election|date=2019-11-18|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://premiumtimesng.com/news/headlines/363492-bayelsadecides-live-updates-official-results-from-polling-units-wards.html|title=BayelsaDecides (LIVE UPDATES): Official results from Polling Units, Wards|last1=Ukpong|first1=Cletus|last2=Onyeji|first2=Ebuka|date=2019-11-16|access-date=2024-08-29}}</ref> O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange. Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote. Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. Ñalnde 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti. == Golle laamu == Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson. O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. == Tuugnorgal == jq1g93gk64eask3sqd9szymkdkntp8c 181436 181435 2026-08-06T10:23:05Z Ilya Discuss 10103 181436 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo''' (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025.<ref>{{cite news|date=2020-05-16|title=Senator Lawrence Ewhrudjakpo, one of Nigeria's most educated public office holders today|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/lawrence-ewhrudjakpo-nigeria-public-office-holders/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Ewhrudjakpo preaches peace to warring communities|url=https://thenationonlineng.net/ewhrudjakpo-preaches-peace-to-warring-communities/|location=Lagos, Nigeria|last=Utebor|first=Simon|date=2021-01-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/306|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221212927/https://www.nassnig.org/mps/single/306|archive-date=2020-02-21|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://tribuneonlineng.com/bayelsa-inec-declares-seat-of-senator-diri-ewhrudjakpo-vacant/|title=Bayelsa: INEC declares seat of Senator Diri, Ewhrudjakpo vacant|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/11/27/court-orders-arrest-of-senator-ewhrudjakpo/|location=Lagos, Nigeria|title=Court orders arrest of Senator Ewhrudjakpo|last=Odunsi|first=Wale|date=2019-11-27|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. <ref>{{cite news|url=https://urhobotoday.com/the-man-lawrence-ewhrudjakpo-bayelsa-deputy-governor-elect/|last=Paul|first=Clement Ovokeroye|title=The Man, Lawrence Ewhrudjakpo, Bayelsa Deputy Governor-Elect|date=2020-02-13|access-date=2024-08-29}}</ref> O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/dicksons-men-get-pdp-senatorial-slots-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last=Osahon|first=Julius|title=Dickson's men get PDP senatorial slots in Bayelsa|date=2018-10-04|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1224555-election-2019-pdp-wins-2-senate-2-house-seats-apc-takes-1-senate-seat-bayelsa.html|title=2019: How APC, PDP fared in Bayelsa National Assembly election|last=Ibeh|first=Nnenna|date=2019-02-27|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/28/dickson-kicks-as-pdp-wins-two-senate-three-house-seats-in-bayelsa/|title=Dickson Kicks as PDP Wins Two Senate, Three House Seats in Bayelsa|date=2019-02-28|access-date=2024-08-29|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/pdp-wins-two-senatorial-three-house-of-representatives-seats-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last1=Osahon|first1=Julius|last2=Fagbemi|first2=Abiodun|last3=Oyewole|first3=Rauf|last4=Idris|first4=Ahmadu Baba|title=PDP wins two senatorial, three House of Representatives seats in Bayelsa|date=2019-03-01|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009.<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/apc-dislodges-pdp-in-bayelsa-wins-governorship-election/|title=APC dislodges PDP in Bayelsa, wins governorship election|date=2019-11-18|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://premiumtimesng.com/news/headlines/363492-bayelsadecides-live-updates-official-results-from-polling-units-wards.html|title=BayelsaDecides (LIVE UPDATES): Official results from Polling Units, Wards|last1=Ukpong|first1=Cletus|last2=Onyeji|first2=Ebuka|date=2019-11-16|access-date=2024-08-29}}</ref> O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange..<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/rant-here-supreme-courts-verdict-on-bayelsa-state-gov-election/|title=Rant Here: Supreme Court's verdict on Bayelsa State gov election|last=Kareem|first=Toluwalope|date=2020-02-22|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite web|date=2020-02-14|access-date=2024-08-29|url=https://www.channelstv.com/2020/02/14/inec-releases-new-bayelsa-governorship-election-result-excludes-apc/|title=INEC Releases New Bayelsa Governorship Election Result, Excludes APC|last=Ajibola|first=Akinola}}</ref> Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote. Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. Ñalnde 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti. == Golle laamu == Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson. O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. == Tuugnorgal == 0wnr5v9yahranf6cctzbfe6vl8anj2y 181437 181436 2026-08-06T10:24:05Z Ilya Discuss 10103 181437 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo''' (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025.<ref>{{cite news|date=2020-05-16|title=Senator Lawrence Ewhrudjakpo, one of Nigeria's most educated public office holders today|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/lawrence-ewhrudjakpo-nigeria-public-office-holders/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Ewhrudjakpo preaches peace to warring communities|url=https://thenationonlineng.net/ewhrudjakpo-preaches-peace-to-warring-communities/|location=Lagos, Nigeria|last=Utebor|first=Simon|date=2021-01-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/306|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221212927/https://www.nassnig.org/mps/single/306|archive-date=2020-02-21|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://tribuneonlineng.com/bayelsa-inec-declares-seat-of-senator-diri-ewhrudjakpo-vacant/|title=Bayelsa: INEC declares seat of Senator Diri, Ewhrudjakpo vacant|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/11/27/court-orders-arrest-of-senator-ewhrudjakpo/|location=Lagos, Nigeria|title=Court orders arrest of Senator Ewhrudjakpo|last=Odunsi|first=Wale|date=2019-11-27|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. <ref>{{cite news|url=https://urhobotoday.com/the-man-lawrence-ewhrudjakpo-bayelsa-deputy-governor-elect/|last=Paul|first=Clement Ovokeroye|title=The Man, Lawrence Ewhrudjakpo, Bayelsa Deputy Governor-Elect|date=2020-02-13|access-date=2024-08-29}}</ref> O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/dicksons-men-get-pdp-senatorial-slots-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last=Osahon|first=Julius|title=Dickson's men get PDP senatorial slots in Bayelsa|date=2018-10-04|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1224555-election-2019-pdp-wins-2-senate-2-house-seats-apc-takes-1-senate-seat-bayelsa.html|title=2019: How APC, PDP fared in Bayelsa National Assembly election|last=Ibeh|first=Nnenna|date=2019-02-27|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/28/dickson-kicks-as-pdp-wins-two-senate-three-house-seats-in-bayelsa/|title=Dickson Kicks as PDP Wins Two Senate, Three House Seats in Bayelsa|date=2019-02-28|access-date=2024-08-29|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/pdp-wins-two-senatorial-three-house-of-representatives-seats-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last1=Osahon|first1=Julius|last2=Fagbemi|first2=Abiodun|last3=Oyewole|first3=Rauf|last4=Idris|first4=Ahmadu Baba|title=PDP wins two senatorial, three House of Representatives seats in Bayelsa|date=2019-03-01|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009.<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/apc-dislodges-pdp-in-bayelsa-wins-governorship-election/|title=APC dislodges PDP in Bayelsa, wins governorship election|date=2019-11-18|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://premiumtimesng.com/news/headlines/363492-bayelsadecides-live-updates-official-results-from-polling-units-wards.html|title=BayelsaDecides (LIVE UPDATES): Official results from Polling Units, Wards|last1=Ukpong|first1=Cletus|last2=Onyeji|first2=Ebuka|date=2019-11-16|access-date=2024-08-29}}</ref> O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange..<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/rant-here-supreme-courts-verdict-on-bayelsa-state-gov-election/|title=Rant Here: Supreme Court's verdict on Bayelsa State gov election|last=Kareem|first=Toluwalope|date=2020-02-22|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite web|date=2020-02-14|access-date=2024-08-29|url=https://www.channelstv.com/2020/02/14/inec-releases-new-bayelsa-governorship-election-result-excludes-apc/|title=INEC Releases New Bayelsa Governorship Election Result, Excludes APC|last=Ajibola|first=Akinola}}</ref> Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote.<ref>{{cite web|url=https://www.channelstv.com/2020/02/21/court-orders-dss-to-probe-bayelsa-deputy-governor-for-certificate-forgery/|last=Obewho|first=Lucky|title=Court Orders DSS To Probe Bayelsa Deputy Governor For Certificate Forgery|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://punchng.com/certificate-forgery-court-orders-dss-to-probe-bayelsa-deputy-gov/|title=Certificate forgery: Court orders DSS to probe Bayelsa deputy gov|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|last=Adesomoju|first=Ade|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|last=Yahaya|first=Halimah|url=https://premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/378428-alleged-certificate-forgery-court-orders-sss-to-investigate-bayelsa-deputy-governor.html|title=Alleged Certificate Forgery: Court orders SSS to investigate Bayelsa deputy governor}}</ref> Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. Ñalnde 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti. == Golle laamu == Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson. O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. == Tuugnorgal == 4toe9tiqeu6ntzcejhupb254xxo0ylj 181438 181437 2026-08-06T10:25:31Z Ilya Discuss 10103 181438 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo''' (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025.<ref>{{cite news|date=2020-05-16|title=Senator Lawrence Ewhrudjakpo, one of Nigeria's most educated public office holders today|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/lawrence-ewhrudjakpo-nigeria-public-office-holders/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Ewhrudjakpo preaches peace to warring communities|url=https://thenationonlineng.net/ewhrudjakpo-preaches-peace-to-warring-communities/|location=Lagos, Nigeria|last=Utebor|first=Simon|date=2021-01-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/306|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221212927/https://www.nassnig.org/mps/single/306|archive-date=2020-02-21|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://tribuneonlineng.com/bayelsa-inec-declares-seat-of-senator-diri-ewhrudjakpo-vacant/|title=Bayelsa: INEC declares seat of Senator Diri, Ewhrudjakpo vacant|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/11/27/court-orders-arrest-of-senator-ewhrudjakpo/|location=Lagos, Nigeria|title=Court orders arrest of Senator Ewhrudjakpo|last=Odunsi|first=Wale|date=2019-11-27|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. <ref>{{cite news|url=https://urhobotoday.com/the-man-lawrence-ewhrudjakpo-bayelsa-deputy-governor-elect/|last=Paul|first=Clement Ovokeroye|title=The Man, Lawrence Ewhrudjakpo, Bayelsa Deputy Governor-Elect|date=2020-02-13|access-date=2024-08-29}}</ref> O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/dicksons-men-get-pdp-senatorial-slots-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last=Osahon|first=Julius|title=Dickson's men get PDP senatorial slots in Bayelsa|date=2018-10-04|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1224555-election-2019-pdp-wins-2-senate-2-house-seats-apc-takes-1-senate-seat-bayelsa.html|title=2019: How APC, PDP fared in Bayelsa National Assembly election|last=Ibeh|first=Nnenna|date=2019-02-27|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/28/dickson-kicks-as-pdp-wins-two-senate-three-house-seats-in-bayelsa/|title=Dickson Kicks as PDP Wins Two Senate, Three House Seats in Bayelsa|date=2019-02-28|access-date=2024-08-29|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/pdp-wins-two-senatorial-three-house-of-representatives-seats-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last1=Osahon|first1=Julius|last2=Fagbemi|first2=Abiodun|last3=Oyewole|first3=Rauf|last4=Idris|first4=Ahmadu Baba|title=PDP wins two senatorial, three House of Representatives seats in Bayelsa|date=2019-03-01|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009.<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/apc-dislodges-pdp-in-bayelsa-wins-governorship-election/|title=APC dislodges PDP in Bayelsa, wins governorship election|date=2019-11-18|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://premiumtimesng.com/news/headlines/363492-bayelsadecides-live-updates-official-results-from-polling-units-wards.html|title=BayelsaDecides (LIVE UPDATES): Official results from Polling Units, Wards|last1=Ukpong|first1=Cletus|last2=Onyeji|first2=Ebuka|date=2019-11-16|access-date=2024-08-29}}</ref> O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange..<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/rant-here-supreme-courts-verdict-on-bayelsa-state-gov-election/|title=Rant Here: Supreme Court's verdict on Bayelsa State gov election|last=Kareem|first=Toluwalope|date=2020-02-22|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite web|date=2020-02-14|access-date=2024-08-29|url=https://www.channelstv.com/2020/02/14/inec-releases-new-bayelsa-governorship-election-result-excludes-apc/|title=INEC Releases New Bayelsa Governorship Election Result, Excludes APC|last=Ajibola|first=Akinola}}</ref> Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote.<ref>{{cite web|url=https://www.channelstv.com/2020/02/21/court-orders-dss-to-probe-bayelsa-deputy-governor-for-certificate-forgery/|last=Obewho|first=Lucky|title=Court Orders DSS To Probe Bayelsa Deputy Governor For Certificate Forgery|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://punchng.com/certificate-forgery-court-orders-dss-to-probe-bayelsa-deputy-gov/|title=Certificate forgery: Court orders DSS to probe Bayelsa deputy gov|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|last=Adesomoju|first=Ade|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|last=Yahaya|first=Halimah|url=https://premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/378428-alleged-certificate-forgery-court-orders-sss-to-investigate-bayelsa-deputy-governor.html|title=Alleged Certificate Forgery: Court orders SSS to investigate Bayelsa deputy governor}}</ref> Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. <ref>{{Cite news|last=Olusegun|first=Samuel|date=2021-08-12|title=Bayelsa International Airport Records First Flight|url=https://www.thisdaylive.com/2021/08/12/bayelsa-international-airport-records-first-flight/|newspaper=[[This Day]]}}</ref> 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti. == Golle laamu == Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson. O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. == Tuugnorgal == 6lnja0ai5689l91prhgqyuhw22949sv 181439 181438 2026-08-06T10:26:54Z Ilya Discuss 10103 181439 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo''' (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025.<ref>{{cite news|date=2020-05-16|title=Senator Lawrence Ewhrudjakpo, one of Nigeria's most educated public office holders today|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/lawrence-ewhrudjakpo-nigeria-public-office-holders/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Ewhrudjakpo preaches peace to warring communities|url=https://thenationonlineng.net/ewhrudjakpo-preaches-peace-to-warring-communities/|location=Lagos, Nigeria|last=Utebor|first=Simon|date=2021-01-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/306|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221212927/https://www.nassnig.org/mps/single/306|archive-date=2020-02-21|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://tribuneonlineng.com/bayelsa-inec-declares-seat-of-senator-diri-ewhrudjakpo-vacant/|title=Bayelsa: INEC declares seat of Senator Diri, Ewhrudjakpo vacant|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/11/27/court-orders-arrest-of-senator-ewhrudjakpo/|location=Lagos, Nigeria|title=Court orders arrest of Senator Ewhrudjakpo|last=Odunsi|first=Wale|date=2019-11-27|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. <ref>{{cite news|url=https://urhobotoday.com/the-man-lawrence-ewhrudjakpo-bayelsa-deputy-governor-elect/|last=Paul|first=Clement Ovokeroye|title=The Man, Lawrence Ewhrudjakpo, Bayelsa Deputy Governor-Elect|date=2020-02-13|access-date=2024-08-29}}</ref> O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/dicksons-men-get-pdp-senatorial-slots-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last=Osahon|first=Julius|title=Dickson's men get PDP senatorial slots in Bayelsa|date=2018-10-04|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1224555-election-2019-pdp-wins-2-senate-2-house-seats-apc-takes-1-senate-seat-bayelsa.html|title=2019: How APC, PDP fared in Bayelsa National Assembly election|last=Ibeh|first=Nnenna|date=2019-02-27|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/28/dickson-kicks-as-pdp-wins-two-senate-three-house-seats-in-bayelsa/|title=Dickson Kicks as PDP Wins Two Senate, Three House Seats in Bayelsa|date=2019-02-28|access-date=2024-08-29|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/pdp-wins-two-senatorial-three-house-of-representatives-seats-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last1=Osahon|first1=Julius|last2=Fagbemi|first2=Abiodun|last3=Oyewole|first3=Rauf|last4=Idris|first4=Ahmadu Baba|title=PDP wins two senatorial, three House of Representatives seats in Bayelsa|date=2019-03-01|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009.<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/apc-dislodges-pdp-in-bayelsa-wins-governorship-election/|title=APC dislodges PDP in Bayelsa, wins governorship election|date=2019-11-18|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://premiumtimesng.com/news/headlines/363492-bayelsadecides-live-updates-official-results-from-polling-units-wards.html|title=BayelsaDecides (LIVE UPDATES): Official results from Polling Units, Wards|last1=Ukpong|first1=Cletus|last2=Onyeji|first2=Ebuka|date=2019-11-16|access-date=2024-08-29}}</ref> O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange..<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/rant-here-supreme-courts-verdict-on-bayelsa-state-gov-election/|title=Rant Here: Supreme Court's verdict on Bayelsa State gov election|last=Kareem|first=Toluwalope|date=2020-02-22|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite web|date=2020-02-14|access-date=2024-08-29|url=https://www.channelstv.com/2020/02/14/inec-releases-new-bayelsa-governorship-election-result-excludes-apc/|title=INEC Releases New Bayelsa Governorship Election Result, Excludes APC|last=Ajibola|first=Akinola}}</ref> Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote.<ref>{{cite web|url=https://www.channelstv.com/2020/02/21/court-orders-dss-to-probe-bayelsa-deputy-governor-for-certificate-forgery/|last=Obewho|first=Lucky|title=Court Orders DSS To Probe Bayelsa Deputy Governor For Certificate Forgery|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://punchng.com/certificate-forgery-court-orders-dss-to-probe-bayelsa-deputy-gov/|title=Certificate forgery: Court orders DSS to probe Bayelsa deputy gov|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|last=Adesomoju|first=Ade|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|last=Yahaya|first=Halimah|url=https://premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/378428-alleged-certificate-forgery-court-orders-sss-to-investigate-bayelsa-deputy-governor.html|title=Alleged Certificate Forgery: Court orders SSS to investigate Bayelsa deputy governor}}</ref> Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. <ref>{{Cite news|last=Olusegun|first=Samuel|date=2021-08-12|title=Bayelsa International Airport Records First Flight|url=https://www.thisdaylive.com/2021/08/12/bayelsa-international-airport-records-first-flight/|newspaper=[[This Day]]}}</ref> 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti.<ref>{{Cite news|last=Ese|first=Samuel|date=2025-07-24|title=Bayelsa inaugurates leadership resolution committee|url=https://punchng.com/bayelsa-inaugurates-leadership-resolution-committee/|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=NAN|date=2025-08-23|title=Bayelsa govt orders security reinforcement in Letugbene, Ogbotubo|url=https://guardian.ng/news/nigeria/metro/bayelsa-govt-orders-security-reinforcement-in-letugbene-ogbotubo/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> == Golle laamu == Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson. O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. == Tuugnorgal == oxw34h6l9jmao4e9sesf30v0lm490x5 181440 181439 2026-08-06T10:28:42Z Ilya Discuss 10103 181440 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo''' (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025.<ref>{{cite news|date=2020-05-16|title=Senator Lawrence Ewhrudjakpo, one of Nigeria's most educated public office holders today|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/lawrence-ewhrudjakpo-nigeria-public-office-holders/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Ewhrudjakpo preaches peace to warring communities|url=https://thenationonlineng.net/ewhrudjakpo-preaches-peace-to-warring-communities/|location=Lagos, Nigeria|last=Utebor|first=Simon|date=2021-01-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/306|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221212927/https://www.nassnig.org/mps/single/306|archive-date=2020-02-21|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://tribuneonlineng.com/bayelsa-inec-declares-seat-of-senator-diri-ewhrudjakpo-vacant/|title=Bayelsa: INEC declares seat of Senator Diri, Ewhrudjakpo vacant|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/11/27/court-orders-arrest-of-senator-ewhrudjakpo/|location=Lagos, Nigeria|title=Court orders arrest of Senator Ewhrudjakpo|last=Odunsi|first=Wale|date=2019-11-27|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. <ref>{{cite news|url=https://urhobotoday.com/the-man-lawrence-ewhrudjakpo-bayelsa-deputy-governor-elect/|last=Paul|first=Clement Ovokeroye|title=The Man, Lawrence Ewhrudjakpo, Bayelsa Deputy Governor-Elect|date=2020-02-13|access-date=2024-08-29}}</ref> O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/dicksons-men-get-pdp-senatorial-slots-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last=Osahon|first=Julius|title=Dickson's men get PDP senatorial slots in Bayelsa|date=2018-10-04|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1224555-election-2019-pdp-wins-2-senate-2-house-seats-apc-takes-1-senate-seat-bayelsa.html|title=2019: How APC, PDP fared in Bayelsa National Assembly election|last=Ibeh|first=Nnenna|date=2019-02-27|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/28/dickson-kicks-as-pdp-wins-two-senate-three-house-seats-in-bayelsa/|title=Dickson Kicks as PDP Wins Two Senate, Three House Seats in Bayelsa|date=2019-02-28|access-date=2024-08-29|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/pdp-wins-two-senatorial-three-house-of-representatives-seats-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last1=Osahon|first1=Julius|last2=Fagbemi|first2=Abiodun|last3=Oyewole|first3=Rauf|last4=Idris|first4=Ahmadu Baba|title=PDP wins two senatorial, three House of Representatives seats in Bayelsa|date=2019-03-01|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009.<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/apc-dislodges-pdp-in-bayelsa-wins-governorship-election/|title=APC dislodges PDP in Bayelsa, wins governorship election|date=2019-11-18|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://premiumtimesng.com/news/headlines/363492-bayelsadecides-live-updates-official-results-from-polling-units-wards.html|title=BayelsaDecides (LIVE UPDATES): Official results from Polling Units, Wards|last1=Ukpong|first1=Cletus|last2=Onyeji|first2=Ebuka|date=2019-11-16|access-date=2024-08-29}}</ref> O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange..<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/rant-here-supreme-courts-verdict-on-bayelsa-state-gov-election/|title=Rant Here: Supreme Court's verdict on Bayelsa State gov election|last=Kareem|first=Toluwalope|date=2020-02-22|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite web|date=2020-02-14|access-date=2024-08-29|url=https://www.channelstv.com/2020/02/14/inec-releases-new-bayelsa-governorship-election-result-excludes-apc/|title=INEC Releases New Bayelsa Governorship Election Result, Excludes APC|last=Ajibola|first=Akinola}}</ref> Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote.<ref>{{cite web|url=https://www.channelstv.com/2020/02/21/court-orders-dss-to-probe-bayelsa-deputy-governor-for-certificate-forgery/|last=Obewho|first=Lucky|title=Court Orders DSS To Probe Bayelsa Deputy Governor For Certificate Forgery|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://punchng.com/certificate-forgery-court-orders-dss-to-probe-bayelsa-deputy-gov/|title=Certificate forgery: Court orders DSS to probe Bayelsa deputy gov|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|last=Adesomoju|first=Ade|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|last=Yahaya|first=Halimah|url=https://premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/378428-alleged-certificate-forgery-court-orders-sss-to-investigate-bayelsa-deputy-governor.html|title=Alleged Certificate Forgery: Court orders SSS to investigate Bayelsa deputy governor}}</ref> Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. <ref>{{Cite news|last=Olusegun|first=Samuel|date=2021-08-12|title=Bayelsa International Airport Records First Flight|url=https://www.thisdaylive.com/2021/08/12/bayelsa-international-airport-records-first-flight/|newspaper=[[This Day]]}}</ref> 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti.<ref>{{Cite news|last=Ese|first=Samuel|date=2025-07-24|title=Bayelsa inaugurates leadership resolution committee|url=https://punchng.com/bayelsa-inaugurates-leadership-resolution-committee/|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=NAN|date=2025-08-23|title=Bayelsa govt orders security reinforcement in Letugbene, Ogbotubo|url=https://guardian.ng/news/nigeria/metro/bayelsa-govt-orders-security-reinforcement-in-letugbene-ogbotubo/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> == Golle laamu == Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson.-08-13 |title=Nigeria's Coastal States Advocate Unified Maritime Laws to Strengthen Security, Cross-border tr.<ref>{{Cite news|last=Akinrogbe|first=Alex|date=2025-08-08|title=NewsBlue Economy: Delta dep gov tasks Nigerians on disputes along coastal boundaries|url=https://dailypost.ng/2025/08/08/blue-economy-delta-dep-gov-tasks-nigerians-on-disputes-along-coastal-boundaries/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Oni|first=Ayodele|date=2025-08-09|title=Nigeria's Coastal States Chart Common Front To Protect Riverine Communities|url=https://thesourceng.com/nigerias-coastal-states-chart-common-front-to-protect-riverine-communities/|work=The Source Magazine}}</ref> O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60. == Tuugnorgal == h6p384myvufnzfj74g7fu1mgw5r91eo 181441 181440 2026-08-06T10:29:37Z Ilya Discuss 10103 181441 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lawrence Oborawharievwo Ewhrudjakpo''' (5 Seeɗto 1965 – 11 Duujal 2025) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino cukko guwerneer diiwaan Bayelsa gila 2020 haa o maayi e hitaande 2025.<ref>{{cite news|date=2020-05-16|title=Senator Lawrence Ewhrudjakpo, one of Nigeria's most educated public office holders today|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/lawrence-ewhrudjakpo-nigeria-public-office-holders/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Ewhrudjakpo preaches peace to warring communities|url=https://thenationonlineng.net/ewhrudjakpo-preaches-peace-to-warring-communities/|location=Lagos, Nigeria|last=Utebor|first=Simon|date=2021-01-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/306|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221212927/https://www.nassnig.org/mps/single/306|archive-date=2020-02-21|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://tribuneonlineng.com/bayelsa-inec-declares-seat-of-senator-diri-ewhrudjakpo-vacant/|title=Bayelsa: INEC declares seat of Senator Diri, Ewhrudjakpo vacant|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/11/27/court-orders-arrest-of-senator-ewhrudjakpo/|location=Lagos, Nigeria|title=Court orders arrest of Senator Ewhrudjakpo|last=Odunsi|first=Wale|date=2019-11-27|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Ewhrudjakpo jibinaa ko ñalnde 5 suwee 1965, e nder galle mawɗo e debbo mum Awhowho Ewhrudjakpo to Ofoni to Sagbama, e oon sahaa diiwaan Fuɗnaange. <ref>{{cite news|url=https://urhobotoday.com/the-man-lawrence-ewhrudjakpo-bayelsa-deputy-governor-elect/|last=Paul|first=Clement Ovokeroye|title=The Man, Lawrence Ewhrudjakpo, Bayelsa Deputy Governor-Elect|date=2020-02-13|access-date=2024-08-29}}</ref> O naati duɗal leslesal Ebikimiye, Kpakiama ɗo o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1976, o jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Bomadi e hitaande 1982 caggal ɗuum o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal renndo, Ofoni ɗo o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde cellal maayo (WASC) e hitaande 1987 e Karallaagal, Port Harcourt, dowla Rivers, hakkunde 1989 e 1991..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/politics/dicksons-men-get-pdp-senatorial-slots-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last=Osahon|first=Julius|title=Dickson's men get PDP senatorial slots in Bayelsa|date=2018-10-04|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=https://www.legit.ng/1224555-election-2019-pdp-wins-2-senate-2-house-seats-apc-takes-1-senate-seat-bayelsa.html|title=2019: How APC, PDP fared in Bayelsa National Assembly election|last=Ibeh|first=Nnenna|date=2019-02-27|newspaper=[[Legit.ng]]|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/28/dickson-kicks-as-pdp-wins-two-senate-three-house-seats-in-bayelsa/|title=Dickson Kicks as PDP Wins Two Senate, Three House Seats in Bayelsa|date=2019-02-28|access-date=2024-08-29|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/pdp-wins-two-senatorial-three-house-of-representatives-seats-in-bayelsa/|location=Lagos, Nigeria|last1=Osahon|first1=Julius|last2=Fagbemi|first2=Abiodun|last3=Oyewole|first3=Rauf|last4=Idris|first4=Ahmadu Baba|title=PDP wins two senatorial, three House of Representatives seats in Bayelsa|date=2019-03-01|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to dowla Rivers, to Port Harcourt hakkunde 1991 e 1996 ɗo o heɓi Baccalauréat ganndal (B. Sc.) e njuɓɓudi binnditagol. E hitaande 1998, o heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi MBA, Management Option e hitaande 2000 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Caggal mum o janngi sariya hakkunde 2002 e 2007 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State, o noddiraa e bar e hitaande 2009.<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/apc-dislodges-pdp-in-bayelsa-wins-governorship-election/|title=APC dislodges PDP in Bayelsa, wins governorship election|date=2019-11-18|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://premiumtimesng.com/news/headlines/363492-bayelsadecides-live-updates-official-results-from-polling-units-wards.html|title=BayelsaDecides (LIVE UPDATES): Official results from Polling Units, Wards|last1=Ukpong|first1=Cletus|last2=Onyeji|first2=Ebuka|date=2019-11-16|access-date=2024-08-29}}</ref> O rokkaama Doktoraa Filosofi (PhD) e jojjanɗe aadee e sariya golle ñalnde 16 desaambar 2023 to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. Golle politik Ñalnde 4 lewru Oktoobar 2018, Ewhrudjakpo hollitaama ko kañum heɓi jaaliiɗo e wooteeji gardagol leydi PDP Bayelsa Hirnaange..<ref>{{cite news|url=https://punchng.com/rant-here-supreme-courts-verdict-on-bayelsa-state-gov-election/|title=Rant Here: Supreme Court's verdict on Bayelsa State gov election|last=Kareem|first=Toluwalope|date=2020-02-22|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite web|date=2020-02-14|access-date=2024-08-29|url=https://www.channelstv.com/2020/02/14/inec-releases-new-bayelsa-governorship-election-result-excludes-apc/|title=INEC Releases New Bayelsa Governorship Election Result, Excludes APC|last=Ajibola|first=Akinola}}</ref> Ñalnde 23 lewru bowte hitaande 2019, e nder wooteeji senateeruuji Bayelsa West, o anndinaama o dañii nafoore nde o fooli Mathew Karimo mo APC nde o heɓi 49 912 woote nde tawnoo Karimo heɓi 20 219 woote.<ref>{{cite web|url=https://www.channelstv.com/2020/02/21/court-orders-dss-to-probe-bayelsa-deputy-governor-for-certificate-forgery/|last=Obewho|first=Lucky|title=Court Orders DSS To Probe Bayelsa Deputy Governor For Certificate Forgery|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29}}</ref><ref>{{cite news|url=https://punchng.com/certificate-forgery-court-orders-dss-to-probe-bayelsa-deputy-gov/|title=Certificate forgery: Court orders DSS to probe Bayelsa deputy gov|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|last=Adesomoju|first=Ade|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2020-02-21|access-date=2024-08-29|last=Yahaya|first=Halimah|url=https://premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/378428-alleged-certificate-forgery-court-orders-sss-to-investigate-bayelsa-deputy-governor.html|title=Alleged Certificate Forgery: Court orders SSS to investigate Bayelsa deputy governor}}</ref> Ewhurdjakpo suɓaama ngam ardaade Douye Diri e nder wooteeji guwerneer diiwaan Bayelsa. <ref>{{Cite news|last=Olusegun|first=Samuel|date=2021-08-12|title=Bayelsa International Airport Records First Flight|url=https://www.thisdaylive.com/2021/08/12/bayelsa-international-airport-records-first-flight/|newspaper=[[This Day]]}}</ref> 16 noowammbar 2019, woote guwerneer Bayelsa, kanndidaa APC, David Lyon, hollitaama ko kañum heɓi 352 552 woote ngam foolde Douye Diri, mo heɓi 143 172 woote. Ñalnde 13 lewru feebariyee hitaande 2020, ñaawirdu mawndu to Abuja yamiri Komisiyoŋ ngenndiijo jeytaare woote yo ittu seedantaagal gartugol rokkaande kanndidaa Kongres All Progressives David Lyon nde wonnoo kanndidaa makko Degi Eremienyo Wangagra ina tuuma waɗde seedanteeje fenaande. Ñaawirde ndee ɗaɓɓiri kadi INEC yo rokku seedantaagal kesal ngam artirde kanndidaa lannda oo, jogiiɗo wooteeji ɓurɗi toowde garooji ɗii, tawa kadi ko e sarɗiiji doosɗe leydi. Ñalnde 21 lewru feebariyee hitaande 2020, Ñaawirde Toownde to Lugbe Abuja yamiri Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) yo ƴeewndo tuumeede fenaande seedantaagal kuuɓal sukaaɓe ngenndiwal (NYSC) ngal Ewhrudjakpo ƴetti.<ref>{{Cite news|last=Ese|first=Samuel|date=2025-07-24|title=Bayelsa inaugurates leadership resolution committee|url=https://punchng.com/bayelsa-inaugurates-leadership-resolution-committee/|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=NAN|date=2025-08-23|title=Bayelsa govt orders security reinforcement in Letugbene, Ogbotubo|url=https://guardian.ng/news/nigeria/metro/bayelsa-govt-orders-security-reinforcement-in-letugbene-ogbotubo/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> == Golle laamu == Ewhrudjakpo woniino Komisinaajo golle e njuɓɓudi les laamu restoraasiyoŋ guwerneer ɓooyɗo mo diiwaan Bayelsa, mawɗo leydi ndii, Senator Henry Seriake Dickson.-08-13 |title=Nigeria's Coastal States Advocate Unified Maritime Laws to Strengthen Security, Cross-border tr.<ref>{{Cite news|last=Akinrogbe|first=Alex|date=2025-08-08|title=NewsBlue Economy: Delta dep gov tasks Nigerians on disputes along coastal boundaries|url=https://dailypost.ng/2025/08/08/blue-economy-delta-dep-gov-tasks-nigerians-on-disputes-along-coastal-boundaries/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Oni|first=Ayodele|date=2025-08-09|title=Nigeria's Coastal States Chart Common Front To Protect Riverine Communities|url=https://thesourceng.com/nigerias-coastal-states-chart-common-front-to-protect-riverine-communities/|work=The Source Magazine}}</ref> O wonii e ndeeɗoo darnde fotde duuɓi jeetati timmuɗi e njuɓɓudi ndii. Ina jeyaa e golle makko ɓurɗe maantinde e ooɗoo sahaa, mahngo Aeroport International Bayelsa. Hay so tawii ngonka faggudu caɗtuka ina maantini e ŋakkeende ngalu ngenndi, senaateer Ewhrudjakpo hollitii tiiɗnaare e darnde mum ngam tabitinde golle moƴƴe e ndee eɓɓaande maantiniinde, e saraaji golle keewɗe goɗɗe teeŋtuɗe e nder njuɓɓudi laamu. Caggal mum o woni cukko guwerneer diiwaan Bayelsa e les njiimaandi Prosperity e gardagol guwerneer Douye Diri, Ewhrudjakpo waɗii darnde tiiɗnde e safrude luural keewngal juutngal hakkunde renndooji e nder renndooji. Tiɗnaare makko e nder ƴellitgol luural, wallitii no feewi e deeƴnugol renndooji nokkuuji ɗii, e ɓeydude kisal jawdi ngenndi ndii, haa arti noon e jolngooji petroŋ e nder geec diiwaan oo. Ko jiidaa e golle makko to Bayelsa, Ewhrudjakpo toɗɗaama hooreejo fedde hakkunde leyɗeele keeriindi leydi Najeriya. Ndee ɗoo lowre strateeji ina waɗi diiwanuuji daande maayo Lagos, Delta, Ogun, Akwa Ibom, Cross River, Ondo, e Bayelsa. Faandaare mayre arandeere woni hawtuki sariyaaji maritime, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗin, ngam haɓugo bee kuuɗe maritime feere feere (SPOMO), ngam haɓugo bee boneeji feere feere ko laarani maritime nder keeri lesdi Naajeeriya. Wade Ñalnde 11 desaambar 2025, Ewhrudjakpo yani, o nawtaa to nokku safrirde fedde ndee, to Yenagoa, ngam safrude ko yaawi. Caggal ɗuum hollitaama wonde o maayi ko e duuɓi 60..<ref>{{Cite news |last=Ese|first=Samuel|date=2025-12-11|title=BREAKING: Bayelsa deputy gov collapses, rushed to hospital|url=https://punchng.com/breaking-bayelsa-deputy-gov-collapses-rushed-to-hospital/|newspaper=[[The Punch]]|access-date=2025-12-11|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == 0cntc01l95vphk772btqxxbyw6lihq2 Ayogu Eze 0 43423 181442 2026-08-06T10:31:20Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ayogu Eze (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007. Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe. O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak ma..." 181442 wikitext text/x-wiki Ayogu Eze (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007. Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe. O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa ». Fuɗɗoode golle Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji. O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi. o362ny9e0balx325k1tpajq48mu73pl 181443 181442 2026-08-06T10:34:39Z Ilya Discuss 10103 181443 wikitext text/x-wiki Ayogu Eze (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007. Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe. O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa ». Fuɗɗoode golle Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji. O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi. Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote. 2a5odh472bbpwdm3qykoduxsjeek61d 181444 181443 2026-08-06T10:35:56Z Ilya Discuss 10103 181444 wikitext text/x-wiki Ayogu Eze (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007. Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe. O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa ». Fuɗɗoode golle Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji. O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi. Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote. Gonnooɗo senateer oo ina joginoo yiɗde suɓaade hooreejo leydi Enugu e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi PDP. Kono o dañii caɗeele e woote gardagol leydi ndi, hono Rt Hon Ifeanyi Ugwuanyi. Th woote gadane ɗe luural ɓuuɓnoo, joofi ko e golle sariya. Kono o dañii caɗeele to Ñaawirde Toownde e to Ñaawirde Toownde. Sen. Eze kadi haɓaama e suɓngooji guwerneer 2019 e les njiimaandi All Progressives Congress, APC kono o yalti e suɓngooji ɗii nde ardiiɗo suɓngooji ɗii, hono Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi, INEC, itti innde makko e doggol kanndidaaji cakkitiiɗi ngam suɓaade, caggal nde ƴaañorgal gonngal e nder leydi ndii waɗi. Kadi, Sen. Eze yahi haa suudu suɓol ngam haɓugo bee ittugo maako nder suɓol ngol koo ɓaawo nde hukuumaaji pamari ɗin artiri innde maako dow kanndidaa Bona Fide lanyol ngol ammaa laamiiɓe aadaaji e ardiiɓe siyaasaaku diga lesdi Enugu ɗon ƴama haala kan. Wade Eze maayi ko e opitaal to Abuja, ñalnde 25 abriil 2024, tawi ina yahra e duuɓi 65. Tiitooɗe e teddungal E hitaande 2012, o heɓi gootel nder teddungal lesdi Naajeeriya ɓurdungal mawnugo, Kumaandaajo Ordo Niger, CON. Senator Eze ina joginoo kadi ɗeeɗoo tiitoonde laamu : Ebube Dike mo Ogruteland, mo leñol makko Ogrute rokki mo e lewru abriil 1993 to nokku laamu makko to Igbo Eze worgo. Okwulora mo Umuozzi, mo maayɗo Igwe J. O. Mamah, Ohabuenyi mo Umuozzi rokki mo e lewru abriil 1993, kadi ko e nokku laamu Igbo Eze worgo. Eze Chinaza Ekpere mo Umumba Ndi Agu, mo maayɗo Igwe Joseph Chibuko mo Umumba Ndi Agu, nokku laamu Ezeagu, diiwaan Enugu hokki mo e hitaande 2009. Odezulu Igbo mo Unadu, hokki mo diga Igwe Barnabas Okechukwu Agbaji, Enyi 1 mo Laamu Unadu mo lesdi Igbo Eze Fombina, lesdi Enugu nder hitaande 2014. Tuugnorgal fmffmz8jzu53pdit6qs6hv234c8dtma 181445 181444 2026-08-06T10:36:21Z Ilya Discuss 10103 181445 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ayogu Eze (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007. Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe. O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa ». Fuɗɗoode golle Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji. O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi. Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote. Gonnooɗo senateer oo ina joginoo yiɗde suɓaade hooreejo leydi Enugu e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi PDP. Kono o dañii caɗeele e woote gardagol leydi ndi, hono Rt Hon Ifeanyi Ugwuanyi. Th woote gadane ɗe luural ɓuuɓnoo, joofi ko e golle sariya. Kono o dañii caɗeele to Ñaawirde Toownde e to Ñaawirde Toownde. Sen. Eze kadi haɓaama e suɓngooji guwerneer 2019 e les njiimaandi All Progressives Congress, APC kono o yalti e suɓngooji ɗii nde ardiiɗo suɓngooji ɗii, hono Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi, INEC, itti innde makko e doggol kanndidaaji cakkitiiɗi ngam suɓaade, caggal nde ƴaañorgal gonngal e nder leydi ndii waɗi. Kadi, Sen. Eze yahi haa suudu suɓol ngam haɓugo bee ittugo maako nder suɓol ngol koo ɓaawo nde hukuumaaji pamari ɗin artiri innde maako dow kanndidaa Bona Fide lanyol ngol ammaa laamiiɓe aadaaji e ardiiɓe siyaasaaku diga lesdi Enugu ɗon ƴama haala kan. Wade Eze maayi ko e opitaal to Abuja, ñalnde 25 abriil 2024, tawi ina yahra e duuɓi 65. Tiitooɗe e teddungal E hitaande 2012, o heɓi gootel nder teddungal lesdi Naajeeriya ɓurdungal mawnugo, Kumaandaajo Ordo Niger, CON. Senator Eze ina joginoo kadi ɗeeɗoo tiitoonde laamu : Ebube Dike mo Ogruteland, mo leñol makko Ogrute rokki mo e lewru abriil 1993 to nokku laamu makko to Igbo Eze worgo. Okwulora mo Umuozzi, mo maayɗo Igwe J. O. Mamah, Ohabuenyi mo Umuozzi rokki mo e lewru abriil 1993, kadi ko e nokku laamu Igbo Eze worgo. Eze Chinaza Ekpere mo Umumba Ndi Agu, mo maayɗo Igwe Joseph Chibuko mo Umumba Ndi Agu, nokku laamu Ezeagu, diiwaan Enugu hokki mo e hitaande 2009. Odezulu Igbo mo Unadu, hokki mo diga Igwe Barnabas Okechukwu Agbaji, Enyi 1 mo Laamu Unadu mo lesdi Igbo Eze Fombina, lesdi Enugu nder hitaande 2014. Tuugnorgal 0d1i5ind82d4a1p87e3tf114mfytyyt 181446 181445 2026-08-06T10:36:50Z Ilya Discuss 10103 181446 wikitext text/x-wiki {{Databox}}{{Databox}}Ayogu Eze (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007. Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe. O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa ». Fuɗɗoode golle Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji. O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi. Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote. Gonnooɗo senateer oo ina joginoo yiɗde suɓaade hooreejo leydi Enugu e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi PDP. Kono o dañii caɗeele e woote gardagol leydi ndi, hono Rt Hon Ifeanyi Ugwuanyi. Th woote gadane ɗe luural ɓuuɓnoo, joofi ko e golle sariya. Kono o dañii caɗeele to Ñaawirde Toownde e to Ñaawirde Toownde. Sen. Eze kadi haɓaama e suɓngooji guwerneer 2019 e les njiimaandi All Progressives Congress, APC kono o yalti e suɓngooji ɗii nde ardiiɗo suɓngooji ɗii, hono Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi, INEC, itti innde makko e doggol kanndidaaji cakkitiiɗi ngam suɓaade, caggal nde ƴaañorgal gonngal e nder leydi ndii waɗi. Kadi, Sen. Eze yahi haa suudu suɓol ngam haɓugo bee ittugo maako nder suɓol ngol koo ɓaawo nde hukuumaaji pamari ɗin artiri innde maako dow kanndidaa Bona Fide lanyol ngol ammaa laamiiɓe aadaaji e ardiiɓe siyaasaaku diga lesdi Enugu ɗon ƴama haala kan. Wade Eze maayi ko e opitaal to Abuja, ñalnde 25 abriil 2024, tawi ina yahra e duuɓi 65. Tiitooɗe e teddungal E hitaande 2012, o heɓi gootel nder teddungal lesdi Naajeeriya ɓurdungal mawnugo, Kumaandaajo Ordo Niger, CON. Senator Eze ina joginoo kadi ɗeeɗoo tiitoonde laamu : Ebube Dike mo Ogruteland, mo leñol makko Ogrute rokki mo e lewru abriil 1993 to nokku laamu makko to Igbo Eze worgo. Okwulora mo Umuozzi, mo maayɗo Igwe J. O. Mamah, Ohabuenyi mo Umuozzi rokki mo e lewru abriil 1993, kadi ko e nokku laamu Igbo Eze worgo. Eze Chinaza Ekpere mo Umumba Ndi Agu, mo maayɗo Igwe Joseph Chibuko mo Umumba Ndi Agu, nokku laamu Ezeagu, diiwaan Enugu hokki mo e hitaande 2009. Odezulu Igbo mo Unadu, hokki mo diga Igwe Barnabas Okechukwu Agbaji, Enyi 1 mo Laamu Unadu mo lesdi Igbo Eze Fombina, lesdi Enugu nder hitaande 2014. Tuugnorgal i4m8rg6e6qe6xt3o8vkfbt4wcb2d2vn 181447 181446 2026-08-06T10:38:10Z Ilya Discuss 10103 181447 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ayogu Eze (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007. Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe. O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa ». Fuɗɗoode golle Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji. O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi. Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote. Gonnooɗo senateer oo ina joginoo yiɗde suɓaade hooreejo leydi Enugu e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi PDP. Kono o dañii caɗeele e woote gardagol leydi ndi, hono Rt Hon Ifeanyi Ugwuanyi. Th woote gadane ɗe luural ɓuuɓnoo, joofi ko e golle sariya. Kono o dañii caɗeele to Ñaawirde Toownde e to Ñaawirde Toownde. Sen. Eze kadi haɓaama e suɓngooji guwerneer 2019 e les njiimaandi All Progressives Congress, APC kono o yalti e suɓngooji ɗii nde ardiiɗo suɓngooji ɗii, hono Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi, INEC, itti innde makko e doggol kanndidaaji cakkitiiɗi ngam suɓaade, caggal nde ƴaañorgal gonngal e nder leydi ndii waɗi. Kadi, Sen. Eze yahi haa suudu suɓol ngam haɓugo bee ittugo maako nder suɓol ngol koo ɓaawo nde hukuumaaji pamari ɗin artiri innde maako dow kanndidaa Bona Fide lanyol ngol ammaa laamiiɓe aadaaji e ardiiɓe siyaasaaku diga lesdi Enugu ɗon ƴama haala kan. Wade Eze maayi ko e opitaal to Abuja, ñalnde 25 abriil 2024, tawi ina yahra e duuɓi 65. Tiitooɗe e teddungal E hitaande 2012, o heɓi gootel nder teddungal lesdi Naajeeriya ɓurdungal mawnugo, Kumaandaajo Ordo Niger, CON. Senator Eze ina joginoo kadi ɗeeɗoo tiitoonde laamu : Ebube Dike mo Ogruteland, mo leñol makko Ogrute rokki mo e lewru abriil 1993 to nokku laamu makko to Igbo Eze worgo. Okwulora mo Umuozzi, mo maayɗo Igwe J. O. Mamah, Ohabuenyi mo Umuozzi rokki mo e lewru abriil 1993, kadi ko e nokku laamu Igbo Eze worgo. Eze Chinaza Ekpere mo Umumba Ndi Agu, mo maayɗo Igwe Joseph Chibuko mo Umumba Ndi Agu, nokku laamu Ezeagu, diiwaan Enugu hokki mo e hitaande 2009. Odezulu Igbo mo Unadu, hokki mo diga Igwe Barnabas Okechukwu Agbaji, Enyi 1 mo Laamu Unadu mo lesdi Igbo Eze Fombina, lesdi Enugu nder hitaande 2014. Tuugnorgal 0d1i5ind82d4a1p87e3tf114mfytyyt 181448 181447 2026-08-06T10:40:16Z Ilya Discuss 10103 181448 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ayogu Eze''' (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007. Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe. O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa ». == Fuɗɗoode golle == Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji. O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi. Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote. == Gonnooɗo senateer == oo ina joginoo yiɗde suɓaade hooreejo leydi Enugu e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi PDP. Kono o dañii caɗeele e woote gardagol leydi ndi, hono Rt Hon Ifeanyi Ugwuanyi. Th woote gadane ɗe luural ɓuuɓnoo, joofi ko e golle sariya. Kono o dañii caɗeele to Ñaawirde Toownde e to Ñaawirde Toownde. Sen. Eze kadi haɓaama e suɓngooji guwerneer 2019 e les njiimaandi All Progressives Congress, APC kono o yalti e suɓngooji ɗii nde ardiiɗo suɓngooji ɗii, hono Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi, INEC, itti innde makko e doggol kanndidaaji cakkitiiɗi ngam suɓaade, caggal nde ƴaañorgal gonngal e nder leydi ndii waɗi. Kadi, Sen. Eze yahi haa suudu suɓol ngam haɓugo bee ittugo maako nder suɓol ngol koo ɓaawo nde hukuumaaji pamari ɗin artiri innde maako dow kanndidaa Bona Fide lanyol ngol ammaa laamiiɓe aadaaji e ardiiɓe siyaasaaku diga lesdi Enugu ɗon ƴama haala kan. Wade Eze maayi ko e opitaal to Abuja, ñalnde 25 abriil 2024, tawi ina yahra e duuɓi 65. Tiitooɗe e teddungal E hitaande 2012, o heɓi gootel nder teddungal lesdi Naajeeriya ɓurdungal mawnugo, Kumaandaajo Ordo Niger, CON. Senator Eze ina joginoo kadi ɗeeɗoo tiitoonde laamu : Ebube Dike mo Ogruteland, mo leñol makko Ogrute rokki mo e lewru abriil 1993 to nokku laamu makko to Igbo Eze worgo. Okwulora mo Umuozzi, mo maayɗo Igwe J. O. Mamah, Ohabuenyi mo Umuozzi rokki mo e lewru abriil 1993, kadi ko e nokku laamu Igbo Eze worgo. Eze Chinaza Ekpere mo Umumba Ndi Agu, mo maayɗo Igwe Joseph Chibuko mo Umumba Ndi Agu, nokku laamu Ezeagu, diiwaan Enugu hokki mo e hitaande 2009. Odezulu Igbo mo Unadu, hokki mo diga Igwe Barnabas Okechukwu Agbaji, Enyi 1 mo Laamu Unadu mo lesdi Igbo Eze Fombina, lesdi Enugu nder hitaande 2014. == Tuugnorgal == mpns4tv0jye8l5tvt88e0dl3fbuvmzf 181449 181448 2026-08-06T10:41:01Z Ilya Discuss 10103 181449 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ayogu Eze''' (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=62|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Ayogu Eze|access-date=6 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe. O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa ». == Fuɗɗoode golle == Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji. O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi. Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote. == Gonnooɗo senateer == oo ina joginoo yiɗde suɓaade hooreejo leydi Enugu e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi PDP. Kono o dañii caɗeele e woote gardagol leydi ndi, hono Rt Hon Ifeanyi Ugwuanyi. Th woote gadane ɗe luural ɓuuɓnoo, joofi ko e golle sariya. Kono o dañii caɗeele to Ñaawirde Toownde e to Ñaawirde Toownde. Sen. Eze kadi haɓaama e suɓngooji guwerneer 2019 e les njiimaandi All Progressives Congress, APC kono o yalti e suɓngooji ɗii nde ardiiɗo suɓngooji ɗii, hono Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi, INEC, itti innde makko e doggol kanndidaaji cakkitiiɗi ngam suɓaade, caggal nde ƴaañorgal gonngal e nder leydi ndii waɗi. Kadi, Sen. Eze yahi haa suudu suɓol ngam haɓugo bee ittugo maako nder suɓol ngol koo ɓaawo nde hukuumaaji pamari ɗin artiri innde maako dow kanndidaa Bona Fide lanyol ngol ammaa laamiiɓe aadaaji e ardiiɓe siyaasaaku diga lesdi Enugu ɗon ƴama haala kan. Wade Eze maayi ko e opitaal to Abuja, ñalnde 25 abriil 2024, tawi ina yahra e duuɓi 65. Tiitooɗe e teddungal E hitaande 2012, o heɓi gootel nder teddungal lesdi Naajeeriya ɓurdungal mawnugo, Kumaandaajo Ordo Niger, CON. Senator Eze ina joginoo kadi ɗeeɗoo tiitoonde laamu : Ebube Dike mo Ogruteland, mo leñol makko Ogrute rokki mo e lewru abriil 1993 to nokku laamu makko to Igbo Eze worgo. Okwulora mo Umuozzi, mo maayɗo Igwe J. O. Mamah, Ohabuenyi mo Umuozzi rokki mo e lewru abriil 1993, kadi ko e nokku laamu Igbo Eze worgo. Eze Chinaza Ekpere mo Umumba Ndi Agu, mo maayɗo Igwe Joseph Chibuko mo Umumba Ndi Agu, nokku laamu Ezeagu, diiwaan Enugu hokki mo e hitaande 2009. Odezulu Igbo mo Unadu, hokki mo diga Igwe Barnabas Okechukwu Agbaji, Enyi 1 mo Laamu Unadu mo lesdi Igbo Eze Fombina, lesdi Enugu nder hitaande 2014. == Tuugnorgal == k9stkcl6cnwease7tmonwkg1vvjnd39 181450 181449 2026-08-06T10:42:34Z Ilya Discuss 10103 181450 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ayogu Eze''' (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=62|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Ayogu Eze|access-date=6 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=6 June 2010}}</ref> O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa ». == Fuɗɗoode golle == Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji. O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi. Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote. == Gonnooɗo senateer == oo ina joginoo yiɗde suɓaade hooreejo leydi Enugu e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi PDP. Kono o dañii caɗeele e woote gardagol leydi ndi, hono Rt Hon Ifeanyi Ugwuanyi. Th woote gadane ɗe luural ɓuuɓnoo, joofi ko e golle sariya. Kono o dañii caɗeele to Ñaawirde Toownde e to Ñaawirde Toownde. Sen. Eze kadi haɓaama e suɓngooji guwerneer 2019 e les njiimaandi All Progressives Congress, APC kono o yalti e suɓngooji ɗii nde ardiiɗo suɓngooji ɗii, hono Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi, INEC, itti innde makko e doggol kanndidaaji cakkitiiɗi ngam suɓaade, caggal nde ƴaañorgal gonngal e nder leydi ndii waɗi. Kadi, Sen. Eze yahi haa suudu suɓol ngam haɓugo bee ittugo maako nder suɓol ngol koo ɓaawo nde hukuumaaji pamari ɗin artiri innde maako dow kanndidaa Bona Fide lanyol ngol ammaa laamiiɓe aadaaji e ardiiɓe siyaasaaku diga lesdi Enugu ɗon ƴama haala kan. Wade Eze maayi ko e opitaal to Abuja, ñalnde 25 abriil 2024, tawi ina yahra e duuɓi 65. Tiitooɗe e teddungal E hitaande 2012, o heɓi gootel nder teddungal lesdi Naajeeriya ɓurdungal mawnugo, Kumaandaajo Ordo Niger, CON. Senator Eze ina joginoo kadi ɗeeɗoo tiitoonde laamu : Ebube Dike mo Ogruteland, mo leñol makko Ogrute rokki mo e lewru abriil 1993 to nokku laamu makko to Igbo Eze worgo. Okwulora mo Umuozzi, mo maayɗo Igwe J. O. Mamah, Ohabuenyi mo Umuozzi rokki mo e lewru abriil 1993, kadi ko e nokku laamu Igbo Eze worgo. Eze Chinaza Ekpere mo Umumba Ndi Agu, mo maayɗo Igwe Joseph Chibuko mo Umumba Ndi Agu, nokku laamu Ezeagu, diiwaan Enugu hokki mo e hitaande 2009. Odezulu Igbo mo Unadu, hokki mo diga Igwe Barnabas Okechukwu Agbaji, Enyi 1 mo Laamu Unadu mo lesdi Igbo Eze Fombina, lesdi Enugu nder hitaande 2014. == Tuugnorgal == 6ksjy9pl7lzq6z9mp18kx31mgd6mjct 181451 181450 2026-08-06T10:43:34Z Ilya Discuss 10103 181451 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ayogu Eze''' (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=62|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Ayogu Eze|access-date=6 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=6 June 2010}}</ref> O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa »..<ref>{{Cite news|title=The Senate Mafia: Ekweremadu, Folarin, Ayogu Eze are the superstars|date=27 December 2008|author=Geoffrey Ekenna|work=Nigerian Compass}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji. O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi. Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote. == Gonnooɗo senateer == oo ina joginoo yiɗde suɓaade hooreejo leydi Enugu e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi PDP. Kono o dañii caɗeele e woote gardagol leydi ndi, hono Rt Hon Ifeanyi Ugwuanyi. Th woote gadane ɗe luural ɓuuɓnoo, joofi ko e golle sariya. Kono o dañii caɗeele to Ñaawirde Toownde e to Ñaawirde Toownde. Sen. Eze kadi haɓaama e suɓngooji guwerneer 2019 e les njiimaandi All Progressives Congress, APC kono o yalti e suɓngooji ɗii nde ardiiɗo suɓngooji ɗii, hono Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi, INEC, itti innde makko e doggol kanndidaaji cakkitiiɗi ngam suɓaade, caggal nde ƴaañorgal gonngal e nder leydi ndii waɗi. Kadi, Sen. Eze yahi haa suudu suɓol ngam haɓugo bee ittugo maako nder suɓol ngol koo ɓaawo nde hukuumaaji pamari ɗin artiri innde maako dow kanndidaa Bona Fide lanyol ngol ammaa laamiiɓe aadaaji e ardiiɓe siyaasaaku diga lesdi Enugu ɗon ƴama haala kan. Wade Eze maayi ko e opitaal to Abuja, ñalnde 25 abriil 2024, tawi ina yahra e duuɓi 65. Tiitooɗe e teddungal E hitaande 2012, o heɓi gootel nder teddungal lesdi Naajeeriya ɓurdungal mawnugo, Kumaandaajo Ordo Niger, CON. Senator Eze ina joginoo kadi ɗeeɗoo tiitoonde laamu : Ebube Dike mo Ogruteland, mo leñol makko Ogrute rokki mo e lewru abriil 1993 to nokku laamu makko to Igbo Eze worgo. Okwulora mo Umuozzi, mo maayɗo Igwe J. O. Mamah, Ohabuenyi mo Umuozzi rokki mo e lewru abriil 1993, kadi ko e nokku laamu Igbo Eze worgo. Eze Chinaza Ekpere mo Umumba Ndi Agu, mo maayɗo Igwe Joseph Chibuko mo Umumba Ndi Agu, nokku laamu Ezeagu, diiwaan Enugu hokki mo e hitaande 2009. Odezulu Igbo mo Unadu, hokki mo diga Igwe Barnabas Okechukwu Agbaji, Enyi 1 mo Laamu Unadu mo lesdi Igbo Eze Fombina, lesdi Enugu nder hitaande 2014. == Tuugnorgal == fly9ewfkxfiz3xqaz96lbure26d0tmk 181452 181451 2026-08-06T10:44:21Z Ilya Discuss 10103 181452 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ayogu Eze''' (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=62|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Ayogu Eze|access-date=6 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=6 June 2010}}</ref> O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa »..<ref>{{Cite news|title=The Senate Mafia: Ekweremadu, Folarin, Ayogu Eze are the superstars|date=27 December 2008|author=Geoffrey Ekenna|work=Nigerian Compass}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji.<ref>{{cite web|url=http://www.independentngonline.com/DailyIndependent/Article.aspx?id=31904|date=10 April 2011|work=Daily Independent|title=Opposition parties make big gains in NASS election|access-date=21 April 2011}}</ref> O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi. Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote. == Gonnooɗo senateer == oo ina joginoo yiɗde suɓaade hooreejo leydi Enugu e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi PDP. Kono o dañii caɗeele e woote gardagol leydi ndi, hono Rt Hon Ifeanyi Ugwuanyi. Th woote gadane ɗe luural ɓuuɓnoo, joofi ko e golle sariya. Kono o dañii caɗeele to Ñaawirde Toownde e to Ñaawirde Toownde. Sen. Eze kadi haɓaama e suɓngooji guwerneer 2019 e les njiimaandi All Progressives Congress, APC kono o yalti e suɓngooji ɗii nde ardiiɗo suɓngooji ɗii, hono Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi, INEC, itti innde makko e doggol kanndidaaji cakkitiiɗi ngam suɓaade, caggal nde ƴaañorgal gonngal e nder leydi ndii waɗi. Kadi, Sen. Eze yahi haa suudu suɓol ngam haɓugo bee ittugo maako nder suɓol ngol koo ɓaawo nde hukuumaaji pamari ɗin artiri innde maako dow kanndidaa Bona Fide lanyol ngol ammaa laamiiɓe aadaaji e ardiiɓe siyaasaaku diga lesdi Enugu ɗon ƴama haala kan. Wade Eze maayi ko e opitaal to Abuja, ñalnde 25 abriil 2024, tawi ina yahra e duuɓi 65. Tiitooɗe e teddungal E hitaande 2012, o heɓi gootel nder teddungal lesdi Naajeeriya ɓurdungal mawnugo, Kumaandaajo Ordo Niger, CON. Senator Eze ina joginoo kadi ɗeeɗoo tiitoonde laamu : Ebube Dike mo Ogruteland, mo leñol makko Ogrute rokki mo e lewru abriil 1993 to nokku laamu makko to Igbo Eze worgo. Okwulora mo Umuozzi, mo maayɗo Igwe J. O. Mamah, Ohabuenyi mo Umuozzi rokki mo e lewru abriil 1993, kadi ko e nokku laamu Igbo Eze worgo. Eze Chinaza Ekpere mo Umumba Ndi Agu, mo maayɗo Igwe Joseph Chibuko mo Umumba Ndi Agu, nokku laamu Ezeagu, diiwaan Enugu hokki mo e hitaande 2009. Odezulu Igbo mo Unadu, hokki mo diga Igwe Barnabas Okechukwu Agbaji, Enyi 1 mo Laamu Unadu mo lesdi Igbo Eze Fombina, lesdi Enugu nder hitaande 2014. == Tuugnorgal == 8zcrazo6nccgnas3ddxpyc7b7f893nq 181453 181452 2026-08-06T10:46:20Z Ilya Discuss 10103 181453 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ayogu Eze''' (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=62|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Ayogu Eze|access-date=6 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=6 June 2010}}</ref> O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa »..<ref>{{Cite news|title=The Senate Mafia: Ekweremadu, Folarin, Ayogu Eze are the superstars|date=27 December 2008|author=Geoffrey Ekenna|work=Nigerian Compass}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji.<ref>{{cite web|url=http://www.independentngonline.com/DailyIndependent/Article.aspx?id=31904|date=10 April 2011|work=Daily Independent|title=Opposition parties make big gains in NASS election|access-date=21 April 2011}}</ref> O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi..<ref>{{Cite web|url=https://www.frontiersnews.com/2015-ayogu-eze-campaign-organisation-raises-alarm-over-planned-intimidation-against-ezes-governorship-ambition/|title=Frontiers News, 2015: Ayogu Eze Campaign Organisation Raises Alarm Over Planned Intimidation Against Eze's Governorship Ambition|website=www.frontiersnews.com|language=en-US|access-date=21 April 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://dailypost.ng/2014/12/09/ifeanyi-ugwuanyi-wins-enugu-parallel-pdp-guber-election/|location=Lagos, Nigeria|title=Ifeanyi Ugwuanyi wins Enugu parallel PDP Guber election - Daily Post Nigeria|date=9 December 2014|access-date=21 April 2018|language=en-US|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/02/16/enugu-ugwuanyi-floors-ayogu-eze-at-appeal-court/|title=Enugu: Ugwuanyi Floors Ayogu Eze at Appeal Court - THISDAYLIVE|last=Editor|first=Online|date=16 February 2017|access-date=21 April 2018|language=en-US|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://thecitizenng.com/enugu-guber-tussle-gov-ugwuanyi-wins-big-at-supreme-court/|title=Enugu guber tussle: Gov. Ugwuanyi wins big at Supreme Court|work=TheCitizen - It's all about you|access-date=21 April 2018|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=20 July 2021|title=Ex-gov candidate wants Enugu APC united ahead convention|url=https://punchng.com/ex-gov-candidate-wants-enugu-apc-united-ahead-convention/|access-date=4 March 2022|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote. == Gonnooɗo senateer == oo ina joginoo yiɗde suɓaade hooreejo leydi Enugu e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi PDP. Kono o dañii caɗeele e woote gardagol leydi ndi, hono Rt Hon Ifeanyi Ugwuanyi. Th woote gadane ɗe luural ɓuuɓnoo, joofi ko e golle sariya. Kono o dañii caɗeele to Ñaawirde Toownde e to Ñaawirde Toownde. Sen. Eze kadi haɓaama e suɓngooji guwerneer 2019 e les njiimaandi All Progressives Congress, APC kono o yalti e suɓngooji ɗii nde ardiiɗo suɓngooji ɗii, hono Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi, INEC, itti innde makko e doggol kanndidaaji cakkitiiɗi ngam suɓaade, caggal nde ƴaañorgal gonngal e nder leydi ndii waɗi. Kadi, Sen. Eze yahi haa suudu suɓol ngam haɓugo bee ittugo maako nder suɓol ngol koo ɓaawo nde hukuumaaji pamari ɗin artiri innde maako dow kanndidaa Bona Fide lanyol ngol ammaa laamiiɓe aadaaji e ardiiɓe siyaasaaku diga lesdi Enugu ɗon ƴama haala kan. Wade Eze maayi ko e opitaal to Abuja, ñalnde 25 abriil 2024, tawi ina yahra e duuɓi 65. Tiitooɗe e teddungal E hitaande 2012, o heɓi gootel nder teddungal lesdi Naajeeriya ɓurdungal mawnugo, Kumaandaajo Ordo Niger, CON. Senator Eze ina joginoo kadi ɗeeɗoo tiitoonde laamu : Ebube Dike mo Ogruteland, mo leñol makko Ogrute rokki mo e lewru abriil 1993 to nokku laamu makko to Igbo Eze worgo. Okwulora mo Umuozzi, mo maayɗo Igwe J. O. Mamah, Ohabuenyi mo Umuozzi rokki mo e lewru abriil 1993, kadi ko e nokku laamu Igbo Eze worgo. Eze Chinaza Ekpere mo Umumba Ndi Agu, mo maayɗo Igwe Joseph Chibuko mo Umumba Ndi Agu, nokku laamu Ezeagu, diiwaan Enugu hokki mo e hitaande 2009. Odezulu Igbo mo Unadu, hokki mo diga Igwe Barnabas Okechukwu Agbaji, Enyi 1 mo Laamu Unadu mo lesdi Igbo Eze Fombina, lesdi Enugu nder hitaande 2014. == Tuugnorgal == 5t1ry1gfhg9q1dpvlixwm63pj5yn9el 181454 181453 2026-08-06T10:47:10Z Ilya Discuss 10103 181454 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ayogu Eze''' (23 noowammbar 1958 – 25 abriil 2024) ko politikaajo leydi Najeriya ummoriiɗo Enugu Ezike, cuɓaaɗo senaateer e nder diiwaan Enugu to bannge worgo leydi Enugu, o fuɗɗii laamu ñalnde 5 lewru juko hitaande 2007..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=62|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Ayogu Eze|access-date=6 June 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref> Jaangirde Eze naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e karallaagal, to Enugu, ɗo o heɓi dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e jokkondiral hakkunde yimɓe.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=6 June 2010}}</ref> O yahi to Duɗal Jaayndeyaagal hakkunde leyɗeele, IIJ Berlin, to Almaañ, ɗo o heɓi bak makko e dow toppitagol janngooɓe G55, tawi ina waɗi jaayndiyankooɓe gollotooɓe e fotde 14 leydi Afrik. O janngi kadi ngam heɓde dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to bannge njuɓɓudi laamu. O naati kadi e porogaraamuuji jaŋde toownde to duɗal laamu Harvard Kennedy, ɗo o janngi "Ardorde ngam Teeminannde 21ɓiire : jiiɓru, luural e cuusal" ; Duɗal njulaagu Saïd to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford, ɗo o janngi « Porogaraam Oxford e kaaldigal » kam e Duɗal njulaagu Judge to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Cambridge, ɗo o janngi « Ardorde e nder porogaraam ƴeewndo parlemaa »..<ref>{{Cite news|title=The Senate Mafia: Ekweremadu, Folarin, Ayogu Eze are the superstars|date=27 December 2008|author=Geoffrey Ekenna|work=Nigerian Compass}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Eze ina joginoo golle jaayndiyankooje tiiɗɗe no feewi, o golliima no feewi e jaaynde wiyeteende The Guardian to leydi Nijeer hakkunde 1983 e 1989, o wonti hooreejo fedde Insight Team to jaaynde ndee ko adii nde o neldata ngam ardaade jaaynde Guardian hesere nde, ummoraade e jaaynde ndee riiwtude ganndo gooto, ƴaañoowo laamu konu, hono Patrick Wilmot, e laamu konu leydi Nijeer e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida. O ardii caggal ɗuum Advance Desk jaaynde ndee, halfinaa peewnugol jaaynde adannde wiyeteende The Guardian, cirŋinnde ko ɓuri heewde e nokkuuji fuɗnaange e worgo leydi ndii. E hitaande 1989, o ummii o waɗti yuɓɓinde jaaynde wiyeteende Platform, nde maayɗo Chuba Okadigbo yaltini to Lagos. O yalti e Platform Magazine e hitaande 1991 ngam naatde e lowre woɗnde e nder golle jaayndeyaagal, oo sahaa ko e sektoraa jaayndeeji.<ref>{{cite web|url=http://www.independentngonline.com/DailyIndependent/Article.aspx?id=31904|date=10 April 2011|work=Daily Independent|title=Opposition parties make big gains in NASS election|access-date=21 April 2011}}</ref> O naati nder jaaynde Newswatch, nde laati jaaynde ɓurdunde mawnugo haa lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo hukuumaaji pamari nder hitaande 1991, o wurti ton nder hitaande 1992 ngam o nasta nder laamu lesdi Enugu bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya, bana ardiiɗo lesdi Naajeeriya Okwesilieze Nwodo. Caggal nde ndeen laamu liɓaa e juuɗe Seneraal Sani Abacha e lewru noowammbar 1992, Sen. Eze naati e sektoraa keeriiɗo, ƴeewtindii junngo mum e njulaagu geɗe e njulaagu jeyi leydi..<ref>{{Cite web|url=https://www.frontiersnews.com/2015-ayogu-eze-campaign-organisation-raises-alarm-over-planned-intimidation-against-ezes-governorship-ambition/|title=Frontiers News, 2015: Ayogu Eze Campaign Organisation Raises Alarm Over Planned Intimidation Against Eze's Governorship Ambition|website=www.frontiersnews.com|language=en-US|access-date=21 April 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://dailypost.ng/2014/12/09/ifeanyi-ugwuanyi-wins-enugu-parallel-pdp-guber-election/|location=Lagos, Nigeria|title=Ifeanyi Ugwuanyi wins Enugu parallel PDP Guber election - Daily Post Nigeria|date=9 December 2014|access-date=21 April 2018|language=en-US|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2017/02/16/enugu-ugwuanyi-floors-ayogu-eze-at-appeal-court/|title=Enugu: Ugwuanyi Floors Ayogu Eze at Appeal Court - THISDAYLIVE|last=Editor|first=Online|date=16 February 2017|access-date=21 April 2018|language=en-US|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://thecitizenng.com/enugu-guber-tussle-gov-ugwuanyi-wins-big-at-supreme-court/|title=Enugu guber tussle: Gov. Ugwuanyi wins big at Supreme Court|work=TheCitizen - It's all about you|access-date=21 April 2018|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=20 July 2021|title=Ex-gov candidate wants Enugu APC united ahead convention|url=https://punchng.com/ex-gov-candidate-wants-enugu-apc-united-ahead-convention/|access-date=4 March 2022|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> Golle politik E damal gartugol politik e hitaande 1998, o wonti tergal ngenndiwal ex officio piilngal e nder lannda politik keso jibinaaɗo e oon sahaa, lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP, amalgam fotde 34 fedde politik nde hawri e lewru suwee ndeen hitaande to Sheraton Hotel, Abujae to formable to njuɓɓudi konu Seneraal Abdulsalaami Abuubakar. Nde lanyol kesol ngol fuɗɗi waɗugo kuuɗe lesdi maako, Sen. Eze jippi haa lesdi maako Enugu, haa woyla lesdi Naajeeriya, ngam o hawta bee hukuumaaji pamari ɗin nder jiha kan. O haɓaama, o heɓi jappeere laamu, o wonti jaagorde dowla piilaaɗo lannda kaa. PDP heɓi nasaraaku suɓol haa Enugu bana no diiwalji ɗuuɗɗi nder lesdi ndi'i nder suɓol 1999. Governor keso oo, Chimaroke Nnamani toɗɗiima Sen. Eze e nder kabine mum e hitaande 1999, o waɗi ɗum komisinaajo humpito e pinal. E hitaande 2001, o artiraa e Ministeer Pinal e Turismo keso oo kono caggal nde o waɗi darnde tiiɗnde e nder woote guwerneer e hitaande 2003, ministeer keso oo artiraa e ministeer humpito ngam sosde haa jooni ministeer humpito, pinal e turism keso. E nder mbayliigu goɗngu e nder guwarnama leydi Naajeeriya e hitaande 2006, o woppitaa e nder guwarnama leydi ndii kono o noddaama e hitaande 2007 ngam wonde jaagorgal keeringal to Gomnaajo leydi ndii e hitaande 2007. To Senaa, o toɗɗaa hooreejo goomu senaa toppitiiɗo humpito e jaayɗe, o waɗti ɗum kaalirde laawɗunde senaa. Duuɓi joweeɗiɗi ɗi o waɗi nder senaa, o laati tergal nder kawtal hoore lesdi Naajeeriya, o waɗi wayluki kesi haa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o fiiltaa e senaa e hitaande 2011, o waɗaa hooreejo goomu toppitiingu golle. Eze kadi wonnoo ko tergal goomuuji ko faati e geɗe polis, peewnugol ngenndi, yah-ngartaa e nder geec e geɗe fedde nde & geɗe hakkunde laamuuji. E nder ƴeewndo hakkundeejo Senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde ThisDay wiyi wonde o huutoriima no feewi masiŋaaji humpitooji Senaa, tee omo artira e jeewte e nder mojobere nde, haa teeŋti noon e ustaare njuɓɓudi laawol. O siforaama ko gooto e ɓurɓe doole e nder senaateeruuji ɗi. Eze dañii nafoore ngam suɓaade Senator ngam diiwaan Enugu North Senator e dow laylaytol PDP e nder wooteeji lewru Abriil 2011. O heɓi 86 220 woote, o fooli Mike Ajogwu mo lannda Labour heɓi 27 139 woote..<ref>{{cite news|last1=Mbawike|first1=Nnamdi|title=Senator Ayogu Eze Dies At 66|url=https://leadership.ng/breaking-senator-ayogu-eze-dies-at-66/|access-date=25 April 2024|date=25 April 2024|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Gonnooɗo senateer == oo ina joginoo yiɗde suɓaade hooreejo leydi Enugu e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi PDP. Kono o dañii caɗeele e woote gardagol leydi ndi, hono Rt Hon Ifeanyi Ugwuanyi. Th woote gadane ɗe luural ɓuuɓnoo, joofi ko e golle sariya. Kono o dañii caɗeele to Ñaawirde Toownde e to Ñaawirde Toownde. Sen. Eze kadi haɓaama e suɓngooji guwerneer 2019 e les njiimaandi All Progressives Congress, APC kono o yalti e suɓngooji ɗii nde ardiiɗo suɓngooji ɗii, hono Komiseer Suɓngooji Ngenndiije Dentuɗi, INEC, itti innde makko e doggol kanndidaaji cakkitiiɗi ngam suɓaade, caggal nde ƴaañorgal gonngal e nder leydi ndii waɗi. Kadi, Sen. Eze yahi haa suudu suɓol ngam haɓugo bee ittugo maako nder suɓol ngol koo ɓaawo nde hukuumaaji pamari ɗin artiri innde maako dow kanndidaa Bona Fide lanyol ngol ammaa laamiiɓe aadaaji e ardiiɓe siyaasaaku diga lesdi Enugu ɗon ƴama haala kan. Wade Eze maayi ko e opitaal to Abuja, ñalnde 25 abriil 2024, tawi ina yahra e duuɓi 65. Tiitooɗe e teddungal E hitaande 2012, o heɓi gootel nder teddungal lesdi Naajeeriya ɓurdungal mawnugo, Kumaandaajo Ordo Niger, CON. Senator Eze ina joginoo kadi ɗeeɗoo tiitoonde laamu : Ebube Dike mo Ogruteland, mo leñol makko Ogrute rokki mo e lewru abriil 1993 to nokku laamu makko to Igbo Eze worgo. Okwulora mo Umuozzi, mo maayɗo Igwe J. O. Mamah, Ohabuenyi mo Umuozzi rokki mo e lewru abriil 1993, kadi ko e nokku laamu Igbo Eze worgo. Eze Chinaza Ekpere mo Umumba Ndi Agu, mo maayɗo Igwe Joseph Chibuko mo Umumba Ndi Agu, nokku laamu Ezeagu, diiwaan Enugu hokki mo e hitaande 2009. Odezulu Igbo mo Unadu, hokki mo diga Igwe Barnabas Okechukwu Agbaji, Enyi 1 mo Laamu Unadu mo lesdi Igbo Eze Fombina, lesdi Enugu nder hitaande 2014. == Tuugnorgal == 33xew12lu5eftd53vdx0skuag3d7kcq Teslim Folarin 0 43424 181455 2026-08-06T10:50:51Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Teslim Kolawole Folarin OFR (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde. O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat f..." 181455 wikitext text/x-wiki Teslim Kolawole Folarin OFR (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde. O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin. O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo. Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos. Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum. Golle politik Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto. Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam. Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. kn4gs4xhk62w31sd49v424nswjg3y0r 181456 181455 2026-08-06T10:52:26Z Ilya Discuss 10103 181456 wikitext text/x-wiki Teslim Kolawole Folarin OFR (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde. O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin. O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo. Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos. Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum. Golle politik Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto. Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam. Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives. Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. Nguurndam neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. Tuugnorgal t01ilzmdmue3go4jpukmbggel5w6vjf 181457 181456 2026-08-06T10:52:49Z Ilya Discuss 10103 181457 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Teslim Kolawole Folarin OFR (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde. O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin. O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo. Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos. Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum. Golle politik Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto. Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam. Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives. Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. Nguurndam neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. Tuugnorgal eqt2ao8kittd78oqft77yfkrzxsz3ax 181458 181457 2026-08-06T10:55:03Z Ilya Discuss 10103 181458 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Teslim Kolawole Folarin OFR''' (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde. O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin. O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo. Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos. Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum. == Golle politik == Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto. Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam. Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives. Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. == Nguurndam == neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. == Tuugnorgal == 4leycmyedgkox3g8gr5c16ez5rer8xl 181459 181458 2026-08-06T10:56:07Z Ilya Discuss 10103 181459 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Teslim Kolawole Folarin OFR''' (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde.<ref name="Angela">{{cite news|date=2022-01-28|last=Badru|first=Adeola|title=Oyo senator, Teslim Folarin, loses wife|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/oyo-senator-teslim-folarin-loses-wife/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=2022-05-28|title=Teslim Folarin emerges Oyo APC governorship candidate|url=https://premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/532979-teslim-folarin-emerges-oyo-apc-governorship-candidate.html|access-date=2022-09-10|work=[[Premium Times]]}}</ref> O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin. O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo. Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos. Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum. == Golle politik == Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto. Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam. Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives. Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. == Nguurndam == neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. == Tuugnorgal == ohydoxr994yhctup2lc7wa14bgg6rk4 181460 181459 2026-08-06T10:56:59Z Ilya Discuss 10103 181460 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Teslim Kolawole Folarin OFR''' (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde.<ref name="Angela">{{cite news|date=2022-01-28|last=Badru|first=Adeola|title=Oyo senator, Teslim Folarin, loses wife|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/oyo-senator-teslim-folarin-loses-wife/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=2022-05-28|title=Teslim Folarin emerges Oyo APC governorship candidate|url=https://premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/532979-teslim-folarin-emerges-oyo-apc-governorship-candidate.html|access-date=2022-09-10|work=[[Premium Times]]}}</ref> O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin..<ref name="teslimfolarin2015.com">{{cite web|url=https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|title=Just Believe 2015 :: Senator (Oloye) Teslim Kolawole Folarin for Governor, Oyo State, Nigeria|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150520144939/https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|archive-date=2015-05-20}}</ref> O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo. Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos. Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum. == Golle politik == Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto. Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam. Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives. Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. == Nguurndam == neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. == Tuugnorgal == kjgqa8y3xq29o9vutzszn0zuo1y8ut9 181461 181460 2026-08-06T10:58:04Z Ilya Discuss 10103 181461 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Teslim Kolawole Folarin OFR''' (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde.<ref name="Angela">{{cite news|date=2022-01-28|last=Badru|first=Adeola|title=Oyo senator, Teslim Folarin, loses wife|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/oyo-senator-teslim-folarin-loses-wife/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=2022-05-28|title=Teslim Folarin emerges Oyo APC governorship candidate|url=https://premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/532979-teslim-folarin-emerges-oyo-apc-governorship-candidate.html|access-date=2022-09-10|work=[[Premium Times]]}}</ref> O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023.<ref>{{cite news|url=https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|title=Who is Afraid of Senator Teslim Folarin?|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141201192227/https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|archive-date=2014-12-01|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin..<ref name="teslimfolarin2015.com">{{cite web|url=https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|title=Just Believe 2015 :: Senator (Oloye) Teslim Kolawole Folarin for Governor, Oyo State, Nigeria|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150520144939/https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|archive-date=2015-05-20}}</ref> O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo. Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos. Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum. == Golle politik == Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto. Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam. Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives. Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. == Nguurndam == neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. == Tuugnorgal == 5w1iy9jleimzzdbwfwhsyaim452cfob 181462 181461 2026-08-06T10:58:54Z Ilya Discuss 10103 181462 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Teslim Kolawole Folarin OFR''' (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde.<ref name="Angela">{{cite news|date=2022-01-28|last=Badru|first=Adeola|title=Oyo senator, Teslim Folarin, loses wife|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/oyo-senator-teslim-folarin-loses-wife/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=2022-05-28|title=Teslim Folarin emerges Oyo APC governorship candidate|url=https://premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/532979-teslim-folarin-emerges-oyo-apc-governorship-candidate.html|access-date=2022-09-10|work=[[Premium Times]]}}</ref> O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023.<ref>{{cite news|url=https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|title=Who is Afraid of Senator Teslim Folarin?|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141201192227/https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|archive-date=2014-12-01|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin..<ref name="teslimfolarin2015.com">{{cite web|url=https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|title=Just Believe 2015 :: Senator (Oloye) Teslim Kolawole Folarin for Governor, Oyo State, Nigeria|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150520144939/https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|archive-date=2015-05-20}}</ref> O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo. Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/nigeria/national/pdp-leaders-mobilise-support-for-jonathan-folarin-in-oyo/|location=Lagos, Nigeria|last=Lawal|first=Iyabo|title=PDP leaders mobilise support for Jonathan, Folarin in Oyo|date=2015-01-26|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum. == Golle politik == Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto. Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam. Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives. Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. == Nguurndam == neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. == Tuugnorgal == d61jrrzm608lkw3e65p65ej4w0x0gqf 181463 181462 2026-08-06T10:59:41Z Ilya Discuss 10103 181463 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Teslim Kolawole Folarin OFR''' (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde.<ref name="Angela">{{cite news|date=2022-01-28|last=Badru|first=Adeola|title=Oyo senator, Teslim Folarin, loses wife|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/oyo-senator-teslim-folarin-loses-wife/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=2022-05-28|title=Teslim Folarin emerges Oyo APC governorship candidate|url=https://premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/532979-teslim-folarin-emerges-oyo-apc-governorship-candidate.html|access-date=2022-09-10|work=[[Premium Times]]}}</ref> O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023.<ref>{{cite news|url=https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|title=Who is Afraid of Senator Teslim Folarin?|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141201192227/https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|archive-date=2014-12-01|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin..<ref name="teslimfolarin2015.com">{{cite web|url=https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|title=Just Believe 2015 :: Senator (Oloye) Teslim Kolawole Folarin for Governor, Oyo State, Nigeria|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150520144939/https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|archive-date=2015-05-20}}</ref> O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo. Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/nigeria/national/pdp-leaders-mobilise-support-for-jonathan-folarin-in-oyo/|location=Lagos, Nigeria|last=Lawal|first=Iyabo|title=PDP leaders mobilise support for Jonathan, Folarin in Oyo|date=2015-01-26|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum..<ref>{{cite news|url=https://www.tribuneonlineng.com/mother-defections-alao-akala-folarin-adigun-arapaja-others-officially-join-apc-oyo/|last=Wande|first=S-Davies|title='Mother of all defections': Alao-Akala, Folarin, Adigun, Arapaja, others officially join APC in Oyo|date=2017-12-13|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref> == Golle politik == Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto. Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam. Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives. Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. == Nguurndam == neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. == Tuugnorgal == 8eitp4ccrs4c6w3iyym499pf0mx8bgp 181464 181463 2026-08-06T11:00:29Z Ilya Discuss 10103 181464 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Teslim Kolawole Folarin OFR''' (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde.<ref name="Angela">{{cite news|date=2022-01-28|last=Badru|first=Adeola|title=Oyo senator, Teslim Folarin, loses wife|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/oyo-senator-teslim-folarin-loses-wife/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=2022-05-28|title=Teslim Folarin emerges Oyo APC governorship candidate|url=https://premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/532979-teslim-folarin-emerges-oyo-apc-governorship-candidate.html|access-date=2022-09-10|work=[[Premium Times]]}}</ref> O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023.<ref>{{cite news|url=https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|title=Who is Afraid of Senator Teslim Folarin?|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141201192227/https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|archive-date=2014-12-01|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin..<ref name="teslimfolarin2015.com">{{cite web|url=https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|title=Just Believe 2015 :: Senator (Oloye) Teslim Kolawole Folarin for Governor, Oyo State, Nigeria|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150520144939/https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|archive-date=2015-05-20}}</ref> O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo. Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/nigeria/national/pdp-leaders-mobilise-support-for-jonathan-folarin-in-oyo/|location=Lagos, Nigeria|last=Lawal|first=Iyabo|title=PDP leaders mobilise support for Jonathan, Folarin in Oyo|date=2015-01-26|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum..<ref>{{cite news|url=https://www.tribuneonlineng.com/mother-defections-alao-akala-folarin-adigun-arapaja-others-officially-join-apc-oyo/|last=Wande|first=S-Davies|title='Mother of all defections': Alao-Akala, Folarin, Adigun, Arapaja, others officially join APC in Oyo|date=2017-12-13|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref> == Golle politik == Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto.<ref>{{cite news|title=Teslim Folarin Wins Oyo Central Senatorial Seat|url=https://premiumtimesng.com/news/315935-teslim-folarin-wins-oyo-central-senatorial-seat.html|last=Babatunde|first=Aishat|date=2019-02-25|access-date=2024-08-29}}</ref> Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam. Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives. Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. == Nguurndam == neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. == Tuugnorgal == ro4w64bzrq0wpx10jt1o8jt7pch5aau 181465 181464 2026-08-06T11:01:14Z Ilya Discuss 10103 181465 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Teslim Kolawole Folarin OFR''' (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde.<ref name="Angela">{{cite news|date=2022-01-28|last=Badru|first=Adeola|title=Oyo senator, Teslim Folarin, loses wife|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/oyo-senator-teslim-folarin-loses-wife/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=2022-05-28|title=Teslim Folarin emerges Oyo APC governorship candidate|url=https://premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/532979-teslim-folarin-emerges-oyo-apc-governorship-candidate.html|access-date=2022-09-10|work=[[Premium Times]]}}</ref> O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023.<ref>{{cite news|url=https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|title=Who is Afraid of Senator Teslim Folarin?|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141201192227/https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|archive-date=2014-12-01|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin..<ref name="teslimfolarin2015.com">{{cite web|url=https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|title=Just Believe 2015 :: Senator (Oloye) Teslim Kolawole Folarin for Governor, Oyo State, Nigeria|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150520144939/https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|archive-date=2015-05-20}}</ref> O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo..<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/02/25/ex-senate-leader-teslim-folarin-wins-oyo-central-senatorial-seat/|location=Lagos, Nigeria|last=Adebayo|first=Musliudeen|title=Ex-Senate Leader, Teslim Folarin wins Oyo central senatorial seat|date=2019-02-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/nigeria/national/pdp-leaders-mobilise-support-for-jonathan-folarin-in-oyo/|location=Lagos, Nigeria|last=Lawal|first=Iyabo|title=PDP leaders mobilise support for Jonathan, Folarin in Oyo|date=2015-01-26|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum..<ref>{{cite news|url=https://www.tribuneonlineng.com/mother-defections-alao-akala-folarin-adigun-arapaja-others-officially-join-apc-oyo/|last=Wande|first=S-Davies|title='Mother of all defections': Alao-Akala, Folarin, Adigun, Arapaja, others officially join APC in Oyo|date=2017-12-13|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref> == Golle politik == Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto.<ref>{{cite news|title=Teslim Folarin Wins Oyo Central Senatorial Seat|url=https://premiumtimesng.com/news/315935-teslim-folarin-wins-oyo-central-senatorial-seat.html|last=Babatunde|first=Aishat|date=2019-02-25|access-date=2024-08-29}}</ref> Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam. Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives. Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. == Nguurndam == neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. == Tuugnorgal == 0f7muh199f2jydxtg06zwy0ypi5imew 181466 181465 2026-08-06T11:02:08Z Ilya Discuss 10103 181466 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Teslim Kolawole Folarin OFR''' (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde.<ref name="Angela">{{cite news|date=2022-01-28|last=Badru|first=Adeola|title=Oyo senator, Teslim Folarin, loses wife|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/oyo-senator-teslim-folarin-loses-wife/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=2022-05-28|title=Teslim Folarin emerges Oyo APC governorship candidate|url=https://premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/532979-teslim-folarin-emerges-oyo-apc-governorship-candidate.html|access-date=2022-09-10|work=[[Premium Times]]}}</ref> O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023.<ref>{{cite news|url=https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|title=Who is Afraid of Senator Teslim Folarin?|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141201192227/https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|archive-date=2014-12-01|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin..<ref name="teslimfolarin2015.com">{{cite web|url=https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|title=Just Believe 2015 :: Senator (Oloye) Teslim Kolawole Folarin for Governor, Oyo State, Nigeria|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150520144939/https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|archive-date=2015-05-20}}</ref> O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo..<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/02/25/ex-senate-leader-teslim-folarin-wins-oyo-central-senatorial-seat/|location=Lagos, Nigeria|last=Adebayo|first=Musliudeen|title=Ex-Senate Leader, Teslim Folarin wins Oyo central senatorial seat|date=2019-02-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/nigeria/national/pdp-leaders-mobilise-support-for-jonathan-folarin-in-oyo/|location=Lagos, Nigeria|last=Lawal|first=Iyabo|title=PDP leaders mobilise support for Jonathan, Folarin in Oyo|date=2015-01-26|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum..<ref>{{cite news|url=https://www.tribuneonlineng.com/mother-defections-alao-akala-folarin-adigun-arapaja-others-officially-join-apc-oyo/|last=Wande|first=S-Davies|title='Mother of all defections': Alao-Akala, Folarin, Adigun, Arapaja, others officially join APC in Oyo|date=2017-12-13|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref> == Golle politik == Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto.<ref>{{cite news|title=Teslim Folarin Wins Oyo Central Senatorial Seat|url=https://premiumtimesng.com/news/315935-teslim-folarin-wins-oyo-central-senatorial-seat.html|last=Babatunde|first=Aishat|date=2019-02-25|access-date=2024-08-29}}</ref> Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam..<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-12124225|title=Nigeria Senate leader Teslim Folarin on murder charge|agency=[[BBC News]]|date=2011-01-05|access-date=2024-08-29}}</ref> Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives. Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. == Nguurndam == neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. == Tuugnorgal == t0jiybh83ppbdczvar4a0y4bsz9ztrd 181467 181466 2026-08-06T11:03:01Z Ilya Discuss 10103 181467 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Teslim Kolawole Folarin OFR''' (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde.<ref name="Angela">{{cite news|date=2022-01-28|last=Badru|first=Adeola|title=Oyo senator, Teslim Folarin, loses wife|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/oyo-senator-teslim-folarin-loses-wife/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=2022-05-28|title=Teslim Folarin emerges Oyo APC governorship candidate|url=https://premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/532979-teslim-folarin-emerges-oyo-apc-governorship-candidate.html|access-date=2022-09-10|work=[[Premium Times]]}}</ref> O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023.<ref>{{cite news|url=https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|title=Who is Afraid of Senator Teslim Folarin?|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141201192227/https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|archive-date=2014-12-01|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin..<ref name="teslimfolarin2015.com">{{cite web|url=https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|title=Just Believe 2015 :: Senator (Oloye) Teslim Kolawole Folarin for Governor, Oyo State, Nigeria|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150520144939/https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|archive-date=2015-05-20}}</ref> O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo..<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/02/25/ex-senate-leader-teslim-folarin-wins-oyo-central-senatorial-seat/|location=Lagos, Nigeria|last=Adebayo|first=Musliudeen|title=Ex-Senate Leader, Teslim Folarin wins Oyo central senatorial seat|date=2019-02-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/nigeria/national/pdp-leaders-mobilise-support-for-jonathan-folarin-in-oyo/|location=Lagos, Nigeria|last=Lawal|first=Iyabo|title=PDP leaders mobilise support for Jonathan, Folarin in Oyo|date=2015-01-26|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum..<ref>{{cite news|url=https://www.tribuneonlineng.com/mother-defections-alao-akala-folarin-adigun-arapaja-others-officially-join-apc-oyo/|last=Wande|first=S-Davies|title='Mother of all defections': Alao-Akala, Folarin, Adigun, Arapaja, others officially join APC in Oyo|date=2017-12-13|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref> == Golle politik == Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto.<ref>{{cite news|title=Teslim Folarin Wins Oyo Central Senatorial Seat|url=https://premiumtimesng.com/news/315935-teslim-folarin-wins-oyo-central-senatorial-seat.html|last=Babatunde|first=Aishat|date=2019-02-25|access-date=2024-08-29}}</ref> Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam..<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-12124225|title=Nigeria Senate leader Teslim Folarin on murder charge|agency=[[BBC News]]|date=2011-01-05|access-date=2024-08-29}}</ref> Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives.<ref>{{cite web|url=https://www.pressreader.com/nigeria/thisday/20240728/282063397226773|title=Teslim Folarin Remembers Late Wife, Angela, on Her 50th Posthumous Birthday|date=2024-07-28|work=[[This Day]]|access-date=2024-08-29|via=[[PressReader]]}}</ref><ref name="Angela2" /><ref>{{cite magazine|magazine=[[City People Magazine]]|url=https://www.citypeopleonline.com/many-people-dont-know-born-bred-ibadan-%E2%80%A2senator-teslim-folarins-wife-angela/|title=Many People Don't Know I WEas Born & Bred in Ibadan - Senator's Teslim Folarin Wife, Angela|date=2017-05-21|last=Adeniran|first=Dare}}</ref> Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo. O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. == Nguurndam == neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. == Tuugnorgal == emwlu2ccw19sufnn77042xc6dzwvrce 181468 181467 2026-08-06T11:03:50Z Ilya Discuss 10103 181468 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Teslim Kolawole Folarin OFR''' (HeɗtoR; jibinaa ko 30 lewru Oktoobar 1963) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o woniino kanndidaa guwerneer e nder diiwaan Oyo ngam suɓaade guwerneer 2023 mo o fooli e guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde.<ref name="Angela">{{cite news|date=2022-01-28|last=Badru|first=Adeola|title=Oyo senator, Teslim Folarin, loses wife|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/oyo-senator-teslim-folarin-loses-wife/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=2022-05-28|title=Teslim Folarin emerges Oyo APC governorship candidate|url=https://premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/532979-teslim-folarin-emerges-oyo-apc-governorship-candidate.html|access-date=2022-09-10|work=[[Premium Times]]}}</ref> O woniino senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateer Oyo Central tuggi 2003 haa 2011 ; e tuggi 2019 haa 2023.<ref>{{cite news|url=https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|title=Who is Afraid of Senator Teslim Folarin?|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141201192227/https://leadership.ng/news/388417/afraid-senator-teslim-folarin|archive-date=2014-12-01|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Teslim kolawole folarin jibinaa ko ñalnde 30 lewru ut hitaande 1963, e galle Alhaji e alhaja Hamzat folarin..<ref name="teslimfolarin2015.com">{{cite web|url=https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|title=Just Believe 2015 :: Senator (Oloye) Teslim Kolawole Folarin for Governor, Oyo State, Nigeria|access-date=2015-04-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150520144939/https://teslimfolarin2015.com/viewcontent3.php?tab=2|archive-date=2015-05-20}}</ref> O ummii ko e galle Baale to nokku Oja Igbo to Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange laamu nokkuyankeewo to diiwaan Oyo..<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2019/02/25/ex-senate-leader-teslim-folarin-wins-oyo-central-senatorial-seat/|location=Lagos, Nigeria|last=Adebayo|first=Musliudeen|title=Ex-Senate Leader, Teslim Folarin wins Oyo central senatorial seat|date=2019-02-25|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> Folarin woni hooreejo (Mogaji) suudu saare maako e hooreejo aadaaji ranwiiɗum nder Ibadanland. Kanko woni Laguna Olubadan leydi Ibadan. Folarin janngi duɗal leslesal to Lagos; jaŋde makko hakkundeere o timmini ko e duɗal hakkundeewal mawngal leydi Najeriya, duɗal sukaaɓe Methodist, Lagos..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/nigeria/national/pdp-leaders-mobilise-support-for-jonathan-folarin-in-oyo/|location=Lagos, Nigeria|last=Lawal|first=Iyabo|title=PDP leaders mobilise support for Jonathan, Folarin in Oyo|date=2015-01-26|access-date=2024-08-29|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Folarin ina jogii dipolom B.Sc. (Hons) dipolomaaji e ganndal siyaas to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard,[citation needed] USA. O waɗi duuɓi seeɗa e mooftude humpitooji nafooji e nder golle laamu to leydi Angalteer, ina jeyaa heen golle njuɓɓudi to Departemaa njulaagu[citation needed] to London hade makko hootde to leydi Naajeeriya e hitaande 2002. Folarin waɗii golle mum farliinde e nder NYSC to Kaduna, o naati e politik caggal ɗuum..<ref>{{cite news|url=https://www.tribuneonlineng.com/mother-defections-alao-akala-folarin-adigun-arapaja-others-officially-join-apc-oyo/|last=Wande|first=S-Davies|title='Mother of all defections': Alao-Akala, Folarin, Adigun, Arapaja, others officially join APC in Oyo|date=2017-12-13|access-date=2024-08-29|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref> == Golle politik == Folarin haɓaama e heɓi jooɗorde senateer ngam lomtaade Oyo Central e hitaande 2003 tawi omo yahra e duuɓi 39 e dow laylaytol PDP, o suɓaama kadi e manndaa ɗiɗaɓo e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda gooto.<ref>{{cite news|title=Teslim Folarin Wins Oyo Central Senatorial Seat|url=https://premiumtimesng.com/news/315935-teslim-folarin-wins-oyo-central-senatorial-seat.html|last=Babatunde|first=Aishat|date=2019-02-25|access-date=2024-08-29}}</ref> Folarin ina heddii e wonde depitee gooto e nder diiwaan Oyo, joginooɗo manndaaji ɗiɗi e nder Senaa. To Senaa, o toɗɗaa yo won Gardiiɗo Senaa. Folarin kadi golliima e Goomu Senaa ko feewti e njulaagu e kuule, Marines e Transport hay so tawii noon nafoore makko teeŋtunde ko jaŋde, doole e ngalu ndiyam..<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-12124225|title=Nigeria Senate leader Teslim Folarin on murder charge|agency=[[BBC News]]|date=2011-01-05|access-date=2024-08-29}}</ref> Folarin tawtoraama wiɗto Power e hitaande 2008. Ko o hooreejo Senaa, o ardii jeewte e denndaangal kuule Executives, o wallitorii kadi kuule keewɗe keertiiɗe e hoore makko. Ina jeyaa heen sariya asiraagal, sariya pension konu e goɗɗe keewɗe. Folarin heɓi tikket guwerneer lannda mum, lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 2014. O foolii wooteeji ɗii e juuɗe guwerneer jooni oo, hono senateer Abiola Ajimobi mo Kongres All Progressives.<ref>{{cite web|url=https://www.pressreader.com/nigeria/thisday/20240728/282063397226773|title=Teslim Folarin Remembers Late Wife, Angela, on Her 50th Posthumous Birthday|date=2024-07-28|work=[[This Day]]|access-date=2024-08-29|via=[[PressReader]]}}</ref><ref name="Angela2" /><ref>{{cite magazine|magazine=[[City People Magazine]]|url=https://www.citypeopleonline.com/many-people-dont-know-born-bred-ibadan-%E2%80%A2senator-teslim-folarins-wife-angela/|title=Many People Don't Know I WEas Born & Bred in Ibadan - Senator's Teslim Folarin Wife, Angela|date=2017-05-21|last=Adeniran|first=Dare}}</ref> Folarin ummiima e lannda luulndo biyeteeɗo Kongres All Progressives e lewru desaambar 2017. Folarin suɓaama ngam wonde kanndidaa senateer Oyo Central e nder lewru suwee 2018. Folarin heɓiino jappeere senateer e nder wooteeji diiwaan cakaari Oyo 2019 nde o fooli senateer jooɗiiɗo jooni oo, hono Mrs Monsurat Sunmonu e kanndidaaji goɗɗi. Ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa toppitiingu ko faati e nokkuuji e nder Senaa 9ɓo..<ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-12124225|title=Nigeria Senate leader Teslim Folarin on murder charge|agency=[[BBC News]]|date=2011-01-05|access-date=2024-08-29}}</ref> O jooɗii kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi ina jeyaa heen Hakkilantaagal ngenndiwal, INEC, hakkunde parlemaa, ƴeewndo doosɗe leydi, kaalis, Golle ƴellitaare duumotoonde (SDG) e Airforce. Folarin hawtii e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Oyo 2023 e dow laylaytol renndo (Congrès) All Progressives kono o fooli guwerneer jooni oo, hono Seyi Makinde, mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Luural E hitaande 2011, Folarin, e tato woɗɓe, ñaawaama warngo Lateef Salako, daraniiɗo senndikaa. == Nguurndam == neɗɗo Folarin ko Barr resndi ɗum. Angela Folarin haa o maayi e hitaande 2022, ɓe ndañi ɓiɓɓe. == Tuugnorgal == lmr0v2ijye74eo2jt1d32y288afjmvf