Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Muhammadu Buhari 0 4186 182468 181369 2026-08-12T06:21:14Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 182468 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Muhammadu Buhari''' (HeɗtoR 17 Duujal 1942 – 13 Juko 2025) ko seneraal [[Naajeeriya]] e siyaasaajo laamɗo leydi [[Naajeeriya]]<ref>* {{cite web|last=Smith|first=David|title=Muhammadu Buhari: reformed dictator returns to power in democratic Nigeria|website=[[The Guardian]]|date=31 March 2015|url=https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|access-date=27 March 2025|archive-date=5 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170305153611/https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|url-status=live}} * {{cite news|url=https://www.ft.com/content/0919978c-dd91-4037-a6d7-ff11e8f2f5d8|last=Pilling|first=David|date=14 July 2025|title=Muhammadu Buhari, former Nigerian president, 1942-2025|newspaper=Financial Times|archive-date=15 July 2025|access-date=18 July 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250715234953/https://www.ft.com/content/0919978c-dd91-4037-a6d7-ff11e8f2f5d8|url-status=live}} * {{cite news|url=https://apnews.com/article/nigeria-buhari-death-legacy-president-ac665f4782ec981654a35a33544f2711|last=Adetayo|first=Ope|title=Here's how Nigerians remember Buhari, who ruled both as a dictator and a democrat|newspaper=Associated Press|date=14 July 2025}} * {{cite news|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2025/07/14/muhammadu-buhari-failed-to-build-a-better-nigeria-twice|title=Muhammadu Buhari failed to build a better Nigeria, twice|newspaper=The Economist|date=14 July 2025|archive-date=16 July 2025|access-date=18 July 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250716143608/https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2025/07/14/muhammadu-buhari-failed-to-build-a-better-nigeria-twice|url-status=live}} * {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=-uQWEQAAQBAJ&dq=info:YKdBQVGR310J:scholar.google.com/&pg=PA1|last=Ogbonda|first=Chris Wolumati|year=2023|chapter=Nigerian Press Under Buhari Military Autocracy and Civil Democracy|title=Military-Media Relations in Post-Colonial Nigeria: Clashes, Ethics, and Prospects|publisher=Ethics International Press|page=2|isbn=978-1-80441-248-0}} * {{cite book|url=https://brill.com/display/book/9789004430013/BP000027.xml|last=Bergstresser|first=Heinrich|year=2020|chapter=Nigeria|title=Africa Yearbook Volume 16: Politics, Economy and Society South of the Sahara in 2019|page=148|doi=10.1163/9789004430013_017|isbn=978-90-04-43001-3}}</ref> gila 1983 haa 1985, caggal ɗuum o woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] cuɓaaɗo e dow demokaraasi gila 2015-2023.<ref>{{Cite web|date=15 June 2025|title=Muhammadu Buhari|url=https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|access-date=21 June 2025|website=Britannica|archive-date=18 February 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218031931/https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|url-status=live}}</ref>. Buhari nasti sooje'en lesdi [[Naajeeriya]] ngam haɓugo nder konu lesdi [[Naajeeriya]], hiddeko o yahra yeeso nder laamuuji sooja'en ɓaawo man. Buhari heɓi innde cemmbiɗnde wakkati laamu [[Shehu Shagari]] ngam ardungal sooje'en maako nder konu Chad e Nigeria. Buhari laati ardiiɗo ɓaawo kuudetaa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1983, ko laarani lesdi [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓre. Hay so tawii wonaa hooreejo fedde nde, Buhari wonti hooreejo laamu konu e nder yontaaji caɗeele faggudu luggiɗɗe e njulaagu yaajngu. E wiyde makko, ŋakkeende njuɓɓudi faggudu e ŋakkeende nehdi e les njiimaandi siwil, Buhari ƴettii laawol tiiɗngol e cemmbinngol laamu, e teeŋtinde nehdi, haɓaade fenaande, e moƴƴitingol faggudu rewrude e ko anndiraa hare luulndiinde nehdi (WAI). Sifaa politik doolnuɗo mo o sosi oo, ina wiyee Buharism. Haa ragare, laamu Buhari cemmbiɗɗum e dabareeji faggudu cemmbiɗɗi, waɗi ɓesdaari welwelo nder konu. Ñalnde 27 ut 1985, o liɓaa e kuudetaa laamɗo e gardagol Seneraal [[Ibraahiima Babangida]]. Buhari suɓaama hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] dow laylaytol e ballal lanyol yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] fuu (ANPP) nder hitaande 2003 e 2007, nden boo dow laylaytol Kongres ngam waylaare yeeso (CPC) nder hitaande 2011.<ref>{{Cite news|date=12 December 2016|title=The frustrations of Buhari from 2003 to 2011|url=https://www.vanguardngr.com/2016/12/the-frustrations-of-buhari-from-2003-to-2011/|location=Lagos, Nigeria|access-date=1 October 2021|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001112806/https://www.vanguardngr.com/2016/12/the-frustrations-of-buhari-from-2003-to-2011/|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] Duujal 2014, o yalti e kanndidaa hooreejo leydi<ref>{{Cite news|date=1 April 2015|title=Nigeria election: Muhammadu Buhari wins presidency|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-32139858|access-date=23 September 2021|archive-date=10 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211110022117/https://www.bbc.com/news/world-africa-32139858|url-status=live}}</ref> lannda ''All Progressives Congress'' ngam suɓaade hooreejo leydi 2015.<ref>{{Cite news|date=31 March 2015|title=Buhari in historic election win, emerges Nigeria's President-elect|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/180374-buhari-in-historic-election-win-emerges-nigerias-president-elect.html|access-date=1 October 2021|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001113036/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/180374-buhari-in-historic-election-win-emerges-nigerias-president-elect.html|url-status=live|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Buhari heɓi nasaraaku suɓol ngol, o fooli hooreejo lesdi jooɗiiɗo lesdi man.<ref>{{Cite web|title=Muhammadu Buhari|url=https://themuslim500.com/profiles/muhammadu-buhari/|access-date=11 December 2022|website=The Muslim 500|date=27 May 2018|archive-date=11 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221211151550/https://themuslim500.com/profiles/muhammadu-buhari/|url-status=live}}</ref> Ko ngol woni go’o ko e nder daartol leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], hooreejo leydi ndii ina waasa suɓaade hooreejo leydi ndii. O huniima ñalnde 29 [[lewru]] mbooy hitaande 2015. E lewru feebariyee hitaande 2019, Buhari suɓaama kadi, o fooli ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, gonnooɗo cukko hooreejo leydi [[Atiku Abubakar]], ko ina tolnoo e miliyoŋaaji tati woote.<ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/breaking-inec-declares-buhari-winner-of-2019-presidential-election/|title=UPDATED: Buhari wins second term|newspaper=[[The Punch]]|date=27 February 2019|access-date=30 August 2019|archive-date=6 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190906151856/https://punchng.com/breaking-inec-declares-buhari-winner-of-2019-presidential-election/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|author1=Stephanie Busari|author2=Aanu Adeoye|title=Nigeria's President Muhammadu Buhari reelected, but opponent rejects results|url=https://www.cnn.com/2019/02/26/africa/buhari-wins-nigeria-electionintl/index.html|access-date=1 October 2021|website=CNN|date=27 February 2019|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001113245/https://www.cnn.com/2019/02/26/africa/buhari-wins-nigeria-election-intl/index.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=27 February 2019|title=Nigeria's Buhari wins re-election, rival pursues fraud claim|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-nigeria-election-idUSKCN1QG11U|access-date=3 June 2023|archive-date=3 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603151754/https://www.reuters.com/article/us-nigeria-election-idUSKCN1QG11U|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Okere|first=Alexander|date=13 July 2025|title=Former President Buhari Dies At 82|url=https://www.channelstv.com/2025/07/13/former-president-buhari-dies-at-82/|access-date=13 July 2025|website=Channels Television}}</ref> ==Nguurndam gadano== Muhammadu Buhari jibinaa ko ñalnde 17 Duujal hitaande 1942, to [[Daura]], hannde woni to diiwaan [[Katsina]], leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref name="auto">{{cite web|last=Zuber|first=David|title=Muhammadu Buhari (1942– )|website=BlackPast.org|date=19 April 2022|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/people-global-african-history/muhammadu-buhari-1942/|access-date=28 March 2025}}</ref><ref>{{cite web|last=Smith|first=David|title=Muhammadu Buhari: reformed dictator returns to power in democratic Nigeria|website=[[The Guardian]]|date=31 March 2015|url=https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|access-date=27 March 2025|archive-date=5 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170305153611/https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|url-status=live}}</ref> Ko kanko woni ɓiɗɗo Mallam Hardo Adamu, mawɗo fulɓe ummoriiɗo Dumurkul to Mai'Adua e Zulaihat, jogiiɗo iwdi Hausa e Kanuri.<ref name="auto2">{{cite web|last=Zuber|first=David|title=Muhammadu Buhari (1942– )|website=BlackPast.org|date=19 April 2022|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/people-global-african-history/muhammadu-buhari-1942/|access-date=28 March 2025}}</ref><ref name=":4">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> O inniraa ko ganndo [[Lislaamu|lislaam]] mo teeminannde jeenayaɓere, hono [[Muhammadu al-Bukhari]].<ref>{{Cite news|last1=Kperogi|first1=Farooq|title=Buhari's surname not his father's name; how he dumped it|url=https://pmnewsnigeria.com/2021/08/15/buharis-surname-not-his-fathers-name-how-he-dumped-it/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[P.M. News]]|access-date=8 December 2021}}</ref> Mawniiko Buhari, Yuusuf, ko mawɗo, o sosi gure keewɗe e nder Daura, ina heen Dumurkul.<ref name=":42">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> Baaba Buhari maayi nde o mari duuɓi 4, Waziri Alhassan, ɓii Amiir Daura, Muusa dan Nuhu (laami: 1904-1911),<ref>{{Cite book|author=M. G. Smith|author-link=M. G. Smith|url=https://archive.org/details/the-affairs-of-daura/page/326/mode/2up?q=Waziri|title=The Affairs Of Daura|date=1978|pages=327}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Kirk-Greene|first1=A. H. M.|url=https://archive.org/details/emiratesofnorthe0000ahmk/mode/2up?view=theater|title=The Emirates of Northern Nigeria: A Preliminary Survey of Their Historical Traditions|last2=Hogben|first2=S. J.|date=1 January 1966|publisher=Oxford University Press|others=Internet Archive|pages=155}}</ref> wonti gardiiɗo Zulaihat e ɓiɓɓe mum njeegomo, hawtaade e Buhari.<ref name=":43">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> Buhari janngi janngirde Qur’aana, ton o walliti nder ngurka jawdi. O heɓi jaŋde makko leslesre to Daura e Mai'Adua, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1953. O naatnaa e duɗal hakkundeewal Katsina (caggal ɗuum o wayli innde makko e duɗal hakkundeewal diiwaan Katsina), ɗo o heɓi jaŋde makko hakkundeere tuggi 1956 haa 1961. E nder dumunna makko jeegom, o woniino hooreejo galle e capboy. E hitaande 1960, o rokkaama bursi e juuɗe Elder Dempster Lines ngam njillu makko e nder leydi Angalteer e nder dumunna daɓɓo.<ref name=":44">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> Buhari yiɗiino jokkude jaŋde safaara ngam wonde doktoor; cuɓal tan e oon sahaa ko janngude Farmasi to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]] to Zaria, ɗum noon ina ƴetta duuɓi keewɗi. [[Mamm daura|Mamman Daura]], ɓiyiiko gorko, wasiyii mo yo o naata e konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], o jannga toon jaŋde toownde.<ref name=":45">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> == Golle konu == E hitaande 1962, nde o heɓi duuɓi 19, Buhari jeyaa ko e sukaaɓe 70 cuɓaaɓe ngam naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] (NMTC).<ref>{{cite book|last=Obotetukudo|first=Solomon|title=The Inaugural Addresses and Ascension Speeches of Nigerian Elected and Non-elected presidents and prime minister from 1960–2010|publisher=University Press of America|year=2011|page=90}}</ref><ref name=":46">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] feebariyee 1964, NMTC ɓeydaama e nder suudu sarɗiiji leydi [[Naajeeriya]], ɓe innitiraa ɗum Akademi Defense [[Naajeeriya]]. Tuggi hitaande 1962 haa 1963, Buhari janngi ofiseeji haa janngirde ofiseeji Mons haa Aldershot, lesdi Angalteer.<ref>{{Cite web|date=2020|title=President Muhammadu Buhari|url=https://statehouse.gov.ng/people-old/president-muhammadu-buhari/|access-date=7 May 2025|website=The State house abuja|archive-date=8 April 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250408085905/https://statehouse.gov.ng/people-old/president-muhammadu-buhari/|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] Yarkomaa 1963, tawi omo yahra e duu6i 20, o yamiraa lietnaa ɗiɗaɓo, o toɗɗaa kadi hooreejo peloton e bataliyoŋ ɗiɗaɓo konu koyɗe to [[Abeokuta]], leydi Nijeer, o naati e kursus komanndaaji peloton to duɗal jaaɓi haaɗtirde heblo konu Nijeer, to [[Kaduna]], to diiwaan [[Kaduna]], tuggi [[lewru]] noowammbar193111 1964, o jokki e yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu to Borden, to leydi Angalteer.<ref name="Businessday NG 2015">{{Cite news|title=General Muhammadu Buhari: The dawn of a new era|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=31 May 2015|url=https://businessday.ng/bd-lunch/article/general-muhammadu-buhari-the-dawn-of-a-new-era/|location=Lagos, Nigeria|access-date=7 June 2023|archive-date=7 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607070429/https://businessday.ng/bd-lunch/article/general-muhammadu-buhari-the-dawn-of-a-new-era/|url-status=live}}</ref> Tuggi 1965 haa 1967, Buhari woniino hooreejo bataliyoŋ ɗiɗmo konu koyɗe, o toɗɗaa kadi brigade major e sekteer ɗiɗaɓo, ''division'' infanterie gadano (abriil 1967 haa sulyee 1967). Caggal kuudetaa leydi [[Naajeeriya]] e hitaande 1966, warnoo hooreejo leydi [[Naajeeriya]] [[Ahmadu Bello]], Buhari, e wondude e ofiseeji goɗɗi ummoriiɗi Fuɗnaange [[Naajeeriya]], tawtoraama kuudetaa mbo leydi [[Naajeeriya]] waɗi e lewru juko, ngu riiwti Seneraal [[Aguiyi Ironsi]], lomtii ɗum Seneraal [[Yakubu Gowon]].<ref>{{Cite news|title=Prominent Nigerians who share birthday month with President Buhari|url=https://guardian.ng/news/birthdays-6/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=18 December 2022|language=en-US}}</ref> === Hare nder leydi Naajeeriya === Winndannde mawnde: Hare nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] Buhari halfinaama e Division 1 e les njiimaandi Lietnaa Kolonel [[Mohammed Shuwa]].<ref>{{Cite news|title=Prominent Nigerians who share birthday month with President Buhari|url=https://guardian.ng/news/birthdays-6/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=18 December 2022|language=en-US}}</ref> Diɗɗal ngal ummiima [[Kaduna]] haa [[Makurɗi|Makurdi]] e fuɗɗoode wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Diɗɗal 1 ngal feccii ko e sekteeruuji e bataliyoŋaaji, Shuwa ina wallita e komanndaaji sekteeruuji Martin Adamu e Sule Apollo, caggal ɗuum lomtii ɗum ko [[Teofilus Danjuma]].{{Sfn|Momoh|2000|p=343}} O adii wonde ko Adjutant e Komandaa Kompañi e nder bataliyoŋ 2, Infanterie Secteur Second de la ''Division'' 1e. Bataliyoŋ 2 oo ina jeyaa e diwanuuji tawtoraaɗi golle gadane wolde ndee : ɓe puɗɗii ko Gakem sara Afikpo, ɓe njahi feewde Ogoja, e ballal fedde artillerie Gado Nasko.{{sfn|Momoh|2000|p=69}} Ɓe njottii ɓe nanngi Ogoja, e anniya yahrude yeeso rewrude e banngeeji ɗii haa [[Enugu]], laamorgo leydi ndii.{{sfn|Momoh|2000|p=339}}O woniino Komandaajo bataliyoŋ 2 e nder dumunna juutɗo, o ardii bataliyoŋ oo haa Afikpo ngam hawrude e Komando Marine 3ɓo, o yahra yeeso feewde [[Enugu]] rewrude e Nkalagu e Abakaliki. Kono hade makko yahde [[Enugu]], o artiraa to [[Nsukka]], o woniino Biraam Major e Biraam 3ɓo, e gardagol Joshua Gin, caggal ɗuum Isa Bukar lomtii mo.{{sfn|Momoh|2000|p=340}} Buhari jooɗi bee sooja'en lesdi [[Naajeeriya]] lebbi seɗɗa nde sooja'en lesdi [[Naajeeriya]] fuɗɗi waɗugo dabareeji ɗi ɓe janngi diga konu arande'en. E nokkuuji yahrude yeeso ko yaawi, peeje kese ɗee ko jogaade e jogaade laabi jokkondiral e huutoraade gure nanngaaɗe ngam heblude ngam heblude soldateeɓe kesi adduɓe e nokkuuji konu to [[Abeokuta]] e Zaria.{{sfn|Momoh|2000|p=340}} E hitaande 1968, o artiraa e Sektora 4, ina wiyee kadi sektoraa Awka, kañum halfinaa ƴettude nanngugol [[Onitsha]] ummoraade e ''Division'' 2. Golle sektoraa oo ko e nder diiwaan Awka-Abagana-[[Onitsha]], ko ɗum huunde himmunde e doole Biafran sabu ko kañum woni nokku mawɗo ɗo nguura heɓetee. Ko e nder sekteer oo fedde Buhari heɓi caɗeele keewɗe ngam etaade reende laawol nguura ngol murtuɓe ɓee njogori reende e [[maayo Oji]] e [[Abagana]].{{sfn|Momoh|2000|p=340}} === Caggal wolde nde === Tuggude hitaande 1970 haa 1971, Buhari woniino Birigad Major/Komandant, Birigad 31 Infanterie. Ndeen o wonii balloowo seneraal, gardiiɗo diɗɗal gadanal konu koyɗe, tuggi 1971 haa 1972. O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu, to kanton Wellington, to leydi Indiya, e hitaande 1973.<ref name="Quartz">{{cite news|author=Siddhartha Mitter|date=28 October 2015|title=India can rival China in Nigeria, by being exactly what China is not: Open and free|work=Quartz|url=http://qz.com/534257/india-can-rival-china-in-nigeria-by-being-exactly-what-china-is-not-open-and-free/|access-date=1 November 2015|archive-date=1 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101070327/http://qz.com/534257/india-can-rival-china-in-nigeria-by-being-exactly-what-china-is-not-open-and-free/|url-status=live}}</ref> Tuggi hitaande 1974 haa 1975 Buhari woni hooreejo kuugal yahdu e yahdu haa suudu konu lesdi [[Naajeeriya]].<ref>{{cite book|author=Solomon Williams Obotetukudo|title=The Inaugural Addresses and Ascension Speeches of Nigerian Elected and Non-Elected Presidents and Prime Minister, 1960–2010|publisher=University Press of America|year=2010|pages=91–92}}</ref> E nder kuudetaa konu e hitaande 1975, Lietnaa Kolonel Buhari ina jeyaa e fedde ofiseeji gaddanɗi Seneraal [[Murtala Muhammed|Murtala Mohammed]] laamu. Caggal ɗuum o toɗɗaa guwerneer diiwaan Fuɗnaange-rewo<ref>{{Cite web|url=https://thecommonwealth.org/our-member-countries/nigeria/constitution-politics|title=Nigeria : Constitution and politics|work=The Commonwealth|access-date=5 January 2020|archive-date=11 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190911145142/http://www.thecommonwealth.org/our-member-countries/nigeria/constitution-politics|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.mouau.edu.ng/index.php/node/134|title=PRESIDENT MUHAMMADU BUHARI (GCFR) &#124; Michael Okpara University of Agriculture, Umudike|access-date=5 January 2020|archive-date=13 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200613054012/https://www.mouau.edu.ng/index.php/node/134|url-status=live}}</ref> tuggi 1 ut 1975 haa 3 feebariyee 1976, ngam ƴeewtaade ɓamtaare renndo, faggudu e politik e nder diiwaan hee. Ñalnde 3 feebariyee 1976, Dowla Fuɗnaange-rewo feccii e dowlaaji tati [[Bauchi]], [[Borno]] e [[Gongola]].<ref>{{cite web|url=http://www.nigeriaroute.com/state-structure.php|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603080911/http://nigeriaroute.com/state-structure.php|archive-date=3 June 2016|title=Nigeriaroute.com}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612192532/http://www.nigeriaroute.com/state-structure.php|date=12 June 2020}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|title=This is how the 36 states were created|date=23 October 2017|access-date=5 January 2020|archive-date=12 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200612192656/https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|url-status=live|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Alapiki|first1=Henry E|date=2005|title=State Creation in Nigeria: Failed Approaches to National Integration and Local Autonomy|journal=African Studies Review|volume=48|issue=3|pages=49–65|doi=10.1353/arw.2006.0003|jstor=20065139|s2cid=146571948}}</ref> Buhari nden laati Gomnaajo arandeejo lesdi Borno diga 3 [[lewru]] feebariyee 1976 haa 15 mars 1976.<ref>{{Citation|title=Matthews, Norman Derek, (19 March 1922–21 July 1976), Governor of Montserrat, since 1974|date=1 December 2007|url=http://dx.doi.org/10.1093/ww/9780199540884.013.u157278|work=Who Was Who|access-date=17 September 2023|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/ww/9780199540884.013.u157278|url-access=subscription}}</ref> E [[lewru]] marse 1976, caggal kuudetaa militeer en 1976, baɗnooɗo warngo Seneraal [[Murtala Muhammed|Murtala Mohammed]], cukko makko Seneraal [[Olusegun Obasanjo]] wonti hooreejo konu leydi ndii, toɗɗii Kolonel Buhari yo won komisariyaajo fedde toppitiinde ko fayti e petroŋ e Natur). E hitaande 1977, nde fedde petroŋ leydi [[Naajeeriya]] sosaa, Buhari toɗɗaama hooreejo fedde nde, nde o woni hooreejo fedde nde haa hitaande 1978.<ref>{{cite web|url=http://www.nnpcgroup.com/NNPCBusiness/Businessinformation/OilGasinNigeria/IndustryHistory.aspx|title=History of the Nigerian Petroleum Industry|publisher=Nigerian National Petroleum Company|access-date=13 August 2015|archive-date=12 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150912082300/http://www.nnpcgroup.com/NNPCBusiness/BusinessInformation/OilGasinNigeria/IndustryHistory.aspx|url-status=live}}</ref> E nder laamu makko Komisariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam petroŋ e jawdi, laamu nguu waɗii heen ngalu mum ngam waɗde heen tuubakooɓe e gollorɗe desorɗe petroŋ. Laamu nguu mahii fotde 21 nokku ɗo petroŋ woni ɗoo e nder leydi ndii kala, gila [[Lagos]] haa [[Maiduguri]], gila [[Calabar]] haa Gusau ; njuɓɓudi ndii mahii lowre tuugnorgal jokkondirnde e terminal Bonny e refineeri Port Harcourt e depooji ɗii. Kadi, njuɓɓudi ndii siifondirii e mahngo refineeri to [[Kaduna]] e tuugnorgal petroŋ jokkondirngal e nokku petroŋ Escravos e refineeri [[Warri]] e refineeri [[Kaduna]] potɗo waɗeede oo.<ref>"Nigeria's Oil Production on Increase." ''Afro-American'' (1893–1988): 16. 16 December 1978.</ref> E nder laamu makko Komisinaajo Fedde nde ko feewti e petroŋ e jawdi leydi ndii, ina wiyee wonde 2,8 miliyaar dolaar [[Amerik]] ina ŋakki e konte fedde petroŋ leydi [[Naajeeriya]] (NNPC) to Banki Midlands to leydi Angalteer. Seneraal Ibrahiima Babangida caggal mum ina tuuma Buhari wonde ko kañum waɗi ndee fenaande.<ref>{{cite web|date=17 June 2013|title=IBB Hits Buhari Harder: Over N2.8Billion Was Stolen By Buhari and Seen In His UK Bank|url=http://www.brimtime.com/2013/06/ibb-hits-buhari-harder-over-28billion.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119183407/http://www.brimtime.com/2013/06/ibb-hits-buhari-harder-over-28billion.html|archive-date=19 January 2015|website=brimtime.com}}</ref><ref>{{cite book|last1=Uko|first1=Ndaeyo|title=Romancing the Gun: The Press as Promoter of Military Rule|date=December 2003|publisher=Africa World Press|isbn=978-1-59221-189-0|page=90|quote=Buhari's Decree 4, which led to his overthrow, was seen by Nigerians as an attempt to prevent the press from digging into a scandal which he was supposed to have known something about: the mysterious disappearance of the huge sum of N2.8 billion from the NNPC while it was under his supervision.}}</ref><ref>{{cite book|last1=Frynas|first1=Jedrzej Georg|url=https://books.google.com/books?id=0W8-vc7AlFAC&q=nnpc+buhari+2.8+billion&pg=PA41|title=Oil in Nigeria (Politics and Economics in Africa)|date=1 April 2000|publisher=Lit Verlag|isbn=978-3-8258-3921-5|page=41|quote=This followed evidence from a US accountancy firm that some 2.8 billion Naira (roughly US $4 billion) had not been accounted for by the bank records of the NNPC. The Irikife Tribunal, which investigated the matter, even failed to summon Generals Buhari and Obsanjo who were responsible for supervising the NNPC and controlled oil sales during the period in question.|access-date=19 January 2015}}</ref> Kono e nder joofnirde ñaawirde yeeyde petroŋ nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii ngam yuurnitaade tuumeede 2,8 miliyaar dolaar (2,8 miliyaar dolaar) e konte NNPC, ñaawirdu nduu yiytaani goonga e tuumeeji ɗii hay so tawii noon teskiima won ŋakkeende e konte NNPC.<ref>{{cite journal|last1=Zabadi|first1=Istifanus|last2=Sampson|first2=Isaac|date=2009|title=Modalities for Coordinating Nigeria's Anti-Corruption Strategies|url=https://www.academia.edu/415860|url-status=live|journal=Constructive Engagement|volume=1|issue=1|archive-url=https://web.archive.org/web/20211204194406/https://www.academia.edu/415860|archive-date=4 December 2021|access-date=5 December 2017}}</ref> Tuggi 1978 haa 1979, o woniino Sekereteer konu to Gardiiɗo konu, o woniino tergal e Diiso Toowngo Konu gila 1978 haa 1979. Tuggi 1979 haa 1980, e darnde kolonel Penn, Buhari (klaas 1980 to Army Warsy US to Warlisle Dowlaaji, e dañde dipolomaaji master e jaŋde strateeji.<ref>{{cite web|author=Muhammed Kabir Hassan|date=31 December 2014|title=Nigeria: The Mess 'Full Literates' Have Put Us All In!|url=http://allafrica.com/stories/201501020034.html|work=AllAfrica|access-date=2 January 2015|archive-date=2 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150102144609/http://allafrica.com/stories/201501020034.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=22 December 2014|title=A Rejoinder To 'Semi-Illiterate' PDP Secretary Prof. Wale Oladipo By Dr. M.K. Hassan|url=http://saharareporters.com/2014/12/22/rejoinder-semi-illiterate-pdp-secretary-prof-wale-oladipo-dr-mk-hassan|location=New York City, United States|access-date=2 January 2015|archive-date=2 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150102155050/http://saharareporters.com/2014/12/22/rejoinder-semi-illiterate-pdp-secretary-prof-wale-oladipo-dr-mk-hassan|url-status=live|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> So tawii porogaraam jooɗiiɗo e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal timmiima, duumotooɗo lebbi sappo e porogaraam jaŋde toownde, duuɓi ɗiɗi, duɗal jaaɓi haaɗtirde konu Amerik (USAWC) rokkata ofiseeji mum dipolomaaji master e nder jaŋde strateeji.<ref>{{Cite news|date=17 January 2015|title=Buhari: From cradle to candidate|url=https://thenationonlineng.net/buhari-cradle-candidate/|location=Lagos, Nigeria|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250714235237/https://thenationonlineng.net/buhari-cradle-candidate/|archive-date=14 July 2025|access-date=19 June 2025|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 1983, nde konu Caad yani e leydi [[Naajeeriya]] e nder diiwaan Borno, Buhari huutoriima konu ngu o ardii nguu ngam riiwtude ɓe e nder leydi ndi, ɓe tacci e nder leydi Caad hay so tawii yamiroore hooreejo leydi ndi hono Shagari rokki ɓe yo ɓe ngurto.<ref name="Ayoade22">{{Cite book|last=Akinsanya|first=Adeoye A.|url=https://books.google.com/books?id=WUySAAAAQBAJ&q=buhari+1983+chad&pg=PA272|title=An Introduction to Political Science in Nigeria|publisher=John Adebunmi Ayoade|year=2013|isbn=978-0-7618-5743-3|page=272}}</ref> Ndeeɗoo haala konu Caad 1983 addani ko ina ɓura 100 neɗɗo maayde e "nanngaaɓe e wolde".<ref name="Ayoade222">{{Cite book|last=Akinsanya|first=Adeoye A.|url=https://books.google.com/books?id=WUySAAAAQBAJ&q=buhari+1983+chad&pg=PA272|title=An Introduction to Political Science in Nigeria|publisher=John Adebunmi Ayoade|year=2013|isbn=978-0-7618-5743-3|page=272}}</ref> '''Komandaaji divisions jogaaɗi nder konu leydi Naajeeriya''': Ofisee mawɗo gardinooɗo diɗɗal 4ɓo : lewru ut 1980 – lewru lewru mbooy 1981<ref>[http://newtelegraphonline.com/buhari-man-of-history/]{{dead link|date=November 2016}}</ref> Ofisee mawɗo gardinooɗo, diɗɗal 2ɓal konu koyɗe mekaniseeji : lewru Yarkomaa 1981 – lewru Oktoobar 1981<ref>[https://web.archive.org/web/20150723011300/http://www.thesourceng.com/RaceApril132015.htm The Source Magazine Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150723011300/http://www.thesourceng.com/RaceApril132015.htm|date=23 July 2015}}. Thesourceng.com. Retrieved on 4 November 2016.</ref> Ofisee mawɗo gardinooɗo diɗɗal 3ɓo: Oktoobar 1981 – Desammbar 1983 === Kuudetaa laamu hitaande 1983 === Winndannde mawnde: Kuudetaa laamu Nijeer 1983 Major-General Buhari jeyaa ko e ardiiɓe kuudetaa konu e lewru Duujal 1983, liɓɗo laamu leydi [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓuru. E sahaa nde kuudetaa oo waɗi, Buhari ko Ofisee Seneral (GOC), ''Division'' Armé tataɓo [[Jos]].<ref>Matthews, Martin P. ''Nigeria: current issues and historical background.'' p. 121.</ref> E njuɓɓudi kuudetaa oo, Tunde Idiagbon toɗɗaa hooreejo konu (de facto No. 2 e nder njuɓɓudi laamu). Kuudetaa oo timminii laamu [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓuru ngu juutaani, wakkati demokaraasi lanndaaji keewɗi ummitini e hitaande 1979, caggal duuɓi 13 laamu konu.<ref>{{Cite news|title=No to another Republic of Nigerian Army!|url=https://guardian.ng/opinion/no-to-another-republic-of-nigerian-army/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=3 September 2023|language=en-US}}</ref> E wiyde jaaynde wiyeteende ''The New York Times'', ofiseeji ƴettuɗi laamu ɗii mbiyi « demokaraasi mo alaa ko bonnata ɓuri bonde e demokaraasi mo alaa ko woni e mum ». Buhari hollitii wonde militeer en keɓii laamu nguu, o ñaawii laamu siwil nguu, o darnii laamu ngu, o dartinii doosɗe leydi ndii ko yaawi. Dalillaaji goɗɗi ɗi kuudetaa oo waɗi ko ngam feewnude ŋakkeende faggudu e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. E nder jaaynde militeer en adannde caggal kuudetaa, [[Sani Abacha]] jokkondirii ‘ardorde nde alaa ko waawi, nde alaa ɗo haaɗi’{{sfn|Graf|1988|p=149}} e ŋakkeende faggudu huuɓtodinnde. E nder konngol Buhari ngol o waɗi ñalnde hitaande hesere, kanko ne o siftinii ko fayti e njuɓɓudi mbonndi e nder leydi ɗiɗaɓiri kono kadi ko kañum woni sabaabu ŋakkeende jikkuuji e nder renndo.{{sfn|Graf|1988|p=149}} == Hooreejo leydi (1983 haa 1985) == === Koolkisagol laamu === Sifaa ardungal sooja’en kesum—joyaɓal nder [[Naajeeriya]] diga ndimu—ina nanndi bee laamu sooja’en cakkitiingu, laamu [[Obasanjo]]/[[Yaradua]]. Laamu kesu nguu sosi Diiso Toowngo Konu, Diiso doosɗe Fedde nde e Diiso Dowlaaji.{{sfn|Graf|1988|p=150}} Limre ministeeruuji ɗii ustaama haa 18, tawi njuɓɓudi ndii waɗii golle ustude golle hakkunde mawɓe sarwiis siwil e polis. Nde woppi 17 binnditagol duumingol e won e ofiseeji mawɗi polis e laana ndiwoowa. Yanti heen, njuɓɓudi konu kesiri ndii yaltinii sariyaaji kesi ngam yettaade faandaare mum. Ɗeeɗoo sariyaaji ina njeyaa heen kuulal jowitiingal e wuyɓe e balɗe (Kuule keertiiɗe) ngam ñaawde geɗe wuyɓe balɗe, e kuulal kisal dowla (detention de personne), rokki mbaawka militeer en ngam nanngude yimɓe tuumanooɓe bonnude kisal dowla walla saabaade caɗeele faggudu{{sfn|Graf|1988|p=153}}. Dekereeji goɗɗi ina njeyaa heen Komisariyaa Sarwisaaji Siwil e Dekereeji Ñaawooɓe, ko ɗum woni tuugnorgal sariya e njuɓɓudi ngam waɗde purge e nder sarwisaaji laamu.{{sfn|Graf|1988|p=153}} E fawaade e kuulal 2 ngal hitaande 1984, kisal leydi ndii e hooreejo leydi ndii ndokkaama mbaawka nanngude, tawa alaa ko ñaawirtee, yimɓe ɓe nganndu-ɗaa ko kañum en ngoni baasal kisal leydi ndii, fotde lebbi tati.<ref>{{cite web|url=http://www.refworld.org/docid/3ae6ab5d3c.html|title=Nigeria: Repeal of Decree 2|date=1 October 1998|website=refworld.org|access-date=19 January 2015|archive-date=20 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120114352/http://www.refworld.org/docid/3ae6ab5d3c.html|url-status=live}}</ref> Seppooji e seppooji yimɓe ndartinaama, hukuuma kisal lesdi [[Naajeeriya]], hukuuma kisal lesdi [[Naajeeriya]] (NSO) hokkaama bawɗe ɗe meeɗaay waɗugo. NSO waɗii darnde mawnde e haɓaade luulndaare renndo, e hulɓinde, e ustude e uddude yimɓe ɓe mbonni haɗde seppooji. Haa lewru Oktoobar 1984, fotde 200 000 golloowo laamu ndartinaama.<ref>{{cite web|url=http://naijapolitica.com/2014/12/04/the-untold-tales-of-gen-buhari-a-must-read/|title=THE UNTOLD TALES OF GEN. BUHARI&nbsp;... [a must read]|date=4 December 2014|website=Naija Politica|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120004503/http://naijapolitica.com/2014/12/04/the-untold-tales-of-gen-buhari-a-must-read/|archive-date=20 January 2015}}</ref> Buhari waɗii hare dow nafooje cemmbiɗɗe. E nder lebbi 20 ko o hooreejo leydi, fotde 500 politik, ardiiɓe e jom en jawɗeele en ngoppitaa sabu fenaande e nder laamu makko.<ref name="autogenerated422">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=17 April 2011|work=BBC News|access-date=20 April 2011|archive-date=20 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420211645/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.africa.upenn.edu/Urgent_Action/apic_52396.html|title=Nigeria: Human Rights Watch Africa|date=10 May 1996|website=africa.upenn.eu|access-date=19 January 2015|archive-date=15 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150315211922/http://www.africa.upenn.edu/Urgent_Action/apic_52396.html|url-status=live}}</ref> Nanngaaɓe ɓee njaltinaama caggal nde ɓe njaltini kaalis laamu nguu, ɓe njaɓi heen sarɗiiji. Laamu nguu kadi fawi e kasoo ñiŋooɓe ɗum, haa arti noon e [[Fela kuti|Fela Kuti]].<ref name="amnesty2">{{cite web|url=http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|title=Fela Kuti, PoC, Nigeria|date=2010|website=amnesty.org|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150404020006/http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|archive-date=4 April 2015|quote=On numerous occasions he was detained and harassed by the authorities}}</ref> O nanngaa ko ñalnde 4 suwee 1984 to laana ndiwoowa nde o woni e yahde njillu to [[Amerik]]. Fedde ''Amnesty International'' hollitii wonde tuume ɗe o tuumanoo ko e yaltinde kaalis leydi ngoɗndi ko "fewre". Huutoraade mbaawkaaji jaajɗi ɗi kuulal 2 rokki ɗum, laamu nguu ñaawii Fela duuɓi joy kasoo. O woppitaa caggal lebbi 18,<ref name="amnesty22">{{cite web|url=http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|title=Fela Kuti, PoC, Nigeria|date=2010|website=amnesty.org|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150404020006/http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|archive-date=4 April 2015|quote=On numerous occasions he was detained and harassed by the authorities}}</ref> nde laamu Buhari yani. Haala Dikko laati wakkati feere feere nder laamu sooja'en Buhari. [[Umaru Dikko]], gonnooɗo jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e laamu siwil ɓennungu nguu, hono Shagari, dognoowo leydi ndii ko juuti caggal kuudetaa, o tuumaama ko o ƴattoowo miliyaaruuji 1 dolaar njoɓdi petroŋ. E ballal neɗɗo tuumaaɗo wonde golloowo Mossad, NSO rewi e makko haa Londres, ɗo operateer en ummoriiɓe Niiseer e Israayiil ndartini mo, mbari mo. Ɓe mbaɗi mo e nder saak plastik, caggal ɗuum ɓe cuuɗii e nder saak ina winndaa heen « Bagaas Diplomatique ». Faandaare ndeeɗoo golle sirlu ko neldude Dikko to leydi Nijeer e nder laana ndiwoowa Boeing 707, ka alaa ko woni e mum, ngam ñaaweede sabu mum ƴattaade. Feere nde ko ofiseeji laamorgo leydi Angalteer ndartini ɗum.<ref>{{cite web|last=Alex|first=Last|date=12 November 2012|title=The foiled Nigerian kidnap plot|url=https://www.bbc.com/news/magazine-20211380|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181124114330/https://www.bbc.com/news/magazine-20211380|archive-date=24 November 2018|access-date=21 July 2018|website=bbc.co.uk}}</ref> Laamu Buhari ina wondi e caɗeele jowitiiɗe e baasal 53 valiseeji ɗi anndaaka ko woni e mum en.<ref>{{cite web|date=20 October 2014|title=S-H-O-C-K-I-N-G!!! 5 starnge things you never knew about Buhari – By Nzeribe Enz|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/9088/S-H-O-C-K-I-N-G-5-starnge-things-you-never-knew-about-Buhari-%E2%80%93-By-Nzeribe-Enz|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119204253/http://www.transparentnigeria.com/news_entries/9088/S-H-O-C-K-I-N-G-5-starnge-things-you-never-knew-about-Buhari-%E2%80%93-By-Nzeribe-Enz|archive-date=19 January 2015|website=transparentnigeria.com|publisher=Nzeribe Enz}}</ref> Valiseeji ɗii ko Emir Gwandu, ɓiyiiko wonnoo aide-de-camp Buhari, nawnoo ɗi, ɗi laɓɓinaama e doosɗe ñalnde 10 lewru nduu hitaande 1984 tawa ɗi ƴeewndaaka e nder diwgol makko gartugol ummoraade Arabi Sawdit.<ref>{{Cite journal|last=Ogbondah|first=Chris|date=1991|title=Origins and Interpretation of Nigerian Press Laws|url=http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|journal=Africa Media Review|access-date=19 January 2015|archive-date=24 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224033156/http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|url-status=live}}</ref> E hitaande 1984, Buhari yaltini kuulal 4, kuulal reentaade tuumeede fenaande,<ref>{{Cite journal|last=Ogbondah|first=Chris|date=1991|title=Origins and Interpretation of Nigerian Press Laws|url=http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|journal=Africa Media Review|access-date=19 January 2015|archive-date=24 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224033156/http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|url-status=live}}</ref> sariya jaayndeeji doolnuɗi. Taƴre 1 sariya oo hollitii wonde "Kala neɗɗo bayyinoowo e kala mbaadi, so tawii ko binndol walla ko wonaa ɗum, kala mesaas, haala, ciimtol walla haala [...] tawa ko fenaande e nder kala huunde teeŋtunde walla tawa ina addana laamu militeeruuji fedde ndee walla laamu dowla walla golloowo laamu gusense off this shaputilll walla disputilll Dekere".<ref>{{Cite news|url=http://www.nationalnetworkonline.com/vol10n40/nondisclosure.html|location=Port Harcourt, Nigeria|title=My Stance On 'Non Disclosure' Remains Unshakable – Tunde Thompson|date=9 October 2013|newspaper=[[National Network (newspaper)|National Network]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120114257/http://www.nationalnetworkonline.com/vol10n40/nondisclosure.html|archive-date=20 January 2015}}</ref> Sariya oo hollitii kadi wonde jaayndiyankooɓe e bayyinooɓe tooñooɓe ɓee maa ñaawe e ñaawirde militeer udditiinde, nde ñaawirdu nduu foti wonde joofnirde, tawa ñaawirdu nduu ina waawi ñaaweede e kala ñaawirde, tawa kadi ko ñaawirdu nduu foti yoɓeede ko famɗi fof 10 000 naira, e ñaawoore kasoo fotde duuɓi ɗiɗi.<ref>{{Cite news|title=CCT Chairman Advocates Return of Decree 2 to punish Journalists|date=7 June 2016|url=https://www.vanguardngr.com/2016/06/cct-chairman-advocates-return-decree-2-punish-journalists/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|archive-date=13 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231013075701/https://www.vanguardngr.com/2016/06/cct-chairman-advocates-return-decree-2-punish-journalists/|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> [[File:Nigerian Public Domain 144.jpg|thumb|Buhari e nder uniforme]] === Faggudu === Winndannde mawnde: Buharism Ngam moƴƴitinugo faggudu, bana hooreejo lesdi, Buhari fuɗɗi nyiɓugo laabi rento-siyaasa e faggudu lesdi, bee gooŋgaaji ngonka faggudu [[Naajeeriya]] cemmbiɗɗum.<ref name="upa">{{cite book|author1=Nwachuku, Levi Akalazu|author2=G. N. Uzoigwe|title=Troubled Journey: Nigeria Since the Civil War|publisher=University Press of America|year=2004|page=192}}</ref> Mahngo ngoo ina waɗi ittude walla taƴde ko ɓuri heewde e ngalu ngenndi, momtude walla ittude haa laaɓa cer, njulaagu e nder renndo ngenndi, waylude ko ɓuri heewde e golle laamu, fayde e golle hoore mum. Buhari kadi hirjinii njulaagu lomto import tuugiiɗo e huutoraade geɗe nokkuuje.<ref name="upa2">{{cite book|author1=Nwachuku, Levi Akalazu|author2=G. N. Uzoigwe|title=Troubled Journey: Nigeria Since the Civil War|publisher=University Press of America|year=2004|page=192}}</ref> Kono noon, tiiɗtinde naatgol leydi ndii addani ustude kaɓirɗe ngam gollorɗe addani gollorɗe keewɗe golloraade ko famɗi fof,{{sfn|Graf|1988|p=162}} ustude gollotooɓe e nder won e nokkuuji uddugol gollorɗe.<ref name="autogenerated4222">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=17 April 2011|work=BBC News|access-date=20 April 2011|archive-date=20 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420211645/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref> Buhari taƴi jokkondiral mum e fedde nde wonaa laamuyankoore (FMI), nde fedde nde ɗaɓɓiri laamu nguu yo ustoy ceede naira fotde 60%. Kono noon, peeje ɗe Buhari ummini e hoore mum ɗee, ina tiiɗi no feewi, walla ko ɓuri ɗum, ko FMI ɗaɓɓi koo.<ref>{{cite book|last1=Vreeland|first1=James Raymond|title=The International Monetary Fund: Politics of Conditional Lending|date=19 December 2006|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-37463-7|page=60|quote=Buhari proved his independence by pushing through economic austerity so severe it went beyond what many advised – all the while he refused IMF assistance.}}</ref><ref>{{cite book|last1=Mathews|first1=Martin P.|title=Nigeria: Current Issues and Historical Background|date=1 May 2002|publisher=[[Nova Science Publishers, Inc.]]|isbn=978-1-59033-316-7|page=122|url=https://books.google.com/books?id=hTs6GpM4zDMC&q=buhari+imf&pg=PA122|access-date=19 January 2015|archive-date=3 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103155730/https://books.google.com/books?id=hTs6GpM4zDMC&q=buhari+imf&pg=PA122|url-status=live}}</ref> Ñalnde 7 lewru Mbooy hitaande 1984, Buhari hollitii bidsee leydi ndii e hitaande 1984. Bidjet oo ari ko e peeje timmuɗe : Haɗde ko juuti ƴettude gollotooɓe e nder sekteer laamu fedde nde Ɓeydude njoɓɗeele riiwa Haltinde eɓɓaaɗe kapitaal Haɗde laamuuji dowlaaji ñamlude 15% taƴaama e bidsee Shagari mo hitaande 1983 Reentaade njoɓɗeele naatgol Ustugol ŋakkeende njoɓdi e taƴde naatgol Nde rokki kadi teddungal e naatgol kaɓirɗe e geɗe baɗaaɗe ngam ndema e njulaagu. Peeje faggudu goɗɗe ɗe Buhari ƴetti, ko wayi no njulaagu, waylude kaalis, ustude coggu geɗe e golle. Politik makko faggudu dañaani mo laawɗingol jamaanu sabu ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e huutoraade doole konu ngam jokkude ustude politikaaji keewɗi tuumaaɗi e ɓeydagol coggu nguura.{{sfn|Graf|1988|p=164}} === Mobbooji renndo mawɗi === Winndannde mawnde: Hare ngam haɓaade ŋakkeende nehdi Ina jeyaa e ko ɓuri duumaade e laamu Buhari, ko wolde ngam haɓaade majjere (WAI). Fuɗɗaama ñalnde 20 marse 1984, politik oo etinooma ƴellitde ŋakkeende nehdi renndo e jojjanɗe renndo leydi [[Najeriya]]. [[Naajeeriya|Naajeeriya'en]] ɓe ɗon mari haaje, ɓe ɗon mari haaje waɗugo laylaytol laaɓngol haa nokkuuje mootaaji, les gite sooje'en marɓe fijirde. Gollotooɓe laamu<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=11 December 2014|website=bbc.co.uk|access-date=21 July 2018|archive-date=13 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180813125916/https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref> ɓe mbaawaano hollirde waktuuji mum en e golle, ɓe cemmbinaama, ɓe ndokkaama "diwgol paabi". Bonanndeeji tokoosi ina njogii ñaawoore juutnde, yeru, kala almuudo mo duuɓi mum njahrata e 17 nanngaaɗo ina fooɗa ekkol, ina heɓa duuɓi 21 kasoo. Bonanndeeji ɓurɗi teeŋtude ko wayi no fenaande e ustude ina mbaawi addude ñaawoore warngo.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1984/08/10/world/nigeria-s-discipline-campaign-not-sparing-the-rod.html|title=Nigeria's discipline campaign: Not sparing the rod|date=10 August 1984|work=The New York Times|author=Clifford D. May|access-date=11 February 2017|archive-date=9 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170609222757/http://www.nytimes.com/1984/08/10/world/nigeria-s-discipline-campaign-not-sparing-the-rod.html|url-status=live}}</ref> Laamu Buhari waɗii kuule tati ngam wiɗtude njulaagu e ƴellitde kaalis leydi ngoɗndi. Dekere banke (''Freezing of Accounts'') mo hitaande 1984, rokki laamu militeer fedde ndee mbaawka ustude konte bankeeji yimɓe tuumaaɓe waɗde fenaande. Kuulal ƴettugol jawdi laamu (''Tribunal'' militaire ''spécial'') ina rokki laamu nguu yamiroore ƴeewtaade jawdi liggotooɓe laamu jokkondirɓe e njulaagu, sosde ñaawirde konu ngam ñaawde ɓeeɗoo yimɓe. Dekeree jowitiingal e mbayliigu (''Anti-Sabotage'') hollitii kuuge wonande tooñooɓe sariyaaji mbayliigu caggal leydi.{{sfn|Graf|1988|p=154}} Decree 20 dow limngal laanaaji ndiyam e njulaagu dorog ko yeru goɗɗo dow laawol Buhari tiiɗngol ngam haɓugo bee aybeeji.<ref>{{cite web|url=http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-9485.html|title=Security and Anticrime Measures|date=June 1991|website=country-data.com|access-date=19 January 2015|archive-date=14 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150314231150/http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-9485.html|url-status=live}}</ref> Kuulal 3 (2) (K) hollitii wonde "kala neɗɗo mo alaa baawɗe sariya, ina huutoroo, ina yeeyda, ina ɓuuɓna walla ina foofa ñawu nguu, tawa ina fawee kuulal 6 (3) (K) tooñannge, tawa ina waawi faweede kuugal warngo e dow fenaande." E nder haala Bernard Ogedengebe, Dekere oo huutoraama ko caggal.<ref name="tdl22">{{Cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|title=Buhari: History and the Wilfully Blind|date=10 January 2015|newspaper=[[This Day]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113061304/http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|archive-date=13 January 2015}}</ref> O waraama hay so tawii e sahaa nde o nanngaa ndee, bonannde ndee yamiraani ñaawoore warngo, kono o waɗiino ñaawoore lebbi jeegom kasoo.<ref name="tdl222">{{Cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|title=Buhari: History and the Wilfully Blind|date=10 January 2015|newspaper=[[This Day]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113061304/http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|archive-date=13 January 2015}}</ref> E nder haala goɗɗa mawka e lewru abriil 1985, Naajeeriyankooɓe njeegomo ñaawaama warngo e dow yamiroore wootere : Sidikatu Tairi, Sola Oguntayo, Oladele Omosebi, Lasunkanmi Awolola, Jimi Adebayo e Gladys Iyamah.<ref>{{cite web|url=http://www.abiyamo.com/muhammadu-buhari-nigerias-strictest-leader/7/|title=Muhammadu Buhari, Nigeria's Strictest Leader|date=2 July 2013|website=abiyamo.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120113947/http://www.abiyamo.com/muhammadu-buhari-nigerias-strictest-leader/7/|archive-date=20 January 2015}}</ref> E hitaande 1985, sabu ŋakkeende faggudu e ɓeydagol bonanndeeji, laamu Buhari udditi keeri (udditaama gila e lewru abriil 1984) hakkunde Benin, [[Niiser|Niiseer]], [[Caad]] e [[Kamerun|Kameruun]] ngam yaawnude riiwtude 700 000 koɗdiiɗo e gollotooɓe e nder leydi ndi tawa ko e laawol<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1985/05/05/world/expelled-foreigners-pouring-ved=0CHwQ6AEwDw#v=onepageout-of-nigeria-by-the-associated-press.html|title=Expelled foreigners pouring out of Nigeria By The Associated Press|date=5 May 1985|website=[[The New York Times]]}}</ref>. Buhari hannde ina anndaa e ooɗoo kiris; wonno hay heege to fuɗnaange leydi Nijeer nde inniraa "El Buhari".<ref>{{cite web|url=http://www.jeuneafrique.com/Article/ARTJAWEB20141211173541/|title=Présidentielle nigériane : Muhammadu Buhari affrontera Goodluck Jonathan|date=11 December 2014|website=jeuneafrique.com|access-date=19 January 2015|archive-date=4 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211204194311/https://www.jeuneafrique.com/37766/politique/pr-sidentielle-nig-riane-muhammadu-buhari-affrontera-goodluck-jonathan/|url-status=live}}</ref> Laamu makko heɓi ñiŋooje keewɗe, haa arti noon e [[Wole Soyinka]], keɓɗo njeenaari ''Nobel'' gadano to leydi [[Najeriya]], mo winndi e hitaande 2007, winndannde ina wiyee "Bonanndeeji Buhari"<ref>{{Cite news|url=http://saharareporters.com/2007/01/14/crimes-buhari-wole-soyinka|location=New York City, United States|title=The crimes of Buhari-Wole Soyinka|date=14 January 2007|newspaper=[[Sahara Reporters]]|access-date=19 January 2015|archive-date=20 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120115130/http://saharareporters.com/2007/01/14/crimes-buhari-wole-soyinka|url-status=live}}</ref>, nde o tuumi Buhari wonde ina ƴeewa bonanndeeji keewɗi e sahaa nde o woni laamɗo konu. Ko adii wooteeji mawɗi 2015, Buhari jaabtii ƴamɗe maako dow jojjanɗe aadee, o wi'i to o suɓaama, o tokka laawol, nden boo woodi laawol heɓugo kiitaaji ngam yimɓe [[Naajeeriya]] fuu e teddungal jojjanɗe aadee [[Naajeeriya|Naajeeriya'en]].<ref>[https://web.archive.org/web/20160304195948/http://www.vanguardngr.com/2015/03/my-contract-with-nigeria-buhari/ My contract with Nigeria – Buhari]. vanguardngr.com (17 March 2015)</ref> === Kuuɓal laamu hitaande 1985 === Winndannde mawnde: Kuudetaa laamu Nijeer 1985 E lewru ut 1985, Seneraal Buhari fooli laamu e nder kuudetaa mo Seneraal [[Ibrahim Babangida]] e woɗɓe terɗe fedde toppitiinde konu laamu (SMC) ardii.<ref name="Muhammad Buhari2">{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|title=Muhammadu Buhari|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218031931/https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|archive-date=18 February 2019|access-date=8 February 2015|encyclopedia=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Babangida waddi ɗuuɗɓe nder yimɓe ɓurduɓe ƴamɗe Buhari nder laamu maako, hawtaade e miñiiko [[Fela kuti|Fela Kuti]], [[Olikoye Ransome-Kuti]], doktoor ardinooɗo seppo Buhari ngam salaade ustaare kuuɗe cellal. Ndeen Buhari ina jokki e nder wuro Benin haa hitaande 1988.<ref name="Muhammad Buhari22">{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|title=Muhammadu Buhari|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218031931/https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|archive-date=18 February 2019|access-date=8 February 2015|encyclopedia=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Ko adii laamu (1985-2015) == === Nanngugol === Buhari waɗi duuɓi tati e nder kasoo e nder suudu tokoosru gardiiɗo e nder wuro Benin.<ref>{{Cite news|date=7 November 2016|title=Buhari: Most part of my detention was in a small bungalow in Benin|url=https://www.thecable.ng/buhari-part-detention-small-bungalow-benin|access-date=17 September 2023|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US|archive-date=13 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231013075655/https://www.thecable.ng/buhari-part-detention-small-bungalow-benin|url-status=live}}</ref> O heɓi teleeji kollitooji laabi ɗiɗi e terɗe galle makko ina njaɓa yillaade mo e dow yamiroore Babangida.<ref>{{Cite news|last=Nwachukwu|first=John Owen|date=16 May 2017|title=How Ibrahim Babaginda sent bags of money to Buhari – John Parden|url=https://dailypost.ng/2017/05/16/ibrahim-babaginda-sent-bags-money-buhari-john-parden/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref> === Nguurndam siwil en === E [[lewru]] desaambar 1988, caggal maayde yumma makko o woppitaa, o arti e hoɗorde makko to [[Daura]]. Nde o woni e kasoo ndee, ko banndiraaɓe makko njuɓɓinta ngesa makko. O seerti e debbo makko gadano e hitaande 1988, o resi Aisha Halilu. To [[Katsina]], o wonti hooreejo arano fedde [[Katsína|Katsina]] nde sosaa ngam semmbinde ƴellitaare renndo e faggudu e nder diiwaan [[Katsína|Katsina]].<ref>{{Cite web|title=GidauniyarJihar Katsina {{!}} Katsina State|url=https://www.gidauniyarjiharkatsina.org/|access-date=16 July 2025|website=Gidauniya|language=en|archive-date=14 August 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240814195626/https://www.gidauniyarjiharkatsina.org/|url-status=live}}</ref> Buhari laati hooreejo hukuumaaji pamari (PTF), hukuumaaji ɗi laamu Seneraal [[Sani Abacha]] sosi, ɗi ɗon hokka ceede ko hewti ceede ko ɓesdaari ceede ''petroleum'', ngam jokkugo kuuɗe ɓamtaare nder lesdi ndi'i. Rajo 1998 nder ''New African'' manti PTF e les Buhari ngam laaɓal maako, o wi'i ɗum "taariiha nasaraaku" ko seɗɗa.<ref name="PTF">{{cite web|title=Development: PTF – shining in the gloom|url=http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|date=June 1998|access-date=4 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120120225841/http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|archive-date=20 January 2012|url-status=dead}}</ref> Nde Buhari woni hooreejo fedde ''pétroleum trust Fund'' (PTF), ƴamooɓe lefol ngol ina naamnoo wonde PTF ina rokka 20% e jawdi mum e militeer en, tawi ɓe kulii wonde ɗum waawataa limteede e ngalu nguu.<ref name="PTF2">{{cite web|title=Development: PTF – shining in the gloom|url=http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|date=June 1998|access-date=4 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120120225841/http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|archive-date=20 January 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=14 December 2014|title=The Buhari PTF Days: The Untold Story|url=http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/buhari-ptf-days-untold-story/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200719145545/http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/buhari-ptf-days-untold-story/|archive-date=19 July 2020|access-date=17 July 2020|website=Pointblank News|language=en-US}}</ref> O limti nder hitaande 2001 o wi'i, "Mi ɗon jokki hollugo nder peewal e nder am, darnde am timmunde ngam hukuumaaji pamari ɗi ɗon ƴaɓɓoo nder lesdi Naajeeriya fuu", nden o ɓesdi wi'ugo: "To Allah yiɗi, min ɗon haɗa agitaasiyoŋ ngam huuwugo kuugal sharia nder leydi ndi'i fuu."<ref>Akhaine, Saxone (27 August 2001) [http://m.allafrica.com/stories/200108270355.html Nigeria: Buhari Calls for Sharia in All States] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123212623/http://m.allafrica.com/stories/200108270355.html/|date=23 January 2015}}</ref><ref>{{Cite news|date=24 December 2014|title=Insurgency and Buhari's call for full Sharia|url=http://www.vanguardngr.com/2014/12/insurgency-buharis-call-full-sharia/|location=Lagos, Nigeria|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119192839/http://www.vanguardngr.com/2014/12/insurgency-buharis-call-full-sharia/|archive-date=19 January 2015|access-date=19 January 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> ''allegations Islamist'' he had8ni. Ñalnde 6 [[lewru]] Yarkomaa 2015, Buhari wiyi: "Sabu ɓe mbaawaa ƴattaade binndanɗe amen, ɓe tuuma kam e fenaande e jingoism leñol; ɓe tuuma kam e fenaande e ''fundamentalism'' diine. Ngam ɓe mbaawaa ƴattaade binndanɗe amen, ɓe tuuma min e fenaande e noddude fitinaaji wooteeji – nde min njooɗii tan ko e ne peaad ''State Shari’a''.”<ref>Iginla, Ademola (6 January 2015) [https://web.archive.org/web/20151003041632/http://www.osundefender.org/?p=204013%2F A Great Message: Gen Buhari Tweets From His Heart This Morning]. osundefender.org</ref> E hitaande 2012, innde Buhari naati nder doggol yimɓe ɓe [[Boko haram|Boko Haram]] hooli ngam ɓe ndarna hakkunde fedde nde e laamu lesdi.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2012/11/boko-haram-names-buhari-5-others-as-mediators/ Boko Haram names Buhari, 5 others as mediators – Vanguard News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119224236/http://www.vanguardngr.com/2012/11/boko-haram-names-buhari-5-others-as-mediators/|date=19 January 2015}}. Vanguardngr.com (1 November 2012). Retrieved on 4 November 2016.</ref> Kono Buhari saliima no feewi, salii waɗde hakkunde laamu nguu e [[Boko haram|Boko Haram]]. E hitaande 2013, Muhammadu Buhari waɗi haalaaji ɗuuɗɗi, nde o ƴami laamu lesdi ndi'i ngam o darna wartugo yimɓe [[Boko haram|Boko Haram]], nden o wi'i ummaatoore hukuumaaji rento ɗon mari haaje ɗuuɗal hukuumaaji lesdi [[Naajeeriya]] haa lesdi [[Naajeeriya]]. Buhari hollitii<ref name="pbk2">[http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/stop-killing-boko-haram-members-buhari-tells-fg/ Stop Killing Boko Haram Members – Buhari Tells FG] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119223446/http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/stop-killing-boko-haram-members-buhari-tells-fg/|date=19 January 2015}}. pointblanknews.com (2 June 2013)</ref> wonde "ko woni sabaabu ngonka kisal e nder leydi ndi ko golle jom en jawɗeele en [...] Hooreejo leydi Nijeer fuɗɗii ɗum fof".<ref>{{Cite news|date=13 December 2014|title=Why we're yet to crush Boko Haram – Jonathan|url=http://www.vanguardngr.com/2014/12/yet-crush-boko-haram-jonathan/|location=Lagos, Nigeria|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119225925/http://www.vanguardngr.com/2014/12/yet-crush-boko-haram-jonathan/|archive-date=19 January 2015|access-date=19 January 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O naamndii kadi ko fayti e njuɓɓudi keeriindi ndi ina jeyaa heen fotde 500 miliyoŋ dolaar hitaande kala yoɓeteendi e 30 000 militeer e nder porogaraam yaafuya gila 2013<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-22357597 Has Nigeria's Niger Delta managed to buy peace? – BBC News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181119113737/https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-22357597|date=19 November 2018}}. Bbc.co.uk (1 May 2013). Retrieved on 4 November 2016.</ref> e laamu fedde ndee, o mettini heen no feewi nde terɗe Boko Haram mbaraa, galleeji mum en mbonni. === Kampaañuuji e woote hooreleydaagu === '''Woote hooreleydaagu 2003''' E hitaande 2003, Buhari suɓaama ngam suɓugo hooreejo lesdi<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6508055.stm|work=BBC News|title=Nigeria: Facts and figures|date=17 April 2007|access-date=24 June 2009|archive-date=1 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170901035339/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6508055.stm|url-status=live}}</ref> bana kanndidaajo lanyol yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] fuu (ANPP). O fooli hooreejo leydi ndi, hono [[Olusegun Obasanjo|Olusẹgun Ọbasanjọ]], ko ɓuri miliyoŋaaji 11 woote.<ref>{{Cite news|title=Buhari at 69: The leader Nigeria lacks|url=https://dailytrust.com/buhari-at-69-the-leader-nigeria-lacks/|access-date=17 September 2023|newspaper=[[Daily Trust]]|date=18 December 2011}}</ref> === Woote hooreleydaagu 2007 === Ñalnde 18 [[lewru]] Duujal hitaande 2006, Buhari suɓaama ngam won'de kanndidaa kawral e lannda yimɓe [[Naajeeriya]] fuu. Ko ɓuri heewde e luulndiiɓe makko e wooteeji abriil 2007 ko kanndidaa PDP laamu nguu, hono [[Umaru Yar'Adua]], ummoriiɗo e diiwaan [[Katsina]] gooto. Buhari hoosi 18% nder wooteeji ɗi Yar'Adua heɓi 70%, ammaa Buhari sali ɗi'i limngal.<ref name="Huge">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6584393.stm "Huge win for Nigeria's Yar'Adua"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426235748/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6584393.stm|date=26 April 2007}}, BBC News, 23 April 2007.</ref> Caggal nde Yar'Adua heɓi laamu, o noddi laamu ngootaagu ngenndi ngam addude terɗe luulndo mettuɗe. ANPP naati e laamu nguu e toɗɗagol hooreejo mum ngenndiijo ngam wonde tergal e kabine Yar'Adua, kono Buhari ñiŋii ngal nanondiral.<ref>Felix Onuah and Camillus Eboh, {{Deprecated archive|url=https://archive.today/20070517203204/http://www.int.iol.co.za/index.php?set_id=1&click_id=68&art_id=nw20070704220154487C404988|title="Nigerian president picks ministers"}}, Reuters (''IOL''), 4 July 2007.</ref> === Woote hooreleydaagu 2011 === E lewru marse 2010, Buhari yalti lannda ANPP, o naati e lannda Kongres ngam Waylo-waylo (CPC), lannda mo o walli sosde. O wiyi o wallitoriima sosde CPC "hono feere ngam haɓaade luural cemmbinngal, etikaaji e miijooji e nder lannda am gonnooɗo ANPP".<ref name="Mamah20100318">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201003180375.html|title=Buhari Joins Congress for Progressive Change|work=Vanguard|author=Emeka Mamah|date=18 March 2010|access-date=22 April 2011|archive-date=19 October 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121019083100/http://allafrica.com/stories/201003180375.html|url-status=live}}</ref> Buhari woni kanndidaajo hooreejo lesdi CPC nder suɓol 2011, o ɗon nodda ardiiɗo lesdi [[Goodluck Jonathan]] mo lanyol lesdi [[Naajeeriya]] (PDP), Mallam [[Nuhu Ribaɗo|Nuhu Ribadu]] mo lanyol lesdi [[Naajeeriya]] (ACN), e [[Ibraahiima Shekarau]] mo lanyol ANPP. Ko kamɓe ngoni ɓurɓe waawde haɓaade e nder kanndidaaji 20.<ref name="INEC">{{cite web|title=Summary of the 2011 Presidential election results|url=http://www.inecnigeria.org/results/presidential/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110529123316/http://www.inecnigeria.org/results/presidential/|archive-date=29 May 2011}}</ref> Buhari waɗi kampaañ mum e dow laylaytol haɓaade fenaande, o fotnoo ko ittude reentaare immunity e dow ardiiɓe laamu. O hokki kadi ballal ngam tabitinki kiitaaji sharia nder jihaaji woyla lesdi [[Naajeeriya]], ko adii ɗum ko ɗum addani mo caɗeele politik hakkunde suɓooɓe Kirista'en nder fombina leydi ndi'i.<ref name="autogenerated4223">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=17 April 2011|work=BBC News|access-date=20 April 2011|archive-date=20 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420211645/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref> Suɓol ngol waɗii fitinaaji mawɗi hakkunde diinaaji, ɗi 800 neɗɗo maayi e nder leydi ndi, nde tawnoo wallidiiɓe Buhari njani e gure Kerecee’en e nder diiwaan caka leydi ndi.<ref name="cfr">{{cite web|url=http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|title=Nigerian Religious Leaders Advise Political Candidates|date=12 December 2014|website=cfr.org|access-date=19 January 2015|archive-date=13 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113121021/http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|url-status=live}}</ref> Fitinaaji balɗe tati ɗii, ko huunde nde Buhari haali ko ina ɓuuɓna.<ref name="cfr2">{{cite web|url=http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|title=Nigerian Religious Leaders Advise Political Candidates|date=12 December 2014|website=cfr.org|access-date=19 January 2015|archive-date=13 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113121021/http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|url-status=live}}</ref> Ko wonaa jamirooje ummoraade e ''Human Rights Watch'', ñaawoowo woote ɗee "ina jeyaa e ɓurɗe nuunɗude e daartol leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]", Buhari wiyi wonde woote ɗee ina ŋakki, o jeertinii<ref name="cfr3">{{cite web|url=http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|title=Nigerian Religious Leaders Advise Political Candidates|date=12 December 2014|website=cfr.org|access-date=19 January 2015|archive-date=13 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113121021/http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|url-status=live}}</ref> wonde "so ko waɗi e hitaande 2011 ina foti waɗde kadi e hitaande 2015, e dow moƴƴere Alla, baboon fof maa won dogdu e ƴiiƴam".<ref>{{cite web|last1=Soyombo|first1=Fisayo|title=Opinion Will Muhammadu Buhari be Nigeria's next president?|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2014/12/will-muhammadu-buhari-be-niger-2014123191647111939.html|website=aljazeera.com|access-date=19 January 2015|date=31 December 2014|quote=In 2011, Buhari was accused of inciting the violence that followed his loss to Jonathan. The following year, he said "the dog and the baboon would all be soaked in blood" should the 2015 election be rigged. Buhari has shed blood before for his presidential ambition, some people believe. And they think he would do it again. Such a man, they reason, should never taste power.|archive-date=11 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150111054340/http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2014/12/will-muhammadu-buhari-be-niger-2014123191647111939.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|last1=Ndujihe|first1=Clifford|last2=Idonor|first2=Daniel|title=Post-election violence: FG panel report indicts Buhari|url=http://www.vanguardngr.com/2011/10/post-election-violence-fg-panel-report-indicts-buhari/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|access-date=19 January 2015|date=11 October 2011|archive-date=19 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119225955/http://www.vanguardngr.com/2011/10/post-election-violence-fg-panel-report-indicts-buhari/|url-status=live}}</ref> Buhari heddii ko "jaambaaro leñol" wonande won e yimɓe ngam salaade fenaande.<ref>{{cite web|url=http://www.naij.com/306026-buharis-presidential-attempts-and-2015-chances.html|title=Buhari's Presidential Attempts And 2015 Chances|date=November 2014|website=naij.com|access-date=21 January 2015|archive-date=13 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141113064255/http://www.naij.com/306026-buharis-presidential-attempts-and-2015-chances.html|url-status=live}}</ref> O heɓi 12 214 853 woote, o woni ɗiɗaɓo caggal Jonathan, mo heɓi 22 495 187 woote, o anndinaama o heɓi.<ref name="Next20110421">{{cite web|url=http://234next.com/csp/cms/sites/Next/Home/5691404-146/story.csp|title=Congress for Progressive Change considers going to court and Buhari declared that he will make Nigeria ungovernable for Jonathan. Since then the Boko Haram Sect has been bombing Nigerians|work=Next|author=Festus Owete|date=21 April 2011|access-date=22 April 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304095821/http://234next.com/csp/cms/sites/Next/Home/5691404-146/story.csp|archive-date=4 March 2016}}</ref> === Woote hooreleydaagu 2015 === Winndannde mawnde: Suɓol mawngol leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] 2015 Buhari dogginaama nder suɓol hooreejo lesdi nder hitaande 2015 bana kanndidaajo lanyol Kongres. ''Platform'' makko mahiraa ko e natal makko no haɓantooɗo fenaande tiiɗnde e innde makko nde fenaande e nuunɗal, kono o wiyi o ƴeewtataa ardiiɓe fenaande ɓennuɓe, o rokkataa ardiiɓe wujjuɓe e fenaande ɓennunde so ɓe tuubnii.<ref>{{Cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/173941-buhari-will-not-probe-past-corrupt-nigerian-leaders-repent-apc.html|title=Buhari will not probe past corrupt Nigerian leaders if they repent – APC|date=29 December 2014|newspaper=[[Premium Times]]|access-date=19 January 2015|archive-date=19 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119223627/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/173941-buhari-will-not-probe-past-corrupt-nigerian-leaders-repent-apc.html|url-status=live}}</ref> E nder doggol wooteeji 2015, kampaañ Jonathan ɗaɓɓiri yo Buhari woppu wooteeji ɗii, o wiyi o mbo rewi e doosɗe leydi ndii.<ref>{{Cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|title=#Nigeria2015: Jonathan wants Buhari disqualified|date=11 January 2015|newspaper=[[Premium Times]]|access-date=19 January 2015|archive-date=18 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150118024219/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|url-status=live}}</ref> E wiyde winndannde teskinnde ndee, ngam waawde suɓaade hooreejo leydi, neɗɗo ina foti « jaŋngude ko famɗi fof tolno seedantaagal Duɗal walla ko nanndi heen ». Buhari waawaano hokkude hay hujja gooto, o wiyi o majjini koppiiji dipolomaaji makko asliiji nde galle makko yani caggal nde o fooli laamu e hitaande 1985.<ref>{{Cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|title=#Nigeria2015: Jonathan wants Buhari disqualified|date=11 January 2015|newspaper=[[Premium Times]]|access-date=19 January 2015|archive-date=18 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150118024219/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|url-status=live}}</ref> E lewru mee 2014, caggal nde sukaaɓe rewɓe janngooɓe [[Chibok]] mbaraa, Buhari ñiŋii no feewi fitinaaji [[Boko haram|Boko Haram]]. O "eeri Naajeeriya'en ngam ɓe ndarna diina, siyaasaaku e kala senngooji goɗɗi ngam ɓe ɗon ƴama fitinaaji ɗi o wi'i ɗi ɗon ƴama yimɓe ɓe ngalaa hakkiilo, ɓe ɗon ƴama juulɓe".<ref>Ajasa, Femi. (8 May 2014) [http://www.vanguardngr.com/2014/05/buhari-boko-haram-youre-bigots-masquerading-muslims/ BUHARI TO BOKO HARAM: You're bigots masquerading as Muslims – Vanguard News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140509023342/http://www.vanguardngr.com/2014/05/buhari-boko-haram-youre-bigots-masquerading-muslims/|date=9 May 2014}}. Vanguardngr.com. Retrieved on 4 November 2016.</ref> E [[lewru]] juko hitaande 2014, Buhari daɗii e bommbooji ɗi [[Boko haram|Boko Haram]] waɗi e nguurndam mum to [[Kaduna]] ; 82 neɗɗo mbaraama heen.<ref>Muhammed, Garba. (24 July 2014) [https://web.archive.org/web/20160821173244/http://uk.reuters.com/article/uk-nigeria-violence-idUKKBN0FS19N20140723 Suicide bombs in Nigeria's Kaduna kill 82, ex-leader Buhari targeted] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821173244/http://uk.reuters.com/article/uk-nigeria-violence-idUKKBN0FS19N20140723|date=21 August 2016}} [[Reuters]]. Uk.reuters.com. Retrieved on 4 November 2016.</ref> E [[lewru]] Duujal hitaande 2014, Buhari fodani ɓesdugo kisal nder leydi [[Naajeeriya]] to o suɓaama hooreejo lesdi.<ref>[https://www.voanews.com/a/nigeria-opposition-leader-vows-to-improve-security/2557090.html Nigeria Opposition Leader Vows to Improve Security] . Voanews.com (12 December 2014). Retrieved on 4 November 2016.</ref> Caggal ngolɗoo bayyinaango, jaɓgol Buhari ɓeydiima no feewi, ko ɓuri heewde ko sabu Jonathan ina nanndi e waasde waawde haɓaade Boko Haram. Buhari waɗi kisal nder leydi e momtude fedde nde, ko huunde e geɗe teeŋtuɗe e nder kampaañ makko. E [[lewru]] Yarkomaa 2015, fedde wiyeteende "Mouvement pour l'émancipation du delta du Niger" (MEND) jaɓi Buhari.<ref>{{Cite news|url=http://www.punchng.com/news/mend-replies-pdp-says-buhari-best-candidate/|title=MEND replies PDP, says Buhari best candidate|date=9 January 2015|newspaper=[[The Punch]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150110195931/http://www.punchng.com/news/mend-replies-pdp-says-buhari-best-candidate/|archive-date=10 January 2015|df=dmy-all}}</ref> E [[lewru]] feebariyee 2015, hooreejo leydi [[Naajeeriya]] ɓooyɗo, hono [[Olusegun Obasanjo]], yalti e lannda PDP, o jaɓi Buhari.<ref>{{cite web|url=http://www.rfi.fr/afrique/20150218-nigeria-ex-president-olusegun-obasanjo-lache-goodluck-jonathan-pdp-apc-boko-haram-presidentielle/|title=Nigeria: l'ex-président Olusegun Obasanjo lâche Goodluck Jonathan|date=18 February 2015|access-date=4 March 2015|publisher=RFI|archive-date=10 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150310123841/http://www.rfi.fr/afrique/20150218-nigeria-ex-president-olusegun-obasanjo-lache-goodluck-jonathan-pdp-apc-boko-haram-presidentielle/|url-status=live}}</ref> Ñalnde 31 mars, Jonathan noddi Buhari ngam jaɓde e jaarnaade mo e suɓagol makko hooreejo leydi.<ref name="telegraph">{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/nigeria/11507102/Muhammadu-Buhari-claims-victory-in-Nigerias-presidential-elections.html|title=Muhammadu Buhari claims victory in Nigeria's presidential elections|work=The Telegraph|author=Colin Freeman|date=31 March 2015|access-date=31 March 2015|archive-date=1 April 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150401021040/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/nigeria/11507102/Muhammadu-Buhari-claims-victory-in-Nigerias-presidential-elections.html|url-status=live}}</ref> Buhari hunnaama ñalnde 29 [[lewru]] Mbooy hitaande 2015 e nder kewu ngu ko famɗi fof 23 hooreejo leydi e laamu tawtoraama.<ref>{{Cite web|title=Historic succession complete as Buhari is sworn in as the president of Nigeria {{!}} Nigeria {{!}} The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2015/may/29/historic-succession-complete-buhari-sworn-in-nigerian-president|access-date=17 September 2023|website=amp.theguardian.com|date=29 May 2015}}</ref> === Udditgol ɗiɗaɓol === ''Inauguration'' ɗiɗaɓo Buhari bana hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] 15ɓo, e hooreejo lesdi 4ɓo nder lesdi [[Naajeeriya]] nayaɓre waɗii nyande Alarba, 29 May 2019, ɓaawo suɓol hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] 2019 e maande fuɗɗam manndaa ɗiɗaɓo e ragare duuɓi nayi ɗi Muhammadu Buhari vijo hooreejo lesdi e Ye11.<ref>{{Cite web|title=Nigeria Presidential Elections Results 2019|url=https://www.bbc.co.uk/news/resources/idt-f0b25208-4a1d-4068-a204-940cbe88d1d3|date=26 February 2019|access-date=23 May 2023|website=[[BBC News]]|archive-date=4 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201104082004/https://www.bbc.co.uk/news/resources/idt-f0b25208-4a1d-4068-a204-940cbe88d1d3|url-status=live}}</ref> Ko ngol woni go’o ko ngol woni go’o ko hooreejo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], e 6ɓo e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{cite web|url=https://fmic.gov.ng/inauguration-of-president-muhammadu-buhari-as-president-professor-yemi-osinbajo-as-vice-president-of-the-federal-republic-of-nigeria/|title=2019 Presidential Inauguration Ceremony|last1=Oyeyemi|first1=Tunji|date=29 May 2019|publisher=FMIC|access-date=23 May 2023}}</ref><ref name="speech">{{Cite news|last1=Erezi|first1=Dennis|title=Buhari sworn in for second term|url=https://guardian.ng/news/buhari-sworn-in-for-second-term/|location=Lagos, Nigeria|date=29 May 2019|access-date=23 May 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Juulde hunnde laamu nguu waɗi ko to nokku biyeteeɗo ''Eagle Square to'' [[Abuja]], laamorgo leydi ndii. Ardiiɗo kiitaaji joonde diidaaɗi lesdi [[Tanko Muhammad]] waɗi hunnde hooreejo lesdi Buhari e cukko hooreejo lesdi [[Yemi Osinbajo]]. Haala udditgol aadaaji ka waɗaaka.<ref name="speech2">{{Cite news|last1=Erezi|first1=Dennis|title=Buhari sworn in for second term|url=https://guardian.ng/news/buhari-sworn-in-for-second-term/|location=Lagos, Nigeria|date=29 May 2019|access-date=23 May 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> == Hooreejo leydi (2015-2023) == Kabaruuji goɗɗi: Hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] Faggudu nduu ina yahra e 0,9% gila e laamu nguu, e hitaande 2020, ŋakkeende golle ina tolnoo e 23%, tawi miliyoŋaaji ina naata e baasal.<ref>{{Cite news|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2019/05/30/nigerians-got-poorer-in-muhammadu-buharis-first-term|title=Nigerians got poorer in Muhammadu Buhari's first term|newspaper=The Economist|access-date=26 March 2020|issn=0013-0613|archive-date=26 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200326160508/https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2019/05/30/nigerians-got-poorer-in-muhammadu-buharis-first-term|url-status=live}}</ref> Gila hitaande 2015, Buhari majjii wallitooɓe sabu neɗɗaagu makko ngu o yi’ata ngu alaa semmbe e ƴettude kuule ɗe o miijii.<ref name="ebe">{{Cite journal|last=Obadare|first=Ebenezer|year=2019|title=Introduction: Nigeria – Twenty years of civil rule|journal=African Affairs|volume=121|issue=485|pages=e75–e86|doi=10.1093/afraf/adz004}}</ref> === Ngaska === Wasiya'en Buhari mawɓe ɗon mari: ɓiɗɗo mawniiko'en [[Mamman Daura]], jom filu [[Ismaila Isa Funtua]], ardiiɗo siyaasaaku [[Baba Gana Kingibe]], [[Abba Kyari]] hooreejo kuuɗe hooreejo lesdi; e gila e daawal cakkitiingal manndaa makko gadano, [[Boss Mustapha]] Sekereteer laamu Fedde nde.<ref name="vol60">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref> Doole kabine makko cooyngal caggal nde o heɓi laamu ɗiɗaɓuru, Buhari hollitii ɓural makko e terɗe kabine ɗaɓɓooɓe batuuji walla diisnondiral ngam ardude e ɗeen ɗaɓɓaande rewrude e hooreejo gollordu walla rewrude e binndoowo laamu.<ref name="vol602">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref> Gila e Republique nayaɓere, golle jaagorɗe ina ɗaɓɓi e sariya wonde ina njogii mbaadi etno-demokaraasi fedde nde, tawa ina waɗi jaagorde lomto kala dowla fedde nde. Gagga mum ko batte miijooji politik ko huunde himmunde e toɗɗagol jaagorɗe ngam wonde ardiiɓe lanndaaji nokkuuji ɗi ngalaa jotondiral ngam heɓde golle kabine.<ref name="vol603">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref> Nominaasiyoŋ nder kabine Buhari ɗon mari bawɗe dow ɗi'i miijooji siyaasaaku e boo ɓadaaki hooreejo lesdi e kabine maako nder.<ref name="vol604">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref> E lewru ut 2019, hooreejo leydi ndi innitiri kabine mum ko ɓuri heewde e terɗe worɓe tawi duuɓi mum en ko 60, tawi ko gollotooɓe politik walla ɓadtiiɓe hooreejo leydi ndi ɓuri heewde heen.<ref name="gang">{{Cite journal|date=26 July 2019|title=The Gang of 43 breaks cover|url=https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|journal=African Confidential|language=en|volume=60|access-date=23 October 2019|archive-date=1 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191101173158/https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|url-status=live}}</ref> Kabinee oo ina waɗi guwerneeruuji ɗiɗo alɗuɓe ummoriiɓe to Delta Niger, [[Timipre Sylva]] e [[Godswill Akpabio]] ɓe ngonnoo ko e fuɗɗoode lannda luulndo PDP e jaagorɗe sappo e nayo keɓtinaaɗe ɗe won heen ñaawooɓe mbiyata ko ɓe mbaɗaani golle moƴƴe walla ɓe njokkondirii e hooreejo leydi ɓennuɗo bonɗo.<ref name="gang2">{{Cite journal|date=26 July 2019|title=The Gang of 43 breaks cover|url=https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|journal=African Confidential|language=en|volume=60|access-date=23 October 2019|archive-date=1 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191101173158/https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|url-status=live}}</ref> === Jam baandu === E lewru mee 2016, Buhari woppii njillu mum balɗe ɗiɗi to [[Lagos]] ngam udditde eɓɓooji e nder diiwaan hee kono o lomtii ɗum ko cukko hooreejo leydi ndii, hono [[Yemi Osinbajo]], caggal nde o holliti "ñawu noppi" ngu tuumaama ko ñawu Ménière.<ref>{{cite news|last=Adetayo|first=Olalekan|date=22 May 2016|title=Buhari cancels two-day state visit to Lagos|location=[[Abuja]]|url=http://punchng.com/buhari-cancels-two-day-state-visit-lagos/|access-date=30 June 2016|archive-date=27 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160627153104/http://punchng.com/buhari-cancels-two-day-state-visit-lagos/|url-status=live|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> Ñalnde 6 [[lewru]] nduu, Buhari yahi leydi Angalteer ngam ɗaɓɓude safaara.<ref>{{cite news|last=Nwabughuiogu|first=Levinus|date=6 June 2016|title=Buhari heads to London for medical treatment|url=http://www.vanguardngr.com/2016/06/buhari-heads-london-medical-treatment/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 June 2016|archive-date=11 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160711005842/http://www.vanguardngr.com/2016/06/buhari-heads-london-medical-treatment/|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Ifijeh|first=Martins|date=9 June 2016|title=Nigeria: Meniere's Disease and Buhari's Health|work=[[Thisday]] Live|publisher=All Africa|url=http://allafrica.com/stories/201606090823.html|access-date=30 June 2016|archive-date=15 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160615002826/http://allafrica.com/stories/201606090823.html|url-status=live}}</ref> Ɗum waɗi balɗe seeɗa caggal nde kaaldiiɗo hooreejo leydi ndii, hono [[Femi Adesina|Femi Adesina,]] wiyi wonde Buhari ina "fotnoo fiɗtaandu" e "hale e ɓernde", ɗum noon ko mettere mawnde e ñiŋooje ummoraade e annduɓe politik e almudɓe mum.<ref>{{cite news|title=Buhari Travelled Abroad Over Poor Health – Nigerians|work=[[Naij]]|url=https://www.naij.com/388658-buhari-travelled-abroad-over-poor-health-nigerians.html|access-date=30 June 2016|archive-date=20 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820114334/https://www.naij.com/388658-buhari-travelled-abroad-over-poor-health-nigerians.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last=Rahman|first=Tunde|date=11 June 2016|title=On President Buhari's Health|url=http://www.thisdaylive.com/index.php/2016/06/11/on-president-buharis-health/|access-date=30 June 2016|archive-date=27 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160627174256/http://www.thisdaylive.com/index.php/2016/06/11/on-president-buharis-health/|url-status=live|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Kolawole|first=O'Femi|date=7 June 2016|title=President Buhari's health and Aso Rock lies|url=https://www.thecable.ng/president-buharis-health-aso-rock-lies|access-date=30 June 2016|archive-date=8 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160608133442/https://www.thecable.ng/president-buharis-health-aso-rock-lies|url-status=live|newspaper=[[TheCable]]}}</ref> E lewru feebariyee 2017, caggal ko siforaa ko "ƴeewndo safaara kuuɓtodinngo" to leydi Angalteer,<ref>{{cite web|title=Muhammadu Buhari extends medical leave in UK|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|access-date=6 February 2017|website=Aljazeera|archive-date=6 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170206163247/http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|url-status=live}}</ref> Buhari ɗaɓɓiri parlemaa yo ɓeydu balɗe safaara mum ngam faddaade njeñtudi ƴeewndo.<ref>{{cite web|title=Buhari fails to return – New Telegraph Nigerian Newspaper|url=https://newtelegraphonline.com/news/buhari-fails-return/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170208041432/https://newtelegraphonline.com/news/buhari-fails-return/|archive-date=8 February 2017|access-date=7 February 2017}}</ref> Biro makko rokkaani heen humpitooji goɗɗi ko fayti e ngonka cellal makko, walla ñalngu ngu o foti artude.<ref>{{cite web|title=Muhammadu Buhari extends medical leave in UK|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|access-date=6 February 2017|website=Aljazeera|archive-date=6 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170206163247/http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|url-status=live}}</ref> Ñalnde 8 [[lewru]] feebariyee, hooreejo leydi Buhari e hoore mum siifondiri ɓataake feewde e hooreejo leydi [[Naajeeriya]] ngam jeertinde ɗum ɓeydugol balɗe makko hitaande kala, o acci cukko hooreejo leydi makko e dow ballal.<ref>Ismail Mudashir, [https://web.archive.org/web/20170212102522/http://www.dailytrust.com.ng/news/general/i-won-t-return-until-doctors-are-satisfied-buhari/184892.html "I won’t return until doctors are satisfied – Buhari"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212102522/http://www.dailytrust.com.ng/news/general/i-won-t-return-until-doctors-are-satisfied-buhari/184892.html|date=12 February 2017}}, ''Daily Trust'', 12 February 2017.</ref><ref>[http://thenationonlineng.net/cant-return-home-now-buhari/ "Why I can’t return home now, by Buhari"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170213141408/http://thenationonlineng.net/cant-return-home-now-buhari/|date=13 February 2017}}, ''The Nation''</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/223218-exclusive-i-wont-return-doctors-satisfied-buhari.html "XCLUSIVE: I won’t return until doctors are satisfied — Buhari"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170213164343/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/223218-exclusive-i-wont-return-doctors-satisfied-buhari.html|date=13 February 2017}}, ''Premium Times'', 11 February 2017.</ref> Ɓaawo o wala balɗe 51 haa laamu, Ardiido Buhari hooti lesdi [[Naajeeriya]]. O ari ko e laana ndiwoowa [[Kaduna]] subaka ñalnde 10 marse.<ref>{{Cite news|author=adekunle|date=10 March 2017|title=Ag. President, others receive Buhari in Presidential Villa|url=http://www.vanguardngr.com/2017/03/ag-president-others-receive-buhari-in-presidential-villa/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310095225/http://www.vanguardngr.com/2017/03/ag-president-others-receive-buhari-in-presidential-villa/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|last=Comrade|first=Ameh|date=10 March 2017|title=Buhari returns to Nigeria|url=http://dailypost.ng/2017/03/10/breaking-buhari-returns-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310084839/http://dailypost.ng/2017/03/10/breaking-buhari-returns-nigeria/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=10 March 2017|title=UPDATED: Buhari arrives Nigeria|url=http://www.premiumtimesng.com/news/225725-updated-buhari-arrives-nigeria.html|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Premium Times]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310112107/http://www.premiumtimesng.com/news/225725-updated-buhari-arrives-nigeria.html|url-status=live}}</ref> Hay so tawii humpitooji ina pamɗi e nder dumunna mo o woni to [[Londres]], o naatnaa e fotooje ñalnde 9 marse omo hawra e diine ɓurɗo mawnude e nder dental Angalteer, hono Arɗo diineeji Canterbury biyeteeɗo [[Justin Welby]].<ref>{{cite news|date=10 March 2017|title=Nigeria President Buhari: I've never been so sick|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-39228656|access-date=11 April 2017|archive-date=13 April 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180413143509/http://www.bbc.com/news/world-africa-39228656|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Muhammadu Buhari returns home from London medical leave|work=Nigeria News|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/03/muhammadu-buhari-returned-home-state-media-170310065849423.html|access-date=11 April 2017|publisher=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310125927/http://www.aljazeera.com/news/2017/03/muhammadu-buhari-returned-home-state-media-170310065849423.html|url-status=live}}</ref> Cukko hooreejo leydi ndi, [[Yemi Osibanjo]], woni hooreejo leydi ndi, tawi hooreejo leydi ndi ina jokki e cellal mum to [[Abuja]].<ref>{{Cite news|date=10 March 2017|title=Breaking: Osinbajo remains Acting President, says Buhari|url=http://www.vanguardngr.com/2017/03/breaking-need-rest-says-buhari/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310112931/http://www.vanguardngr.com/2017/03/breaking-need-rest-says-buhari/|url-status=live}}</ref> Hooreejo leydi ndii ina ŋakki e jeewte mawɗe e nder laamuuji e nder renndo, ko ina wona lebbi ɗiɗi tan caggal nde o arti e laamu ummoraade Angalteer. E nder haala cakkitiika kaa, o tawtoraaka batu Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FEC), kewu ñalngu golloowo yuɓɓinaangu to ''Eagle Square to'' [[Abuja]] ñalnde 15 mee 2017.<ref>{{Cite news|date=1 May 2017|title=#WhereIsBuhari: President Buhari Absent From May Day Rally|url=http://saharareporters.com/2017/05/01/whereisbuhari-president-buhari-absent-may-day-rally|location=New York City, United States|access-date=21 August 2017|newspaper=[[Sahara Reporters]]|archive-date=9 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170809185308/http://saharareporters.com/2017/05/01/whereisbuhari-president-buhari-absent-may-day-rally|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Nathaniel|first=Soonest|date=2 May 2017|title=Panic over Buhari's health: OBJ, IBB, Abdulsalami to meet secretly in Minna|url=https://www.naij.com/1102293-panic-buharis-health-obj-ibb-abdulsalami-meet-secretly-minna.html|access-date=21 August 2017|website=naij.com|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803220218/https://www.naij.com/1102293-panic-buharis-health-obj-ibb-abdulsalami-meet-secretly-minna.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=2 May 2017|title=Falana & Civil Society Leaders Urge President Buhari to take Medical Leave|url=https://www.bellanaija.com/2017/05/falana-civil-society-leaders-urge-president-buhari-to-take-medical-leave/|website=BellaNaija|access-date=2 May 2017|archive-date=2 May 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502134625/https://www.bellanaija.com/2017/05/falana-civil-society-leaders-urge-president-buhari-to-take-medical-leave/|url-status=live}}</ref> Miijooji ko faati e cellal hooreejo leydi ndii ina cirƴa e nder renndo ngo e nder balɗe garooje caggal nde hooreejo leydi ndii Buhari yiɗi "gollaade e galle".<ref>{{cite web|date=26 April 2017|title=Buhari To Work From Home Today • Channels Television|url=https://www.channelstv.com/2017/04/26/buhari-to-work-from-home-today/|access-date=21 August 2017|website=channelstv.com|archive-date=12 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812133228/http://www.channelstv.com/2017/04/26/buhari-to-work-from-home-today/|url-status=live}}</ref> Woɓɓe nder yimɓe mawɓe lesdi [[Naajeeriya]] ɗon ƴama hooreejo lesdi man ngam o hoosa balɗe juutɗe ngam nyawdugo,<ref>{{cite news|date=2 May 2017|title=Nigeria's President Buhari urged to take medical leave|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-39778012|access-date=21 August 2017|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803215010/http://www.bbc.com/news/world-africa-39778012|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=1 May 2017|title=Buhari's health needs urgent medical attention – Falana|url=http://dailypost.ng/2017/05/01/buharis-health-needs-urgent-medical-attention-falana/|location=Lagos, Nigeria|access-date=21 August 2017|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803212523/http://dailypost.ng/2017/05/01/buharis-health-needs-urgent-medical-attention-falana/|url-status=live}}</ref> ɓe ɗon holla o ɗon mari bawɗe waɗugo limngal yimɓe nder asaweeje ɗiɗi.<ref>{{cite web|date=2 May 2017|title=Muhammadu Buhari: Nigeria"s President urged to take medical leave|url=http://pulse.ng/local/muhammadu-buhari-nigerias-president-urged-to-take-medical-leave-id6612668.html|access-date=21 August 2017|website=pulse.ng|archive-date=29 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170829010945/http://www.pulse.ng/local/muhammadu-buhari-nigerias-president-urged-to-take-medical-leave-id6612668.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Bolashodun|first=Oluwatobi|date=28 April 2017|title=BREAKING: President Buhari absent at Friday Juma'at prayer in Aso Villa|url=https://www.naij.com/1101886-breaking-president-buhari-absent-juma-prayer-aso-villa.html|access-date=21 August 2017|website=naij.com|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803222157/https://www.naij.com/1101886-breaking-president-buhari-absent-juma-prayer-aso-villa.html|url-status=live}}</ref> Hooreejo leydi Buhari kadi ummii leydi [[Naajeeriya]] ngam ƴeewde cellal mum to [[London]] ñalnde 7 [[lewru]] Mbooy hitaande 2017.<ref>{{cite news|date=8 May 2017|title=Again, Buhari travels to UK for check-up, hands over to Osinbajo|url=http://www.vanguardngr.com/2017/03/buharill-still-travel-london-medicals-presidency/|location=Lagos, Nigeria|access-date=10 May 2017|archive-date=12 May 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170512002747/http://www.vanguardngr.com/2017/03/buharill-still-travel-london-medicals-presidency/|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Hooreejo leydi Buhari warti lesdi [[Naajeeriya]] diga siwtaare maako haa lesdi Biritaniya balɗe 104 ɓaawo o dilli, nyande 19 lewru Ogost 2017.<ref>{{Cite web|title=Buhari returns after lengthy UK medical treatment|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/08/nigeria-buhari-return-lengthy-uk-treatment-170819134302820.html|access-date=21 August 2017|website=www.aljazeera.com|archive-date=20 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170820230206/http://www.aljazeera.com/news/2017/08/nigeria-buhari-return-lengthy-uk-treatment-170819134302820.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Adeshida|first1=Abayomi|last2=Agbakwuru|first2=Johnbosco|last3=Nwabughiogu|first3=Levinus|last4=Ajayi|first4=Omeiza|title=After 104 days on medical vacation…Finally, Buhari returns|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url=https://www.vanguardngr.com/2017/08/104-days-medical-vacation-finally-buhari-returns/|location=Lagos, Nigeria|access-date=31 August 2017|archive-date=31 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170831215926/https://www.vanguardngr.com/2017/08/104-days-medical-vacation-finally-buhari-returns/|url-status=live}}</ref> Ñalnde 8 [[lewru]] nduu, Buhari ummiima leydi [[Naajeeriya]] fayde [[London]] ngam ƴeewndaade cellal mum, nde o arti e USA ; e o arti ñalnde alet 11 [[lewru]] mbooy hitaande 2018.<ref>{{cite news|title=Buhari returns from UK medical trip|url=http://www.punchng.com/buhari-returns-from-uk-medical-trip/|access-date=12 May 2018|archive-date=11 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180511232111/http://www.punchng.com/buhari-returns-from-uk-medical-trip/|url-status=live|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> === Faggudu === Buhari wonnoo ko suɓngo welngo wonande Naajeeriyankooɓe heewɓe sabu jikku mo o yi’ata mo bonnataa.<ref name=":0">{{cite journal|last1=Obadare|first1=Ebenezer|journal=Current History|date=May 2017|volume=116|issue=790|url=http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414|title=Perspective: A Nigerian President's Disappointing Return|doi=10.1525/curh.2017.116.790.194|archive-date=14 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180214142500/http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414}}</ref> Nde Buhari heɓi laamu, mo meeɗiino mooftude ballal mum e wooteeji tati ɓennuɗi ɗii, o leeltinii hollirde anniya makko ngam safrude caɗeele ɗe o haali e nder kampaañ makko. Pellital fuɗɗoraade ajendaaji makko politik nder leydi hono innde ardiiɓe kabine ƴetti lebbi jeegom,<ref name=":02">{{cite journal|last1=Obadare|first1=Ebenezer|journal=Current History|date=May 2017|volume=116|issue=790|url=http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414|title=Perspective: A Nigerian President's Disappointing Return|doi=10.1525/curh.2017.116.790.194|archive-date=14 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180214142500/http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414}}</ref> tawi noon ƴettugol bidsee 2016 e 2017 ina leeltini sabu hareeji nder leydi. E hitaande arandeere nde Buhari ardi, [[Naajeeriya]] heɓi ustaare coggu ngu, ɗum waɗi ustaare faggudu.<ref>{{Cite news|date=31 March 2011|title=Muhammadu Buhari, Nigeria's 'new broom' president in profile|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-12890807|access-date=13 December 2022|archive-date=30 August 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120830020742/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref> Ngam heɓugo ceede ngam ustugo soynde ceede ngam heɓugo ceede ngam ɓesdugo budget kapitaal, Buhari yahi haa lesɗe 20 ngam ɗaɓɓitugo ceede.[15 Ndeen noon, dokkal bidsee yaajde ngam wallitde gollorɗe ɗee, artiraa e ñalngu goɗɗo.[155] E hitaande adannde laamu nguu, Naira, kaalis leydi Najeriya, ustii e nder luumo ɓaleejo, ɗum addani luural hakkunde njulaagu laamu nguu e njulaagu ɓaleejo.[156] Ko ɗum waɗi ŋakkeende kaalis leydi ndii, yanii e njulaagu keewngu haa arti noon e yeeyooɓe petroŋ. Kono noon, luural hakkunde tolnooji laamu e tolnooji luumo ɓaleejo udditii fartaŋŋe wonande yimɓe jokkondirɓe no feewi ngam waɗde arbitraas, waɗde ko ina ƴattoo natal hooreejo leydi ndii ngam haɓaade fenaande.[157] E lewru mee 2016, laamu nguu hollitii ɓeydagol coggu pompe petroŋ laawɗuɗo ngam ustude ŋakkeende kaalis sabu ŋakkeende kaalis caggal leydi.[158] E hitaande 2016, faggudu leydi ndii ustiima fotde 1,6% e hitaande 2017, ɓeydagol faggudu leydi ndii ina ɗaminaa maa won ko famɗi. Laamu Buhari gadano e laamu nguu hawri ko e ustaare coggu petroŋ nannduɗo e laamu makko ɗiɗaɓuru kono laamu makko hollirtaa darnde tiiɗnde ngam feewnude jolɗe laamu.[157] Bidjet 2018 hollitii politik fiskaal yaajɗo e kaalis baɗaaɗo e eɓɓooji njuɓɓudi ko wayi no laabi strateeji, ponte e jolngooji.[159] Gila ɓeydagol faggudu ummoraade e ustaare 2016, ƴellitaare leelnde ina addana leydi ndii caggal hoɗdiiɓe mum heewɓe e duunde he e ɓeydagol PIB. Toɓɓe ŋakkeende golle ina keddii e toowde e kala golle ngam ɓeydude ngalu ngu wonaa petroŋ moƴƴaani tawa ngalu laamu nguu ina waɗi heen geɗal mawngal e bidsee mum hitaande kala ko yowitii e ñamaale sarwisaaji.[160] Buhari e ballal hooreejo Banki Cakaari fuɗɗi dabareeji ngam ɓesdugo kuuɗe ndemri bee nanta lobbingo bankiiji feere-feere ngam hokkugo ceede ko hewti ceede lesdi ndi'i e limngal laamu ngam nastinugo kuuje nyamdu ɗe ndema nder lesdi ndi'i. E manndaa makko ɗiɗaɓo, jaagorde bidsee, Udo Udoma e jaagorgal njulaagu, Enemalah, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njiɗi ko rimɗinde, ɓe ngartiraaka.[120] Laamu nguu jokki e golloraade mbayliigu nguu e nder manndaa ɗiɗaɓo laamu nguu hay so tawii noon ko ƴaañooɓe ɓee mbiyata ko mbayliigu nguu ina waawi waɗde ko ina wona arbitrage abuses e round-tripping e juuɗe cronies laamu nguu.[160] === Wellitaare renndo === E hitaande 2016, Buhari udditi porogaram ngenndiijo ngam wallitde renndo, porogaraam ngenndiijo ngam wellitaare renndo.[161] Porogaram oo sosaa ko ngam waawde feccude jawdi ndii e nder renndo ngo, tawa ina jeyaa heen sukaaɓe, sukaaɓe, e rewɓe. Wonno ko porogaraamuuji nay baɗɗi faayiida ngam haɓaade baasal, ŋakkeende golle e wallitde ɓeydude ƴellitaare faggudu:[162] Taskaram N-Power hokki sukaaɓe Naajeeriya'en janngirde kuuɗe e janngirde, nden boo hokki ɓe ceede lewru fuu ko yotti 30,000 Naira Naajeeriya (83.33 Dollars Amerika). Npower ko taskaramji limngal rento ɗi hooreejo lesdi Muhammadu Buhari fuɗɗi nyande 8 lewru Juko hitaande 2016 ngam ɓesdugo kuuɗe sukaaɓe. Eɓɓaande ndee sosaa ko e mbaadi kuuɓtodinndi e porogaraam ngenndiijo (Investissement Social Social) ngam ustude heblo keɓgol karallaagal e mahngo mbaawkaaji e nder naftortooɓe. Porogaraam (Conditional Cash Transfer Program) (CCTP) ina wallita no feewi e ɓurɓe waasde, e rokkude kaalis wonande ɓeen wonɓe e fedde ɓurnde famɗude ngalu, wallitde ustude baasal, moƴƴinde nguura e jogaade hoore mum, e wallitde ƴellitaare e ɓeydude ñaamde.[163] Porogaraam gollordu e doole laamu (GEEP) ko porogaram gollordu njulaagu (micro-lending) jowitiingu e remooɓe, yeeyooɓe tokosɓe e rewɓe luumooji tawa ina njogii fotde. Ndee ɗoo taskaram hokki nyamaande nde walaa ceede ngam heɓugo nafuuda, walliti ngam ustugo ceede fuɗɗam kuuɗe filu nder lesdi Naajeeriya. Porogaraamuuji ɗii ko : Moni njulaagu, Moni luumo e Moni remoowo. Porogaraam ngenndiijo ñamri duɗe (NHGSF) etinooma ɓeydude binnditagol duɗe ɗee e rokkude sukaaɓe duɗe ɗee ñaamdu tawa ko e njoɓdi, haa teeŋti noon e wonɓe e diiwanuuji baasal e ɗi ngalaa nguura. Porogaraam oo golliima e remooɓe nokkuuji ɗii, fawaade e semmbinde rewɓe e nder coodguuli, mahde renndo ngoo e jokkude ƴellitaare faggudu gila e ndema haa e taabal. Ko adii fof, porogaraam oo ina yuɓɓinee gila e biro cukko hooreejo leydi ndii, hono Yemi Osinbajo, haa hitaande 2019, nde porogaraam oo artiraa e ministeer keso oo, ko feewti e neɗɗankaagal, njuɓɓudi musiiba e ƴellitaare renndo, e gardagol Sadiya Umar Farouq. E nder konngol makko ñalnde jeytaare leydi ndii e hitaande 2019, hooreejo leydi ndii hollitii wonde dille ɗee ina poti waɗde porogaraamuuji ɗii e nder juɓɓule.[164] === Haɓde e fenaande === Winndannde mawnde: Hare Buhari ngam haɓaade fenaande Nafoore balmi nde 2 miliyaar dolaar feeñninaama ɓaawo ciimtol cakkitiingol goomu wiɗitaaki Buhari dow sooduki balmi les laamu Goodluck Jonathan. Ciimtol goomu nguu hollitii njoɓdi ɓeydaandi e bidsee ko ina tolnoo e miliyaaruuji N643,8 e ɓeydagol njoɓdi fotde miliyaaruuji 2,2 dolaar e nder feccere kaalis leydi ngoɗndi e les njiimaandi Goodluck Jonathan. Wiɗtooji gadani kollitii wonde fotde miliyaaruuji ɗiɗi dolaar ina waawi yoɓeede ngam soodde kaɓirɗe ngam haɓaade fedde Boko Haram to leydi Najeriya. Ciimtol wiɗto ngol hollitii wonde fotde miliyaaruuji 2,2 dolaar ina yoɓaa e biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndiwal e nder soodgol kaɓirɗe ngam haɓaade njiyaagu, kono ɗum yoɓaaka e faandaare nde kaalis oo yoɓaa. Wiɗtooji dow ngal nanondiral ngal rewaani laawol, waɗii nannguki Sambo Dasuki, gonnooɗo jaagorgal ko feewti e kisal leydi ndii, caggal ɗuum o siftini yimɓe mawɓe Naajeeriya wonɓe e nanondiral ngal. Ɓeen limtaaɓe e nanngaaɓe ina jeyaa heen Raymond Dokpesi, hooreejo fedde DAAR Communications Plc, Attahiru Bafarawa, gonnooɗo guwerneer diiwaan Sokoto, e Bashir Yuguda, gonnooɗo jaagorgal leydi ndii, hono Alex, Azubuike Ihejirika, hooreejo konu Air Chief Nunasude, Attahiru the Nunasude Badeh e politikaaji keewɗi goɗɗi cifaama.[165] Ñalnde 21 lewru Duujal hitaande 2016, ministeer kaalis laamu nguu hollitii wonde ina jogori waɗde politik njulaagu nguu, tawi njoɓdi mum ko 2,5%–5%.[166] Faandaare ndee wonnoo ko heɓde humpitooji walla humpitooji jowitiiɗi e : ŋakkeende kuule kaalis, ŋakkeende njuɓɓudi kaalis e jawdi laamu, ŋakkeende kaalis, fenaande, e gujjugol.[167] E lewru suwee 2016, hooreejo leydi Buhari naati e ƴattooje mawɗe caggal nde ciimtol jaaynde tawi omo huutoroo konngol ngol o huutorii ngol, e nder udditgol kampaañ ngam ƴellitde ngenndi ndii, tawi ina wiyee « Waylo fuɗɗotoo ko e am ». Haala kaa caggal mum tawaama ina ittaa e haala gonnooɗo hooreejo leydi Amerik e hitaande 2009, hono Barak Obama.[168][169] Hooreejo leydi ndi caggal mum yaafnii, o wiyi wonde fenaande ndee ko "gollotooɓe ɓurɓe yaawde" ngaddi ɗum, "ɓeen waɗɓe heen ɓee" maa ñaawee.[170][171] Kono, yontere wootere caggal ɗuum, cukko hooreejo e nder suudu sarɗiiji jokkondirɗo e haala kaa, artiraa e golle mum, hooreejo leydi ndi hollitii wonde o ƴettii peeje ngam haɗde ɗum waɗde ko wayi nii, e huutoraade kuutorɗe dijital ngam yiytude fenaande.[172] E lewru mee 2018, Komitiiru Faggudu e Kaalis (EFCC), fedde haɓantoonde njulaagu e nder leydi Najeriya, hollitii wonde 603 neɗɗo Naajeeriya ñaawaama sabu njulaagu gila Buhari heɓi laamu e hitaande 2015.[173] EFCC anndini kadi ko adii fof e nder daartol leydi Naajeeriya, ñaawooɓe e mawɓe konu ina heen mawɓe sarwisaaji retireede ina ñaawee sabu fenaande.[173] Ñaawooje ɗe keɓii nafoore kadi ko hooreejo EFCC mo Buhari, hono Ibrahim Magu.[173] E laamu Buhari, hooreejo kiitaaji lesdi Naajeeriya Walter Onnoghen, kiitaama haa kiitaaji lesdi Naajeeriya nyande 18 lewru Abriil 2019, ngam bayyinki jawdi fenaande.[174] E lewru Duujal hitaande 2019, Mohammed Bello Adoke, gonnooɗo Jaagorgal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, artiraa leydi Najeriya ngam ñaaweede sabu tuumeede fenaande.[175] Kono e lewru Yarkomaa 2020, fedde wiyeteende Transparency International ina rokka leydi Najeriya haa jooni golle seeɗa e nder limto mum ko fayti e njulaagu.[176][177] E lewru Siilo hitaande 2020, Ibrahim Magu hooreejo EFCC nanngaama e juuɗe Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) ngam bonnude ciimtol kisal ko faati e golle makko no laamu Buhari ardii haɓaade fenaande e tuumeede ŋakkeende ngalu. Caggal ɗuum lomtii mo ko Mohammed Umar. E lewru Duujal 2020, Gonnooɗo hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e pension, Abdulrasheed Maina, nanngaaɗo to leydi Nijeer koɗdiindi caggal nde o diwi kaalis, o feeñii e ñaawirde Abuja ngam tuumaade ko 12 fenaande e fenaande kaalis.[182] Ali Ndume, senateer lomtotooɗo Borno Sud, nanngaama caggal nde o diwi kaalis kadi.[183] === Geɗe kisal === === Delta Niiseer === Naajeeriya woni leydi ɗiɗaɓiri ɓurndi heewde petroŋ e nder [[Afrik]], petroŋ oo ɓuri heewde ko e diiwaan Nijeer Delta e nder leydi ndii. Duuɓi peewnugol nebam ina njogii batte bonɗe e ndema e liɗɗi rewrude e ɓuuɓri nebam.[184] Laamu nguu fuɗɗiima eɓɓoore ngam wallitde laɓɓinde Ogoniland tawi guwerneeruuji goɗɗi e nder diiwaan hee ina njiɗi setup nannduɗo e oo. HYPREP fuɗɗii ko e hitaande 2005 kono ina leeli fuɗɗaade golle moƴƴitingol to Ogoniland.[184] Ɗum fof e wayde noon, ina woodi haa jooni njanguuji taƴondirɗi e nokkuuji petroŋ ɗi pelle bayɗe no Niger Delta Avengers mbaɗata. Ɗum battinii no feewi e peewnugol petroŋ addani taƴgol njeeyguuji e ngalu laamu.[185] Avengers ina mbaɗa hare ngam ɓeydaade heɓde ndimaagu faggudu e politik.[186] === Juulɓe Shi’a en === Movement islamique lesdi Naajeeriya mo Sheek Ibraahiima Zakzaky ardii, woni gooto nder hukuumaaji lesdi ndi'i ɗi julɓe Shi'a'en ardii. Yimɓe julɓe Naajeeriya ɓuri ɗuuɗugo ko Sunni'en ammaa Shia'en ɗon mari ɗuuɗal nder yimɓe ɗuuɗɓe.[187] Caggal nde dillere nde tuumaama warde hooreejo konu Tukur Buratai e lewru Duujal 2015, base Zakzaky yani e bommbooji, waɗi teemedde maayɓe tawi Zakzaky nanngaama.[187] Zakzaky nanngaama fotde duuɓi jeegom, so wonaa e yahdu safaara balɗe tati to leydi Indiya, haa o woppitaa, o woppitaa e lewru sulyee 2021.[188] === Seernooɓe Biafra === Ƴeew kadi: Ngenndiyaŋkaagal Igbo, Biafra, e fitinaaji e nder Fuɗnaange-rewo leydi Najeriya Fedde seerndiinde, Yimɓe Ɓiɓɓe leydi Biafra e ardorde Nnamdi Kanu wonti fedde mawnde e hitaande 2015 ngam wallitde jeytaare ngam leñol Biafra ceertungol.[187] Republique Biafra mo seerti e mum sosaa ko juuti e nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya. E lewru Oktoobar 2015, Kanu nanngaa ngam tuumeede janfa, nanngugol makko rewi heen ko seppooji ngam salaade nanngugol makko e nder diiwanuuji keewɗi to Fuɗnaange-rewo.[187] Kanu ɓaawo man diwi bail, o doggi haa lesdi feere ngam wallugo ardungal fitinaaji lesɗi haa Fombina-Fuunaange lesdi Naajeeriya ko adi o nannga Interpol, o wartira lesdi Naajeeriya.[189] Buhari yamiri warngo terɗe IPOB ɗe ngalaa kaɓirɗe[190] === Bokko haram === Binndanɗe mawɗe: Bokko Haram e fitinaaji Bokko Haram Gila 2015, hare luulndiinde tuugnorgal ƴettii mbaadi kesiri. E nder heen pelle ɗee peccii e fedde Boko Haram aadaaji nde Abubakar Shekau ardii e Dowla Islaamiyankeejo e nder diiwaan Afrik hirnaange mo Abu Musab al-Barnawi ardii.[191] Pelle goɗɗe ɗe Al Kaydaa walli e nder Magreb lislaam ko wayi no Ansaru, ɗe riiwaa e Mali sabu Operation Serval mo Farayse ardii, peeñii, ngollodii e Boko Haram hay so tawii ko kamɓe ngoni luulndiiɓe ɗum.[192] Ɗuum ɓuri wonde ko e haajuuji, sibu pelle ɗiɗi ɗee mbaawaano riisde leefɗinde koye mum en e haɓde hakkunde mum en.[193] E lewru feebariyee 2020, ko ina tolnoo e teemedde ɗiɗi e capanɗe joyi tergal Ansaru mbaraama e nder njillu polis to Birnin Gwari.[194] E lewru Oktoobar 2016, laamu nguu haaldii e fedde ownooɓe wiyeteende Boko Haram, nde heɓi yoɓde sukaaɓe rewɓe 21 Chibok.[195] Haa lewru Duujal 2016, laamu nguu heɓti ko heewi e leyɗeele ɗe Boko Haram joginoo ko adii ɗuum, caggal nde ɓe keɓi ladde Sambisa, Buhari hollitii wonde Boko Haram foolii e karallaagal. Fitinaaji ɗii ngummii fotde miliyoŋaaji ɗiɗi neɗɗo e nder galleeji mum en e heɓtude gure ɗee hannde ina addana en caɗeele neɗɗankaagal to bannge cellal, jaŋde e ñamri.[196] Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2017, laamu Buhari heɓi kadi yoɓde 82 e nder 276 sukaaɓe rewɓe nanngaaɓe e hitaande 2014, ngam waylude ardiiɓe Boko Haram joy.[197] Ñalnde 7 lewru Mbooy hitaande 2017, hooreejo leydi Buhari hawri e sukaaɓe rewɓe Chibok 82 woppitaaɓe, hade mum yahde London, leydi Angalteer, ngam safrude ñawu ngu o anndaaka.[198] Shekau wari hoore mum caggal nde fedde makko taarnaa e luulndiiɓe ISWAP e lewru mee 2021. E nder lebbi garooji ɗii, teemedde teemedde ownooɓe "tuubuɓe" ndokki hoore mum en e laamu nguu, heewɓe e maɓɓe ina mbiya ko lolluɓe e Shekau.[199] === Fitinaaji duroowo–demoowo === Winndannde mawnde: Feere hakkunde durooɓe e remooɓe e nder leydi Najeriya Ƴeew kadi: Feereeji renndo e nder leydi Najeriya e warngooji keewɗi e nder Fombina Kaduna Diiwaan Middle Belt leydi Naajeeriya ina wondi e caɗeele hakkunde remooɓe e durooɓe jawdi, pelle ɗiɗi ina njiɗi heɓde leydi ndema ngam remde walla remde e heɓde ndiyam.[187] Tiiɗnaare e siyaasaaku fitinaaji dow senndindirki leƴƴi e diinaaji ɓeydii wakkati laamu Buhari nde wakkati fitinaaji ɗon ɗon ɗon ɗon nder nokkuuje feere feere nder Fombina Naajeeriya.[187] Fotde 300 siwil en mbaraama e nder wuro wonngo e nder diiwaan Benue, Middle-Belt leydi ndi e fotde 40 siwil en mbaraama to Enugu to Fuɗnaange-rewo leydi Najeriya.[187] Fitinaaji ɗii njibinii ko ina tolnoo e 250 000 wuro[200] egguɓe e gure ɗe peewnaaka no feewi ngam haɓaade naatgol egguɓe. Feere hakkunde remooɓe ɓe ko ɓuri heewde e maɓɓe ko Kerecee’en e durooɓe ɓe ɓuri heewde ko juulɓe, waɗii jokkere enɗam hakkunde diineeji ɗi, ɗum wallitaani nde hooreejo leydi ndii neldi konu ngam ittude militeeruuji leƴƴi Kerecee’en, tawi noon ñaawooɓe ɓee ina mbaɗa tuumeede jaabawol makko ɓuuɓngol feewde e durooɓe jawdi jogiiɓe kaɓirɗe.[200] Tiɗnaare njuɓɓudi ndii ngam safrude luural ngal addani ɗum waɗde feere ngam waylude jawdi ngam ƴellitde jawdi e deeƴnude diiwaan Middle Belt.[200] E hitaande 2017, RUGA, ko firo Rural Grazing Area kono kadi ko konngol firti koɗki e ɗemngal Fulani, ko feere ƴettaande ummoraade e miijooji peeje waylo-waylo.[200] RUGA ina foti seerndude nokkuuji durngooji ngam durooɓe nde ɓe ngummotoo fuɗnaange ; kono dowlaaji Fuɗnaange keewɗi njaɓaani kala keɓgol leydi tawa ko e dow yamiroore RUGA, peeje ɗee dartinaama.[200] === Banndiraaɓe to Fuɗnaange Naajeeriya === Ƴeew kadi: Hare bandiiji Nijeer Gila hitaande 2015, laamu Buhari heɓi caɗeele e ɓeydagol golle jowitiiɗe e bandiiji e nder Fuɗnaange Naajeeriya.[201] Laawol mawngol Abuja-Kaduna inniraama "laawol mawngol kidnagol", sabu bonanndeeji keewɗi ɗi bandiiji mbaɗata.[202] E lewru feebariyee 2020, fedde mawɓe woylaare, fedde renndo-politik, wiyi wonde laamu nguu ina ŋakkiraa Naajeeriyankooɓe to bannge kisal.[203] Haa lewru juko 2021, fotde 45 neɗɗo e ñalawma gooto ina nanngee, ko ɓuri heewde e maɓɓe ko bandiiji ngam yoɓde njoɓdi.[204] Banndiraaɓe woɗɓe ina njokki e wujjude jawdi, gelooɗi, e jawdi goɗɗi, won heen pelle njani e gure fof e nokkuuji ɓurɗi yaajde. Banndiraaɓe ɓee ngaddi kulol gollondiral hakkunde banndiraaɓe e ownooɓe Fuɗnaange-rewo e ɗeen kulol tabitinaama e lewru ut 2021 nde sarwiis immigration leydi Najeriya holliti wonde pelle mawɗe bandiraaɓe Zamfara ina njaha to diiwaan Borno ngam janngude e Boko Haram.[205] === Geɗe ngenndiije === == Politik Ruga == Winndannde mawnde: Politik Ruga Laamu Buhari nastini politik Ruga (politik koɗki aadee) luulndiingo, fawaade e safrude luural hakkunde durooɓe Fulɓe hoɗɓe e remooɓe jooɗiiɓe. Politik oo, mo jooni dartinaama, maa "softu renndooji reserved ɗo durooɓe nguurdata, ndema, ndema jawdi mum en, mbaɗa kosam e waɗde golle goɗɗe jowitiiɗe e njulaagu jawdi tawa ɓe ngonaa e yahrude yeeso ngam yiylaade nokkuuji ɗo na’i maɓɓe nguurata."[206] === Ina wiyee ko militeeruuji === Buhari fotti bee ƴamol ɗuuɗngol nder laamu. E hitaande 2019 laamu makko naati e ñiŋooje mawɗe sabu ko o waɗiri[207] Sowore, daraniiɗo renndo Amerik, e nder ñaawoore makko, hay so tawii ñaawirdu nduu rokkii mo kaalis.[208] Ndee ɗoo feere noon ɓuri ñiŋeede, ko kanko Sowore o wiyi wonde Buhari bonnii nokku makko civic.[209] E lewru Duujal 2019, jaaynde Naajeeriya wiyeteende Punch hollitii wonde gila jooni ɓe mbiyata laamu Buhari ko "laamu"[210], caggal ɗuum ɓe mbiyata ɗum ko "Seneraal Buhari"[210] sabu laamu makko nannduɗo e konu nguu ina woɗɗi demokaraasi. Ɓe cemmbini wonde ko o ‘diktatoor militeer’,[211] ko ɗum huunde nde jaɓɓaama no feewi e nder laylayti renndo.[212] === Ñawu COVID-19 === Winndannde mawnde: Ñawu COVID-19 e nder leydi Nijeer Ƴeew kadi: Jaabawol laamu Najeriya e ñawu COVID-19 Caggal nde rafi COVID-19 fuɗɗii e nder leydi Najeriya, Buhari sosi fedde toppitiinde ko fayti e rafi o e nder leydi ndi.[213] Ñalnde 23 lewru marse, mawɗo gollordu Buhari, Abba Kyari, ƴeewtaama ina wonndi e rafi COVID-19, ɗum addani yimɓe hulde wonde Buhari ina waawi heɓde rafi o, caggal ɗuum hollitaama wonde Buhari ina wondi e rafi o.[214] Ñalnde 30 lewru mars, Buhari anndinii udditgol wurooji mawɗi Abuja, Lagos e Ogun fotde jonte ɗiɗi.[215] Ñalnde 14 oktoobar, goomu hooreejo leydi ndii e COVID-19 jeertinii wonde ina waawi arde e mbaydi ɗiɗmiri "so tawii kuule e porotokolle ɗee ɗooftaaka no feewi".[216] === Joofnude seppooji SARS === Winndannde mawnde: Jokkude SARS E lewru Oktoobar 2020, seppooji ngam haɓaade polis'en tuumaɓe waɗde bonanndeeji polis'en keertiiɗi e polis Naajeeriya, polis'en keertiiɗi haɓaade wuyɓe (SARS) puɗɗiima to Lagos e gure mawɗe goɗɗe. Diɗɗal End SARS ngal alaa ardorde cakkitiinde ko ɓuri kawral tokosal yuɓɓinngal seppooji gadani ɗii, ina nanndi e diɗɗal Occupy Nigeria ngal 2012.[217] Ñalnde 12 lewru nduu, ñalawma gooto caggal nde seppooɓe ɓee kolliti ɗaɓɓaande mum en, Buhari hollitii fusde SARS, fodani ɗum "mbayliigu polis yaajngu".[218] Gila nde leydi Naajeeriya heɓi ndimu mum e hitaande 1960, Polis leydi Naajeeriya woni ko e yeeso ngam haɓaade bonanndeeji yuɓɓinaaɗi e nder leydi Naajeeriya e nder balɗe cakkitiiɗe ɗee, ko wayi no bandiiji, kulhuli, njulaagu dorog, fenaande e njulaagu nguu ina toɗɗii no feewi mbaawkaaji gollooɓe mum,[219] ina ɗaccita nokku ɗo terɗe SARS mbaɗata extrajudi ki02. Ñalnde 13 lewru nduu, Mohammed Adamu, gardiiɗo polis, habri sosde fedde hesere wiyeteende kaɓirɗe e taktikuuji keertiiɗi (SWAT) ngam ƴettude golle SARS.[221] Ndee feere weltinaani ko ɓuri heewde e seppooɓe ɓee, ɓe cikkatnoo ko waylude no feewi njuɓɓudi polis.[222] Ñalnde 14 lewru nduu, seppooji ɗii njokki, ko famɗi fof sappo e seppooɓe mbaraama, e hareeji bonɗi mbaɗi hakkunde seppooɓe yiɗɓe SARS e seppooɓe yiɗɓe SARS e Brigade Garde Presidentielle elite naati e nder laamorgo fedde ndee.[223] Ñalnde 12 lewru nduu hitaande 2021, Buhari yamiri yo terɗe polis Naajeeriya e konu Naajeeriya, ngam haɗde seppooji baɗaaɗi ngam haɓaade laamu. Laamu nguu wiyi ko ngam haɗde ŋakkeende sariya e deeƴre wonnde e seppooji EndSARS lewru Oktoobar 2020.[224] === Haɗeede Twitter === Caggal nde Buhari waɗi winndannde e Twitter ina hulɓina fitinaaji dow yimɓe Biafra to fombina-fuɗnaange leydi Naajeeriya ñalnde 5 lewru nduu hitaande 2021, Twitter momti haala makko ka, sibu ko kañum bonnata sarɗiiji golle mum. Caggal ɗuum seeɗa, laamu leydi Najeriya haɗi Twitter yaltude leydi ndii fof.[225] Ɓe itti haɗugo man nyande 13 lewru Yarkomaa 2022, ɓaawo ɓe mbi'i Twitter jaɓi winnditugo kuuɗe maako haa lesdi Naajeeriya e yoɓugo ceede.[226] === Politik caggal leydi === Ƴeew kadi: Doggol ɗanle hooreejo leydi hakkunde leyɗeele ɗe Muhammadu Buhari waɗi Buhari siftinii ƴamol konu Myanmar e polis'en dow juulɓe Rohingya'en dow laɓɓinki lenyol, nden o jeertini dow musiiba bana warhoore Ruwannda.[227] E nder njillu makko to Almaañ, e darnde makko e sara hooreejo leydi Almaañ, hono Angela Merkel,[228] Buhari wiyi kadi "mi anndaa hol lannda debbo am jeyaa, kono o jeyaa ko e cuuɗi am e suudu am e suudu woɗndu nduu" [229] caggal nde debbo makko adii wasiyaade mo yo o ɓeydu ardorde makko[22]. Buhari woni hooreejo leydi gadano noddirde nanondiral winnderewal ngam haɗde fitinaaji rewɓe e sukaaɓe rewɓe.[230] == Caggal laamu (2023-2025) == Buhari hokki laamu bee jam haa lomto maako [[Bola Tinubu]] nyande 29 lewru Mayru 2023, wakkati 10 subaka (WAT) haa juulde udditgol laamu haa Eagle Square, lesdi laamorde lesdi ndi'i. O ummi jooɗorde laamu haa Abuja law ɓaawo juulde hokkugo laamu e nder aadaaji ardiiɓe lesɗe e hooreeɓe lesdi ɓennuɗi o warti haa lesdi maako Katsina to o jaɓɓaama bee mawɓe lesdi e aadaaji ko adii o ɗon no hokka joonde maako haa ngesa maako e jooɗorde saare maako haa Daura.[231] E nder ko yiytaa e nder ñaawoore nde ɓe mbaɗi e dow gonnooɗo guwerneer Banki Naajeeriya, Godwin Emefiele, Boss Mustapha, mawɗo jaagorɗe laamu Buhari, seedtii wonde tato tuumaaɓe ina tuuma wujjude miliyoŋaaji 6,2 dolaar (£4,9 miliyoŋ) e banke mawɗo leydi Naajeeriya, e huutoraade signature of32d Buhari. === Wade === E nder yontereeji ko adii maayde makko, Buhari, mo ɓurnoo heewde ko ruttaade e nguurndam renndo caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2023, yahiino to London ngam safrude. O woni ko e toppitaade to opitaal leydi Angalteer sabu ko siforaa ko rafi juutɗo. E nder laamu makko, o ƴettiino leppi safaara keewɗi juutɗi to London, ɗum jibini ñiŋooje nder leydi e kulhuli ko fayti e laaɓal.[233] Buhari maayi ko e nder suudu safrirdu to Londres ko ina wona waktu 16ɓo e feccere kikiiɗe (15w30h UTC),[234] ñalnde 13 lewru juko hitaande 2025.[235] O waɗi duuɓi 82. Ñalnde 14 lewru juko, cukko hooreejo leydi ndii, hono Kashim Shettima, arii London ngam hawritde e debbo Buhari e sukaaɓe mum, tawi omo ardii delegaasiyoŋ ardiiɓe leydi Najeriya, ɓe ndaranii wartirde heddiiɓe makko to leydi Najeriya.[238][239] Ubbirde ndee leeltinii ñalnde wootere caggal nde o jokkondiri e ɓesngu makko.[240][241] Goomu ngu George Akume ardii nguu udditaa ngam waɗde wirwirnde Buhari "wirngo leydi ndii fof".[242] Ñalnde 15 lewru juko hitaande 2025, heddiiɓe e Buhari, ɓe ndarnanoo e lefol leydi Najeriya, neldaama to leydi Najeriya e nder laana ndiwoowa hooreejo leydi Najeriya, ɓe njottii laana ndiwoowa Umaru Musa Yar’adua to Katsina.[242][243][244] Ñalnde heen kadi, heddiiɓe e makko mbaraa e galle makko to Daura, to diiwaan Katsina[245] e dow sarɗiiji lislaam.[246] O rokkaama wirwirnde laamu e wirwirnde laamu e teleeji[247][248][249] tawi kadi ko ardiiɓe leydi e laamuuji jooni e wonnooɓe e laamu ummoriiɓe Gine Bisaawo e Niiseer tawtoraama.[250] === Teddungal === Caggal maayde Buhari, hooreejo leydi Naajeeriya, Bola Tinubu, siftinii wonde lefol makko ngol ina duumoo, ina maantini e laawol demokaraasi Naajeeriya, o bayyini balɗe jeeɗiɗi e sunaare, tawi ko bannge ngenndi ndii yamiri yo o waɗte e feccere mast balɗe jeeɗiɗi gila 13 lewru juko.[251][252] Tinubu yamiri cukko hooreejo leydi Kashim Shettima yo yah lesdi Biritaniya ngam yahdugo bee ɓanndu Buhari haa lesdi Naajeeriya ngam o wirna.[239] == Nguurndam neɗɗo == E hitaande 1971, Buhaari resi Safinatu Buhaari (jinaaɗo mum ko Yuusuf). Ɓe ndañi ɓiɓɓe njoyo gooto.[253] E hitaande 1988, ɓe ceerti. Ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2006, Safinatu sankii ko e caɗeele jabet. E lewru Noowammbar 2012, ɓiɗɗo Buhari debbo gadano maayi e rafi ƴiiƴam, balɗe ɗiɗi caggal nde o dañi ɓiɗɗo to opitaal to Kaduna.[254] E lewru Duujal hitaande 1989, Buhari resi Aisha Buhari (jinaaɗo Halilu). Ɓe ndañi kadi ɓiɓɓe njoyo gooto.[255] Ɓiɗɗo maɓɓe Yuusuf resi Zahra Nasir Bayero, ɓiɗɗo Emir Nasiru Ado Bayero, e lewru ut 2021.[256] E hitaande 2015, Buhari hollitii 150 000 dolaar Amerik kaalis ; ko jiidaa e cuuɗi joy e cuuɗi ɗiɗi loope kam e gese, ngesa leɗɗe e ranwiiji 270 jawdi, 25 baali, pucci joy e colli ceertuɗi, geɗe e nder feddeeji tati, nokkuuji ɗiɗi ɗi ƴellitaaki, e otooji ɗiɗi ɗi o soodi e ngalu makko.[257] == Teddungal == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (1983) === Teddungal caggal leydi === Benin: Kuraana mawɗo e nder leydi Benin (2015)[258] Gine Ekuwatoor: Koolaaɗo kuuɓal yamiroore jeytaare (2016)[259] Gine Bisaawo: Heɓɗo njeenaari Amilkar Kabral (8 desaambar 2022)[260] Liberiya: Kordon mawɗo fedde pioneer en Liberiya (27 sulyee 2019)[261][262] Nijeer: Kuraana mawɗo mo Ordo ngenndiijo Niiseer (17 mars 2021)[263] Portigaal: Koolaaɗo kuuɓal laamɗo Henri (30 suwee 2022)[264] Senegaal: Kurus mawɗo mo Ordo ngenndiijo Lion (7 sulyee 2022)[265] Serbi: Kalaas ɗiɗmo e yamiroore leydi Serbi (2016)[266] === Tiitooɗe aadaaji === E hitaande 2017, kawtal laamɓe aadaaji fuɗnaange-rewo teddinii hooreejo leydi Buhari e tiitooɗe laamɗo Enyioma I mo Ebonyi e Ochioha I mo Igboland.[267] E sahaa nde o woni e laamu, hooreejo leydi ndii ina joginoo tiitoonde, hono Ogbuagu I mo Igboland, e nder laamu leydi Najeriya.[268] Caggal mum o rokkaama kadi goɗɗo, hono Ikeogu I mo Igboland, e hitaande rewtunde ndee.[269][270] == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe Hausa en Doggol ardiiɓe lesɗe Naajeeriya Doggol yimɓe Naajeeriya == Himobe == [[Catégorie: Yimɓe]] [[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie: Naajeeriya]] [[Catégorie: Pelaajo Katsina]] [[Catégorie: Fulfulde]] djdop4dznvxzqtlohykx3a1kk2xhd0e Atiku Abubakar 0 4313 182306 177505 2026-08-11T14:17:04Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 182306 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Atiku Abubakar GCON''' (heɗtoR; jibinaa ko yalnde sapponde ɗiɗi e jeewey 25 lewru noowammbar hiitande alif 1946) ko neɗɗo siyaasayanke e njulaagu [[Naajeeriya]], o woniino cukko hooreejo leydi Naajeeriya gila 1999 haa too 2007 e sahaa laamu [[Olusegun Obasanjo]]. O dañii darnde guwerneer diiwaan Adamawa e hitaande 1990 e hitaande 1996 o dañaani heen nafoore, kono o dañii heen nafoore e hitaande 1998. Ko adii nde o hunnata laamu, o suɓaama e kanndidaa gonnooɗo hooreejo konu, hono Olusegun Obasanjo, e nder wooteeji hooreleydaagu 1999, o suɓaama kadi e hitaande 1903.<ref>{{Cite news|url=https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|title=Profile of Atiku Abubakar: From an only child of a father who opposed western education to a political guru|date=2 October 2018|work=Nigeria Today|access-date=3 January 2019|archive-date=3 January 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190103210713/https://nigeriatoday.ng/news/north-east/adamawa/profile-of-atiku-abubakar-from-an-only-child-of-a-father-who-opposed-western-education-to-a-political-guru/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|title=Atiku Abubakar - Biography and Life of the 11th Vice President of Nigeria|url=https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|first=Olajumoke|last=Adeosun|date=17 July 2019|website=Entrepreneurs In Nigeria|access-date=29 May 2020|archive-date=9 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210709184553/https://www.peoplestrustafrica.com/atiku-abubakar-why-nigerians-need-him-now/#.XtCuR-_amGQ|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=6 February 2019|title=Atiku Abubakar - the Nigerian operator who knows how to make money|agency=[[BBC News]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-47046599|access-date=11 September 2020}}</ref> Atiku Abubakar suɓi hooreejo lesdi Naajeeriya laabi jeego'o, o heɓi nasaraaku, nder hitaande 1993, 2007, 2011, 2015, 2019, e 2023. O fooɗi haa suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1993, amma o fooli Moshood Gabiola e Baba. O woniino kanndidaajo hooreejo leydi e nder cuɓi hooreejo leydi 2007 garoowo e tataɓo caggal Umaru Yar'Adua mo PDP e [[Muhammadu Buhari]] mo ANPP. O tawtoraama woote gardagol leydi e nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 2011, o fooli hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan. E hitaande 2014, o naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress ko adii suɓngo hooreejo leydi 2015, o tawtoraama wooteeji gardagol leydi ndi, tawi o foolii Muhammadu Buhari. E hitaande 2017, o arti e lannda Demokaraasi yimɓe, o woniino kanndidaa hooreejo lannda oo e nder wooteeji gardagol leydi 2019, o fooli kadi hooreejo leydi jooni oo, hono Muhammadu Buhari. E lewru mee 2022, o suɓaama kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi, oo sahaa ko e woote gardagol leydi 2023 caggal nde o fooli Nyesom Wike, gonnooɗo guwerneer diiwaan Rivers, e nder wooteeji gardagol leydi. O ari ɗiɗaɓo e wooteeji mawɗi ɗii, o fooli Bola Tinubu, hay so tawii noon Abubakar hawri e kanndidaaji luulndo woɗɓe ngam ɗaɓɓude woote. E hitaande 2025, Abubakar yalti PDP ngam naatde e Kongres Demokaratik Afrik, e wondude e gonnooɗo luulndiiɗo makko Peter Obi. Ardiiɓe luutndiiɓe ɗiɗo ɓee ina njiɗi hollirde fedde wootere ngam haɓaade APC e wooteeji gardagol leydi 2027. == Nguurndam gadano == Atiku Abubakar jibinaa ko ñalnde 25 noowammbar 1946 to Jada, wuro ngo jeyaa ko e leydi Kameruun Biritaan – feccere e leydi ndi caggal mum hawri e Fedde Naajeeriya caggal referaandoom leydi Kameruun Biritaan e hitaande 1961. Baaba makko, Garba Abubakar ko njulaagu e demoowo fulɓe wonnoo, yumma makko ko Aisha Kande. O inniraa ko mawniiko gorko biyeteeɗo Atiku Abdulqadir mo ummorii ko Wurno, diiwaan Sokoto, o eggini wuro Kojoli to Jada, diiwaan Adamawa. Mawniiko gorko biyeteeɗo Inuwa Dutse eggini Jada, diiwal Adamawa, diga Dutse, diiwal Jigawa. O wonti ɓiɗɗo gooto e jibnaaɓe makko nde miñiiko debbo gooto sankii e cukaagu makko. E hitaande 1957, baaba makko maayi e ndiyam, nde o tacci maayo feewde Toungo, wuro hoɗdiiɓe Jada. == Cukaagu e jaŋde == Baaba makko ina luulndii miijo jaŋde hirnaange, o etinooma haɗde Atiku Abubakar yaltude e jaŋde ganndal. Nde laamu nguu anndi Abubakar janngataa e duɗe doosɗe, baaba makko waɗi balɗe seeɗa e kasoo haa Aisha Kande, yumma makko yoɓi njoɓdi ndii. Nde o heɓi duuɓi jeetati, Abuubakar winnditii e duɗal leslesal Jada, Adamawa. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1960, o naati duɗal hakkundeewal diiwaan Adamawa e hitaande ndee tan, kanko e 59 almuudo goɗɗo. O heɓi bak makko e duɗal hakkundeewal e hitaande 1965 caggal nde o waɗi tolno tataɓo e jaŋde seedantaagal duɗal mawngal Afrik worgo. Caggal duɗal hakkundeewal, Abubakar janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis Naajeeriya to [[Kaduna]]. O yalti duɗal ngal nde o waawaano hollirde njeñtudi Hiisawal O-Level, o golliima seeɗa e golle Tax Officer e nder Ministeer Kaalis diiwaan oo, ɗo o heɓi naatde e Duɗal Higiene to [[Kano]] e hitaande 1966. O heɓi Dipoloma e hitaande 1967, caggal nde o woni hooreejo duɗal Interim Stu the Union. E hitaande 1967, o winnditii ngam heɓde dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, e dow bursi laamu diiwaan oo. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1969, e nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima to Customs Service. E hitaande 2021, Abubakar timminii e jaɓde jaŋde mum toownde e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglia Ruskin. Sarwiis doosɗeAbubakar golliima e nder sarwiis Customs Nigeria duuɓi capanɗe ɗiɗi, o ummii o wonti cukko hooreejo, no darnde ɗiɗaɓere ɓurnde toowde e nder sarwiis oo anndiranoo ndeen ; o woppi golle e lewru abriil 1989, o naati e golle njulaagu e politik timmuɗo. O fuɗɗorii ko e njulaagu (business) e nder balɗe makko gadane, o woni ko e golle Dowlaaji Dentuɗi. == Golle njulaagu == == Ko jeyi leydi == E hitaande 1974, o ɗaɓɓi, o heɓi ñamaande 31 000 naira ngam mahde galle makko gadano to Yola, mo o waɗti renndinde. E ngalu ngu o heɓi e renndo ngoo, o soodi nokku goɗɗo, o mahi galle ɗiɗaɓo. O jokki e noon, o mahi portfolio mawɗo e nder wuro Yola, leydi Nijeer. E hitaande 1981, o naati e ndema, o heɓi 2 500 ektaar leydi sara Yola ngam fuɗɗaade remde gawri e kosam. Hasre ndee yani ko e sahaaji caɗtuɗi, udditaa e hitaande 1986. O winndi e lowre makko e lewru abriil 2014 : « njillu am gadano e ndema, e kitaale 1980, joofi ko e ŋakkeende ». Ndeen o naatii e njulaagu, o soodi e yeeyde kammuuji keewɗi maaro, mburu e suukara. == Hortol == Ko ɓuri teeŋtude e golle Abubakar ko nde o woni Custom to Ports Apapa. Gabrielle Volpi, jom jawdi en lesdi Naajeeriya, noddi mo ngam sosde hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (NICOTES), hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hukuumaaji pamari ɗin ɗon huuwa nder Portji. NICOTES maa yahru caggal mum wonta Intels Nigeria Limited, rokka Abubakar jawdi keewndi. Abubakar ko gooto e sosɓe Intels Nigeria Limited, fedde nde ina jogii golle keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Nafooje njulaagu Atiku goɗɗe ina tawee e nder Yola, Adamawa ; e ina jeyaa heen Adama Beverages Limited, gollordu peewnugol njaram to Yola, gollordu ñamri daabaaji, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo to Niiseer (AUN), duɗal jaaɓi-haaɗtirde keeringal gadanal e nder Afrik worgo Saharaa. O woppi golle e lewru abriil 1989, o woni e golle njulaagu e politik. == Luural nafooje == Tuumeede luural nafooje ina jokki e makko gila ndeen sabu naatgol makko e njulaagu nde o woni golloowo laamu, joginooɗo mbaawka toppitiika. To bannge makko, Abubakar ina daranii kuulal ngal, o wiyi wonde naatgol makko ina fawii e jeyi leydi (ko kuule laamu nguu njamiri), tee o naatnaaka e golle ñalnde kala e nder golle ɗee. Sosiyetee makko biyeteeɗo NICOTES, caggal ɗuum, wayli innde mum wonti INTELS, caggal ɗuum o yahri yeeso e tuumeede njulaagu kaalis mo laamu Amerik tuugninoo e Abubakar e sahaa nde o woni cukko hooreejo leydi ndii. == Fuɗɗoode golle politik == Atiku Abuubakar e kitaale 1990 Abubakar fuɗɗi nastugo siyaasaaku woni nder fuɗɗam kitaale 1980, nde o huuwi ɓaawo lesdi ngam kampaniiru guwerneer Bamanga Tukur, mo wakkati man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O ƴetti woote e innde Tukur, o rokki kadi kampaañ ooHakkunde joofnirde golle makko e Dowlaaji Dentuɗi, o hawri e Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, gonnooɗo hooreejo konu ɗiɗaɓo, gardiiɗo jaagorɗe toowɗe , hakkunde 1976 e 1979. Abubakar ko Yar'Adua ƴetti ɗum e nder batuuji politik ɗi jooni mbaɗata ko juuti e nder Lago've the Yar Fedde Yimɓe Lesdi Naajeeriya. Fedde ɓesngu ndee ina waɗi dawriyankooɓe hono Umaru Muusaa Yar’Adua, Baaba Gana Kingibe, Bola Tinubu, Sabo Bakin Zuwo, Rabiu Kwankwaso, Abdullahi Aliyu Sumaayla e Abubakar Koko. E hitaande 1989, Abubakar suɓaama cukko hooreejo leydi Naajeeriya e nder mahngo leydi Naajeeriya tataɓiri. Abubakar heɓi jooɗorde ngam wakiltaaki lesdi maako nder kawtal lesdi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989, ngal sosaa ngam suɓugo doosɗe lesdi Naajeeriya kesum. Fedde ɓesngu nguu, haa jooni, laamu militeer en haɗii winnditaade (hay gooto e pelle ɗaɓɓuɗe ɗee winnditaaki), ɓe kawri e lannda sosiyaalist (SDP) mo laamu nguu sosi. Ñalnde 1 suwee 1990, Abuubakar habri wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Gongola. Hitaande fawtii heen, hade wooteeji ɗii yuɓɓineede, Dowla Gongola feccii e ɗiɗi – Dowla Adamawa e Taraba – e juuɗe laamu fedde ndee. Abubakar yani e nder Dowla Adamawa keso oo. Caggal nde o dañi woote SDP e lewru noowammbar 1991, kono ɓooyaani ko laamu nguu haɗi mo tawtoreede woote ɗee. E hitaande 1993, Abubakar tawtoraama woote gardagol leydi SDP. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji ɗi mbaɗi to [[Jos]] ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Baba Gana Kingibe heɓi 3 255 woote e Abubakar heɓi 2 066 woote. Abubakar e Kingibe miijii hawrude e doole mum en hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodaniino mo waɗde kanndidaa makko. Abiola ɓaawo man ɗon ƴama guwerneeruuji SDP ngam suɓugo Kinigbe ngam o laato cukko hooreejo lesdi, nder cuɓi hooreejo lesdi 12 lewru Juko.Caggal 12 lewru juko e wakkati laamu Seneraal Sani Abacha, Abubakar holli yidde ngam heɓugo jappeere laamu lesdi Adamawa les lesdi Naajeeriya, taskaram laamu man timmini bee maayde Seneraal Abacha. E hitaande 1998, Abubakar naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) caggal ɗuum o heɓi noddaango ngam wonde guwerneer diiwaan Adamawa, o heɓi njeenaari e wooteeji guwerneer e lewru Duujal 1998, kono hade makko hunnaade o jaɓi wonde gardiiɗo kanndidaa PDP to kanndidaa hooreejo diiwaan oo, gonnooɗo Ogunba diiwaan militalu on wooteeji hooreejo leydi 1999 puɗɗiiɗi e nder leydi Najeriya nayaɓiri, Cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] == Manndaa gadano == Abuubakar e hitaande 2003 Ñalnde 29 Mbooy 1999, Abuubakar woora cukko hooreejo leydi Nijeer. Manndaa makko gadano oo ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo Diiso Faggudu Ngenndiijo e hooreejo Diiso Ngenndiijo ngam Privatisation, toppitiiɗo yeeyde teemedde ujunnaaje sosiyeteeji laamu ɗi ngalaa ngalu, ɗi njuɓɓudi mum en moƴƴaani, e bannge Nasir Ahmad el-Rufai.[neutrality is disputed]. == Manndaa ɗiɗaɓo == Manndaa ɗiɗmo Abubakar e gardagol hooreejo leydi ndii, ko jokkondiral ɓuuɓngal e hooreejo leydi Obasanjo. E hitaande 2006, Abubakar naatii e hare mawnde hakkunde yimɓe e hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawi ina wayi no ummorii ko e ɗaɓɓaande makko waylude won e kuule doosgal leydi ndii ngam ƴettude balɗe goɗɗe e gardagol leydi ndii (Ajendaaji manndaa tataɓo). == Tuumaaɗo ko Skandal njulaagu == E hitaande 2005, Abubakar ina wiyee ina wondi e depitee Ameriknaajo biyeteeɗo William J. Jefferson e fenaande njulaagu. Jefferson hollitii jaɓii 100 000 dolaar ngam ñamlude Lori Mody, debbo jom jawdi en yiɗɓe heɓde kontraaji e nder leydi Najeriya, tawi kaalis oo ina wiyee ina foti wallitde Abubakar e golle njulaagu Mody. Wiɗto FBI hollitii hujjaaji kollitooji wonde Jefferson ina anniyii yettinde Abubakar njoɓdi ndii. Ñalnde 30 sulyee 2005, ajanndeeji ɗii ƴetti wideyoo ina keɓa Jefferson 100 000 dolaar e nder boowal laaɗe diwooje to otel Ritz-Carlton to Arlington, to Virginie. Caggal ɗuum, njiylawu galle Jefferson tawi ko 90 000 dolaar kaalis suuɗiiɗo e nder congelateur makko, tawi ina ɓuuɓnaa e aluminium. Abuubakar e Jefferson fof njedditii ko waɗi ko boni. Abubakar hollitii wonde Jefferson meeɗaa wiyde ina rokka neɗɗo nafooje faggudu, tee Jefferson ina seedtoo ndeeɗoo wiyde. Kono wiɗto ngoo hollitii wonde kaalis oo ina foti wallitde Abubakar ngam wallitde nafooje njulaagu Mody e nder leydi Najeriya. E hitaande 2009, Jefferson ñaawaama warngooji keewɗi, ina jeyaa heen ɗaɓɓude njoɓdi e njulaagu yiɗɓe golloraade e nder Afrik. O ñaawaa duuɓi 13 kasoo, tawi ina jeyaa e kuuge ɓurɗe juutde ɗe meeɗaa waɗde e gonnooɗo depitee Amerik sabu fenaande. Kono e hitaande 2017, ñaawoore makko ustaama haa laaɓi caggal wullitaango e mbayliigaaji sariya. == Ajenda manndaa tataɓo == Luural ngal waylo-waylo doosgal leydi ndii waɗi, addani lannda Demokaraasi ɓesngu nguu ƴaañde. Asamblee ngenndiijo oo, haa jooni, woppii waylo-waylo weeyo ngo ina addana, Obasanjo ƴamde manndaa goɗɗo. E hitaande 2006, Abubakar luurdi e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wayli lanndaaji, gila e lannda Demokaraasi (PDP) haa e lannda Kongres (ACN), ngam heblude wooteeji 2007. E nder yeewtere waɗnoonde e lewru noowammbar 2013, ko faati e etaade Obasanjo hollirde wonde ina jogori arde e manndaa mum tataɓo, Abubakar ina siftina wonde [O] humpitiima mi wonde ‘mi woppii laamu duuɓi capanɗe ɗiɗi jooni, mi woppii Mubaarak e laamu, mi woppii Mugabe e laamu, mi woppii Bingo e Uyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu eɓe ngoni e laamu haa jooni kadi mi waɗii duuɓi jeetati tan aɗa naamnoo mi yo mi yah; Kadi mi jaabiima mo wonde Naajeeriya wonaa Libi, wonaa Misra, wonaa Kamerun, kadi wonaa Togo Ñalnde 30 marse 2014, jaayndeeji leydi Najeriya kollitii wonde delegaasiyoŋ ummoriiɗo e fedde ardiiɓe sukaaɓe worgo yilliima Obasanjo to galle mum to Abeokuta, ɓe ñaagii mo nde o "yaafotoo gonnooɗo cukko hooreejo leydi maa, Alhaji Atiku Abubakar, kala bakkaat politik walla bonannde nde o waɗi e maa." E nder jaabawol makko, Obasanjo hollitii wonde "ko mi gardiiɗo e baaba, mi alaa tikkere e hay gooto, so ina woodi, mi yaafiima ɓe fof. Suɓngo hooreejo leydi e hitaande 2007Ñalnde 25 noowammbar 2006 Abubakar habri wonde maa o ƴam lefol laamu. Ñalnde 20 desaambar 2006, o toɗɗaa e gardagol leydi e nder lannda (Congrès d’action) (AC). Ñalnde 14 marse 2007, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) yaltinii doggol cakkitiingol 24 ɗaɓɓoowo woote hooreleydaagu ñalnde 21 abriil. Innde Abubakar ŋakkunoo e kartal woote ngal. INEC yaltinii bayyinaango ina hollita wonde innde Abubakar ina ŋakki sabu o woni ko e doggol yimɓe ɓe laamu nguu sosi ngam waɗde fenaande. Abubakar yahi to ñaawirɗe ñalnde 16 marse ngam ittude kuulal makko. Ñaawirde toownde ndee, e dow nanondiral, ƴetti kuulal ñalnde 16 abriil wonde INEC alaa baawɗe ittude kanndidaaji ɗii.Kuulal ngal addani Abubakar tawtoreede woote ɗee, hay so tawii noon ina woodi kulhuli wonde ina gasa tawa ina waawi waasde rokkude karte woote ɗe innde Abubakar jogii haa ñalnde 21 abriil, ñalngu woote ɗee. Ñalnde 17 abriil, kaalirde INEC wiyi wonde Abubakar maa won e woote. E wiyde njeñtudi laamu, Abubakar heɓi tataɓo, caggal kanndidaa PDP Umaru Yar'Adua e kanndidaa ANPP Muhammadu Buhari, ko ina tolnoo e 7% e woote (2,6 miliyoŋ woote). Abubakar salii njeñtudi wooteeji ɗii, o wiyi yo ɗi ndartinee, o siftinii ɗi ko "suɓngooji ɓurɗi bonde e leydi Najeriya." O hollitii wonde o tawtortaako ñalngu udditgol Umaru Yar'Adua ñalnde 29 mee sabu miijo makko wonde woote ɗee ngonaa gootum, o wiyi o yiɗaa « teddinde ngalɗoo kewu hoɗɓe e tawtoreede am. == Post–cukko hooreejo leydi == Wartu e PDP Caggal wooteeji 2007, Abubakar arti e lannda demokaraasi ɓesngu. E lewru oktoobar 2010 o habri anniya makko daranaade woote hooreejo leydi. Ñalnde 22 noowammbar, Goomu mawɓe Fuɗnaange suɓii mo ngam wonde kanndidaajo nanondiral Fuɗnaange, dow gonnooɗo hooreejo konu Ibrahim Babangida, gonnooɗo jaagorgal kisal leydi Aliyu Gusau e guwerneer Bukola Saraki mo diiwaan Kwara. E lewru Yarkomaa 2011, Abubakar haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi lannda mum e wondude e hooreejo leydi Jonathan e Sarah Jubril, o dañii 805 woote, o dañii 805 woote, o dañii 2736 woote ɗe hooreejo leydi Jonathan heɓi. E lewru ut 2013, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) winnditii lanndaaji ɗiɗi kesi. Heen gooto ko Dillere Demokaraasi Leƴƴi. Jaayndeeji nokkuuji ɗii kollitii wonde lannda ka ko Abubakar sosi ɗum ngam wallitde so tawii o waawaano timminde golle makko ɗe o haali e dow laylaytol PDP. E nder bayyinaango Abubakar jaɓii wonde PDM ko "sehilaaɓe makko politik" sosi ɗum, kono o heddii ko e tergal PDP. == Denndaangal Kongres Progressive == Abuubakar wondude e muhammadu buhaari. Ñalnde 2 feebariyee 2014, Abubakar yalti kadi e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o wonti tergal sosngal All Progressives Congress, e yiɗde tawtoreede woote gardagol leydi ko adii woote gardagol leydi 2015.Njeñtudi wooteeji gardagol leydi APC Rafima, Bu3u, ko: Kwankwaso heɓi 974 woote, Atiku Abubakar heɓi 954 woote, Rochas Okorocha heɓi 400 e Sam Nda-Isiah heɓi 10 woote. Ñalnde alet 24 noowammbar 2017, Abubakar hollitii yaltugol mum e lannda All Progressives Congress (APC), o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ñalnde 3 desaambar 2017. O wiyi o fellitii ‘hotde galle’ to PDP jooni nde geɗe baɗnooɗe mo yaltude e lannda kaa. == Kampaañ hooreleydaagu 2019 == E hitaande 2018, Abubakar fuɗɗii kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi, o heɓi noddaango lannda PDP e nder wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗnoo to Port Harcourt ñalnde 7 oktoobar 2018. O foolii denndaangal ɗaɓɓooɓe wooteeji keddiiɗi ɗii, o dañii 1 532 woote, tawi ko 839 ɓuri wooteeji ɗiɗaɓi Sombuvernko Gointo. Atiku Abubakar jokki seppo kampaañ maako haa jihawol Kogi nde o fodi o timmina kuuɗe ɗe acci nder jiha kan. Ñalnde 30 lewru Yarkomaa, o tawtoraama batu wuro ngoo e dow tagaaɗo #NGTheCandidate. Kadi nder kawtal ngal, o wi'i o hokkan yaafuye lootooɓe nden o hokki 90% nder NNPC, ko laarani limngal limngal lesdi Naajeeriya. Atiku hoosi kampaniiji maako haa Katsina, o yilli Amir Daura nyande 7 lewru feebariyee 2019. Ñalnde 27 lewru feebariyee 2019, Atiku fooli hooreejo lesdi lesdi ndi'i, o heɓi ko ɓuri miliyonji tati woote. O ƴami haa suudu kiita mawndu, o wi'i suɓol ngol "ɓurngol bonde nder taariiha demokaraasi lesdi Naajeeriya." Kampaañ hooreejo leydi 2023Miijo e natal renndo == Fedde nde == * Abubakar fuɗɗi kampaañ “Federaal Goonga” e hitaande 2017. O waɗii haalaaji e nder leydi ndi, ko fayti e no leydi ndi foti ƴellitoreede. * Ko ɓooyaani koo o hollitii e kewu ɗo o rokkaa njeenaari Hero Of Democracy ndi jaaynde Hall of Grace rokki mo. * Decentralisation politique kadi maa wallu luggiɗinde e semmbinde demokaraasi men nde tawnoo ina hirjina ɓeydagol njuɓɓudi. Yimɓe ina ɓuri waawde ɗaɓɓude njuɓɓudi so laamuuji ɗii njaltinii kaalis mum en njoɓdi, wonaa njoɓdi renndo ngo ɓe moofti e nokku mo alaa ko woni e mum." * O wi'i kadi: "Federaal goonga'en ɗon cemmbiɗina lesɗe ngam ɓe ndarna, ngam ɓe keɓa ceede e huwooɓe marɓe anndal naa tan ngam heɓugo ceede lewru fuu diga Abuja". * Heewɓe e haalaaji makko keɓii yettoore nde tawnoo won e Naajeeriya’en ina mballita e miijo Federalism Goonga, ko ɗum addani laamuuji ɗii jogaade doole e dow jawdi mum en, ɓurndi teeŋtude e Fuɗnaange-Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo Naajeeriya. == Jaangirde == E nder haalaaji makko e teskuyaaji makko, Abubakar ko daraniiɗo nafoore jaŋde leydi Najeriya. Ko kanko kadi sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik (AUN) to Yola, Adamawa. Nde sosaa ko e Yola, laamorgo diiwaan Adamawa hono Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo (AUN) e juuɗe Abubakar e hitaande 2005. O wiyi wonde nde o naftorii e njuɓɓudi jaŋde Amerik nde o woni suka, o yiɗiino waɗde e nder leydi Naajeeriya janngirde style American – teeŋtinde miijo laaɓtungo, janngirɗe tokoose- solving, tawtoreede almudɓe. AUN heɓii njeenaari keeriindi to Google. E lewru ut 2014, Abubakar wiyi e bayyinaango mum : "Duɗe janngirde lesdi men ɗon laaɓi hokkataa janngirde booɗnde. Jannginooɓe men ɗon mari haaje janngingo. Ngol ngonka ɗum ɓamtaare kesum—duuɓi 10 caaliiɗi ko ɓuri non. Ustaare jaangirde lesdi Naajeeriya ko limngal limngal lesdi men ɗon mari janngirde haa ɓaawo janngirde lesdi ndi'i senators e safrooɓe. Goonga, jannginooɓe ina ndarni sifaaji senatoruuji e safrooɓe. E nder eɓɓoore ngam ustude ŋakkeende jaŋde to Fuɗnaange-rewo, Abubakar rokkii bursiiji 15 dognooɓe e njiimaandi sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok. == Ko fenaande == Atiku ina wondi e njulaagu hakkunde leyɗeele wondude e William Jefferson e gooto e rewɓe Atiku, hono Jennifer Atiku Abubakar. Caggal haalaaji ɗi annduɓe mbiyata wonde Atiku waawaano yillaade Amerik, e lewru Yarkomaa 2017, laamu Amerik yaltinii bayyinaango ina hollita wonde ina foti jaɓde politik oo hade mum hollirde ngonka goonga e ngonka makko e nder leydi Amerik. Abubakar hollitii e yeeso yimɓe fof wonde sabaabu goonga oo ko wonde visa makko ina jokki haa jooni.Kono, e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, Atiku e wondude e Bukola Saraki, njilliima Amerik ñalnde 17 lewru Yarkomaa 2019 e ballal lobbo Brian D. Ballard.[mo?] Atiku, ɓiyiiko debbo Hadiza Abubakar Atiku e debbo makko jooni Rukaiyatu Abubakar Atiku, ina njogii jeyiiji jeeɗiɗi to Dubaï. == Nguurndam neɗɗo == Abubakar ina jogii rewɓe nayo e sukaaɓe noogas e njeetato. Atiku faamtini: "Mi yiɗiino yaajnude galle Abubakar. Miɗo felliti wonde miɗo wondi e ŋoŋɗi no feewi nde ngon-mi cukalel. Mi alaa miñi am gorko, mi alaa miñi am debbo. Mi yiɗaa ɓiɓɓe am ngona ŋoŋɗi no am nii. Ko ɗum waɗi mi resi ko ɓuri debbo gooto. Rewɓe am ko miñiraaɓe am rewɓe, sehilaaɓe am gooto, kadi ko ɓe wasiyaaji am gooto." E hitaande 1971, e nder sirlu, o resi Titilayo Albert, to Lagos ; ɓesngu makko ina luulndii dental ngal e fuɗɗoode. Ɓiɓɓe makko ummoriiɓe e makko ina njeyaa heen: Faatimata, Aadamu, Haliima e Aminu. E hitaande 1979, o resi Ladi Yakubu, debbo makko ɗiɗaɓo. Omo jogii ɓiɓɓe jeegom e Ladi: Abba, Atiku, Zaynab, Ummi-Hauwa, Maryam e Rukaiyatu. E hitaande 1983, o resi debbo makko tataɓo, laamɗo debbo biyeteeɗo Rukaiyatu, ɓiy Lamido Adamawa, biyeteeɗo Aliyu Mustafaa. Ɓiɓɓe maɓɓe ko : Ayisa, Hadiisa, Aliyu (innde baaba mum maayɗo), Asmaa, Mustafa, Layla e Abdulsalaam. Caggal ɗuum Abubakar seerti e Ladi, o acciri ɗum resde, hono debbo makko nayaɓo (ɓurɗo yaawde mo wonde juulɗo), hono Jennifer Iwenjiora Douglas. E hitaande 1986, o resi debbo makko joyaɓo (ko debbo makko nayaɓo tan e oon sahaa, sabu ceergal makko e Ladi ko adii ɗuum), hono Faatima Shettima. Ɓiɓɓe maɓɓe ina njeyaa heen : Amina (Meena), Mohammed e ɓiɗɓe ɗiɗo Ahmed e Shehu, ɓiɗɓe ɗiɗo Zainab e Aisha, e Hafsat. Ñalnde 1 feebariyee 2022, Jennifer Douglas hollitii ceergal mum e Abubakar e nder bayyinaango ngo o waɗi e jaayndeeji. E wiyde makko, senngo maɓɓe ngo yani ko sabu luural jowitiingal e jokkude hoɗde e leydi Angalteer, e nder geɗe goɗɗe ɗe o waɗi ko juuti. Njeenaaje e teddungalTiitooɗe aadaaji E hitaande 1982, Abubakar rokkaama tiitoonde laamɗo Turaki Adamawa, ko jom suudu makko garoowo, laamɗo aadaaji Adamawa, hono Alhaji Aliyu Mustafa. Tiitoonde ndee ko adii ɗuum ko laamɗo mo laamɗo oo ɓuri yiɗde e nder galle laamorɗo oo, sibu ko joom mum woni kalfinaaɗo geɗe nder leydi laamɗo oo. E lewru suwee 2017, Abubakar hokkaama tiitoonde laamu Waziri Adamawa, tiitoonde makko ɓennunde ndee, Turaki, rokkaama ɓiyiiko, Aliyu, ɓiyiiko gadano e debbo mum tataɓo. == Teddungal hakkunde leyɗeele == E hitaande 2011, nde ɓe mawninta duuɓi 50 ko Fedde Jam Amerik e hitaande 2011, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam (NPCA) – fedde nde wonaa laamuyankoore, nde seerti e Fedde Jam, nde gollotoo ko e fedde janngooɓe ɓennuɓe ngam Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps the Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps A Caahu. E nder dokkal njeenaari ndii, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Association Nationale de la Paix Corps) siftinii wonde Abubakar ko neɗɗo gooto ballitooɗo ƴellitaare jaŋde toownde e nder duunde Afrik. "Alaa njulaagu keeriiɗo e nder Afrik ɓurɗo Atiku Abubakar golloraade demokaraasi walla wallitde yahrude yeeso jaŋde toownde", NPCA wiyi. Ɗum ko caggal hitaande 2012 nde Abubakar rokki Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam to Amerik 750 000 dolaar, "ngam wallitde eɓɓaande hesere nde ardiiɓe winndere ndee mbaɗata ngam yeewtidde e batte Fedde Jam." Ko ngol woni dokkal ɓurngal mawnude e nder daartol Fedde nde. == Himobe== imsmkkg6p63u1i4cpt5v0gclg7ihqnz Diiwal Ekiti 0 5075 182301 172515 2026-08-11T14:15:10Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182301 wikitext text/x-wiki {{databox}} [[File:Ekiti State University Senate Building.jpg|thumb|Jaaɓi-haaɗtirde leydi Ekiti, suudu Senaa.jpg]] [[File:Ekiti state university ado ekiti 3.jpg|thumb|Duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Ekiti ado ekiti 3.jpg (hello sifaa)]] [[File:Ekiti state university ado ekiti 3.jpg|thumb]] '''Ekiti''' (heɗtoR) (Yoruba: Ìpínlẹ̀ Èkìtì) ko diiwaan gonɗo to fuɗnaange-rewo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], keerol mum ko [[Diiwal Kwara|diiwaan Kwara]] fotde 61 km, to Fuɗnaange-rewo [[Diiwal Kogi|diiwaan Kogi]] fotde 92 km, to Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo [[Diiwal Ondo|diiwaan Ondo]] fotde 84 km. Innde nde ngam yimɓe Ekiti—ɗum ko yimɓe Yoruba'en ɓe ɓuri ɗuuɗugo nder yimɓe jiha kan—Diiwal Ekiti wurtinaama diga nokkure lesdi Ondo nder hitaande 1996 nden laamorgo maako woni wuro Ado-Ekiti.<ref name="Creation">{{Cite news|title=This is how the 36 states were created|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|date=24 October 2017|access-date=22 December 2021}}</ref> Gooto nder diiwalji ɓurduɗi famɗugo e jannguki ɓurduɗi ɗuuɗugo jannginooɓe nder [[Naajeeriya]], Ekiti woni 31ɓo ɓurduɗum mawnugo nder nokkuure nden e 30ɓo ɓurduɗum ɗuuɗugo yimɓe bee limngal yimɓe ko yotti miliyonji 3.5 haa hitaande 2022.<ref>{{cite web|title=Population 2006-2016|url=https://nigerianstat.gov.ng/elibrary/read/474|website=[[National Bureau of Statistics, Nigeria|National Bureau of Statistics]]|access-date=21 December 2021}}</ref> To bannge geɗe leydi, diiwaan oo ina feccii hakkunde laddeeji lesɗi [[Naajeeriya]] e nder ko ɓuri heewde e diiwaan oo e laddeeji [[Gine]] ɓurɗi yoorde–savanna mosaic to fuɗnaange. Ina jeyaa e sifaaji dowri ndii, acraeas fenaande, mona monkey, buffalo ladde, e parrot gray wondude e gooto e limlebbi simpanseeji [[Naajeeriya|Najeriya]]-[[Kamerun|Kameruun]] heddiiɗi ɗii e konu fotde 20 simpanseeji e nder ladde Ise nde hulɓinii no feewi.<ref>{{cite journal|last1=Olaniyi|first1=Oluwatobi|last2=Adefurin|first2=Olusola|last3=Oluwaseun|first3=Adegbola|title=Performance of Landsat 8 and Sentinel 2A in vegetation cover mapping of Ise Forest Reserve, Southwest Nigeria|journal=Environtropica|date=June 2019|volume=16|url=https://www.researchgate.net/publication/342529205}}</ref><ref>{{cite web|last1=Unah|first1=Linus|title=Nigeria declares new conservation zone for most threatened chimpanzee|url=https://news.mongabay.com/2020/04/nigeria-declares-new-conservation-zone-for-most-threatened-chimpanzee/|website=[[Mongabay]]|access-date=22 December 2021|date=3 April 2020}}</ref> E lewru mars 2022, diiwal Ekiti laati diiwal arandewal nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hoosugo lekki diiwal bana gootel nder alaamaaji maako. Ñalnde 2022, guwerneer [[Kayode Fayemi]] hollitii wonde Obeche (Triplochiton scleroxylon) suɓaama ngam wonde lekki dowri sabu darnde mum e nokku hee e nafoore mum to bannge taariindi, faggudu e pinal.<ref name="thehopenewspaper.com">{{Cite news|title=Ekiti adopts 'Obeche' as state tree, plants 500,000|url=https://www.thehopenewspaper.com/ekiti-adopts-obeche-as-state-tree-plants-500000/|location=Akure, Nigeria|newspaper=The Hope|date=24 March 2022|access-date=30 June 2022}}</ref> Dowla Ekiti hannde oo, ko adii fof ko yimɓe Ekiti, fedde [[Yoruba language|Yoruba]], e fedde Yoruba Akoko, e fedde [[Yoruba language|Yoruba]] YagbaEkiti. To bannge diine, ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii (~90%) ko Kerecee’en e juulɓe ɓurɓe famɗude e aadaaji ko ina wona 5% e 5%, no mbaydiiji ɗii fof.[citation needed] E jamaanu ko adii koloñaal, nokku mo jooni woni Dowla Ekiti oo, e sahaa gooto, ina wonnoo e les njiimaandi, hono no leƴƴi goɗɗi e nder leydi Yorubaland hannde ndii nii, e juuɗe dille imperiyaalisma Ibadan ɗe njuɓɓini e njiimaandi mum ([[Ibadan]]) e kitaale 1890, e cakkitiiɗe ɗee, Ekiticy Con the Ekidera the lafe ɗe sosi leydi ndii Kitaale 1800. Tuggi 1877 haa 1893, Fedde Ekiti (EkitiParapo) haɓii e Oyo-[[Ibadan]] e nder wolde EkitiParapo (anndiraande kadi wolde Kiriji) nde Fabunmi Okemesi-Ekiti ardii ɗum e wondude e pelle Yorubaa en Fuɗnaange goɗɗe e pelle Yorubaa en Hirnaange goɗɗe ; hare nde joofi ko e jokkere enɗam hakkunde Biritaan en hade nokku oo koloñaal e naatde e ''Protectorate'' Biritaan en to bannge worgo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nde caggal mum hawri e leydi Biritaan en e hitaande 1914. Caggal jeytaare leydi ndii e hitaande 1960, nokku oo jooni-Ekiti wonnoo ko e nder diiwaan hirnaange caggal jeytaare haa hitaande 1967 nde nokku oo woni split e nder diiwaan Wester. E hitaande 1976, Dowla Hirnaange feccii, fuɗnaange diiwaan oo wonti Dowla Ondo. Duuɓi capanɗe ɗiɗi caggal ɗuum, fuɗnaange-rewo diiwaan Ondo (ndeen ina wiyee ''Zone'' Ekiti) taƴaa ngam waɗde diiwaan Ekiti.<ref name="Creation2">{{Cite news|title=This is how the 36 states were created|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|date=24 October 2017|access-date=22 December 2021}}</ref> To bannge faggudu, diiwaan Ekiti ina tuugii e ndema, ko ɓuri heewde ko e ndema yamre, maaro, kakao, e ndema maniyyu. Industiriiji tokoosi teeŋtuɗi ko leɗɗe e turism. Ekiti ina jogii limre sappo e tatiire ɓurnde toowde e nder leydi ndi, ina hiisee wonde ko ɓernde leydi leñol Ekiti.<ref>{{cite web|title=Human Development Indices|url=https://globaldatalab.org/shdi/shdi/|website=Global Data Lab|access-date=15 December 2021}}</ref> To bannge jaŋde, diiwaan Ekiti ɓuri heewde jannginooɓe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. == Tariya == Ekiti ko dowla jeytaare ko adii nde Angalteer heɓtata ɗum. Nde jeyaa ko e dowlaaji Yoruba keewɗi e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] hannde ndii. Yimɓe Ekiti ko leñol e diiwanuuji leñol Yoruba ina njokki e yoga e iwdi mum haa [[Oduduwa]], baaba mum e jibinannde leñol Yoruba ngol hay so tawii daliilu moƴƴo ina feeñi ngam tabitinde woodgol yimɓe aborigineeji e nder diiwaan Ekiti ko adii naatgol laamɓe ummoriiɓe hannde Ile gre Ife e oon laamɗo<ref name=":1">{{Cite web|title=About Ekiti State|url=https://ekiticonnect.com/about-us/about-ekiti-state/|access-date=2021-07-12|language=en-US|archive-date=12 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210712102429/https://ekiticonnect.com/about-us/about-ekiti-state/|url-status=dead}}</ref>. Duɗe ɗiɗi mawɗe ina ngoodi ko fayti e daartol Ekiti. Ko adii fof ko daartol jokkondirngol iwdi Ekiti e Ife. Dabare nde'e ɗon wi'a Olofin, gooto nder ɓiɓɓe [[Oduduwa]] ɗonno mari ɓikkoy 16 nden nder laabi yi'ugo lesdi kesum ngam heɓugo ummaatoore, kamɓe fuu ɓe ɗonno wurta Ile-Ife bana ɓe ɗon yaha nder Iwo-Eleru (''Cave'' de ''Ashes'') haa Ijare nden ɓe ɗonno jooɗi haa nokkuure wi'eteende clormites Igboka to- [[Ile-Oluji]].<ref name=":0">{{Cite web|date=2021-03-23|title=How The Ara People Of Ekiti Committed Mass Suicide To Avoid Enslavement|url=https://spread.ng/information/how-the-ara-people-of-ekiti-committed-mass-suicide-to-avoid-enslavement/13060/|access-date=2021-07-12|website=Spread.ng|language=en-US}}</ref> Olofin en, sukaaɓe 16 ɓee e won e yimɓe yiɗɓe woɗɓe njokki e yahdu mum en, kono nde ɓe njottii leydi keeriindi giɗli e ɓuuɓndi, Owa-Obokun (Laamɗo leydi Ijesha) e [[Orungan|Orangun]] Ila pelliti jooɗaade e leydi Ijesha e Igbomina hannde ndii e nder [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]].<ref name=":02">{{Cite web|date=2021-03-23|title=How The Ara People Of Ekiti Committed Mass Suicide To Avoid Enslavement|url=https://spread.ng/information/how-the-ara-people-of-ekiti-committed-mass-suicide-to-avoid-enslavement/13060/|access-date=2021-07-12|website=Spread.ng|language=en-US}}</ref> Nde sukaaɓe 14 heddiiɓe ɓee njahdi yeeso, caggal ɗuum koɗi e leydi Ekiti hannde ndii. Ɓe tawi koɗorɗe ina keewi e nokku hee ɓe mbiyi e ɗemngal yumma maɓɓe ko ɗoo woni "Ile olokiti" leydi koɗorɗe. Ko ɗum waɗi Okiti en caggal ɗuum njiytiraa ko Ekiti. Ko noon Ekiti heɓiri innde mum e dow tule.<ref>{{Cite journal|last1=TAIWO|first1=Israel|last2=ADEWOLE|first2=Lawrence|last3=FAGBEJA|first3=Mofoluso|last4=BALOGU|first4=Ifeoluwa|date=21–25 June 2021|title=Web-Based Geospatial Information System to Access Land Suitability for Arable Crop Farming In Ekiti State, Nigeria|url=https://www.fig.net/resources/proceedings/fig_proceedings/fig2021/papers/ts08.2/TS08.2_taiwo_adewole_et_al_11118.pdf|journal=FIG E-Working Week}}</ref> Ndee ɗoo daartol ina waawi siftinde daartol won e laamɓe e nder Ekiti hannde oo, kono wonaa Ekiti fof ina waɗi 131 wuro mawngo, tawa ina waɗi laamɓe mum en e renndooji keewɗi jogiiɗi leydi ɗi ngalaa laamɗo hay dara. E goonga, laamɓe njiimaandi ummoriiɓe Fuɗnaange njahii haa koloniiji e waylude aborigine en, ɓe ceerti ɗemngal Ekiti so ngal jillondirii e ɗemngal Ife/Oyo Yoruba en e wiyde Samuel Johnson, daartoowo lolluɗo e Dowlaaji e Geɗe Yoruba en puɗɗiiɗe.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekitiketecanada.com/history.htm|title=Ekiti Kete - Canada|access-date=2018-02-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20130717221243/http://www.ekitiketecanada.com/history.htm|archive-date=2013-07-17|url-status=dead}}</ref> Duɗal miijo ɗiɗaɓal ko faati e iwdi Ekiti ɓuri waawde wonde e tuugnaade e daartol goongawol. Ina wiyee wonde [[Oduduwa]], iwdi [[Yoruba language|Yoruba]] en yahiino haa Ife [Ife Ooyelagbo] ɗo o hawri e yimɓe hoɗɓe toon. Ina jeyaa e mawɓe ɓe o hawri e wuro ngoo, Agbonniregun [Stetillu], Obatala, Orelure, Obameri, Elesije, Obamirin, Obalejugbe ngam siftinde seeɗa tan. Ina anndaa wonde iwdi Agbonniregun [Baba Ifa] koɗii e Ekiti, yeruuji ko Alara en e Ajero en ngoni ɓiɓɓe Ifa. Orunmila [Agbonniregun] e hoore mum, ko ɓuri heewde e nguurndam mum ko to Ado. Sabu ɗuum, eɗen njogii konngol ‘Ado ni ile Ifa’ [Ado ko galle Ifa]. Ekiti en gila ndeen koɗii e nokku mum en hannde oo.<ref>{{Cite web|title=National Trade & International Business Center|url=http://ntibc.ng/listing/state/54/Ekiti|access-date=2021-07-12|website=ntibc.ng|archive-date=16 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716084941/http://ntibc.ng/listing/state/54/Ekiti|url-status=dead}}</ref> Hay gooto waawaa rokkude ñalɗi laaɓtuɗi e ɗeen kewuuji sabu ŋakkeende binndi, kono yimɓe ina nguuri e Ekiti ko ina wona teeminanɗe. Ina winndaa wonde Ekiti Obas ina joginoo laamu mbelngu e teeminannde 13ɓiire. Yeru mum ko laamu Ewi Ata mo Ado-Ekiti e kitaale 1400. Ko fayti e Ekit en, Samuwel Jonson ina joginoo ɗumɗoo : "E nder daartol, Ekiti en ina njeyaa e geɗe aborigine en leydi Nijeer ɗe njiimaandi ummoriiɓe Fuɗnaange (Yimɓe [[Yoruba language|Yoruba]] ummoriiɓe Ile Ife) njibini. Ko diiwaan yaajɗo, keewɗo ndiyam, ina waɗi leƴƴi e galleeji keewɗi haa yettii keeri leydi Niiseer, bannge fuɗnaange. Ɓe njogii koye maɓɓe no feewi e Ijesa en, haa teeŋti noon e geɗe politik." (Samuel Johnson, Taariindi [[Yoruba language|Yoruba]], 1921). Ina sikkaa wonde taaniraaɓe leñol Ekiti arɓe hawrude e leñol aborigineeji e leydi ndii, ummorii ko Ile Ife e leñol concording to Acruba binndi taariiha Yoruba, [[Oduduwa]], iwdi [[Yoruba language|Yoruba]] yahi haa Ife [Ife Ooyelagbo] ton o hawri bee yimbe kodi haa jooni E nder mawbe be o hawti bee wuro man, Agbonniregun [Stetillu], Obatala, Orelure, Obameri, Ejubarin, Obameri iwdi Agbonniregun [Baba Ifa] koɗii e Ekiti, yeruuji ko Alara e Ajero ɓe ngonaa ɓiɓɓe Ifa, Orunmila [Agbonniregun] e hoore mum waɗii feccere ɓurnde mawnude e nguurndam mum to Ado Sabu ɗuum, eɗen njogii konngol ‘Ado ni ile Ifa’ [Ado woni galle maɓɓe hannde oo Leydi Ekiti fucfcfiri ndii feccii ko e diiwanuuji 16 (e ndi jokki haa hannde), gooto heen fof ina jogii Owa mum walla Laamcfo mum (Owa ko helmere generik e nder majji) heen nayi ko toowcfi, woni : — (1) Owore Otun, (2) Ajero Ijero, (3) E.4 laamɓe Ekiti tokosɓe ɓee: — (5) Alara mo Aramoko, (6) Alaye mo Efon Alaye, (7) Ajanpanda mo Akure, (8) Ologotun mo Ogotun, (9) Olojudo mo Ido, (10) Attah mo Aiyede, (11) Oloja Oke mo Igbo Odo, (12) Olowowo mo3, (12) Olowowo mo1. Onire mo Ire, (15) Arinjale mo Ise e (16) Onitaji mo Itaji. Orangun mo Ila ina wondi e sahaaji e nder maɓɓe, kono ko o Ekiti tan e yurmeende, ko o jeyaaɗo e galle goɗɗo."<ref>{{Cite web|title=Agitations for State Creation in Nigeria: A Study of Ekiti State|url=https://www.researchgate.net/publication/313666270|access-date=2021-07-12|website=ResearchGate|language=en}}</ref> Dowla Ekiti hannde oo sosaa ko e feccere Ondo e hitaande 1996.<ref>Cohen, Saul B., ed. ''The Columbia Gazetteer of the World'' (New York: Columbia University Press, 1998) vol 1, p. 915</ref> Ko adii ɗum, nde jeyaa ko e diiwaan Ondo to diiwaan hirnaange leydi Nijeer. So tawii feccere nde wonaa Ekiti e nder diiwaan hee ɓuri heewde doole to bannge geɗe leydi, Akure nde ndeen wonnoo ko wuro Ekiti woni hooreejo [[Diiwal Ondo|diiwaan Ondo]].<ref>{{Cite web|title=Agitations for State Creation in Nigeria: A Study of Ekiti State|url=https://www.researchgate.net/publication/313666270|access-date=2021-07-12|website=ResearchGate|language=en}}</ref> == Geography == Yiyngo gila dow gooto e kooseeje Iworoko e nder diiwaan Ekiti. Dowla oo ɓuri wonde ko nokku toowɗo, ina toowa ko ina tolnoo e 250 meeter dow koye maayo. Nde woni ko e nokku mo haayre metamorfik woni les mum. Ko ɓuri heewde ko nokku ɓuuɓɗo e nder leydi ndi, jogiiɗo sifaa leydi ndi, tawa ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu, tawi ko ɓulli ɓooyɗi, tawi ko ɓulli gonɗi e ŋoral, ɗi mbaawi waɗde heen gootal walla e nder pelle walla e ŋoral. Hono ɗeen kaaƴe yaltuɗe ina ngoodi ko ɓuri heewde e Aramoko, Efon-Alaiye, Ikere-Ekiti, Igbara-odo-ekiti e Okemesi-Ekiti. Dowla oo ina heewi tufɗe ɓutte, teeŋtuɗe heen ko tufɗe Ikere-Ekiti to bannge worgo, tufɗe Efon-Alaiye to keeri hirnaange e tufɗe Ado-Ekiti to caka.<ref>{{Cite web|title=For The Love Of Ekiti|url=https://www.facebook.com/ololufeekiti/posts/1681005171971984|archive-url=https://ghostarchive.org/iarchive/facebook/763313467074497/1681005171971984|archive-date=2022-02-26|url-access=limited|website=www.facebook.com|language=en|access-date=2020-05-24}}{{cbignore}}</ref> === Kiliima e leɗɗe === Dowla oo ina jogii weeyo ɓuuɓngo, ngo duuɓi ɗiɗi ceertuɗi. Ko ɗeen ngoni dumunna toɓo (abriil–oktoobar) e dumunna yooro (noowammbar–mars). Nguleeki ina tolnoo e 21° haa 28 °C tawa ina waɗi nguleeki mawki. Henndu fuɗnaange-rewo e henndu njulaagu worgo-fuɗnaange ina ɓuuɓta e sahaa toɓo e sahaa yooro (Harmattan). Ladde ɓuuɓnde ina woodi to bannge worgo, savannah ina jogii saraaji worgo.<ref>{{Cite web|title=ADO EKITI, NIGERIA|url=https://www.cfan.org.uk/campaigns/ado-ekiti-nigeria|date=2019-11-19|website=[[Christ for all Nations]]|language=en|access-date=2020-05-24}}</ref> == Wurooji e diwanuuji njuɓɓudi == === Nokkuuji laamuuji nokkuuji === Ƴeew kadi: Doggol gure e nder diiwaan Ekiti Dowla Ekiti ina waɗi nokkuuji sappo e jeegom laamu nokkuuji. Ɓe lati: Ado-Ekiti Ikere Oye Ayyekire (Gbonyin) Efon Ekiti Fuɗnaange Ekiti Fuɗnaange-Hirnaange Ekiti hirnaange Emure Ido-Osi Ijero Ikole Ilejemeje Irepodun/Ifelodun Ise/Orun Mooba === Doggol jooni ngol Hooreeɓe nokkuuji laamu nokkuuji. === 1 Ise/Orun: Hooreejo. Olumide Falade 2 Gbonyin: Hon. Sade Akinrinmola 3 Emure: Hon. Oludare Paul Awopetu 4 Ido-Osi: Hon. Oye: Hon. Tayo Ogundare 6 Irepodun/Ifelodun: Hon. Dapo Olagunju 7 Ado-Ekiti: Hon. Ikere: Hon. Ekiti Fuɗnaange-rewo: Hon. Lanrewaju Omolase 10 Efon: Hon. Bolaji Jeje 11 Ilejemeje: Hon. Ganiyu bakare 12 Ijero: Hon. Ekiti Fuɗnaange: Hon. Samuel Adeniyi 14 Ekiti Hirnaange: Hon. Kolawole Omotunde 15 Moba: Hon. Adeniyi Adebayo 16 Ikole: Hon. Adesola Adeyanju <ref>{{cite web|url=http://ekitistate.gov.ng/administration/local-govt/caretaker-chairmen-and-secretaries-of-local-governments/|title=Chairmen And Secretaries Of Local Governments|work=The Official Website of the Government of Ekiti State, Nigeria|access-date=18 January 2015|archive-date=10 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150110015819/http://ekitistate.gov.ng/administration/local-govt/caretaker-chairmen-and-secretaries-of-local-governments/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ekitistate.gov.ng/about-ekiti/local-government/|title=Local Government – Ekiti State Website}}</ref> === Eɓɓooje 18 nokkuuji ƴellitaare diisnondiral nokkuuji (LCDAs) e nder diiwaan Ekiti === Laamu leydi Ekiti e hitaande 2014, ko adii yaltugol guwerneer Fayemi, ina foti sosde LCDA 18 ɓeydaare tuugnaade e wasiyaaji Goomu White Paper ngu laamu nguu sosi. Ɗum noon, ko guwerneer Ayo Fayose haɗi ɗum.[citation nécessaire] == Demokaraasi == Ekitis ko gootum e pinal, ɓe kaala ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]] anndiraangal Ekiti. Sifaa gootol Ekiti ina rokka dowla oo won e keewal e nder dowlaaji fedde nde. Ceertugol seeɗa ina teskaa e ɗemɗe Ekiti ɗemngal Yoruba ngal renndooji keeri ɗii kaalata e dowlaaji goɗɗi ɗii. Yeru, yimve nokkuure laamu Ado haaldataa e yimve Ijero ''Local government'', yimve nokkuure Ikole ina kaala ko seerti e yimve nokkuure Ikere. Renndooji ɗi nokkuuji mum en njiylotoo ɗii ina njeyaa heen Otun (leydi Moba) kaaloowo ɗemngal ɓadtingal ɗemngal Igbominas e nder diiwaan Kwara. Yimɓe Oke-Ako, Irele, Omuo ina kaala ɗemngal nanndungal e ɗemngal Yagba mo diiwaan Kogi. == Dina == Fotde 85% ko Kerecee’en, fotde 10% ko juulɓe e 5% ko [[Yoruba language|Yoruba]] en aadaaji (Oniṣeṣe).<ref>{{Cite news|url=https://guardian.ng/news/group-warns-muric-against-creating-religious-crisis-in-ekiti/|location=Lagos, Nigeria|title=Group warns MURIC against creating a religious crisis in Ekiti|date=14 March 2019|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=People & Culture – Ekiti State Website|url=https://www.ekitistate.gov.ng/about-ekiti/people-culture/|access-date=2021-12-22|language=en-US}}</ref> Diiwaan Anglikan Ondo nder Ekklessiya [[Naajeeriya]] hawti bee Dioceesji tati ɗi Ekiti Oke (2004) ɗi Bishop Isaac Olatunde Olubowale (2004) ardii, Ekiti Hirnaange (2005) ɗi Bishop Rufus Victor Ajileye Adepoju ardii (2017), e Ekiti (2004) ɗi Bishop Rufus Victor Ajileye Adepoju (2017) ardii (2022). 446 475 katolik (2021) e nder diiwaan Ekiti (1972 ko Ado-Ekiti), suffragan diiwaan mawɗo Ibadan, e 63 parwisaaji e les njiimaandi bismaango Feliks Femi Ajakaye (2010). == Ɗemɗe == Ɗemɗe dowla Ekiti ɗe LGA limti:<ref name="e22">{{Cite news|url=https://www.ethnologue.com/country/NG|title=Nigeria|work=Ethnologue|edition=22|access-date=2020-01-10}}</ref> == Jaangirde == Diiwal Ekiti ɗon huuwa bee janngirde 6-3-3-4 nde huuwata nder lesdi [[Naajeeriya]]. Jaŋde leslesre ndee woni ko e les njiimaandi fedde jaŋde leslesre winndereere (''Universal Basic Education Board'') to leydi Ekiti nde heewi gollodaade e UBEC ngam tabitinde ƴellitaare mbaawkaaji aadee e njuɓɓudi mum no nanngiraa e Politik Jaŋde leslesre winndereere.<ref name="e222">{{Cite news|url=https://www.ethnologue.com/country/NG|title=Nigeria|work=Ethnologue|edition=22|access-date=2020-01-10}}</ref> Ministeer Jaŋde lesdi ndin ɗon jokki binnditagol e jokkirgol nder janngirde nden e janngirde laamu fuu diga janngirde lesdi haa janngirde mawnde bana no ɗum huuwirta nder lesdi [[Naajeeriya]] fuu. Duɗal Emmanuel (hannde ko duɗal leslesal Emmanuel) sosaangal e hitaande 1896 ko ngal duɗal gadanal, jooni ngal ɓuri ɓooyde e nder diiwaan Ekiti. Duɗal lesdi Saint Joseph, Ado-Ekiti, Duɗal lesdi St. Louis, Ikere-Ekiti, Duɗal lesdi Catford, Ado-Ekiti, e Duɗal EKSU Staff ina jeyaa e duɗe leslese ɓurɗe lollude e nder diiwaan Ekiti. Duɗe hakkundeeje mawɗe e nder diiwaan Ekiti ina mbaɗi kono ɗe limtaaka tan e Duɗal Almasiihu, Ado Ekiti, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde wuro Petoa, Ado-Ekiti, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Angalteer Anglikan Ekiti, Ado-Ekiti, Jaaɓihaaɗtirde tagoore hesere, Ado Ekiti e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Notre Dame, Usi-Ekiti. <ref>{{Cite web|title=four universities in Ekiti {{!}} Universities of Higher Learning|url=http://www.alleducation.com.ng/universities-in-ekiti-state/|access-date=2021-06-30|language=en-US}}</ref> Jaami'aaji jowi tan woni nder jiha Ekiti ɗi woni]: Jaami'aare [[Afe Babalola]], Ado-Ekiti<ref>{{Cite web|title=Afe Babalola University {{!}} A Private University of Higher Learning|url=http://www.abuad.edu.ng/|access-date=2021-06-30|language=en-US}}</ref> nde sosaa nder hitaande 2009 nde mari suudu maako mawndu haa laamorde lesdi Ekiti, ɗum gootel nder jaami'aare mawnde nder lesdi [[Naajeeriya]]. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde lesdi Ekiti, Ado-Ekiti,<ref>{{Cite web|title=Ekiti State University – Home|url=https://eksu.edu.ng/|access-date=2021-06-30|language=en-US}}</ref> Duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde Oye-Ekiti,<ref>{{Cite web|title=Home|url=https://fuoye.edu.ng/|access-date=2021-06-30|website=Federal University Oye Ekiti (FUOYE)|language=en-US}}</ref> e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Venite Iloro Ekiti e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde jaŋde, ganndal e karallaagal Bamidele Olumilua keso sosaangal Ikere-Ekiti<ref>{{Cite web|title=Bamidele Olumilua University of Education, Science and Technology - Home|url=https://portalcoeikere.edu.ng/|access-date=2021-06-30|website=portalcoeikere.edu.ng|archive-date=16 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210516160424/https://portalcoeikere.edu.ng/|url-status=dead}}</ref> ko duɗe jaaɓi-haaɗtirde laamu e nder diiwaan Ekiti. Jaaɓihaaɗtirdeeji goɗɗi e nder diiwaan Ekiti ko duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde, Ado-Ekiti,<ref>{{Cite web|title=Home|url=https://ugportal.crownpolytechnic.edu.ng/|access-date=2021-06-30|website=ugportal.crownpolytechnic.edu.ng}}</ref> duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal cellal, Ijero-Ekiti.<ref>{{Cite web|title=CHST Ijero Ekiti (2020/2021) Forms: Portal, Price and Closing Date - School Contents|url=https://www.schoolcontents.info/2019/04/chst-ijero-ekiti-form-is-out-courses.html|access-date=2021-06-30|website=www.schoolcontents.info}}</ref> Ekiti ina jogii limre nde naamnaaka, nde alaa ɗo haaɗi, nde tawnoo ko kañum woni njuɓɓudi ɓurndi mawnude e jaŋde tawa ina waɗi porfeseeruuji 11 e nder galle 13. Ɗum ko toɓɓere keeriinde e nder winndere nde. « Wiɗtooji kollitii wonde Ekiti ɓuri heewde yimɓe jannguɓe e kala kiloomeeteer kaaree e nder winndere ɓaleere ndee ». Ko sikke alaa, Ekiti, ko leñol ɓurngol heewde porfeseeruuji e nder leydi Najeriya. “Leydi Ekiti wonnoo ko “lampa e ɓuuɓri ndiyam janngirɗe nguurndam wonande leñol ɓaleejo...Daartol ina hollita wonde Ekiti waɗii safrooɓe jeegom (6) safrooɓe gollotooɓe e laanaaji hakkunde 1500 e 1830... hade duɗal gadanal soseede e nder leydi Nijeer (Ilesanmi, Dele Alaba, 2023). == Moota == Laawol mawngol ina jeyaa heen: Ado Ekiti-Igede-Aramoko Rd haa hirnaange diga Ado-Ekiti haa lesdi Osun bana Erimo-Effon Alaiye Rd, Ikokum-Ijero Ekiti Rd hirnaange diga Ijero bee laawol Igbeja haa lesdi Osun, Otun Rd haa woyla diga Ido Ekiti haa lesdi Kwara, Omuo Ekiti-Ekinrin Rd fuunaange haa lesdi Kogi, Omuo Ekiti-Igbe Rd fombina haa lesdi Ondo, Ado Ekiti-Ikare Rd fuɗnaange haa lesdi Ondo, Owo-Emure Ile Rd to fombina haa diiwaan Ondo, Ado Ekiti-Ogbolu Rd fombina haa lesdi Ondo, fuɗnaange-rewo gila Ikere haa diiwaan Ondo, Igede Ekiti Oke Rd fombina haa lesdi Ondo haa Ibuji. Ogotun Ekiti-Igbara Odo Rd haa lesdi Osun haa Ipetu-Ijesha bee laawol Ikeji-Ile === Politik === Laamu leydi ndi ardii ɗum ko guwerneer cuɓaaɗo e nder demokaraasi, gollodiiɗo e terɗe suudu sarɗiiji leydi ndi. Laamorgo leydi ndi woni Ado-Ekiti.<ref>{{Cite news|last=Oguntola|first=Tunde|date=2022-09-27|title=2023: Next President, Govs Must Get Two-thirds Spread, Says INEC|url=https://leadership.ng/2023-next-president-govs-must-get-two-thirds-spread-says-inec/|access-date=2023-02-24|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> === Sifaa woote === Sifaa woote kala diiwaan ina suɓee e kuutoragol sifaa baylaaɗo, gonɗo e doggol ɗiɗi. Ngam suɓaade e daawal gadanal ngal, kanndidaa ina foti heɓde keewal woote e ko ɓuri 25% e woote ɗe ko famɗi fof tataɓe ɗiɗi e nder nokkuuji laamuuji diiwaan oo. So tawii hay kanndidaa gooto rewaani laawol ngol, doggol ɗiɗmol ngol waɗata ko hakkunde kanndidaa ɓurɗo toowde e kanndidaa garoowo mo heɓi keewal wooteeji e nder Nokkuuji laamu nokkuuji ɓurɗi heewde.<ref>{{Cite news|last=Oguntola|first=Tunde|date=2022-09-27|title=2023: Next President, Govs Must Get Two-thirds Spread, Says INEC|url=https://leadership.ng/2023-next-president-govs-must-get-two-thirds-spread-says-inec/|access-date=2023-02-24|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> == Jawdi tago == Leydi Ekiti ina jogii jawdi keewndi. Dowla oo ina waawi alɗude e geɗe miniraaje. Ina jeyaa e ɗeen : granit, kaoliniit, kolombit, karnokiit, njamndi mboɗeeri, barit, kaaƴe dime, kaaƴe dime, kaaƴe dime, fosfaat, kaaƴe dime, turmalin, kuuraa kaŋŋe e keewal seeɗa e ko nanndi heen. Ɗi ɓuri heewde ko e nder gure e gure ceertuɗe Ijero, Ekiti hirnaange, Ado-Ekiti, Ikole, Ikere, Ise-Ekiti e nokkuuji goɗɗi laamu nokkuuji. Leydi ndii ina barkini kadi e geɗe ndiyam, yoga e maayooji mum mawɗi ko Ero, Osun, Ose, e Ogbese. Dowla kooseeje kadi ina barkini e nokkuuji turism keewɗi e nder dowla oo ko wayi no, Ikogosi Warm Springs ; Ɓooygol ndiyam Arinta; Koɗorɗe Olosunta e Orole ɗe Ikere; Maayo Erin-Ayonugba to Erijiyan Ekiti; Fajuyi Siftorde Ado - Ekiti e ko nanndi heen. Ko nokku turism Ikogosi ɓuri heewde yimɓe e ɓuri ƴellitaade. Punndi ngulndi ndii ko huunde nde alaa ko nanndi e mum, kadi ko gollorɗe ballitooje ina ƴellitee e nder caka hee. Punndi ndii woni ko e jooni, ina ligginee e ina pawee e nder ndiyam ɓuuɓɗam ngam njulaagu, ko sosiyetee keeriiɗo - UAC Nigeria. Yanti heen, leydi ndii ina heewi ngalu ndema tawi ko kakawo woni ndema mum ɓurka heewde ngalu. Ko ɓuri heewde e ko anndaa wonde leydi Ekiti ina waɗi ko ina tolnoo e 40% e geɗe kakawo Diiwaan Hirnaange ɓooyɗo lolluɗo oo. Leydi ndii ina anndaa kadi e ngalu laddeeji, teeŋti noon e leɗɗe, e lewru marse 2022, Obeche (Triplochiton scleroxylon) ƴettaa ko Lekki Dowla sabu mawnugol mum e nafoore mum faggudu.<ref name="thehopenewspaper.com2">{{Cite news|title=Ekiti adopts 'Obeche' as state tree, plants 500,000|url=https://www.thehopenewspaper.com/ekiti-adopts-obeche-as-state-tree-plants-500000/|location=Akure, Nigeria|newspaper=The Hope|date=24 March 2022|access-date=30 June 2022}}</ref> Sabu ngonka weeyo moƴƴa, leydi ndii ina jogii leɗɗe ɓutte, ko noon kadi, ina jogii jawdi keewndi e leɗɗe ceertuɗe. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, e kadi gawri ko wayi no maaro e maaro ina ndema e keewal. Gese goɗɗe teskinɗe ko wayi no kola nut e mbaydiiji ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema kadi e nder njulaagu.<ref>{{Cite web|title=ekiti state nigeria granite|url=https://www.isf-lecce.it/equipment/239836/ekiti-state-nigeria-granite/1560226005.html|website=www.isf-lecce.it|access-date=2020-05-24}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Galle == === Yimɓe teskinaaɓe === [[Niyi Adebayo]]: gonnooɗo guwerneer, guwerneer gadano e nder diiwaan Ekiti, (ɓiy [[Robert Adeyinka Adebayo]]).<ref>{{Cite web|title=H.E. Otunba Adeniyi Adebayo|url=https://roscongress.org/en/speakers/adeniyi-adebayo-otunba/biography/|access-date=2021-06-30|website=Roscongress Building Trust}}</ref> [[Robert Adeyinka Adebayo]]: Guwerneer gonnooɗo, diiwaan hirnaange e dowla hirnaange leydi Najeriya, (baaba [[Niyi Adebayo]]).<ref>{{Cite web|date=2017-03-08|title=Ex-Governor of Western Nigeria, Adeyinka Adebayo, is dead {{!}} Premium Times Nigeria|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/225570-ex-governor-western-nigeria-adeyinka-adebayo-dead.html|access-date=2021-06-30|language=en-GB}}</ref> [[Odunlade adekola|Odunlade Adekola]]: fijoowo<ref>{{Cite news|date=2020-12-05|title=Odunlade Adekola's 'Nuclear Bomb'|url=https://guardian.ng/saturday-magazine/odunlade-adekolas-nuclear-bomb/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> [[Olusegun Aderemi]], laamɗo Aramoko-Ekiti.<ref name=":022">{{Cite news|last=danivert|date=2022-08-22|title=Nigerian Monarch, honored in USA with proclamations, Key to Franklin Township for pragmatic, outstanding leadership|url=https://thesun.ng/nigerian-monarch-honored-in-usa-with-proclamations-key-to-franklin-township-for-pragmatic-outstanding-leadership/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-03-15|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en}}</ref> Alhaji [[Abdul Azeez Kolawole Adeyemo]]: dawriyanke lolluɗo<ref>{{Cite web|title=National Trade & International Business Center|url=http://ntibc.ng/listing/state/54/Ekiti|access-date=2021-06-30|website=ntibc.ng|archive-date=16 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716084941/http://ntibc.ng/listing/state/54/Ekiti|url-status=dead}}</ref> Sade Adu: jimoowo<ref>{{Cite web|title=Sade {{!}} Biography, Songs, & Facts|url=https://www.britannica.com/biography/Sade|access-date=2021-06-30|website=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref> S. [[Banji Akintoye ]]: jannginoowo daartol e winndiyanke. [[Bolaji Aluko]]: jannginoowo<ref>{{Cite web|title=FULL PROFILE OF PROFESSOR MOBOLAJI EBENEZER ALUKO -|url=https://careerbridgeafrica.org/full-profile-of-professor-mobolaji-ebenezer-aluko/|access-date=2021-06-30|language=en-US}}</ref> [[Gbenga Olu Komolafe|Gbenga Aluko]]: senateer<ref>{{Cite web|last=Agencies|date=2020-02-02|title=Ekiti APC urges Senator Abaribe to seek forgiveness over call for President Buhari's resignation|url=https://www.today.ng/news/politics/ekiti-apc-urges-senator-abaribe-seek-forgiveness-call-president-buharis-resignation-278160|access-date=2021-06-30|website=TODAY|language=en-US}}</ref> [[Sam Aluko]]: ganndo faggudu e baaba Bolaji Aluko e [[Gbenga Aluko]]<ref>{{Cite web|title=Prof. Sam Aluko passes on – News Report|url=https://www.proshareng.com/news/People/Prof.-Sam-Aluko-passes-on-–-News-Report/16237|access-date=2021-06-30|website=Prof. Sam Aluko passes on – News Report|language=en}}</ref> [[Niniyola Apata]], jimoowo e mawniiko debbo<ref>{{Cite web|author=Earl Nurse and Arit Okpo|title=A polygamous upbringing and a tragic loss contribute to Niniola's music|url=https://www.cnn.com/2020/11/04/africa/niniola-apata-polygamy-upbringing-music-nigeria-afro-beat-spc-intl/index.html|access-date=2021-06-30|website=CNN|date=4 November 2020}}</ref> [[Teniyola Apata]], jimoowo e miñi mum debbo <ref>{{Cite news|last=Sanusi|first=Sola|date=2020-04-05|title=Niniola stops own sister Teniola from entering her house over covid-19 scare|url=https://www.legit.ng/1318271-coronavirus-scare-niniola-stops-sister-teniola-coming-house.html|access-date=2021-06-30|newspaper=[[Legit.ng]]|language=en}}</ref> [[Ayodeji Awoyomi]], fotoowo naalankaagal keɓɗo njeenaari.<ref>{{Cite news|last=Oshodi|first=Adewale|date=2024-08-14|title=Nigerian photographer wins British award|url=https://tribuneonlineng.com/nigerian-photographer-wins-british-award/|access-date=2025-10-21|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> [[Yinka Ayefele]]: jimoowo<ref>{{Cite news|date=2020-09-08|title=Media war in Ibadan over jingle placement|url=https://guardian.ng/features/media-war-in-ibadan-over-jingle-placement/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>. [[Afe Babalola]]: mawɗo awokaajo leydi [[Naajeeriya]], balloowo yimɓe<ref>{{Cite web|title=babalola|url=https://www.ogeesinstitute.edu.ng/babalola|access-date=2021-06-30|website=ogeesedu|language=en}}</ref> [[Rasak Ojo Bakare]]: jannginoowo<ref>{{Cite web|title=Rasak Ojo Bakare: A Consummate Culture Ambassador – Media Hub Nigeria|url=https://themediahubnig.com/rasak-ojo-bakare-a-consummate-culture-ambassador/|access-date=2021-06-30|language=en-US}}</ref> [[Richard Bamisile]]: Ko o siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=ShineYourEye|url=https://www.shineyoureye.org/person/bamisile-olufemi-richard|access-date=2021-06-30|website=www.shineyoureye.org}}</ref> [[Babalola Borishade|Babalola Borisade]]: Jaagorgal leydi [[Naajeeriya]] laabi 4, CFR<ref>{{Cite news|date=2017-04-27|title=OBITUARY: Borishade, the man whom senate rejected thrice yet led 4 key ministries|url=https://www.thecable.ng/obituary-borishade-man-senate-rejected-thrice-yet-led-4-key-ministries|access-date=2021-06-30|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref> [[Adekunle Fajuyi]]: Gomnaajo konu arandeejo, diiwal hirnaange lesdi [[Naajeeriya]] - Diiwal man feccaama jooni haa lesdi 6.<ref>{{Cite journal|last=Adebanwi|first=Wale|title=Death, National Memory and the Social Construction of Heroism|date=November 2008|journal=The Journal of African History|language=en|volume=49|issue=3|pages=419–444|doi=10.1017/S0021853708003642|issn=1469-5138|doi-access=free}}</ref> [[Femi Falana]]: mawɗo awokaa leydi Nijeer, daraniiɗo, (baaba [[Falz]]).<ref>{{Cite news|date=2016-03-19|title=Femi Falana speaks on lawyer-son, Falz turned musician|url=https://www.vanguardngr.com/2016/03/femi-falana-speaks-lawyer-son-falz-turned-musician/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref> [[Falz]]: jimoowo, (ɓii [[Femi Falana]])<ref>{{Cite news|date=2014-02-13|title=Why Femi Falana's Son, Falz Dumped Law for Music|url=https://www.vanguardngr.com/2014/02/femi-falanas-son-falz-dumped-law-music/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref> [[Olusoji Fasuba]]: dognoowo e dingiral<ref>{{Cite web|title=Olusoji Adetokunbo FASUBA {{!}} Profile|url=https://worldathletics.org/athletes/nigeria/olusoji-a-fasuba-14214967|access-date=2021-06-30|website=worldathletics.org}}</ref> [[John Olukayode Fayemi|Kayode Fayemi]]: gonnooɗo guwerneer diiwaan Ekiti.<ref>{{Cite web|title=The Grass Not Always Greener|url=https://www.thebusinessyear.com/nigeria-2017/the-grass-not-always-greener/interview|access-date=2021-06-30|website=The Business Year|archive-date=6 May 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190506150425/https://www.thebusinessyear.com/nigeria-2017/the-grass-not-always-greener/interview|url-status=dead}}</ref> [[Ayo Fayose]]: gonnooɗo guwerneer diiwaan Ekiti<ref>{{Cite news|date=2021-04-26|title=Rising from controversial congress, Southwest PDP seeks rebirth|url=https://guardian.ng/politics/rising-from-controversial-congress-southwest-pdp-seeks-rebirth/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> [[Zlatan Ibile]]: naalanke, jimoowo [ina haani ƴeewteede]. [[Oluyemi Kayode]]: dognoowo <ref>{{Cite news|date=2015-05-08|title=Sad tale of 76-yr-old mother of late Nigerian hero abandoned to fate|url=https://thenationonlineng.net/sad-tale-of-76-yr-old-mother-of-late-nigerian-hero-abandoned-to-fate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> [[Babafemi Ojudu]]: senateer, jooni ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi<ref>{{Cite news|date=2020-09-25|title=Ekiti APC suspends Ojudu, 10 others|url=https://guardian.ng/?p=1225017|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> Senator [[Abiodun Olujimi]]: senateer leydi [[Naajeeriya]] lomtotooɗo diiwaan Ekiti Sud e cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]]<ref>{{Cite news|date=2021-03-22|title=How I escaped gunshots during Ekiti bye-election - Senator|url=https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/450431-how-i-escaped-gunshots-during-ekiti-bye-election-senator.html|access-date=2021-06-30|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> [[Bamidele Olumilua]]: gonnooɗo guwerneer, [[Diiwal Ondo|diiwaan Ondo]] ɓooyɗo.<ref>{{Cite news|date=2020-06-04|title=Ex-Ondo governor, Bamidele Olumilua, is dead|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/396084-ex-ondo-governor-bamidele-olumilua-is-dead.html|access-date=2021-06-30|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> [[Segun Oni]]: ko o dawriyanke, gonnooɗo guwerneer, diiwaan Ekiti<ref>{{Cite news|date=2021-05-01|title=Why I want to be Ekiti governor again – Segun Oni|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/458861-why-i-want-to-be-ekiti-governor-again-segun-oni.html|access-date=2021-06-30|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> [[Niyi Osundare]]: yimoowo, jannginoowo<ref>{{Cite web|title=Osundare, Niyi|url=https://www.uno.edu/profile/faculty/niyi_osundare|access-date=2021-06-30|website=The University of New Orleans|language=en}}</ref> [[Sola Sobowale]]: ko fijoowo<ref>{{Cite news|last=Mbuthia|first=Mercy|date=2021-01-06|title=Sola Sobowale biography: age, husband, children, movies, net worth|url=https://www.legit.ng/1394025-sola-sobowale-biography-age-husband-children-movies-net-worth.html|access-date=2021-06-30|newspaper=[[Legit.ng]]|language=en}}</ref>. [[Tope Tedela]]: ko fijoowo<ref>{{Cite web|title=Tope Tedela (Actor) {{!}} Photos and Movies {{!}} INSIDENOLLY|url=https://www.insidenolly.ng/tope-tedela/|access-date=2021-06-30|website=www.insidenolly.ng|language=en}}</ref> [[Puffy Tee]]: ko peewnoowo diskooji{{Stub}} ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Category:Diiwal Ekiti]] [[Category:Diiwe Naajeeriya]] [[Category:Naajeeriya]] [[Category:Stub]] 85hmrs58slrt9govptxijt3umzegoul Safiya Hussaini 0 5879 182449 179295 2026-08-12T02:31:36Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 182449 wikitext text/x-wiki {{Infobox person | name = Safiya Hussaini Tungar Tudu | birth_date = 1967 | death_date = 2024 | citizenship = [[Nigerian]] | children = 1 }} {{Databox}} [[File:RL33594 (IA RL33594-crs).pdf|thumb|Sarwiis wiɗtooji Kongres ; CRS; Kongres]] '''Safiya Hussaini Tungar Tudu''' (daygo hitaande ndunngu alif 1967) ko [[debbo]] [[Naajeeriya]] mo ɓe waɗi kiita ngam waɗugo njeenu nder hitaande 2002. O danydi ɓiɗɗo debbo go'o nder [[Sakkwatoɓe]], lesdi [[Naajeeriya]] nder sari'a. O jeyaa e nder kiita, ammaa o jeyaama e dow daliila fuu nder lewru Duujal e nder hitaande ndunngu 2002 caggal nder ɓe ceedi.<ref>[http://www.ntpi.org/html/safiyahussaini.html Safiya Hussaini]</ref><ref>[http://www.afrol.com/News2002/nig015_safiya_free.htm Safiya Hussaini acquitted by Nigerian court]</ref> == Ɓaawoore == Hussaini waɗi kiita ha [[mayde]] ha Oktooba 2001 ngam wi'a o woodi ɓiɗɗo bee ɓurna debbo. O heɓii ɓiɗɗo ɓaawo woɗɗugo maako. Hussaini wi'i o ɗon warugo haani ha nder fuɗugo e gorko, mo mahkam Sharia tawani mo walaa hakke ngam walaa daliila. Nder nder kiita, Hussaini walaa wakkilol habaruje e haalude hakkilooji maako.<ref>[https://web.archive.org/web/20200202081841/http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0112/08/i_if.00.html INSIDE AFRICA]</ref> Kot Sokoto taƴi haala maako boo o hokki mo hakke dow Yalnde sappo e didi 12 Oktooba 2001. Hakkiilo ɗon ɗon maɓɓa bana ɗuɗɗum, nden haɓɓuki habaruji duniyaaru e petitisiji ngam rimugo maako ɗon hawtake. Halima Abdullahi, mawɗo walligo wallitugo go'o e yidde (HELP), hawruki laamateeri, boo ɗon moftake hakkiilu. Ha nder bolle o wi'i hakkoilu ɗon "ɗum haɗi ɓurna Muslim'en lesdi Naajeriya. Yimɓe ɗon mbi'a kiita ɗon ɗon ko naa' ngam Hussaini ɗon ceede ngam waɗuki njeenu, ammaa ngam o ɗon woodi nde o wooda. Kadi, seedaaɓe nayi ɓe tawreeta Islaam waɗi ɓe ɗon walaa nder kiita. Halima wi'i kiita ɗum waɗi ngam Hussaini wari diga yimɓe ɓe ɓe ɓeydaani. Nde ɓe mbi'i kiita'en bana "teddungal hakkiilo e hakkeere hakko e haandi", ɓe noddi gomnaaru Attahiru Bafarawa ngam o hawta ngam hisna Hussaini.<ref>[http://www.onlinenigeria.com/safiya.asp Lawyers, non - governmental organisations protest sharia court death sentence on a pregnant divorcee and mother of four]</ref> Hussaini ɓeydi, laamo'en maako ɗon holla bana ko Husaini mari debbo haani woni baaba ɓiɗɗo maako Adama mo duuɓi go'o e debbo gariiri ɗon waɗi haala maako fu nder nder sembe.<ref>[https://abcnews.go.com/International/story?id=80054&page=2 Nigerian Woman Avoids Stoning Death]</ref> Ɓe ɗon holli bana non ko ɓe mbi'i waɗugo ko'e ma'aare waɗi ko o waɗi diga ɓe huutoroo sari'ah nder leydi ndin. Sariya fulbe ha [[Sakkwatoɓe]] ha nder lewru Juun 2000, lewre caggal nde Adama ɓiyama.<ref>[http://www.isioma.net/sds03502.html Safiya: "My crime is being a woman"]</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20020607182433/http://now.org/news/goodnews.html Nigerian Woman Wins Reprieve from Stoning]</ref> O ɗon hawtina hooreejo lesdi Naajeeriya Hauwa Ibrahim. Hussaini wi'i habaruɗo Okorie Uguru be ɓundu maako waɗi ngam ɓe ɓaŋgti mo.Hussaini heɓii jaajol maako nder 25 Maars 2002 nden ɓe njaɓaaki haala. Kotol Apelaatol Sokoto tawi kiita mayde, ko kotol Sharia Islam waɗi ha Oktoobar, walaa daliila. Kotol ngal waɗi kiita dow ko haani nder sari'a Sokooto haandi ha haadi haade Hussaini, ngam haasi haaki haaynii ha wodi haati haaduki sari', ha Sokoto haa haayi haalu haama haado haɗi dow daliila.<ref>[http://www.ntpi.org/html/safiyahussaini.html Safiya Hussaini]</ref><ref>[http://www.afrol.com/News2002/nig015_safiya_free.htm Safiya Hussaini acquitted by Nigerian court]</ref>Hussaini'en haandi ɗum haani ha nder deftere ''Safiya Husaini Tungar Tudu'': I, Safia (2004). Ɓaawo duuɓi 18, Hussaini wi'i o yaafani tortooɓe maako. == Ndaare kadi == * Amina Lawal * Hauwa Ibraahiima * Sari'aaji nder Nigeria == Himobe== <references /> == Wurooji ɓooyɗi == * ki[https://www.nytimes.com/2002/03/26/world/nigerian-woman-condemned-to-death-by-stoning-is-acquitted.html?pagewanted=1 ''Debbo Nigeria mo''] ɓe njamndi ngam mayde nde ɓe mbari e kaaƴe ɓe njaɓɓi hakke - New York Times (2002-3-26) * [https://web.archive.org/web/20131004012849/https://www.amnesty.org.uk/news_details.asp?NewsID=13699 Nigeria]: haɗugo dow dookaaji Sharia caggal Safiya Hussaini Acquittal Amnesty International, 25 mars 2002. * [https://abcnews.go.com/International/story?id=80054&page=2 Debbo Nigeriajo ɗon haɗana boɗugo mayde] * [https://www.independent.co.uk/news/world/africa/muslim-woman-spared-death-by-stoning-in-nigeria-655429.html Debbo Muslim mo ɓe mbari maayi ngam ɓe maaya nder lesdi Nigeria] * [http://www.snopes.com/inboxer/petition/safiya.htm Safiya Hussaini kesi] * [https://web.archive.org/web/20041127110900/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1568/is_1_34/ai_84841757/print Safiya Hussaini Tungar-Tudu ɗon jooɗi nder suudu kaso nder lesdi Nigeria ɗon haani kiita ma'a] {{Authority control}} [[Category:Rewɓe]] [[Category:Yimɓe Naajeeriya]] [[Category:Debbo]] [[Category:Naajeeriya]] [[Category:Yimɓe wuurɓe]] n2xcvzszdgxctvg21zjjxm3u9beij1s Sambo Dasuki 0 6537 182307 177413 2026-08-11T14:17:31Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 182307 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Sambo Dasuki''' (jibinaa ko ñalnde 2 lewru Duujal hitaande 1954) ko ofisee konu [[Naajeeriya]] mo retiree, o wonnoo ko jaagorgal kisal leydi ndi to hooreejo leydi Goodluck Jonathan e ko juuti to hooreejo leydi ndi [[Muhammadu Buhari]]. == Nguurndam arano == Dasuki jibinaa ko ñalnde 2 lewru Duujal hitaande 1954, to Wusasa, e nder galle laamɗo Ibraahiima Dasuki, Sultan 18ɓo Sokoto[1], ko ɓiyiiko gadano.  Dasuki janngi haa janngirde mawnde [[Kaduna]] ngam jaangirde maako arandeere, ɓaawo man janngi haa janngirde lesdi Kaduna, ngam jaangirde maako haa lesdi. == Golle konu == O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer e hitaande 1972, o wondi e ofiseeji garooji ko wayi no Kolonel Kayode Are, Seneraal Owoye Andrew Azazi, e Amiral Ganiyu Adekeye.[4]  Dasuki heɓi yamiroore mum to Akademi Defaas Niiseer e hitaande 1974, o waɗtaa e peloton gardiiɗo konu.  Yanti heen, Dasuki ina jogii jokkondire tiiɗɗe e Ibraahiima Babangida : baaba mum Dasuki, hono Ibraahiima Dasuki, siforaama wonde sehil galle ɓadiiɗo, kadi ko baaba Babangida. == Kuuɓal laamu == Sambo Dasuki (oon sahaa ko mawɗo) e balloowo konu Seneraal Mohammed Inuwa Wushishi tawtoraama kuudetaa laamu Naajeeriya e hitaande 1983, nde seneraal mawɗo Muhammadu Buhari woni hooreejo leydi Naajeeriya. Caggal mum, Dasuki ina jeyaa e mawɓe nayo (Abubakar Dangiwa Umar, Lawan Gwadabe, e Abdulmumini Aminu)[5] nannguɓe hooreejo leydi Nijeer Muhammadu Buhari e nder kuudetaa laamorɗo 1985 mo seneraal mawɗo Ibraahiima Babangida ardii.  Sambo Dasuki ina jokki e salaade nanngude Buhari.[6]  Caggal kuudetaa oo, Dasuki waɗtaa gardiiɗo kampaañ (ADC) to Seneraal Ibraahiima Babangida.[7] '''Laamuuji konu 1985-1993''' Dasuki golliima e ballondiral e Babangida haa hitaande 1988, nde o woppi golle ɗee sabu luural tuumanoongal e hooreejo konu nguu e oon sahaa, hono Seneraal Sani Abacha.  Ndeen o yahii Amerik to o heɓi heen jaŋde konu.[8] E hitaande 1993, caggal nde seneraal Sani Abacha heɓi laamu, Dasuki woppi konu.  O tuumaama ko kanko woni hooreejo kuudetaa mo Lawan Gwadabe ardii.  Laamu Abacha kadi riiwti baaba Dasuki e laamu Sultan Sokoto, lomtii ɗum Muhammadu Maccido.[9] == Caggal golle == E hitaande 2001, Dasuki warti leydi Naajeeriya, o toɗɗaa hooreejo fedde wiyeteende NSPMC (NSPMC).  O woppi laamu ngam salaade privatisation NSPMC mo hooreejo leydi ɓooyɗo Olusegun Obasanjo waɗi, o arti e golle makko.[10] == Wasiya kisal ngenndi == E lewru suwee 2012, Dasuki toɗɗaama yo won jaagorgal kisal ngenndiwal e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan.[11] E fuɗɗoode hitaande 2015, Dasuki humpitiima Komisariyaa ngenndiijo wooteeji " wonde golle baɗaaɗe e dow ownooɓe beeli Boko Haram ina firta wonde militeer en "mbaawaa waɗde kisal no haanirta nii" ngam wooteeji garooji ɗii e hitaande 2015. Wooteeji ɗii, potnooɗi waɗeede ko ñalnde 15 lewru nduu, ñalnde 15 lewru nduu, ñalnde 20 lewru nduu  28.[12] Kadi e lewru abriil 2015, o wiyi wonde konu leydi Najeriya ina foti waɗde feere mbele ladde Sambisa, ladde Boko Haram cakkitiinde, ina woppitee ko adii nde laamu kesu nguu hooreejo leydi Buhari fuɗɗotoo ñalnde 29 lewru nduu.[13] Ko haani, e hitaande wootere nde sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok nanngaa, Dasuki hollitii wonde laamu nguu ina jokki e wellitaare kala ɓiɗɗo leydi Najeriya, wonaa tan sukaaɓe rewɓe Chibok, nde tawnoo ownooɓe ɓee nanngii sukaaɓe rewɓe Naajeeriya woɗɓe ɓe ngalaa ko mbaɗi, sukaaɓe worɓe, worɓe, e rewɓe, ko reentaade ɓe fof e agencies kisal.  Militeer'en hisni ko ɓuri 300 neɗɗo nanngaaɗo yontereeji seeɗa caggal ɗuum.[14] == Tuumeede fenaande == Nanngugol e yoɓde Ñalnde 1 lewru Duujal hitaande 2015, Dasuki nanngaama e juuɗe sarwiis kisal leydi Nijeer (SSS) sabu mum wujjude miliyaaruuji 2,1 dolaar[15], o tuumaama rokkude kontraaji phantom ngam soodde elikopteruuji 12, laanaaji diwooje nay, e balɗe militeer en ngam haɓde e kampaañuuji militaBokoram Nijeer's  konuuli.[16]  E lewru noowammbar 2018, Dasuki saliima yoɓde kaalis e laamu nguu hay so tawii noon ñaawooɓe toowɓe nayo ceertuɓe ndokki ɗum kaalis. Sarwiis kisal leydi ndii yaltinii Dasuki e kasoo ñalnde 24 lewru Duujal hitaande 2019.[17]  Ndimaagu Dasuki arii waktuuji seeɗa caggal nde SSS yaltini Omoyele Sowore, daraniiɗo haɓaade rafi o, mo o tuumaama, caggal ɗuum o nanngaa e lewru Ogost ngam tuumeede waɗde fenaande e ƴattaade hooreejo leydi Muhammad Buhari ngam seppo #RevolutionNow ngo o yuɓɓini.[18] '''Kaayitaaji Pandora''' Ƴeew kadi: Kaayitaaji Pandora Sabu ɓuuɓri binndanɗe Pandora, jaaynde wiyeteende Premium Times hollitii wonde e hitaande 2013, Dasuki sosiino sosiyatee koolaaɗo kuuɓal e ballal kontaraaji laamu, hono Leno Adesanya.  Ciimtol ngol hollitii wonde jom en jawdi en tan ko ɓiɓɓe Dasuki tawi Adesanya alaa heen jawdi, alaa kadi sifaa goɗɗo yoɓde Adesanya laaɓtuɗo.  Wakiiliijo Adesanya wiyi wonde alaa ko Adesanya heɓi e moƴƴere nde o anndaaka, o walli tan ko ɓiɓɓe Dasuki ngam sosde sosiyetee to bannge maayo.[19][20] == Ƴeew kadi == * Portal leydi Niiseer * Jaagorɗo kisal leydi (Niiseer) * Fedde ngenndiire toppitiinde ko faati e humpito (Niiseer) * Sarwiis kisal leydi (Niiseer) == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Stub]] 1vgatw4y8cv0evtfkmbh4yck4pjq71o Zoe Leonard 0 6590 182451 106854 2026-08-12T03:07:40Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 182451 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:My Barbarian - Zoe Leonard at Post-Party Dream State Caucus 1.jpg|thumb|Barbari am - Zoe Leonard e nder fedde nde caggal lannda]] [[File:Zoe Leonard reading I Want a President.webm|thumb|Zoe Leonard ina jannga Miɗo yiɗi hooreejo leydi.webm (hello sifaa)]] '''Zoe Leonard''' (dubi alif 1961) ko artist Ameriknaajo, o golliima e fotde e jaŋde. O hollitii diga ɓaawo 1980s e golle maako hawti e dow dow dow dow Dokumenta IX e Dokumenta XII, e dow dow dokumenteeji ɗiɗi ɗi Whitney ha hitaande 1993, 1997 e 2014. O heɓii Guggenheim Fellowship nder hitaande 2020. [[Category:Articles with hCards]] == Ɓiɗɗo == Leonard jibinaa nder 1961 nder Liberty, New York. <ref name="eflux"><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles><cite class="citation cs2">[https://web.archive.org/web/20100708155357/http://www.e-flux.com/shows/view/4906 "Zoe Leonard -- Photographs"], ''e-flux'', November 30, 2007, archived from [http://www.e-flux.com/shows/view/4906 the original] on July 8, 2010<span class="reference-accessdate">, retrieved <span class="nowrap">May 13,</span> 2010</span></cite></ref><ref name="Hammond"><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles><cite class="citation book cs1" id="CITEREFHammond2000">Hammond, Harmony (2000). [https://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=91783423 ''Lesbian Art in America: A Contemporary History'']. New York: [[RCS MediaGroup|Rizzoli International Publications]]. p.&nbsp;80. [[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/0-8478-2248-6|<bdi>0-8478-2248-6</bdi>]].</cite></ref>Maama Leonard ɗon woni mo'o Polanko'en ɓe jibini nder [[Warsaw]], ɓe njahi [[Amerik]] haa ɓe marɓe duuɓi 9 wakkati konu duuniyaaru ɗiɗawru. Maama maako ɗon haandi yimɓe marɓe aristocracy Polish ɓe ɗon hawta nder jamma ngam heɓugo hoore Polish e Polish Resistance. [[Yimɓe Ekoi|Yimɓe]] ɗuuɗɓe nder dammugal Leonard maayi nder konu. Koo nde ɓe naa' Yahuudiyankooɓe, yimɓe saare maako ɓe Nazi'en ɗon torra ngam ɓe ɗon haɓana Nazism e lesdi Polonje. Leonard wi'i maama maako "o ɗon yiɗi anndugo en ɗon ɓeen", koo nde saare maako ɗon njooɗda nder risku nder Harlem. To o duuɓi 16, o fiyi janngirde o fuɗɗi fotooɓe. <ref name="Hammond" />O waɗi ɓurna fu nder nguurndam maako nder New York, nokkuuje ɗe o waɗi nder nder nder nder suudu maako (e.g. nder nder suudu, nder suudu, e nder suudu suudu, e dow suudu, e ley suudu, e haa nder suudu maako). Leonard waɗi anndal dow lesdi fuu ɓaawo o waɗi ɗum nder Dokumenta IX nder hitaande 1992.<ref name="telegraph"><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles><cite class="citation cs2" id="CITEREFBeyfus2010">Beyfus, Drusilla (February 11, 2010), [https://www.telegraph.co.uk/culture/photography/7205995/Zoe-Leonard-Deutsche-Borse-Photography-Prize-2010.html "Zoe Leonard: Deutsche Börse Photography Prize 2010"], ''[[The Daily Telegraph]]''<span class="reference-accessdate">, retrieved <span class="nowrap">May 13,</span> 2010</span></cite></ref> == Kuugal == Daga fotooji maako ɓurɗi yahugo haa dow fotooji maako dow nder suudu museum, dow dow dow laabi ɓalli, e dow kuuɗe ɓalli, kuuɗe Leonard ɗuuɗɗe ɗon holla dow no ɗum waɗi, e dow no ɗum waɗirta, e dow ko ɗum waɗi ngam ɓe ndaara bana booɗɗum. O holliti nder habaru: "Haa dow huunde go'o koo genre (laawol, foto, maayde, ekn), mi ɗon yiɗi, e ɗon yiɗi, hawtaade bee dow dow dow haala e faayiida, hakkilantaaku hakkunde ummatoowo e duniyaaru - nder nder fuɗɗam, subjectivity e no ɗum hokkata anndal men nder [[Duniyaaru Ɓaleejo Hannde|duniyaaru]]".<ref name="PoliticsofContemplation"><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles><cite class="citation web cs1" id="CITEREFElisabeth_Lebovici_&_Zoe_Leonard">Elisabeth Lebovici & Zoe Leonard. [http://murrayguy.com/wp-content/uploads/2012/09/ZL_EL_bookletfinal.pdf "The Politics of Contemplation"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. Murray Guy, New York<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">8 July</span> 2013</span>.</cite></ref> Leonard ɗon ɗon ɗon ɗon haaki ha haaki SIDA e siyasa gays nder New York nder 1980s e 1990s. Nder hitaande 1992 o winndi "Mi yiɗi hooreejo leydi", ko poemol ngol hawti e dow Eileen Myles's run for president.<ref>''I Want a Dyke for President: Zoe Leonard's Landmarked Poem Revived After U.S. Midterms'', ''Frieze'', Nov. 20, 2018.</ref> [[File:Strange_Fruit,_1992-1997,_Zoe_Leonard_at_PMA_2022.jpg|right|thumb|Ɗuɗal ngal ɓeydi ɓeydiɗɗam (1992-1997) to Philadelphia Museum of Art nder hitaande 2022]] Nder hitaande 1995 o waɗi hollude nder studio maako nder Lower East Side of Manhattan, nder maajum o holli kuuɗe ɗe Strange Fruit, ɗum ɗum haɓɓii e ɓalli ɗi ɗi ɗi ɗi mballitiri (oranges, bananas, grapefruits, limone) ɗi Leonard soornii e ɓe ɓooydi e juuɗe e wiru e ɓuɓɓu. Ɗu'um ɗon haani bana ko'e maɓɓe, ko'e ɓe ɗon haani ɓe ɗon haaki. Ɗum ɓeydi diga jaabuki hoore mum to nyau AIDS nden bana ɗon ɗon ɗon ɗon haani haanu, o laati kuuɗe ɓurɗe ɓeydaago nder duuɓi 1990. Ɗu'um ɓanndu ɗon mari ɓanndu nder nder suudu seniiɓe nder Filadelfia nder hitaande 1998, ɗo ɗon ɗon ɗon jooɗi. == Kootol == <div class="reflist"> <references responsive="1"> <ref name="PoliticsofContemplation"/> <ref name="eflux"/> <ref name="Hammond"/> <ref name="telegraph"/> <ref name="artforum"><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles><cite class="citation cs2" id="CITEREFDebord1999">Debord, Matthew (January 1999), [https://web.archive.org/web/20090227074949/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0268/is_5_37/ai_53590120 "Zoe Leonard talks about her recent work"], ''[[Artforum]]'', Artforum International Magazine, Inc.<span class="reference-accessdate">, retrieved <span class="nowrap">May 15,</span> 2010</span></cite></ref> </references> </div> [[Category:Yimɓe]] [[Category:Yimɓe Amerik]] [[Category:Yimɓe Yuroopu]] [[Category:Yimɓe wuurɓe]] bmub3nxbuhghukd419llpcemheyiykq Ghali Umar Na'Abba 0 7195 182316 180062 2026-08-11T14:20:56Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 182316 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] {{Databox}} '''Ghali Umar Na'Abba CFR''' (27 suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo [[Lislaamu|lislaam]].<ref>{{cite news|title=Former Reps Speaker, Gali Na'abba is dead|url=https://dailypost.ng/2023/12/27/former-reps-speaker-gali-naabba-is-dead/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 December 2023|date=27 December 2023|archive-date=27 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227064337/https://dailypost.ng/2023/12/27/former-reps-speaker-gali-naabba-is-dead/|url-status=live|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe Semmbinde goomuuji suudu sarɗiiji e semmbinde ardiiɓe goomuuji ngam ƴettude ministeeruuji e ardiiɓe gollorɗe e geɗe politik e tolno golle bidsee Jokkondiral keeringal e Auditeur-Général e Accountant-General Fedde nde e jaagorde kaalis ngam ƴeewtaade defte laamu ngam waɗde heen golle ko yaawi Wuurtinde batuuji kuuɓtodinɗi, ɗi mberlii jeewte celluɗe, elektirik, e nguurndam, baɗɗe njeñtudi mawndi. Ina winndaa wonde batuuji kuuɓtodinɗi suudu Ghali ina keddii e ɓurde tiiɗde e doolnude e nder ndeeɗoo Republique nayaɓere, tee ina teskaa e limoore kuule kalite ƴettaaɗe. Faccirde suudu jokkondire, huuɓtidinnde, jokkondire, miijo, e tawtoreede, keewnde miijooji. Ko aldaa e nanondiral e Na’Abba e Galle mum ko waawde mooftude ko ɓuri tataɓe ɗiɗi e kala sahaa Moƴƴinde ko ina ɓura 300 tergal e nder 360 ngam ittude kuule ɗe hooreejo leydi Obasanjo ƴetti ngam haɓaade kuule ko wayi no NDDC ekn, e ko nanndi heen. Suudu Na'Abba ina heddii e suudu wooturu baawndu foolde veto hooreejo leydi e dow kuulal. Jeewte jowitiiɗe e ngonka ngenndi. Jeewte 2002 ɗee mbaɗii kuulal toowngal e nder suudu sarɗiiji ngam fuɗɗaade ñaawoore ngam ittude hooreejo leydi Obasanjo ngam tamde mo sabu ɓeydagol yiɗde makko bonnude doosɗe leydi. Catal 32 bonanndeeji ɗi hooreejo leydi Obasanjo waɗi ɗi mbaawataa ñaaweede. Suudu Na’Abba ina heddii e suudu wooturu ndu ƴetti hooreejo leydi ndii e mbaadi kuuɓtodinndi, feewde e ƴeewndorɗe diineeji siwil en e ŋakkeende doosɗe leydi. Juɓɓule kuuɓtodinɗe laamu nguu, haa teeŋti noon e hooreejo leydi ndii, njaɓaani ardorde makko. Ɗum noon, ko ɓuri heewde e laamu Na’Abba ina seedtoo peeje mawɗe ɗe Hooreejo leydi oo waɗi ngam riiwtude mo, lomtinande mo depitee jom doole en. Ɗum taƴi jokkondiral hakkunde suudu nduu e hooreejo leydi ndii. O wuuri haa o joofni laamu makko duuɓi nay ñalnde 3 suwee 2003. E lewru ut 2002, suudu sarɗiiji nduu rokki hooreejo leydi ndii, hono [[Olusegun Obasanjo]], yamiroore yo o woppu laamu, walla o woppa laamu. Ko o haaloowo, Na'Abba wiyi suudu nduu ittataa kuulal ngal. Na'Abba woni hooreejo dillere ngam ittude laamu. Ina wiyee wonde Obasanjo rokkii terɗe suudu nduu ɗaɓɓaande ngam ñaawde Na'Abba Darnde parlemaa hakkunde leyɗeele Feññinaande wonde ko o baawɗo e golloraade e nder galle makko no haaloowo nii, Na'Abba hollitii wonde o rewtinii ko nanndi e ɗuum to bannge winndere. Ɗumɗoo ina hollita golle keewɗe kono teeŋtuɗe e nder parlemaa ɗe o joginoo to bannge winndere e nder duuɓi nay ɗi o woni hooreejo leydi ndii. Doggol ƴeewndo ina waɗi: Cukko Hooreejo, Batu Hooreejo Parlemaaji Afrik hirnaange Cukko hooreejo, depiteeji winndereeji ko faati e Habitat Cukko hooreejo, diiwaan Afrik, fedde parlemaa Commonwealth Cukko Hooreejo Dental Parlemaa Afrik Hooreejo Batu Hooreejo Hooreejo Parlemaaji Afrik Hirnaange Hooreejo, Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth Hooreejo, Dental Parlemaa Afrik Hooreejo, Goomu Diiwaan Afrik, Fedde Adunaare ngam Parlemaa ko faati e Hoɗorde Tuugnaade e sifaaji makko e ardaade, e darnde makko e golle e golle e njeñtudi, o toɗɗaa e wonde cukko hooreejo juɓɓule parlemaa diiwaan oo (Konferensi Hooreejo Parlemaa Afrik Hirnaange; Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth e Union Parlemaa Afrik) o woni hooreejo leydi e hitaande 20000 no feewi redefine, reshape, e riiwtude dipolomasi e ƴellitaare parlemaa Afrik, ko ɓuri yiɗeede e nder njiimaandi ujunere hitaande hesere e hitaande 2000. No hooreejo fedde parlemaa Commonwealth, Diiwaan Afrik, o artiri Nijeer e ɓanndu e innde Nijeer ina ittaa e rucount the abeyance nde abeyance hono ɗeen ɓalli. 2003 Ɗaɓɓaande woote gardagol E lewru abriil 2003, o ɗaɓɓiriino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe. Hooreejo leydi ndi ƴaañii e hare ngam ittude mo e gardagol hooreejo leydi ndii, yaajtinii njiimaandi makko e ɗaɓɓaande makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii. Hooreejo leydi ndii ina huli wonde, so en ƴeewii tolno golle makko e nder duuɓi nay e nder suudu sarɗiiji, e tolno makko toowɗo, so tawii o jaɓaama heɓde woote ngam artirde suudu sarɗiiji, o artirta ko hooreejo leydi. Ko ɓuri teeŋtude, ɗum addani mo waɗde feere mettunde ngam haɗde mo waasde woote ɗee. Oo sahaa kadi, ƴaañgal perfidy ngal yaajii, ngal ñaami PDP e nder diiwaan hee nde tawnoo lannda ka heɓiino All Nigeria People's Party. Filoosofi politik e jokkondire Miijo Na'Abba e lannda politik ko miijo ngo tuugii ko e : Njuɓɓudi, nuunɗal, potal, rokkude yimɓe heewɓe tawtoreede, e golloraade ko ɓuri teeŋtude e dow laylaytol ndimaagu e gollondiral. Ina heen kadi lowre jogiinde njuɓɓudi e laaɓal e nder teddungal toowngal, jogorngal nawde terɗe ɗee kala e kala sahaa. Manngu manifestooji baɗaaɗi e huutoraade ngam heblude haajuuji e yiɗdeeji yimɓe, tawa ina addana ɗum en laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndi. Caggal manipulations orchestrated won e ardiiɓe lannda ka ko waɗi mo waasde suɓaade Assemblée Nationale 2003 e faamde ɓeydagol tooñanngeeji e nder lannda ka e oon sahaa ko waɗi lannda ka ina ŋakkiraa miijo makko e lannda politik no limtiraa dow nii, Na'Abba fellitii yaltude e partiy min Abbads goɗɗo e nder Naajeeriya 2006. Nde ɗum laaɓti wonde ardiiɓe teeŋtuɓe duuminooɓe tooñanngeeji ɗii puɗɗiima rokkude laawol, o arti e PDP, duuɓi tati caggal ɗuum. Ko o politikyanke jahruɗo yeeso tabitinaaɗo, derailment laaɓtuɗo PDP yet again e hitaande 2014, hono no seedaa e doggol mawngol ardiiɓe lannda kaa, addani Na'Abba yaltude lannda kaa caggal diisnondiral. O naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC), fedde nde wonaa laamuyankoore wonande politikaaji yiɗɓe waylo-waylo moƴƴo. Teskaama, APC heɓii nasaraaku ustugo PDP haa lesdi ndiin e nder jihaaji ɗuuɗɗi. Wade Na'Abba maayi haa suudu nyawndiigu lesdi Abuja nyande 27 lewru Duujal hitaande 2023, o mari duuɓi 65. Njeenaaje E nder teddinde golle makko maantiniiɗe e nder politik, ardiiɗo jeytaare parlemaa e ƴellitaare suudu sarɗiiji e reentaade luggiɗnde e demokaraasi, njiimaandi sariya, e doosɗe leydi, Na'Abba heɓii njeenaaje ummoraade e laamu, pelle renndo siwil, golle yuɓɓinaaɗe, senndikaaji janngooɓe, pelle njulaagu keertiiɗe e pelle politik e agencien so. Ko ɗeeɗoo ngoni yoga e njeenaaje makko : Njeenaari teddungal ngenndiwal ko Goodluck Jonathan, hooreejo leydi Naajeeriya hokki ɗum nder hitaande 2010 Njeenaari mahngo njuɓɓudi doolnundi wonande Juɓɓule laamu, rokki ɗum ko lannda Demokaraasi Leñol (PDP), lannda laamu nguu e oon sahaa Yimɓe tedduɓe to wuro Kansas, to leydi Amerik Njeenaari neɗɗo nuunɗuɗo mo fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka Njeenaari mawndi ngam tabitinde doosɗe demokaraasi nder leydi Naajeeriya, ɗi kawtal Abuja ngal kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ) hokki Defender demokaraasi e fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero Njeenaari njettoor e njettoor mo Fedde Naajeeriya toppitiinde njulaagu e naatgol petroŋ ɓiɓɓe leydi ndii rokki Seedantaagal teddungal ngal Duɗal Njuɓɓudi Kuuɓal Naajeeriya Njeenaari kaŋŋe ujunnaaje hitaande ngam ƴellitaare sukaaɓe, ndi fedde sukaaɓe winndereere rokki ɗum Pillar mo lesdi Naajeeriya hokki ceede ko hukuumaaji pamari ɗi kawtal janngooɓe sariya, Jaami'aare Jos Njeenaari Jaambaaro Millennium ndi denndaangal sukaaɓe Fuɗnaange == Tuugnorgal == dk0fqey9hxmbz7ms4a1sdbyzi0pqyy1 Jamila Afghani 0 17890 182318 181147 2026-08-11T14:21:28Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182318 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jamila Afghani''' (Perse: جمیله افغانی; jibinaa ko hitaande dubi alif 1976 to Kabul)<ref>{{Cite book|title=Peacemakers in action : profiles in religious peacebuilding|last=Dubensky|first=Joyce S.|publisher=Tanenbaum Center for Interreligious Understanding|year=2007|isbn=978-1-107-15296-0|volume=II|location=New York|pages=250}}</ref> ko debbo daraniiɗo hakkeeji rewɓe e jaŋde mum en to Afganistaan. Ko kanko woni sosɗo e gardiiɗo fedde toppitiinde jaŋde e mbaawkaaji Noor (NECDO). O wonii kadi tergal kuuɓtodinngal fedde wiyeteende Reso Rewɓe Afganistaan ​​(AWN). E hitaande 2022, Jamila Afghani rokkaama njeenaari Aurora jeeɗiɗaɓiri hitaande kala ngam ƴellitde neɗɗaagu. == Nguurndam == Nde o woni cukalel, Afghani ina wondi e polio, sabu caɗeele ɗe ñawu nguu heɓata, ina foti fawaade e ɓuuɓri ngam yahde.<ref name=":7">{{Cite web|url=http://n-peace.net/candidate/candidate-107|title=Jamila Afghani|access-date=8 September 2015|website=N-Peace Awards|publisher=N-Peace Network|archive-date=5 September 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130905144618/http://n-peace.net/candidate/candidate-107|url-status=usurped}}</ref> Nde o heɓi duuɓi sappo e nay, o fiyi mo e hoore makko e nder wolde Sowiyet.<ref name=":7" /> [[File:Jamila Afghani 2020 in Cologne -3294.jpg|thumb|Jamila Afghani 2020]] Afganistaan ​​dogi Kabul e kitaale 1990 e nder wolde hakkunde leyɗeele Afganistaan, hoɗi Peshawar.<ref name=":4">{{Cite journal|url=http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db=a9h&AN=17277778&site=ehost-live|title=Catalyst For Change: Jamila Afghani|last=Oates|first=Lauryn|date=2005|journal=Herizons|access-date=8 September 2015|volume=18|page=9|url-access=subscription}}</ref> Afghani heɓi dipolomaaji mum e duɗal jaaɓi haaɗtirde Peshawar.<ref name=":5">{{Cite journal|url=https://kb.osu.edu/dspace/bitstream/handle/1811/30223/Afghan%20Women%20Leaders%20Speak%20conference%20website%2011-17-05.pdf?sequence=5|title=Afghan Women Leaders Speak|date=November 2005|access-date=8 September 2015|website=Mershon Center for International Security Studies|publisher=Ohio State University|hdl=1811/30223|last1=Mills|first1=Margaret|last2=Kitch|first2=Sally}}</ref> Golle Afghani gadane ɗee ko golloowo renndo e nder nokkuuji mooliiɓe Afganistaan ​​en to [[Pakistan|Pakistaan]].<ref name=":3">{{Cite web|url=https://tanenbaum.org/peacemakers-in-action-network/meet-the-peacemakers/jamila-afghani/|title=Jamila Afghani|access-date=7 September 2015|website=Tanenbaum's Peacemakers in Action|archive-date=4 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304083407/https://tanenbaum.org/peacemakers-in-action-network/meet-the-peacemakers/jamila-afghani/|url-status=dead}}</ref> O walli kadi rewɓe wonɓe e kampaañuuji ɗii haa ɓe mbaawa janngude e nder jaŋde Qur’aana.<ref name=":3" /> Afghani hollitii wonde ina jeyaa e ko ɓuri haɗude rewɓe heɓde jaŋde, ŋakkeende jannginooɓe rewɓe.<ref name=":6">{{Cite book|title=Contested Terrain: Reflections with Afghan Women Leaders|url=https://archive.org/details/contestedterrain0000kitc|last=Kitch|first=Sally L.|publisher=University of Illinois Press|year=2014|isbn=978-0252038709|pages=[https://archive.org/details/contestedterrain0000kitc/page/26 26]}}</ref> E hitaande 2001, Afganistan sosi NECDO, ngam wallitde jaŋde rewɓe e sukaaɓe.<ref name=":5" /> NECDO ina janngina kadi ɗemngal maande, ina jogii kadi janngirɗe ko fayti e ƴellitgol luural e geɗe jinnaaɓe.<ref name=":7" /> NECDO ina anndaa e sosde laabi kesi ngam yettaade rewɓe e sukaaɓe rewɓe. Yeru, nde sosi defterdu sukaaɓe rewɓe, kono ɓe ƴetti sukaaɓe worɓe ngam addude sukaaɓe rewɓe ɓee njillu defterdu nduu, ɓe ndokka sukaaɓe worɓe ɓee njeenaaje e kala sukaaɓe rewɓe joy ɓe ngaddata.<ref name=":4" /> Fedde makko ina gollina fotde 50 000 debbo e nder diiwanuuji 22.<ref name=":8">{{Cite news|url=https://foreignpolicy.com/2015/06/03/how-to-promote-womens-rights-in-afghanistan-and-around-the-world/|title=How to Promote Women's Rights, in Afghanistan and Around the World|last=Weingarten|first=Elizabeth|date=3 June 2015|work=Foreign Policy|access-date=8 September 2015}}</ref> Golle Afghani ina luulndii no feewi miijo ngo [[Lislaamu|Lislaam]] ina wallita e bonanndeeji baɗeteeɗi e rewɓe.<ref name=":1">{{Cite news|url=http://womensenews.org/story/the-world/150612/in-afghanistan-danger-stalks-gender-imam-training|title=In Afghanistan, Danger Stalks Gender Imam Training|last=Nalli|first=Hajer|date=12 June 2015|work=Women's eNews|access-date=7 September 2015}}</ref> O sosi "janngugol gadanol ko fayti e jinnaaɓe e nder leydi Afganistaan ​​wonande Imaam en."[9] O fuɗɗii eɓɓoore ndee ko e yiytude Imaam en yiɗɓe ƴeewde humpitooji ɗi kanko e woɗɓe peewni. Imaam en puɗɗii waajaade geɗe kese, jowitiiɗe e hakkeeji rewɓe to bannge lislaam, ɗoon e ɗoon.<ref name=":1" /> E hitaande 2015, o joginoo fotde 6 000 Imaam golloowo e porogaraam oo.<ref name=":8" /> To Kabul, taskaram maako "waɗii limngal khutbas (waajuuji aljumaa) nder juulirɗe capanɗe ɗiɗi mawɗe nder wuro man.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.wisemuslimwomen.org/muslimwomen/bio/jamila_afghani/|title=Jamila Afghani|access-date=8 September 2015|website=Women's Islamic Initiative in Spirituality and Equality|archive-date=28 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150928152017/http://www.wisemuslimwomen.org/muslimwomen/bio/jamila_afghani/|url-status=dead}}</ref> Afghani yi'i nder kuugal maako dow "hunduko rewɓe ɗon udda to ɓe ngalaa hujjaaji lislaam" ngam Pinal Afganistaan ​​ko diine no feewi, ko reentaade.<ref name=":2">{{Cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/shahnaz-taplinchinoy/muslim-women-movers-and-s_b_4546673.html|title=Muslim Women: Movers and Shakers Fight for Women's Rights|last=Taplin-Chinoy|first=Shahnaz|date=5 January 2014|work=Huffington Post|access-date=7 September 2015}}</ref> Jaŋde makko e jinnaaɓe ina waɗi batte tiiɗɗe e worɓe ɓe nganndaa wonde Lislaam ina jaɓi hakkeeji rewɓe, kadi ina wallita e waylude worɓe wonta daraniiɓe rewɓe.<ref name=":8" /> sifaa mum waylo-waylo sabu ardiiɓe diineeji anndaaɓe e tooñanngeeji rewɓe hannde ina kuutoroo konnguɗi Qur’aana ngam ƴellitde nuunɗal wonande ɓe."<ref name=":22">{{Cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/shahnaz-taplinchinoy/muslim-women-movers-and-s_b_4546673.html|title=Muslim Women: Movers and Shakers Fight for Women's Rights|last=Taplin-Chinoy|first=Shahnaz|date=5 January 2014|work=Huffington Post|access-date=7 September 2015}}</ref> O golliima kadi ngam luulndaade laamu leƴƴi baabiraaɓe e nder leydi Afganistaan.<ref name=":1" /> O sikki ina jeyaa e caɗeele Afganistaan, wonde ɓiɓɓe leydi ndii ina mbaawi seerndude ko seerndi "Islaam, pinal e politik"<ref name=":6" /> O hollitii wonde o hulɓiniima won e Afganistaannaaɓe, luulndiiɓe jannginde makko e ƴellitde jam firo lislaam.<ref name=":0" /> Afganistan heɓi njeenaari Tanenbaum ngam jam e golle e hitaande 2008.<ref name=":22" /> E hitaande 2017, o jeyaa ko e ƴamooɓe njeenaari Aurora ngam ƴellitde neɗɗaagal.<ref name="aurora">[https://auroraprize.com/en/aurora/detail/11242/2017-aurora-prize-finalists- Aurora Prize.] 2017 finalists.</ref> E hitaande 2021, Jamila Afghani suɓaama ngam heɓde njeenaari Aurora laabi ɗiɗi, o yahi haa o wonti njeenaari Aurora 2022. == Tuugnorgal == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] duwaxwbyid19hi0myzw16r809u2udcm User talk:Ilya Discuss 3 21660 182441 153042 2026-08-11T21:17:48Z MediaWiki message delivery 3284 /* Invitation to try the Starter Kit Tool */ new section 182441 wikitext text/x-wiki ===Jaɓɓama!=== :Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]]. :Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore: :*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]] :*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]] :*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]] :*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]] :*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]] :*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]] :Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama! [[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] ===Jaɓɓama!=== :Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]]. :Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore: :*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]] :*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]] :*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]] :*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]] :*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]] :*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]] :Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama! --[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] ===Jaɓɓama!=== :Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]]. :Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore: :*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]] :*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]] :*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]] :*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]] :*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]] :*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]] :Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama! --[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] == Translations == Hello, sorry for English. Please, review existed articles after translations. I've reverted some of your translations as the previous version was more ok than your translations. [[User:Tanbiruzzaman|Tanbiruzzaman]] ([[User talk:Tanbiruzzaman|yeewtu]]) 19:05, 10 Yarkomaa 2024 (UTC) :Same goes for publishments of new articles. I had to request deletion of multiple articles and I still need to scan about a hundred of them. [[User:A09|A09]] ([[User talk:A09|yeewtu]]) 20:15, 31 Yarkomaa 2024 (UTC) ::Please translate [[Madoka Kanai]] as it's not translated at all or I will eventually have to delete it. I did some cleanup of ill-translated articles (60+ articles!) yesterday that were all written in pure English, so please be more careful what you publish in the future. [[User:A09|A09]] ([[User talk:A09|yeewtu]]) 07:24, 14 Morso 2025 (UTC) == Final Warning == Please you are creating inconsistent content, which left a lot of loads for us to clean these articles as an admin. change or a proactive step will be taken according to article creation guidelines [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 10:00, 24 Juko 2025 (UTC) == Request == Hello, Ilya Discuss. Can you rename the article [[International German School of Brussels]], either to Fulfulde or to German (since other Fulfulde Wikipedia articles about overseas German schools, are in German)? Yours sincerely, [[Special:Contributions/&#126;2025-64753-1|&#126;2025-64753-1]] ([[User talk:&#126;2025-64753-1|talk]]) 19:14, 18 Siilto 2025 (UTC) == Congratulations! == <div style="border: 2px solid #14866d; background-color: #f6fdfc; padding: 1em; border-radius: 10px; font-family: sans-serif;"> {| style="background:transparent; width:100%;" | style="width:50px; vertical-align:top;" | [[File:Check mark.svg|45px|link=]] | style="padding-left:10px;" | <span style="font-size:1.2em; font-weight:bold; color:#14866d;">Your Data Support Request has been Approved!</span><br/> Hello '''{{BASEPAGENAME}}''', I am pleased to inform you that your application for the '''Volunteer Internet Data Support''' initiative has been approved. Thank you for your continued commitment to sharing knowledge! '''Next Steps:''' # '''Delivery:''' A coordinator will contact you via [[Special:EmailUser/De-Invincible|email]] or private message within 24 hours to deliver your data voucher or top-up. # '''Contribution:''' Use this data to carry out the activities mentioned in your request. # '''Reporting:''' Once the data is exhausted or the month ends, please share your impact on the [[Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Data Support/Reports|Impact Wall]]. Keep up the great work! <br/>— <small style="border:1px solid #444;padding:1px;background:#183693"> [[User:De-Invincible|<strong style="color:#FFF">DE-INVINCIBLE</strong>]] [[User talk:De-Invincible|<span style="color:white;">&nbsp;talk&nbsp;</span>]] </small> 07:43, 2 Colte 2026 (UTC) |} </div> == complain == please look for a reference to attached the creation of the [[Rosemary Wanjiru]] articles or else it will be deleted [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 14:22, 3 Mbooy 2026 (UTC) == Invitation to try the Starter Kit Tool == <div lang="en" dir="ltr"> Greetings! As one of the active editors on this Wikipedia, you're invited by the [https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development Language Onboarding and Development] initiative to learn about the Starter Kit, try it out, and join a virtual meeting where you can ask questions about the tool.<br> '''What the tool does'''<br> The Starter Kit helps small or new Wikipedia contributors complete essential tasks, like importing infoboxes, tracking your wiki's growth and health metrics, and connecting with members of the broader Wikimedia community for technical guidance. Some features require certain user rights, but three of the six tasks are open to any autoconfirmed editor, so most active editors can get started right away. '''Here's what we would like you to do:''' * Read the manual for more detail on the tool and the tasks you can perform: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit * Access the Starter Kit tool: https://starterkit.toolforge.org/ and log in with your Wikimedia account to try it out. * Sign up for one of three virtual meetings: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit/Office_hours#Office_hours, where you can: ** Learn more about the tool. ** Ask questions and share your thoughts. Thank you so much for using the tool, and we look forward to your attending the virtual meeting. Best regards, </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 21:17, 11 Juko 2026 (UTC) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox/Invitation_to_try_the_Starter_Kit_Tool_message_list&oldid=30913073 --> g4p58rhm6czehuc1sjcwffrmlqytm5s Dadasare Abdullahi 0 21781 182454 172454 2026-08-12T06:16:02Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182454 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Maimuna Dada-Sare Abdullahi''' MON (1918–1984) ko winndiyanke, infirmiyee, jannginoowo, jaayndiyanke iwdi fulɓe, [[Naajeeriya|Naajeeriyanaajo]]. Jokkondiral makko e ''Rupert East'', binndoowo e jannginoowo Biritaan, luulndiima miijooji pinal e renndo Koloniiji Fuɗnaange [[Naajeeriya]]<ref>{{Cite web|last=Mohammed|first=Aisha Kabiru|date=2024-07-21|title=Looking for Gaskiya Corporation|url=https://rpublc.com/june-july-2024-2/looking-for-gaskiya-corporation/|access-date=2026-01-14|website=The Republic|language=en-GB}}</ref><ref name=":9">{{Cite book|last=Ochonu|first=Moses E.|author-link=Moses Ochonu|url=https://muse.jhu.edu/book/111445|title=Emirs in London: Subaltern Travel and Nigeria's Modernity|date=2022|publisher=Indiana University Press|pages=60–65, 321–341}}</ref> == Laamu == Dadasare (wol [[Fulfulde]] ngam debbo malla inna wuro) jibinaa nder saare marɗo daraja nder Gola nder diiwaan Bajama [[Diiwal Aadamaawa|Adamawa]]. Nde o ɗon wondi ɓikkoy, saare maako ɗon ɓadii ɗon njahi Jambutu haa Adamawa. Nder deftere maako ''It Can Now Be Told'', o winndi wonde ɓiyum ɗon haani e ɓiyum ɓiyum. === Ɓaɓɓugol === Nder yahugo nder 1929 to Gola bee bandiraawo, o jeyi dow umroore mawɗo diiwaan koloniyaal Britani mo yiɗi debbo Fulani. Maako maako mawɗo, mo o yahdi Gola bee maako, o jeyaa nder nder nder nder jonde e nder nder nder haɓɓugo maako. O ɗon duuɓi 11 tan saa'i maajum. Gardiiɗo on waɗi haɓɓugo ɓikkoy Fulani tati ɓe ɓe njogii ɓe, ɓe o suɓii Dadasare. ==== Yiɗde wurta ==== Ɓesngu maako warti haa Jambutu ɗon mari balmi, ɓe ɗon hulna Gola ngam hisnugo mo ammaa woɓɓe nder lenyol maako ɗon ƴama ɓesngu maako ngam ɓe naftora fitinaaji ammaa ɓe ɗon wolwa bee ofisru man arande. Laamu koloñaal to gardiiɗo diiwaan oo to Yola, udditi wiɗto e wiɗto. Caggal nde wiɗto maɓɓe joofi, ɓe naamndii Dadasare so tawii o yiɗii hootde galle makko walla o jooɗoo e nannguɗo mo oo. O naamnaama laabi keewɗi, kala nde o holliti yiɗde makko hootde to yumma makko. Yidde makko laaɓtunde fof, laamuuji koloñaal Angalteer yamiri mo yo o heddo e nannguɗo mo oo.<ref name=":13">{{Cite book|last=Ochonu|first=Moses E.|url=https://books.google.com/books?id=nsRLEAAAQBAJ|title=Emirs in London: Subaltern Travel and Nigeria's Modernity|date=5 April 2022|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-05914-7|pages=322–330|language=en}}</ref> E nder cakkital ñalawma, ko juuti caggal nde o waɗi ndee feere, o etii dogde tawi gardeeji ɗii ina ɗaanii. O woni jamma e nder ladde e nder yahdu makko galle makko to Jambutu. Polis koloñaal oo, haa jooni ina yiytoo mo, ina nawta mo to galle ofisee oo. Sabu etaade dogde, kaaw makko, gardinooɗo diiwaan Gola, ittaa e jappeere mum, banndiraaɓe makko woɗɓe, haa teeŋti e rewɓe ɓee, ndogi Gola ngam hulde koye mum en.<ref name=":1" /> ==== Tawi to Benue nden ɓaawo ɗon to Adamawa ==== Nannguɗo mo oo, nawtaa to Ibbi to diiwaan Benue ko juuti, o yahdi e makko. To Ibbi, o wonii ‘hostess’ ofisee oo e hoɓɓe makko heewɓe Oropnaaɓe. E oon sahaa o jaɓii baasal makko, o etii waɗde ko ɓuri moƴƴude e ngonka makko. Duuɓi tati, o huutoriima mo no maccuɗo jibinannde nii, ɗum addani mo jibinde ɓiɗɗo e juuɗe ofisee oo. Kuugal ofisru man haa lesdi Naajeeriya timmini ɓaawo man, o warti haa lesdi Angalteer o acci mo bee ɓinngel maako. O wi'i Dadasare o wartan, o hoota haa yumma maako haa Adamawa. E laawol makko hootde Adamawa to [[Maayo Benuwe|maayo Benue]], ɓiyiiko maayi e ñawu malaariya. Nder deftere maako, o ɗon wi'a:<blockquote>''Mi waɗi jemma nder nokkuure ceewɗi biyeteeɗo Bajabure. Ɗuɓɓuɗe ɗon ɓilla dow fuu. Ɓiɗɗo am ɗon ɓanngina masin nder jemma fuu. O heɓii malaariya bee saffugo, nden ngam o ɓeydi ɓeydi e mi waawataa yahugo doktoor, o maayi nder juuɗe am nder Song nder laawol haa Gola. Mi ɗon moftina haala ngol. Baabiraawo tan waawi anndugo no mi nani.''</blockquote> === Jokkondiral e Rupert Fuɗnaange === Caggal nde o arti galle makko seeɗa, o resi gorko gooto e nder renndo ngo, ko banndiraaɓe makko resndi ɗum.<ref name=":12">{{Cite book|last=Ochonu|first=Moses E.|url=https://books.google.com/books?id=nsRLEAAAQBAJ|title=Emirs in London: Subaltern Travel and Nigeria's Modernity|date=5 April 2022|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-05914-7|pages=322–330|language=en}}</ref> Ndeeɗoo yiɗde hebbinii Dadasare « e ŋoŋɗi » no o holliri e deftere makko nii. O winndi kadi wonde o nattii wonde "cukalel ngel 6e 6eydi 6ooyde" e wonde "ko huunde wayliima no feewi, 6ernde am yaajii".<ref name=":02">{{Cite book|last=Abdullahi|first=Dadasare|title=It Can Now Be Told: The Autobiography of the First Female Writer in Colonial Northern Nigeria|publisher=Informart Publishers|year=2019|isbn=9789789713738|edition=1st|pages=13–22}}</ref> Dadasare yaawi waasde nguurndam mum e nannguɗo ɗum nde tawnoo omo joginoo martabaaji e njulaagu koloñaal keeriiɗo. E hitaande 1933, Doktoor Rupert East noddi Dadasare ngam hoɗdude e makko to Zaria, 500 kiloomeeteer to Gola. O hawri e Rupert East e nder fedde renndoyankoore nde o nanngi. O yiɗi mo ndeen, o janngini mo Fulfulde (ɗemngal makko neeniwal). Ɗoon e ɗoon o jaɓi noddaango makko, o woni e waɗde feere ngam hawrude e makko to Zaria. Rupert East woniino gardiiɗo fedde binndol diiwaan worgo (Gaskiya Corporation) fuɗɗorde. O yahrata ko e duuɓi 35, kanko ne o yahrata ko e duuɓi 15 e sahaa noddaango makko.<ref name=":22">{{Cite web|last=Yishau|first=Olukorede|date=19 March 2021|title=Let me tell you about Dadasare Abdullahi|url=https://thenationonlineng.net/let-me-tell-you-about-dadasare-abdullahi/|access-date=20 May 2023}}</ref> Dadasare, e nder ciimtol mum, hollitii pellital mum yahdude e Dr East, mo o inniri Jaumusare (Joom suudu):<blockquote>''Oo sahaa mi alaa e sago mi nanngee. Mi fellitiino e yiɗde am yahde to gorko mo nganndu mi ina waawi yiɗde, mo nganndu mi ina jogii miijo tigi rigi e am. Mi sikkaani, jooni walla caggal, expatiate e jokkondiral keeringal mawni hakkunde am e Jaumu-sare. Yiɗɓe no feewi njiɗaa haalde, ɓe njiɗaa, mbaawaano faamde.''</blockquote>Duuɗal maɓɓe waɗi haalaaji dow ko'e maɓɓe, ɗum waɗi ko'e feere e haala. O laati jaɓoowo wuro, to o welliti yimɓe maako, hawtiɓe e mawɓe, e mawɓe laamu. O tawi mo mo jannginoowo mo jannginan mo janngugo e winndaade e Farayse e [[Hausare|Hausa]] huutoreeɗum ɗerewol Latin. O ɓeydi ɓeydi yiɗi jaŋde defte ɓurna e hausa. O janngi Bibel Hausa tati koo nde o [[Juulɓe|Muslim]]. O yiɗi janngugo defte ɗe ɗe Engelees e o yiɗi [[Jane Austen]]. East yahrata Dadasare bana debbo maako, o heɓi ko'e maral, daraja e laamu ɗe o mari ngam o mari debbo mawɗo koloniya.<ref name=":1" /> Gooto gooduɗo ɓernde Rupert East, Mr. H.P. Elliot wi'i ɗum nder nder nder nder ko o wi'i:<blockquote>''East ɗon hawta dow ngam o haani jaɓa nder hawrugo maɓɓe nder Europe'en bana goɗɗo marɗo/kowo. O huuwani mo bana debbo, o ɗon darani ɓe wuro maɓɓe.''</blockquote>Nder 1951, Rupert East wartii to UK bee debbo maako keso, Jacqueline de Neyer, ɓaawo ɗon o woodi ɓiɓɓe ɗiɗo, ammaa o ɗonno hawtina habaru bee Dadasare. O yahi to wuro maɓɓe nder Wiltshire wakkati feere nder nder nder leydi Angalteer. H.P. Elliott, boo nder nder nder nder defte maako, o wi'i:<blockquote>''Miɗo heɓtoo koyɗe am e ndee ɗoo golle tiiɗɗe, nde mesaas yetti mi ñalnde heen e yaawre ngam noddude mi yi’de Dada Sare. Mi tawii mo omo woya. ‘Miɗo sikki huunde hulɓiniinde waɗii jom suudu am’, o wiyi. Mi waɗii ko mbaawmi fof ngam deeƴnude e weltinde mo, kono miɗo goongɗina. Rupert ina yahra galle mum rewrude e Sudaan e Ejipt e sehil mum DO [Ofisee Diisneteeɗo]. En nganndii balɗe seeɗa caggal ɗuum wonde DO waraama, Rupert gaañiiɗo no feewi e nder jolngo laana njoorndi hakkunde Kayhayɗi e Tel Aviv. Dada Sare ina haali goonga. Ko senngo ‘psychic’—ko tan e sifaa mum mo kawru-mi e leydi Najeriya. Ko debbo teskinɗo, caggal ɗuum wonti Ofisee Jaŋde, maayi, teddinaaɗo no feewi, ko ɓooyaani koo e nder diiwaan Adamawa, ɗo o jibinaa ɗoo.''</blockquote> Caggal nde o maayi e hitaande 1975, o wasiyi mo "keewal jawdi". == Kuugal == Nder wakkati Dadasare bee Rupert East nder Zaria nder ɓaawo duuɓi 1930, o huuwi bana marɗo habaru nder Gaskiya Corporation, marɗo ''Gaskiya Tafi Kwabo.'' Kaŋko o huuwi ton, Dadasare o jaŋgi nder wardi wiiki. O ɗon windi defte to hawrugo nder kuuje feere feere, nder suɓaaje. O ɗon ɗon ɗon ɗon haani dow walaa cukalel nder [[Zariya|gariiri Zaria]] e Tudun Wada je ɗon haani yimɓe. Ngam maajum, laamu koloniya'en ɗon ɗon ɓeyda masin, ɓe ɗon ɗaɓɓa torra mawɗo, ammaa ɓe mbaawataa heɓugo. Ammaa, ɗum waɗi ɓe mari suudu do'aare nder Zaria e Tudun Wada. O waɗi golle e Gaskiya Corporation. O huwti e mawɓe winndiyaaɓe hausa e hawritooɓe hono [[Abubakar Imam]], mo woni editor, e Nuhu Bamalli. O winndi dow kuuje nder nder kubaruuji, o ɗon hakkiilo dow kuuje rewɓe. Nder hitaande 1946, Gaskiya Corporation waɗi ''Jakadiyya,'' wardi ngam rewɓe. Ɗum laati footi ɗuuɗugo ngam Dadasare. O waɗi jaŋde rewɓe nde o winndi kuutorɗe dow rewɓe mawɓe bana Elizabeth Fry e Florence Nightingale. O winndi e defte dow laaɓal e jaɓɓorgo ɓikkoy. O boo o laatiɗo marɗo debbo hawti e rewɓe jaajotooɓe ngam ɗum ɗon footi heɓugo marɗo debbo malla marɗo bolle nder nokkuure nde worɓe ɓuri heewde. Nder konu duuniyaaru ɗiɗaɓu, o laati mo'o mo'o walliɗo nder suudu ndun haa Wusasa. Ngam haala maako bee barko'en, o jeyaa to diina kiristaana, o baptismi ɓaawo maajum. Ammaa, du'aare fuɗɗiiɗo haalooɓe e Fulɓe ngam waɗugo Almasiihu'en maccuɓe waɗi o hoɗoto diina Islaam duuɓi seɗɗa ɓaawo ɗum. E lewru desaambar 1949, o ummii Angalteer ngam janngude ngam wonde infirmiyee fotde duuɓi jeegom. O janngi to opitaal mawɗo Horton to Banbury, caggal ɗuum o artiraa to opitaal jibinannde Plainstow to Londres haa hitaande 1955.<ref name=":72">{{Cite journal|last1=Nasidi|first1=Nadir Abdulhadi|last2=Nasiru|first2=Mohammed Abubakar|date=2021|title=It Can Now Be Told by Maimunatu Dadasare Abdullahi|url=https://www.ajol.info/index.php/zahir/article/view/224297|journal=Zaria Historical Journal|language=en-US|volume=5|issue=2}}</ref> Ko e oon sahaa Rupert East resi debbo mum gooto, naalanke belsiknaajo biyeteeɗo Jacqueline de Neyer, mo o hawri e Gaskiya Korporaasiyoŋ. Ko adii nde o wartata leydi Naajeeriya, Rupert East yaltii leydi ndii, o hooti Angalteer, o dooli Dadasare yahrude yeeso e nguurndam makko. Caggal ɗuum o wonti infirmiyee winnditiiɗo to opitaal laamu to Zaria, o heɓi toɓɓere matron. Dadasare ɓaawo man laati jannginoowo mawɓe e jannginoowo haa woyla lesdi Naajeeriya jeytaare kesum. O golliima e sarwiis diiwaan oo, hono balloowo hooreejo jaŋde mawɓe, caggal ɗuum o wonii sarwiis dowla to bannge worgo-cakaari haa e darorɗe kitaale 70 nde o woppi golle. Nde o woppi golle, o fuɗɗii golle makko ko e jokkondiral e wiɗtooji keewɗi hakkunde leyɗeele to Fuɗnaange leydi Najeriya. O heɓii darnde Orde [[Niger]] National hono nder hitaande 1970, gooto e rewɓe arandeeji. == Maayi == E hitaande 1984, Dadasare diwi e nder ɓuuɓri ngam yiɗde warde hoore mum. O hisnaama, o nawaa to safrirde too. O wuuri kono yontereeji ɗiɗi caggal ɗuum o maayi sabu bonnugol ngol o waɗi e ɓanndu makko e hakkille makko. Ko adii nde o yiɗi warde hoore makko, o wiyi ɓiyiiko debbo mo o resndi, hono Aishatu Dikko, omo yiɗi yiyde ɗum. Dadasare humpitii mo wonde so tawii o arii haa jooni, o hawraani e makko, o ƴeewto les pillow makko ngam heɓde mesaas. Aishatu naamndii firo ngo Dadasare salii rokkude. Ñalnde heen, o wiyi balloowo galle makko, ko kanko adii yiyde mo e nder ɓunndu nduu, "gila janngo a yiyataa kam". Aishatu arii ko juuti sabu juulde makko ina jokki nde o yottii. Gaɗa mayde mum, o winndi autobiography maako It Can Now Be Told, ɗum wurtini nder hitaande 2019. == Firooji == <references /> [[Category:Naajeeriya]] [[Category:Rewɓe Afirka]] [[Category:Rewɓe]] [[Category:Mayde 1984]] [[Category:Jibinaa 1918]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] dx3mjgb5hazzmubusez4jhkpy3ohcsh Michael Wawuyo Jr. 0 22533 182447 91698 2026-08-12T01:37:38Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 182447 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Michael Wawuyo Jr.''' (dimaa 17 Desemba 1986) ko oɗo Oganda mo fuɗɗii no Oɗo John nder teleeji Oganda The Hostel (sesiyon 1) e NTV.<ref>[https://web.archive.org/web/20160913170608/http://www.talenteastafrica.com/2015/07/michael-wawuyo-jr.html "Michael Wawuyo Jr."], Talent East Africa.</ref> Ko o waɗi e nder nder nder nder dow ko'e maako, o waɗi nder nder nder ko'e makko: "Beneath The Lies - The Series", "''Yat Madit''", "Kyenvu", "Nsiwe", "Girl in the Yellow Jumper" e "Sixteen rounds".<ref>Polly Kamukana, [https://web.archive.org/web/20240225011931/http://www.observer.ug/component/content/article?id=20932:brother-john-on-his-acting-career "‘Brother John’ on his acting career"], ''The Observer'' (Uganda), 13 September 2012.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20241009074859/http://uganda.spla.pro/en/file.person.michael-wawuyo.39386.html "Michael Wawuyo"], Cultures-Uganda.</ref><ref>[http://www.doenculture.com/5066/en/a-workshop-so-beneficial-i-want-to-create-change "A workshop so beneficial- I want to create change"], DOEN Culture, 22 October 2015.</ref> == Ɓiɗɗo == Ko o ɓiy fijoowo e gardotooɗo effektuuji keertiiɗi Wawuyo Michael. Wawuyo Jr janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lohana e duɗal jaaɓi haaɗtirde Makerere. O fiyi Iisaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lohana, nde o woni e duɗal jaaɓi haaɗtirde Makerere o fiyi kadi Njoroge, gila e fijirde Ngugi wa Thiong’o e Ngugi wa Mirii, miɗo resnda nde njiɗmi. O waɗii ganndal kumpital to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kerecee’en Uganndaa. O meeɗiino feeñde e baaba makko e nder filmuuji « Hakke nguurndam », Stone Cold, e « Bullion ».[1] == Filmography == === Telebiisiyon === {| class="wikitable" !Taal !Koolol !Kuugal !Ɗeeɗoo ko'e |- |2023 |''Yimɓe Afrik, ɓe ɓeen footi'' |Omar |1 episode |- |2016 |''Yat Madit'' |Opio | |- |2014 |''Ɓernde Ɓaleeɓe - Fedde'' |Shaban |4 episodeji |- |2011 |''Hoorde nden'' |Baabiraawo John | |- |} === Film === {| class="wikitable sortable mw-collapsible" !Taal !Koolol !Kuugal !Ɗeeɗoo ko'e !Firooji |- |2014 |Koolol | |Kuugal / Drama Nder Carol Agudo | |- |2015 |''Haala Dog'' |Bongwat |Folima fuɗɗam | |- | rowspan="2" |2016 |''Lilla'' |Kalule |Drama | |- |''Firo nder nder nder nder'' |Gabby |Ɗuum ɓurɗo ɓeydaade | |- |2017 |Yiɗde ɓerɗe |Ɓaɓɓuɗo |Drama / Romance / Thriller | |- | rowspan="3" |2018 |''27 Fuuɗe'' |Joram Mugume |Kuugal / Aadiwal / Biography | |- |''Kyenvu'' |O ɗon |Folima fuɗɗam | |- |Nyalnde nder Jungle |ɓaawo |Kuugal / Dram / konu | |- | rowspan="2" |2019 |Bed of Thornes |Robert |Drama | |- |N.s.i.w.e |Jordan | | |- |2020 |Debbo nder jaayre jaayre |Jim Akena |Fuliyanki ɗon hawta bee nyau COVID-19 | |- | |Kafa Coh |Mule |Firooji | |- | rowspan="2" |2021 |Wonde ɓii wumɓe |Sam/Jeff |Folima fuɗnaange nder luukman ali | |- |16 kolte |Koofta. Damba |"The Blind Date" ɗon ɓeyda | |- | rowspan="2" |2022 |''Kafa Coh'' |Mule |Mawɗo Doreen Mirembe | |- | |- |2023 |''Ubuntu Uppercut'' |Baaba maako |Ɗuumol / Kuugal | |} == Firooji == {{Reflist}} == Wurooji wurooji == [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Yimɓe wuurɓe]] bo89hj5xmn2rg1x7ckf156oxv7vl40z Jim Nwobodo 0 22664 182435 96474 2026-08-11T18:43:37Z Ilya Discuss 10103 182435 wikitext text/x-wiki James Ifeanyichukwu Nwobodo (jibinaa ko 9 lewru Mbooy hitaande 1940) ko jom jawdi e siyaasaajo Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Anambra (1979-1983) wakkati lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre nden o laati senaajo lesdi Enugu Fuunaange lesdi Enugu (1999-2003) . E hitaande 2003, o dañii darnde e wooteeji hooreejo leydi Najeriya, o dañaani heen nafoore. == Ɓaawoore == Jim Ifeanyichukwu Nwobodo jibinaa ko ñalnde 9 lewru Mbooy hitaande 1940 to Agyaragu, Lafia, to diiwaan Nassarawa. He completed his secondary school education in 1956 at Government School, Awka in what is now Anambra State, then attended St. Peter's College, [[Zariya|Zaria]] (1956–1959). O yahi to Jaŋde Najeeriya nder Fedde Fedde Fandundu, Fedde e Fedde Fuuta, arande to [[Enugu]], nden to Ibadan, nden o yahi to Jaɓde Jaŋde Ibadan (1961-1964), o heɓii BA nder ɗemngal Farayse. == Firooji == {{Reflist}} [[Category:Stub]] 9dn6rrnx172008vfagb569vu8s2yg9o 182436 182435 2026-08-11T18:44:31Z Ilya Discuss 10103 182436 wikitext text/x-wiki {{Databox}} James Ifeanyichukwu Nwobodo (jibinaa ko 9 lewru Mbooy hitaande 1940) ko jom jawdi e siyaasaajo Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Anambra (1979-1983) wakkati lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre nden o laati senaajo lesdi Enugu Fuunaange lesdi Enugu (1999-2003) . E hitaande 2003, o dañii darnde e wooteeji hooreejo leydi Najeriya, o dañaani heen nafoore. == Ɓaawoore == Jim Ifeanyichukwu Nwobodo jibinaa ko ñalnde 9 lewru Mbooy hitaande 1940 to Agyaragu, Lafia, to diiwaan Nassarawa. He completed his secondary school education in 1956 at Government School, Awka in what is now Anambra State, then attended St. Peter's College, [[Zariya|Zaria]] (1956–1959). O yahi to Jaŋde Najeeriya nder Fedde Fedde Fandundu, Fedde e Fedde Fuuta, arande to [[Enugu]], nden to Ibadan, nden o yahi to Jaɓde Jaŋde Ibadan (1961-1964), o heɓii BA nder ɗemngal Farayse. == Firooji == {{Reflist}} [[Category:Stub]] pmnjm8rtsqjd0qqwhn3ziezbfku2kg3 182437 182436 2026-08-11T18:44:54Z Ilya Discuss 10103 182437 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''James Ifeanyichukwu Nwobodo''' (jibinaa ko 9 lewru Mbooy hitaande 1940) ko jom jawdi e siyaasaajo Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Anambra (1979-1983) wakkati lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre nden o laati senaajo lesdi Enugu Fuunaange lesdi Enugu (1999-2003) . E hitaande 2003, o dañii darnde e wooteeji hooreejo leydi Najeriya, o dañaani heen nafoore. == Ɓaawoore == Jim Ifeanyichukwu Nwobodo jibinaa ko ñalnde 9 lewru Mbooy hitaande 1940 to Agyaragu, Lafia, to diiwaan Nassarawa. He completed his secondary school education in 1956 at Government School, Awka in what is now Anambra State, then attended St. Peter's College, [[Zariya|Zaria]] (1956–1959). O yahi to Jaŋde Najeeriya nder Fedde Fedde Fandundu, Fedde e Fedde Fuuta, arande to [[Enugu]], nden to Ibadan, nden o yahi to Jaɓde Jaŋde Ibadan (1961-1964), o heɓii BA nder ɗemngal Farayse. == Firooji == {{Reflist}} [[Category:Stub]] djhicjj50pg9xe3023mtt6d8oplljx7 182438 182437 2026-08-11T18:47:00Z Ilya Discuss 10103 182438 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''James Ifeanyichukwu Nwobodo''' (jibinaa ko 9 lewru Mbooy hitaande 1940) ko jom jawdi e siyaasaajo Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Anambra (1979-1983) wakkati lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre nden o laati senaajo lesdi Enugu Fuunaange lesdi Enugu (1999-2003) . E hitaande 2003, o dañii darnde e wooteeji hooreejo leydi Najeriya, o dañaani heen nafoore. == Ɓaawoore == Jim Ifeanyichukwu Nwobodo jibinaa ko ñalnde 9 lewru Mbooy hitaande 1940 to Agyaragu, Lafia, to diiwaan Nassarawa. He completed his secondary school education in 1956 at Government School, Awka in what is now Anambra State, then attended St. Peter's College, [[Zariya|Zaria]] (1956–1959). O yahi to Jaŋde Najeeriya nder Fedde Fedde Fandundu, Fedde e Fedde Fuuta, arande to [[Enugu]], nden to Ibadan, nden o yahi to Jaɓde Jaŋde Ibadan (1961-1964), o heɓii BA nder ɗemngal Farayse. == Firooji == Mudda laamu konu Caggal nde Militeer en e gardagol Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e lewru Duujal 1983, o nanngaa ko juuti. Nde Sani Abacha naati e laamu o waɗtaa tergal komisiyoŋ doosɗe leydi. E hitaande 1995, o toɗɗaa jaagorgal sukaaɓe e dingiral. Nde leydi ndi yahrata yeeso e demokaraasi, o jeyaa ko e lannda Social Democratic (SDP), e lannda Kongres Nijeer (UNCP) e caggal ɗuum e nder lannda Demokaraasi (GDM). O woniino tergal sosngal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Kippu ngenndiijo fuku koyɗe leydi Nijeer, anndiraango Super Eagles, heɓi njeenaari kawgel fuku Afrik e hitaande 1994 to Tuunus. Terɗe kippu nguu gooto fof fodaniino ɗum galle 3 ngam heɓde njeenaari. Ñalnde 27 desaambar 1995, Jim Nwobodo winndi terɗe ekipaaji ɗii wonde Ministeer golle e koɗki yamiri yo ɓe njaltin galleeji ɗii ɗoon e ɗoon. E lewru Siilo hitaande 2009, cuuɗi mbaɗaama to Lagos e Abuja. Seneraal E lewru Abriil 1999, Jim Nwobodo suɓaama Senator ngam diiwal Enugu Fuunaange lesdi Naajeeriya dow laylaytol PDP, o heɓi laamu nder lewru Mee 1999. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam kuuɗe nder leydi. E lewru oktoobar 2002, wonno ko caɗeele nde suudu sarɗiiji leydi Enugu feccii e pelle ɗiɗi, heen fedde yiɗi ko ittude Abel Chukwu, hooreejo suudu sarɗiiji gadano, mo nganndu-ɗaa ko lollirɗo guwerneer Chimaroke Nnamani. Nwobodo wadi motion ngam suudu sarɗiiji lesdi ndi'i hoosa kuuɗe suudu sarɗiiji lesdi ndi'i. E nder wooteeji guwerneeruuji 1998/1999 to diiwaan Enugu, Nwobodo walliino Dr. Chimaroke Nnamani, cuɓaaɗo. Kono, worɓe ɗiɗo ɓee ndartiima caggal. Nwobodo waɗii darnde mawnde e nder golle ɗe ndartaaki ngam haɗde Nnamani suɓaade e hitaande 2003. Haa timminorde manndaa maako nder Senaa, o nasti wakkati seɗɗa haa lannda yimɓe lesdi Naajeeriya (UNPP), o woni kanndidaajo hooreejo lesdi nder cuɓi lesdi 2003. Gondiiɗo makko e kanndidaa cukko hooreejo leydi ndi ko Mohammed Goni, gonnooɗo guwerneer diiwaan Borno. Caggal golle E hitaande 2008, Nwobodo ardii Goomu golle to bannge Fuɗnaange-rewo ngam safrude hareeji hakkunde feddeeji e nder PDP e nder oon nokku. E lewru Juko hitaande 2009, fedde toppitiinde ko feewti e kaalis leydi Najeriya (NDIC) e Banki mawɗo leydi Najeriya (CBN) ngartirii laylaytol banki Savannah, ɗo Jim Nwobodo jogii heen geɗal mawngal, ngam ɗooftaade kuulal ngal Ñaawirde Appeal ƴetti e lewru feebariyee 2009 to Abuja. Tuugnorgal{{Reflist}} [[Category:Stub]] jvj96nq6ihpk0y536kbvpc9evc055fi 182439 182438 2026-08-11T18:48:34Z Ilya Discuss 10103 182439 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''James Ifeanyichukwu Nwobodo''' (jibinaa ko 9 lewru Mbooy hitaande 1940) ko jom jawdi e siyaasaajo Naajeeriya, o laati guwerneer lesdi Anambra (1979-1983) wakkati lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓre nden o laati senaajo lesdi Enugu Fuunaange lesdi Enugu (1999-2003) . E hitaande 2003, o dañii darnde e wooteeji hooreejo leydi Najeriya, o dañaani heen nafoore. == Ɓaawoore == Jim Ifeanyichukwu Nwobodo jibinaa ko ñalnde 9 lewru Mbooy hitaande 1940 to Agyaragu, Lafia, to diiwaan Nassarawa. He completed his secondary school education in 1956 at Government School, Awka in what is now Anambra State, then attended St. Peter's College, [[Zariya|Zaria]] (1956–1959). O yahi to Jaŋde Najeeriya nder Fedde Fedde Fandundu, Fedde e Fedde Fuuta, arande to [[Enugu]], nden to Ibadan, nden o yahi to Jaɓde Jaŋde Ibadan (1961-1964), o heɓii BA nder ɗemngal Farayse. == Firooji == Mudda laamu konu Caggal nde Militeer en e gardagol Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e lewru Duujal 1983, o nanngaa ko juuti. Nde Sani Abacha naati e laamu o waɗtaa tergal komisiyoŋ doosɗe leydi. E hitaande 1995, o toɗɗaa jaagorgal sukaaɓe e dingiral. Nde leydi ndi yahrata yeeso e demokaraasi, o jeyaa ko e lannda Social Democratic (SDP), e lannda Kongres Nijeer (UNCP) e caggal ɗuum e nder lannda Demokaraasi (GDM). O woniino tergal sosngal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). Kippu ngenndiijo fuku koyɗe leydi Nijeer, anndiraango Super Eagles, heɓi njeenaari kawgel fuku Afrik e hitaande 1994 to Tuunus. Terɗe kippu nguu gooto fof fodaniino ɗum galle 3 ngam heɓde njeenaari. Ñalnde 27 desaambar 1995, Jim Nwobodo winndi terɗe ekipaaji ɗii wonde Ministeer golle e koɗki yamiri yo ɓe njaltin galleeji ɗii ɗoon e ɗoon. E lewru Siilo hitaande 2009, cuuɗi mbaɗaama to Lagos e Abuja. Seneraal E lewru Abriil 1999, Jim Nwobodo suɓaama Senator ngam diiwal Enugu Fuunaange lesdi Naajeeriya dow laylaytol PDP, o heɓi laamu nder lewru Mee 1999. O toɗɗaama hooreejo goomu Senaa ngam kuuɗe nder leydi. E lewru oktoobar 2002, wonno ko caɗeele nde suudu sarɗiiji leydi Enugu feccii e pelle ɗiɗi, heen fedde yiɗi ko ittude Abel Chukwu, hooreejo suudu sarɗiiji gadano, mo nganndu-ɗaa ko lollirɗo guwerneer Chimaroke Nnamani. Nwobodo wadi motion ngam suudu sarɗiiji lesdi ndi'i hoosa kuuɗe suudu sarɗiiji lesdi ndi'i. E nder wooteeji guwerneeruuji 1998/1999 to diiwaan Enugu, Nwobodo walliino Dr. Chimaroke Nnamani, cuɓaaɗo. Kono, worɓe ɗiɗo ɓee ndartiima caggal. Nwobodo waɗii darnde mawnde e nder golle ɗe ndartaaki ngam haɗde Nnamani suɓaade e hitaande 2003. Haa timminorde manndaa maako nder Senaa, o nasti wakkati seɗɗa haa lannda yimɓe lesdi Naajeeriya (UNPP), o woni kanndidaajo hooreejo lesdi nder cuɓi lesdi 2003. Gondiiɗo makko e kanndidaa cukko hooreejo leydi ndi ko Mohammed Goni, gonnooɗo guwerneer diiwaan Borno. Caggal golle E hitaande 2008, Nwobodo ardii Goomu golle to bannge Fuɗnaange-rewo ngam safrude hareeji hakkunde feddeeji e nder PDP e nder oon nokku. E lewru Juko hitaande 2009, fedde toppitiinde ko feewti e kaalis leydi Najeriya (NDIC) e Banki mawɗo leydi Najeriya (CBN) ngartirii laylaytol banki Savannah, ɗo Jim Nwobodo jogii heen geɗal mawngal, ngam ɗooftaade kuulal ngal Ñaawirde Appeal ƴetti e lewru feebariyee 2009 to Abuja. == Tuugnorgal == {{Reflist}} [[Category:Stub]] k3b3jf7uzjbjec47tl25yx5zt0t0wib Momolu Duwalu Bukele 0 23325 182448 82957 2026-08-12T01:44:20Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 182448 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Momolu Duwalu Bukele''' (ko'e woɓɓe anndiraa e '''Momolu Duala Bukare''', ko'e boo ko'e '''Mɔmɔlu Duwalu Bukɛlɛ''') ko'e ɓeydaaki Ɗemngal Vai jeyaaɗo e nder Poro Society, huutoreeji ngam winndude ɗemngal Wai nder [[Labiriyaa|Liberia]] - go'o nder ɗemɗe Afrik go'o ngam ɓamtaade ɗemngal maako. Bukele ina haani wonde ko ɓe njiɗi to Poro ɓe footiima ɗum ko e hitaande 1833, ko ɗum waɗi ko e hitaande 1815. E wiyde Ayodeji Olukoju, deftere nden ɗon ƴiwo diga ɓaawo 1819, nde Bukele warti nder lesdi Liberia caggal nde o jooɗii nder maayo.<ref>Ayodeji Olukoju, ''Customs and Culture of Liberia'', 2006, Greenwood Press, p.43</ref> Ɗuum ɗemngal ina wiyee ɗum holli mo nder koyɗol, e ɗum holli to banndiraaɓe e mawɓe lenyol.<ref>[https://web.archive.org/web/20071230134651/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0438/is_3_40/ai_n19479266 Inscribing Meaning: Writing and Graphic Systems in African Art, ''African Arts'', Autumn, 2007 by Christine Mullen Kreamer, Mary Nooter Roberts, Elizabeth Harney, Allyson Purpura]</ref> Olukoju ina wiya wonde miijo adanngo ngoo ina foti ummoraade e humpito makko e binndol e nder Liberia coftal ɓalli, e nder dumunna mo o woni toon oo, kadi humpito njiylawu sifotoongo ina waawi tawa ummorii ko e yonta golle e miijo ngoo. Tuchscherer e Hair (2002) kollitii hujjaaji wonde ƴellitgol silsil Cherokee ina jeyaa e golle ɗee. Feccere e Cherokee en ummoriiɓe Amerik ina nguuri e Liberiyaa daande maayo. Caggal nde o waɗi ɗemngal ngal, Bukele e jaɓooɓe mum umminii janngirde to Dshondu ngam ekkitingo ɗemngal ngol, e janngirde feere ɓaawo ɗum e Bandakoplo, Mala e nokkuuje goɗɗe.<ref>Ayodeji Olukoju, p. 43</ref> == Firooji == {{Reflist}} == Bibliography == * Dalby, David. 1967. Ɗuum woni nder nder nder nder ɗemɗe ɗe yimɓe leydi Liberia e Sierra Leone mbinndira: Vai, Mende, Kpelle, e Bassa. ''Ɗemɗe Afrik'' 8:1-51. * Tuchscherer, Konrad e P.E.H. Hair. 2002. Cherokee nder Afrik hirnaange: Fuuɗugo ko fuɗɗii e defte Vai. ''Taariiha nder Afrik'' 29:427-486. [[Category:Pages with unreviewed translations]] o18icc3qsbm5p5s4gyv1qtp53dz0s7n User talk:MOIBARDE 3 23711 182440 146172 2026-08-11T21:17:48Z MediaWiki message delivery 3284 /* Invitation to try the Starter Kit Tool */ new section 182440 wikitext text/x-wiki == Hey == Moibarde ya aike kana kokare sosai amma yanada kawai karigga article babba Mai kyau sosai sabida Mai karatu ya affana [[User:Adamu ab|Adamu ab]] ([[User talk:Adamu ab|yeewtu]]) 09:06, 20 Yarkomaa 2024 (UTC) == Complement == Your contribution towards promoting the sum of free knowledge has drag my attention, accept this write up as a formal complement to you as a ambassador of moving our mother tongue to a global level [[User:Fulani215|Fulani215]] ([[User talk:Fulani215|yeewtu]]) 17:38, 22 Yarkomaa 2024 (UTC) :Hooma kuwtardo Mai borde miin wooni kowtardo Adamu mc yattore ma'ada saakirawo Mai borde dega fulfulde Wikipedia [[User:Adamu mc|Adamu mc]] ([[User talk:Adamu mc|yeewtu]]) 08:04, 9 Seeɗto 2025 (UTC) == Congratulations| == <div style="border: 2px solid #14866d; background-color: #f6fdfc; padding: 1em; border-radius: 10px; font-family: sans-serif;"> {| style="background:transparent; width:100%;" | style="width:50px; vertical-align:top;" | [[File:Check mark.svg|45px|link=]] | style="padding-left:10px;" | <span style="font-size:1.2em; font-weight:bold; color:#14866d;">Your Data Support Request has been Approved!</span><br/> Hello '''{{BASEPAGENAME}}''', I am pleased to inform you that your application for the '''Volunteer Internet Data Support''' initiative has been approved. Thank you for your continued commitment to sharing knowledge! '''Next Steps:''' # '''Delivery:''' A coordinator will contact you via [[Special:EmailUser/De-Invincible|email]] or private message within 24 hours to deliver your data voucher or top-up. # '''Contribution:''' Use this data to carry out the activities mentioned in your request. # '''Reporting:''' Once the data is exhausted or the month ends, please share your impact on the [[Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Data Support/Reports|Impact Wall]]. Keep up the great work! <br/>— <small style="border:1px solid #444;padding:1px;background:#183693"> [[User:De-Invincible|<strong style="color:#FFF">DE-INVINCIBLE</strong>]] [[User talk:De-Invincible|<span style="color:white;">&nbsp;talk&nbsp;</span>]] </small> 07:41, 2 Colte 2026 (UTC) |} </div> == Invitation to try the Starter Kit Tool == <div lang="en" dir="ltr"> Greetings! As one of the active editors on this Wikipedia, you're invited by the [https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development Language Onboarding and Development] initiative to learn about the Starter Kit, try it out, and join a virtual meeting where you can ask questions about the tool.<br> '''What the tool does'''<br> The Starter Kit helps small or new Wikipedia contributors complete essential tasks, like importing infoboxes, tracking your wiki's growth and health metrics, and connecting with members of the broader Wikimedia community for technical guidance. Some features require certain user rights, but three of the six tasks are open to any autoconfirmed editor, so most active editors can get started right away. '''Here's what we would like you to do:''' * Read the manual for more detail on the tool and the tasks you can perform: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit * Access the Starter Kit tool: https://starterkit.toolforge.org/ and log in with your Wikimedia account to try it out. * Sign up for one of three virtual meetings: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit/Office_hours#Office_hours, where you can: ** Learn more about the tool. ** Ask questions and share your thoughts. Thank you so much for using the tool, and we look forward to your attending the virtual meeting. Best regards, </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 21:17, 11 Juko 2026 (UTC) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox/Invitation_to_try_the_Starter_Kit_Tool_message_list&oldid=30913073 --> 2syclqn406huhy0c8hrbr8xm4a5n95e Beni Lar 0 29060 182329 180005 2026-08-11T14:25:14Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182329 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Beni Lar''' (jibinaa ko 12 lewru bowte hitaande 1967) ko politikyanke lannda yimɓe leydi ndii, jeyaaɗo to diiwaan Plateau, leydi Nijeer. O laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi [[Naajeeriya]] diga lesdi Langtang woylaare, lesdi Langtang fombinaari lesdi Plateau. O fuɗɗii suɓaade e nder suudu nduu ko e hitaande 2007, e hitaande 2019, o suɓaama kadi e manndaa nayaɓo e nder suudu nduu == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Beni Lar jibinaa ko ñalnde 2 desaambar 1957 to Langtang, e nder diiwaan Plateau, to leydi Nijeer. O janngi to duɗal leslesal St. Francis, to Langtang, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Louis, to [[Jos]]. Caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e ganndal Sosiyoloji. O heɓi kadi dipoloma makko ko faati e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal.<ref>{{Cite web|title=Nigerian Women who will shape Seventh National Assembly|work=Nigeria Daily News|access-date=18 July 2014|date=6 July 2011|url=http://www.nigeriadailynews.com/latest-additions/20613-nigerian-women-who-will-shape-seventh-national-assembly.html|archive-date=29 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140329154458/http://www.nigeriadailynews.com/latest-additions/20613-nigerian-women-who-will-shape-seventh-national-assembly.html|url-status=dead}}</ref> .<ref>{{Cite journal|last=Godwin|first=Ihemeje|date=August 2013|title=The need for participation of women in local governance: A Nigerian Discourse|url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1084169.pdf|journal=International Journal of Educational Administration and Policy Studies|volume=5|issue=4|pages=59–66}}</ref><ref>{{Cite news|last1=Hamza Idris|last2=Yahaya Ibrahim|title=Nigeria: 38 Killed As Boko Haram Attacks Borno Village|work=Daily Trust – AllAfrica|access-date=18 July 2014|date=15 July 2014|url=http://allafrica.com/stories/201407150905.html}}</ref><ref>{{Cite web|last=Murdock|first=Heather|title=Abuja Blast Impacts Lives, Livelihoods|work=Voice of America|access-date=18 July 2014|date=28 April 2014|url=https://www.voanews.com/a/abuja-blast-impacts-lives-livelihoods/1893926.html}}</ref> rewɓe nasta nder laamu nden o ɗon nder limngal kesum ngam rewɓe ɗuuɗɓe nder laamu ko ɓuri ko adii nde lesdi Naajeeriya heɓi ndimu ndimu nder hitaande 1914. O ɗon ƴama hakkeeji rewɓe bana duuɓi rewɓe ngam rewgo, hakkeeji rimɗinki, nden o mari junngo nder kuuɗe ɗen: Ittuki kala nooneeji ƴamol rewɓe nder Naajeeriya e kuuɗe feere, e kuuɗe ɗen dow potal rewɓe e worɓe. .<ref>{{Cite web|title=Nigerian Women who will shape Seventh National Assembly|work=Nigeria Daily News|access-date=18 July 2014|date=6 July 2011|url=http://www.nigeriadailynews.com/latest-additions/20613-nigerian-women-who-will-shape-seventh-national-assembly.html|archive-date=29 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140329154458/http://www.nigeriadailynews.com/latest-additions/20613-nigerian-women-who-will-shape-seventh-national-assembly.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Godwin|first=Ihemeje|date=August 2013|title=The need for participation of women in local governance: A Nigerian Discourse|url=https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1084169.pdf|journal=International Journal of Educational Administration and Policy Studies|volume=5|issue=4|pages=59–66}}</ref><ref>{{Cite web|title=House C'ttee on Health calls for amendment of law on child abuse|work=Radio Nigeria: News|access-date=18 July 2014|url=http://www.radionigeriaonline.com/news/110708/House.html}}</ref><ref>{{Cite news|title=Establish Child Protection, Enforcement agency- Lar – Vanguard News|access-date=18 July 2014|date=18 May 2014|url=http://www.vanguardngr.com/2014/05/establish-child-protection-enforcement-agency-lar/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=The GlobalPOWER® Women Network in Africa: Women Parliamentarians and Ministers United Against HIV/AIDS|work=Center for Women Policy Studies|access-date=18 July 2014|date=3 November 2010|url=http://www.centerwomenpolicy.org/news/newsletter/EnewsNovember03_2010.asp|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170718000000/http://www.centerwomenpolicy.org/news/newsletter/EnewsNovember03_2010.asp|archive-date=18 July 2017|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://dailytrust.com/22-years-after-women-still-poorly-represented-in-nigerian-parliament/|title=22 years after, women still poorly represented in Nigerian parliament|date=19 September 2021|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Women who will shape Seventh National Assembly|url=https://www.vanguardngr.com/2011/06/women-who-will-shape-seventh-national-assembly/|location=Lagos, Nigeria|date=2011-06-06|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US|access-date=2020-05-03}}</ref> E hitaande 2017, Hon. Beni Lar wolwi bana hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ngam hukuumaaji pamari ɗin, nden o ɗon ƴama ngam ɓamtaare laamu duumiiɗum, koolniiɗum ngam Naajeeriya. O wiyi kadi ko yo almudɓe cuɓo diine mo ɓe njiɗi janngude e nder duɗal, tawa ko e dow sarɗiiji ɗi ɓe ciifi. O hollitii ɗum e suudu sarɗiiji, ɗum jaɓaama e nder heen sabu toɓɓere makko nde tawnoo Naajeeriya ko leydi ndi laaɓaani, diine e nafooje ngenndiije ina poti seertude."<ref>{{Cite news|title=Eight Months Later, Mrs Jonathan Promises To Stand By Lar's Widow|work=Information Nigeria|access-date=18 July 2014|date=24 June 2014|url=http://www.informationng.com/2014/06/eight-months-later-mrs-jonathan-promises-to-stand-by-lars-widow.html}}</ref> E hitaande 2019, Lar dañii woote ngam suɓaade suudu sarɗiiji, o heɓi. Emmol “Eɗen poti haalde geɗe baawɗe addande leydi ndii mawnude.” <ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web|url=https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|title=Beni Lar Returns to Reps in a Landslide|date=2019-03-01|website=The Lagosian Magazine Online|language=en-GB|access-date=2020-02-24|archive-date=29 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201129232042/https://thelagosianmagazine.com.ng/2019/03/01/beni-lar-returns-to-reps-in-a-landslide/|url-status=dead}}</ref> == Ƴeew kadi == Suleymaani La == Tuugnorgal == pgghsxn7gyja3scztqiahg07f4tev29 Funmilayo Ransome-Kuti 0 29077 182476 177771 2026-08-12T06:24:15Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 182476 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Chief '''Funmilayo Ransome-Kuti''' MON{{Efn|{{IPA-cen|f|ʊ|n|m|i|_|ˈ|l|aɪ|j|oʊ|_|ˈ|r|æ|n|s|ə|m|_|ˈ|k|uː|t|i}} {{Audio|LL-Q34311 (yor)-Esther the Queen-Funmilayo Ransome-Kuti.wav|Listen}}}} (woowo '''Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas'''; 25 Oktoobar 1900 - 13 Epril 1978), anndiraa kadi '''Funmilayo Aníkúlápó-Kuti''', wonnoo jannginoowo lesdi [[Naajeeriya]], jaagorɗo politik, e jaagorjo hakkeeji rewɓe ɓe ɗon jokkondira e hakkilantaagal anti-imperialist, Pan-Africanist, e hakkilanteeji [[Feminism|feminist]]. Ransome-Kuti anndini hoore mum bana socialiste afrikke.   Funmilayo Ransome Kuti jibini nder [[Abeokuta]], nder Ogun State, nden o woni jannginoowo debbo arande to nder Abeokuta Grammar School. Nde o ɓeydi arande, o huuwi bana jannginoowo, o haɓɓii yoga e darnde jaŋde jaŋde nder lesdi e haɓɓii darnde jaɓde jaŋnde ngam rewɓe ɓe ɓe mari ceede, o haɗi ko fotti dow darnde jaajde feminist nder lesdi Afrika. Nder duuɓi 1940, Ransome-Kuti waɗi ko fedde [[Abeokuta Women's Revolt|Abeokuta Women's Union]] nden o holli hakkiilo rewɓe, o yiɗi darnde rewɓe nder kuuje mawɗe nder nokkuuje e hakkiilo dow lekki dow rewɓe nder gariiri. Ransome-Kuti waɗi marsi e protestji ha nder rewɓe 10,000, ngam ɗum waɗi [[Alake mo Egba|Alake]] mo laamiiɗo o jeyi haa o jeyi nder hitaande 1949. Nde Ransome-Kuti ɓeydi semmbe siyasa, o hawti e nder ɓamtaare hooreejo lesdi Naijeriya, o yahdi dow kubaruuji e o hawti bee darnde nder lesdi feere ngam anndugo dow dooka lesdi. O waɗi hooreejo haɓɓugo fedde nde Nigeria Women's Union e Federation of Nigerian Women's Societies, o holli hakkilo rewɓe Nigeria ngam suɓugo, o warti goomu mo anndiraaɗo nder jam e hakkilo rewbe nder lesdi. Ransome-Kuti laati hooreejo hooreejo Fedde Demokrataaje Haaruɓe Haaruɓe (WIDF) nder hitaande 1953, nden ɓaawo ɗun o ardii hooreejo lesdi Naajeeriya nder Fedde Haaruɓe haaruɓe haaluɓe haaru e haaruɓe (FILPF) nder hitaande 1963. Nder kuugal maɓɓe, Ransome-Kuti wallitii haɓɓuki hakkunde ɓalli hooreejo lesdi Nigeria e ɗemɗe feminist, ɗe ɗon haɓɓa e koloniya nder duniyaaru. Kuugal maako nder lesdi fuu ɓaŋgi hakkilantaaku siyasa; laamu British koloniyaal on ɗon haɓɓa ɓeydaaki passport maako nder hitaande 1957 nden Amerik on ɗon haɓana mo visa nder hitaande 1958, ɗi ɗi ɗiɗo fuu ɗon ɗon wi'a ko'e maɓɓe ko'e komiiniyaaku nder wakkati konu masin. Ransome-Kuti heɓii Nobel Lenin for Peace e o heɓii darnde nder Order of the Niger ngam kuuɗe maako. Nder duuɓi maako ɓaawo, o walli bana ɓiyum ɗon njogii laamuji konu lesdi Nigeria. O maayi e duuɓi 77 caggal nde o woodi nder nder nder nder suudu konu dow jawdi saare maako. Ɓiɓɓe Ransome-Kuti hawti e musiɗɗo Fela Kuti (duggo Olufela Ransome- Kuti), doktoor e kuugal [[Beko Ransome-Kuti]], e ministaar jaŋde Olikoye Ransome-kouti. == Ɓiɗɗo e jaŋde == Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas, jibinaa ko ñalnde 25 oktoobar 1900 to [[Abeokuta]], Ogun State, Nigeria, nde wakkati oon wonnoo nder Protectorate Nigeria ɓorɗo, protectorate laamu British. O jibini to Chief Daniel Olumeyuwa Thomas (1869-1954), goomu wuro Jibolu-Taiwo aristocratic, e Lucretia Phyllis Omoyeni Adeosolu (1874-1956). Baaba maako ɗon mari leɗɗe palme e ɗon jaɓɓa, nden baaba maako ɗon huuwa bana labbam. Frances's dow baaba'en ɗon ɓoggi nder ummaatoore Saro, je ɗon hawta e yimɓe ɓe ɓe ƴiwoyi diga [[Sarliyon|Sierra Leone]], ɗuuɗɓe maɓɓe ɓe ɓe laati maccuɓe Afriknaaɓe ɓe ɓe rimɗini ɓe ɓe ɓe ɓe njooɗini nder [[Firiton|Freetown]] haa ɓe ɓe ɓe njotti Yorubaland nder karnijum 19. [[File:Family_Ransome_Kuti_c1940.jpg|alt=Image of Funmilayo Ransome-Kuti seated, with husband and children|thumb|Funmilayo Ransome-Kuti (genndi) e gorko e sukaaɓe c. 1940]] Ko ɗum waɗi wakkati maajum, ɗum ɓurii ɗum ngam yimɓe Nigeria ɓe ɓe ɓe ɓe mari limngal haa ɓe ɓe ɓe njanngina rewɓe, amma maama'en Frances ɓe njaɓii ko nafata limngal haa sukaaɓe e rewɓe. O yahi Abeokuta Grammar School ngam jaŋde maako ɗiɗaɓere. Jaŋde nden fuɗɗii yahugo tan ko jannginooɓe worɓe, amma o jaɓii jannginoowo debbo arandeeji nder hitaande 1914, e Frances woni arandeeji hakkunde jannginooje njoweego je nganndi jaŋde nder hitaande nden.<ref name="Cheryl" /> Daga 1919 haa 1922, o yahdi Wincham Hall School for Girls e Cheshire, Ingilandi, to o janngini haala, muusik, ɓorol, Farayse, e kuuɗe feere feere nder wuro. Kaŋko o timmini janngude maako o hooti Abeokuta nder 1922, o acci naftoraago innde maako kiristaane, Frances e Abigail, o suɓi yahugo maako nder Yoruba Funmilayo, ma'ana "Allah hokki yam seyo". == Nolde hoore == Ha 20 lewru lewru lewuru 1925, Funmilayo fecciti Reverend Israel Oludotun Ransome-Kuti, goomu nder saare Ransome-kuti.<ref name="Cheryl" /> 33 Isra'iila janngini nder Abeokuta Grammar School duuɓi ɗuuɗɗi yeeso Funmilayo, nden wakkati o ɗon haa janngude, ɗiɗo ɓe ɓeydi ɓe ɗon ɓeya boowal.<ref name="Cheryl" /> Isra'iila heɓii golle bana ardiiɗo janngirde, o goonɗinki e hawtaade yimɓe e hawtaago e ɓeydaago ɓesngu e jeyaaji. O ɓaawo o laati mo fuɗɗiiɗo fedde jannginooɓe lesdi Naajeeriya e fedde jannguɓe lesdi Naajeneriya. 46-47 Fuude maako e Funmilayo waɗi duuɓi 30 - haa Isra'iila maayi - nden ɗon marki e nanki hakkiilo e hakkiilo hakkunde maɓɓe. <ref name="Cheryl" /> : 42 : 42 == Kuugal == === Abeokuta Women's Union === Nder hitaande 1932, Ransome-Kuti wallitii haɓɓugo Abeokuta Ladies Club. Goomu ngal ɗon haɗi kuuɗe kuugal kuugal kuuje, kuugal kuuwol, kuugal njamɗingo e jannginki mawɓe, e limgal yimɓe fuɗɗi ɗi fuɗɗi ɗum fu, ɓe ɗon haɓa rewɓe kiristaanaaɓe, ɓe ɗon jaŋde ley leyɗe hirnaange.<ref name=":0" /> Haa 1940, ko ɗum waɗi, kulb ngal ɗon ɓeyda yaaki dow siyasa. Hono no o ƴami mo ngam jaɓugo no o janngirta, Ransome-Kuti fuɗɗi darnde jaŋde e janngirde rewɓe nder suudu, nden o heɓii anndal ɓurngal dow hakkillooji ummatoore e politik ɗi rewɓe Nigeria heɓa. Wonde o winndi dow hakkeeji ɗi o hokki dow haala maako, Ransome-Kuti holli "ndaluuji goonga ɗi rewɓe lesdi Naajeeriya ɗon haani waɗugo kiita "ko rewɓe ɓe ɗon ɓuwa sukaaɓe dow ɓaawo maɓɓe e ɓe ɗon cuɓugo diga naange wurta haa naange wonda ... naa rewɓe ɓe naftiri bee tee, sukaaje, e fe'uki ngam nyaamdu".: 174  Ha 1944 o waɗi haɓɓuki ngam halki laamu nguu haɓɓuki leɗɗe e rewɓe nder kasu e dow ko ɓe mbi'i. ==Firooji== jiyro6navlywmiogl32wznsku3gb4li 182482 182476 2026-08-12T11:34:50Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 182482 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Chief '''Funmilayo Ransome-Kuti''' MON{{Efn|{{IPA-cen|f|ʊ|n|m|i|_|ˈ|l|aɪ|j|oʊ|_|ˈ|r|æ|n|s|ə|m|_|ˈ|k|uː|t|i}} {{Audio|LL-Q34311 (yor)-Esther the Queen-Funmilayo Ransome-Kuti.wav|Listen}}}} (woowo '''Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas'''; 25 Oktoobar 1900 - 13 Epril 1978), anndiraa kadi '''Funmilayo Aníkúlápó-Kuti''', wonnoo jannginoowo lesdi [[Naajeeriya]], jaagorɗo politik, e jaagorjo hakkeeji rewɓe ɓe ɗon jokkondira e hakkilantaagal anti-imperialist, Pan-Africanist, e hakkilanteeji [[Feminism|feminist]]. Ransome-Kuti anndini hoore mum bana socialiste afrikke.   Funmilayo Ransome Kuti jibini nder [[Abeokuta]], nder Ogun State, nden o woni jannginoowo debbo arande to nder Abeokuta Grammar School. Nde o ɓeydi arande, o huuwi bana jannginoowo, o haɓɓii yoga e darnde jaŋde jaŋde nder lesdi e haɓɓii darnde jaɓde jaŋnde ngam rewɓe ɓe ɓe mari ceede, o haɗi ko fotti dow darnde jaajde feminist nder lesdi Afrika. Nder duuɓi 1940, Ransome-Kuti waɗi ko fedde [[Abeokuta Women's Revolt|Abeokuta Women's Union]] nden o holli hakkiilo rewɓe, o yiɗi darnde rewɓe nder kuuje mawɗe nder nokkuuje e hakkiilo dow lekki dow rewɓe nder gariiri. Ransome-Kuti waɗi marsi e protestji ha nder rewɓe 10,000, ngam ɗum waɗi [[Alake mo Egba|Alake]] mo laamiiɗo o jeyi haa o jeyi nder hitaande 1949. Nde Ransome-Kuti ɓeydi semmbe siyasa, o hawti e nder ɓamtaare hooreejo lesdi Naijeriya, o yahdi dow kubaruuji e o hawti bee darnde nder lesdi feere ngam anndugo dow dooka lesdi. O waɗi hooreejo haɓɓugo fedde nde Nigeria Women's Union e Federation of Nigerian Women's Societies, o holli hakkilo rewɓe Nigeria ngam suɓugo, o warti goomu mo anndiraaɗo nder jam e hakkilo rewbe nder lesdi. Ransome-Kuti laati hooreejo hooreejo Fedde Demokrataaje Haaruɓe Haaruɓe (WIDF) nder hitaande 1953, nden ɓaawo ɗun o ardii hooreejo lesdi Naajeeriya nder Fedde Haaruɓe haaruɓe haaluɓe haaru e haaruɓe (FILPF) nder hitaande 1963. Nder kuugal maɓɓe, Ransome-Kuti wallitii haɓɓuki hakkunde ɓalli hooreejo lesdi Nigeria e ɗemɗe feminist, ɗe ɗon haɓɓa e koloniya nder duniyaaru. Kuugal maako nder lesdi fuu ɓaŋgi hakkilantaaku siyasa; laamu British koloniyaal on ɗon haɓɓa ɓeydaaki passport maako nder hitaande 1957 nden Amerik on ɗon haɓana mo visa nder hitaande 1958, ɗi ɗi ɗiɗo fuu ɗon ɗon wi'a ko'e maɓɓe ko'e komiiniyaaku nder wakkati konu masin. Ransome-Kuti heɓii Nobel Lenin for Peace e o heɓii darnde nder Order of the Niger ngam kuuɗe maako. Nder duuɓi maako ɓaawo, o walli bana ɓiyum ɗon njogii laamuji konu lesdi Nigeria. O maayi e duuɓi 77 caggal nde o woodi nder nder nder nder suudu konu dow jawdi saare maako. Ɓiɓɓe Ransome-Kuti hawti e musiɗɗo Fela Kuti (duggo Olufela Ransome- Kuti), doktoor e kuugal [[Beko Ransome-Kuti]], e ministaar jaŋde Olikoye Ransome-kouti. == Ɓiɗɗo e jaŋde == Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas, jibinaa ko ñalnde 25 oktoobar 1900 to [[Abeokuta]], Ogun State, Nigeria, nde wakkati oon wonnoo nder Protectorate Nigeria ɓorɗo, protectorate laamu British. O jibini to Chief Daniel Olumeyuwa Thomas (1869-1954), goomu wuro Jibolu-Taiwo aristocratic, e Lucretia Phyllis Omoyeni Adeosolu (1874-1956). Baaba maako ɗon mari leɗɗe palme e ɗon jaɓɓa, nden baaba maako ɗon huuwa bana labbam. Frances's dow baaba'en ɗon ɓoggi nder ummaatoore Saro, je ɗon hawta e yimɓe ɓe ɓe ƴiwoyi diga [[Sarliyon|Sierra Leone]], ɗuuɗɓe maɓɓe ɓe ɓe laati maccuɓe Afriknaaɓe ɓe ɓe rimɗini ɓe ɓe ɓe ɓe njooɗini nder [[Firiton|Freetown]] haa ɓe ɓe ɓe njotti Yorubaland nder karnijum 19. [[File:Family_Ransome_Kuti_c1940.jpg|alt=Image of Funmilayo Ransome-Kuti seated, with husband and children|thumb|Funmilayo Ransome-Kuti (genndi) e gorko e sukaaɓe c. 1940]] Ko ɗum waɗi wakkati maajum, ɗum ɓurii ɗum ngam yimɓe Nigeria ɓe ɓe ɓe ɓe mari limngal haa ɓe ɓe ɓe njanngina rewɓe, amma maama'en Frances ɓe njaɓii ko nafata limngal haa sukaaɓe e rewɓe. O yahi Abeokuta Grammar School ngam jaŋde maako ɗiɗaɓere. Jaŋde nden fuɗɗii yahugo tan ko jannginooɓe worɓe, amma o jaɓii jannginoowo debbo arandeeji nder hitaande 1914, e Frances woni arandeeji hakkunde jannginooje njoweego je nganndi jaŋde nder hitaande nden.<ref name="Cheryl" /> Daga 1919 haa 1922, o yahdi Wincham Hall School for Girls e Cheshire, Ingilandi, to o janngini haala, muusik, ɓorol, Farayse, e kuuɗe feere feere nder wuro. Kaŋko o timmini janngude maako o hooti Abeokuta nder 1922, o acci naftoraago innde maako kiristaane, Frances e Abigail, o suɓi yahugo maako nder Yoruba Funmilayo, ma'ana "Allah hokki yam seyo". == Nolde hoore == Ha 20 lewru lewru lewuru 1925, Funmilayo fecciti Reverend Israel Oludotun Ransome-Kuti, goomu nder saare Ransome-kuti.<ref name="Cheryl" /> 33 Isra'iila janngini nder Abeokuta Grammar School duuɓi ɗuuɗɗi yeeso Funmilayo, nden wakkati o ɗon haa janngude, ɗiɗo ɓe ɓeydi ɓe ɗon ɓeya boowal.<ref name="Cheryl" /> Isra'iila heɓii golle bana ardiiɗo janngirde, o goonɗinki e hawtaade yimɓe e hawtaago e ɓeydaago ɓesngu e jeyaaji. O ɓaawo o laati mo fuɗɗiiɗo fedde jannginooɓe lesdi Naajeeriya e fedde jannguɓe lesdi Naajeneriya. 46-47 Fuude maako e Funmilayo waɗi duuɓi 30 - haa Isra'iila maayi - nden ɗon marki e nanki hakkiilo e hakkiilo hakkunde maɓɓe. <ref name="Cheryl" /> : 42 : 42 == Kuugal == === Abeokuta Women's Union === Nder hitaande 1932, Ransome-Kuti wallitii haɓɓugo Abeokuta Ladies Club. Goomu ngal ɗon haɗi kuuɗe kuugal kuugal kuuje, kuugal kuuwol, kuugal njamɗingo e jannginki mawɓe, e limgal yimɓe fuɗɗi ɗi fuɗɗi ɗum fu, ɓe ɗon haɓa rewɓe kiristaanaaɓe, ɓe ɗon jaŋde ley leyɗe hirnaange.<ref name=":0" /> Haa 1940, ko ɗum waɗi, kulb ngal ɗon ɓeyda yaaki dow siyasa. Hono no o ƴami mo ngam jaɓugo no o janngirta, Ransome-Kuti fuɗɗi darnde jaŋde e janngirde rewɓe nder suudu, nden o heɓii anndal ɓurngal dow hakkillooji ummatoore e politik ɗi rewɓe Nigeria heɓa. Wonde o winndi dow hakkeeji ɗi o hokki dow haala maako, Ransome-Kuti holli "ndaluuji goonga ɗi rewɓe lesdi Naajeeriya ɗon haani waɗugo kiita "ko rewɓe ɓe ɗon ɓuwa sukaaɓe dow ɓaawo maɓɓe e ɓe ɗon cuɓugo diga naange wurta haa naange wonda ... naa rewɓe ɓe naftiri bee tee, sukaaje, e fe'uki ngam nyaamdu".: 174  Ha 1944 o waɗi haɓɓuki ngam halki laamu nguu haɓɓuki leɗɗe e rewɓe nder kasu e dow ko ɓe mbi'i. ==Himobe== fjvp3hb49wk9welv2t45dtv74sq7xyz 182483 182482 2026-08-12T11:35:47Z Fulani215 7983 /* Ɓiɗɗo e jaŋde */ fixed typo 182483 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Chief '''Funmilayo Ransome-Kuti''' MON{{Efn|{{IPA-cen|f|ʊ|n|m|i|_|ˈ|l|aɪ|j|oʊ|_|ˈ|r|æ|n|s|ə|m|_|ˈ|k|uː|t|i}} {{Audio|LL-Q34311 (yor)-Esther the Queen-Funmilayo Ransome-Kuti.wav|Listen}}}} (woowo '''Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas'''; 25 Oktoobar 1900 - 13 Epril 1978), anndiraa kadi '''Funmilayo Aníkúlápó-Kuti''', wonnoo jannginoowo lesdi [[Naajeeriya]], jaagorɗo politik, e jaagorjo hakkeeji rewɓe ɓe ɗon jokkondira e hakkilantaagal anti-imperialist, Pan-Africanist, e hakkilanteeji [[Feminism|feminist]]. Ransome-Kuti anndini hoore mum bana socialiste afrikke.   Funmilayo Ransome Kuti jibini nder [[Abeokuta]], nder Ogun State, nden o woni jannginoowo debbo arande to nder Abeokuta Grammar School. Nde o ɓeydi arande, o huuwi bana jannginoowo, o haɓɓii yoga e darnde jaŋde jaŋde nder lesdi e haɓɓii darnde jaɓde jaŋnde ngam rewɓe ɓe ɓe mari ceede, o haɗi ko fotti dow darnde jaajde feminist nder lesdi Afrika. Nder duuɓi 1940, Ransome-Kuti waɗi ko fedde [[Abeokuta Women's Revolt|Abeokuta Women's Union]] nden o holli hakkiilo rewɓe, o yiɗi darnde rewɓe nder kuuje mawɗe nder nokkuuje e hakkiilo dow lekki dow rewɓe nder gariiri. Ransome-Kuti waɗi marsi e protestji ha nder rewɓe 10,000, ngam ɗum waɗi [[Alake mo Egba|Alake]] mo laamiiɗo o jeyi haa o jeyi nder hitaande 1949. Nde Ransome-Kuti ɓeydi semmbe siyasa, o hawti e nder ɓamtaare hooreejo lesdi Naijeriya, o yahdi dow kubaruuji e o hawti bee darnde nder lesdi feere ngam anndugo dow dooka lesdi. O waɗi hooreejo haɓɓugo fedde nde Nigeria Women's Union e Federation of Nigerian Women's Societies, o holli hakkilo rewɓe Nigeria ngam suɓugo, o warti goomu mo anndiraaɗo nder jam e hakkilo rewbe nder lesdi. Ransome-Kuti laati hooreejo hooreejo Fedde Demokrataaje Haaruɓe Haaruɓe (WIDF) nder hitaande 1953, nden ɓaawo ɗun o ardii hooreejo lesdi Naajeeriya nder Fedde Haaruɓe haaruɓe haaluɓe haaru e haaruɓe (FILPF) nder hitaande 1963. Nder kuugal maɓɓe, Ransome-Kuti wallitii haɓɓuki hakkunde ɓalli hooreejo lesdi Nigeria e ɗemɗe feminist, ɗe ɗon haɓɓa e koloniya nder duniyaaru. Kuugal maako nder lesdi fuu ɓaŋgi hakkilantaaku siyasa; laamu British koloniyaal on ɗon haɓɓa ɓeydaaki passport maako nder hitaande 1957 nden Amerik on ɗon haɓana mo visa nder hitaande 1958, ɗi ɗi ɗiɗo fuu ɗon ɗon wi'a ko'e maɓɓe ko'e komiiniyaaku nder wakkati konu masin. Ransome-Kuti heɓii Nobel Lenin for Peace e o heɓii darnde nder Order of the Niger ngam kuuɗe maako. Nder duuɓi maako ɓaawo, o walli bana ɓiyum ɗon njogii laamuji konu lesdi Nigeria. O maayi e duuɓi 77 caggal nde o woodi nder nder nder nder suudu konu dow jawdi saare maako. Ɓiɓɓe Ransome-Kuti hawti e musiɗɗo Fela Kuti (duggo Olufela Ransome- Kuti), doktoor e kuugal [[Beko Ransome-Kuti]], e ministaar jaŋde Olikoye Ransome-kouti. == Ɓiɗɗo e jaŋde == Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas, jibinaa ko ñalnde 25 oktoobar 1900 to [[Abeokuta]], Ogun State, Nigeria, nde wakkati oon wonnoo nder Protectorate Nigeria ɓorɗo, protectorate laamu British. O jibini to Chief Daniel Olumeyuwa Thomas (1869-1954), goomu wuro Jibolu-Taiwo aristocratic, e Lucretia Phyllis Omoyeni Adeosolu (1874-1956). Baaba maako ɗon mari leɗɗe palme e ɗon jaɓɓa, nden baaba maako ɗon huuwa bana labbam. Frances's dow baaba'en ɗon ɓoggi nder ummaatoore Saro, je ɗon hawta e yimɓe ɓe ɓe ƴiwoyi diga [[Sarliyon|Sierra Leone]], ɗuuɗɓe maɓɓe ɓe ɓe laati maccuɓe Afriknaaɓe ɓe ɓe rimɗini ɓe ɓe ɓe ɓe njooɗini nder [[Firiton|Freetown]] haa ɓe ɓe ɓe njotti Yorubaland nder karnijum 19. [[File:Family_Ransome_Kuti_c1940.jpg|alt=Image of Funmilayo Ransome-Kuti seated, with husband and children|thumb|Funmilayo Ransome-Kuti (genndi) e gorko e sukaaɓe c. 1940]] Ko ɗum waɗi wakkati maajum, ɗum ɓurii ɗum ngam yimɓe Nigeria ɓe ɓe ɓe ɓe mari limngal haa ɓe ɓe ɓe njanngina rewɓe, amma maama'en Frances ɓe njaɓii ko nafata limngal haa sukaaɓe e rewɓe. O yahi Abeokuta Grammar School ngam jaŋde maako ɗiɗaɓere. Jaŋde nden fuɗɗii yahugo tan ko jannginooɓe worɓe, amma o jaɓii jannginoowo debbo arandeeji nder hitaande 1914, e Frances woni arandeeji hakkunde jannginooje njoweego je nganndi jaŋde nder hitaande nden. Daga 1919 haa 1922, o yahdi Wincham Hall School for Girls e Cheshire, Ingilandi, to o janngini haala, muusik, ɓorol, Farayse, e kuuɗe feere feere nder wuro. Kaŋko o timmini janngude maako o hooti Abeokuta nder 1922, o acci naftoraago innde maako kiristaane, Frances e Abigail, o suɓi yahugo maako nder Yoruba Funmilayo, ma'ana "Allah hokki yam seyo". == Nolde hoore == Ha 20 lewru lewru lewuru 1925, Funmilayo fecciti Reverend Israel Oludotun Ransome-Kuti, goomu nder saare Ransome-kuti.<ref name="Cheryl" /> 33 Isra'iila janngini nder Abeokuta Grammar School duuɓi ɗuuɗɗi yeeso Funmilayo, nden wakkati o ɗon haa janngude, ɗiɗo ɓe ɓeydi ɓe ɗon ɓeya boowal.<ref name="Cheryl" /> Isra'iila heɓii golle bana ardiiɗo janngirde, o goonɗinki e hawtaade yimɓe e hawtaago e ɓeydaago ɓesngu e jeyaaji. O ɓaawo o laati mo fuɗɗiiɗo fedde jannginooɓe lesdi Naajeeriya e fedde jannguɓe lesdi Naajeneriya. 46-47 Fuude maako e Funmilayo waɗi duuɓi 30 - haa Isra'iila maayi - nden ɗon marki e nanki hakkiilo e hakkiilo hakkunde maɓɓe. <ref name="Cheryl" /> : 42 : 42 == Kuugal == === Abeokuta Women's Union === Nder hitaande 1932, Ransome-Kuti wallitii haɓɓugo Abeokuta Ladies Club. Goomu ngal ɗon haɗi kuuɗe kuugal kuugal kuuje, kuugal kuuwol, kuugal njamɗingo e jannginki mawɓe, e limgal yimɓe fuɗɗi ɗi fuɗɗi ɗum fu, ɓe ɗon haɓa rewɓe kiristaanaaɓe, ɓe ɗon jaŋde ley leyɗe hirnaange.<ref name=":0" /> Haa 1940, ko ɗum waɗi, kulb ngal ɗon ɓeyda yaaki dow siyasa. Hono no o ƴami mo ngam jaɓugo no o janngirta, Ransome-Kuti fuɗɗi darnde jaŋde e janngirde rewɓe nder suudu, nden o heɓii anndal ɓurngal dow hakkillooji ummatoore e politik ɗi rewɓe Nigeria heɓa. Wonde o winndi dow hakkeeji ɗi o hokki dow haala maako, Ransome-Kuti holli "ndaluuji goonga ɗi rewɓe lesdi Naajeeriya ɗon haani waɗugo kiita "ko rewɓe ɓe ɗon ɓuwa sukaaɓe dow ɓaawo maɓɓe e ɓe ɗon cuɓugo diga naange wurta haa naange wonda ... naa rewɓe ɓe naftiri bee tee, sukaaje, e fe'uki ngam nyaamdu".: 174  Ha 1944 o waɗi haɓɓuki ngam halki laamu nguu haɓɓuki leɗɗe e rewɓe nder kasu e dow ko ɓe mbi'i. ==Himobe== iwglb3f9grghdnub5p1xo7ji5nuw21u 182484 182483 2026-08-12T11:36:49Z Fulani215 7983 /* Nolde hoore */ fixed typo 182484 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Chief '''Funmilayo Ransome-Kuti''' MON{{Efn|{{IPA-cen|f|ʊ|n|m|i|_|ˈ|l|aɪ|j|oʊ|_|ˈ|r|æ|n|s|ə|m|_|ˈ|k|uː|t|i}} {{Audio|LL-Q34311 (yor)-Esther the Queen-Funmilayo Ransome-Kuti.wav|Listen}}}} (woowo '''Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas'''; 25 Oktoobar 1900 - 13 Epril 1978), anndiraa kadi '''Funmilayo Aníkúlápó-Kuti''', wonnoo jannginoowo lesdi [[Naajeeriya]], jaagorɗo politik, e jaagorjo hakkeeji rewɓe ɓe ɗon jokkondira e hakkilantaagal anti-imperialist, Pan-Africanist, e hakkilanteeji [[Feminism|feminist]]. Ransome-Kuti anndini hoore mum bana socialiste afrikke.   Funmilayo Ransome Kuti jibini nder [[Abeokuta]], nder Ogun State, nden o woni jannginoowo debbo arande to nder Abeokuta Grammar School. Nde o ɓeydi arande, o huuwi bana jannginoowo, o haɓɓii yoga e darnde jaŋde jaŋde nder lesdi e haɓɓii darnde jaɓde jaŋnde ngam rewɓe ɓe ɓe mari ceede, o haɗi ko fotti dow darnde jaajde feminist nder lesdi Afrika. Nder duuɓi 1940, Ransome-Kuti waɗi ko fedde [[Abeokuta Women's Revolt|Abeokuta Women's Union]] nden o holli hakkiilo rewɓe, o yiɗi darnde rewɓe nder kuuje mawɗe nder nokkuuje e hakkiilo dow lekki dow rewɓe nder gariiri. Ransome-Kuti waɗi marsi e protestji ha nder rewɓe 10,000, ngam ɗum waɗi [[Alake mo Egba|Alake]] mo laamiiɗo o jeyi haa o jeyi nder hitaande 1949. Nde Ransome-Kuti ɓeydi semmbe siyasa, o hawti e nder ɓamtaare hooreejo lesdi Naijeriya, o yahdi dow kubaruuji e o hawti bee darnde nder lesdi feere ngam anndugo dow dooka lesdi. O waɗi hooreejo haɓɓugo fedde nde Nigeria Women's Union e Federation of Nigerian Women's Societies, o holli hakkilo rewɓe Nigeria ngam suɓugo, o warti goomu mo anndiraaɗo nder jam e hakkilo rewbe nder lesdi. Ransome-Kuti laati hooreejo hooreejo Fedde Demokrataaje Haaruɓe Haaruɓe (WIDF) nder hitaande 1953, nden ɓaawo ɗun o ardii hooreejo lesdi Naajeeriya nder Fedde Haaruɓe haaruɓe haaluɓe haaru e haaruɓe (FILPF) nder hitaande 1963. Nder kuugal maɓɓe, Ransome-Kuti wallitii haɓɓuki hakkunde ɓalli hooreejo lesdi Nigeria e ɗemɗe feminist, ɗe ɗon haɓɓa e koloniya nder duniyaaru. Kuugal maako nder lesdi fuu ɓaŋgi hakkilantaaku siyasa; laamu British koloniyaal on ɗon haɓɓa ɓeydaaki passport maako nder hitaande 1957 nden Amerik on ɗon haɓana mo visa nder hitaande 1958, ɗi ɗi ɗiɗo fuu ɗon ɗon wi'a ko'e maɓɓe ko'e komiiniyaaku nder wakkati konu masin. Ransome-Kuti heɓii Nobel Lenin for Peace e o heɓii darnde nder Order of the Niger ngam kuuɗe maako. Nder duuɓi maako ɓaawo, o walli bana ɓiyum ɗon njogii laamuji konu lesdi Nigeria. O maayi e duuɓi 77 caggal nde o woodi nder nder nder nder suudu konu dow jawdi saare maako. Ɓiɓɓe Ransome-Kuti hawti e musiɗɗo Fela Kuti (duggo Olufela Ransome- Kuti), doktoor e kuugal [[Beko Ransome-Kuti]], e ministaar jaŋde Olikoye Ransome-kouti. == Ɓiɗɗo e jaŋde == Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas, jibinaa ko ñalnde 25 oktoobar 1900 to [[Abeokuta]], Ogun State, Nigeria, nde wakkati oon wonnoo nder Protectorate Nigeria ɓorɗo, protectorate laamu British. O jibini to Chief Daniel Olumeyuwa Thomas (1869-1954), goomu wuro Jibolu-Taiwo aristocratic, e Lucretia Phyllis Omoyeni Adeosolu (1874-1956). Baaba maako ɗon mari leɗɗe palme e ɗon jaɓɓa, nden baaba maako ɗon huuwa bana labbam. Frances's dow baaba'en ɗon ɓoggi nder ummaatoore Saro, je ɗon hawta e yimɓe ɓe ɓe ƴiwoyi diga [[Sarliyon|Sierra Leone]], ɗuuɗɓe maɓɓe ɓe ɓe laati maccuɓe Afriknaaɓe ɓe ɓe rimɗini ɓe ɓe ɓe ɓe njooɗini nder [[Firiton|Freetown]] haa ɓe ɓe ɓe njotti Yorubaland nder karnijum 19. [[File:Family_Ransome_Kuti_c1940.jpg|alt=Image of Funmilayo Ransome-Kuti seated, with husband and children|thumb|Funmilayo Ransome-Kuti (genndi) e gorko e sukaaɓe c. 1940]] Ko ɗum waɗi wakkati maajum, ɗum ɓurii ɗum ngam yimɓe Nigeria ɓe ɓe ɓe ɓe mari limngal haa ɓe ɓe ɓe njanngina rewɓe, amma maama'en Frances ɓe njaɓii ko nafata limngal haa sukaaɓe e rewɓe. O yahi Abeokuta Grammar School ngam jaŋde maako ɗiɗaɓere. Jaŋde nden fuɗɗii yahugo tan ko jannginooɓe worɓe, amma o jaɓii jannginoowo debbo arandeeji nder hitaande 1914, e Frances woni arandeeji hakkunde jannginooje njoweego je nganndi jaŋde nder hitaande nden. Daga 1919 haa 1922, o yahdi Wincham Hall School for Girls e Cheshire, Ingilandi, to o janngini haala, muusik, ɓorol, Farayse, e kuuɗe feere feere nder wuro. Kaŋko o timmini janngude maako o hooti Abeokuta nder 1922, o acci naftoraago innde maako kiristaane, Frances e Abigail, o suɓi yahugo maako nder Yoruba Funmilayo, ma'ana "Allah hokki yam seyo". == Nolde hoore == Ha 20 lewru lewru lewuru 1925, Funmilayo fecciti Reverend Israel Oludotun Ransome-Kuti, goomu nder saare Ransome-kuti. 33 Isra'iila janngini nder Abeokuta Grammar School duuɓi ɗuuɗɗi yeeso Funmilayo, nden wakkati o ɗon haa janngude, ɗiɗo ɓe ɓeydi ɓe ɗon ɓeya boowal. Isra'iila heɓii golle bana ardiiɗo janngirde, o goonɗinki e hawtaade yimɓe e hawtaago e ɓeydaago ɓesngu e jeyaaji. O ɓaawo o laati mo fuɗɗiiɗo fedde jannginooɓe lesdi Naajeeriya e fedde jannguɓe lesdi Naajeneriya. 46-47 Fuude maako e Funmilayo waɗi duuɓi 30 - haa Isra'iila maayi - nden ɗon marki e nanki hakkiilo e hakkiilo hakkunde maɓɓe. == Kuugal == === Abeokuta Women's Union === Nder hitaande 1932, Ransome-Kuti wallitii haɓɓugo Abeokuta Ladies Club. Goomu ngal ɗon haɗi kuuɗe kuugal kuugal kuuje, kuugal kuuwol, kuugal njamɗingo e jannginki mawɓe, e limgal yimɓe fuɗɗi ɗi fuɗɗi ɗum fu, ɓe ɗon haɓa rewɓe kiristaanaaɓe, ɓe ɗon jaŋde ley leyɗe hirnaange.<ref name=":0" /> Haa 1940, ko ɗum waɗi, kulb ngal ɗon ɓeyda yaaki dow siyasa. Hono no o ƴami mo ngam jaɓugo no o janngirta, Ransome-Kuti fuɗɗi darnde jaŋde e janngirde rewɓe nder suudu, nden o heɓii anndal ɓurngal dow hakkillooji ummatoore e politik ɗi rewɓe Nigeria heɓa. Wonde o winndi dow hakkeeji ɗi o hokki dow haala maako, Ransome-Kuti holli "ndaluuji goonga ɗi rewɓe lesdi Naajeeriya ɗon haani waɗugo kiita "ko rewɓe ɓe ɗon ɓuwa sukaaɓe dow ɓaawo maɓɓe e ɓe ɗon cuɓugo diga naange wurta haa naange wonda ... naa rewɓe ɓe naftiri bee tee, sukaaje, e fe'uki ngam nyaamdu".: 174  Ha 1944 o waɗi haɓɓuki ngam halki laamu nguu haɓɓuki leɗɗe e rewɓe nder kasu e dow ko ɓe mbi'i. ==Himobe== hxupq00kajd4elechcqrj6785j9wmzf 182485 182484 2026-08-12T11:45:14Z Fulani215 7983 /* Abeokuta Women's Union */ fixed typo 182485 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Chief '''Funmilayo Ransome-Kuti''' MON{{Efn|{{IPA-cen|f|ʊ|n|m|i|_|ˈ|l|aɪ|j|oʊ|_|ˈ|r|æ|n|s|ə|m|_|ˈ|k|uː|t|i}} {{Audio|LL-Q34311 (yor)-Esther the Queen-Funmilayo Ransome-Kuti.wav|Listen}}}} (woowo '''Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas'''; 25 Oktoobar 1900 - 13 Epril 1978), anndiraa kadi '''Funmilayo Aníkúlápó-Kuti''', wonnoo jannginoowo lesdi [[Naajeeriya]], jaagorɗo politik, e jaagorjo hakkeeji rewɓe ɓe ɗon jokkondira e hakkilantaagal anti-imperialist, Pan-Africanist, e hakkilanteeji [[Feminism|feminist]]. Ransome-Kuti anndini hoore mum bana socialiste afrikke.   Funmilayo Ransome Kuti jibini nder [[Abeokuta]], nder Ogun State, nden o woni jannginoowo debbo arande to nder Abeokuta Grammar School. Nde o ɓeydi arande, o huuwi bana jannginoowo, o haɓɓii yoga e darnde jaŋde jaŋde nder lesdi e haɓɓii darnde jaɓde jaŋnde ngam rewɓe ɓe ɓe mari ceede, o haɗi ko fotti dow darnde jaajde feminist nder lesdi Afrika. Nder duuɓi 1940, Ransome-Kuti waɗi ko fedde [[Abeokuta Women's Revolt|Abeokuta Women's Union]] nden o holli hakkiilo rewɓe, o yiɗi darnde rewɓe nder kuuje mawɗe nder nokkuuje e hakkiilo dow lekki dow rewɓe nder gariiri. Ransome-Kuti waɗi marsi e protestji ha nder rewɓe 10,000, ngam ɗum waɗi [[Alake mo Egba|Alake]] mo laamiiɗo o jeyi haa o jeyi nder hitaande 1949. Nde Ransome-Kuti ɓeydi semmbe siyasa, o hawti e nder ɓamtaare hooreejo lesdi Naijeriya, o yahdi dow kubaruuji e o hawti bee darnde nder lesdi feere ngam anndugo dow dooka lesdi. O waɗi hooreejo haɓɓugo fedde nde Nigeria Women's Union e Federation of Nigerian Women's Societies, o holli hakkilo rewɓe Nigeria ngam suɓugo, o warti goomu mo anndiraaɗo nder jam e hakkilo rewbe nder lesdi. Ransome-Kuti laati hooreejo hooreejo Fedde Demokrataaje Haaruɓe Haaruɓe (WIDF) nder hitaande 1953, nden ɓaawo ɗun o ardii hooreejo lesdi Naajeeriya nder Fedde Haaruɓe haaruɓe haaluɓe haaru e haaruɓe (FILPF) nder hitaande 1963. Nder kuugal maɓɓe, Ransome-Kuti wallitii haɓɓuki hakkunde ɓalli hooreejo lesdi Nigeria e ɗemɗe feminist, ɗe ɗon haɓɓa e koloniya nder duniyaaru. Kuugal maako nder lesdi fuu ɓaŋgi hakkilantaaku siyasa; laamu British koloniyaal on ɗon haɓɓa ɓeydaaki passport maako nder hitaande 1957 nden Amerik on ɗon haɓana mo visa nder hitaande 1958, ɗi ɗi ɗiɗo fuu ɗon ɗon wi'a ko'e maɓɓe ko'e komiiniyaaku nder wakkati konu masin. Ransome-Kuti heɓii Nobel Lenin for Peace e o heɓii darnde nder Order of the Niger ngam kuuɗe maako. Nder duuɓi maako ɓaawo, o walli bana ɓiyum ɗon njogii laamuji konu lesdi Nigeria. O maayi e duuɓi 77 caggal nde o woodi nder nder nder nder suudu konu dow jawdi saare maako. Ɓiɓɓe Ransome-Kuti hawti e musiɗɗo Fela Kuti (duggo Olufela Ransome- Kuti), doktoor e kuugal [[Beko Ransome-Kuti]], e ministaar jaŋde Olikoye Ransome-kouti. == Ɓiɗɗo e jaŋde == Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas, jibinaa ko ñalnde 25 oktoobar 1900 to [[Abeokuta]], Ogun State, Nigeria, nde wakkati oon wonnoo nder Protectorate Nigeria ɓorɗo, protectorate laamu British. O jibini to Chief Daniel Olumeyuwa Thomas (1869-1954), goomu wuro Jibolu-Taiwo aristocratic, e Lucretia Phyllis Omoyeni Adeosolu (1874-1956). Baaba maako ɗon mari leɗɗe palme e ɗon jaɓɓa, nden baaba maako ɗon huuwa bana labbam. Frances's dow baaba'en ɗon ɓoggi nder ummaatoore Saro, je ɗon hawta e yimɓe ɓe ɓe ƴiwoyi diga [[Sarliyon|Sierra Leone]], ɗuuɗɓe maɓɓe ɓe ɓe laati maccuɓe Afriknaaɓe ɓe ɓe rimɗini ɓe ɓe ɓe ɓe njooɗini nder [[Firiton|Freetown]] haa ɓe ɓe ɓe njotti Yorubaland nder karnijum 19. [[File:Family_Ransome_Kuti_c1940.jpg|alt=Image of Funmilayo Ransome-Kuti seated, with husband and children|thumb|Funmilayo Ransome-Kuti (genndi) e gorko e sukaaɓe c. 1940]] Ko ɗum waɗi wakkati maajum, ɗum ɓurii ɗum ngam yimɓe Nigeria ɓe ɓe ɓe ɓe mari limngal haa ɓe ɓe ɓe njanngina rewɓe, amma maama'en Frances ɓe njaɓii ko nafata limngal haa sukaaɓe e rewɓe. O yahi Abeokuta Grammar School ngam jaŋde maako ɗiɗaɓere. Jaŋde nden fuɗɗii yahugo tan ko jannginooɓe worɓe, amma o jaɓii jannginoowo debbo arandeeji nder hitaande 1914, e Frances woni arandeeji hakkunde jannginooje njoweego je nganndi jaŋde nder hitaande nden. Daga 1919 haa 1922, o yahdi Wincham Hall School for Girls e Cheshire, Ingilandi, to o janngini haala, muusik, ɓorol, Farayse, e kuuɗe feere feere nder wuro. Kaŋko o timmini janngude maako o hooti Abeokuta nder 1922, o acci naftoraago innde maako kiristaane, Frances e Abigail, o suɓi yahugo maako nder Yoruba Funmilayo, ma'ana "Allah hokki yam seyo". == Nolde hoore == Ha 20 lewru lewru lewuru 1925, Funmilayo fecciti Reverend Israel Oludotun Ransome-Kuti, goomu nder saare Ransome-kuti. 33 Isra'iila janngini nder Abeokuta Grammar School duuɓi ɗuuɗɗi yeeso Funmilayo, nden wakkati o ɗon haa janngude, ɗiɗo ɓe ɓeydi ɓe ɗon ɓeya boowal. Isra'iila heɓii golle bana ardiiɗo janngirde, o goonɗinki e hawtaade yimɓe e hawtaago e ɓeydaago ɓesngu e jeyaaji. O ɓaawo o laati mo fuɗɗiiɗo fedde jannginooɓe lesdi Naajeeriya e fedde jannguɓe lesdi Naajeneriya. 46-47 Fuude maako e Funmilayo waɗi duuɓi 30 - haa Isra'iila maayi - nden ɗon marki e nanki hakkiilo e hakkiilo hakkunde maɓɓe. == Kuugal == === Abeokuta Women's Union === Nder hitaande 1932, Ransome-Kuti wallitii haɓɓugo Abeokuta Ladies Club. Goomu ngal ɗon haɗi kuuɗe kuugal kuugal kuuje, kuugal kuuwol, kuugal njamɗingo e jannginki mawɓe, e limgal yimɓe fuɗɗi ɗi fuɗɗi ɗum fu, ɓe ɗon haɓa rewɓe kiristaanaaɓe, ɓe ɗon jaŋde ley leyɗe hirnaange. Haa 1940, ko ɗum waɗi, kulb ngal ɗon ɓeyda yaaki dow siyasa. Hono no o ƴami mo ngam jaɓugo no o janngirta, Ransome-Kuti fuɗɗi darnde jaŋde e janngirde rewɓe nder suudu, nden o heɓii anndal ɓurngal dow hakkillooji ummatoore e politik ɗi rewɓe Nigeria heɓa. Wonde o winndi dow hakkeeji ɗi o hokki dow haala maako, Ransome-Kuti holli "ndaluuji goonga ɗi rewɓe lesdi Naajeeriya ɗon haani waɗugo kiita "ko rewɓe ɓe ɗon ɓuwa sukaaɓe dow ɓaawo maɓɓe e ɓe ɗon cuɓugo diga naange wurta haa naange wonda ... naa rewɓe ɓe naftiri bee tee, sukaaje, e fe'uki ngam nyaamdu".: 174  Ha 1944 o waɗi haɓɓuki ngam halki laamu nguu haɓɓuki leɗɗe e rewɓe nder kasu e dow ko ɓe mbi'i. ==Himobe== jy1owqmg2zebk8m2v60kmv2y6ogfxu7 182486 182485 2026-08-12T11:47:02Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 182486 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Chief '''Funmilayo Ransome-Kuti'''Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas 25 Oktoobar 1900 - 13 Epril 1978), anndiraa kadi '''Funmilayo Aníkúlápó-Kuti''', wonnoo jannginoowo lesdi [[Naajeeriya]], jaagorɗo politik, e jaagorjo hakkeeji rewɓe ɓe ɗon jokkondira e hakkilantaagal anti-imperialist, Pan-Africanist, e hakkilanteeji [[Feminism|feminist]]. Ransome-Kuti anndini hoore mum bana socialiste afrikke.   Funmilayo Ransome Kuti jibini nder [[Abeokuta]], nder Ogun State, nden o woni jannginoowo debbo arande to nder Abeokuta Grammar School. Nde o ɓeydi arande, o huuwi bana jannginoowo, o haɓɓii yoga e darnde jaŋde jaŋde nder lesdi e haɓɓii darnde jaɓde jaŋnde ngam rewɓe ɓe ɓe mari ceede, o haɗi ko fotti dow darnde jaajde feminist nder lesdi Afrika. Nder duuɓi 1940, Ransome-Kuti waɗi ko fedde [[Abeokuta Women's Revolt|Abeokuta Women's Union]] nden o holli hakkiilo rewɓe, o yiɗi darnde rewɓe nder kuuje mawɗe nder nokkuuje e hakkiilo dow lekki dow rewɓe nder gariiri. Ransome-Kuti waɗi marsi e protestji ha nder rewɓe 10,000, ngam ɗum waɗi [[Alake mo Egba|Alake]] mo laamiiɗo o jeyi haa o jeyi nder hitaande 1949. Nde Ransome-Kuti ɓeydi semmbe siyasa, o hawti e nder ɓamtaare hooreejo lesdi Naijeriya, o yahdi dow kubaruuji e o hawti bee darnde nder lesdi feere ngam anndugo dow dooka lesdi. O waɗi hooreejo haɓɓugo fedde nde Nigeria Women's Union e Federation of Nigerian Women's Societies, o holli hakkilo rewɓe Nigeria ngam suɓugo, o warti goomu mo anndiraaɗo nder jam e hakkilo rewbe nder lesdi. Ransome-Kuti laati hooreejo hooreejo Fedde Demokrataaje Haaruɓe Haaruɓe (WIDF) nder hitaande 1953, nden ɓaawo ɗun o ardii hooreejo lesdi Naajeeriya nder Fedde Haaruɓe haaruɓe haaluɓe haaru e haaruɓe (FILPF) nder hitaande 1963. Nder kuugal maɓɓe, Ransome-Kuti wallitii haɓɓuki hakkunde ɓalli hooreejo lesdi Nigeria e ɗemɗe feminist, ɗe ɗon haɓɓa e koloniya nder duniyaaru. Kuugal maako nder lesdi fuu ɓaŋgi hakkilantaaku siyasa; laamu British koloniyaal on ɗon haɓɓa ɓeydaaki passport maako nder hitaande 1957 nden Amerik on ɗon haɓana mo visa nder hitaande 1958, ɗi ɗi ɗiɗo fuu ɗon ɗon wi'a ko'e maɓɓe ko'e komiiniyaaku nder wakkati konu masin. Ransome-Kuti heɓii Nobel Lenin for Peace e o heɓii darnde nder Order of the Niger ngam kuuɗe maako. Nder duuɓi maako ɓaawo, o walli bana ɓiyum ɗon njogii laamuji konu lesdi Nigeria. O maayi e duuɓi 77 caggal nde o woodi nder nder nder nder suudu konu dow jawdi saare maako. Ɓiɓɓe Ransome-Kuti hawti e musiɗɗo Fela Kuti (duggo Olufela Ransome- Kuti), doktoor e kuugal [[Beko Ransome-Kuti]], e ministaar jaŋde Olikoye Ransome-kouti. == Ɓiɗɗo e jaŋde == Frances Abigail Olufunmilayo Olufela Folorunso Thomas, jibinaa ko ñalnde 25 oktoobar 1900 to [[Abeokuta]], Ogun State, Nigeria, nde wakkati oon wonnoo nder Protectorate Nigeria ɓorɗo, protectorate laamu British. O jibini to Chief Daniel Olumeyuwa Thomas (1869-1954), goomu wuro Jibolu-Taiwo aristocratic, e Lucretia Phyllis Omoyeni Adeosolu (1874-1956). Baaba maako ɗon mari leɗɗe palme e ɗon jaɓɓa, nden baaba maako ɗon huuwa bana labbam. Frances's dow baaba'en ɗon ɓoggi nder ummaatoore Saro, je ɗon hawta e yimɓe ɓe ɓe ƴiwoyi diga [[Sarliyon|Sierra Leone]], ɗuuɗɓe maɓɓe ɓe ɓe laati maccuɓe Afriknaaɓe ɓe ɓe rimɗini ɓe ɓe ɓe ɓe njooɗini nder [[Firiton|Freetown]] haa ɓe ɓe ɓe njotti Yorubaland nder karnijum 19. [[File:Family_Ransome_Kuti_c1940.jpg|alt=Image of Funmilayo Ransome-Kuti seated, with husband and children|thumb|Funmilayo Ransome-Kuti (genndi) e gorko e sukaaɓe c. 1940]] Ko ɗum waɗi wakkati maajum, ɗum ɓurii ɗum ngam yimɓe Nigeria ɓe ɓe ɓe ɓe mari limngal haa ɓe ɓe ɓe njanngina rewɓe, amma maama'en Frances ɓe njaɓii ko nafata limngal haa sukaaɓe e rewɓe. O yahi Abeokuta Grammar School ngam jaŋde maako ɗiɗaɓere. Jaŋde nden fuɗɗii yahugo tan ko jannginooɓe worɓe, amma o jaɓii jannginoowo debbo arandeeji nder hitaande 1914, e Frances woni arandeeji hakkunde jannginooje njoweego je nganndi jaŋde nder hitaande nden. Daga 1919 haa 1922, o yahdi Wincham Hall School for Girls e Cheshire, Ingilandi, to o janngini haala, muusik, ɓorol, Farayse, e kuuɗe feere feere nder wuro. Kaŋko o timmini janngude maako o hooti Abeokuta nder 1922, o acci naftoraago innde maako kiristaane, Frances e Abigail, o suɓi yahugo maako nder Yoruba Funmilayo, ma'ana "Allah hokki yam seyo". == Nolde hoore == Ha 20 lewru lewru lewuru 1925, Funmilayo fecciti Reverend Israel Oludotun Ransome-Kuti, goomu nder saare Ransome-kuti. 33 Isra'iila janngini nder Abeokuta Grammar School duuɓi ɗuuɗɗi yeeso Funmilayo, nden wakkati o ɗon haa janngude, ɗiɗo ɓe ɓeydi ɓe ɗon ɓeya boowal. Isra'iila heɓii golle bana ardiiɗo janngirde, o goonɗinki e hawtaade yimɓe e hawtaago e ɓeydaago ɓesngu e jeyaaji. O ɓaawo o laati mo fuɗɗiiɗo fedde jannginooɓe lesdi Naajeeriya e fedde jannguɓe lesdi Naajeneriya. 46-47 Fuude maako e Funmilayo waɗi duuɓi 30 - haa Isra'iila maayi - nden ɗon marki e nanki hakkiilo e hakkiilo hakkunde maɓɓe. == Kuugal == === Abeokuta Women's Union === Nder hitaande 1932, Ransome-Kuti wallitii haɓɓugo Abeokuta Ladies Club. Goomu ngal ɗon haɗi kuuɗe kuugal kuugal kuuje, kuugal kuuwol, kuugal njamɗingo e jannginki mawɓe, e limgal yimɓe fuɗɗi ɗi fuɗɗi ɗum fu, ɓe ɗon haɓa rewɓe kiristaanaaɓe, ɓe ɗon jaŋde ley leyɗe hirnaange. Haa 1940, ko ɗum waɗi, kulb ngal ɗon ɓeyda yaaki dow siyasa. Hono no o ƴami mo ngam jaɓugo no o janngirta, Ransome-Kuti fuɗɗi darnde jaŋde e janngirde rewɓe nder suudu, nden o heɓii anndal ɓurngal dow hakkillooji ummatoore e politik ɗi rewɓe Nigeria heɓa. Wonde o winndi dow hakkeeji ɗi o hokki dow haala maako, Ransome-Kuti holli "ndaluuji goonga ɗi rewɓe lesdi Naajeeriya ɗon haani waɗugo kiita "ko rewɓe ɓe ɗon ɓuwa sukaaɓe dow ɓaawo maɓɓe e ɓe ɗon cuɓugo diga naange wurta haa naange wonda ... naa rewɓe ɓe naftiri bee tee, sukaaje, e fe'uki ngam nyaamdu".: 174  Ha 1944 o waɗi haɓɓuki ngam halki laamu nguu haɓɓuki leɗɗe e rewɓe nder kasu e dow ko ɓe mbi'i. ==Himobe== i0qsccb71jo2pljjyh3k80w3081s563 Masamura Pachinko Museum 0 29677 182446 128556 2026-08-12T01:35:24Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 182446 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Musiyum Masamura''' Pachinko ko musium pachinko tokooso Japonnaajo, jooni woni ko e 210 Nakasunachō to Tempaku-ku, Nagochiku Prefektuur (愛知県名屋屋地) == Tariya == Masamura Gaas fof 15 Pachinko ko fijirde njulaagu ɓurnde lollude e nder leydi [[Japan|Japon]], nde ummorii ko e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire. Sosiyetee njulaagu Masamura ummoriiɗo Nagoya mahii musee ngam teddinde sosɗo sosiyatee oo, hono Masamura Takeuchi, e nder suudu tataɓuru galle Masamura ɓooyɗo to Nishi-ku. O heewi jaɓeede ko kanko woni tagɗo pachinko jamaanu, e waylude ndeeɗoo fijirde sukaaɓe e fijirde mawɓe. E duuɓi caggal wolde adunaare ɗiɗmere, nde kaɓirɗe ŋakki, o dañii mahde e nder heen yoga e masiŋaaji pachinko gadani peewnaaɗi e keesuuji caay ɓooyɗi e gilaasi sewo-sewo. Masamura Gauge All 15 mo nganndu-ɗaa ko kañum woni gadanol masiŋaaji Pachinko hannde ɗii. Musiyum oo ina winnda daartol ngol no feewi. Ina hollita miijo ngoɗngo e daartol Pachinko hay so. Hay so tawii miijo ngo woowaa e iwdi pachinko ina hollita wonde fijo ngoo ko mbayliigu "Fijo Korintu" Ameriknaajo, ngo wonnoo ko sifaa fijo pinball ɓooyngo no feewi. Musium oo noon ina wiya wonde masiŋaaji gadani ɗii ina mbaawi ummoraade e "masiŋaaji wall" gonɗi e dow mum en tawaaɗi e arkaaji penndi Oropnaaɓe e darorɗe teeminannde 19ɓiire. Musiyum oo ummiima e Jōsai 4-19-6 (愛知県名屋屋市西区城西四丁目19番6号) woɗɗaani caggal Stasiyoŋ Jōshin. == Tuugnorgal.<ref>[https://web.archive.org/web/20040818072149/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0NTN/is_46/ai_108722589 Risky biz: Pachinko is pervasive and profitable. And with Japan's politicians now pushing for casinos, it just might be a prototype. Japan, Inc., August, 2003 by Tony McNicol]</ref> == cc1dugiscisw2narqvu9pzt4psnaozz University of Algiers 2 0 30800 182450 126173 2026-08-12T02:51:27Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 182450 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Alseri 2''' (e Farayse: Université d'Alger 2), ɓurngal heewde innireede Abou El Kacem Saadallah , ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde laamu Alaseri, tawaangal to Bouzareah, e nder diiwaan Alseri, to worgo leydi ndii. Sosaa ko e hitaande 2009 caggal nde duɗal jaaɓi haaɗtirde Alseri feccitaa e duɗe jaaɓi-haaɗtirde tati (Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Alseri 1, Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Alseri 2 e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Alseri 3).<ref name="Université d'Alger 2">[https://web.archive.org/web/20170519151331/http://univ-alger2.dz/index.php/ar/universite/presentation-universite/histoire-universite presentation de l'université] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170519151331/http://univ-alger2.dz/index.php/ar/universite/presentation-universite/histoire-universite|date=2017-05-19}}. August 22, 2017</ref> == '''Ƴeew kadi''' == * [[List of universities in Algeria]] == '''Tuugnorgal''' == <references /> == '''Jokkondire yaajɗe''' == Lowre laawɗunde Duɗal jaaɓi haaɗtirde Alseri Duɗal jaaɓi haaɗtirde Alseri 3 o8fhb7i4mx906r0x6htcnfljjvnr2kh Dikwididi 0 32196 182442 182235 2026-08-11T23:19:30Z MOIBARDE 10068 add a category 182442 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dikwididi''' ko wuro e nder diiwaan [[Kgatleng]] to leydi [[Botswana|Bostwana]]. O woniri ko 40 km fuɗnaange [[Gaborone]].Yimɓe leydi ndi ko 225 e binnditagol hitaande 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/media/2011%20Census%20_Alphabetical%20Index%20_Population%20of%20Villages.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923211953/http://www.cso.gov.bw/media/2011%20Census%20_Alphabetical%20Index%20_Population%20of%20Villages.pdf|url-status=dead|archive-date=2015-09-23|title=2011 Botswana Population and Housing Census|accessdate=2016-08-08}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Botswana]] 5ffb13zjzxva2ad96ydbt3sr56byp44 Jwaneng 0 32229 182445 182013 2026-08-12T01:00:38Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 182445 wikitext text/x-wiki {{Infobox settlement |official_name = Jwaneng |other_name = |native_name = <!-- for cities whose native name is not in English --> |nickname = |settlement_type = Town |motto = |image_skyline =Welcome_to_Jwaneng.JPG |imagesize = |image_caption = |image_flag =Flag_of_Jwaneng.png |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |city_logo = |citylogo_size = |image_map = |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map =Botswana <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = |subdivision_type = Country |subdivision_name = [[Botswana]] |subdivision_type1 = [[Districts of Botswana|District]] |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |subdivision_type3 = |subdivision_name3 = |subdivision_type4 = |subdivision_name4 = |government_footnotes = |government_type = |leader_title = |leader_name = |leader_title1 = Mayor |leader_name1 = Olga Ditsie |leader_title2 = |leader_name2 = |leader_title3 = |leader_name3 = |leader_title4 = |leader_name4 = |established_title = |established_date = |established_title2 = <!-- Incorporated (town) --> |established_date2 = |established_title3 = <!-- Incorporated (city) --> |established_date3 = |area_magnitude = |area_footnotes = |area_total_km2 = <!-- ALL fields dealing with a measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on automatic unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = |area_urban_km2 = |area_urban_sq_mi = |area_metro_km2 = |area_metro_sq_mi = |population_as_of = 2022 |population_footnotes = <ref name="Statistics Botswana - Census 2022 - Population of cities, towns and villages">{{Cite web |title=Statistics Botswana - Census 2022 - Population of cities, towns and villages |url=https://www.statsbots.org.bw/sites/default/files/publications/Population%20of%20Cities%20Towns%20and%20Villages%20%202022.pdf}}</ref> |population_note = |population_total = 18784 |population_density_km2 = |population_density_sq_mi = |population_metro = |population_density_metro_km2 = |population_density_metro_sq_mi = |population_urban = |population_density_urban_km2 = |population_density_urban_sq_mi = |population_blank1_title = |population_blank1 = |population_density_blank1_km2 = |population_density_blank1_sq_mi = |timezone = GMT +2 |utc_offset = |timezone_DST = |utc_offset_DST = |coordinates = {{coord|24|36|07|S|24|43|42|E|region:BW|display=inline,title}} |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> tags--> |elevation_m = 1189 |elevation_ft = |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |blank_name = [[Köppen climate classification|Climate]] |blank_info = [[Semi-arid climate#Hot semi-arid climates|BSh]] |blank1_name = |blank1_info = |website = |footnotes = }} <!-- Infobox ends --> '''Jwaneng''' ko wuro tawaango e diiwaan Fuɗnaange [[Botswana|Bostwana]], kono ngo jeyaaka e ngool, ko diiwaan ceertuɗo, jogiiɗo Diiso wuro mum.<ref>[https://web.archive.org/web/20110723192435/http://www.laws.gov.bw/ Laws of Botswana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723192435/http://www.laws.gov.bw/|date=2011-07-23}}, [https://web.archive.org/web/20090718061659/http://www.mlg.gov.bw/ Ministry of Local Government] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090718061659/http://www.mlg.gov.bw/|date=2009-07-18}}</ref> == Tariya == Wuro ngoo sosaa ko e saraaji lowre diamant Jwaneng, nde hiisetee ko ɓuri alɗude e winndere ndee to bannge ŋakkeende diamant mo mbaydi gem. E fuɗɗoode maggal ko ‘wuro udditiingo’, firti ko ngam wuurde toon ina haani yamiroore ummoraade e joom en miniraagal, hono Debswana.<ref>{{Cite news|url=http://www.mmegi.bw/index.php?aid=51688&dir=2015/june/05|title=Botswana's poorest village is...|last=Mguni|first=Mbongeni|date=5 June 2015|work=[[Mmegi Online]]|access-date=2018-11-18}}</ref> E hitaande 2015, Jwaneng ina joginoo 13 162 hoɗɓe. Nde anndiraa ko wuro ɗiɗaɓo ɓurngo alɗude e nder [[Botswana|Bostwana]], tawi baasal mum ina famɗi fotde 3%. == Hortol == Wuro ngo e miniraagal ngal ko Aeroport Jwaneng woni ɗoon. == Pijirlooji == Haa e hitaande 2023, fedde Jwaneng Galaksi F.C. ko kañum en ngoni ƴamooɓe lefol laamu [[Botswana|Bostwana]]. == Ƴeew kadi == Jwaneng ko nokku kuutorgal naange == Tuugnorgal. == <references /> [[Category:Bostwana]] f91zhj4l2asuegv53iexzsljgmge3al Jelly d'Arányi 0 39578 182444 166739 2026-08-12T00:53:32Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 182444 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jelly d'Aranyi''', timmuɗo Jelly Aranyi de Hunyadvár (Hongiri: Hunyadvári Aranyi Jelly) (30 mee 1893 – 30 marse 1966) ko fiyoowo violon Honngiri, baɗɗo galle mum to Londres. Mawniiko debbo biyeteeɗo Joseph Joachim e miñi mum debbo biyeteeɗo Adila Fachiri, o wonti gooto e fiyooɓe violon ɓurɓe mawnude e yonta makko. Caggal nde o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Franz Liszt to Budapest, o sosi hoore makko e wonde jimoowo mawɗo e jimoowo gooto, o waɗi gollondiral maantinngal e Pablo Casals e Frederick Septimus Kelly. Yimɓe mawɓe heewɓe mbaɗii golle e makko, ina jeyaa heen jimɗi ɗiɗi ɗi Béla Bartók waɗi e violon, Tzigane mo Maurice Ravel, jimɗi Ralph Vaughan Williams ɗi Ralph Vaughan Williams waɗi, e jimɗi ɗiɗi ɗi Gustav Holst waɗi ngam violooji ɗiɗi. O waɗii geɗe keewɗe e yiytude jimɗi Robert Schumann majjuɗi e hitaande 1933. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == D’Aranyi jibinaa ko to Budapest, ko ɓiy mawniiko biyeteeɗo Joseph Joachim, miñi mum debbo biyeteeɗo Adila Fachiri, mo o heewi fiyde duɗe. O fuɗɗorii jaŋde makko ko piyanist, kono o wayli e violon to Akademi Musik to Budapest nde Jenő Hubay jaɓi mo wonde almuudo. == Kugal == Caggal njilluuji konsiiruuji Orop e Amerik ko o solist e jimoowo suudu d'Aranyi hoɗi to Londres. O waɗi suudu tato mawndu e cellist Españool biyeteeɗo Pablo Casals e piyanoowo Ostarali biyeteeɗo Frederick Septimus Kelly, mo o yiɗi, haa o noddi mo "gorko makko". E nder balɗe ciftorteeɗe, kanko e Béla Bartók ɓe mbaɗdi heen jimɗi sonataaji to Londres e Pari. Sonataaji makko ɗiɗi ɗi o waɗi ngam violon e piano, ko kanko o waɗi ɗum; Jelly e Bartók kollitii ɗe to Londres e lewru marse 1922 (Nokku 1) e lewru mee 1923 (Nokku 2). Ko o firoore moƴƴere e jimɗi Classical, Romantic e jamaanu. Caggal nde d'Aranyi, e dow ɗaɓɓaande mum, fiyi mo jimɗi violon "gypsy" jamma gooto, Maurice Ravel sakkiti mo jimɗi mum violon e piyanɗe lolluɗi biyeteeɗi Tzigane. Kadi e ɗaɓɓaande makko, o rokki mo jimɗi gadani e nder leydi Angalteer, hono Sonata ngam violon e cello e hitaande 1922. Ralph Vaughan Williams rokki mo jimɗi mum biyeteeɗi Concerto Accademico. Konserto ɗiɗaɓo mo Gustav Holst winndi ngam Jelly e Adila. D'Aranyi waɗii darnde teskinnde e feeñde e hitaande 1937, e hitaande 1937, e hitaande 1937, Konserto Violon Robert Schumann. E dow tuugnaade e mesasuuji ɗi o heɓi e séance 1933, tawi ina wiyee ko Schumann e hoore mum, ko fayti e ndeeɗoo hiirde nde o meeɗaa nande, o wiyi ina jogii hakke waɗde ɗum e yeeso yimɓe fof ko adii fof. Ɗuum noon wonaano, kono o waɗii ɗum e yeewtere adannde to Londres. == Nguurndam neɗɗo == Gila e duuɓi makko 20, d’Aranyi ko sehil Georgie Hyde-Lees, debbo W. B. Yeats, nguurndam mum fof. O sankii ko to Firenze e hitaande 1966, omo yahra e duuɓi 72. Njawdi Ko d'Aranyi woni innde d'Aranyi. Ko kanko inniraa uuro Bourjois « Printemps de Paris » mo Konstantin Weriguine sosi e hitaande 1931. Muse sappoɓo Elgar, filmo teleeji 1996, hollitii jokkondire teskinɗe hakkunde debbo jom suudu Edward Elgar (James Fox) e d'Arányi, mo Selma Alispahić fiyi..<ref>British Library Sound & Vision.''[https://web.archive.org/web/20231031211009/https://blogs.bl.uk/sound-and-vision/2023/02/jelly-dar%C3%A1nyi-the-recorded-legacy-and-career-of-a-virtuoso-violinist-in-the-roaring-twenties.html Jelly d'Arányi - The recorded legacy and career of a virtuoso violinist in the roaring twenties]'', 24 February 2023</ref><ref name="auto">{{cite web|url=https://koncert.zeneakademia.hu/lexikon_nagy_elodok/lexikon-1682|title=Arányi Jelly|website=Notable Alumni – [[Franz Liszt Academy of Music]]|access-date=October 2, 2017}}</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20171119111831/http://www.somme-battlefields.com/sites/www.prod/files/assets/files/kelly_a_race_against_time_abc_classics_cd_booklet.pdf Somme Battlefields, p. 17] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171119111831/http://www.somme-battlefields.com/sites/www.prod/files/assets/files/kelly_a_race_against_time_abc_classics_cd_booklet.pdf|date=19 November 2017}}. Retrieved 24 December 2018</ref><ref>{{cite book|author=János Kárpáti|title=Bartók's Chamber Music|publisher=Pendragon Press, Stuyvesant, NY, 1994|page=291}}</ref><ref>[[Robin Legge|'Musicus']]. 'World of Music', in ''The Daily Telegraph'', 1 July 1922, p. 4</ref><ref>{{cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Jelly-dAranyi|title=Jelly d'Arányi|accessdate=2017-10-02|publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Barwich|first1=Ann-Sophie|last2=Rodriguez|first2=Matthew|date=September 2020|title=Fashion fades, Chanel No. 5 remains: Epistemology between Style and Technology|url=http://dx.doi.org/10.1002/bewi.202000006|journal=Berichte zur Wissenschaftsgeschichte|volume=43|issue=3|pages=367–384|doi=10.1002/bewi.202000006|pmid=32885868|s2cid=221480175|issn=0170-6233|url-access=subscription}}</ref><ref>{{cite web|url=https://mubi.com/en/au/films/elgars-tenth-muse-the-life-of-an-english-composer|title=Elgar's Tenth Muse: The Life Of An English Composer|accessdate=2025-05-30|publisher=Mubi.com}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Rewbe]] 9zyft5dlp8qtbsbx4aqmyx8zzx86fo8 Goitom Kifle 0 42004 182461 173088 2026-08-12T06:18:34Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182461 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Goitom Kifle''' (jibinaa ko ñalnde 3 desaambar 1993) ko daɗndoowo Eritree, tawtoraaɗo kawgel dingiral juutngal. O lomtiima leydi makko e kawgel fuku winndere 2011 e 2013.<ref>{{World Athletics}}</ref> O tawtoraama Olimpiyaaji 2020 e nder maraton worɓe.<ref>{{Cite web|title=Athletics - KIFLE Goitom|url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/en/results/athletics/athlete-profile-n1285611-kifle-goitom.htm|url-status=dead|access-date=2021-08-08|work=Tokyo 2020 Olympics|publisher=[[Tokyo Organising Committee of the Olympic and Paralympic Games]]|language=en-us|archive-date=2021-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20210807230623/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/en/results/athletics/athlete-profile-n1285611-kifle-goitom.htm}}</ref> == Rekord kawgel == Hitaande kawgel Nokku Darnde Notes Kewu == Wakiiliijo leydi Eritree == Kaɓirɗe winndere sukaaɓe 2009 Brixen, Itali 3ɓo 3000 m 8:05.83 Kaɓirɗe winndere 2011 Daegu, Koree worgo 31ɓo (h) 5000 m 14:06.42 Kaɓirɗe winndere 2013 Mosku, [[Riisii|Riisi]] 17ɓo 10 000 m 27:56.38 Kaɓirɗe Afrik 2014 Marak, Maruk 9ɓo 10 000 m 29:01.75 Pijirlooji Olimpiyaaji 2016 Rio de Janeero, Beresiil 24ɓo 10 000 m 28:15.99 Pijirlooji Olimpiyaaji 2021 Sapporo, [[Japan|Japon]] 14ɓo 2:13:22 Kaɓirɗe winndere 2022 Eugene, Amerik 22ɓo Maraton 2:11:10 Kaɓirɗe winndere 2023 Budapest, Hong Kong 48ɓo 2:21:28 Ko ɓuri moƴƴude e neɗɗo == Yaasi == 3000 meeter – 7:59.64 (Los Korales de Buelna 2010) 5000 meeter – 13:22,92 (Rabat 2012) 000 meeter – 27:32,00 (Ewgene 2013) 15 kiloomeeteer – 42:26 (Lisbon 2013) 20 kiloomeeteer – 57:36 (Marugame 2016) Feccere maraton – 1w00h20 (Aspeiti 2014) Maraton - 2:05:28 (Valensiya 2021) == Tuugnorgal == iwj53i1ee2ifwl35cq7mvr8g5suf5k2 Anders Frisk 0 42085 182456 173562 2026-08-12T06:16:41Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 182456 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Anders Frisk''' (jibinaa ko 18 feebariyee 1963) ko gardiiɗo asiraagal [[Suwed]]<nowiki/>naajo to bannge njulaagu, kadi ko gonnooɗo gardiiɗo fuku koyɗe. Frisk suɓii ko yahde e retireede ko yaawi e arbitraaji sabu tampere kulhuli maayde baɗaaɗi e makko e ɓesngu makko. Omo anndi ɗemɗe keewɗe ina heen Suwed, Engele e Almaañ.<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/uk/2005/mar/13/football.deniscampbell|title=Top referee Anders Frisk quits|author=The Guardian|location=London|date=13 March 2005|access-date=23 April 2010}}</ref> == Kugal == Frisk jibinaa ko ñalnde 18 feebariyee 1963 to wuro wiyeteengo Göteborg to leydi Suwed, omo hoɗi to Mölndal, wuro makko, ɗo o joginoo sinemaa taariindi. O fuɗɗii ardaade ko e hitaande 1978, o ardii kawgel diɗɗal toowngal Suwed ko adii fof e hitaande 1989. O rokkaa badge makko FIFA e hitaande 1991. Gaagaa ardaade to bannge toowɗo, Frisk ina golloroo kadi ammbasadeer UEFA/Goomu warngooji hakkunde leyɗeele e nder kampaañ highlight Croix-Rouge. O yahi Siyeraa Leyoon ngam yiyde golle ICRC, o hollitii wonde omo mettini no feewi e dille galleeji denndaaɗi<ref>{{cite news|url=http://www.gp.se/kulturnoje/1.1989030-anders-frisk-bakom-ny-biosatsning|title=Anders Frisk bakom ny biosatsning|last=Domellöf-Wik|first=Maria|date=2 September 2013|work=[[Göteborgs-Posten]]|language=sv|access-date=2 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20131231052914/http://www.gp.se/kulturnoje/1.1989030-anders-frisk-bakom-ny-biosatsning|archive-date=31 December 2013|url-status=dead}}</ref> E hitaande 1991, o yahi Siwis ngam ardaade kawgel ngel e nder kawgel UEFA hakkunde sukaaɓe les 16 hitaande. O wonti arbiter hakkunde leyɗeele FIFA nde o yahrata e duuɓi 28, pottital makko gadanal hakkunde leyɗeele ko Islande e [[Turkiya|Turki]] ñalnde 17 sulyee 1991. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum o woni e kawgel FIFA hakkunde leyɗeele to Japon, rewi heen ko anndinde mo to bannge elite UEFA..<ref>{{cite news|author=<!--not stated-->|date=26 June 2000|title=Frisk in charge of final|url=https://news.bbc.co.uk/1/hi/euro2000/806920.stm|work=[[BBC]]|location=London, England|access-date=June 4, 2024}}</ref> Suɓaama ngam yahde Euro 96 to Angalteer, Frisk woni gardiiɗo pottital 3-3 hakkunde [[Riisii|Riisi]] e Cekoslowaki to Liverpool. O dogi o woppii kawgel fuku winndere 1998 to Farayse e hitaande 1998 sabu gaañannde ɓalndu, kono o selli e sahaa ngam ƴettude golle finaal kawgel fuku winndere 1999 hakkunde Beresiil e Meksik to Estadio Azteca, wuro Meksik. Caggal ɗuum ɓooyaani, o suɓaa ngam ardaade kawgel finaal hakkunde Farayse e Itali to dingiral Feijenoord to Rotterdam.<ref>{{cite news|author=<!--not stated-->|date=17 September 2004|title=Referee abandons Roma-Kiev clash|url=https://www.taipeitimes.com/News/sport/archives/2004/09/17/2003203309|work=[[Taipei Times]]|access-date=June 4, 2024}}</ref> Caggal ndeen toɗɗagol, o ardii pottitte ɗiɗi e kawgel fuku winndere 2002 to Koree e Japon : pottitte goomu hakkunde Beresiil e Siin, e pottitte ɗiɗmere hakkunde Republique Irlande e Espaañ. Arbiter Final oo, hono Pierluigi Collina, caggal ɗuum winndi e nguurndam mum wonde Frisk ko kañum tan woni jaagorde woɗnde nde o miijii ina jogii seedanteeje heɓde toɗɗagol ngol. Caggal ɗuum e hitaande 2004, Frisk ƴettiti golle semi-finaal Ligue des Champions, pottital ɗiɗaɓal hakkunde Chelsea e Monaco. O feeñii kadi e Euro 2004, o ardii semi-finaal hakkunde Pays-Bas e Portigaal kadi ko kanko woni nayaɓo e nder finaal.<ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/uk/2005/mar/13/football.deniscampbell|title=Top referee Anders Frisk quits|newspaper=The Observer|date=13 March 2005|last1=Campbell|first1=Denis}}</ref><ref name=":0">{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/c/chelsea/4420769.stm|title=Uefa report backs Blues on Frisk|date=7 April 2005|work=BBC News|access-date=23 April 2010}}</ref> E lewru suwee 2004, Frisk felliti woppude pottital ngal o ardinoo hakkunde Roma e Dynamo Kiev to Stadio Olimpico e nder pottital kawgel ngel 2004–05 caggal nde o yani e mbuuɗu mo o werlii e dingiral nde o yaltata e ladde e feccere waktu. O yiytaa ina ƴiiƴam, caggal ɗuum o woppi pottital ngal. UEFA, haa jooni, rokkii Kiev pottital ngal ko 3-0, yamiri yo Roma waɗ pottital mum ɗiɗi heddiingal e nder galle mum e nder pottital gootal caggal dame udditaaɗe. Ñalnde 12 marse 2005, Frisk habri wonde o woppii golle makko ko yaawi, sibu o siftinii kulhuli baɗanooɗi e ɓesngu makko caggal nde Barcelone e Chelsea njiydi kawgel UEFA, tawi o riiwi Didier Drogba mo Chelsea sabu heɓde jeertinaali ɗiɗi. José Mourinho gardiiɗo Chelsea tuumi Frisk noddude gardiiɗo Barça hono Frank Rijkaard e nder suudu mum e nder feccere waktu. UEFA ñaawii Chelsea ko waɗi ko fotaani caggal nde ɓe kawri e Mourinho, kadi Mourinho heɓiino jokkere enɗam ngam waɗde balɗe ɗiɗi ɗe Chelsea fotnoo waɗde e Bayern Munich. Ñalnde 19 desaambar, Frisk rokkaama njeenaari hooreejo leydi FIFA, hono « njeenaari ndi o heɓi e golle makko taƴaaɗe caggal nde o hulɓinii maayde ɓesngu makko ». O ardii 118 pottital hakkunde leyɗeele e nder duuɓi makko 18.<ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/4486166.stm|work=BBC News|title=Ronaldinho wins world award again|date=19 December 2005|access-date=23 April 2010}}</ref> == Tuugnorgal == eb7vvdrmw9grakjhgdymav9a9t3ybho Adolphus Wabara 0 42203 182315 174254 2026-08-11T14:20:28Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 182315 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adolphus Nduneweh Wabara''' (jibinaa ko 1 lewru juko hitaande 1948) ko siyaasyanke e dipolomasiijo [[Naajeeriya]], o laati hooreejo 10ɓo suudu senaa Naajeeriya diga 2003 haa 2005.<ref name="afdev">{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120311070444/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3635.html|url-status=dead|archive-date=11 March 2012|title=Adolphus Wabara|publisher=AfDevInfo|access-date=14 September 2009}}</ref> Tergal arandewal nder lanyol Democratic Party (PDP), Wabara, o laati tergal nder kawtal lesdi Naajeeriya (NRC) e tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Abia nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya 3rd Republic. O yahi haa o naati nder lanyol yimɓe nder hitaande 1998, o suɓaama senateer Abia South nder suudu joonde lesdi Naajeeriya ngam duuɓi ɗiɗi jokkindirɗi..<ref>{{cite news|last=Ezugwu|first=Obinna|date=February 26, 2020|title=Like the Iroko, Sir Marc Wabara still stands tall @69|work=Business Hallmark|url=https://hallmarknews.com/like-the-iroko-sir-marc-wabara-still-stands-tall-67/|access-date=31 August 2021}}</ref> O janngi ko e Dental Sowiyet e oon sahaa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev ɗo o heɓi Master makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e dow teddungal.<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2021/08/06/why-i-annulled-june-12-election-involving-mko-abiola-babangida/|location=Lagos, Nigeria|title=Why I annulled June 12 election involving MKO Abiola – Babangida|last=Silas|first=Don|date=6 August 2021|access-date=2 October 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> == Caalaje == Adolphus jibinaa ko ñalnde 1 lewru nduu hitaande 1948, to wuro wiyeteengo Port Harcourt, to diiwaan Rivers, to leydi Nijeer. Baaba makko, jeyaaɗo to Ohambele, Ndoki to diiwaan Abia, o gollotoo ko e fedde nde, yumma makko ko njulaagu. Baaba makko kadi ko tergal NCNC gonngal e fuɗɗoode Dental Dowlaaji Igbo e fuɗɗoode mum. Adolphus ko ɗiɗaɓo e nder ɓiɓɓe njeeɗiɗo, miñiraaɓe jeegom e miñi mum debbo gooto.<ref>{{cite web|url=https://www1.aucegypt.edu/src/engendering/Documents/Common/EngenderingDevelopmentandDemocracybooklet2004.pdf|title=EnGENDERing Development and Democracy|date=3–5 December 2003|publisher=Commonwealth Parliamentary Association|access-date=2 October 2024}}</ref> == Jaangirde == Adolphus Wabara naati duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to Lagos, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1966. Caggal nde o heɓi bursi Fedde nde ngam janngude to Dental Sowiyet, Wabara yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde dowla Kiev, to Kiev ɗo o heɓi dipolom makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele e hitaande 1976 Ɗemngal [[Riisii|Riisi]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Voronezh to Riisi hakkundeejo. == Fuɗɗoode golle == E darorɗe kitaale 1970, Wabara golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya to Londres, ko o golloowo to bannge geɗe caggal leydi haa o artiraa to leydi Caad, o woni hooreejo leydi ndii e hitaande 1984. Duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o woppi golle dipolomaasi, o arti Lagos, leydi Najeriya ɗo o gollotoo e golle seeɗa, ina heen kadi golle njulaagu (bread-making businesses). Kiriisuuji faggudu taariiɗi gonɗi e nder leydi Najeriya fof e kitaale 1980, ƴettii batte mum e golle makko, caggal ɗuum, Wabara golliima e ballal gardiiɗo mawɗo Apapa Trawlers, fedde nde wonaa laamuyankoore fedde Ibru tuggi 1985 haa 1989. Gila ton, o waɗi kuugal maako arandewal nder siyaasaaku partiiji lesdi Naajeeriya. E sosde kawral lesdi Republicain ngal laamu Ibraahiima Babangida, Wabara yi'i platform ngam laataago kuugal ngam yimɓe lesdi Ukwa East, lesdi Abia. Caggal nde o dañi primaaji lannda, o dañi wooteeji 1992, o fooli kanndidaa lannda Sosiyaal Demokaratik (SDP). Wabara wonti tergal teddungal e nder suudu sarɗiiji to leydi 3ɓiire. Ko ɗoon o toɗɗaa hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e Asii e Pasifik. E nder ndeeɗoo darnde, o neldaa ko laamu fedde ndee e golle dipolomaasi to Dental Dowlaaji Amerik e fedde wiyeteende Black Congressional Caucus. Laabi Wabara nder suudu dipiteeji, bana no soobiraaɓe maako, ta'aama nder hitaande 1993 nde ɓilla siyaasaaku lolluɗum "12 juin" fuɗɗi haa lesdi Naajeeriya. Wooteeji hooreleydaagu ɗi kanndidaa SDP, hooreejo M.K.O Abiola heɓi, ɗi laamu Ibraahiima Babangida ustii, ɗum anndini jiiɓru politik e jiiɓru. Oon hitaande, Wabara ina jeyaa e daraniiɓe ustude kuulal ngal, hay so tawii noon caggal nde hooreejo leydi ndi, hono Seneraal Sanni Abacha, fusi Parlemaa ngenndi. Caggal nde o waɗi dumunna juutɗo to New York, Wabara toɗɗaa yo o won diisneteeɗo e nder diiso laamu nokkuyankeewo Ukwa East, ɗum rokki mo fartaŋŋe golloraade e nder leydi hee. Ko ɗoon o ƴetti golle ɓeydooje, hono Diisneteeɗo toppitiiɗo jaŋde. E hitaande 1996, fartaŋŋe ari haa Wabara yahri yeeso e golle mum politik. Laamu Sani Abacha yaltinii porogaraam mbayliigu hakkunde 16 e 25 mars 1996. Ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e porogaraam mbayliigu nguu, suɓngooji ɗi ngonaa lanndaaji e nder laamuuji nokkuuji e nder leydi Najeriya, e oon sahaa, Adolphus Wabara suɓaama, suɓaama kadi ngam wonde hooreejo diiso ngam Unkwa East Local Gover. Lannda Demokaraasi Leƴƴi sosaa ko e hitaande 1998, Wabara wonnoo ko tergal sosngal. Hitaande wootere caggal mum, o tawtoraama suɓngooji senateeruuji 1999, o heɓi mandat ngam wallitde diiwaan Abia South e nder senateeruuji leydi Najeriya 4th Republic. == Seneraal == Ñalnde 3 suwee 1999, Wabara hunnaama wonde senaateer Nijeer ; Balɗe 10 caggal nde Olusegun Obasanjo toɗɗaa e laamu. Wabara ɓooyaani ko toɗɗaa hooreejo goomu peeje Senaa ngam difaade caggal ɗuum, hooreejo goomu Senaa ngam geɗe polis. Ton, o waɗi kampaañ maako ngam nastuki budget ngam moƴƴitinki kuuɗe sooja’en e polis’en lesdi Naajeeriya. E fuɗɗoode kitaale 2000, moƴƴitingol kaɓirɗe konu, ƴellitgol ofiseeji baawɗi wonde fof, ɗi ɓooyaani ko ƴeewteede, moƴƴitingol njuɓɓudi kisal, ko golle Goomuuji Senaa ɗi Wabara ardii ɗii mbaɗi. Nde ɓe ɗon mari haaje ɓillaaji yimɓe miskineeɓe nder diiwalji lesdi Naajeeriya fuu, Wabara e senateer'en woɓɓe diga nokkuuje lesdi Naajeeriya ɗon ƴama kuugal waylugo. Ɗumɗoon noon, ko ngam ustude baasal e haɓaade caɗeele njulaagu petroŋ e ŋakkeende kisal e nder diiwaan Niiseer. Golle maɓɓe ballondiral addani Senaa Naajeeriya sosde e jaɓde sariya NDDC mo hitaande 2001. Laamu Obasanjo siifondirii e kuulal ngal, ko ɗum waɗi Komiseer ƴellitaare Delta [[Niger]] (NDDC) sosaa. Komisoŋ oo ina woodi haa hannde. E hitaande 2003, Adolphus Wabara heɓi nasaraaku nder cuɓi PDP ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam suɓol hooreejo leydi Naajeeriya ngam Abia South. Luutndiiɗo mo ɓurɗo hulɓinaade, mawɗo Chineye Imo, jeyaa ko e lannda leƴƴi leydi Najeriya (ANPP). Imo hollitaama ko kañum heɓi jaaltaaɓe e woote senaateeruuji, kono ñaawirdu appeal hollitii wonde Wabara suɓaama tigi rigi. Luural ummii ko adii e caggal ñaawoore ndee, kono e nder heen, Wabara huniima e nder Senaa leydi Najeriya ngam manndaa ɗiɗaɓo. == Hooreejo Senaa == Caggal nde o suɓaama kadi e wooteeji mawɗi 2003, Wabara suɓaama ñalnde 3 lewru juko hitaande 2003, o wonti hooreejo suudu sarɗiiji leydi Nijeer. O waɗnoo hoore makko e oon nokku e laamu makko gadano kono o suɓaaka, kono o suɓaama, duuɓi seeɗa caggal ɗuum. Bana hooreejo Senaa lesdi Naajeeriya, Wabara ɗon mari haaje huuwugo yimɓe lesdi Naajeeriya ngam tabitinki kuuɗe hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya. O fotnoo kadi ko waasde naatde e jeytaare jaayɗe e ñaawoore. E nder batu Commonwealth e lewru Duujal 2003, Adolphus Wabara wiyi wonde “laamu jaabtiiɗo e baawɗo wonde fof ina foti wonde konngol ... nde tawnoo ko kañum tan woni kuutorgal ngam ɓamtude nafooje demokaraasi, sosde jawdi, e semmbinde yimɓe.” E nder balɗe 100 gadane ɗe o woni hooreejo leydi Naajeeriya, Senaa gollidii e ministeer kaalis, e gardagol Dr. Ngozi Okonjo Iweala ngam ustude ñamaale leydi Naajeeriya caggal leydi. Ɗum addani ɗum ustude ñamaale fotde miliyaaruuji capanɗe tati dolaar. E lewru Ogost 2003, Senaa Naajeeriya mo Wabara ardii, ƴetti kuulal jaŋde leslesre winndereere ngam tabitinde kala cukalel e nder leydi Naajeeriya ina jogii hakke jaŋde leslesre. Kuule goɗɗe ɗe njuɓɓudi makko ƴetti ko kuule kuutoragol jaayɗe, kuule waylude seedantaagal kuule, kuule Komisariyaa toppitiiɗo petroŋ, e goɗɗe keewɗe. Goɗɗum kadi ko Wabara heɓi e laamu mum ko eɓɓaande waylude doosɗe leydi 1999. O nuɗɗini dow Naajeeriya, bana lesdi ndi leƴƴi ɗuuɗɗi, ɗon mari haaje doosgal lesdi ngam heɓuki ɗuuɗal yimɓe maako, walaa cemmbiɗinki malla cemmbiɗinki. Wabara sosi goomu ngam ƴeewtaade doosɗe leydi 1999 ɗe udditaa e lewru suwee 2003. Ko ɓuri teeŋtude heen, Wabara ina waɗi nafoore e ittugol kuulal tataɓal ngal laamu Obasanjo addi. Ndee ɗoo kuulal, so siynaama, ina addana hooreeɓe leydi Najeriya jogaade manndaaji tati. Haala makko bonka, « Yimɓe am », fawii ko e darnde makko e kuulal ngal. == Ñaawoore duuɓi 14 == == Tuumre njulaagu == Ñalnde 22 marse 2005, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (NTA) yaltinii ciimtol hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, ina tuuma e yeeso yimɓe fof wonde Wabara ina jeyaa e ko addani ɗum waɗde fenaande, fotde 55 miliyoŋ naira (400 000 dolaar). Ndeeɗoo bayyinaango waɗiraa ko aldaa e laawol sariya kuuɓtodinngol, ɗum addani sagataaɓe kewuuji, haa Wabara woppi golle hooreejo Senaa. Fabian Osuji, jaagorgal jaŋde e oon sahaa kadi ina wondi e ñaawoore ndee. Osuji ina wiyee yoɓi Wabara ngam yoɓde Senaa jaɓde bidsee ɓuuɓɗo, ɗoon e ɗoon hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, riiwti ɗum e golle mum. Wabara hollitii wonde tuumeede warngooji e njulaagu nguu ko fenaande, ko etaade añɓe politik bonnude innde makko. Ñaawirde Toownde Fedde nde. Wabara wi'i o ɗon hebbina wiɗitol ngol, nden o wi'i tuume ɗe'e ɗon mari fenaande, ɗe senateer'en Igbo'en yiɗɓe darnde maako ummini. Caggal nde o woppi laamu Senaa, Wabara, e Osuji e woɗɓe njoyo, ñaawaama yeeso Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Abuja ñalnde 12 abriil 2005, e juuɗe Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e njulaagu (ICPC). Limlebbi ɗaɓɓude e jaɓde njoɓdi e golle bonɗe goɗɗe cifaaɗe e Wabara, ɗe o jaɓaani. Tuumaaɗo oo nanngaa, ngoppitaa balɗe nay haa ɓe njaltinaa e kasoo.Nde o woni e jogaade darnde senaateer e nder Asaambele ngenndi, ñaawoore Wabara ndee yaajii haa ɓurti e laamu makko ɗiɗaɓuru. Caggal hareeji sariya juutɗi, ñalnde 1 suwee 2010, ñaawoore Wabara woppitaa. Ñaawirde ndee wiyi wonde tuume ɗee ko fenaande, tee ɗe ndartinaani hollude geɗe prima facie ɗe tuumaaɗo oo waɗi. Ñaawirde ndee hollitii wonde golle laamu fedde ndee e tuumeede ɗee ɓuri hersinaade, ko barbareeje, e ko aldaa e siwil sabu tuumaaɗo oo waɗaani haala e hay gooto e gollotooɓe e kisal hade ñaawoore jaaynde ndee, haa jooni, ɓe mbiyi ko ɓe tooñooɓe. Ñaawirde Odili, ñaawoowo kalfinaaɗo ñaawoore ndee, wiyi wonde « tuumaaɗo oo alaa ko waawi jaabaade e sariya, ɗum noon ina foti yoɓde ɗum ». ICPC, nde weltaaki e ñaawoore ndee, wullitii to Ñaawirde Toownde ɗo ñaawooɓe ɓee kawri, ñaawirde ndee yo ñaawoore ndee artire to Ñaawirde Toownde ngam yaawde ñaaweede E lewru marse 2019, duuɓi sappo e nay caggal nde o arti e Ñaawirde Toownde Fedde nde, Wabara woppitaa, o woppitaa tuumeede warngooji. E wiyde ñaawirdu nduu rewrude e hooreejo ñaawirdu S.E Aladetoyinbo, ñaawirdu nduu waawaano tabitinde ñaawoore ndee e addude seedtiiɓe. Nde tawnoo hujjaaji keewɗi ngalaa ngam ñaawde ñaawoore ndee, tuumaaɗo oo, haa arti noon e Wabara, njaltinaama e kuulal 355 sariya jowitiiɗo e njuɓɓudi ñaawoore warhoore 2015, ngal wiyi : « so tawii wullitaango e kala sahaa hade yamiroore sakkitiinde waɗeede e nder ñaawoore ndee, ina weltina ñaawirdu nduu wonde ina woodi kuule keewɗe ngam hisnude ɗum ina waawi jaɓde mo ittude wullitaango ngoo, caggal ɗuum o woppira tuumaaɗo oo." == Golle goɗɗe e teddungal == Adolfus Wabara joginoo tiitooɗe aadaaji, ko wayi no Agbawodike Izu mo Eziama to Aba, to diiwaan Abia. Caggal nde o heɓi Ph.D. e nder Human Resources to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Micheal Okapara to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ndema, o toɗɗaa ko e juuɗe guwerneer Okezie Ikpeazu ngam wonde Pro-Chancellor e hooreejo Diiso Goomu Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Abia State e hitaande 2015. O golliima e ndeen mbaadi fotde duuɓi ɗiɗi e baɗte e nder electrification duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal e "wellx Jaŋde," Londres. Ndee eɓɓaande noon, ko ngam rokkude almudɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal fartaŋŋeeji wiɗtooji ballondiral. Ɗeeɗoo golle fof e wayde noon, udditgol Diiso Goomu nguu, sabu politik, waɗii ñalnde 20 marse 2022 caggal nde Adolphus waɗi haala wonde « PDP maa majju Abia so tawii darnde Guwerneer 2023 ndee zonaama to Ngwa ». Ko o mawɗo dowla, tergal lannda Demokaraasi Yimɓe, Wabara woni koolaaɗo kuuɓal PDP. O jeyaa kadi ko e duɗal jokkondiral hakkunde yimɓe to Londres. E lewru noowammbar 2022 caggal nde gonnooɗo hooreejo BoT woppi laamu, Walid Jibrin, gonnooɗo hooreejo Senaa, Adolphus Wabara, ummii hooreejo keso fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi laamu (PDP). == Nguurndam neɗɗo == Adolfus resi Felicia Edomola Ikhile mo LGA Esan-West to diiwaan Edo. Ko o ardiiɗo, o golliima e ammbasadeer leydi Najeriya, to Londres, ɗo ɓe kawri, e konsulaa leydi Najeriya to New York. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe ɗiɗo. Debbo makko maayi ko ñalnde 10 abriil 2022 tawi ina yahra e duuɓi 69 caggal hare e rafi kanseer. == Tuugnorgal == 3ta9d4hc73envspbuueij8sich27nsc Samuel Ogbemudia 0 42243 182321 180984 2026-08-11T14:21:58Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182321 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Samuel Osaigbovo Ogbemudia''' (17 suwee 1932 – 9 marse 2017) ko ofisee konu leydi Nijeer, ko o dawriyanke. O woniino Guwerneer konu (1967–1975) to Dowla Caka-Hirnaange, caggal ɗuum o innitiraa Dowla Bendel, feccere e mayri caggal ɗuum wonti Dowla Edo. Caggal nde o arti e demokaraasi e hitaande 1999, o wonti jom doole e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). E lewru suwee 2009, guwerneer Adams Oshiomhole mo diiwaan Edo e woɗɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 77 to leydi Benin. O teskaama ko gooto e baabiraaɓe sosɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde janngirde Benin (UBTH) .<ref name="nt">{{cite news|title=Dr Samuel Ogbemudia dies at 84: Nigerian reacts... – Tribune|url=http://tribuneonlineng.com/dr-samuel-ogbemudia-dies-84-nigerian-reacts/|accessdate=12 March 2017|date=11 March 2017|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref><ref name=":0">{{Cite news|date=2017-03-24|title=Samuel Osaigbovo Ogbemudia (1932 - 2017)|url=https://m.guardian.ng/opinion/samuel-osaigbovo-ogbemudia-1932-2017/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-27|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> == Duuɓi gadani == Osaigbovo Ogbemudia jibinaa ko Chinedu Ogbemudia to wuro Benin ñalnde 17 suwee 1932, o inniraa ko mawniiko. O jeyaa ko Igbanke ɓooyɗo Igbo-Akiri to LGA Orhionmwon. E ɗemngal Edo, innde Ogbemudia ina waawi firteede ko "ooɗoo galle arii hoɗde". Kadi firti ko ‘darnde ɓesngu am/hoɗdiiɓe am ko ɗoo ngam jooɗaade’ e ɗemngal Igbo Nde o woni suka o jooɗii e mawniiko gorko, F.S. Uwaifo, to leydi Benne. O naati duɗal Baptist to Benin (1941-1945), caggal ɗuum o naati duɗal laamu wiyeteengal Victoria, to Kamaruun (1945-1947). Jaŋde makko hakkundeere ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe hirnaange, to wuro Benin (1947–1949).<ref>{{Cite news|date=2017-03-23|title=Samuel Ogbemudia (1932-2017)|url=https://thenationonlineng.net/samuel-ogbemudia-1932-2017/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-28|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> O naati konu Nijeer e hitaande 1956, o heblo to Teshie, Ganaa e to Netheravon e Salisbury Plain to Angalteer (1957). O naati duɗal Mons Officer Cadet to Aldershot, Angalteer, e hitaande 1960, o yamiraa wonde lietnaa ɗiɗaɓo e hitaande 1961. O naati duɗal wellitaare keeriingal konu Amerik to Fort Bragg, to Karolina worgo e hitaande 1962. Ogbemudia golliima e fedde Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam hisnude jam e hitaande1 1964. O toɗɗaama jannginoowo to duɗal konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], Zaria e hitaande 1964. == Career e sahaa laamu konu == E lewru Yarkomaa 1966, kuudetaa liɓi laamu siwil en Nijeer. E lewru sulyee 1966, laamɗo konu Seneraal Major Jonson Aguiyi-Ironsi woppitaa laamu, waraa e ko wiyetee « kuudetaa » Niiseer e hitaande 1966 e gardagol Lietnaa-kolonel Murtala Mohammed. Gardiiɗo konu Ironsi ko Yakubu Gowon wonti hooreejo leydi ndi. Ko o Brigade Major Brigade Ist to Kaduna, Ogbemudia waɗii darnde mawnde e nder kuudetaa oo, nde tawnoo o woppii konu makko to Kaduna e dow miijo gardiiɗo artileriyee Lietnaa-Kolonel Alex Madiebo Major Ogbemudia daɗii ngam tippudi kolonel Hassan katsina e major Abba Kyari. E lewru ut ndeen hitaande o artiraa e komanndaa nokku oo, wuro Benin, o woni Master-General Quartier, komanndaa nokku 4ɓo. Ogbemudia wondude e Major Seneraal Ejoor, Guwerneer Militeer mo diiwaan Mid-west e Pius Ermobor, ofisee humpito ko kamɓe tan ngoni ofiseeji tati jogiiɗi darnde Major e dow mum, jogiiɓe darnde ardorde strateeji, ɓe ngonaa e renndooji haalooɓe ɗemngal Igbo e nder diiwaan Mid-west. Ñalnde 9 ut 1967, konu Biafran, e gardagol Victor Banjo, yani e diiwaan Mid-western e laamorgo mum, wuro Benin, tawi ko seeɗa e reentaade, ko ɗum huunde haawniinde, nde nafoore mum wallitii e feccere e nanondiral hakkunde ardiiɓe Biafra e won e ofiseeji mawɗi ummoriiɗi e 4th Area Command. Ejoor waawii dogde haa Lagos tawi Ogbemudia ina yahra e duuɓi seeɗa ina yuɓɓina dillere reentaare nde yimɓe ɓe ngonaa welɓe e njiimaandi ndii. Caggal mum o ummii o fayi to Galle Konu, Lagos, o naati e Division Infanterie ɗiɗaɓo mo Murtala Mohammed ardii ngam haɓaade Midwest. Ñalnde 20 suwee 1967, konu nguu e gardagol Ogbemudia heɓti wuro Benin e juuɗe konu Biafran.<ref>{{Cite news|date=2017-03-24|title=Samuel Osaigbovo Ogbemudia (1932 - 2017)|url=https://m.guardian.ng/opinion/samuel-osaigbovo-ogbemudia-1932-2017/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-18|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite book|title=Elections 1983|author=Mac Alabi|work=Daily Times|year=1983}}</ref><ref name="biof" /> Ogbemudia toɗɗaama gardiiɗo konu leydi Mid-West e lewru Seeɗto, hitaande 1967 caggal nde leydi ndi woppitaa e juuɗe konu Biafran seertuɗo. O toɗɗaa e Lietnaa Kolonel, Ogbemudia toɗɗaa guwerneer militeer diiwaan oo ñalnde 26 oktoobar 1967. Ko o neɗɗo populist, jiɗɗo mahngo caggal wolde, o fuɗɗii moƴƴinde golle e nder fannuuji dingiral, ƴellitaare wuro, jaŋde, yah-ngartaa jamaa, galleeji e njulaagu. O mahii estaad dingiral Ogbe, jooni o inniri ɗum ko estaad Samuel Ogbemudia, e lewru ut 1973 o yamiri suudu defte ngenndiiru to wuro Benin, mo cuuɗi tati. Eɓɓooje goɗɗe ina njeyaa heen : ndema mekaniseer Agbede, njuɓɓudi laana ndiwoowa ladde, njuɓɓudi njamndi Bendel, farmasiiji Bendel, laana ndiwoowa Bendel, duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin e laana Bendel. E duuɓi garooji ɗii, yimɓe ƴeewtindiima guwerneer makko, ko sahaa nde ko heewi heɓaa, rewi heen ko darnde e nder njuɓɓudiiji garooji ɗii. Terɗe guwarnama makko ina njeyaa heen: Edwin Clark, Frank Oputa-Otutu, T.E.A. Salubi, e Lawrence Leo Borha.<ref>concord</ref><ref name="oilpv">{{cite book|title=Oil, Politics and Violence: Nigeria's Military Coup Culture (1966–1976)|url=https://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|author=Max Siollun|publisher=Algora Publishing|year=2009|isbn=978-0-87586-708-3|pages=[https://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol/page/113 113]–114, 186}}</ref><ref name="Omoigui-Gamji">{{cite web|last1=Omoigui|first1=Nowa|title=Operation Aure (3)|url=http://www.gamji.com/nowa/nowa28.htm|website=Gamji|accessdate=16 January 2015}}</ref><ref name="nowa">{{cite web|last1=Omogui|first1=Nowa|title=The Midwest Invasion of 1967: Lessons for Today's Geopolitics|url=http://www.dawodu.net/midwest.htm|website=dawodu.net}}</ref><ref>{{cite news|last1=Friendly|first1=Alfred|title=A city shows scars of the Nigerian war.|work=The New York Times|date=26 September 1967}}</ref> E lewru sulyee 1975, nde Murtala Mohammed wonti, o woppi guwerneeruuji konu sappo e ɗiɗo gonɗi e les njiimaandi Yakubu Gowon. Retireede oo caggal ɗuum wayliima wonti ittugol golle caggal nde won e guwerneeruuji ɗii njiytaa ina mbaɗa fenaande. Ina jeyaa e ɓeen Samuel Ogbemudia, mo Murtala, e oon sahaa gardiiɗo njiimaandi Mid-west, toɗɗinoo e bannge gooto duuɓi jeetati ko adii ɗuum, mo o lomtii Kolonel George Agbazika Innih. Ogbemudia ko ñaawoore wiɗti ɗum e hitaande 1975 kono o miijii o waawaa heɓde ñaawoore laaɓtunde sabu hooreejo ñaawoore ndee ko Ogbemudia woppi ɗum e golle mum gadiiɗe ɗee. Goomu wiɗto jawdi 1975 noon, tawi ko o baawɗo alɗude ko boni. E nder republique ɗiɗaɓo, o laɓɓinaama e suudu sarɗiiji dowla Bendel ngam ñaawde laamu bonngu. Ogbemudia wonnoo ko to Londres e sahaa kuudetaa e lewru sulyee 1975, o wallitii e moƴƴitingol galle Gowon to Londres caggal nde hooreejo leydi gonnooɗo oo yahi egginde. == Posto golle konu == E nder gartugol laamu siwil seeɗa, Ogbemudia suɓaama guwerneer diiwaan Bendel e lewru Oktoobar 1983, o woni kanndidaa lannda ngenndiijo leydi Naajeeriya, o lomtii Ambrose Alli mo lannda ngootaagu leydi Naajeeriya. Kono o dañii darnde makko e lewru Duujal hitaande ndeen nde Muhammadu Buhari wonti laamɗo konu caggal kuudetaa mo fooli hooreejo leydi siwil biyeteeɗo Shehu Shagari. Hakkunde hitaande 1987 e 1989, Ogbemudia wonnoo hooreejo Komisiyoŋ Pijirlooji leydi Najeriya, e hitaande 1989, Babangida toɗɗii mo wonde hooreejo gooto e fedde laamorgo leydi Najeriya (NRC) gonnde e hare. E nder laamu makko, golle e kaalis fedde nde ɓeydiima moƴƴude hade makko yaltude NRC e hitaande 1992. Seneraal [[Sani Abacha]], hooreejo leydi konu gila noowammbar 1993, haa o maayi e lewru suwee 1998, toɗɗii Ogbemudia jaagorde golle e ƴellitaare. Ogbemudia wiyi maa o maay ngam Abacha. Ogbemudia walliri kuugal ngam Abacha darna suɓol, o wi'i "Lenyol ngol waɗi yahdu mawndu haa laamu Seneraal Abacha ... Ko kanko tan woni, walaa sikke, jaabawol yahdu e ɓamtaare Naajeeriya". == Republique nayaɓere == Caggal nde demokaraasi arti e hitaande 1998/1999, Ogbemudia jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e nder diiwaan Edo, kadi ko tergal e yiilirde lannda ka. Ogbemudia e hooreejo Anthony Anenih ɗon jogi siyaasaaku PDP nder jiha Edo nder duuɓi sappo garooji, arannde ɓe ɗonno huuwa booɗɗum ammaa ɓaawo man ɓe ngarti nder fitinaaji udditiiɗi. E lewru Duujal hitaande 2004, Ogbemudia wi'i jaɓii Anthony Anenih suɓa cuɓol maako ngam suɓugo guwerneer lesdi Edo. O wi'i o yiɗaa haala ka diiwal senateer gooto nder jiha kan jogi jokkirgol duumingol dow darnde guwerneer. E lewru noowammbar 2007, e batu mawngu PDP to Stade Samuel Ogbemudia to Benin, Ogbemudia haali ko tiiɗi e eɓɓaande Anthony Anenih ngam waylude njuɓɓudi zoning gonndi e birooji, caggal ɗuum o yalti e batu nguu. E lewru desaambar 2006, Ogbemudia hollitii ballal mum e ɗaɓɓaande Doktoor Mohammed Buba Marwa ngam suɓaade hooreejo leydi. Ñalnde 20 marse 2008, ñaawirdu woppii woote Oserheimen Osunbor (PDP) ngam wonde guwerneer diiwaan Edo sabu ŋakkeende woote, bayyini wonde sehil makko biyeteeɗo Adams Oshiomhole mo Kongres Action woni keɓɗo. E nder yeewtere nde o waɗdunoo e lewru Noowammbar ndeen hitaande, hono tergal mawngal e nder fedde PDP, Ogbemudia wiyi o ɓuri yiɗde ko tergal PDP heɓatnoo. Kono o jaɓi njeñtudi ñaawirdu nduu, o siftini Oshiomhole ko neɗɗo jikku tiiɗɗo. O haali ko boni e guwerneeruuji ɓennuɗi, ko wayi no mawɗo Lucky Igbinedion. E lewru Siilo hitaande 2009, Ogbemudia wonnoo ko hooreejo fedde PDP nde ina wallitnoo Prof. Julius Ihonvbere ngam suɓaade hooreejo leydi Edo e hitaande 2011. Fedde luulndiinde laamu nguu, nde Tony Anenih ardii, ɓuri yiɗde ko Senator Odion Ugbesia wonde kanndidaa. E lewru oktoobar 2009, Ogbemudia waawaano tawtoreede batu ngootaagu lannda ka to diiwaan Edo mo Anthony Anenih yuɓɓini. Lewru caggal ɗuum, Ogbemudia yetti Oshiomhole golle mum e hitaande mum adannde, ɗum addani ɗum miijaade wonde ina waawi wonde jokkondiral politik hakkunde ɓeen ɗiɗo. == Wade == Ñalnde 9 marse 2017, Sam Ogbemudia (jr) hollitii maayde baaba mum e jaaynooɓe to galle maayɗo oo. O wi'i baaba maako maayi nyalnde saaliinde, haa suudu nyawndiigu keeriiɗo haa Lagos. O yahrata ko e duuɓi 84. == Tuugnorgal == h4srjkufmr2kgsb47u9zx71w257umou Umaru Dikko 0 42253 182466 174700 2026-08-12T06:20:15Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182466 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Umaru Abdulrahmaan Dikko''' (31 Duujal 1936 - 1 Siilo 2014) ko dawruyanke Nijeernaajo. O woniino jaagorgal hooreejo leydi ndi hono Shehu Shagari, o woniino jaagorgal ko fayti e yah-ngartaa gila 1979 haa 1983.<ref>{{Cite news|last=Daily|first=Peoples|date=2014-07-01|title=Second Republic Minister, Umaru Dikko dies at London home|url=https://www.peoplesdailyng.com/second-republic-minister-umaru-dikko-dies-at-london-home/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2022-08-21|newspaper=[[Peoples Daily (Nigeria)|Peoples Daily]]|language=en-US}}</ref> == Nguurndam gadano == Dikko jibinaa ko Wamba, wuro tokooso sara Zaria e nder diiwaan Kaduna to worgo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. O waɗi duuɓi makko gadani e duɗal jaaɓi haaɗtirde Zaria hade makko heɓde bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. Ko adii nde o naatata nder siyaasaaku lesdi Naajeeriya o huwi haa kuugal Hausa haa BBC, nden o laati seeɗa-seeɗa nder daande mawnde haa woyla lesdi Naajeeriya.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=hP7jJAkTd9MC&pg=PA161|title=An Encyclopedic Dictionary of Conflict and Conflict Resolution, 1945-1996|first=John E.|last=Jessup|date=3 August 1998|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313281129|access-date=3 August 2017|via=Google Books}}</ref><ref>{{cite book|url=https://cassavarepublic.biz/?product=soldiers-of-fortune|title=Soldiers of Fortune, Nigeria Politics from Buhari to Babangida (1983-1993)|publisher=Cassava Republic Press|isbn=9789785023824|access-date=5 December 2022|language=en}}</ref> == Golle politik == O fuɗɗi waɗugo kuugal nder laamu lesdi man nder hitaande 1967, nde o toɗɗaa komisinaajo haa lesdi Naajeeriya woylaare lesdi (hannde lesdi Kaduna). O woniino kadi binndoowo goomu ngu Seneraal Hassan Katsina sosi ngam hawrude e Fuɗnaange-rewo caggal kuudetaa e hitaande 1966. E hitaande 1979, o waɗtaa gardiiɗo kampaañ Shagari ngam kampaañ hooreejo leydi Naajeeriya. E nder laamu ɗiɗaɓuru ngenndi ndii, o waɗii golle maantiniiɗe e jaagorde ko fayti e yah-ngartaa e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e maaro.<ref>{{Cite web|last=Afolabi|first=Laolu|date=2025-10-01|title=Nigeria @ 65: Defining moments in history|url=https://punchng.com/nigeria-65-defining-moments-in-history/|access-date=2026-06-13|website=Punch Newspapers|language=en-US}}</ref> Kuudetaa konu ñalnde 31 desaambar 1983 liɓi laamu Shagari. Dikko doggi haa lesdi London bee ministaajo seɗɗa feere e ardiiɓe lanyol lesdi Naajeeriya. Laamu konu kesu nguu tuumi mo ko fenaande mawnde nde o woni e laamu ndee, haa teeŋti noon e ñamlude miliyoŋaaji dolaar e ngalu petroŋ ngenndi ndi.<ref name=":0">{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2014/07/08/world/africa/umaru-dikko-ex-nigerian-official-who-was-almost-kidnapped-dies.html|title=Umaru Dikko, Ex-Nigerian Official Who Was Almost Kidnapped, Dies|first=Bruce|last=Weber|newspaper=The New York Times|date=8 July 2014|access-date=3 August 2017}}</ref> Ñalnde 5 lewru juko hitaande 1984, o waɗii darnde mawnde e nder haala Dikko nde o tawaa ina wondi e dorog e nder kaɓirgal to Aeroport Stansted ngal ina wiyee ko bagaas dipolomasi, ina wayi no ko o baawɗo warde laamu nguu bagaas dipolomaasi walla timminde kaayitaaji potɗi. Ko ɗoon crate oo yahrata ko Lagos. Kanko woni hooreejo fedde Solidarity Group of Nigeria (SGN) nde hawti bee lanyol Kongres lesdi Naajeeriya wakkati laamu [[Sani Abacha]]. E nder Republique nayaɓere o sosi lannda Demokaraasi Dentuɗo (UDP), o toɗɗaa yo o ardo Goomu Diisnondiral Ngenndiwal PDP e hitaande 2013. O sankii ko to Londres e hitaande 2014, omo yahra e duuɓi 77. == Tuugnorgal == skzmpbp5fn4c3a4230iu0c9w57wb2f8 Awwal Ibrahim 0 42273 182460 174897 2026-08-12T06:18:15Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 182460 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Alhaji Mohammed Awwal Ibrahim''' (ListenR) (jibinaama 8 suwee 1941) ko laamiiɗo aadaaji [[Naajeeriya]], o laatii guwerneer lesdi Naajeeriya diga lewru Oktoba 1979 haa lewru Duujal 1983 wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru. O suɓaama dow laylaytol lanyol lesdi Naajeeriya (NPN).<ref>{{Cite news|title=Reminiscences with Emir of Suleja, Alhaji Awwal Ibrahim - Daily Trust|url=https://dailytrust.com/reminiscences-with-emir-of-suleja-alhaji-awwal-ibrahim/|newspaper=[[Daily Trust]]|access-date=3 August 2023}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Ibraahiima jibinaa ko to Abuja, jooni ko Suleja woni e lewru Seeɗto hitaande 1941. O naati duɗal hakkundeewal diiwaan, Bida tuggi 1956 haa 1961, o jokki jaŋde makko to duɗal janngirɗe Arab, Kano. O heɓi dipoloma makko e ɗemngal Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abdullahi Bayero e hitaande 1967, o heɓi master makko e hitaande 1970. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1967, o woni jannginoowo ɗemɗe. Tuggi 1967 haa 1976, Ibrahiima ummiima e nder njuɓɓudi laamu, o woniino binnditagol gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero Kano e Sekereteer kuuɓtodinɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde pinal hakkunde 1973 e 1975. Nde Dowla Niiseer sosaa e hitaande 1976, golle makko mbaɗtaa e dowla keso to. O woniino e fuɗɗoode koolaaɗo kuuɓal golle teeŋtuɗe hade makko wontude koolaaɗo kuuɓal laamu nokkuuji.<ref name="wstate" />.<ref>{{cite web|url=https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/ADA352441.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605010121/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA352441&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|url-status=live|archive-date=June 5, 2011|work=New Nigerian|title=50 Persons Banned for Life|date=26 July 1986|accessdate=2010-03-25}}</ref> == Guwerneer == E hitaande 1979, o acci kuugal laamu ngam o tawtoree ngam suɓugo hooreejo lesdi Naajeeriya les lannda lesdi Naajeeriya (NPN). Ibrahiima heɓi primaire nden o fooli nder ƴamol ngol nder cuɓi lesdi Naajeeriya ngam o laatoo Gomnaajo arandeejo suɓaaɗo nder lesdi [[Niger]]. Won eɓɓooje ngam ittude Ibraahiima nde o woni guwerneer ndee. O woppitaama ɓaawo kuudetaa gadduɗo General Muhammadu Buhari e laamu. Ñaawirde konu nde laamu Buhari sosi, ñaawi mo sabu huutoraade laamu e fenaande 1984. E hitaande 1986 o haɗaama fotde nguurndam makko jogaade golle laamu walla tawtoreede politik partiiji. == Amiir leydi Suleeja == Emira Suleja ko emiraaji Hawsanaaɓe sosaaɗi e fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire, ko adii ɗuum ina wiyee Abuja, e nder leydi Niiseer hannde ndii. E hitaande 1976 feccere mawnde e emiraaji ɗii ɓeydi heen leydi ummoriindi e dowlaaji goɗɗi, wonti leydi laamorgo leydi ndii, tawi ko wuro keso ngo Abuja woni. Emiraaji ɗii innitiraa ko Suleja, tuugnaade e wuro wiyeteengo Suleja ngo heddii e Dowla Niiseer. Awwal Ibraahiima wonti Amiir, walla Sarki, Suleja e hitaande 1993. Naatgol makko e laamu waɗii fitinaaji e halkaare jawdi e juuɗe luutndiiɓe. Liɓaa mo ñalnde 10 mee 1994 e juuɗe Seneraal [[Sani Abacha]]. Caggal nde o arti e demokaraasi, Awwal Ibraahiima artiraa e tiitoonde mum Emir Suleja ñalnde 17 lewru Yarkomaa 2000. Gartugol makko kadi addani ɗum hareeji keewɗi, ɗum addani laamu nguu noddude soldateeɓe haɓantooɓe fitinaaji, e waɗde coktirgal waktuuji 20. Yimɓe 21 nanngaama ina jeyaa heen hooreejo leydi Emiraaji Suleja, hono Alhaji Shuaibu Barda. Nde o wolwanno haa suudu Awwal Ibrahim nder lewru Juko hitaande 2008, guwerneer lesdi Naajeeriya, Muazu Babangida Aliyu, teskiima caɗeele taariindi e renndo ngo yaajnuki laamorde lesdi Naajeeriya saabi haa wuro ɓooymaare Suleja, nden o noddi ceede lesdi Naajeeriya ngam yaawnugo ɓamtaare. E lewru suwee 2001, Ibraahiima rokkaa karaŋ Kumaandaŋ Niiseer. E hitaande 2010 o wonii hooreejo goomu laamu Dowla Niiseer ngam moƴƴitinde Almajirci. Almajirci ko janngooɓe Quraana yahooɓe, fawaade e sadakaaji ngam wuurde. == Tuugnorgal == nrs1larmp0nty81mezit6i9u4webb6u Muhammadu Ribadu 0 42307 182462 175153 2026-08-12T06:18:54Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182462 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mahmudu Ribadu''' (1909 – 1 Bowte 1965) ko dawriyanke [[Naajeeriya]], kanko woni jaagorde ndeenka gadano caggal jeytaare leydi Naajeeriya. Ɓiɗɗo hooreejo diiwaan ummoriiɗo diiwaan Balala to Adamawa, o janngi ko e duɗal Qur’aana hade makko yahde duɗal hakkundeewal Yola ngam jaŋde ganndal.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=YkEOAQAAMAAJ|title=Makers of Modern Africa Know Africa|author1=Raph Uwechue|page=653|publisher=Africa Journal Limited (University of Michigan)|year=1991|isbn=978-0-903274-18-0}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=TAMb6kEvdWUC&pg=PA339|page=339|title=Merger Politics of Nigeria and Surge of Sectarian Violence|author=James Ohwofasa Akpeninor|publisher=AuthorHouse|year=2013|isbn=9781467881722}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Ribadu jibinaa ko e wuro Ribadu, diiwaan Adamawa ɓooyɗo. Kanko woni ɓii Ardo Hamza hooreejo Diiwaan Balala e Adda Wuro ɓii Alkali Hamman Joda mo Yola. Kanko woni mawniiko gonnooɗo debbo ardiiɗo leydi Naajeeriya Aisha Buhari. O fuɗɗii jaŋde ko e les njiimaandi Liman Yahaya, ganndo lislaam. Ndeen o naati duɗal hakkundeewal Yola tuggi 1920 haa 1926. Nde o woni to Yola, o heɓi jaŋde keeriinde e les njiimaandi ofisee koloñaal. Caggal ɗuum, o woni jannginoowo to duɗal makko alma mater, duɗal hakkundeewal Yola. O waɗtaa keso to laamu leydi Yola e hitaande 1931. Nde baaba makko sankii e lewru oktoobar 1936, Ribadu wonti hooreejo diiwaan Balala. E hitaande 1946, o yahi caggal leydi e bursi ummoraade e British Council ngam janngude laamu nokkuuji. Hono no won e gollodiiɓe makko tawtoranooɓe bursi oo, caggal nde o arti, o naftorii golle politik ngenndi ndii, o toɗɗaa tergal e suudu sarɗiiji leydi ndii e hitaande 1947, o suɓaama kadi e hitaande 1951. E hitaande 1948, o golliima e komite civil the senior Nigerian kugal. Hitaande woore ɓaawo man, o laati tergal nder hukuuma ndemri lesdi Naajeeriya nden o huwi nder hukuuma nyaamdu lesdi Naajeeriya. E hitaande 1950, o woniino nulaaɗo e batu ƴeewndo doosɗe leydi to Ibadan.[citation needed] == Golle politik == E hitaande 1952, o waɗtaa jaagorgal ko feewti e jawdi leydi e nder Diiso jaagorɗe leydi ndii. E hitaande 1954, o suɓaama cukko hooreejo NPC ɗiɗaɓo, o warti hooreejo tataɓo lesdi Naajeeriya ɓaawo Ahmadu Bello, hooreejo NPC e Tafawa Balewa, cukko hooreejo arandeejo NPC. O woniino jaagorgal leydi, miniraaji e doole leydi e hitaande 1954, e hitaande 1959, o woni jaagorgal leydi e geɗe Lagos. E hitaande 1960, o waɗaa jaagorgal ndeenka leydi Nijeer.<ref name="Abba">{{cite book|last=Abba|first=Isa Alkali|title=Mahmudu Ribadu : a statesman and Nigeria's first Minister of Defence|year=1989|publisher=Arewa House, Centre for Research and Historical Documentation, [[Ahmadu Bello University]]|location=Kaduna|page=12|isbn=9783077902}}</ref> He is the grandfather of former Nigerian first lady [[Aisha Buhari]]. He started studies under the tutelage of Liman Yahaya, an Islamic scholar.<ref>Abba. P. 13</ref> He then attended Yola Middle School from 1920 to 1926. While in Yola, he received private tutorship under a colonial officer. Afterwards, he was a teacher at his alma mater, Yola middle school. He was made a treasurer at the Yola Native Authority in 1931. On the death of his father in October 1936, Ribadu became the district head of Balala.<ref>Abba. P. 17</ref><ref>Abba. P. 39</ref> == Jaagorgal ko feewti e ndeenka == Ribadu hoosi ministaajo defansiyoŋ nde lesdi ndi heɓi hoore mum nder hitaande 1960. Laamu maako ɗon laara ɓesdugo semmbe limngal konu, ɓesdugo kuuɗe konu, ɓamtugo konu ndiyam cukalel e sosde konu aeroportu Naajeeriya. O mahii kadi, o feewnitii cuuɗi konu e nder leydi ndii kala. Gollodiiɓe makko ina keewi innirde mo "doole doole". O timmini Naajeeriyaaku Konu Naajeeriya. O limtaama nder ministaajo defense ɓurduɗo nder lesdi Naajeeriya. Ñalnde 1 lewru Mbooy hitaande 1965, o fotnoo teddineede e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e oon sahaa, hono Sir Abubakar Tafawa Balewa (1912-66) e juuɗe gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e oon sahaa, hono Sir Ahmadu Bello (1909-66) e medayuuji kaŋŋe ɗi njuɓɓudi Usmamiya to Kaduna. O sankii ko subaka ñalnde heen, omo yahra e duuɓi 55. Sikke alaa, Alhaji Ribadu ko neɗɗo toowɗo. To Lagos o laati cukko hooreejo lesdi nder ko woni fuu so wonaa innde - bee laamu ɓurduɗum Abubakar ngam tokkugo maako ɓurduɗum semmbe nder diiwal Fuunaange. Heewɓe kadi ina cikki wonde omo ƴattoo Sardauna - ina wiya wonde o ‘jogii hujjaaji ɗi o huutortoo so ina haani ngam hollirde wonde dewal Sardauna e Lislaam ko fenaande’ - e noon o waawi jogaade batte keewɗe e dow gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii .Nde o woni jaagorɗo ko feewti e ndeenka leydi Naajeeriya, Ribadu ardii konu leydi Naajeeriya, konu ndiyam e kadi sosde konu leydi Naajeeriya. O sosi fedde gollorɗe defansiyoŋ to Kaduna, Akademi defansiyoŋ Naajeeriya to Kaduna e Squadron Recce ɗiɗaɓo to [[Abeokuta]]. Annduɓe e daartiyankooɓe heewɓe ina cikki haa hannde wonde so Ribadu wuuriino, kuudetaa konu lewru Yarkomaa 1966 waawataano waɗde. Hoɗorde Ribadu laawɗunde ɓaawo man laati nder suudu Dodan, koɗorde laamu laamiiɓe konu Naajeeriya gila 1967 haa 1991. == Tuugnorgal == 32n3af01xjn95ec4tpzn40p39qvw584 Tunji Otegbeye 0 42320 182332 176175 2026-08-11T14:26:52Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182332 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Jeremiah Olatunji Otegbeye''' (14 sulyee 1925 – 9 ut 2009) ko dawruyanke, senndikaajo, cafroowo cafroowo, Nijeernaajo. Otegbeye jaɓɓaama e renndo Yewa.<ref name="d">EgbaYewa Descendants Association Washington DC U.S.A. ''[https://web.archive.org/web/20120301180227/http://www.egbayewa.org/notable%20egba%20sons%20%26%20daughters.htm Notable Egba and Egbado Sons and Daughters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301180227/http://www.egbayewa.org/notable%20egba%20sons%20%26%20daughters.htm|date=2012-03-01}}''</ref><ref name="a">[http://www.vanguardngr.com/2009/10/veteran-activist-otegbeye-dies-at-84/ "Veteran activist, Otegbeye dies at 84"], ''Vanguard'', 10 October 2009.</ref><ref name="c">[http://www.vanguardngr.com/2009/10/otegbeye-daniel-oshiomhole-oni-others-pay-tribute/ "Otegbeye: Daniel, Oshiomhole, Oni, others pay tribute"], ''Vanguard'', 10 October 2009.</ref> == Nguurndam e golle puɗɗaaɗe == Otegbeye jibinaa ko to Ilaro, ɗo o janngi duɗal leslesal Egliis Almasiihu. Hakkunde 1942 e 1947 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Ibadan. E hitaande 1948 o fuɗɗii janngude safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o yahi haa o timmini jaŋde makko to Londres. To London o woniino golloowo e nder Dental [[Naajeeriya]] e Dental Almudɓe Afrik Hirnaange, o woniino kadi haaloowo keewɗo e nder nokku biyeteeɗo Hyde Park Speakers Corner. Nde o warti Naajeeriya nder hitaande 1957, Otegbeye tawtoraama hare ngam heɓugo ndimu Naajeeriya. O wonti golloowo e nder kawtal sukaaɓe Naajeeriya, sosaangal e hitaande 1960. O yaawi wonde hooreejo NYC, e les ardungal makko diɗɗal ngal ɓeydii radical.Otegbeye ardii sukaaɓe e almudɓe seppooji ngam haɓaade nanondiral Angalteer-Naajeeriya ñalnde 28 noowammbar 1960, e nder oon sahaa ko suudu wakiliijo wonnoo. O nanngaa ko caggal ɗuum kanko e ardiiɓe sukaaɓe woɗɓe. O tuumaama kadi, o ñaawaa sabu (e wondude e gollodiiɓe makko njeeɗiɗo) ardaade fitinaaji 15 feebariyee 1961 caggal warngo Patrice Lumumba. Otegbeye sosi suudu safrirdu keeriiɗo to Lagos e hitaande 1960, opitaal Ireti.<ref name="d2" /><ref>''Punch'' (Nigeria). [http://archive.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2009102120143354 "Adieu, Tunji Otegbeye".]</ref><ref name="d2" /> == Golle politik == E hitaande 1963, o sosi lannda Sosiyaalist Gollotooɓe e Remooɓe Niiseer (SWAFP), lannda dawrugol marxist-leninist. E sahaa wolde Biafra, nde jokkondiral hakkunde Dental Sowiyet e laamu konu fedde ndee ɓeydii moƴƴude seeɗa-seeɗa, darnde Otegbeye e nder politik Naajeeriya wayliima nde tawnoo o waɗii darnde ammbasadeer moƴƴo e nder dipolomasii mo wonaa laamuyankeewo hakkunde dowlaaji ɗiɗi ɗii. Kono kanko e S. O. Martins (mo Fedde Sehilaagal Niiseer e Sowiyet) ɓe nanngaa e lewru suwee 1969 nde ɓe ngarti e tawtoreede batu hakkunde leyɗeele lanndaaji kominist e gollotooɓe to Moscow. Nanngugol ngol waɗii jiiɓru dipolomaasi, ammbasadeer Sowiyet noddiraa laabi ɗiɗi to Mosku ngam yeewtidde. Cukko jaagorgal leydi Sowiyet ko feewti e caggal leydi, Leonid Ilichev waɗii njillu to Lagos, caggal ɗum Otegbeye woppitaama. Otegbeye nanngaa kadi e fuɗɗoode hitaande 1972, o ñaawaa jonte jeegom kasoo.<ref name="d3" /><ref name="b" /><ref>Owei Lakemfa, [http://www.vanguardngr.com/2009/10/otegbeye-a-debt-of-gratitude/ "Otegbeye: A debt of gratitude"], ''Vanguard'', 14 October 2009.</ref><ref name="e">Matusevich, ''[https://books.google.com/books?id=qnfyZ7rHbtoC&pg=PA68 No Easy Row for a Russian Hoe: Ideology and Pragmatism in Nigerian-Soviet Relations: 1960-1991]'', Trenton, NJ: Africa World Press, 2003, pp. 68, 70.</ref> Otegbeye wonnoo ko tergal e Diiso Doosɗe 1977. O fooli ardiiɗo lesdi Ogun nder hitaande 1979 ngam suɓol lesdi Naajeeriya bee hooreejo lesdi Bisi Onabanjo.<ref name="c2" /><ref>[http://thenationonlineng.net/web2/articles/21385/1/Otegbeye-frontline-politician-dies-at-84-/Page1.html "Otegbeye, frontline politician dies at 84"], ''The Nation''.</ref> == Nguurndam caggal == E nder duuɓi perestroika, Otegbeye yani e moƴƴere e ardorde Sowiyet. Ko noon kadi, o fuɗɗii woɗɗitaade Mosku. Otegbeye fuɗɗii yahrude yeeso e darnde konservatiif, o wonti hooreejo fedde mawɓe Yoruba. E laamu [[Sani Abacha]], Otegbeye ina gollinoo e Kawtal Ngenndiwal Demokaraasi (NADECO). Tunji Otegbeye maayi haa Ilaro nder hitaande 2009. Caggal maayde maako, yimɓe mawɓe ɗuuɗɓe ɗon teddina mo, bana hooreejo lesdi ndi'i, Olusegun Obasanjo, bee guwerneer'en lesdi Ogun, Edo e Ekiti. == Tuugnorgal == lfex6dt0vsdhogkrp5yjkblmu9e0903 Ita Enang 0 42395 182470 181380 2026-08-12T06:21:56Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182470 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ita Solomon Enang''' (Listen) R (jibinaa ko 23 lewru bowte hitaande 1962) ko politikaajo leydi o woniino senateer wakiiliijo diiwaan Akwa [[Diiwal Akwa Ibom|Ibom]] to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 1999 haa 2011. Enang kadi wonnoo ko balloowo mawɗo keeriiɗo hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] e geɗe Asaambele ngenndi tuggi 2015 haa 2019 e geɗe Delta Niiseer tuggi 2019 haa 2022. <ref>Collins Nnabuife (16 May 2022). "2023: Buhari's aide, Ita Enang resigns, joins Akwa-Ibom guber race". Nigerian Tribune. Retrieved 9 February 2025.</ref> == Ɓawo == Enang jibinaa ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Presbyterian, [[Ididep]], to diiwaan Akwa Ibom, tuggi 1974 haa 1979. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e hitaande 1980, o janngi toon sariya, o heɓi dipolomaaji makko e hitaande , [[Lagos]], o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 1985. Ndeen o naati e golle keertiiɗe, o sosi fedde makko.<ref name="come" /><ref name=":0">{{Cite news|last=Sherifat|first=Lawal|date=2022-05-16|title=2023: Senator Ita Enang resigns as Presidential Adviser, declares interest for governorship|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/2023-senator-ita-enang-resigns-as-presidential-adviser-declares-interest-for-governorship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-02-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Enang wonti diisneteeɗo e hitaande 1987, o woni tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom e hitaande 1992. O suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1999. O waɗii manndaaji tati e nder suudu sarɗiiji. Suɓngo makko ngam lomtaade diiwaan fedde Itu/Ibiono Ibom e lewru abriil 2007, ko ñaawirdu ɗaɓɓaande suɓngooji jooɗiiɗo to Uyo, ustii ɗum e lewru desaambar 2007 . O suɓaama kadi ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2010.<ref name="Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News 2015">{{cite web|title=Senator Ita Enang Donates Library To UNICAL Law Faculty|website=Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News|date=2015-05-14|url=https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|access-date=2023-06-03|archive-date=2023-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603180516/https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|title=My Profile|publisher=Ita Solomon Enang|access-date=2011-05-03|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323155156/http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|archive-date=2012-03-23}}</ref> Enang golliima ngam ittude dikotoomi leydi/dow leydi, ngam tabitinde wonde dowla makko Akwa Ibom wonti leydi ɓurndi heewde ngalu e nder leydi ndii. Ko o wakiliijo fedde nde ngam Itu/Ibiono, Enang toɗɗaama hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam njulaagu e kuule.<ref name="come2">{{cite web|url=http://www.africansearchlight.com/RepIta.html|author=Olufemi Soneye|work=African Searchlight|title=Hon. Enang Ita Solomon|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201102211261.html|title=Executive Must Respect Acts of Parliament -Ita Enang|work=Daily Champion|author=Chukwu David|date=19 February 2011|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200712170948.html|title=Nullifies Ita Enang's Election|work=ThisDay|author=Okon Bassey|date=17 December 2007|access-date=2011-05-03}}</ref><ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=Hon.Enang.Solomon|title=HON. ITA SOLOMON JAMES ENANG|publisher=The House of Representatives|access-date=2011-05-03}}</ref> E lewru abriil 2011, Enang haɓaama e jooɗorde Senaa Uyo (Fuɗnaange-rewo) e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o heɓi 160 942 woote. Ɗiɗaɓo on woni Nsima Edem Umoh mo kawtal hoore lesdi [[Naajeeriya]] (ACN) o heɓi 121,965 woote.<ref name=":02" /><ref>{{Cite news|last=Tide|first=The|date=2023-03-08|title=Enang Finally Loses A'Ibom APC Guber Candidacy Battle At S'Court|url=https://www.thetidenewsonline.com/2023/03/08/enang-finally-loses-aibom-apc-guber-candidacy-battle-at-scourt/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-02-09|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]|language=en-US}}</ref> Enang wonii balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi Muhammadu Buhari to bannge geɗe Asaambele ngenndi (Senate) tuggi 27 lewru bowte hitaande 2015 haa 29 lewru mbooy hitaande 2019 caggal ɗuum to bannge geɗe Delta [[Niger]], caggal ɓataake toɗɗagol ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2019, nde fuɗɗii golle mum gila 29 lewru bowte hitaande 2019 jokkude yiɗde makko wonde guwerneer e les njiimaandi All Progressives Congress (APC) kono o dañaani tikket lannda ka ngam suɓaade. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] bypb77jpa4w0kvqd5dyuj62sylhdhtz 182478 182470 2026-08-12T11:28:07Z Fulani215 7983 /* Golle politik */ fixed typo 182478 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ita Solomon Enang''' (Listen) R (jibinaa ko 23 lewru bowte hitaande 1962) ko politikaajo leydi o woniino senateer wakiiliijo diiwaan Akwa [[Diiwal Akwa Ibom|Ibom]] to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 1999 haa 2011. Enang kadi wonnoo ko balloowo mawɗo keeriiɗo hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] e geɗe Asaambele ngenndi tuggi 2015 haa 2019 e geɗe Delta Niiseer tuggi 2019 haa 2022. <ref>Collins Nnabuife (16 May 2022). "2023: Buhari's aide, Ita Enang resigns, joins Akwa-Ibom guber race". Nigerian Tribune. Retrieved 9 February 2025.</ref> == Ɓawo == Enang jibinaa ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Presbyterian, [[Ididep]], to diiwaan Akwa Ibom, tuggi 1974 haa 1979. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e hitaande 1980, o janngi toon sariya, o heɓi dipolomaaji makko e hitaande , [[Lagos]], o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 1985. Ndeen o naati e golle keertiiɗe, o sosi fedde makko.<ref name="come" /><ref name=":0">{{Cite news|last=Sherifat|first=Lawal|date=2022-05-16|title=2023: Senator Ita Enang resigns as Presidential Adviser, declares interest for governorship|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/2023-senator-ita-enang-resigns-as-presidential-adviser-declares-interest-for-governorship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-02-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Enang wonti diisneteeɗo e hitaande 1987, o woni tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom e hitaande 1992. O suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1999. O waɗii manndaaji tati e nder suudu sarɗiiji. Suɓngo makko ngam lomtaade diiwaan fedde Itu/Ibiono Ibom e lewru abriil 2007, ko ñaawirdu ɗaɓɓaande suɓngooji jooɗiiɗo to Uyo, ustii ɗum e lewru desaambar 2007 . O suɓaama kadi ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2010.<ref name="Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News 2015">{{cite web|title=Senator Ita Enang Donates Library To UNICAL Law Faculty|website=Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News|date=2015-05-14|url=https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|access-date=2023-06-03|archive-date=2023-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603180516/https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|title=My Profile|publisher=Ita Solomon Enang|access-date=2011-05-03|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323155156/http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|archive-date=2012-03-23}}</ref> Enang golliima ngam ittude dikotoomi leydi/dow leydi, ngam tabitinde wonde dowla makko Akwa Ibom wonti leydi ɓurndi heewde ngalu e nder leydi ndii. Ko o wakiliijo fedde nde ngam Itu/Ibiono, Enang toɗɗaama hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam njulaagu e kuule.<ref name="come2">{{cite web|url=http://www.africansearchlight.com/RepIta.html|author=Olufemi Soneye|work=African Searchlight|title=Hon. Enang Ita Solomon|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201102211261.html|title=Executive Must Respect Acts of Parliament -Ita Enang|work=Daily Champion|author=Chukwu David|date=19 February 2011|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200712170948.html|title=Nullifies Ita Enang's Election|work=ThisDay|author=Okon Bassey|date=17 December 2007|access-date=2011-05-03}}</ref><ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=Hon.Enang.Solomon|title=HON. ITA SOLOMON JAMES ENANG|publisher=The House of Representatives|access-date=2011-05-03}}</ref> E lewru abriil 2011, Enang haɓaama e jooɗorde Senaa Uyo (Fuɗnaange-rewo) e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o heɓi 160 942 woote. Ɗiɗaɓo on woni Nsima Edem Umoh mo kawtal hoore lesdi [[Naajeeriya]] (ACN) o heɓi 121,965 woote.<ref name=":02" /><ref>{{Cite news|last=Tide|first=The|date=2023-03-08|title=Enang Finally Loses A'Ibom APC Guber Candidacy Battle At S'Court|url=https://www.thetidenewsonline.com/2023/03/08/enang-finally-loses-aibom-apc-guber-candidacy-battle-at-scourt/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-02-09|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]|language=en-US}}</ref> Enang wonii balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi Muhammadu Buhari to bannge geɗe Asaambele ngenndi (Senate) tuggi 27 lewru bowte hitaande 2015 haa 29 lewru mbooy hitaande 2019 caggal ɗuum to bannge geɗe Delta [[Niger]], caggal ɓataake toɗɗagol ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2019, nde fuɗɗii golle mum gila 29 lewru bowte hitaande 2019 jokkude yiɗde makko wonde guwerneer e les njiimaandi All Progressives Congress (APC) kono o dañaani tikket lannda ka ngam suɓaade. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 6qoxt3kwfhv2frvnui7zisj9y2q6uhi 182479 182478 2026-08-12T11:28:34Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 182479 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ita Solomon Enang''' (Listen) R (jibinaa ko 23 lewru bowte hitaande 1962) ko politikaajo leydi o woniino senateer wakiiliijo diiwaan Akwa [[Diiwal Akwa Ibom|Ibom]] to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 1999 haa 2011. Enang kadi wonnoo ko balloowo mawɗo keeriiɗo hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] e geɗe Asaambele ngenndi tuggi 2015 haa 2019 e geɗe Delta Niiseer tuggi 2019 haa 2022. <ref>Collins Nnabuife (16 May 2022). "2023: Buhari's aide, Ita Enang resigns, joins Akwa-Ibom guber race". Nigerian Tribune. Retrieved 9 February 2025.</ref> == Ɓawo == Enang jibinaa ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Presbyterian, [[Ididep]], to diiwaan Akwa Ibom, tuggi 1974 haa 1979. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e hitaande 1980, o janngi toon sariya, o heɓi dipolomaaji makko e hitaande , [[Lagos]], o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 1985. Ndeen o naati e golle keertiiɗe, o sosi fedde makko.<ref name="come" /><ref name=":0">{{Cite news|last=Sherifat|first=Lawal|date=2022-05-16|title=2023: Senator Ita Enang resigns as Presidential Adviser, declares interest for governorship|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/2023-senator-ita-enang-resigns-as-presidential-adviser-declares-interest-for-governorship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-02-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Enang wonti diisneteeɗo e hitaande 1987, o woni tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom e hitaande 1992. O suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1999. O waɗii manndaaji tati e nder suudu sarɗiiji. Suɓngo makko ngam lomtaade diiwaan fedde Itu/Ibiono Ibom e lewru abriil 2007, ko ñaawirdu ɗaɓɓaande suɓngooji jooɗiiɗo to Uyo, ustii ɗum e lewru desaambar 2007 . O suɓaama kadi ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2010.<ref name="Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News 2015">{{cite web|title=Senator Ita Enang Donates Library To UNICAL Law Faculty|website=Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News|date=2015-05-14|url=https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|access-date=2023-06-03|archive-date=2023-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603180516/https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|title=My Profile|publisher=Ita Solomon Enang|access-date=2011-05-03|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323155156/http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|archive-date=2012-03-23}}</ref> Enang golliima ngam ittude dikotoomi leydi/dow leydi, ngam tabitinde wonde dowla makko Akwa Ibom wonti leydi ɓurndi heewde ngalu e nder leydi ndii. Ko o wakiliijo fedde nde ngam Itu/Ibiono, Enang toɗɗaama hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam njulaagu e kuule.<ref name="come2">{{cite web|url=http://www.africansearchlight.com/RepIta.html|author=Olufemi Soneye|work=African Searchlight|title=Hon. Enang Ita Solomon|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201102211261.html|title=Executive Must Respect Acts of Parliament -Ita Enang|work=Daily Champion|author=Chukwu David|date=19 February 2011|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200712170948.html|title=Nullifies Ita Enang's Election|work=ThisDay|author=Okon Bassey|date=17 December 2007|access-date=2011-05-03}}</ref><ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=Hon.Enang.Solomon|title=HON. ITA SOLOMON JAMES ENANG|publisher=The House of Representatives|access-date=2011-05-03}}</ref> E lewru abriil 2011, Enang haɓaama e jooɗorde Senaa Uyo (Fuɗnaange-rewo) e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o heɓi 160 942 woote. Ɗiɗaɓo on woni Nsima Edem Umoh mo kawtal hoore lesdi [[Naajeeriya]] (ACN) o heɓi 121,965 woote.<ref name=":02" /><ref>{{Cite news|last=Tide|first=The|date=2023-03-08|title=Enang Finally Loses A'Ibom APC Guber Candidacy Battle At S'Court|url=https://www.thetidenewsonline.com/2023/03/08/enang-finally-loses-aibom-apc-guber-candidacy-battle-at-scourt/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-02-09|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]|language=en-US}}</ref> Enang wonii balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi Muhammadu Buhari to bannge geɗe Asaambele ngenndi (Senate) tuggi 27 lewru bowte hitaande 2015 haa 29 lewru mbooy hitaande 2019 caggal ɗuum to bannge geɗe Delta [[Niger]], caggal ɓataake toɗɗagol ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2019, nde fuɗɗii golle mum gila 29 lewru bowte hitaande 2019 jokkude yiɗde makko wonde guwerneer e les njiimaandi All Progressives Congress (APC) kono o dañaani tikket lannda ka ngam suɓaade. == Himobe== [[Category:Yimɓe wuurɓe]] f1wi796qht63com1jxh099w4lba6t0n 182480 182479 2026-08-12T11:29:25Z Fulani215 7983 /* Ɓawo */ fixed btypo 182480 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ita Solomon Enang''' (Listen) R (jibinaa ko 23 lewru bowte hitaande 1962) ko politikaajo leydi o woniino senateer wakiiliijo diiwaan Akwa [[Diiwal Akwa Ibom|Ibom]] to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 1999 haa 2011. Enang kadi wonnoo ko balloowo mawɗo keeriiɗo hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] e geɗe Asaambele ngenndi tuggi 2015 haa 2019 e geɗe Delta Niiseer tuggi 2019 haa 2022. <ref>Collins Nnabuife (16 May 2022). "2023: Buhari's aide, Ita Enang resigns, joins Akwa-Ibom guber race". Nigerian Tribune. Retrieved 9 February 2025.</ref> == Ɓawo == Enang jibinaa ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Presbyterian, [[Ididep]], to diiwaan Akwa Ibom, tuggi 1974 haa 1979. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e hitaande 1980, o janngi toon sariya, o heɓi dipolomaaji makko e hitaande , [[Lagos]], o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 1985. Ndeen o naati e golle keertiiɗe, o sosi fedde makko. <ref name=":0">{{Cite news|last=Sherifat|first=Lawal|date=2022-05-16|title=2023: Senator Ita Enang resigns as Presidential Adviser, declares interest for governorship|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/2023-senator-ita-enang-resigns-as-presidential-adviser-declares-interest-for-governorship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-02-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Enang wonti diisneteeɗo e hitaande 1987, o woni tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom e hitaande 1992. O suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1999. O waɗii manndaaji tati e nder suudu sarɗiiji. Suɓngo makko ngam lomtaade diiwaan fedde Itu/Ibiono Ibom e lewru abriil 2007, ko ñaawirdu ɗaɓɓaande suɓngooji jooɗiiɗo to Uyo, ustii ɗum e lewru desaambar 2007 . O suɓaama kadi ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2010.<ref name="Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News 2015">{{cite web|title=Senator Ita Enang Donates Library To UNICAL Law Faculty|website=Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News|date=2015-05-14|url=https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|access-date=2023-06-03|archive-date=2023-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603180516/https://www.ngschoolz.net/senator-ita-enang-donates-library-to-unical-law-faculty/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|title=My Profile|publisher=Ita Solomon Enang|access-date=2011-05-03|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323155156/http://www.itaenanglaw.com/My_Profile|archive-date=2012-03-23}}</ref> Enang golliima ngam ittude dikotoomi leydi/dow leydi, ngam tabitinde wonde dowla makko Akwa Ibom wonti leydi ɓurndi heewde ngalu e nder leydi ndii. Ko o wakiliijo fedde nde ngam Itu/Ibiono, Enang toɗɗaama hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam njulaagu e kuule.<ref name="come2">{{cite web|url=http://www.africansearchlight.com/RepIta.html|author=Olufemi Soneye|work=African Searchlight|title=Hon. Enang Ita Solomon|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201102211261.html|title=Executive Must Respect Acts of Parliament -Ita Enang|work=Daily Champion|author=Chukwu David|date=19 February 2011|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200712170948.html|title=Nullifies Ita Enang's Election|work=ThisDay|author=Okon Bassey|date=17 December 2007|access-date=2011-05-03}}</ref><ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=Hon.Enang.Solomon|title=HON. ITA SOLOMON JAMES ENANG|publisher=The House of Representatives|access-date=2011-05-03}}</ref> E lewru abriil 2011, Enang haɓaama e jooɗorde Senaa Uyo (Fuɗnaange-rewo) e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o heɓi 160 942 woote. Ɗiɗaɓo on woni Nsima Edem Umoh mo kawtal hoore lesdi [[Naajeeriya]] (ACN) o heɓi 121,965 woote.<ref name=":02" /><ref>{{Cite news|last=Tide|first=The|date=2023-03-08|title=Enang Finally Loses A'Ibom APC Guber Candidacy Battle At S'Court|url=https://www.thetidenewsonline.com/2023/03/08/enang-finally-loses-aibom-apc-guber-candidacy-battle-at-scourt/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-02-09|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]|language=en-US}}</ref> Enang wonii balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi Muhammadu Buhari to bannge geɗe Asaambele ngenndi (Senate) tuggi 27 lewru bowte hitaande 2015 haa 29 lewru mbooy hitaande 2019 caggal ɗuum to bannge geɗe Delta [[Niger]], caggal ɓataake toɗɗagol ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2019, nde fuɗɗii golle mum gila 29 lewru bowte hitaande 2019 jokkude yiɗde makko wonde guwerneer e les njiimaandi All Progressives Congress (APC) kono o dañaani tikket lannda ka ngam suɓaade. == Himobe== [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 8n4d1yhi16f54lycukmsxaxr42gwqtz 182481 182480 2026-08-12T11:31:06Z Fulani215 7983 /* Golle politik */ fixed typo 182481 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ita Solomon Enang''' (Listen) R (jibinaa ko 23 lewru bowte hitaande 1962) ko politikaajo leydi o woniino senateer wakiiliijo diiwaan Akwa [[Diiwal Akwa Ibom|Ibom]] to bannge worgo-fuɗnaange gila 2011 haa 2015 1999 haa 2011. Enang kadi wonnoo ko balloowo mawɗo keeriiɗo hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] e geɗe Asaambele ngenndi tuggi 2015 haa 2019 e geɗe Delta Niiseer tuggi 2019 haa 2022. <ref>Collins Nnabuife (16 May 2022). "2023: Buhari's aide, Ita Enang resigns, joins Akwa-Ibom guber race". Nigerian Tribune. Retrieved 9 February 2025.</ref> == Ɓawo == Enang jibinaa ko ñalnde 23 lewru bowte hitaande 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Presbyterian, [[Ididep]], to diiwaan Akwa Ibom, tuggi 1974 haa 1979. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, e hitaande 1980, o janngi toon sariya, o heɓi dipolomaaji makko e hitaande , [[Lagos]], o noddiraa to Bar Nigeria e hitaande 1985. Ndeen o naati e golle keertiiɗe, o sosi fedde makko. <ref name=":0">{{Cite news|last=Sherifat|first=Lawal|date=2022-05-16|title=2023: Senator Ita Enang resigns as Presidential Adviser, declares interest for governorship|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/2023-senator-ita-enang-resigns-as-presidential-adviser-declares-interest-for-governorship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-02-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> == Golle politik == Enang wonti diisneteeɗo e hitaande 1987, o woni tergal e suudu sarɗiiji leydi Akwa Ibom e hitaande 1992. O suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1999. O waɗii manndaaji tati e nder suudu sarɗiiji. Suɓngo makko ngam lomtaade diiwaan fedde Itu/Ibiono Ibom e lewru abriil 2007, ko ñaawirdu ɗaɓɓaande suɓngooji jooɗiiɗo to Uyo, ustii ɗum e lewru desaambar 2007 . O suɓaama kadi ñalnde 20 lewru bowte hitaande 2010.<ref name="Universities, Polytechnics, Colleges And Admission News 2015 Enang golliima ngam ittude dikotoomi leydi/dow leydi, ngam tabitinde wonde dowla makko Akwa Ibom wonti leydi ɓurndi heewde ngalu e nder leydi ndii. Ko o wakiliijo fedde nde ngam Itu/Ibiono, Enang toɗɗaama hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam njulaagu e kuule.<ref name="come2">{{cite web|url=http://www.africansearchlight.com/RepIta.html|author=Olufemi Soneye|work=African Searchlight|title=Hon. Enang Ita Solomon|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201102211261.html|title=Executive Must Respect Acts of Parliament -Ita Enang|work=Daily Champion|author=Chukwu David|date=19 February 2011|access-date=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200712170948.html|title=Nullifies Ita Enang's Election|work=ThisDay|author=Okon Bassey|date=17 December 2007|access-date=2011-05-03}}</ref><ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=Hon.Enang.Solomon|title=HON. ITA SOLOMON JAMES ENANG|publisher=The House of Representatives|access-date=2011-05-03}}</ref> E lewru abriil 2011, Enang haɓaama e jooɗorde Senaa Uyo (Fuɗnaange-rewo) e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o heɓi 160 942 woote. Ɗiɗaɓo on woni Nsima Edem Umoh mo kawtal hoore lesdi [[Naajeeriya]] (ACN) o heɓi 121,965 woote.<ref name=":02" /><ref>{{Cite news|last=Tide|first=The|date=2023-03-08|title=Enang Finally Loses A'Ibom APC Guber Candidacy Battle At S'Court|url=https://www.thetidenewsonline.com/2023/03/08/enang-finally-loses-aibom-apc-guber-candidacy-battle-at-scourt/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=2025-02-09|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]|language=en-US}}</ref> Enang wonii balloowo mawɗo keeriiɗo to hooreejo leydi Muhammadu Buhari to bannge geɗe Asaambele ngenndi (Senate) tuggi 27 lewru bowte hitaande 2015 haa 29 lewru mbooy hitaande 2019 caggal ɗuum to bannge geɗe Delta [[Niger]], caggal ɓataake toɗɗagol ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2019, nde fuɗɗii golle mum gila 29 lewru bowte hitaande 2019 jokkude yiɗde makko wonde guwerneer e les njiimaandi All Progressives Congress (APC) kono o dañaani tikket lannda ka ngam suɓaade. == Himobe== [[Category:Yimɓe wuurɓe]] ce89jxt7trap4buuvm7k6qn3225kh1o Orisadipe Obasa 0 42454 182455 175956 2026-08-12T06:16:22Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182455 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Orisadipe Obasa,ListenR''' (janvier 1863 – 15 abriil 1940) ko doktoor e laamɗo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], jogiiɗo darnde mawnde e politik Lagos e nder duuɓi capanɗe gadani teeminannde 20ɓiire. == Duuɓi gadani == Orisadipe Obasa jibinaa ko e lewru Yarkomaa 1863 to wuro wiyeteengo Freetown, to leydi Siyeraa Leyoon, e nder galle laamorɗo Saro. Mawniiko to bannge baaba ko Oba Elekole mo Ikole, Ekiti, yumma makko ko jeyaaɗo e galle laamɗo [[Abeokuta]] mo Akija mo Ikija. Nde o woni suka, Obasa ummiima Lagos. E hitaande 1878, o naatnaa e duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesleyan Boys (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist Boys, Lagos) udditaangal kesal, ɗo o ɓuri waawde jaŋde. O wonii hooreejo gadano fedde sukaaɓe ɓooyɓe e duɗal makko toowngal. E hitaande 1883, jibnaaɓe makko neldi mo Angalteer ngam janngude safaara. O huutoriima innde George Stone Smith nde o woni Angalteer nde. O naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Taunton, ɗo o woni kadi almuudo hoodere, o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara to opitaal St Thomas to Londres. O heɓi seedantaagal makko e hitaande 1891, o woni tergal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safrooɓe e Licentiate duɗal jaaɓi haaɗtirde safrooɓe. == Kugal == == ikon == Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. Yiytu iwdiiji: "Orisadipe Obasa" – kabaruuji · jaayɗe · defte · ganndo · JSTOR (Abriil 2021) (Anngu no e ndeer nde ittata ndee mesaas) E hitaande 1892, Obasa arti Lagos, o fuɗɗii golle safaara keeriiɗo. E nder wolde Angalteer-Ashanti, haa joofnirde teeminannde 19ɓiire, o golliima e njillu konstabulaar Lagos to koloni Gold Coast. O hokkaama medal ngam kuugal maako, nden nder hitaande 1900, o toɗɗaama balloowo cirridiiɗo koloñaal nder kuugal nyawndiigu Lagos. O waɗii darnde mawnde e nder kampaañiji cellal yimɓe e nder leydi Lagos e nder leydi Najeriya. == Nguurndam neɗɗo e politik == E hitaande 1902, Obasa resi Charlotte Olajumoke, [a] ɓiy njulaagu alɗuɗo biyeteeɗo Richard Beale Blaize, o rokkaa galle belɗo ngam wonde dokkal dewgal. E hitaande 1903, o yilliima Ekiti e nder porogaraam guwerneer William MacGregor ngam faddaade ñawu nguu. O waɗii ƴeewndorɗe safaara nafooje e geɗe bayɗe no yawtugol, mboros hookworm e hernias inguinal. E hitaande 1904, Obasa woppi golle mum e nder seppooji koloñaal ngam waawde jogaade waktuuji ɓurɗi heewde e galle. O fuɗɗii golle makko keertiiɗe, o naati kadi e politik. Omo anndi haalde e winndude, omo weltii e woɗɓe, omo jogii jokkondiral moƴƴal e galleeji. E hitaande 1908, Obasa e Dr. John K. Randle cosi Dental Yimɓe ngam haɓaade limngal ndiyam, ngal woni fedde siyaasaaku arandeere nder leydi Naajeeriya. Obasa woniino binndoowo Dental ngal, Randle woniino hooreejo leydi ndii. E hitaande 1911, Randle e Obasa ina nanndi e yahde Londres ngam waɗde ñaawoore dow eɓɓaande guwerneer Frederick Lugard ngam bayyinde wonde leyɗeele ɗee kala ko jeyi laamu. Dental ngal jokki e haɓaade tolnooji ndiyam kesi ɗii haa nde heɓi njeenaari ndii e hitaande 1916. Dental ngal e ardiiɓe mum njippiima e wootooɓe caggal ɗuum. Kono Obasa suɓaama e hitaande 1921 e nder Diiso sarɗiiji leydi Najeriya, ɗo o gollotoo e goomuuji keewɗi. E wakkati nde lannda lesdi Naajeeriya sosaa nder hitaande 1922, nde Herbert Macaulay sosi, ardiiɓe Dental Yimɓe woni Randle, Obasa, Sir Kitoye Ajasa, Richard Akinwande Savage e Sir Adeyemo Alakija. Debbo Obasa ardii Dental Rewɓe. Senngooji ɗii fof ina njiɗi feere fotnde waɗeede e peewnugol. Ɓe mbaawaano haɓtaade NNDP. E lewru suwee 1923, woote gadane mbaɗaama ngam suɓaade Diiso sarɗiiji. Obasa dogi kono o foolaama. Randle maayi ko e hitaande 1928, Obasa ƴetti ardorde ko heddii e Dental Yimɓe. E sahaa sosde Fedde Ogboni Reformed, ko kanko woni Oluwo (walla joom mum) gadano. Debbo makko, Charlotte, ko e oon sahaa gooto waɗtaa Iya Abiye (walla laamɗo mawɗo) e fedde wootere. Kamɓe ɗiɗo fof ɓe ardii banndiraagal jibinannde haa ɓe maayi. Obasa heɓi rafi Parkinson e hitaande 1926. Nde rafi oo ɓeydii, o ɓeydii waasde waawde. O sankii, omo yahra e duuɓi 77, e lewru abriil 1940, to galle makko to Lagos. == Tuugnorgal == 09d8br87uo57qesmj7ps0ycng60kyag Ibrahim Jalo 0 42531 182322 176280 2026-08-11T14:22:27Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 182322 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ibraahiima Jalo Waziri COS CFR''' (17 Duujal 1926 – 12 Noowammbar 1984) ko jannginoowo, njuɓɓudi, hooreejo aadaaji e politikyanke ummoriiɗo Fuɗnaange [[Naajeeriya]] mo suɓaama laabi ɗiɗi ngam wonde hooreejo suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya tuggi 14 Noowammbar 1960 haa 1963 e hitaande 19696 haa Milit. [iwdi bayyinaango e hoore mum?] E sahaa jeytaare, o woniino jooɗaniiɗo Gombe Central. Ko adii ɗuum o woniino Depitee gila 1959 haa 1960. E nder wooteeji 1979, o woniino senateer diiwaan Bauchi mo diiwaan fuɗnaange-rewo, o golliima gila 1979 haa 1983, o woniino kadi hooreejo mawɓe e nder manndaa makko ɗiɗaɓo e senateer. Ko kanko woni mawɓe tiitoonde 'Wazrin' Gombe haa o maayi.<ref>{{Cite news|date=2020-09-30|title='I Love the Flamboyance of Second Republic Senators'|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/10/01/i-love-the-flamboyance-of-second-republic-senators/|access-date=2022-02-24|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-12-04|title=Northern group eulogises late Jalo Waziri|url=https://www.sunnewsonline.com/northern-group-eulogises-late-jalo-waziri/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-11-23|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=fSNOAQAAMAAJ|title=Nigeria Legislature 1861-2011: A Compendium of Members & Officials : a Special Publication in Commemoration of Nigeria at 50|date=2010|publisher=Department of Information and Publications, National Assembly|isbn=978-978-911-326-2|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Azikiwe|first=Ifeoha|url=https://books.google.com/books?id=mAahpzY-p78C&pg=PA197|title=Nigeria: Echoes of a Century: Volume Two 1999-2014|date=2013|publisher=AuthorHouse|isbn=978-1-4817-2927-7|language=en}}</ref> == Ɓawo == Jalo jibinaama haa Gombe, lesdi Gombe nder saare laamiiɗo wasiya'en lesdi Emiraaji Gombe, baaba maako, Fulani diga laamu Nafada Muhammadu Jingudo laati 'Ubandoma' Emiraaji. O fuɗɗi jaŋde makko ko e duɗal Qur'aana ko adii e hitaande 1936 o winnditii e duɗal leslesal Gombe haa hitaande 1940 caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Bauchi gila 1940 haa 1943 e toon o yahi o naati e duɗal anndiraangal hannde Barewa College ko adii nde o woni duɗal Katsina finally to11 1946. O naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe, Zaria e hitaande 1946 o heɓi seedantaagal makko e hitaande 1948 e seedantaagal jaŋde leslesre (Grade II) o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde faggudu to Londres tuggi 1954 haa 1955.<ref>{{Cite book|last=Representatives|first=Nigeria House of|url=https://books.google.com/books?id=9ZYnAQAAIAAJ|title=Parliamentary Debates|date=1965|publisher=Federal Ministry of Information, Printing Division|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite news|date=2020-10-01|title=#Nigeria@60: Past parliamentary leaders: Where are they now?|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/417819-nigeria60-past-parliamentary-leaders-where-are-they-now.html|access-date=2020-11-23|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Kugal == Caggal nde o heɓi seedantaagal makko toɓɓere ɗiɗmere, o fuɗɗii golle jannginoowo e hitaande 1948 to duɗal hakkundeewal Bauchi haa hitaande 1952 ɗo o wonti hooreejo duɗal leslesal Gombe Senior, e hitaande ndee tan baaba makko mawɓe jogiiɓe 'Ubandoma' to Emirate Gombe, o heɓi ɗum ko ndeen Gombe Emirate makko maayi ko ndeen. e oon darnde aada e wonde gardiiɗo duɗal o heewi waɗde golle ɗiɗi. O innitiraa caggal mum Waziri Emirate Gombe e oon sahaa o woni to London ngam janngude laamu nokkuyankeewu e hitaande 1956 toon caggal nde o arti e leydi ndii. == 1958 haa 1966 politik == O naati e lannda politik Northern People Congress e hitaande 1958 o tawtoraama suɓaade hooreejo diiwaan Kaduna, caggal nde o dañi wooteeji o yahi Lagos e toon caggal e hitaande 1959 haa 1960, o waɗtaa cukko hooreejo leydi Wakiiliijo darnde cakkitiinde nde o joginoo ko adii nde o wontata Hooreejo leydi91. Nde o woni Hooreejo leydi ndi o yaajini kuuɗe yiite haa woɓɓe nokkuure Gombe hawti bee hokkugo kuuɗe jokkirli ko nanndi bee 'telephone' nden o meeɗii wonde hooreejo Architea ngam yaajini laawol Railway-line North-Eastern rewrude e woyla Naajeeriya nden o mari nokkuure hooreejo haa Bauchi. == Kuudetaa 1966 == Haa e kuudetaa 1966, o arti e laamu Gombe ko o Konseye golle, o walli e mahngo njuɓɓudi ndiyam e nder Tudun Wada haa Jekadafari e nder Gombe caggal nde defuna Dowla Fuɗnaange-rewo sosaa waɗi e hitaande 1968, o golliima laabi ɗiɗi e nder Komiseer Golle laamu Loman be1ca e3 Yiilirde gollorde laamu. Kuugal hooreejo o tabbitini jokkindiral hakkunde ardiiɓe aadaaji ko corral no feewi nden o toɗɗaama ɓaawo man bana hooreejo Banke Ƴellitaare Industrial Naajeeriya, o jogi nden darnde diga 1973 haa 1976 waɗi mo dow ngam nastinugo birooji branch nder Kaduna, Aba e Bauchi e jaɓugo hokkugo ɓe locgo to La outs ko ɗum woni birooji mawɗi e nder, caggal nde Dowla Bauchi sosaa, o waɗtaa hooreejo Komisariyaa toppitiiɗo golle laamu ƴettuɗo jaabawol toɗɗagol e ƴellitgol gollotooɓe laamu e nder Dowla. E hitaande 1978 haa 1979, o woniino komisariyaajo jaŋde e nder diiwaan Bauchi. Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New [[Hinndi|India]] Assurance Company. Jalo wonnoo ko adii nde o woni komisariyaajo, mawɗo Scout ngenndiijo e hooreejo leydi 1977 e tawtoreede momtude miijo yaajngo wonde Scout ko ɓanndu kerecee en, e waɗde sukaaɓe makko Scouts e Girls Guides to ko yeru e caggal mum e ndeen hitaande o waɗtaa hooreejo New India Assurance Company. == Rutto e politik == O warti nder siyaasaaku nder hitaande 1979 les lanyol lesdi Naajeeriya nden o heɓi jooɗorde Senator dow lesdi Bauchi South East nder suudu o laati hooreejo komitiiru jokkindiral lesdi ndi'i, diga hitaande 1983 o fooli kadi o heɓi nasaraaku nden o laati Ardiiɗo Senator Majority. Waktu makko e nder suudu Senaa ina jeyaa e fucfcfoo6e peeje ngam mahde cuucfi fedde nde e nder diiwanuuji kala e nder leydi ndi gila e laamu makko gadano e hitaande 1981. O waznoo ko daranaade leydi makko e nder batuuji hakkunde leyzeele keewcfe e nder heen ko Seminar Goomu Apartaayd Fedde Ngenndiije Dentuze e hitaande 1980 e nder Commonwealth Parliament he1 wonnoo tergal tiiɗngal e nder dingiral dowla Gombe caggal ɗuum laamu Seneraal Buhari yani e hitaande 1984. E hitaande 1983, o teddinaama e ‘Komandaajo Ordo Senegaal’, Key San-Fransisko to Kaliforni e ‘Komandaawo Ordo [[Niger]]’ e juuɗe hooreejo leydi Nijeer 1983. == Bibliyogaraafi == Chukwudum, Dr Okoro, Onyeije (31 lewru nduu). Naajeeriya: Caɗeele mum e safaaraaji mum Goonga. iAduna. <nowiki>ISBN 978-0595-61380-9</nowiki>. Gardiiɗo Afrik. Jaayɗe Gardiiɗo. Suwee 1987. Gardiiɗo oo. Jaayndeeji Starrite. 1971. == Teskorɗe == ozcdfg8qw2wtn55da21yt6wfvsobtoa Binta Masi Garba 0 42572 182475 176551 2026-08-12T06:23:47Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182475 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Binta Masi GarbaListenR''' (jibinaa ko 17 abriil 1967) ko dawriyanke [[Naajeeriya]], debbo njulaagu, balloowo, daraniiɗo potal rewɓe e worɓe e njuɓɓudi, o woniino senateer diiwaan Adamawa to bannge worgo diiwaan Adamawa gila 2015 Hooreejo leydi lannda siyaasaaku mawka winnditaaka nder leydi Naajeeriya (Kongres All Progressives, Chapter State Adamawa). Binta golliima e suudu sarɗiiji leydi ndii laabi tati, tuggi 1999 haa 2011. Ko kanko woni dawriyanke gadano ardaade diiwanuuji ɗiɗi ceertuɗi e nder diiwanuuji ɗiɗi ceertuɗi: (1999-2007, Kaduna Sud, diiwaan Kaduna e 2007-2011, Madagali/Michika, diiwaan Adamawa tan). Koolol ngol e hitaande 2014. O suɓaama cukko hooreejo gadano fedde parlemaa rewɓe Commonwealth (CWP) e les njiimaandi Fedde parlemaa Commonwealth (CPA) to leydi Kameruun. Ko kanko tan woni debbo Senator-Elect nder diiwalji 19 lesdi Naajeeriya fuu nder suɓol 2015. O woni kadi, debbo gooto tan nulaaɗo ummoraade e diiwaan Adamawa to batu ngenndiwal to Abuja.<ref name="futes.edu.ng">{{Cite web|title=Pro-Chancellor {{!}} Federal University of Technology and Environmental Sciences {{!}} Federal University of Technology and Environmental Sciences|url=https://futes.edu.ng/officials/pro-chancellor|access-date=2026-03-31|website=futes.edu.ng}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Muhammad|first=Muhammad K.|date=2009-06-13|title=My father was IBB's driver —Hon. Binta Masi Garba|url=https://dailytrust.com/my-father-was-ibbs-driver-hon-binta-masi-garba|access-date=2020-10-07|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref><ref name="futes.edu.ng" /> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Binta Masi Garba jibinaama to suudu konu leydi Kaduna, jibnaaɓe mum ko juulɓe. Jibnaaɓe makko ko Kamwe ummoriiɗo Bazza, nokku laamu Michika to diiwaan Adamawa. Ko kanko woni ɓiɗɗo ɗiɗmo e jibnaaɓe makko, ko noon o inniraa Masi e fawaade e innde aadaaji Kamwe. Baaba makko, Kaporal Tumba Garba, ko ofisee konu, ko sofer. O riiwti yimɓe sooja'en ɗuuɗɓe, bana Muhammadu Buhari, [[Sani Abacha]], Ibrahiima Babangida, Olusegun Obasanjo e Murtala Muhammadu. O mawni ko e galle kerecee en kono o naati lislaam caggal nguurndam makko. E nder cukaagu makko, o naati diine kerecee en, ɗum mettini e baaba makko, e wiyde makko, "o wuli kala ko njogiimi". Kono, caggal ɗuum o ari jaɓde kuulal makko ngal.<ref name="auto">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=Hon.Binta.Garba|title=National Assembly - Federal Republic of Nigeria|first=Nigerian National|last=Assembly|website=www.nassnig.org|accessdate=9 July 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.dailytrust.com.ng/sunday/index.php/politics/17040-binta-masi-garba-the-story-of-first-female-party-chairperson-in-nigeria|title=Binta Masi Garba: The story of first female party chairperson|date=2014-05-25|accessdate=2017-07-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101838/http://www.dailytrust.com.ng/sunday/index.php/politics/17040-binta-masi-garba-the-story-of-first-female-party-chairperson-in-nigeria|archive-date=2 April 2015|url-status=dead|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref name="futes.edu.ng2" /> Hakkunde 1975 e 1981, o naati duɗal sukaaɓe konu, to kanto D keso, to Hayin Banki, to Kaduna. Gila ɗoon o yahri to duɗal hakkundeewal, o heɓi (GCE/WAEC ‘O’ Level) e duɗal ñalnde laamu, Kurmin Mashi, Kaduna Sud, Kaduna, hakkunde 1981 e 1987. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna, o heɓi Dipolomaaji Marke9D (ON.)1 (Njulaagu HND, hitaande 1997). E hitaande 2004, o naati duɗal laamu Harvard Kennedy - Duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard (Njuɓɓudi kaalis laamu). O mari Diplomaji ɗiɗi nder diina diga Duɗal Bibel ngam mawnugo Ekklessiya e kuugal kuugal, e kuugal Matthew Owujaye, Kaduna. Ko o keɓɗo dipolom Doktoraa tedduɗo e ganndal diine to duɗal jaaɓi haaɗtirde Smith Christian, to Miami, Florida.<ref name="auto1" />.<ref>{{cite web|title="Dreams for Nigeria" Documentary Premieres {{!}} IRI|url=https://www.iri.org/resource/%E2%80%9Cdreams-nigeria%E2%80%9D-documentary-premieres|website=www.iri.org|access-date=2020-05-04}}</ref> == Golle politik == Binta Masi Garba fuɗɗi kuugal siyaasa maako nder hitaande 1998 haa Kaduna, lesdi Naajeeriya. Ko adii ɗuum, o golliima e jaayndeeji New Nigeria Newspapers ngam wonde ofisee advertisement, hitaande nde o fotnoo heɓde promotion mo o rokkaaka sabu ŋakkeende potal rewɓe e worɓe. Binta Masi Garba ko sahaa fof daraninooɗo hakkeeji rewɓe; ko ɗum addani mo ƴettude mandat ngam wallitde ɓe e nder suudu sarɗiiji fedde nde to diiwaan Kaduna Sud Federal. Ɓooytaani e oon humpito ŋakkeende potal rewɓe e worɓe, o fellitii naatde e politik e hitaande 1998 to diiwaan Kaduna, nokku ɗo pinal ɓurngal heewde haɗi rewɓe wonde e nder renndo. Bidsee makko gadano e hitaande 1998, o heɓaani. o tawtoraama kadi e hitaande 1999 ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, o heɓi heen 5 000 woote. Ko kanko woni ɓiɗɗo lesdi Naajeeriya ɓurduɗo famɗugo nder lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999. Caggal nde o heɓi jaalorgal arandewal, o fooli kadi hitaande 2003, o heɓi nasaraaku dow ƴamɗe maako bee limngal 50,000.<ref>{{Cite news|url=http://saharareporters.com/2013/11/10/npdp-sets-committee-receive-five-new-governors|location=New York City, United States|title=NPDP Sets Up Committee To Receive Five New Governors|date=10 November 2013|newspaper=[[Sahara Reporters]]|accessdate=9 July 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/adamawa-makes-history-as-woman-emerges-chairperson-of-apc/177564/|title=Adamawa Makes History as Woman Emerges Chairperson of APC, Articles &#124; THISDAY LIVE|accessdate=2015-04-11|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150411175131/http://www.thisdaylive.com/articles/adamawa-makes-history-as-woman-emerges-chairperson-of-apc/177564/|archivedate=11 April 2015|df=dmy|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Agbo|first=Catherine|date=2021-10-10|title=REVEALED: Top women in politics who are now missing|url=https://21stcenturychronicle.com/revealed-top-women-in-politics-who-are-now-missing/|access-date=2023-02-19|website=21st CENTURY CHRONICLE|language=en-US}}</ref><ref name="futes.edu.ng3" /> E hitaande 2006, ɓadiiɗo joofgol manndaa makko ɗiɗaɓo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, guwerneer diiwaan Adamawa e oon sahaa, hono Boni Haruna, nde nani golle makko moƴƴe e nder diiwaan Kaduna Sud, o ñaagii mo yo o artu e diiwaan makko, diiwaan Adamawa, o tawtoree. Caggal nde o waɗi diisnondiral, o jaɓi, o jippii ngam suɓaade hooreejo leydi ndii e nder diiwaan Madagali/Michika e les njiimaandi PDP. O heɓi jooɗorde nden o wakiili diiwal ngal gila 2007 haa 2011. Caggal suɓol 2011 filmo, "“Koyɗe ngam Naajeeriya", waɗi ɗum dow ardungal rewɓe siyaasaaku Naajeeriya nden Garba ɗon nder rewɓe suɓaaɓe Sani, diiwal Kaduna; Hon. Caggal nde o woni tataɓo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii, o artiri woote, o fooli Titsi Ganama. Lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e gardagol Bamanga Tukur ina joginoo caɗeele ardorde mawɗe, fedde hesere ummii e hitaande 2013. Fedde hesere PDP nde wonnoo ko e gardagol Abubakar Kawu Baraje. Fedde hesere ndee wiyetee ko PDP keso (nPDP). Binta Masi Garba toɗɗaama Debbo hooreejo lannda nPDP. Caggal mum o naati e fedde wiyeteende APC (APC) e wondude e guwerneer Murtala Nyako e guwerneeruuji goɗɗi. O fooli, o yalti e hooreejo fedde APC to diiwaan Adamawa. Nasaraaku maako nder cuɓol ngol waɗi mo debbo arandeejo hooreejo lesdi Naajeeriya. Luural gonngal hakkunde suɓol ardiiɓe APC e nder diiwaan Adamawa, fotnoo ko bonnude lannda ka. Binta Masi Garba haɓi masin ngam hawtuki lanyol ngol nder jiha Adamawa O ardii gooto nder primaaji partiiji ɓurɗi nasaraaku nder jiha Adamawa bana hooreejo jooɗorde hukuumaaji rento nder jiha Adamawa Chapter APC. O rokkaama yamiroore ngam tawtoreede jooɗorde Senaa e nder wooteeji gardagol leydi ndi, o yalti e ƴaañoowo makko gorko. Ñalnde 28 lewru Mbooy hitaande 2015, o heɓi jooɗorde Senaa to diiwaan Senaa Adamawa worgo, nde o heɓi e nokkuuji 3 laamu nokkuuji e nder LGAaji 5 e nder zone o. Binta waɗii e ardii goomuuji keewɗi e nder suudu sarɗiiji ɗi ina jeyaa heen hooreejo goomu Senaa ngam jaŋde toownde e TETFUND. E hitaande 2022, Binta woniino hooreejo fedde toppitiinde laabi ndiyam nder leydi (NIWA). o laati kadi tergal hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NPA) hakkunde 2020 e 2021. Ko ina tolnoo e 100 senaateer cuɓaama e Asaambele ngenndi 8ɓo, kono ko 6 tan ngoni heen rewɓe. Heddiiɓe ɓee ko Monsurat Sunmonu mo diiwaan Oyo, Stella Oduah e Uche Ekwunife kamɓe ɗiɗo fof ɓe lomtii Anambra, Fatimat Raji Rasaki, Oluremi Tinubu e Rose Okoji Oko. == Njeenaaje == Binta Masi Garba heɓii njeenaaje keewɗe, e majje: Jaɓɓungal sukaaɓe ɓurɓe waawde (TOYP) e nder leydi Najeriya 2002 PRS - Njeenaari kaŋŋe rewɓe teskinɓe ; Prime International - Njeenaari rewɓe e nder ardaade lewru mee 2002 Fedde rewɓe e worɓe luumo, Abuja Role Model njeenaari Sept 2002 Jaaynde Dame - Njeenaari rewɓe Naajeeriya (Modtal) - 2002 Njeenaari Goomu Ngenndiijo Moɓondiral Rewɓe - Jewel men (NAWOMCO) Njeenaari Ceertugol Ardorde (Wakiili’en ɓurɓe teddineede) Darnde nafoore ngam ɓamtaare demokaraasi parlemaa nder leydi Naajeeriya. NCWS; Njeenaari mawndi - 2016 Sukaaɓe Fuɗnaange ngam Jam e Ɓamtaare Njeenaari mawnikinaare debbo afriknaajo WAELE/ARCELFA - 2016 Njeenaari Merit Dental Leyɗeele e Yimooɓe Leydi Fedde Kerecee'en lesdi Naajeeriya - 2016 Njeenaari ardungal (LLA) Senator hitaande dowla Adamawa - 2016 Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Modibbo Adama – Njeenaari Yola - 2016 Jaaynde Hoodere Fuɗnaange-rewo hokkii njeenaari ɓurndi moƴƴude e nder politikaaji debbo e hitaande - 2017 Njeenaari ardorde ɓurndi moƴƴude e Fooyre Sheroes - 2017 Fedde annduɓe laboratuwaaruuji safaara rewɓe leydi Najeriya. Njeenaari njeenaari ngam gollal ngal aldaa e paltoor e neɗɗaagu - 2017 == Tuugnorgal == ochsk71n85091mxj7w7zao26af97oqq Aleksanndere Miler (julaagu) 0 42592 182469 176610 2026-08-12T06:21:37Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182469 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Alexander Miller''' ko njulaagu Ecoppinaajo, wonnoo ko jom jawdi en mawɓe e nder fedde Miller Brothers wondude e miñiiko biyeteeɗo George Miller. Firaam oo ina jeyaa e sosiyeteeji nay njulaagu dow [[Maayo Jaaliba|maayo Nijeer]] ɗi kawri ngam sosde Royal [[Niger]] sanju joginooɗo charter Royal e nder terɗe ɓurɗe heewde e Protectorate Fuɗnaange Nijeer . Caggal nde ɓe kawri, o wonti gardiiɗo gollordu, o ummini birooji makko gila Glasgow o fayti Londres. <ref>Rotimi, Kemi; Ogen, Olukoya (2008). "Jaja and Nana in the Niger Delta region of Nigeria: proto-nationalists or emergent capitalists". Journal of Pan African Studies. 2 (7).</ref> == Golle njulaagu == === Banndiraaɓe Miller === Miller sosi fedde mum njulaagu, Alexander Miller, miñi mum e Co e hitaande 1868. Fedde nde ina golloroo e nder leydi Nijeer e nder Gold Coast . E kitaale 1870, Miller Bros ina jeyaa e sosiyeteeji njulaagu seeɗa ɗi njippini golle mum en njulaagu dow leydi Niiseer, e nder leydi Nijeer hannde ndii. Ngam woppude hakkundeeji daande maayo, fedde ndee soodi laana ndiwoowa ina wiyee Sultan of Sokoto . Kono e hitaande 1876, laana kaa yani e njiimaandi mawndi ummoraade e bankeeji e nder golle ɗe tuumaama ko njulaagu Liverpool e ɓiɓɓe leydi Brass, Nijeer, luulndiiɓe yiɗde Miller taƴde hakkundeeji ɗii ; luulndaade naatgol Miller e nder leydi hee, addani laana kaa waasde golloraade. Kono e hitaande 1879, Miller ina joginoo nokku njulaagu dow Niiseer. E hitaande 1879, feddeeji Oropnaaɓe jogiiɗi golle njulaagu e nokku hee kawri, mbaɗti sosde Sosiyetee ngenndiijo Afrik, caggal ɗuum anndiraa Sosiyetee Royal Niger. Firaam keso oo waɗii charter ngam golloraade e nder leyɗeele Fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Miller toɗɗaa ko gardiiɗo gollordu sosiyatee oo. Ko adii nde o naatata e Royal Niger co, Miller ko neɗɗo baawɗo ngalu, toɗɗagol makko e gardogol ngol ina jeyaa e ko addani mo waawde golloraade ko ɓuri heewde e ngalu makko e nder fedde nde. To bannge daande maayo, golle njulaagu fedde makko ina njokkondiri no feewi e Jaja mo Opobo e fedde nde ina wondi e sahaaji nde fedde Oropnaaɓe woɗnde sosi caggal ɗuum Fedde Afrik. Banndiraaɓe Miller ɓee ceertii e feddeeji Liverpool goɗɗi gollotooɗi e nder maayooji Oil, e kitaale 1880, feddeeji Oropnaaɓe luurdi e haala jowitiika e Jaja. Jaja salii fiɓnde cogguuji ɗi fedde njulaagu ndee waɗata, ko ɗum huunde nde ajannde Miller Bros wallitnoo, Jaja caggal ɗuum yahi haa ustiri monopoli Oropnaaɓe e yeeyde Orop tawi omo joginoo njulaagu e ajanndeeji makko e nder leydi hee. Miller en ina keɓi nafoore e ooɗoo sahaa nde tawnoo ɓe ɓuri waawde heɓde geɗe e nder leydi he rewrude e hakkundeeji hono Jaja. Nde Jaja riiwaa, fedde ndee artiri nokku mum to Calabar, heɓi yeeso beach e mbaadi mbaylaandi gin walla ‘comey’ ina waɗi 20 kees gin e hitaande. Ballal fedde nde e Jaja kadi ɓeydii darnde maɓɓe e nder hakkundeeji Afrik e fedde nde ɓeydi heen darnde mum e nder Protectorat des Rivers Oil, caggal ɗuum naati e njulaagu leɗɗe e kaɓirɗe. E hitaande 1889, fedde ndee kadi wonti ko ŋakkiraa golle feddeeji Oropnaaɓe keddiiɗi ɗii e nder maayooji petroŋ ɗii, yiɗɓe hawrude e heɓde sarɗiiji ngam golloraade doole monopoli e nder maayooji petroŋ ɗii. Woɗɗude fedde ndee e kawral ngal ustii mbaawka jogaade monopoli e nder diiwaan hee. E hitaande 1917, fedde ndee hawri e woɗɓe seeɗa ngam sosde fedde njulaagu Afrik e Fuɗnaange . == Himobe == 90sleu0l8m9zm0rfy2lsm8nxzix9w9n Alex Ekwueme 0 42678 182473 180489 2026-08-12T06:23:01Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182473 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Alexander Ifeanyichukwu Ekwueme''' // c GCON (21 Oktoobar 1932 – 19 Noowammbar 2017) ko siyaasaajo [[Naajeeriya]] mo laati cukko hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo cuɓaaɗo diga hitaande 1979 haa 1983 wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru les lesdi Naajeeriya Shehu Shagari bana me Par. == Nguurndam neɗɗo == Alex Ekwueme jibinaa ko e jibnaaɓe Igbo to wuro Oko, e nder diiwaan Anambra hannde oo ñalnde 21 oktoobar 1932. O maayi ko ñalnde 19 noowammbar 2017 waktu 22ɓo kikiiɗe to suudu safrirdu to Londres. O fotnoo ko fiyde toon caggal nde o arti e komaa mo o yani e mum sabu dogde e hoɗorde makko Enugu.<ref>{{Cite news|date=2020-08-23|title=Alex Ifeanyichukwu Ekwueme, an illustrious African statesman|url=https://guardian.ng/art/alex-ifeanyichukwu-ekwueme-an-illustrious-african-statesman-2/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-04|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite news|last=Olawoyin|first=Oladeinde|date=2017-11-20|title=Former Vice President, Alex Ekwueme, is dead|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/250014-former-vice-president-alex-ekwueme-dead.html|access-date=2020-06-27|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=20 November 2017|title=Former Vice President, Alex Ekwueme, is dead|location=Nigeria|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/250014-former-vice-president-alex-ekwueme-dead.html|accessdate=20 November 2017|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Jaangirde == Ekwueme fuɗɗii jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan St John, to Ekwulobia, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos. Ko o keɓɗo bursi Fulbright to leyɗeele dentuɗe Amerik (ko o gooto e Naajeeriyankooɓe adanɓe heɓde njeenaari ndii), O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Washington ɗo o heɓi dipolomaaji makko e Architecture e peewnugol gure.<ref>{{Cite news|date=2017-11-26|title=Architects condole with Ekwueme's family|url=https://m.guardian.ng/news/architects-condole-with-ekwuemes-family/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-01-23|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> O heɓi master makko ko e peewnugol wuro. Dr. Ekwueme heɓi kadi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres to bannge ganndal renndo, daartol, filosofi e sariya. O yahi caggal ɗuum haa o heɓi doktoraa makko. e nder Architecture to duɗal jaaɓi haaɗtirde Strathclyde, hade makko heɓde dipolomaaji BL (teddungal) to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Najeriya. == Fuɗɗoode golle == Ekwueme ko mahoowo tedduɗo. O fuɗɗii golle makko ko e ballondiral e mahngo e nder fedde wiyeteende Leo A. Daly e Associates, e nder fedde wiyeteende Nickson e Partners to Londres. Nde o arti Naajeeriya, o naati e ESSO Afrik hirnaange, Lagos, omo toppitii departemaa mahngo e toppitagol. Ndeen o yahi haa o sosi njulaagu keeriiɗo e nder fedde makko - Ekwueme Associates, Architects e Planners Town, fedde nde wonaa laamuyankoore nde wonaa laamuyankoore e nder leydi Najeriya. Kuugal maako ɗon mari semmbe bee ofisji 16 haa lesdi Naajeeriya fuu, nden o ɗon mari haaje heɓuki Ekwueme ngam heɓuki kuugal hooreejo lesdi Naajeeriya. Ekwueme ardinooma duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya e kawtal binnditagol architects leydi Naajeeriya. O woniino hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (Institut d'architectes) leydi Nijeer. Ko adii nde Ekwueme heɓata limngal lesdi e nder duuniyaaru bana cukko hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1979, o ɗonno huuda bee cemmbiɗinki rento-faggudu rento maako. Ko jiidaa e golle makko keewɗe ɗe o golli e nder renndo makko, Ekwueme fuɗɗiima fedde nde wonaa laamuyankoore (Educational Trust Fund) nde o gollotoo ngam wallitde jaŋde sukaaɓe teemedde keewɗe e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Ekwueme wonnoo ko tergal e goomu toppitiingu koɗki e nder Komiseer ƴeewndo njoɓdi e njoɓdi Adebo. O golliima kadi duuɓi keewɗi e nder njuɓɓudi laamu ƴellitaare koɗki e nder leydi Anambra To bannge ngenndi. == Cukko hooreejo leydi Naajeeriya == Ekwueme woni cukko hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo cuɓaaɗo diga hitaande 1979 haa 1983 wakkati laamu lesdi Naajeeriya ɗiɗaɓuru nde o laati hooreejo lesdi Shehu Shagari bana tergal lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPN). == Caggal golle == Ekwueme tawtoraama batu doosɗe leydi (NCC) hitaande 1995 to Abuja, ɗo o woni e Goomu njuɓɓudi e njuɓɓudi doosɗe leydi. Eɓɓooje maako mawɗe ɗe o waɗi haa NCC ngam heɓuki laamu lesdi Naajeeriya dow ko laarani jokkirgol lesdi Naajeeriya dow ko laarani lesdi Naajeeriya, jooni ɗon mari haaje jaɓuki ngam jogaago siyaasaaku Naajeeriya cemmbiɗɗum. Ekwueme mooɓi kawtal 34 mawɓe Naajeeriya'en ɓe ɗon mari bawɗe ngam ɓe ndarna laamu lesdi Naajeeriya [[Sani Abacha]] wakkati laamu sooja'en lesdi Naajeeriya. Ko kanko woni hooreejo sosɗo lannda laamu nguu e nder leydi Najeriya, kanko kadi ko kanko woni hooreejo gadano e fedde toppitiinde ko feewti e lannda. Ekwueme ko neɗɗo moƴƴo, golloowo laamu, neɗɗo jam. O jeyaa ko e yiilirde fedde wiyeteende « Forum des fédérations » to Kanadaa. O woniino kadi tergal e Diiso Mawɓe Dental Faggudu Dowlaaji Hirnaange Afrik (CEDEAO). Ekwueme wonnoo ko hooreejo fedde nde Institut National Démocratique (NDI) moofti ngam yuurnitaade ko adii wooteeji ngam wooteeji parlemaa to Zimbaabwee e hitaande 2000.[16] Ko kanko woni hooreejo fedde ƴeewooɓe Fedde Ngootaagu Afrik (OAU) e woote hooreleydaagu e parlemaa Tansani e hitaande 2000. Ekwueme ardii fedde ƴeewooɓe 28 tergal nde NDI/Carter Centre wallitnoo e wooteeji ɗiɗaɓi hooreejo leydi Liberiya e hitaande 2070[17]5. Ko ɓuri ɓadaade Dr Ekwueme noddiraama e lannda laamu nguu e nder leydi Najeriya ngam ardaade goomu nguu ngam ardaade goomu nguu e nder njuɓɓudi laamu nguu, caggal nde lannda ka heɓiino jokkere enɗam hakkunde lannda ka e caggal wooteeji gardagol leydi ndi. == Tiitooɗe e teddungal == Ekwueme woni Ide laamu Oko nder diiwal Anambra, ɗo miñiiko gorko, porfeseer Lazarus Ekwueme, laami bana laamiiɗo aada. O teddinaama kadi e kawtal laamɓe aadaaji nder Aguata ɓooymaare bana Ide nokkuure laamu nokkuure Aguata nder jiha Anambra hawti bee gure cappanɗe nayi (44).<ref name=":0">{{Cite web|title=Life & times of Alex Ekwueme, first elected Vice President, Federal Republic of Nigeria|url=https://nairametrics.com/2017/11/20/life-times-alex-ekwueme-first-elected-vice-president-federal-republic-nigeria/|last=Ohwovoriole|first=Onome|date=2017-11-20|website=Nairametrics|language=en-GB|access-date=2020-05-24}}</ref> Statue Dr Alex Ekwueme to diiwaan Owerri Imo O teddinaama e teddungal leydi Gine e Niiseer, teddungal ɗiɗaɓal ɓurngal toowde e nder leydi hee, hono teddungal mawngal e nder leydi Niiseer (GCON). Doktoor Ekwueme ko moƴƴo e balloowo "Fondaasiyoŋ Alex Ekwueme". Duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde Alex Ekwueme Ndufu-Alike Ikwo, diiwaan Ebonyi, inniraa ko innde makko e maayde makko Cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo siftinii gonnooɗo cukko hooreejo leydi Alex Ekwueme wonde mo hulaani, kadi ko o baawɗo wonde fof." diktatoor nder balɗe mum ɓurɗe niɓɓiɗde e hulɓinaade e nder daartol leydi Naajeeriya O waɗii heen geɗe keewɗe ngam wartugol demokaraasi e hitaande 1999,” Osinbajo wiyi. == Tuugnorgal == noisidazztqvfj699qak64x471vik4e Maayo Atbarah 0 42744 182457 177121 2026-08-12T06:17:01Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182457 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Atbarah''' (aarabeeɓe: نهر عطبرة; firo: Nahr 'Atbarah), wiyeteeɗo kadi Niil boɗeejo e/walla Niil ɓaleejo, ko maayo wonngo e worgo-fuɗnaange Afrik. Nde ummotoo ko to worgo-fuɗnaange Ecoppi, ko ina wona 50 km to fuɗnaange maayo Tana e 30 km to fuɗnaange Gondar. Ndeen nde rewata ko hedde 805 km (500 miil) faade maayo Niil to worgo-caka Sudaan, nde hawri e wuro wiyeteengo Atbarah (17,677°N 33,970°E). Ko maayo ngoo ɓuuɓnata, hono maayo Tekezé (Setit), ina gasa tawa ko ngo woni goonga e dow Atbarah, sibu Tekezé ina rewi laawol ɓurngol juutde hade mum hawrude e maayooji ɗiɗi ɗii (to 14° 10' N, 36° E) to fuɗnaange-rewo Sudaan. Atbarah ko maayo Niil cakkitiingo hade mum yettaade Mediteraane. Ko ɓuri heewde e hitaande ndee, ko seeɗa tan ko weendu. Kono e nder sahaa toɓo (ko ɓuri heewde e lewru sulyee haa oktoobar), Atbarah ina ummoo fotde 18 ft (5 m) dow tolno mum no woorunoo. E oo sahaa, ina waɗi keeri kulɓiniiɗi hakkunde diiwanuuji worgo e hakkundeeji diiwaan Amhara to Ecoppi. Gaa gaa Tekezé, ɓulli goɗɗi teeŋtuɗi e nder maayo Atbarah ina jeyaa heen maayo Shinfa ummortoongo fuɗnaange maayo Tana, e Angereb mawɗo mo iwdi mum woni fuɗnaange wuro Gondar. == Tariya == Siftorde Atbarah ɓurnde ɓooyde ko Strabon (16.4.8), inniri maayo ngoo Astaboras (e ɗemngal Gerek: Ασταβόρας).<ref name=":0">Claude Rilly, Le méroïtique et sa famille linguistique, Peeters, Louvain 2010, p. 179</ref> Winndooɓe ɓooyɓe woɗɓe ciftorɓe innde ndee ina njeyaa heen Agatarkides, inniri ɗum Astabaras (e ɗemngal Gerek: Ασταβάρας),<ref name=":0" /> e Ptolemy (Geographie 4.7).[2] Richard Pankhurst e woɗɓe mbiyi wonde innde ndee ina foti faamreede ko "Maayo leñol Boras", ɗo asta waawi jokkondirde e asti "ndiyam" Proto-Nubiyanke,<ref name=":0" /> tawi -boras ina waawi jokkondirde e limoore alkule Roomnaaɓe e leñol ina wiyee Bora (Bera), hoɗnoongol saraaji]G another Meroe,<ref>"LacusCurtius • Ptolemy's Geography — Book IV, Chapter 7". Penelope.uchicago.edu. Retrieved 2013-12-10.</ref> Μεγάβαροι e ɗemngal Eratosten e Strabon, e ɗemngal Latin: Megabarri e ɗemngal Plinius mawɗo).<ref name=":0" /> Plinius mawɗo oo rokkii etimoloji Astaboras seeɗa, o wiyi wonde « e ɗemngal yimɓe nokku oo » innde ndee firti ko « ndiyam ummortooɗam e ɓuuɓri les » (N.H. 5.10). E lewru abriil 1898 hare mawnde waɗii sara maayo ngoo e nder njiimaandi Angalteer-Misra e Sudaan 1896–1899 hakkunde konu Mahdist en e konu Angalteer-Misra e gardagol Lord Kitchener, ɗum waɗi halkaare 20 000 Mahdist.<ref>Winston Churchill (1899). The River War Volume 1. Longmans. p. 416 Chapter XIII.</ref> [[File:River War 1-13 Atbara Campaign.jpg|thumb|Atbara river campaign]] E hitaande 1964, maayo ngoo damnaama e baraas Khashm el-Girba sara Kassala to [[Sudan]] ngam rokkude ndiyam wuro keso ngo Halfa Dughaym mahaa e nder diiwaan goɗɗo mo alaa ko woni e mum so wonaa joorɗo e ngam hoɗde yimɓe Sudannaaɓe ɓe baraas mawɗo Aswan riiwi e nder falnde Niode k000 fuɗnaange [[Misra]] e worgo Sudaan.<ref>Hurni, Hans; Tato, Kebede; Zeleke, Gete (May 2005). "The Implications of Changes in Population, Land Use, and Land Management for Surface Runoff in the Upper Nile Basin Area of Ethiopia". Mountain Research and Development. 25 (2): 147–154. doi:10.1659/0276-4741(2005)025[0147:tiocip]2.0.co;2. ISSN 0276-4741.</ref> Pewnugol eɓɓaande baraas ɗiɗmo fotde 1,9 miliyaar dolaar fotde 20 km dow ɗo maayo Atbara toowngo e maayo Setit kawri, baraas Rumela e Burdana, fuɗɗii ko e hitaande 2011, ko hooreejo leydi Omar al-Bashir udditi ɗum e lewru feebariyee 2017.<ref>Gregory B. Poindexter (2 February 2017). "Sudan inaugurates US$1.9 billion Upper Atbara and Setit Dam hydropower project". HydroWorld. Retrieved 4 November 2018.</ref> == Hidrolooji ndiyam == Hakindo lewru (1912–1982) Atbarah fotnoo ko hedde 25 km dow hunduko mum, fotnoo ko m3/s:<ref>"Nile - Kilo 3". University of New Hampshire. 2000-02-26.</ref> <timeline> Colors= id:lightgrey value:gray(0.8) id:darkgrey value:gray(0.3) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.8,0.9) ImageSize = width:600 height:220 PlotArea = left:40 bottom:40 top:20 right:20 DateFormat = x.y Period = from:0 till:2010 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:lightgrey increment:500 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:250 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo BarData= bar:Jan text:Jan. bar:Feb text:Feb. bar:Mar text:March bar:Apr text:April bar:May text:May bar:Jun text:June bar:Jul text:July bar:Aug text:August bar:Sep text:Sept. bar:Oct text:Oct. bar:Nov text:Nov. bar:Dec text:Dec. PlotData= color:barra width:30 align:left bar:Jan from:0 till: 7.5 bar:Feb from:0 till: 2.9 bar:Mar from:0 till: 0.3 bar:Apr from:0 till: 1.4 bar:May from:0 till: 2.9 bar:Jun from:0 till: 28.4 bar:Jul from:0 till: 569.5 bar:Aug from:0 till: 2002.7 bar:Sep from:0 till: 1291.0 bar:Oct from:0 till: 289.1 bar:Nov from:0 till: 61.1 bar:Dec from:0 till: 19.0 PlotData= bar:Jan at: 7.5 fontsize:S text: 7.5 shift:(-10,5) bar:Feb at: 2.9 fontsize:S text: 2.9 shift:(-10,5) bar:Mar at: 0.3 fontsize:S text: 0.3 shift:(-10,5) bar:Apr at: 1.4 fontsize:S text: 1.4 shift:(-10,5) bar:May at: 2.9 fontsize:S text: 2.9 shift:(-10,5) bar:Jun at: 28.4 fontsize:S text: 28.4 shift:(-10,5) bar:Jul at: 569.5 fontsize:S text: 569.5 shift:(-10,5) bar:Aug at: 2002.7 fontsize:S text: 2002.7 shift:(-10,5) bar:Sep at: 1291.0 fontsize:S text: 1291.0 shift:(-10,5) bar:Oct at: 289.1 fontsize:S text: 289.1 shift:(-10,5) bar:Nov at: 61.1 fontsize:S text: 61.1 shift:(-10,5) bar:Dec at: 19.0 fontsize:S text: 19.0 shift:(-10,5) </timeline> == Tuugnorgal == f5lx3fnxebyryxq994zwqamrpvywolo Maayo Gammbi 0 42778 182464 177279 2026-08-12T06:19:37Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182464 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Maayo Gammbi''' (anndiraango Maayo Gambra, Farayse: Fleuve Gambie, Purtugeec: Rio Gâmbia) ko maayo mawngo e nder Afrik hirnaange, ngo dogata ko 1 120 kiloomeeteer (700 mi) gila e ŋoral Fouta Djallon to worgo Gine Bannge bannge hirnaange rewrude e Senegaal e Gammbiya to Atlantik. Ina waawi laana ndiwoowa fotde feccere e ndeen njuuteendi. Maayo ngoo ina jokkondiri no feewi e Gammbi, leydi ɓurndi famɗude e Afrik, ndi jogii feccere les maayo ngoo e daande mum ɗiɗi. == Geography == Maayo Gambiya ina tolnoo e 1 120 kiloomeeteer (700 miil) njuuteendi mum. Gila Fouta Djallon, nde rewi ko fuɗnaange-rewo haa nde naati e Diiwaan Tambakuunda Senegaal, nde rewi ko e Parc National du Niokolo Koba, nde hawri e Nieri Ko e Koulountou [fr] nde rewi e ɓulli Barrakunda hade mayre naatde Gammbi to Koina. E oon sahaa, maayo ngoo ina heewi dogde ko bannge worgo, kono e nder ŋorol gonngol e ŋoral ina waɗi ŋoral (oxbows) keewngal, fotde 100 kiloomeeteer (62 mi) ummoraade e hunduko maggal, ina yaaji seeɗa-seeɗa haa ɓura 10 kiloomeeteer (6,2 mi) njaajeendi ɗo ngal hawrata e maayo. === Taƴondiral === Ina waɗi jolɗe keewɗe taƴɗe maayo ngoo. Ko ɓuri mawnude e woɗɗude dow maayo ko Pont Senegambi hakkunde gure Farafenni e Soma to Gammbi. Udditaa e lewru Yarkomaa 2019, ina rokka jokkondiral hakkunde jolɗe laawol mawngol Trans-Gambia to bannge worgo e bannge worgo maayo ngoo. Ina rokka kadi jokkondiral yaawngal wonande kammu Senegaal yahoowo e artude e diiwaan Casamance mo woɗɗaani. Pont oo ina waɗi 1,9 kiloomeeteer (1,2 mi) njuuteendi, ina lomtoo laana ndiwoowa ka meeɗaa hoolkisaade. Tolno ina yoɓee e taƴgol otooji. Ina woodi kadi ponte e nder diiwaan maayo toowngo Gammbi to Basse Santa Su e Fatoto udditaa e lewru oktoobar 2021,[2] kam e ponte to Senegaal to Gouloumbou. Taƴre woɗnde ndee fof ko e laana ndiwoowa, ina heen taƴre adannde hakkunde Banjul e Barra to daande maayo, walla e laana tokoosa. === Bolonguuji === Laabi tokoosi gonɗi e les maayo ngoo ina keewi wiyeede bolongs walla bolons. Ina jeyaa e ɗeen Sami Bolong, peccitiiɗo feccere worgo diiwaan maayo hakkundeejo e diiwaan maayo toowngo, Bintang Bolong peccitiiɗo diiwaan les e diiwaan Coast Hirnaange, kam e nokkuuji ndiyam tokoosi ko wayi no bolongs Sofancama, Jurunku, Kutang, Nianji, e Sandugu.[3] == Tariya == Hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi anndeede e maayo Gammbi ko Jola en, Balante en, Bainuk en, e Manjak en.[4] Ina gasa tawa jiylotooɗo Kartaagin biyeteeɗo Hanno the Navigator yettiima Gammbi e nder njillu mum e teeminannde joyaɓere ko adii jibineede Iisaa.[5] E wiyde daartol haalpulaar en, eggooɓe Mandinkaaɓe heewɓe ummoriiɓe [[Maali|Mali]] e gardagol Tiramakhan Traore, gooto e senerooji mawɗi Sundiata, ngari e diiwaan hee e teeminannde 14ɓiire. Won e daartiyankooɓe hannde, kono, ina mbiya wonde ko seeɗa e eggiyankooɓe, ko ɓuri heewde e yeeyooɓe jula, e oon sahaa, ardii waylo-waylo renndo-pinal seeɗa-seeɗa feewde e nanondiral e leñol Mandinka ɓurngol toowde e laamu Mali laamiiɗo.[6][7] Ɗee jula mbaɗti Gammbi nokku keeriiɗo e nder njulaagu Afrik hirnaange ɓurngu yaajde, ɗo lamɗam, ƴiye, njamndi, mbaydi, ƴiye, ƴiye, kaŋŋe, jiyaaɓe, leɗɗe e ko nanndi heen ina mbaylanoo haa yettii maayo Niiseer e ko ɓuri ɗum.[8][9] Alvise Cadamosto, jiylotooɗo Venezuela golloowo e Purtugeec en, woni Oropnaajo gadano yahde Gammbi e hitaande 1455, o inniri maayo ngoo Gambra walla Cambra. Fuɗɗoode woɗnde ummoraade e oon sahaa ina winnda inɗe ko wayi no Guambea, Guabu, e Gambu (ina gasa tawa ko jillondiral, e oon sahaa walla e daartol caggal ɗuum, innde maayo ngoo e laamu Kaabu).[10] So tawii njulaagu leyɗeele Orop ceertuɗe ina njula e maayo Gammbi fotde teeminanɗe ɗiɗi caggal Cadamosto, ko Duki Kurland e Semigallia adii sosde nokku duumotooɗo, e dow ko ɓe mbiyata duunde St Andrew e hitaande 1651. Caggal nde ɓe keɓi duunde ndee e ɓe mbayli innde mum e ɗemngal Engele vi1r the James1 njiimaandi maayo ngoo e nder teeminannde e feccere aroore ndee.[11] E nder oon yonta, laamlaamuuji gonɗi e maayo Gammbi ina mbaɗnoo Niumi (anndiraaɗo kadi Barra), Niani, Kantora, Jimara, Kiang, Badibu, Fuladu, Tumana, e Wuli, ɗiin fof ina ndokki inɗe mum en e diiwanuuji Gammbi hannde ɗii. Nokkuuji njulaagu mawɗi e dow maayo ngoo walla saraaji mum ina njeyaa heen: Barra, Albreda, Juffure, duunde James (hannde ko nokku ndonu winndere [[UNESCO]]), Tendaba, Joar, duunde MacCarthy, Fattatenda, e Sutukoba. Hedde fuɗɗoode teeminannde 18ɓiire, njiylawu Ecoppinaajo biyeteeɗo Mungo Park, yahri ko laabi ɗiɗi dow Gammbi, e laawol mum feewde maayo Niiseer.[12] Koolol Angalteer-Farayse ngol hitaande 1889, limti keeri hakkunde Protectorat Gambie e koloni Senegaal, ko kilooji sappo to fuɗnaange e fuɗnaange maayo haa e nder leydi Yarbutenda (sara Koina hannde oo), e radiis 10km ngam maantinde keeri fuɗnaange wuro ngoo ummoraade e wuro ngo. Ko ɗum waɗi Angalteer ina joginoo maayo ngoo haa ɗo laanaaji diwooje mbaawi yahde. Hay so tawii noon ina yaaji e oon sahaa, keeri ɗi ndarnaa e hitaande 1889 ɗii, gila ndeen, mbaylaaka.[14] == Leɗɗe e kullon ladde == Fauna ndiyam e nder maayo Gammbi ina jokkondiri no feewi e maayo Senegaal, ɗiin ɗiɗi fof ina keewi hawrude e les njiimaandi eko-region gooto ganndiraaɗo Catchments Senegaal-Gammbi. Hay so tawii ngalu leƴƴi ina heewi no feewi, ko leƴƴi tati tan e liɗɗi gooto ngoni e ndeeɗoo ekoregion.<ref>"509: Senegal – Gambia". Freshwater Ecoregions of the World. Archived from the original on 30 October 2016. Retrieved 30 October 2016.</ref> Oysters ko rewɓe keɓata ɗum e maayo Gammbi, ɓe kuutoroo ɗum ngam waɗde stew oyster, ko ñaamdu aadaaji e nder ñaamdu Gammbi. == Galle == <gallery mode=packed heights= style="text-align:left"> File:Map of the River Gambra (now the Gambia) 1732.JPG|Map of the River Gambra (now the Gambia) 1732 File:Gambia satellite fires.jpeg|The western portion of the Gambia River, seen from space. The line shows the border of The Gambia. File:RiverGambia_Janjanbureh_20190122_Upstream.jpg|Upstream view of the river, near [[Janjanbureh Island]] File:RiverGambia_Janjanbureh_20190122_Riverbank.jpg|Bank of the river, near Janjanbureh File:RiverGambia_Janjanbureh_20190122_Ferry.jpg|Ferry crossing of the river, at Janjanbureh </gallery> == Tuugnorgal == tda9ifi2d6x0pyrfvrf9dxw0xymj2e8 Adegboyega Edun 0 42779 182458 177296 2026-08-12T06:17:23Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182458 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adegboyega Edun // c''' (jibinaa ko Yaakuub Henrison Samuwel; 22 sulyee 1860 – c.1925) ko jaagorgal Egba. O woniino binndoowo laamu Egba United, fedde politik Yoruba en e jamaanu koloñaal. == Ngendam == A Saro, Edun jibinaa ko to Siyeraa Leyoon ñalnde alet 22 lewru juko hitaande 1860, e jibnaaɓe Egba. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Richmond, to Angalteer, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres e hitaande 1887, ɗo o waɗtaa e diɗɗal gadanal. Ko o ganndo jom hakkille no feewi, caggal nde o heɓi bak makko o fuɗɗii golloraade ko o pastoor e jannginoowo. O toɗɗaa ko jaagorde e nder Egliis Methodist. Tuggi 1893 haa 1902, ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesleyan Boy’s, to Lagos. Golle makko e nder laamu e oo sahaa addani mo yetteede e guwerneer koloñaal Lagos, hono Sir William Macgregor.<ref>{{cite web|url=https://opinion.premiumtimesng.com/2019/07/01/history-through-the-headlines-4-by-muni-king-keazor-ed-emeka-keazor/|website=Premiumtimesng.com|title=History through the Headlines 4|accessdate=November 2, 2020}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.pulse.ng/entertainment/movies/the-herbert-macaulay-affair-5-historical-figures-who-featured/1621b32|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|title=The Herbert Macaulay Affair: 5 historical figures who featured|date=29 October 2019|accessdate=November 2, 2020}}</ref> Ñalnde 24 abriil 1902, Edun woppi golle ekkol sabu o rokkaama golle binndoowo laamu Egba (walla E.U.G.). Edun lomtii William Alfred Allen, binndoowo gadano laamu Egba dentuɗo mo guwerneer Henry Mccallum toɗɗii e lewru Yarkomaa 1898. Edun woppi innde mum Engele (Jacob Henryson Samuel) e hitaande 1904, o ƴetti innde taaniraaɓe Adegboyega Edun. Ko E.U.G. sosaa ko e batte kuulal ngal Sir Henry Mccallum ƴetti e hitaande 1897 mo wonnoo guwerneer koloñaal Lagos gila 1897 haa 1899. Guwerneer Mccallum lomtii ɗum ko guwerneer Macgregor gila 1899 haa 1902 (Ref: "Lagos Administrators" wonnoo ko guwerneer keso leydi Angalteer ndeen wiyetee ko “Diiso Ngenndiijo”. Ɗumɗoon noon ko maande ƴellitaare elite jannguɗo e nder Egbaland, mo Edun jeyaa. Won e yonta Edun ko C. B. Moore (Kaalis), J. Martin, e Rev. E ummital E.U.G., Ogboni en nattii nafoore mum en politik. Ko E.U.G. woni jooni ko e wasiyaade Alake Egbaland e yuɓɓinde golle <ref>{{cite web|url=https://litcaf.com/edun-adegboyega/|website=Litcaf.com|title=Edun Adegboyega|date=23 January 2016|accessdate=November 2, 2020}}</ref> E lewru mee hitaande 1904, Edun yahdi e Alake, hono Oba Gbadebo, fayde Angalteer ngam njillu to laamɗo Eduar VII. Ko ngol woni go’o ko kala laamɗo Yoruba ina waɗa njillu dowla to Angalteer. E hitaande 1913, Edun ardii delegaasiyoŋ [[Naajeeriya]] Hoɗɓe to Angalteer ngam haalaaji jowitiiɗi e jeyi leydi. Ko adii fof, hollitaama e hitaande 1921 wonde ina woodi dalillaaji moƴƴi ngam seppude yimɓe luulndiiɓe jeyi Dowlaaji leydi ndii.Edun ina wallitnoo jokkondiral moƴƴal hakkunde njulaagu ɓaleeɓe e leñol Egba, kadi ko kanko woni sabaabu keso njuɓɓudi laamu e siwil en e nder leydi ndii. Duuɓi makko e laamu ɗii, ngalaa luural, sibu maayde mawɗo Ponlade mo Ijemo nde o woni e juuɗe laamu makko, addani noddaali - ko ɓuri heewde e Ijemo en - ngam Edun woppu laamu. Feere siwil nde waɗi ɗum addani [[Abeokuta]] naatde e Koloni e Protektorat Nijeer ko juuti caggal ɗuum. Edun dañii ɗeen hennduuji tawa alaa ko bonnata ɗum. O yalti laamu caggal nde o naati laamu, o waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e retireede deeƴɗo. O sankii ko hedde 1925. == Baɗte == Ko ɗeeɗoo geɗe keɓi e sahaa nde o woni Sekreter E.U.G. : 1902 : Sosde gollorɗe Oropnaaɓe to nokku Ibara to Abeokuta. 1903 : Udditgol pont Sokori, woni pont gadano e mbaydi mum. 1904 : Yalti tonngoode adannde E.U.G. Gazette e lewru feebariyee. 1904 : Sosde polis laamu Egba. 1908 : Sosde Duɗal Jaŋde Abeokuta. 1908 : Sosde E.U.G. suudu lekki. 1914 : Udditgol golle ndiyam Abeokuta, baɗnooɗe mumtugol mborosaaji e ñawuuji goɗɗi gonɗi e ndiyam e nder leydi ndii, ngam nafoore yimɓe fof. Ñalnde 6 oktoobar 1913, o teddinaa e leñol makko sabu golle makko juutɗe e nder E.U.G. nde o rokkaa Double Albert Gold Chain mo diisnondiral e ŋarɗugol asliwal seeɗa, e golle native, pendant mum ko nate junngo neɗɗo jogiiɗo pentol e nder golle binndol ; huunde ndee fof ina fawii e dow ŋoral, ina winndaa heen ko wayi no: "Souvenir. A. Edun, Gov. Sec., E.U.G., 1912." == Iwdiiji == Winndannde mawnde: Galle Edun Iwdi teddundi e yontaaji jooni ko Chief Wale Edun, gonnooɗo jaagorgal kaalis e jaagorgal jokkondiral faggudu e nder laamu Tinubu. Iwdi goɗɗo teskiindi ko weltinoowo e yeewtanoowo tele Denrele Edun. == Tuugnorgal == qt91lc7h7naif4i6qob4h1wgyzzdzsx Alhaji Usman Alhaji 0 42934 182312 177757 2026-08-11T14:19:26Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182312 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Alhaji Usman Alhaji''' ko siyaasaajo lesdi [[Naajeeriya]], o janngirde, o woni tergal nder kawtal hoore lesdi Kano, o woni binndoowo lesdi Naajeeriya, Dr Abdullahi Umar Ganduje. Ko kanko kadi woni waziri (hooreejo laamɓe) Diiso Emiraaji Gaya. Ko kanko woni joom duɗal Usman International School, duɗal jaaɓi haaɗtirde gadanal e nder diiwaan Kano, wonande almudɓe no feewi e ɓeen wonɓe e kala sifaa haajuuji keertiiɗi.<ref name="autos">{{Cite news|url=https://www.pmnewsnigeria.com/2016/05/28/kano-governor-appoints-ssg-7-permanent-secretaries/|location=Lagos, Nigeria|title=Kano governor appoints SSG, 7 permanent secretaries|first=Alh Murtala Haruna|last=Says|date=28 May 2016|newspaper=[[P.M. News]]}} - {{Cite web|url=https://www.kanostate.gov.ng/?q=ganduje-re-appoints-ssg-usman-alhaji-accountant-general-shehu-muazu|title=Ganduje Re-Appoints SSG Usman Alhaji, Accountant General Shehu Mu'azu|date=29 May 2019|website=Kano}} - {{Cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/nwest/332300-ganduje-re-appoints-ssg-accountant-general.html|title=Ganduje re-appoints SSG, Accountant-General &#124; Premium Times Nigeria|date=29 May 2019|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://dailytrust.com/kano-ssg-usman-alhaji-turbaned-wazirin-gaya|title=Kano SSG, Usman Alhaji, turbaned Wazirin Gaya|first=Sani Ibrahim Paki|last=Kano|date=25 December 2020|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> == Nguurndam arano == Alhaji jibinaa ko ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 1948 to nokku laamu Birnin Kudu to Kano, hannde ko diiwaan Jigawa. O naati duɗal leslesal Gaya e hitaande 1956, o rewi heen ko duɗal hakkundeewal laamu Birnin Kudu hakkunde 1962 e 1966. O yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rumfa, Kano, hakkunde lewru Yarkomaa 1967 e lewru Duujal 1968 ɗo o waɗi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, ko foti no A-. Caggal ɗuum, o heɓi Baccalauréat (ganndal ɗemɗe/hawsa) hakkunde hitaande 1969 e hitaande 1973 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello Zaria. Tuggi 1976 haa 1977, o heɓi master makko e peewnugol e njuɓɓudi jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio to Aten, Amerik.<ref>{{Cite web|url=https://tarihispace.com.ng/blog/2019/11/23/kano-state-governors-and-commissioners-1967-2007/|title=KANO STATE GOVERNORS 1967–2007|date=23 November 2019|access-date=5 January 2021|archive-date=28 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428163229/https://tarihispace.com.ng/blog/2019/11/23/kano-state-governors-and-commissioners-1967-2007/|url-status=dead}} - {{Cite web|url=https://visitkano.com/executive-council-members/|title=Executive Council|date=21 September 2017|access-date=5 January 2021|archive-date=1 April 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230401191702/https://visitkano.com/executive-council-members/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://allafrica.com/stories/200711050390.html|title=Reference at allafrica.com}} - {{Cite web|url=https://lawcarenigeria.com/alhaji-usman-alhaji-anor-v-arch-alh-kabiru-ibrahim-gaya-ors-2008/|title=ALHAJI USMAN ALHAJI & ANOR. V. ARCH (ALH) KABIRU IBRAHIM GAYA & ORS. (2008)|date=1 April 2020}}</ref> == Kugal == Caggal nde o woni e Korse Ngenndiijo Sukaaɓe e hitaande 1973-74 to Asaba, e nder diiwaan Delta (ndeen diiwaan Bendel), o fuɗɗii humpito golle ko e balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde toownde to Kano. O golliima kadi e Duɗal Jaŋde Toownde, Kano, gila e balloowo binnditoowo haa e cukko binnditoowo hakkunde 1978 e 1980. Tuggi 1980 haa 1982, o woniino binndoowo balloowo gardiiɗo mawɗo to Hadejia Jama'are, Kano, caggal ɗuum o wonii balloowo gardiiɗo mawɗo to sa1tiln wonti hooreejo suudu njulaagu (industrie et agriculture) dowlaaji Kano tuggi 1985 haa 1987.<ref name="autos2" /><ref>{{Cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2015/05/kano-gov-begins-with-appointment-of-officers/|location=Lagos, Nigeria|title=Kano Gov begins with appointment of officers|date=30 May 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> == Golle politik == Alhaji woniino binndoowo ngenndiijo e kawtal ngenndiwal hakkunde 1990 e 1993 e komisinaajo jaŋde e les njiimaandi guwerneer Rabiu Kwankwaso hakkunde 1999 e 2003.[3] O woniino noddaango lannda yimɓe leydi ndii e nder diiwaan Kano Sud e nder wooteeji mawɗi leydi Naajeeriya e hitaande 2007, o dañii caɗeele e senator [[Kabiru Ibrahim Gaya]] mo lannda yimɓe leydi Naajeeriya fof, hannde ko Kongres All Progressive. Alhaji waɗi ɗaɓɓaande yeeso ñaawirde woote nde ñaawirde ndee jaɓi suɓagol Gaya ngam wonde senaateer. O woniino kadi noddaango e nder fedde wiyeteende Congress for Change Progressive nde hawri e ANPP, ngam diiwaan denatorial Kano South e nder wooteeji mawɗi leydi Najeriya 2011. O dariima kadi ngam suɓaade guwerneer diiwaan Kano e hitaande 2015 ɗo o woppi laamu ngam suɓaade guwerneer jooni oo, hono Dr Abdullahi Umar Ganduje e hitaande 2014 == Sekereteer laamu leydi ndi == Usman adii toɗɗaade golle binndoowo laamu diiwaan oo ko guwerneer Abdullahi Umar Ganduje mo diiwaan Kano ñalnde 28 lewru nduu hitaande 2016, caggal nde o itti binndoowo gonnooɗo, Rabi'u Suleiman Bichi, mo woni e laamu fotde duuɓi joy. Gonnooɗo guwerneer, Rabiu Kwankwaso, toɗɗii mo e hitaande 2011, o jokki e guwerneer Ganduje caggal nde o toɗɗaa e laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2015. == Ƴeew kadi == Konseye kuuɓtidinɗo leydi Kano == Rewtin == == Tuugnorgal == hjj75siujo032ug2cl7almx2qtomltt Cornelius Adebayo 0 42954 182334 177855 2026-08-11T14:27:45Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182334 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Cornelius Olatunji Adebayo listenR'''(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=645&Itemid=34|location=Lagos, Nigeria|title=Birthdays|author=Kazeem Akintunde and Kunle Binuyo|date=15 February 2009|access-date=2009-11-26|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref> == Ɓawo == Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara.<ref name="feisty" /> == Fuɗɗoode golle politik == Diiwal Kwara nder leydi Naajeeriya Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu.<ref name="feisty2" /> E hitaande 1993, laamu konu Seneraal [[Sani Abacha]] rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti. == Wakkati obasanjo == E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja. Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006. E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba. == Golle caggal ɗuum == E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede. == Wade == Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84. == Tuugnorgal == 9zknwo9y23mpaa65xzs5zevp1u9eoq0 182343 182334 2026-08-11T14:39:50Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 182343 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Cornelius Olatunji Adebayo listenR'''(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=645&Itemid=34|location=Lagos, Nigeria|title=Birthdays|author=Kazeem Akintunde and Kunle Binuyo|date=15 February 2009|access-date=2009-11-26|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref> == Ɓawo == Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara.<ref name="feisty" /> == Fuɗɗoode golle politik == Diiwal Kwara nder leydi Naajeeriya Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu.<ref name="feisty2" /> E hitaande 1993, laamu konu Seneraal [[Sani Abacha]] rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti. == Wakkati obasanjo == E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja. Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006. E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba. == Golle caggal ɗuum == E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede. == Wade == Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84. == Tuugnorgal == t975ls674moa85mecnt0mvb46iivq9y 182344 182343 2026-08-11T14:40:44Z Fulani215 7983 /* Fuɗɗoode golle politik */ fixed typo 182344 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Cornelius Olatunji Adebayo listenR'''(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=645&Itemid=34|location=Lagos, Nigeria|title=Birthdays|author=Kazeem Akintunde and Kunle Binuyo|date=15 February 2009|access-date=2009-11-26|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref> == Ɓawo == Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara.<ref name="feisty" /> == Fuɗɗoode golle politik == Diiwal Kwara nder leydi [[Naajeeriya]] Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu.<ref name="feisty2" /> E hitaande 1993, laamu konu Seneraal [[Sani Abacha]] rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti. == Wakkati obasanjo == E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja. Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006. E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba. == Golle caggal ɗuum == E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede. == Wade == Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84. == Tuugnorgal == 5nysc7djy2d5munxj3b5fe8zlf4nxnf 182363 182344 2026-08-11T15:15:00Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 182363 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Cornelius Olatunji Adebayo listenR'''(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=645&Itemid=34|location=Lagos, Nigeria|title=Birthdays|author=Kazeem Akintunde and Kunle Binuyo|date=15 February 2009|access-date=2009-11-26|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref> == Ɓawo == Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara.<ref name="feisty" /> == Fuɗɗoode golle politik == Diiwal Kwara nder leydi [[Naajeeriya]] Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu.<ref name="feisty2" /> E hitaande 1993, laamu konu Seneraal [[Sani Abacha]] rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti. == Wakkati obasanjo == E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja. Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006. E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba. == Golle caggal ɗuum == E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede. == Wade == Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84. == Himobe== 0wa9cwptllip2n9tb7vawhe7jtj4a4c 182364 182363 2026-08-11T15:15:30Z Fulani215 7983 /* Ɓawo */ fixed typo 182364 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Cornelius Olatunji Adebayo listenR'''(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=645&Itemid=34|location=Lagos, Nigeria|title=Birthdays|author=Kazeem Akintunde and Kunle Binuyo|date=15 February 2009|access-date=2009-11-26|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref> == Ɓawo == Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara. == Fuɗɗoode golle politik == Diiwal Kwara nder leydi [[Naajeeriya]] Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu.<ref name="feisty2" /> E hitaande 1993, laamu konu Seneraal [[Sani Abacha]] rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti. == Wakkati obasanjo == E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja. Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006. E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba. == Golle caggal ɗuum == E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede. == Wade == Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84. == Himobe== t5z025v77aq30aoiyjrp3hieioax53q 182365 182364 2026-08-11T15:16:01Z Fulani215 7983 /* Fuɗɗoode golle politik */ fixed typo 182365 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Cornelius Olatunji Adebayo listenR'''(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=645&Itemid=34|location=Lagos, Nigeria|title=Birthdays|author=Kazeem Akintunde and Kunle Binuyo|date=15 February 2009|access-date=2009-11-26|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref> == Ɓawo == Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara. == Fuɗɗoode golle politik == Diiwal Kwara nder leydi [[Naajeeriya]] Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu. E hitaande 1993, laamu konu Seneraal [[Sani Abacha]] rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti. == Wakkati obasanjo == E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja. Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006. E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba. == Golle caggal ɗuum == E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede. == Wade == Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84. == Himobe== g80xtk1h0n97vgbsk3tv0fixbyrmae6 Oni Akerele 0 43014 182463 178077 2026-08-12T06:19:12Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182463 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''John Oni Akerele''' (1906 – 1983) ko doktoor leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ko o doktoor gadano e nder leydi Najeriya.<ref>{{cite news|last=Kayode|first=Olashile-Alfred|title=Family remembers HOD|url=https://thenationonlineng.net/family-remembers-hod/|newspaper=The Nation|date=2009-11-28|access-date=2026-07-03}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Akerele jibinaa ko e hitaande 1906 to leydi Nijeer. O yahi London ngam jannguki nyawndiigu, o heɓi seedantaagal dow ko laarani nyawndiigu, o laati ɓii lesdi Naajeeriya arandeejo waɗugo non. Debbo maako, Elizabeth Abimbola Awoliyi, woni debbo arandeejo cafroowo haa lesdi Naajeeriya, nden bo debbo arandeejo Afrika hirnaange heɓugo lisaas cafroowo laamiiɗo haa Dublin.<ref>{{cite web|title=John Oni Akerele 1906 died 1983 was a Nigerian doctor|url=https://www.facebook.com/HistoricalNigeria/posts/john-oni-akerele-1906-died-1983-was-a-nigerian-doctor-nigerias-first-indigenous-/122194868078189242/|website=Historical Nigeria|access-date=2026-07-03}}</ref><ref>{{cite news|title=Kayode Olashile-Alfred Family remembers HOD|url=https://thenationonlineng.net/family-remembers-hod/|newspaper=The Nation|date=2009-11-28|access-date=2026-07-03}}</ref> == Nguurndam neɗɗo e golle mum == Nde o woni to Londres, e hitaande 1941 Akerele resi Dorothy Jackson, iwdi Afriknaajo, Oropnaajo e Ameriknaajo, ɓe cosi galle to Kilburn, to fuɗnaange Londres. Galle maɓɓe wonti nokku kawrital ardiiɓe Afrik mawɓe ko wayi no Nnamdi Azikiwe, laatiiɗo hooreejo leydi Naajeeriya gadano, e Jomo [[Keniya|Kenya]]<nowiki/>tta mo leydi Kenya..<ref>{{cite book |last=Sklar|first=Richard L.|title=Nigerian Political Parties Power in an Emergent African Nation|publisher=Africa World Press|year=2004|page=67|isbn=1-59221-209-3}}</ref> E hitaande 1945, Akerele jeyaa ko e sosɓe fedde pinal pan-Yoruba Egbe Omo Oduduwa to Londres, o woni hooreejo mayre gadano. Woɗɓe terɗe sosɗe ɗee ko Obafemi Awolowo, Akintola Wiliyam, Saburi Biobaku e Ayo Rosiji. Egbe Omo Oduduwa laati semmbe mawɗum nder mooɓgal siyaasaaku Yoruba, nden o walliti haa sosde lannda siyaasaaku Action Group.<ref>{{cite book|last=Sklar|first=Richard L.|title=Nigerian Political Parties Power in an Emergent African Nation|publisher=Africa World Press|year=2004|page=67|isbn=1-59221-209-3}}</ref> == Wartu haa lesdi Naajeeriya == Caggal nde Naajeeriya heɓi ndimu mum e hitaande 1960, Akerele warti Naajeeriya, o wonti Ofiisaajo Cafroowo to diiwaan Hirnaange to Ibadan.E nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya tuggi 1967 haa 1970, ɓesngu nguu ummiima Lagos, ɗo o sosi suudu safrirdu e kilinik keeriiɗo. O maayi ko e hitaande 1983. Njawdi Ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Kofoworola Bucknor-Akerele laatake siyaasaajo mawɗo lesdi Naajeeriya, o laati cukko hooreejo lesdi Lagos haa lesdi hooreejo lesdi Bola Tinubu diga hitaande 1999 haa hitaande 2002.Debbo makko Dorothy wuuri haa duuɓi 93, o maayi e lewru abriil 2007, e oon sahaa o siforaama wonde ko o ɓiɗɗo leydi Biritaan ɓurɗo mawnude e hoɗɓe e leydi Najeriya.<ref>{{cite news|last=Aliyu|first=Abdullateef|title=Reminiscences with Kofoworola Bucknor-Akerele|url=https://www.dailytrust.com/reminiscences-with-kofoworola-bucknor-akerele/|newspaper=Daily Trust|date=2018-10-14|access-date=2026-07-03}}</ref> His wife Dorothy lived on to the age of 93, dying in April 2007, at which point she was described as the oldest British national resident in Nigeria.<ref>{{cite news|last=Richards|first=Keith|title=Obituary Dorothy Akerele|url=https://www.theguardian.com/news/2007/apr/02/guardianobituaries|newspaper=The Guardian|date=2007-04-02|access-date=2026-07-03}}</ref> == Tuugnorgal == 6hboh0kr749yxvi443a1zjz7xdxvbn8 Sunday Karimi 0 43131 182459 178737 2026-08-12T06:17:42Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182459 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sunday Steve KarimilistenR''' ko siyaasaajo [[Naajeeriya]], senaateer, wakiiliijo diiwal Kogi hirnaange, lesdi Kogi.<ref>{{Cite news|first=Victoria|last=Nnakaike|date=2023-03-08|title=Karimi, senator-elect, gets Certificate of Return, promises to make Kogi West proud|url=https://businessday.ng/news/article/karimi-senator-elect-gets-certificate-of-return-promises-to-make-kogi-west-proud/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-11-09|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref>.<ref name=":0">{{Cite news|last=Adedokun|first=Niran|date=2023-10-25|title=Senator Karimi and Nigeria's bad roads|url=https://punchng.com/senator-karimi-and-nigerias-bad-roads/|access-date=2024-07-03|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> Karimi woni hooreejo goomu toppitiingu golle senaa. Tuggi 2011 haa 2019, Karimi woni tergal lomtotooɗo diiwaan Yagba Fuɗnaange/Yagba Hirnaange/Mopamuro e nder suudu sarɗiiji.<ref>{{Cite news|last=Kolawole|first=Simon|date=2023-11-11|title=Sacrifice is for the poor|url=https://www.thecable.ng/sacrifice-is-for-the-poor/|access-date=2024-07-03|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref> E lewru oktoobar 2023, Karimi hollitii e yeewtere nde o waɗdunoo e Channels TV wonde Senaa ina foti soodde otooji kuutorteeɗi e nder leydi hee ngam 109 terɗe mum sabu « ko ɓuri heewde e laabi men ina boni no feewi »."<ref name=":02" /><ref>{{Cite web|last=Francis|first=Tarinipre|date=2023-10-27|title=Senator Sunday Karimi Vowed to Fix Kabba-Egbe Road If Elected. He Wants N160m Car for Bad Roads Now|url=https://fij.ng/article/senator-sunday-karimi-vowed-to-fix-kabba-egbe-road-if-elected-he-wants-n160m-car-for-bad-roads-now/|access-date=2024-07-03|website=Foundation For Investigative Journalism|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=25 October 2023|title=Why Senate Chose Foreign-Made SUVs Over Nigerian-Made Ones – Senator Karimi|url=https://www.youtube.com/watch?v=YH1AQNaEJ5o|work=[[Channels TV]]|type=video}}</ref> Nde yeewtidiiɗo Seun Okinbaloye luulndii mo, o daranii darnde makko o wiyi "Neɗɗo mo woni kala ina jogii ko ɓuri Land Cruisers tati, Prado, e otooji goɗɗi, a naamndaaki ɓe naamne; hol ko waɗi min?" == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol O jibinaa ko Egbe, e nder diiwaan Yagba hirnaange, e nder diiwaan Kogi..<ref>{{Cite web|last=guelp|date=2024-10-19|title=Senator Sunday Karimi Biography, and Career|url=https://www.kogihub.com/senator-sunday-karimi-biography-and-career/|access-date=2024-10-19|website=Kogi State Hub|language=en-US}}</ref> O janngi Innjiniyaaruuji peewnugol to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to diiwaan Kwara, to Ilorin, to diiwaan Kwara, ɗo o heɓi seedantaagal e hitaande 1979.<ref name="admin">{{Cite web|last=admin|date=2023-12-04|title=Sunday Steve Karimi's Tortuous Journey to the Red Chamber|url=https://kogireports.com/sunday-steve-karimis-tortuous-journey-to-the-red-chamber/|access-date=2024-10-20|website=:: Kogi Reports|language=en-GB}}</ref> O heɓi janngirde to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Titcombe, Egbe, ngal Mission Intérieure [[Sudan]] (SIM) sosi, caggal ɗuum o wonti golloowo mawɗo e nder sekteer ndiyam leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|last=Nigeria|first=Guardian|date=2022-05-27|title=Karimi emerges 'unity candidate' for Kogi West APC, Bello favours Yagba|url=https://guardian.ng/news/karimi-emerges-unity-candidate-for-kogi-west-apc-bello-favours-yagba/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-10-20|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref name="admin2" /> Ndume dow suudu Senaa, ngam waɗugo no o waajotoo nde o waajata ardiiɓe woɓɓe. Haa teeŋti e geɗe jowitiiɗe e kisal, nde tawnoo ardiiɓe ina ɗaminaa ardaade gila e yeeso Bills e motionji baɗaaɗi Sunday Karimi ina joginoo ballal e kuule keewɗe, ina moofti eɓɓaaɗe e nder suudu sarɗiiji e nder senaa. Ina jeyaa e ɗeen kuulal, kuulal ɗaɓɓungal haɗde guwerneer e cukko guwerneer Banki Naajeeriya (CBN) tawtoreede politik mo jaɓaa e jaŋde ɗiɗaɓere to Senaa e hitaande 2023.<ref>{{Cite news |first=Victoria|last=Nnakaike|date=2023-03-08|title=Karimi, senator-elect, gets Certificate of Return, promises to make Kogi West proud|url=https://businessday.ng/news/article/karimi-senator-elect-gets-certificate-of-return-promises-to-make-kogi-west-proud/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-10-20|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|language=en-US}}</ref> == Ƴellitaare renndo == E nder golle ngam haɓaade ŋakkeende kisal ɓeydotoonde e nder diiwaan Kogi West, Senator Sunday Karimi mahii e hokki laamu konu leydi Naajeeriya nokku ɗo konu nguu woni ɗoo, ko ina wona 100 000 mbuuɗu.<ref>{{Cite news|title=Senate moves to bar CBN governor, deputies from politics|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/636949-senate-moves-to-bar-cbn-governor-deputies-from-politics.html?tztc=1|access-date=2024-10-21|first=Abdulqudus|last=Ogundapo|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite news|last=Isuwa|first=Sunday|date=2023-10-25|title=Senate Moves To Bar CBN Gov, Deputies From Partisan Politics|url=https://leadership.ng/senate-moves-to-bar-cbn-gov-deputies-from-partisan-politics/|access-date=2024-10-21|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-US}}</ref> Base militaire woni haa sera wuro Egbe, nokkuure laamu lesdi Yagba West nder jiha kan. Sunday Karimi, wallitii mahngo ɓulli kesi 75 Number ɗi kuutortoo naange e moƴƴitingol 60 Number goɗɗo moribund Water Schemes e nder renndooji e nder Kogi Hirnaange. Eɓɓoore nde, ko 1,24 miliyaar ugiyya. == Himobe== cc9bssvqe1hdoqwm85d533mqve6s4sn Hafiz Ibrahim Kawu 0 43132 182310 178736 2026-08-11T14:18:54Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182310 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Hafiz Ibrahim Kawu''' (jibinaa ko ñalnde 16 lewru Yarkomaa hitaande 1984) ko siyaasaajo e njuɓɓudi laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], o golliima e nder golleeji keewɗi e nder golle sariyaaji e njuɓɓudi laamu. <ref>https://www.stears.co/elections/candidates/ibrahim-hafiz-m-kawu/</ref> kanko woni jooni Komisariyaa toppitiiɗo pension ngenndiijo (PenCom) lomtotooɗo Fuɗnaange-rewo, toɗɗaaɗo ñalnde 07 ut 2025 e juuɗe hooreejo leydi Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, GCFR.<ref>https://dailytrust.com/tinubu-appoints-hafiz-kawu-as-federal-commissioner-pension-commission/</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Kawu jibinaa ko ñalnde 16 lewru bowte hitaande 1984 to diiwaan Kano, to leydi Nijeer.<ref>https://www.legit.ng/nigeria/1495393-complete-list-nigerias-national-honours-award-2022/</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lislaam Fouad Lababidi to Abuja, caggal ɗuum o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero to Kano, toon o heɓi dipoloma makko e ganndal kemikal. == Golle politik == e golle laamu Balloowo keeriiɗo cukko hooreejo leydi (2015–2019) Gila hitaande 2015 haa hitaande 2019, Kawu laati balloowo keeriiɗo haa hooreejo lesdi Naajeeriya, Professeur Yemi Osinbajo, SAN, GCON, o ɗon mari haaje hurgugo dabareeji siyaasaaku, jokkirgol diiwalji, e jokkirgol siyaasaaku. Tergal, suudu sarɗiiji (2019–2023) E nder wooteeji mawɗi 2019, Kawu suɓaama ngam wonde tergal lomtotooɗo diiwaan Tarauni e nder suudu sarɗiiji les njiimaandi fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC).<ref>https://www.legit.ng/nigeria/1495393-complete-list-nigerias-national-honours-award-2022/</ref> E nder laamu makko, o wallitii e jeewte sariyaaji, e golle toppitiiɗe, e eɓɓaaɗe diiwaanuuji. Komiseer toppitiiɗo golle, Komiseer ngenndiijo pension (2025–hannde) Ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2025, Kawu toɗɗaama Komisinaajo (Technical) Komisiyoŋ Pension (PenCom) mo hooreejo leydi Tinubu, e dow yamiroore wallitde ƴeewtaade golle pension leydi Naajeeriya e dogginde peeje moƴƴe e nder njuɓɓudi pension. Teddungal e anndinde E lewru Oktoobar 2022, o rokkaama njeenaari Ofiisaajo Ordre [[Niger]] (OON) e juuɗe hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Muhammadu Buhari, GCFR, ngam anndude golle makko e ngenndi ndii.<ref>https://nipsskuru.gov.ng/</ref> Kawu kadi ko tergal e Duɗal Ngenndiwal Janngirɗe Politik e Peeje (NIPSS), heɓi toɗɗagol mni. == Tuugnorgal == 7qckmvxyo3og5va6awfdbu7bh7x0w1h Tammy Danagogo 0 43190 182333 179104 2026-08-11T14:27:21Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182333 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tamunobaabo Wenike Danagogo''' (jibinaama 22 Seeɗto 1970) ko siyaasaajo [[Naajeeriya]], awokaajo, kadi o wonii jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila lewru mee 2019. Ko adii ɗuum, o wonnoo ko jaagorgal ko feewti e fijirde e nder leydi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|date=2019-06-11|title=Wike swears in SSG, Chief of Staff, AG, others|url=https://guardian.ng/news/wike-swears-in-ssg-chief-of-staff-ag-others/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-08-11|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> <ref name="dailytrust" /><ref name="sunday-trust">{{cite web|title=2015 Agenda For Jonathan's Ministerial Nominees|url=https://www.pressreader.com/nigeria/sunday-trust/20140202/282437052002679|via=[[PressReader]]|access-date=17 April 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230417075659/https://www.pressreader.com/nigeria/sunday-trust/20140202/282437052002679|archive-date=17 April 2023|language=en|date=2 Feb 2014|url-status=live}}</ref> O wonii jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Najeriya, Nsukka..<ref name="sunday-trust2" /><ref name="dailytrust2">{{Cite news|last=Shaagee|first=Orkula|date=2014-03-06|title=Jonathan sacks Abdullahi, appoints Danagogo sports minister|url=https://dailytrust.com/jonathan-sacks-abdullahi-appoints-danagogo-sports-minister|access-date=2023-04-17|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en|url-status=live|archive-date=2023-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20230417080926/https://dailytrust.com/jonathan-sacks-abdullahi-appoints-danagogo-sports-minister/}}</ref> Jaangirde Danagogo heɓi jaŋde mum leslesre ko e hitaande 1981 to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. O yahi haa o heɓi jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1986 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nyemoni, Abonnema. E hitaande 1990, Danagogo heɓi LL.B e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State.<ref name="sunday-trust3" /><ref>{{Cite news|last=|first=|date=|title=Wike New Political Nominations 2019|url=https://guardian.ng/news/wike-swears-in-ssg-chief-of-staff-ag-others/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=|archive-date=|access-date=2020-08-11|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O yahi haa o janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1991, ɓaawo man o heɓi LL.M nder janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1997. Haa hitaande 2005, Danagogo ɓeydi jangirde maako haa o heɓi Doctor of Philosophy, Ph.D. e nder sariyaaji keertiiɗi e sariyaaji renndo e keɓtinirgol hakkeeji aadee e njuɓɓudi luural ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. Kugal Umrore Caggal nde o timmini janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Danagogo woni Solicitor haa Austin Mamedu Co. hakkunde hitaande 1991 e 1992 ngam taskaramji maako ɗi lesdi Naajeeriya. Danagogo caggal mum wonti awokaa ñaawoore to C.V George Will & Co. tuggi 1992 haa 1995. Caggal ɗuum o wonti gollodiiɗo mawɗo e nder suudu Alaba hakkunde 1995 e 2004. Politik Danagogo fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako nder hitaande 2004 nde o suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari ɗi Akuku Toru, lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. E lewru Noowammbar 2008, o woniino Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo e gardagol gonnooɗo guwerneer Rotimi Amaechi. O woniino kadi Komisinaajo ƴellitaare wuro e nder diiwaan Rivers kono caggal ɗuum o woppi golle ɗee e lewru Duujal 2013. Danagogo wonnoo ko jaagorgal ko feewti e dingiral e hooreejo komisiyoŋ dingiral ngenndiwal e hitaande 2014 e sahaa laamu [[Goodluck Jonathan]]. A rdungal maako waɗi mawnugo ummaatoore nder Industry Sports nder lesdi Naajeeriya. Tammy Danagogo woni jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila nde o toɗɗaa e juuɗe guwerneer Nyesom Wike e lewru mee 2019. == Tuugnorgal == 78wehozq79pa6fl9n2h8g0n615jwxlx Alabo Graham-Douglas 0 43195 182467 179168 2026-08-12T06:20:33Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182467 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mawɗo Alabo Tonye Graham-Douglas''' 6th Orubibi mo Abonnema, OFR, JP, DSSRS (8 mee 1939 – 25 abriil 2022) ko politikaajo [[Naajeeriya]] toɗɗaaɗo jaagorgal sukaaɓe, fijooji e pinal e hitaande 1989, ndeen jaagorgal diwooje e nder kabine Babanghida I.<ref>{{Cite web|url=https://sundiatapost.com/obituary-tonye-graham-douglas-four-time-minister-dies-aged-82/|title=Obituary: Tonye Graham-Douglas, four-time minister dies, aged 82|date=25 April 2022}}</ref> E hitaande 1999, o toɗɗaa jaagorgal ko feewti e golle e ƴellitaare, e hitaande 2000, o woni jaagorgal turism e nder kabine Olusegun Obasanjo, o yalti e golle makko e lewru Yarkomaa 2001 . O joginoo kadi tiitoonde aadaaji Orubibi VI e gardiiɗo laamɗo Douglas e gardiiɗo laana ndiwoowa laamɗo Kalabari ndonu galle Douglas. Ngendam Graham-Douglas jibinaa ko ñalnde 8 lewru Mbooy hitaande 1939, to Abonnema e nder diiwaan Akuku-Toru to diiwaan Rivers. O jeyaa ko e iwdi Ijaw. Miñiiko, Nabo Bekinbo Graham-Douglas, woni Jaagorgal leydi Nijeer gadano. Miñiiko goɗɗo, hono Doktoor Melford Graham-Douglas, ko kañum woni cafroowo Afriknaajo gadano e nder njuɓɓudi ballal karallaagal Angalteer, kadi ko o gollodiiɗo e duɗe cafrirɗe keewɗe tedduɗe. Ko kanko woni binnditiiɗo arandeejo nder kawtal nyawndiigu lesdi Naajeeriya, o woni tergal sosngal jaami'aare Lagos, nden o waɗi kuuɗe mawɗe nder ɓamtugo kuuɗe nyawndiigu nder jiha Rivers. Ñaawirde Donald Graham-Douglas, miñiiko goɗɗo, woniino hooreejo ñaawirde to diiwaan Rivers tuggi 1979 haa 1992.<ref name="will" /><ref>{{Cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2022/04/alabo-graham-douglas-dies-at-82/|location=Lagos, Nigeria|title=Four times Nigerian minister, Alabo Graham-Douglas, is dead|date=25 April 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Tonye Graham-Douglas ina joginoo ko ina tolnoo e 30 miñiraaɓe. Koɗo makko, hono Justice Adolphus Karibi-Whyte, ko ñaawoowo tedduɗo, gonnooɗo ñaawoowo to Ñaawirde Toownde leydi Nijeer, caggal ɗuum o woniino Ñaawirde to Ñaawirde Toownde Winndereere wonande leydi Yugoslawi ɓooyndi...<ref name="comp698" /> Mawniiko, mawɗo Orubibi Douglas, ina jeyaa e sosɓe Abonnema, ina joginoo darnde mawnde e ƴellitaare wuro ngoo gila e fuɗɗoode. O janngi duɗal hakkundeewal to Lagos e Port Harcourt. O janngi to duɗal karallaagal Acton, to Londres (1963-1965), caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Lagos (1965-1969). O heɓi BSc. e nder ganndal leɗɗe e ganndal kullon. O fuɗɗii golle e Sosiyetee petroŋ leydi Nijeer, to Port Harcourt (1969–1977).<ref>{{cite web|url=http://www.champion.com.ng/index.php?news=28290|title=Amaechi, Graham-Douglas disagree on Kalabari marginalization|date=23 February 2010|work=Champion|author=TONY ITA ETIM, PH|accessdate=7 May 2010}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/03/niger-delta-crisis-affects-our-economic-base%E2%80%94alabo-graham-douglas/|location=Lagos, Nigeria|title=Niger Delta crisis affects our economic base—Alabo Graham Douglas|date=3 October 2009|accessdate=7 May 2010|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O wonti gardiiɗo sosiyatee Togiscani [[Niger]]<nowiki/>ia, sosiyatee mahngo (1978–1985), e hooreejo sosiyatee jolngo laabi e sosiyatee Magroad. O woniino kadi hooreejo Binterteco Nigeria, Pabod kaalis e njulaagu e njulaagu laanaaji ndiyam. E hitaande 2000, Graham-Douglas toɗɗaa hooreejo mawɗo diiwaan oo e nder suudu mason en to Calabar. Ñalnde 25 abriil 2022, Graham-Douglas maayi ko e opitaal keeriiɗo to Abuja, tawi ina yahra e duuɓi 82, tawi ko « rafi mo anndaaka ». O woppi debbo makko, Muriel, sukaaɓe 12, e taaniraaɓe "heewɓe". Fuɗɗoode golle politik Graham-Douglas wonti Komiseer sukaaɓe, dingiral e pinal e hitaande 1986 e nder laamu diiwaan Rivers. E nder ndeeɗoo darnde, o timminii nokku siwil biyeteeɗo Alfred Diete-Spiff, o sosi Duɗal Pijirlooji Isaka, o fuɗɗii mahngo Stade Liberation, Port Harcourt. O heɓi kadi yamiroore sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal dowri Rivers. O sosi, o feewni, o ardii Karnal Rivers gadano, Karnal '88 e tiitoonde Ngootaagu e nder Keewal Pinal. E hitaande 1989, laamu konu Ibraahiima Babangida toɗɗii mo jaagorgal leydi ndi ko feewti e ƴellitaare renndo, sukaaɓe e dingiral. E nder laamu makko, ministeer geɗe rewɓe ceertuɗo sosaa..O artiraa e ministeer aeronautik ɗo o toppitii deregulation e nder dingiral aeronautique. O woniino kadi tergal e fedde toppitiinde ko fayti e tenderuuji keertiiɗi, ƴellitnooɗo laamorgo leydi Najeriya, hono Abuja. Duuɓi keewɗi caggal ɗuum, e lewru noowammbar 2003, goomu ñaawoore ƴeewndotooɗo njuɓɓudi BiafraNigeria Airways hakkunde 1983 e 1999 yaltinii ciimtol ina tuuma Graham-Douglas e woɗɓe sabu njuɓɓudi bonndi e kuule baɗɗe ngalu keewngu. E hitaande 1992, Graham-Douglas wonti hooreejo fedde wiyeteende « Mouvement des minorités du Sud », ina jeyaa e pelle ɗe, haa jooni, kawri e lannda Demokaraasi Leñol (PDP). O woniino kanndidaa e nder wooteeji gardagol leydi PDP e hitaande 1998, o fooli Olusegun Obasanjo, o yahi haa o wonti hooreejo leydi. Republique nayaɓere Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗiima Graham-Douglas jaagorgal golle, golle e ƴellitaare e lewru suwee 1999. E lewru sulyee 2000, Graham-Douglas artiraa e jaagorde pinal e turism. E lewru noowammbar 2000, o ardii delegaasiyoŋ njillu to Siin, ɗo o siifondiri e peeje kuuɓtodinɗe 2000–2002 ngam mbayliigu pinal e jaŋde hakkunde Siin e Niiseer. E lewru desaambar 2000, o yuɓɓinii batu nayaɓu ekotuurism mo Fedde Afriknaaje ngam yah-ngartaa to Abuja. O siftinii ekoturism ko turism baawɗo wonde fof, o wiyi "ekoturism ina reena nokkuuji tawaaɗi ɗii, ina jokki wellitaare yimɓe nokku oo". Graham-Douglas woppitaa e laamu Obasanjo e lewru Yarkoma hitaande 2001. Mawɗo dowla nder siyaasaaku lesdi Rivers, nder hitaande 1999, Graham-Douglas e Marshal Harry, hooreejo lanyol yimɓe lesdi Rivers, ɗon jooɗi dow Dr Peter Odili ngam o laato kanndidaajo dow ko laarani guwerneer. E lewru oktoobar 2002, Graham-Douglas ina wondi e luural hakkunde yimɓe e Odili. O saliima no feewi nde Odili artiraa. O wiyi e Odili wonde "o alaa teddungal e laamu moƴƴu, eɗen njogii hakke noddude mo e yamiroore". E lewru Yarkomaa 2007, caggal wooteeji PDP to Rivers State ɗo kanndidaaji Riverine mbaɗi golle moƴƴe so yerondiraama e Uplanders, Asaambele Diisnondiral Ijaw mo Graham-Douglas sosi oo, fuɗɗii hare e Ijaw en wonnooɓe e laamu Odili, ina wayi no ko eɓɓoore ngam suɓaade kanndidaa PDP ngam waylude laamu Amachiti. Ɗum ko waylude darnde makko e hitaande 2003, nde o wiyiino wonde Ikwerres ummoriiɓe Rivers East ina poti ƴettude mbaydi mum en caggal Peter Odili. Caggal ɗuum o wonti balloowo Amaechi. Kono, e lewru feebariyee 2010, Graham-Douglas luurdii e Amaechi ko fayti e ustude leñol Kalabari, o wiyi caɗeele ɗee ko sabu waasde laamu nguu juutde balɗe, tawi ina yahdi e darnde ngam taƴde nokkuuji petroŋ e nder diiwaan Kalabari. Amaechi ƴettii darnde wonde ardiiɓe Kalabari en e koye mum en ina poti waɗde ko ɓuri ɗum ngam ƴellitde renndooji mum en e ustude hareeji. Haaldude e caɗeele delta Niiseer e yeewtere waɗnoonde e lewru oktoobar 2009, Graham-Douglas tuumi caɗeele ɗee e nder feccere e wooteeji 2003 nde sukaaɓe ɓee ndokkaa kaɓirɗe, kuutortoo ngam jiiɓde wooteeji ɗii. O wiyi yaafuya mo ɓe mbaɗi ko ɓooyaani ko yahrude yeeso, kono ɗum heƴaani. Ko ɓuri heewde ina foti waɗeede ngam rokkude nokkuuji ɗii galleeji e golle.O jeyaa ko e ardiiɓe ɓe lewru nduu seppi ngam salaade ŋakkeende golle e ŋakkeende golle ministeer leydi Niger. == Tuugnorgal == fgpg4oycwgoezhxi85m7984fx7koe6c Austin Opara 0 43207 182308 179349 2026-08-11T14:17:56Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182308 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Austin Adiele Opara OFR,''' (jibinaa ko 29 lewru bowte hitaande 1963) ko dawriyanke mo lannda yimɓe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. O mawni ko to Diobu, to Port Harcourt, o jeyaa ko e leñol Ikwerre.<ref name="National Net">{{cite news|url=http://www.nationalnetworkonline.com/vol10n34/austinokpara.html|location=Port Harcourt, Nigeria|title=The Man, Austin Opara @ 50|date=28 August 2013|access-date=23 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160825175911/http://www.nationalnetworkonline.com/vol10n34/austinokpara.html|archive-date=25 August 2016|url-status=dead|newspaper=[[National Network (newspaper)|National Network]]}}</ref> Jaangirde Opara ina jogii Dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e Bachelor ganndal e option Marketing to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. O heɓi Master makko e njuɓɓudi njulaagu, e nder duɗal gootal. Yanti heen, omo jogii seedantaagal njuɓɓudi kaalis laamu e ƴellitgol kaaldigal to Duɗal laamu John F.<ref name="Opara">{{cite web|title=Chief Austin Opara, Board Chairman|url=http://www.rima.com.ng/members/chief-austin-opara-board-chairman|access-date=23 August 2016|website=Rima.com.ng|archive-date=24 November 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171124073642/http://www.rima.com.ng/members/chief-austin-opara-board-chairman/|url-status=dead}}</ref> Kennedy to Amerik. Austin Opara fotndi ina jogii dipolom PhD e njulaagu politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers, to leydi Najeriya. Fuɗɗoode golle Opara fuɗɗi janngirde haa janngirde lesdi Rivers nden ɓaawo man o laati hooreejo hukuuma soodugo haa janngirde Horicon Dredging Nigeria Limited, Port Harcourt. Golle politik E hitaande 1999, o toɗɗaa e suudu sarɗiiji, o lomtii Port Harcourt II (diiwaan fedde ndee).<ref name="pmnews">{{cite news|author=Okafor Ofiebor|url=http://www.pmnewsnigeria.com/2015/11/20/wike-sacks-rivers-microfinance-agency-boss|location=Lagos, Nigeria|title=Wike sacks Rivers microfinance agency boss|date=20 November 2015|access-date=23 August 2016|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> O suɓaama kadi e hitaande 2003, o woni cukko hooreejo leydi haa hitaande 2007. Nde o woni e Asaambele, o woni kadi cukko hooreejo Goomu Jokkondiral Asammbele ngenndiwal ngam ƴeewtaade doosɗe leydi 1999, hooreejo lesleso Goomu suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Komite ngenndiijo petroleum leydi Najeriya hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde Komisariyaa Delta [[Niger]] e tergal, Goomu suudu sarɗiiji ngam kisal ngenndi e humpito. E lewru noowammbar 2015, Opara toɗɗaa hooreejo fedde toppitiinde kaalis (Agence Microfinance) dowla Rivers. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers Doggol senateeruuji leydi Naajeeriya ummoriiɗi e diiwaan Rivers == Tuugnorgal == gbd186vzpek6s2f7jfryou1bj6ulm7g Mohammed Daggash 0 43257 182309 179765 2026-08-11T14:18:26Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 182309 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Sanusi Daggash''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek [[Naajeeriya]], ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono [[Goodluck Jonathan]]. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200902270137.html|publisher=This Day|title=When Will Borno PDP Wake From Slumber?|author=Michael Olugbode|date=26 February 2009|access-date=2009-12-25}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|title=Daggash: Going Back to Voters...|author=Funmi Peter-Omale|publisher=ThisDay|date=2003-12-22|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051128163339/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|archive-date=2005-11-28}}</ref> E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay.<ref name="CV">{{Cite web|url=http://sanusidaggash.org/cv.php|title=Senator Mohammed Sanusi Daggash - CV|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727235833/http://sanusidaggash.org/cv.php|archive-date=27 July 2011}}</ref> O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu [[Sani Abacha]]. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle Senaa == E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum.<ref>{{cite web|url=http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|title=WE WELCOME OUR GUEST SPEAKERS TO THE NIGERIA-CANADA CONFERENCE 2008|publisher=NIDO Canada|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091029071145/http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|archive-date=2009-10-29}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200911180165.html|publisher=Daily Trust (Abuja)|title=Daggash, Mustapha, Others Unite Against Ciroma|author=Muideen Olaniyi|date=18 November 2009|access-date=2009-12-25}}</ref> O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere.<ref>{{cite web|url=http://efectivocapital.com/about.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209021718/http://efectivocapital.com/about.php|url-status=dead|archive-date=February 9, 2022|title=About Efectivo - Our People|publisher=Efectivo Capital|access-date=2009-12-25}}</ref> Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. == Ƴeew kadi == Doggol mahooɓe leydi Najeriya == Tuugnorgal == iw23bqyngu186yhe9i82h9whd0x6lr4 Unyime Idem 0 43284 182324 179918 2026-08-11T14:23:09Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|1|0 */ 182324 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'Unyime Josiah Idem '''(heɗtoR) (jibinaa ko 14 lewru Yarkomaa 1975) ko jom njulaagu, politik, moƴƴo e tergal teddungal, lomtotooɗo diiwaan fedde Oruk Anam/Ukanafun e nder suudu sarɗiiji. Ko adii fof o suɓaama e suudu sarɗiiji e nder Asaambele 9ɓo, o wonii hannde hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam soodgol laamu e nder Asaambele 10ɓo. Haa e lewru suwee 2024, Idem ina joginoo 22 kuule sosɗe e waylude e 28 motion "nafoore ngenndiire yaawnde". Ko kanko sosi Idems Ultimate Limited- fedde toppitiinde ko fayti e jokkondiral, e fedde toppitiinde ko fayti e kaalis Stanford wondude e sosiyeteeji keewɗi goɗɗi e nder sektoraa ndema, e nder njulaagu, e nder mahngo tawa ina waɗi ko ina tolnoo e teemedde joy gollotooɓe. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Unyime Josiah Idem jibinaa ko to Usung Atiat e nder laamu Ukanafun to diiwaan Akwa Ibom.'''.<ref>{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/226|title=Honourable Members Nigeria Federal House of Representatives|last=|first=|date=|website=Federal Republic of Nigeria National Assembly|archive-url=|archive-date=|access-date=7 October 2019}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://unyimeidem.com/|title=Unyime Idem • Member House of Reps Ukanafun/Oruk Anam Federal Constituency|website=Unyime Idem|language=en-US|access-date=2019-10-10|archive-date=10 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191010124557/https://unyimeidem.com/|url-status=dead}}</ref><ref name=":1">{{Cite news|date=19 June 2024|title=Group urges lawmaker to mentor future leaders|url=https://thenationonlineng.net/group-urges-lawmaker-to-mentor-future-leaders/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 September 2024|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref name=":3" /><ref>{{Cite web|url=https://stanfordmfb.com.ng/|title=Welcome to Stanford Microfinance Bank|last=|first=|date=|website=Stanford Microfinance Bank Limited|archive-url=https://web.archive.org/web/20241225000539/https://stanfordmfb.com.ng/|archive-date=25 December 2024|access-date=7 October 2019|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://idemsultimate.com.ng/|title=Idems Ultimate Limited – Welcome to Idems Ultimate Limited|last=|first=|date=|website=Idems Ultimate|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190302225651/http://idemsultimate.com.ng/|archive-date=2 March 2019|access-date=7 October 2019}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-12-30|title=Idem, pride to National Assembly, says Wase|url=https://guardian.ng/appointments/idem-pride-to-national-assembly-says-wase/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> '''O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal QIC Group lkot Akpa ldem, Ukanafun hade makko yahde to duɗal njulaagu hakkundeewal Annang hirnaange – Wasco, Ikot Akpa Nkuk o timmini e ƴeewndo seedantaagal duɗal mawngal, SSCE. Ko o jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, omo jogii dipolom makko lesleso to bannge njuɓɓudi njulaagu, o heɓi kadi dipolom master to bannge njuɓɓudi njulaagu. O woni ko e ɗaminaade hannde doktoraa makko e ardorde, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Monarch, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Monarch, to leydi Siwis.'''<ref name=":02" /> '''Idem ina jogii seedanteeje keewɗe to bannge karallaagal e telefoŋaaji e njuɓɓudi ina jeyaa heen heblo gollorde kiliyaneeɓe telefoŋaaji, Accra, Ganaa ; Kursuum njuɓɓudi jawdi, Johannesburg, Afrik worgo ; Heblo gollorde kiliyaneeɓe telefoŋaaji, New Delhi, leydi Indiya ; Kursuum njuɓɓudi njulaagu, Pekin, Siin ; Kursuum njuɓɓudi gollordu, to Westminster, to Londres ; Kursuum njuɓɓudi kaalis, Boroughs, Londres ; Kursuum njuɓɓudi laamu, New York, Amerik ; Kursuum njuɓɓudi kaalis e njuɓɓudi peeje, Duɗal Njulaagu Lagos, Naajeeriya; Kursuum njuɓɓudi njulaagu, to New York, Amerik ; e batu telefoŋaaji winndere, Abuja, leydi Naajeeriya.'''<ref>{{Cite web|url=http://aktrending.blogspot.com/2016/09/mr-unyime-idem-taking-nigerias-telecoms.html|title=MR UNYIME IDEM: TAKING NIGERIA'S TELECOMS SECTOR BY STORM|last=Unknown|website=Akwa Ibom Trending|access-date=2019-10-10}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://straightnews.ng/unyime-idem-the-tacit-force-behind-nigerias-growing-telecom-industry|title=Unyime Idem: The Tacit Force Behind Nigeria's Growing Telecom Industry|last=straightnews.ng|date=2018-05-23|website=StraightNews|language=en-US|access-date=2019-10-10}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://tellnaija.com.ng/akwa-ibom-businessman-unyime-idem-declared-wanted/|title=Akwa Ibom Businessman, Unyime Idem Declared Wanted|date=2018-05-13|website=TELL NAIJA|language=en-US|access-date=2019-10-10}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://guardian.ng/politics/luke-onyong-others-win-pdp-tickets-in-akwa-ibom/|location=Lagos, Nigeria|title=Luke, Onyong, others win PDP tickets in Akwa Ibom|last=Akpan-Nsoh|first=Inemesit|date=4 October 2018|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|archive-url=|archive-date=|access-date=7 October 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://nigerianpilot.com/aibom-speaker-9-others-get-pdp-nomination-for-reps-election/|title=A'Ibom Speaker, 9 others get PDP nomination for Reps election|last=|first=|date=4 October 2018|website=|archive-url=|archive-date=|access-date=7 October 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://nigeriatoday.ng/news/south-south/akwa-ibom/unyime-idem-drowns-and-retires-incumbent-federal-lawmaker-emmanuel-ukoette/|title=Unyime Idem Drowns and Retires Incumbent Federal Lawmaker Emmanuel Ukoette|date=2019-02-25|website=Nigeria Today|language=en-US|access-date=2019-10-10}}</ref>.<ref>{{Cite news|url=https://www.dailytrust.com.ng/akwa-ibom-tribunal-affirms-pdps-federal-lawmakers-victory.html|title=Akwa IbomTribunal Affirms PDP Federal Lawmakers Victory|last=|first=|date=5 September 2019|access-date=8 October 2019|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://thenationonlineng.net/pdp-sweeps-nass-tribunal-victory-in-aibom/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP sweeps NASS tribunal victory in A'Ibom|last=Anthony|first=Bassey|date=5 September 2019|access-date=7 October 2019|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://medium.com/@NGCourtofAppeal/akwa-ibom-tribunal-affirms-three-national-assembly-victories-6th-sept-f5d0b8883016|title=Akwa Ibom Tribunal Affirms Three National Assembly Victories – 6th September, 2019|last=Nigeria|first=Court of Appeal|date=2019-09-08|website=Medium|language=en|access-date=2019-10-10}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.newtelegraphng.com/2019/09/pdp-wins-as-tribunal-upholds-albert-idem-ekpenyongs-elections/|location=Lagos, Nigeria|title=PDP wins as tribunal upholds Albert, Idem, Ekpenyong's elections|last=Anichebe|first=Tony|date=6 September 2019|access-date=7 October 2019|newspaper=[[New Telegraph]]}}</ref> '''Idem ko fedde huuɓtidinnde hukuumaaji pamari ɗin, hawtaade e hukuumaaji rento ɗin, hawtaade e hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya, hukuumaaji ardungal e hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya.''' <ref>{{Cite news|date=2023-12-14|title=Amendment Of Public ProcurementAct Underway —House Member|url=https://independent.ng/amendment-of-public-procurement-act-underway-house-member/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-27|language=en-GB|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/committees#226|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2019-10-10}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://tribuneonlineng.com/satellite-cable-reps-begin-probe-of-non-implementation-of-pay-as-you-go-package/|title=Satellite cable: Reps begin probe of non-implementation of pay-as-you-go package|date=2020-06-02|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-US|access-date=2020-10-15}}/</ref> == Golle politik == == Golle politik == Idem puɗɗii ko e hitaande 2000 nde o suɓaa e nder lannda People’s Democratic Party, jaagorgal PDP e nder diiwaan makko 8 ngam wonde balloowo sekereteer.<ref>{{Cite news|url=http://www.bellreporters.com/index.php/2019/07/18/hope-at-last-for-nigerian-institute-for-oil-palm-research-nifor-oruk-anam/|title=Hope At Last For Nigerian Institute For Oil Palm Research (Nifor) Oruk Anam|last=Vincent|first=Aluu|date=18 July 2019|work=Bell Reporter|access-date=7 October 2019}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.newsfrontonline.com.ng/fg-to-reactivate-nifor-substation-at-oruk-anam/|title=FG to reactivate NIFOR substation at Oruk Anam|last=|first=|date=|work=NewsFront Online|access-date=7 October 2019}}</ref> E nder hitaande ndee tan, o toɗɗaa eɓɓaaɗe wasiyaaji keertiiɗi to hooreejo diiso nokku Ukanafun. E hitaande 2011, o toɗɗaama e nder fedde kampaañ guwerneer Godswill/Nsima Ekere e dow laylaytol PDP. E timmoode laamu guwerneer Godswill Akpabio e cukko mum Nsima Ekere e hitaande 2015, Emmanuel Udom yalti e kanndidaa PDP ngam suɓaade guwerneer 2015 e nder diiwaan Akwa Ibom, ko noon kadi o sosi fedde kampaañ Udom/Muusa. Idem wonnoo ko tergal e fedde kampaañ ndee. O woniino nulaaɗo e wooteeji gardagol leydi PDP e hitaande 2015.[citation needed] Suɓngo suudu sarɗiiji Hon Unyime Idem e nder suudu mawndu suudu sarɗiiji ina ƴetta junngo ngam wallitde e jeewte e dow haala Caggal nde o heɓi nafoore to bannge njulaagu e telefoŋaaji, kaalis e ndema e ɓeydagol makko e doole makko, suɓngooji diiwaan fedde Oruk Anam/Ukanafun mbiyata ko yo o tawtoree jooɗorde e nder suudu sarɗiiji. E hitaande 2018, o fooli ticket PDP nder cuɓi arandeeji lanyol ngol o fiyi kanndidaaji tati feere ngam wurtugo ardiiɗo lefol PDP. E wooteeji gardagol leydi ñalnde 23 feebariyee 2019 o foolii gardiiɗo makko mawɗo Rt. Hon. Emmanuel Ukoette mo Kongres All Progressives, APC ko gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi, tawi ina ɗaɓɓi tikket gartugol e suudu sarɗiiji ngam manndaa tataɓo. Emmanuel Ukoette luulndiima woote Idem to ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji asammbele ngenndi, tawi ina tuuma heen ŋakkeende wooteeji keewɗi, haa arti noon e wooteeji ɓurɗi heewde. Ñaawirde ndee jaɓaani ɗaɓɓaande ndee sabu ŋakkeende hujjaaji laaɓtuɗi, jaɓi suɓagol Idem. E lewru mee 2022, Idem suɓaama e manndaa ɗiɗaɓo ngam wonde kanndidaa PDP ngam suɓaade Ukanafun/Oruk Anam e nder diiwaan fedde nde. Golle goomu Hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam soodgol laamu (Asammbele 10ɓo) Cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji jokkondiral (Asammbele 9ɓo). Hooreejo Goomu Ad-hoc ngam wiɗitaade no huuɓiri Pay as you go tariff e DSTV e woɗɓe hokkooɓe sarwisaaji satelitaaji nder leydi [[Naajeeriya]] (Asammbele 9). Hooreejo Ad-hoc Committee ɗon wiɗita ceede laamu lesdi Naajeeriya ɗe ɗon mari haaje nder bankiiji filu e kuuɗe ɗe Banki lesdi Naajeeriya waɗi Terɗe Goomu Kawtal ngam yuɓɓinde kuulal mbayliigu sariya woote, 2022 lomtotooɗo Diiwaan Fuɗnaange-Fuɗnaange Tergal goomu Ad-hoc ƴeewndotooɗo kiris suudu sarɗiiji leydi Bauchi Tergal goomu Ad-hoc ko faati e ngalu ndiyam Tergal goomu Ad-hoc ngam wiɗtude Goomu njuɓɓudi NDDC Delege to batu hakkunde leyɗeele jowitiingu e telefoŋaaji baɗnooɗo to leydi Hong Kong Goomuuji terɗe ko faati e ICT, NDDC, Ngalu petroŋ (To dow), Golle, Yiilirde ƴellitaare e ƴeewndo kuule Nijeer, Sosiyeteeji laamu, Bankeeji e kaalis, Sosiyeteeji siwil e gollodiiɓe ƴellitaare, SDGs, Dowlaaji e Aksiyoŋaaji Billuuji e mojobere E lewru Siilo hitaande 2019, Idem e nder batu kuuɓtodinngu suudu sarɗiiji leydi ndii, ƴetti kuulal ngal ina ɗaɓɓi moƴƴitingol duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya ngal duuɓi 72 ngam wiɗtooji nebam palme- NIFOR, nokkuure Oruk Anam, diiwaan Akwa Ibom. O hollitii galle oo wonde duɗal wiɗto ngal ina jokki e ƴeewteede fotde duuɓi capanɗe, tee gollotooɓe toon ɓee ina njoɓa lewru kala 4 000 naira (11 dolaar Amerik). Motion maako hollitii wonde moƴƴitingol NIFOR ina addana Naajeeriya heɓde kisal nguura, ina addana Naajeeriya golle, ina addana leydi Naajeeriya heɓde ngalu keewngu. NIFOR ina jeyaa e duɗe ɗo wiɗtooɓe leydi Malesi moofti leɗɗe paltoor ngam ƴellitde nebam paltoor leydi mum en. Galle oo noon jaɓii moƴƴitingol duɗal ngal. Moƴƴere cuɓaande Haaje laamu lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje heɓugo janngirde hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya, NIFOR, haa lesdi Oruk Anam LGA Haaju laamu lesdi ndi'i ngam nyiɓugo laawol mawngol ngol Abak Midim e Mkpat Enin LGA ɗon mari haaje nyiɓugo pont Ikot Ukpong-Eren haa Oruk Anam je ɗon mari duuɓi 40 ko saali Haani wiɗitaaki dow kuugal pay as you go (PAYG) tariif ngal DSTV e woɓɓe hokkata kuuɗe satelitaaji nder Naajeeriya Haaje laamu lesdi ngam ɓesdugo kisal nder laabi lesdi ndin wakkati juulde Haaju laamu lesdi ndin toɗɗa 37 Komisinaajo nder Komisinaajo Karallaaku lesdi ndiin Haajuuji jaabawol ngenndiwal ko yaawi ngam haɓaade rafi koronaawiris gonɗo e bonnude leñol aadee hannde Haani sosde ko yaawi humpito renndo e peewnugol ngam haɓaade mboros Ebola potɗo arde e ƴettude peeje ngam haɗde ɗum Haani laamu lesdi ndi'i dartina kuuɗe 2.5 nder teemerre ngam ɓesdaari ceede VAT nden warta haa 5 nder teemerre arandeere haa 1 lewru January 2021 ngam nafuuda lesdi Naajeeriya nder wakkatiire nde'e nde nyawu covid-19 Noddaango laamu leydi ndi ngam sosde ɗoon e ɗoon Ñaawirde Toownde (Cour Speciale) ngam ñaawde ñaawooɓe warngooji ɗii == Noddaango == laamu leydi ndii yo sos e udditde ko yaawi Kawtal ngenndiwal ngam semmbinde hare njulaagu e nder sektoraa laamu Wonaa yaltugol dokkal Take-Off aadaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Uyo, diiwaan Akwa Ibom e duɗe jaaɓi haaɗtirde goɗɗe teskinɗe e nder leydi ndii caggal nde ɗe ndarnaa == Noddaango == ngam wiɗto kuuɓtodinngo, ñaawoore e jukkungo waɗɓe warngooji, warngooji, warngooji ɓalli e warngooji bonɗi ɗi Miss Iniubong Umoren waɗi e haajuuji reende terɗe galle mum Noddaango mawɓe Service e Inspecteur General Police ngam ɓe cemmbiɗina kuuɗe ɗen ngam hisnugo sukaaɓe janngooɓe e huwooɓe janngirde hakkundeere laamu, lesdi Kagara Niger Haaje laamu lesdi ndi'i ngam sosde Factory Processing Clay haa lesdi Oruk Anam haa lesdi Akwa Ibom Haajuuji laamu lesdi ndin ɗon ƴama ƴamol lesdi ndi’i ngam toɗɗaago hooreeɓe MDA’en Haani ko ustude golle gollotooɓe e refineries ɗe ngonaa laawɗuɗe e nder diiwaan Niger leydi ndi Eɓɓoore diiwaan E nder duuɓi makko e nder njulaagu, Idem ina anndiraa ƴellitaare jawdi aadee. E nder kampaañ makko woote o fodaniino yimɓe makko wonde so o suɓaama o fotnoo ko ƴellitde eɓɓoore makko ngam ƴellitde sukaaɓe ɓee e karallaagal kesal baawngal wallude ɓe sosde njulaagu walla heɓde golle. E lewru ut 2019, Idem fuɗɗii eɓɓoore mum adannde e nder diiwaan hee ngam heblude fotde ujunnaaje joy sukaaɓe e karallaagal keeringal ngal ɓe cuɓii. Porogaraam keɓgol karallaagal ngal ina wallita sukaaɓe ɓee heɓde ndimaagu mum en to bannge faggudu, itta ɓe e laawol, usta restiveness sukaaɓe e artirde deeƴre renndo e nder diiwaan fedde Oruk Anam/Ukanafun. E hitaande 2021 e nder manndaa makko gadano e laamu Idem rokkii fotde 7 000 doosgal doole e dokke kaalis e kaɓirɗe ina heen otooji, motooji, masiŋaaji sewnde e njulaagu tokoosi gonɗi e kesi. Njeenaaje e teddungal Orderpaper Nigeria 2023 Parlemaajo ɓurɗo nafoore ngam wallitde limngal ɓurngal heewde eɓɓooje e nder suudu sarɗiiji 9 Igbere TV tergal suudu depiteeji ɓurndu moƴƴude e hitaande (2022) NUJ Depiteejo Fedde ɓurduɗo dow ɓamtaare diiwal ngal hitaande (2022) Jaaynde jeytaare ñalnde kala, depiteeji fedde ɓurnde moƴƴude e hitaande (2021) Suudu sarɗiiji Press Corps ɓurɗo maantinde e depiteeji e ƴellitaare diiwaanuuji e nulaaɗo motion (2020) Njeenaari parlemaa teddundi wonande depiteeji ɓurɗi waawde huutoreede e hitaande ndee, ɗi Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam rokki == Tuugnorgal == mmntl5z6vyrlkcaajvne1w15plnvit5 Farouk Lawan 0 43301 182313 180012 2026-08-11T14:20:00Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182313 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Farouk Muhammad Lawan''' (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke [[Naajeeriya]], kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano..<ref>{{Cite web|url=https://seputarnusantara.com/?p=3201|title=Profil Prof. DR. Farouk Muhammad (Anggota DPD / MPR RI Provinsi NTB ) « Seputar Nusantara Dot Com|date=3 August 2010}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=https://nasional.kompas.com/read/2021/02/18/13270811/profil-farouk-muhammad-eks-kapolda-ntb-dan-wakil-ketua-dpd-yang-baru-tutup|title=Profil Farouk Muhammad, Eks Kapolda NTB dan Wakil Ketua DPD yang Baru Tutup Usia|first=Kompas Cyber|last=Media|date=18 February 2021|website=KOMPAS.com}}</ref> Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma makko. Ko adii nde o naatata e golle politik, Lawan golliima e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e njuɓɓudi laamu. O woniino binnditagol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano State Polytechnic hade makko suɓaade e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1999. == Golle politik == Tergal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), Lawan suɓaama e hitaande 1999, 2003, 2007 e kadi e hitaande 2011, ɗum waɗi ɗum tergal cuɓaaɗo laabi 4. Lawan woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis e gardagol gonnooɗo hooreejo leydi Aminu Bello Masari. O hollitii nafooje makko to bannge sariya ko "Appropriation, Information et Education". E nder fenaande njulaagu e darorɗe hitaande 2007, nde addani gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Patricia Etteh, woppu laamu, Lawan ardii fedde wiyeteende Integrity Group, fedde wakilaaji luulndiiɓe Etteh. Skandal ballal petrol E lewru Yarkomaa hitaande 2012, Lawan ardii goomu suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ngu wiɗiti dow ballal laamu lesdi Naajeeriya. Goomu nguu sosaa ko caggal nde leydi ndi fof waɗi seppooji e nder leydi Najeriya caggal nde hooreejo leydi ndi hono [[Goodluck Jonathan]] itti ballal petroŋ. Ɗum addani coggu petroŋ ɓeydaade. Ciimtol goomu nguu yaltini e lewru abriil hitaande ndee, hollitii fenaande mawnde, nde sosiyeteeji petroŋ leydi Najeriya njoɓata teemedde miliyoŋaaji dolaar ngam ballal laamu nguu ngam petroŋ mo meeɗaani yoɓeede. Ina hiisa wonde fenaande ndee waɗii leydi ndii miliyaaruuji 6,8 dolaar. E lewru feebariyee 2013, Lawan ñaawaama fenaande caggal nde o tuuma jaɓde 500 000 dolaar e juuɗe Femi Otedola, miliyaaruuji keewɗi e petroŋ leydi Nijeer, tawi ko e nder njoɓdi miliyoŋaaji tati dolaar ndi Lawan ɗaɓɓiri Otedola. Otedola wiyi wonde Lawan ɗaɓɓiino njoɓdi ndii ngam ittude sosiyatee mum Zenon e doggol sosiyateeji ɗi goomu nguu jokkondiri e fenaande ndee. Ciimtol gadanol ballal petroŋ ngol hollitii wonde Zenon ina yoɓa laamu nguu ko ina ɓura miliyoŋaaji 1 dolaar, kono caggal ɗuum, depiteeji ɗii cuɓiima ittude fedde ndee e ciimtol cakkitiingol ngol. Lawan wi'i o jaɓi ceede ɗe'e ngam hollugo ƴamol ngol, nden o humpitii goomu nguu e komitiiru hukuumaaji pamari ɗi'i (EFCC) dow maajum. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2021, ñaawoore Farouk Lawan arii e joofnirde laaɓtunde nde ñaawoowo oo, Angela Otaluka, ñaawi gonnooɗo depitee fedde ndee duuɓi jeeɗiɗi kasoo. Otaluka, ñaawoowo to Ñaawirde Toownde (FCT), Apo, Abuja, cokaaɗo e kasoo Lawan sabu mum ɗaɓɓude miliyoŋaaji tati dolaar e fenaande, haa arti noon e ƴettude 500 000 dolaar njoɓdi, tawi ko kanko woni hooreejo goomu ad-hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude fenaande ko fayti e ballal petroŋ e hitaande2010. E nder ñaawoore makko, Otaluka tuugnii ko no feewi e seedantaagal Otedola, 1990. mo siftini rokkude Lawan 500 000 dolaar e nder golle sting peewnaaɗe e sarwiis kisal leydi (SSS) ngam heɓde seedeeji njulaagu e dow depitee oo. O yahi to ñaawirde kuuge, ñaawoore ndee ustaa haa duuɓi joy. Ñaawirde toownde ndee jaɓi ñaawoore makko ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2024, caggal nde o wullitii ñaawoore adannde duuɓi jeeɗiɗi nde ñaawirde ñaawoore ndee rokki mo. Ñaawirde ñaawoore ndee tuugnii ko e seedantaagal Otedola, gollodiiɗo e Sarwiis Kisal Dowla ngam feeñninde fenaande Lawan. Woppude e Kasoo Farouk Lawan wurtinaama kaso nyande 22 lewru Oktoba 2024 ɓaawo o timmini kiitaaji maako ngam jaɓugo ceede wakkati o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Woppude mo ko joofnirde ñaawoore toownde, nde yimɓe heewɓe e jaayɗe ƴetti hakkillaaji mum en. Ñaawoore ndee ina heddii e nder ñaawoore ɓurnde yeewteede e nder leydi Najeriya. == Tuugnorgal == bt4sqz4sah4xmdnfiyeotda5w93f0xr 182317 182313 2026-08-11T14:20:56Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 182317 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Farouk Muhammad Lawan''' (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke [[Naajeeriya]], kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano..<ref>{{Cite web|url=https://seputarnusantara.com/?p=3201|title=Profil Prof. DR. Farouk Muhammad (Anggota DPD / MPR RI Provinsi NTB ) « Seputar Nusantara Dot Com|date=3 August 2010}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=https://nasional.kompas.com/read/2021/02/18/13270811/profil-farouk-muhammad-eks-kapolda-ntb-dan-wakil-ketua-dpd-yang-baru-tutup|title=Profil Farouk Muhammad, Eks Kapolda NTB dan Wakil Ketua DPD yang Baru Tutup Usia|first=Kompas Cyber|last=Media|date=18 February 2021|website=KOMPAS.com}}</ref> Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma makko. Ko adii nde o naatata e golle politik, Lawan golliima e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e njuɓɓudi laamu. O woniino binnditagol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano State Polytechnic hade makko suɓaade e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1999. == Golle politik == Tergal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), Lawan suɓaama e hitaande 1999, 2003, 2007 e kadi e hitaande 2011, ɗum waɗi ɗum tergal cuɓaaɗo laabi 4. Lawan woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis e gardagol gonnooɗo hooreejo leydi Aminu Bello Masari. O hollitii nafooje makko to bannge sariya ko "Appropriation, Information et Education". E nder fenaande njulaagu e darorɗe hitaande 2007, nde addani gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Patricia Etteh, woppu laamu, Lawan ardii fedde wiyeteende Integrity Group, fedde wakilaaji luulndiiɓe Etteh. Skandal ballal petrol E lewru Yarkomaa hitaande 2012, Lawan ardii goomu suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ngu wiɗiti dow ballal laamu lesdi Naajeeriya. Goomu nguu sosaa ko caggal nde leydi ndi fof waɗi seppooji e nder leydi Najeriya caggal nde hooreejo leydi ndi hono [[Goodluck Jonathan]] itti ballal petroŋ. Ɗum addani coggu petroŋ ɓeydaade. Ciimtol goomu nguu yaltini e lewru abriil hitaande ndee, hollitii fenaande mawnde, nde sosiyeteeji petroŋ leydi Najeriya njoɓata teemedde miliyoŋaaji dolaar ngam ballal laamu nguu ngam petroŋ mo meeɗaani yoɓeede. Ina hiisa wonde fenaande ndee waɗii leydi ndii miliyaaruuji 6,8 dolaar. E lewru feebariyee 2013, Lawan ñaawaama fenaande caggal nde o tuuma jaɓde 500 000 dolaar e juuɗe Femi Otedola, miliyaaruuji keewɗi e petroŋ leydi Nijeer, tawi ko e nder njoɓdi miliyoŋaaji tati dolaar ndi Lawan ɗaɓɓiri Otedola. Otedola wiyi wonde Lawan ɗaɓɓiino njoɓdi ndii ngam ittude sosiyatee mum Zenon e doggol sosiyateeji ɗi goomu nguu jokkondiri e fenaande ndee. Ciimtol gadanol ballal petroŋ ngol hollitii wonde Zenon ina yoɓa laamu nguu ko ina ɓura miliyoŋaaji 1 dolaar, kono caggal ɗuum, depiteeji ɗii cuɓiima ittude fedde ndee e ciimtol cakkitiingol ngol. Lawan wi'i o jaɓi ceede ɗe'e ngam hollugo ƴamol ngol, nden o humpitii goomu nguu e komitiiru hukuumaaji pamari ɗi'i (EFCC) dow maajum. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2021, ñaawoore Farouk Lawan arii e joofnirde laaɓtunde nde ñaawoowo oo, Angela Otaluka, ñaawi gonnooɗo depitee fedde ndee duuɓi jeeɗiɗi kasoo. Otaluka, ñaawoowo to Ñaawirde Toownde (FCT), Apo, Abuja, cokaaɗo e kasoo Lawan sabu mum ɗaɓɓude miliyoŋaaji tati dolaar e fenaande, haa arti noon e ƴettude 500 000 dolaar njoɓdi, tawi ko kanko woni hooreejo goomu ad-hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude fenaande ko fayti e ballal petroŋ e hitaande2010. E nder ñaawoore makko, Otaluka tuugnii ko no feewi e seedantaagal Otedola, 1990. mo siftini rokkude Lawan 500 000 dolaar e nder golle sting peewnaaɗe e sarwiis kisal leydi (SSS) ngam heɓde seedeeji njulaagu e dow depitee oo. O yahi to ñaawirde kuuge, ñaawoore ndee ustaa haa duuɓi joy. Ñaawirde toownde ndee jaɓi ñaawoore makko ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2024, caggal nde o wullitii ñaawoore adannde duuɓi jeeɗiɗi nde ñaawirde ñaawoore ndee rokki mo. Ñaawirde ñaawoore ndee tuugnii ko e seedantaagal Otedola, gollodiiɗo e Sarwiis Kisal Dowla ngam feeñninde fenaande Lawan. Woppude e Kasoo Farouk Lawan wurtinaama kaso nyande 22 lewru Oktoba 2024 ɓaawo o timmini kiitaaji maako ngam jaɓugo ceede wakkati o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Woppude mo ko joofnirde ñaawoore toownde, nde yimɓe heewɓe e jaayɗe ƴetti hakkillaaji mum en. Ñaawoore ndee ina heddii e nder ñaawoore ɓurnde yeewteede e nder leydi Najeriya. == Himobe== klo800313yzixfi9fzizlf4t37llj9b 182319 182317 2026-08-11T14:21:32Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 182319 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Farouk Muhammad Lawan''' (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke [[Naajeeriya]], kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano..<ref>{{Cite web|url=https://seputarnusantara.com/?p=3201|title=Profil Prof. DR. Farouk Muhammad (Anggota DPD / MPR RI Provinsi NTB ) « Seputar Nusantara Dot Com|date=3 August 2010}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=https://nasional.kompas.com/read/2021/02/18/13270811/profil-farouk-muhammad-eks-kapolda-ntb-dan-wakil-ketua-dpd-yang-baru-tutup|title=Profil Farouk Muhammad, Eks Kapolda NTB dan Wakil Ketua DPD yang Baru Tutup Usia|first=Kompas Cyber|last=Media|date=18 February 2021|website=KOMPAS.com}}</ref> Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma makko. Ko adii nde o naatata e golle politik, Lawan golliima e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e njuɓɓudi laamu. O woniino binnditagol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano State Polytechnic hade makko suɓaade e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1999. == Golle politik == Tergal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), Lawan suɓaama e hitaande 1999, 2003, 2007 e kadi e hitaande 2011, ɗum waɗi ɗum tergal cuɓaaɗo laabi 4. Lawan woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis e gardagol gonnooɗo hooreejo leydi Aminu Bello Masari. O hollitii nafooje makko to bannge sariya ko "Appropriation, Information et Education". E nder fenaande njulaagu e darorɗe hitaande 2007, nde addani gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Patricia Etteh, woppu laamu, Lawan ardii fedde wiyeteende Integrity Group, fedde wakilaaji luulndiiɓe Etteh. Skandal ballal petrol E lewru Yarkomaa hitaande 2012, Lawan ardii goomu suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ngu wiɗiti dow ballal laamu lesdi Naajeeriya. Goomu nguu sosaa ko caggal nde leydi ndi fof waɗi seppooji e nder leydi Najeriya caggal nde hooreejo leydi ndi hono [[Goodluck Jonathan]] itti ballal petroŋ. Ɗum addani coggu petroŋ ɓeydaade. Ciimtol goomu nguu yaltini e lewru abriil hitaande ndee, hollitii fenaande mawnde, nde sosiyeteeji petroŋ leydi Najeriya njoɓata teemedde miliyoŋaaji dolaar ngam ballal laamu nguu ngam petroŋ mo meeɗaani yoɓeede. Ina hiisa wonde fenaande ndee waɗii leydi ndii miliyaaruuji 6,8 dolaar. E lewru feebariyee 2013, Lawan ñaawaama fenaande caggal nde o tuuma jaɓde 500 000 dolaar e juuɗe Femi Otedola, miliyaaruuji keewɗi e petroŋ leydi Nijeer, tawi ko e nder njoɓdi miliyoŋaaji tati dolaar ndi Lawan ɗaɓɓiri Otedola. Otedola wiyi wonde Lawan ɗaɓɓiino njoɓdi ndii ngam ittude sosiyatee mum Zenon e doggol sosiyateeji ɗi goomu nguu jokkondiri e fenaande ndee. Ciimtol gadanol ballal petroŋ ngol hollitii wonde Zenon ina yoɓa laamu nguu ko ina ɓura miliyoŋaaji 1 dolaar, kono caggal ɗuum, depiteeji ɗii cuɓiima ittude fedde ndee e ciimtol cakkitiingol ngol. Lawan wi'i o jaɓi ceede ɗe'e ngam hollugo ƴamol ngol, nden o humpitii goomu nguu e komitiiru hukuumaaji pamari ɗi'i (EFCC) dow maajum. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2021, ñaawoore Farouk Lawan arii e joofnirde laaɓtunde nde ñaawoowo oo, Angela Otaluka, ñaawi gonnooɗo depitee fedde ndee duuɓi jeeɗiɗi kasoo. Otaluka, ñaawoowo to Ñaawirde Toownde (FCT), Apo, Abuja, cokaaɗo e kasoo Lawan sabu mum ɗaɓɓude miliyoŋaaji tati dolaar e fenaande, haa arti noon e ƴettude 500 000 dolaar njoɓdi, tawi ko kanko woni hooreejo goomu ad-hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude fenaande ko fayti e ballal petroŋ e hitaande2010. E nder ñaawoore makko, Otaluka tuugnii ko no feewi e seedantaagal Otedola, 1990. mo siftini rokkude Lawan 500 000 dolaar e nder golle sting peewnaaɗe e sarwiis kisal leydi (SSS) ngam heɓde seedeeji njulaagu e dow depitee oo. O yahi to ñaawirde kuuge, ñaawoore ndee ustaa haa duuɓi joy. Ñaawirde toownde ndee jaɓi ñaawoore makko ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2024, caggal nde o wullitii ñaawoore adannde duuɓi jeeɗiɗi nde ñaawirde ñaawoore ndee rokki mo. Ñaawirde ñaawoore ndee tuugnii ko e seedantaagal Otedola, gollodiiɗo e Sarwiis Kisal Dowla ngam feeñninde fenaande Lawan. Woppude e Kasoo Farouk Lawan wurtinaama kaso nyande 22 lewru Oktoba 2024 ɓaawo o timmini kiitaaji maako ngam jaɓugo ceede wakkati o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Woppude mo ko joofnirde ñaawoore toownde, nde yimɓe heewɓe e jaayɗe ƴetti hakkillaaji mum en. Ñaawoore ndee ina heddii e nder ñaawoore ɓurnde yeewteede e nder leydi Najeriya. == Himobe== eyw300dnumlkfnzyuhmodd3payaq7rl 182323 182319 2026-08-11T14:22:55Z Fulani215 7983 /* Golle politik */ fixed typo 182323 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Farouk Muhammad Lawan''' (heɗtoR; jibinaa ko 6 lewru juko hitaande 1962) ko siyaasyanke [[Naajeeriya]], kadi ko tergal suudu sarɗiiji leydi Najeriya (gila 1999) e nder diiwaan Bagwai/Shanono e nder diiwaan Kano..<ref>{{Cite web|url=https://seputarnusantara.com/?p=3201|title=Profil Prof. DR. Farouk Muhammad (Anggota DPD / MPR RI Provinsi NTB ) « Seputar Nusantara Dot Com|date=3 August 2010}}</ref>.<ref>{{Cite web|url=https://nasional.kompas.com/read/2021/02/18/13270811/profil-farouk-muhammad-eks-kapolda-ntb-dan-wakil-ketua-dpd-yang-baru-tutup|title=Profil Farouk Muhammad, Eks Kapolda NTB dan Wakil Ketua DPD yang Baru Tutup Usia|first=Kompas Cyber|last=Media|date=18 February 2021|website=KOMPAS.com}}</ref> Jaŋde e nguurndam neɗɗo Lawan jibinaa ko ñalnde 6 lewru juko hitaande 1962 to Shanono, to diiwaan Kano, to leydi Nijeer. O janngi e duɗe leslese e hakkundeeje to diiwaan Kano, caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero, to Kano, o heɓi toon dipoloma makko. Ko adii nde o naatata e golle politik, Lawan golliima e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde e njuɓɓudi laamu. O woniino binnditagol to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kano State Polytechnic hade makko suɓaade e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1999. == Golle politik == Tergal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), Lawan suɓaama e hitaande 1999, 2003, 2007 e kadi e hitaande 2011, ɗum waɗi ɗum tergal cuɓaaɗo laabi 4. Lawan woni hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e kaalis e gardagol gonnooɗo hooreejo leydi Aminu Bello Masari. O hollitii nafooje makko to bannge sariya ko "Appropriation, Information et Education E nder fenaande njulaagu e darorɗe hitaande 2007, nde addani gonnooɗo hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Patricia Etteh, woppu laamu, Lawan ardii fedde wiyeteende Integrity Group, fedde wakilaaji luulndiiɓe Etteh. Skandal ballal petrol E lewru Yarkomaa hitaande 2012, Lawan ardii goomu suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ngu wiɗiti dow ballal laamu lesdi Naajeeriya. Goomu nguu sosaa ko caggal nde leydi ndi fof waɗi seppooji e nder leydi Najeriya caggal nde hooreejo leydi ndi hono [[Goodluck Jonathan]] itti ballal petroŋ. Ɗum addani coggu petroŋ ɓeydaade. Ciimtol goomu nguu yaltini e lewru abriil hitaande ndee, hollitii fenaande mawnde, nde sosiyeteeji petroŋ leydi Najeriya njoɓata teemedde miliyoŋaaji dolaar ngam ballal laamu nguu ngam petroŋ mo meeɗaani yoɓeede. Ina hiisa wonde fenaande ndee waɗii leydi ndii miliyaaruuji 6,8 dolaar. E lewru feebariyee 2013, Lawan ñaawaama fenaande caggal nde o tuuma jaɓde 500 000 dolaar e juuɗe Femi Otedola, miliyaaruuji keewɗi e petroŋ leydi Nijeer, tawi ko e nder njoɓdi miliyoŋaaji tati dolaar ndi Lawan ɗaɓɓiri Otedola. Otedola wiyi wonde Lawan ɗaɓɓiino njoɓdi ndii ngam ittude sosiyatee mum Zenon e doggol sosiyateeji ɗi goomu nguu jokkondiri e fenaande ndee. Ciimtol gadanol ballal petroŋ ngol hollitii wonde Zenon ina yoɓa laamu nguu ko ina ɓura miliyoŋaaji 1 dolaar, kono caggal ɗuum, depiteeji ɗii cuɓiima ittude fedde ndee e ciimtol cakkitiingol ngol. Lawan wi'i o jaɓi ceede ɗe'e ngam hollugo ƴamol ngol, nden o humpitii goomu nguu e komitiiru hukuumaaji pamari ɗi'i (EFCC) dow maajum. Ñalnde 22 lewru juko hitaande 2021, ñaawoore Farouk Lawan arii e joofnirde laaɓtunde nde ñaawoowo oo, Angela Otaluka, ñaawi gonnooɗo depitee fedde ndee duuɓi jeeɗiɗi kasoo. Otaluka, ñaawoowo to Ñaawirde Toownde (FCT), Apo, Abuja, cokaaɗo e kasoo Lawan sabu mum ɗaɓɓude miliyoŋaaji tati dolaar e fenaande, haa arti noon e ƴettude 500 000 dolaar njoɓdi, tawi ko kanko woni hooreejo goomu ad-hoc suudu sarɗiiji ngam wiɗtude fenaande ko fayti e ballal petroŋ e hitaande2010. E nder ñaawoore makko, Otaluka tuugnii ko no feewi e seedantaagal Otedola, 1990. mo siftini rokkude Lawan 500 000 dolaar e nder golle sting peewnaaɗe e sarwiis kisal leydi (SSS) ngam heɓde seedeeji njulaagu e dow depitee oo. O yahi to ñaawirde kuuge, ñaawoore ndee ustaa haa duuɓi joy. Ñaawirde toownde ndee jaɓi ñaawoore makko ñalnde 26 lewru bowte hitaande 2024, caggal nde o wullitii ñaawoore adannde duuɓi jeeɗiɗi nde ñaawirde ñaawoore ndee rokki mo. Ñaawirde ñaawoore ndee tuugnii ko e seedantaagal Otedola, gollodiiɗo e Sarwiis Kisal Dowla ngam feeñninde fenaande Lawan. Woppude e Kasoo Farouk Lawan wurtinaama kaso nyande 22 lewru Oktoba 2024 ɓaawo o timmini kiitaaji maako ngam jaɓugo ceede wakkati o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Woppude mo ko joofnirde ñaawoore toownde, nde yimɓe heewɓe e jaayɗe ƴetti hakkillaaji mum en. Ñaawoore ndee ina heddii e nder ñaawoore ɓurnde yeewteede e nder leydi Najeriya. == Himobe== oane8m5viri95oxxnu4o34oswv0uv0j Nicholas Mutu 0 43308 182331 180050 2026-08-11T14:26:20Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:1|1|0 */ 182331 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nikolas Mutu Ebomo''' ko siyaasyanke [[Naajeeriya]]. O wonii hannde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani e nder suudu sarɗiiji. Depiteejo Delta, mo huuwi nder suudu verde duuɓi 27 laati hooreejo goomu suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i dow NDDC hakkunde 2009 e 2019, o ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi Justice Joyce Abdulmalik mo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, ngam heɓugo kickbacks wakkati o laati hooreejo komitiiru suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, o jokki bee maako dow Millife on on Ju50 2026 Tuugnorgal<ref name=":0">{{Cite web|title=10th National Assembly Members - Voter - Validating the Office of the Electorate on Representation|url=https://orderpaper.ng/voter/10th-national-assembly-member?id=Mutu-Nicholas-Ebomo-1766|access-date=2024-12-28|website=orderpaper.ng}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://www.nass.gov.ng/mps/single/334|access-date=2024-12-28|website=www.nass.gov.ng}}</ref> == Nguurndam == gadano Nicholas Mutu jibinaa ko ñalnde 15 lewru juko hitaande 1960, ummorii ko to diiwaan Delta. Golle politik O wonii hooreejo Diiso laamu nokkuure Bomadi gila 1996 haa 1997. E hitaande 1999, o suɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ngam wonde tergal lomtotooɗo diiwaan Bomadi/Patani, o woni depitee fedde ndee haa hannde. Gaa gaa wonde hooreejo goomu suudu sarɗiiji ko feewti e ƴellitaare leydi Niger (NDDC) tuggi 2009 haa 2019, o golliima kadi e goomuuji goɗɗi keewɗi.<ref name=":12" /><ref>{{Cite web|title=Legislator Details - ConsTrack Track and Report on Governement Funded Projects in Nigeria|url=https://www.constrack.ng/legislator_details?id=85|access-date=2024-12-28|website=www.constrack.ng}}</ref> == Tuugnorgal == chd4hti8jwuhpfh2ktzs48pep2e0e5x Julius Gbabojor Pondi 0 43335 182328 180262 2026-08-11T14:24:27Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182328 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Juliyus Gbajojor Pondi''' (jibinaa ko 19 noowammbar 1978) ko siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], tergal suudu dipiteeji leydi Naajeeriya gila hitaande 2015.<ref>{{cite news|first=Kukogho|last=Samson|title=Nigerians Students in Asia endorse young PDP politician for 2015|newspaper=pulseng|date=2014|url=http://pulse.ng/student/pondis-giant-strides-nigerian-students-in-asia-endorse-young-pdp-politician-for-2015-id3210703.html}}</ref> To suudu dipiteeji, o wakiiliijo diiwal Burutu Federal haa lesdi Delta. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP)..<ref>{{cite web|title=Biography Of Julius Pondi|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-julius-pondi/|website=Media Nigeria|access-date=9 July 2026}}</ref><ref>{{cite web|title=Hon. Julius Pondi Biography|url=https://www.manpower.com.ng/people/16737/hon-julius-pondi|website=Manpower Nigeria|access-date=9 July 2026}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Julius Gbabojor Pondi jibinaa ko ñalnde 19 noowammbar 1978 to Arunton-Escravos, e nder diiwaan Delta, to leydi Nijeer. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Nana, duɗal hakkundeewal Ugborkoko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Keffi ngam jaŋde makko hakkundeere. Caggal ɗuum o heɓi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to Owerri (FUTO) e hitaande 2009, hade makko jokkude golle e nder njuɓɓudi eɓɓaaɗe e politik. Politik E hitaande 2007 Pondi suɓaama ngam ardaade Ogulagha Ward 19 nder suudu sarɗiiji Burutu, ton o suɓaama ɓaawo man haa suudu ardungal suudu sarɗiiji. <ref>{{Cite web|title=Hon. Julius Pondi biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16737/hon-julius-pondi|access-date=2024-06-26|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref>{{cite news|last1=Ebiku|first1=Friday|title=Senator Manager, Hon Pondi Will Give Deltan Desire Change.|url=http://leadership.ng/news/439788/senator-manager-hon-pondi-will-give-deltans-desired-change-odogwu|accessdate=1 September 2016|date=10 June 2015|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{cite news|last1=Michael|first1=Tidi|title=Pondi: Icon of generational shift.|url=http://www.vanguardngr.com/2014/10/want-represent-burutu-constituency-pondi/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=31 August 2016|date=11 March 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|author-link=Tidi Michael}}</ref><ref>{{cite news|last1=Polycarp|first1=Orosevwotu|title=Lawmaker hails Okowa, Pondi over victory.|url=http://thenationonlineng.net/lawmaker-hails-okowa-pondi-victory/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=1 September 2016|date=27 December 2014|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> O ƴaɓɓii ngam waɗugo kuugal lesdi ngam janngingo ɗemngal Ijaw nder janngirde lesdi laamu lesdi fuu nder Burutu LGA. E hitaande 2010, o tawtoraama woote gardagol leydi (DPP) ngam suɓaade Burutu worgo e nder suudu sarɗiiji leydi Delta kono o ari tan ko ɗiɗaɓo e wooteeji gardagol leydi ndii ; E hitaande 2012, o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi tawi ko ina tolnoo e 12 000 neɗɗo ina ngondi e makko. Caggal mum o foolii, o heɓi jooɗorde suudu sarɗiiji leydi ndii ngam suɓaade leydi Burutu e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi e lewru abriil, 2015. Suudu sarɗiiji Moƴƴinde dilli Motion ko feewti e halkaare jawdi ngenndi e nder Delta Niiseer, e batte mum e njiimaandi konu : Kulol e fuɗɗoraade hareeji e nder diiwaan Delta Niiseer e wonde laamu nguu ina waawi jarribaade huutoraade doole ɗe ngalaa ɗo tuugii, ɗe mbaawataa dañde kisal ɓiɗɓe leydi ndii e jawdi mum en e nder njiimaandi hareeji baɗnooɗi e nokkuuji petroŋ : O umminii ndeeɗoo eɓɓaande ñalnde 21 lewru bowte hitaande 2016 e dow suudu sarɗiiji ; eeriima komanndaaji toowɗi konu ɗii nde mbaɗtata hakkillaaji mum en e njiylawu waɗooɓe bonanndeeji kesi ɗii, reende ɓiɗɓe leydi ndi ɓe ngalaa ellaaji haa teeŋti e mawɓe e sukaaɓe. Nde eeriima kadi Forces Joint Task Force nde addanta terɗe ɗeen renndooji yahde e golle mum en ñalnde kala ko wayi no liɗɗi e ndema e yamirde goomu suudu sarɗiiji ngam waɗde wiɗto ko yaawi ngam humpitaade ko addani hareeji kesi e nder diiwaan [[Niger]] Delta e noddirde waɗooɓe halkude golle ɗee ngam ɓeydaade dartinde golle petroŋ jaɓɓaade miijo sosngo e nguurndam Porogaraam Amnisti Hooreejo leydi laamu fedde ndee. Motion ko feewti e ɓuuɓri petroŋ mawndi e nder laylaytol renndo Shell Forcados e kulhuli renndooji e ekosistem e nder daande maayo Delta e Bayelsa. Ndee ɗoo eɓɓaande, ummiinde ñalnde 25 feebariyee 2016, ɗaɓɓiino noddude laamu leydi Nijeer, SPDC e juɓɓule goɗɗe jowitiiɗe e ɗuum ngam waɗde wiɗtooji ngam humpitaade sabaabu goonga mo addani ruptaade laabi njulaagu SPDC. Ñalnde 9 marse 2016; o ummini motion ngam "yamirde huuwtinirgo jackets life-jackets e gadgets kisal feere nder jahaale Maritime dow laabi ndiyam e maayooji lesdi Naajeeriya." Nde noddi laamu lesdi ndi'i ngam wurtinki e wurtinki kuuɗe lesdi ndi'i ngam huuwugo kuuɗe ɗen e kuuɗe kisal feere feere nder yah-ngartaa nder geec nder leydi ndi'i. Nde yamiri goomu toppitiingu yah-ngartaa geec nde wazata yeewtere wizto ko fayti e keewal aksidaaji geec e nder laabi ndiyam leydi ndii, e wazde wasiyaaji no vurtiri vurtude moxxude e nder geec ngam waztude kisal, e wiyde Navy, Agency National Emergency Management responss e improv counter e dowlaaji mum ngam jokkude golle mum en golle hisnude e laabi ndiyam men e sahaaji caɗeele. Nde yamiri kadi goomu nguu nde ƴeewtotoo denndaangal sariyaaji gonɗi e ndeenka geec ngam hesɗitinde sariyaaji ngam moƴƴinde kisal e ndeenka geec <ref name="Fourth Republic, 8th National Assembly, First Session, No. 58">{{cite web|title=House of Representatives Federal Republic of Nigeria Order Paper|url=http://placng.org/wp/wp-content/uploads/2016/05/4410.pdf|publisher=National Assembly|accessdate=September 1, 2016}}</ref>.<ref>{{cite news|last=YLAP|title=ACCOUNT OF MY STEWARDSHIP AFTER ONE YEAR- HON. JULIUS PONDI|newspaper=Young Legislators Accountability Project|date=2016|url=http://ylap.org/account-of-my-stewardship-after-one-year-hon-julius-pondi/}}</ref><ref name="Fourth Republic, 8th National Assembly, First Session, No. 71">{{cite web|title=House of Representatives Federal Republic of Nigeria Voice and Proceedings|url=http://placng.org/wp/wp-content/uploads/2016/05/4519.pdf|publisher=National Assembly|accessdate=September 1, 2016}}</ref><ref>{{cite news|last=Eparliament|title=HOUSE OF REPS: Order Paper|newspaper=eparliamentng|date=2016|url=http://eparliamentng.org/2016/03/09/house-of-reps-order-paper-wed-march-9-2016/}}</ref> == Golle galle == e golle Pondi ko tergal golloowo e goomuuji ɗii e nder suudu sarɗiiji leydi ndii ; Tergal, Goomu toppitiingu golle Tergal, Goomu toppitiingu ko fayti e ndiyam Tergal, Goomu ko faati e nehdi e martabaaji Tergal, Goomu jaŋde toownde e sarwisaaji Tergal, Goomu toppitiingu peewnugol caɗeele e musibbaaji Tergal, Goomu ko faati e Diisnondiral nokkuuji FCT e geɗe ballitooje Tergal, Goomu jojjanɗe aadee Tergal, Goomu kisal e jaŋde nder geec Tiɗnaare doole E hitaande 2016 o waɗii ɗeeɗoo golle doole/heblo e nder jokkondiral e gollorɗe laamu ceertuɗe e parastataluuji. Ñalnde 8 feebariyee 2016; o renndini paaspooruuji puɗɗagol (Kits salon coiffure, kits Salon barbing de cheveux e kits tailoring e dokkal kaalis) e 70 e nder wootooɓe makko ; e ballondiral e Goomu ngenndiijo jojjanɗe aadee (NHRC). [citation needed] Ñalnde 17 marse 2016; o gollodiima e Komiseer ngenndiijo jojjanɗe aadee (NHRC) ngam jannginde 100 sukaaɓe e rewɓe e jojjanɗe aadee mum en. Heɓtiiɓe ɓee kadi njaɓaama ngam wonde ammbasadeeruuji komisiyoŋ oo. Ñalnde 1 saawiyee 2016; o waɗii kampaañ mega empowerment nde tawnoo ko ina tolnoo e 250 e nder doosɗe makko ndokkaama doole e werlaaji tati, motooji, masiŋaaji sewnde, masiŋaaji ɓuuɓɗi, lampaaji naange e dokke kaalis. == Tuugnorgal == lspidzj0up69qe4flflbs99osnvgx0u Haliru Mohammed Bello 0 43367 182471 180488 2026-08-12T06:22:20Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */ 182471 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Haliru Mohammed Bello''' (jibinaa ko 9 ut 1945) ko dawruyanke [[Naajeeriya|Najeriya]]. O jannginaa ko safaara daabaaji. O joginoo golle njuɓɓudi keewɗe e les laamuuji konu ko adii 1999. O woniino jaagorgal jokkondiral tuggi lewru suwee 2001 haa lewru mee 2003. Caggal nde o yalti e laamu o tuumaama e fenaande njulaagu tawi ina jeyaa heen sosiyatee telefoŋaaji Almaañ biyeteeɗo Siemens AG. O woniino jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii gila lewru juko hitaande 2011 haa lewru suwee hitaande 2012..<ref>{{cite web|url=https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|title=Brief History of NCS|publisher=Nigeria Customs Service|accessdate=2015-05-27|archive-date=20 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150320172858/https://www.customs.gov.ng/About/historical_information.php|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo leydi ndii ñalnde 25 lewru mbooy hitaande 2015. <ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|work=ThisDay|title=PDP's Men of Power|date=2001-11-10|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2005-12-02}}</ref> Duuɓi gadani Haliru Mohammed Bello jibinaa ko Birnin Kebbi, e nder diiwaan Kebbi, ñalnde 9 ut 1945.<ref>{{cite web|url=http://www.icpc.gov.ng/read_news.php?id=79|work=ICPC NEWS|publisher=Independent Corrupt Practices Commission|title=ICPC receives fresh facts on Siemens scandal|author=Jide Babalola|date=26 November 2007|accessdate=2010-04-22}}{{dead link|date=October 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal jaŋde makko leslesre to Birnin Kebbi o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Zaria, hannde kolees Berewa. O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1966, o janngi safaara daabaaji. O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o woni kadi Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde dabbaaji leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> E hitaande 1977 Mohammed toɗɗaama Komisinaajo ndemri ngam diiwal Sokoto les laamu sooje'en Seneraal Olusegun Obasanjo, ɓaawo man o laati Komisinaajo jangirde haa diiwal Sokoto. Caggal nde o arti e laamu siwil en e hitaande 1979, Mohammed suɓii laamu nguu, o dañii nafoore ngam suɓaade cukko guwerneer diiwaan Sokoto, e nder laylaytol lannda yimɓe leydi Najeriya (GNPP).<ref>{{Cite news |url=http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|title=Siemens scandal: Nigerians call for probe|author1=Jide Babalola|author2=Dayo Thomas|author3=EMMANUEL ONYECHE|author4=NIYI ODEBODE|author5=Jonah Iboma|date=18 Nov 2007|access-date=2010-04-22|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221020524/http://www.punchng.com/Articl.aspx?theartic=Art2007111812372195|archive-date=2007-12-21|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> O woniino Sekreter GNPP to diiwaan Sokoto haa lewru Duujal hitaande 1983, nde sooje en puɗɗii laamu e les njiimaandi Muhammadu Buhari, ɓe kaɗi politik lannda. Mohammed golliima e sosiyetee keeriiɗo, caggal ɗuum o toɗɗaa ko adii fof ko balloowo mawɗo, caggal ɗuum gardiiɗo mawɗo to bannge ƴellitaare maayo Rima e ƴellitaare ladde, woni njuɓɓudi ministeer fedde toppitiinde ko fayti e ndiyam.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7105582.stm|date=21 November 2007|title=Nigeria probes Siemens bribe case|work=BBC News|accessdate=2010-04-22}}</ref> Seneraal Ibraahiima Babangida suɓii Haliru Mohammed dow hooreejo hukuuma lesdi Naajeeriya nder hitaande 1988..<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200808040966.html|title=Biodun Ajiboye - Phone Companies Don't Respect Consumers|work=ThisDay|date=2 August 2008|accessdate=2010-04-22}}</ref> Ko kanko woni Kontroleer Seneraal gadano e departemaa Dowlaaji Dentuɗi, ndeen woni sarwiis Ministeer Geɗe nder leydi, e nder njuɓɓudi kesiri decentralisée puɗɗiindi ñalnde 16 feebariyee 1988. <ref name="PremiumTimes20150525">{{cite journal|url=http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/183675-indicted-ex-minister-haliru-mohammed-returns-as-pdp-acting-chairman.html|title=Indicted Ex-Minister, Haliru Mohammed, returns as PDP's BoT Acting Chairman|date=25 May 2015|journal=Premium Times|accessdate=2015-05-27}}</ref> [O wonii ndeeɗoo posto haa hitaande 1994, nde Seneraal [[Sani Abacha]] lomtii mo Seneraal Biraam G. O S. E nder taskaram 1995-98, Mohammed wonnoo tergal sosngal lannda Demokaraasi Naajeeriya (DPN). Caggal maayde Abacha, Mohammed jeyaa ko e sosɓe lannda PDP to diiwaan Kebbi. E lewru suwee 1999 hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, toɗɗiima Mohammed yo won komisariyaajo toppitiiɗo peccugol jawdi e komisariyaajo fiskaal. == Jaagorgal == ko feewti e jokkondiral Mohammed wonti jaagorde jokkondiral e lewru suwee 2001 e nder waylo-waylo tokooso e nder laamu hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, lomtii Mohammed Arzika. O toɗɗaama wakkati nde laamu lesdi ndin ɗon mari haaje hokkugo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (NITEL). E lewru desaambar 2001, Mohammed wiyi wonde reglementer oo juumii e ƴellitde laylaytol telefoŋ analog rokkaangol MTS First Mobile, tawi ina waawi haɗde peeje jowitiiɗe e lowre GSM ngenndi ndii. O wi'i laamu ngu ɗon semmbiɗina MTS ngam nastugo telefoŋaaji fixe e ladde. E lewru suwee 2002 Mohammed hollitii wonde 400 000 liggey ina njooɗii ngam huutoraade lowre GSM NITEL e nder diiwaan Fuɗnaange-rewo. E lewru mee 2003, Mohammed jaɓi kuule peewnaaɗe ngam jokkondirde hakkunde sosiyeteeji telefoŋaaji baɗaaɗi ngam ƴellitde kawral. Mohammed woppi laamu ko e lewru mee 2003. Caggal ɗuum ko fenaande njulaagu E hitaande 2007, ñaawirde Almaañ inniri yimɓe heewɓe mawɓe, ina jeyaa heen Mohammed, e nder fenaande njulaagu, tawi ko sosiyetee jokkondiral biyeteeɗo Siemens AG. Mohammed ina tuuma mooftude 70 000 € e nder balɗe ɗiɗi, ko ɗum o salii. E nder ɗuum, ñaawirdu nduu hollitii wonde Siemens yoɓii 12 miliyoŋ € ngam heɓde kaalis e nder leydi Nijeer e leyɗeele goɗɗe, tee ina yoɓa sosiyetee oo 201 miliyoŋ €. E noowammbar 2007, laamu Almaañ rokki kabaruuji kesi ko faati e fenaande Siemens. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC) fuɗɗiima wiɗto. Hooreejo leydi Umaru Yar'Adua wiyi e haala kaa "... alaa ko na'i ceniiɗi ngonata, alaa ko woni heen so wonaa suuɗde kala neɗɗo tawaaɗo ina tooña sariya". E lewru Yarkomaa 2010, fenaande woɗnde feeñii e dow nanondiral miliyaaruuji N5 ngam rokkude kaɓirɗe (M-tel), fedde nde wonaa laamuyankoore NITEL. Komiseer toppitiiɗo ko feewti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) fuɗɗiima wiɗto. E hitaande 2002, Mohammed ƴeewtindiima wullitaango Ericsson feewde e golle Motorola e etaade heɓde kontraa, e dow tuugnaade e ko o yiyti koo, kontraa o rokkaama Ericsson. Mohammed tuumaaka waɗde ko boni e ndeeɗoo ñaawoore. Caggal golle Ardiiɗo PDP E lewru Juko hitaande 2004 Mohammed suɓaama cukko hooreejo leydi PDP ngam Zone North West, ko ɗum waɗi diiwanuuji Kaduna, Katsina, Kano, Kebbi, Sokoto, Jigawa e Zamfara.< E lewru mars 2008 Mohammed wonti cukko hooreejo leydi PDP. E lewru ut 2008 Mohammed heɓi njeenaari Diamond ngam telefoŋaaji Naajeeriya e nder kewu to Lagos. E lewru Yarkomaa 2011, o toɗɗaama hooreejo lesdi PDP ɓaawo Okwesilieze Nwodo dartinaama diga suudu kiita mawndu Enugu. Mohammed walli waylugo system zoning PDP ngam hooreejo lesdi [[Goodluck Jonathan]] waawa suɓugo hooreejo lesdi ndi'i nder hitaande 2011, naa ngam waɗuki hooreejo lesdi woylaare kanndidaa lanyol ngol. Jaagorgal ko feewti e ndeenka Mohammed wonnoo ko jaagorgal ndeenka e laamu hooreejo leydi Goodluck Jonathan hakkunde 2011 e 2012. O ittiraa ko ñalnde 22 suwee 2012 e nder yonta caɗeele kisal ɓeydotooɗe to bannge worgo leydi ndii ina jeyaa heen bommbooji ɗi fedde Boko Haram waɗi. Hooreejo leydi PDP Caggal nde hooreejo fedde PDP, hono Anthony Anenih, woppi golle mum, BOT toɗɗiima Haliru Mohammed yo won hooreejo fedde nde. Noddaango Mohammed jaɓaama ñalnde 25 lewru Mbooy hitaande 2015 e nder batu to galle hooreejo leydi Aso Rock to Abuja. Kuulal ngal ko ngal miijaaka, sibu Anenih wiyiino ina woppira golle ɗee mbele Jonathan ina waawa ƴettude golle ɗee. Ñalnde 10 feebariyee 2016, Bello woppitaa golle mum caggal nde hollitaama wonde omo ñaawee sabu ko o tuumaa ko ustude kaalis coodgu kaɓirɗe. Luural Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ina jogori ñaawde mo, sibu o tuumaama ina joginoo darnde e diisnondiral kaalis potɗo huutoreede ngam soodde kaɓirɗe e nder biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndi. == Tuugnorgal == hyctvn5kslb0b8ixkwf4oz959a2u338 Okwesilieze Nwodo 0 43370 182465 180524 2026-08-12T06:19:56Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182465 wikitext text/x-wiki '''Okwesilieze Nwodo // C (Okwy)''' (jibinaa ko 28 '''lewru'''{{Databox}} juko hitaande 1950 to Nsukka, [[Naajeeriya]]) ko siyaasaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo guwerneer diiwal Enugu e lewru Yarkomaa 1992 wakkati laamu Naajeeriya tataɓu. Caggal ɗuum o wonti sekereteer ngenndi, hooreejo ngenndi, e politik mawɗo e nder lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP).<ref>[http://www.peoplesdemocraticparty.net/former-leaders/former-national-chairmen/9-uncategorised/80-profile-of-dr-okwesilieze-nwodo Profile of Dr. Okwesilieze Nwodo]{{Dead link|date=July 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}} Retrieved 28 September 2024.</ref><ref name="wstate">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=26 March 2010}}</ref><ref name="DT">{{cite news|title=Reminiscences with Dr Okwesilieze Nwodo|date=16 August 2020|url=https://dailytrust.com/reminiscences-with-dr-okwesilieze-nwodo/|last1=Odo|first1=Austine|last2=Sule|first2=Itodo Daniel|access-date=28 September 2024|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> == Nguurndam == Doktoor Okwesilieze ko tergal e laamu politik Nwodo. Ko kanko woni ɓiy ɗiɗaɓo Igwe J.U. Nwodo, laamiiɗo aadaaji mo ummi Ukehe, nder jiha Enugu..<ref name="tday102">{{cite news|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2002/07/20/20020720pol02.html|title=Inside the Nwodos' Political Dynasty Making?|last=Agbo|first=Malachy|work=[[This Day]]|date=20 July 2002|access-date=26 March 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091104045629/http://www.thisdayonline.com/archive/2002/07/20/20020720pol02.html|archive-date=4 November 2009}}</ref> J.U. toɗɗaama jaagorgal njulaagu e nder diiwaan fuɗnaange ɓooyɗo e gardagol gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Michael Okpara, caggal ɗuum o woni jaagorgal laamu nokkuuji. Nwodo janngii safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka (1971-77). Hakkunde hitaande 1977 e 1980, o wonii ofisee suudu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya to suudu safrirdu janngirdu to Enugu e to suudu safrirdu konu to Jos.<ref>{{cite news|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|title=PDP's Men of Power|last1=Odusile|first1=Waheed|last2=Essien|first2=Ufot|last3=Ologbondiyan|first3=Kola|last4=Djebah|first4=Oma|last5=Nwachuku|first5=Chris|work=This Day|date=10 November 2001|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2 December 2005}}</ref> O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, to Londres (1980) e to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara Belgrade, to Yugoslawi (1980–84), o heɓi MB.BS to bannge safaara e safaara. O golliima e doktoor sukaaɓe to Yugoslawi, caggal ɗuum to Birmingham, Angalteer, hade makko hootde to leydi Nijeer, o ƴetta golle doktoor to nokku cafrirɗo e jibinannde Ukehe (1984-1991). Nwodo suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu nder lewru January hitaande 1992 dow laynde NRC wakkati laamu lesdi Naajeeriya tataɓuru..<ref>{{cite news|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2002/07/13/20020713bac01.html|title=Between Nwobodo And Nnamani In Enugu|last=Agbim|first=Chike|work=This Day|date=13 July 2007|access-date=26 March 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20050116155917/http://www.thisdayonline.com/archive/2002/07/13/20020713bac01.html|archive-date=16 January 2005}}</ref> O jooɗii laamu haa noowammbar 1993, nde Seneraal [[Sani Abacha]] heɓi laamu e kuudetaa konu. O toɗɗaama laabi ɗiɗi hooreejo lannda PDP e hitaande 1999-2001. E lewru oktoobar 2001, o lomtinaa ko Vincent Ogbulafor, o woni hooreejo lannda PDP. O fotti bee guwerneer lesdi Enugu Chimaroke Nnamani nder hitaande 2002.<ref>{{cite news|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|title=PDP's Men of Power|last1=Odusile|first1=Waheed|last2=Essien|first2=Ufot|last3=Ologbondiyan|first3=Kola|last4=Djebah|first4=Oma|last5=Nwachuku|first5=Chris|work=This Day|date=10 November 2001|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2 December 2005}}</ref> E lewru desaambar 2003, Komiseer toppitiiɗo golle bonɗe e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi e ɗuum, hollitii wonde ina jokki wiɗtude Nwodo e woɗɓe jowitiiɗi e fenaande njulaagu miliyaaruuji keewɗi, jowitiinde e peeje kaayitaaji ngenndiiji.<ref>{{cite news|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2002/07/13/20020713bac01.html|title=Between Nwobodo And Nnamani In Enugu|last=Agbim|first=Chike|work=This Day|date=13 July 2007|access-date=26 March 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20050116155917/http://www.thisdayonline.com/archive/2002/07/13/20020713bac01.html|archive-date=16 January 2005}}</ref> E hitaande 2007, o rokkaa teddungal ngenndiwal, kuuɓtodinngal kuuɓtodinngal Niiseer (CON), e juuɗe hooreejo leydi ndii hono Shehu Yar’Adua.<ref>{{cite news|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/14/20031214news01.html|title=How FG Nabbed Afolabi, Akwanga, Nwodo|last=Issa-Onilu|first=Lanre|work=This Day|date=14 December 2003|access-date=26 March 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081215112935/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/14/20031214news01.html|archive-date=15 December 2008}}</ref> E hitaande 2010, o toɗɗaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi. E hitaande 2010, o woppitaa denndaangal tuume ɗe o tuumanoo e fenaande karte identiteer. E hitaande 2014, fedde wiyeteende Beta Sigma suɓii Dr Okwesilieze Nwodo, gonnooɗo guwerneer diiwaan Enugu, ngam wonde hooreejo fedde nde e nder duuɓi ɗiɗi garooji ɗii. E nder konngol makko jaɓgol, Nwodo, yamiri denndaangal terɗe fedde nde yo nguurdu e miijooji toowɗi ɗi Beta Sigma sosaa e nder leydi Najeriya.<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2014/06/nwodo-elected-beta-sigma-intl-president/|location=Lagos, Nigeria|title=Nwodo elected Beta Sigma Int'l Presidentwork=Vanguard|date=3 June 2014|access-date=28 September 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O hollitii wonde "e sahaa mo renndo men ina wondi e caɗeele renndo-faggudu e caɗeele kisal, terɗe ɗee ina poti wallitde ɓesngu nguu e miskineeɓe ɓee e nder renndooji men ɗii." Nguurndam neɗɗo O woni banndiraawo hooreejo John Nnia Nwodo, mo laati jaagorɗo aeroportu haa laamu lesdi Shehu Shagari, nden boo laati jaagorɗo humpitaade laamu lesdi Abdusalami Abubakar. Mawɗo John Nwodo woni hooreejo 9ɓo mo Ohanaeze Ndigbo. Dr. Okwesilieze kadi ko miñiiko Dr. Joseph Nwodo, kanndidaa hooreejo leydi Naajeeriya e hitaande 1993. Miñiiko debbo wiyetee ko Doktoor Valeriya Azinge (SAN). == Tuugnorgal == 208csajywj9ac0pwobk9rr09b80fyp1 Joseph Akaagerger 0 43380 182472 180622 2026-08-12T06:22:40Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182472 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kolonel Joseph Iorshagher Akaagerger''' (5 lewru Mbooy 1956 – 15 Mbooy 2025) ko neɗɗo dawruɗo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], gardiiɗo konu leydi Katsina, tuggi lewru ut 1998 haa 29 lewru mee 1999. Caggal nde o arti e demokaraasi, e lewru abriil 2007, o suɓaama e Senaa ngam lomtaade Benue North East.<ref name="pblank506" />.<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/04/29/20010429cov02.html|title=The Return of Abacha Boys|author=Kola Ologbondiyan and Agaju Maduba|work=ThisDay|date=2001-04-29|access-date=2010-05-18|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927200611/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/04/29/20010429cov02.html|archive-date=2007-09-27}}</ref> Ɓawo Akaagerger jibinaa ko ñalnde 5 mee 1956 to nokku laamu Konshisha, jooni ko e diiwaan Benue, iwdi mum ko Tiv. O naati duɗal hakkundeewal laamu, to Gboko (1969–1973). Nde o naati e konu, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde difagol leydi Nijeer, to Kaduna (1976-1977), to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu laamɗo Sandhurst, to leydi Angalteer (1977-79). O heɓi kadi dipolomaaji LLB e LLM to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos e dipolomaaji doktoraa e sariya faggudu hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria. O joginoo ko tiitoonde aadaaji wiyeteende Ambe u Konshisha (koɗo Konshisha).<ref>{{Cite news|access-date=2015-07-21|url=http://www.pmnewsnigeria.com/2011/01/08/david-mark-chief-gemade-and-ternu-tsegba-declared-winners-at-the-just-conckded-pdp-senatorial-primaries/|location=Lagos, Nigeria|title=David Mark, Chief Gemade and Ternu Tsegba Declared Winners At The Just Concluded PDP Senatorial Primaries|date=2011-01-08|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.osundefender.org/?p=12933|work=Osun Defender|title=Fierce Battle For Benue State House|author=Kayode Mallami|date=2011-03-10|access-date=2015-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722081555/http://www.osundefender.org/?p=12933|archive-date=2015-07-22|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|access-date=2015-07-21|url=http://leadership.ng/news/387708/jubilation-benue-pdp-elders-purchase-senate-form-suswam|title=Jubilation In Benue As PDP Elders Purchase Senate Form For Suswam|author=Solomon Ayado|date=2014-10-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722103720/http://leadership.ng/news/387708/jubilation-benue-pdp-elders-purchase-senate-form-suswam|archive-date=2015-07-22|url-status=dead|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://leadership.ng/news/432911/senate-ortom-others-seek-support-for-akume|journal=Leadership Nigeria|title=Senate: Ortom, Others Seek Support For Akume|author=Muyiwa Oyinlola|date=2015-05-14|access-date=2015-07-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722083122/http://leadership.ng/news/432911/senate-ortom-others-seek-support-for-akume|archive-date=2015-07-22|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|access-date=2015-07-21|url=http://www.thisdaylive.com/articles/intrigues-horse-trading-trail-senate-presidency-race/209102/|title=Intrigues, Horse Trading Trail Senate Presidency Race|date=2015-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150722042223/http://www.thisdaylive.com/articles/intrigues-horse-trading-trail-senate-presidency-race/209102/|archive-date=2015-07-22|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Ko o banndiraaɓe gonnooɗo jaagorgal ko feewti e jaagorgal ko feewti e ñaawoore, hono Michael Aondoakaa. Golle konu Akaagerger ina joginoo postooji keewɗi e nder konu, ina yahra e darnde Lietnaa Kolonel. O woniino e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde e nder leydi Zaria nde o toɗɗaa gardiiɗo konu leydi Katsina e nder laamu mbayliigu Seneraal Abdulsalami Abubakar e lewru ut 1998.<ref>[https://www.thecable.ng/joseph-akaagerger-ex-benue-senator-and-military-administrator-dies-at-69/ Joseph Akaagerger, ex-Benue senator and military administrator, dies at 69]</ref><ref>{{cite news|last1=Ige|first1=Olugbenga|title=Benue gov mourns ex-senator, Joseph Akaagerger|url=https://punchng.com/benue-gov-mourns-ex-senator-joseph-akaagerger/|access-date=6 June 2025|agency=Punch|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> O wi'aama o hokki laamu ceede ngam kampaniire guwerneer Katsina nde Umaru Musa Yar'Adua (caggal maako laati hooreejo lesdi), mo hoosi laamu haa fuɗɗam Republique nayaɓre Naajeeriya nder lewru May 1999. Caggal nde o rokkaama, tawaama wonde dowla oo ina jogii njoɓdi ₦35 miliyoŋ ummoraade e ministeeruuji ɗii, ₦174 miliyoŋ ummoraade e parastatal en e njoɓdi ɓurndi heewde e Banke Fuɗnaange e nder diiwaan hee ₦75 miliyoŋ, kam e ñamaale goɗɗe. Caggal nde o arti e demokaraasi, nde tawnoo ko o gonnooɗo gardiiɗo konu, o ɗaɓɓiraa ko yo o woppu konu. Seneraal Akaagerger naati lannda yimɓe leydi Najeriya (UNPP).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200911160005.html?viewall=1|title=Our Political System Disorderly, Says Senator Akaagerger|work=Vanguard|author=Emmanuel Aziken|date=16 November 2009|access-date=2010-05-18}}</ref> E wooteeji 2003, o woniino kanndidaa UNPP ngam suɓaade Senaa to diiwaan Benue to diiwaan Benue North East, kono o suɓaaka. E lewru suwee 2004 o taƴti lannda PDP. E wooteeji 2007 o dogi kadi ngam suɓaade Benue NE, oo sahaa ko e dow laylaytol PDP. E nder wooteeji garooji ɗii, o heɓaani ko ɓuri heewde e 2/3 ko o hatojini koo, kono o suɓaama kanndidaa e dow ko ɓuri heewde e wooteeji, hono no senaateer David Mark to zone senaateer Benue Sud nii. Unongo rokki mo ballal mum, o fiilaa, o jooɗii e laamu ko e lewru mee 2007. E lewru Yarkomaa 2008, ñaawirdu ɗaɓɓaande woote to Makurdi, woppii woote makko, sibu ina waɗi wooteeji keewɗi, tawi noon ko wooteeji gooŋɗuɗi, yamiri yo wooteeji kesi mbaɗe. O wullitii ñaawoore ndee. E lewru feebariyee 2008, Akaagerger toɗɗaa ko gardiiɗo jaayndeyaagal wonande dingiral senaateeruuji worgo. Akaagerger waɗii rokkude cellal ko huunde tiiɗnde. E lewru Duujal 2008, o hollitii wonde peeje makko safaara ɗe o gollotoo e nder diiwaan hee, ɗe o gollotoo e ballondiral e fedde safrooɓe leslese, o waɗii ₦50 miliyoŋ, o naftorii 23 000 neɗɗo. E lewru oktoobar 2009, o ummini alarm dow baraas naftowal Lake Nyos, tawaaɗo to Kameruun, ɓuuɓɗo e [[Maayo Benuwe|maayo Benue]]. Leydi ndii ina jooɗii e dow suudu magma, ina heewi CO2, ndi ɓuuɓnoo ko ɓooyi. Koɗorɗe baraas oo ina ustoo, kadi so leydi ina waawi waɗde musiiba e nder leydi Najeriya. Akaagerger noddii reentaade haa arti noon e yaawnaade golle eɓɓaande baraas buffer Kashimbilla. E lewru mee 2009, Akaagerger e senaateeruuji njeenayo goɗɗi, njaltinaama to Goomu toppitiingu ko fayti e koɗki, e martabaaji e ɗaɓɓaaɗe renndo ngam wiɗtude ko faati e yah-ngartaa luulndiingo, yoɓaaɗo njoɓdi to Ganaa. E lewru sulyee 2009, Goomu Senaa innitiri ex-direkteeruuji bankeeji 13 ŋakkiraaɗi golle, tawi ina njeyaa e ko addani bankeeji ɗii ŋakkere golle. Akaagerger ina salii waɗde inɗe ɗee e nder renndo, sibu ina heen hooreeɓe birooji won e juɓɓule laamu fedde ndee. Doggol yaltungol e lewru Oktoobar 2009 ngol Banke mawɗo leydi Naajeeriya yaltini e ñamaale ɗe ngalaa golle e nder bankeeji joy potɗi yoɓeede, hollitii wonde Akaagerger ina joginoo ñamaale ₦534 miliyoŋ to Spring Bank Plc. E nder yeewtere marse 2010, Akaagerger hollitii wonde ina jogii hoolaare wonde peeje wooteeji baɗaaɗe ɗee maa njuɓɓine ko adii wooteeji 2011 ɗii. Caggal golle E lewru Yarkomaa 2011, gonnooɗo hooreejo leydi PDP, Barnabas Gemade, fooli Akaagerger e woɓɓe ngam o laatoo kanndidaajo PDP ngam suɓol lesdi Benue woyla-fuunaange. E lewru marse 2011, Akaagerger wiyi waylo-waylo wontii huunde haannde. So tawii Action Congress (ACN) suɓaama ngam heɓde laamu, Audu Ogbeh ina ƴellita Benue, ina dartina mbuuɗu ngu PDP waɗi e nder duuɓi nay cakkitiiɗi ɗii. E lewru Oktoobar 2014, Akaagerger jeyaa ko e mawɓe PDP e nder diiwaan senaateeruuji Benue, ɓe mballi Gomnaajo Gabriel Suswam ngam suɓaade senaateeruuji 2015. E lewru mee 2015, Akaagerger ina jeyaa e ardiiɓe diiwanuuji jeegom zone cakaare worgo, ƴaañooɓe kanndidaa George Akume ngam wonde hooreejo Senaa. Wade Akaagerger sankii ko ñalnde 15 mee 2025, tawi ina yahra e duuɓi 69. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Katsina == Tuugnorgal == gnblslu6ej5d6ji5wmb4bw3l6jorjxi Austin Akobundu 0 43382 182330 180637 2026-08-11T14:25:43Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182330 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Austin Okwudiri Akobundu''' (ListenR jibinaa ko 10 mars 1956) ko neɗɗo dawruɗo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ko kanko woni senateer jooni, lomtotooɗo Abia Central. Austin Akobundu ko kolonel gonɗo e konu leydi Naajeeriya, gonnooɗo jaagorgal ko feewti e ndeenka leydi ndii e laamu hooreejo leydi ndii, hono [[Goodluck Jonathan]]..<ref>{{cite news|last=Nwosu|first=Uche|date=2022-05-24|title=Col. Akobundu Emerges PDP Flag Bearer For Abia Central Senatorial District|url=https://independent.ng/col-akobundu-emerges-pdp-flag-bearer-for-abia-central-senatorial-district/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-03-06|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{cite web|url=https://nass.gov.ng/mps/single/523|title=Sen. AUGUSTINE AKOBUNDU|access-date=2026-06-03}}</ref><ref>{{cite news|date=2022-03-31|title=Ex-minister joins race for Abia senatorial seat|url=https://punchng.com/ex-minister-joins-race-for-abia-senatorial-seat/|access-date=2024-03-06|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Ogundapo|first=Abdulqudus|date=2023-11-15|title=New Abia Central senator sworn in|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/643514-new-abia-central-senator-sworn-in.html|access-date=2024-03-06|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{cite news|title=PDP's Akobundu Sworn In As Abia Senator|url=https://www.channelstv.com/2023/11/15/pdps-akobundu-sworn-in-as-abia-senator/|agency=[[Channels TV]]|last=Ume-Ezeoke|first=Gloria|date=2023-11-15|access-date=2024-11-11}}</ref><ref>{{cite news|last=Ogundapo|first=Abdulqudus|date=2023-11-15|title=New Abia Central senator sworn in|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/643514-new-abia-central-senator-sworn-in.html|access-date=2026-06-03|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>.<ref>{{cite news|date=2024-08-30|title=ADC Primaries: Akobundu Promises More Democratic Dividends for Abia Central|url=https://nationalambassadorngr.com/adc-primaries-akobundu-promises-more-democratic-dividends-for-abia-central|access-date=2026-06-03}}</ref> O lomtii Darlington Nwokocha mo ñaawirdu kuuge leydi ndii woppi woote mum ñalnde 4 noowammbar 2023.<ref>{{Cite web|last=Abolo|first=Greg|date=2020-02-02|title=Austin Akobundu: A Seamless Political Party Organiser {{!}} The Oasis Reporters|url=https://www.theoasisreporters.com/austin-akobundu-a-seamless-political-party-organiser/|access-date=2026-07-25|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/523|access-date=2026-07-25|website=nass.gov.ng}}</ref> O huniima ñalnde 15 noowammbar 2023. E fuɗɗoode ko o lomtotooɗo PDP, Akobundu ummiima e ADC e lewru marse 2026, o tawtoraama woote gardagol leydi Naajeeriya e hitaande 2027. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Austin Oyangwu Akobundu jibinaa ko ñalnde 10 mars 1956 to Oloko, e nder diiwaan Ikwuano, to diiwaan Abia hannde oo, to leydi Najeriya. O heɓi jaŋde makko arandeere to Enugu e Umuahia hade makko winnditaade to duɗal jaaɓi haaɗtirde (NDA), ɗo o janngi konu. O heɓi kadi Dipolomaaji e Innjiniyaaruuji Telefoŋaaji/Elektronik to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ife (hannde Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Obafemi Awolowo), Ile-Ife. E nder golle makko konu, Akobundu tawtoraama kursuuji keewɗi to bannge karallaagal e konu to bannge jokkondiral e golle signaal. Kugal Austin Oyangwu Akobundu ko ofiseejo konu leydi Naajeeriya, o mahii golle makko e nder jokkondiral konu, hade makko naatde e politik e njuɓɓudi laamu.<ref>{{Cite web|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|url=https://nass.gov.ng/mps/single/523|access-date=2026-07-25|website=nass.gov.ng}}</ref><ref>{{Cite web |last=Abolo|first=Greg|date=2020-02-02|title=Austin Akobundu: A Seamless Political Party Organiser {{!}} The Oasis Reporters|url=https://www.theoasisreporters.com/austin-akobundu-a-seamless-political-party-organiser/|access-date=2026-07-25|language=en-US}}</ref> O naati nder konu lesdi Naajeeriya bana ofisee cadet nder 22 Regular Combatant Course mo Akademi Defense Naajeeriya nder hitaande 1977. O huwi nder konu Naajeeriya Signals Corps nden o jogi kuuɗe konu e janngirde feere-feere, hawtaade e kuugal haa janngirde Signals konu Naajeeriya. E nder golle makko konu, Akobundu wonnoo ko balloowo (aide-de-camp) e ofiseeji mawɗi konu, o golliima kadi ko balloowo karallaagal konu e geɗe telefoŋaaji to njuɓɓudi konu pioneer to diiwaan Bayelsa. O woppi konu leydi Naajeeriya e hitaande 2000, o woniino kolonel. Caggal nde o woppi golle, o naati e golle njulaagu, o woni hooreejo fedde Sosiyeteeji Nostro hade makko naatde e golle laamu e politik.<ref>{{cite news|last=Enyinnaya|first=Victor|date=2024-07-01|title=Abia Central Senator, Austin Akobundu Embarks On Fulfilling His Human Development Campaign Promises|url=https://dailysportsng.com/news/32022-Abia-Central-Senator-Austin-Akobundu-Embarks-On-Fulfilling-His-Human-Development-Campaign-Promises|website=Daily Sports|access-date=2024-11-11}}</ref><ref>{{cite news|last=Nwosu|first=Uche|date=2024-08-30|title=FG, Senator Akobundu Foundation Train Over 400 Students In Computer Software In Umuahia|url=https://independent.ng/fg-senator-akobundu-foundation-train-over-400-students-in-computer-software-in-umuahia/#google_vignette|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-11-11|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref> == Golle politik == Austin Oyangwu Akobundu ummiima e golle konu, naati e politik partiiji, o woni e golloraade lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O woniino tergal e Goomu Ngatamaare PDP, o joginoo kadi golle keewɗe e nder ardorde lannda ka, ina jeyaa heen cukko hooreejo lannda (Fuɗnaange-rewo) lannda ka. E hitaande 2017, o suɓaama hooreejo yuɓɓinoowo ngenndi PDP, ɗo o halfinaa yuɓɓo lannda e yuɓɓinde golle lannda. Ko adii nde o ummotoo e laamu lannda, Akobundu golliima e laamu fedde ndee, o woniino jaagorgal ko fayti e ndeenka leydi e gardagol hooreejo leydi Goodluck Jonathan tuggi 2014 haa 2015. E hitaande 2022, o heɓi tikket PDP ngam suɓaade hooreejo leydi Abia, o tawtoraama woote senateeruuji 2023. Caggal nde ñaawirde ƴetti kuulal ngam ustude woote Darlington Nwokocha, Akobundu hollitaama ko kañum heɓi, o hunnaama wonde senaateer lomtotooɗo Abia Central e lewru noowammbar 2023. Golle sariyaaji Gila o heɓi laamu senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji Abia cakaari e lewru noowammbar 2023, Austin Oyangwu Akobundu ina tawtoree golle sariyaaji e nder senateeruuji. O wallitorii Koldaa Fedde Karallaagal Cellal, Ikwuano (Sosde) Bill, 2024, Duɗal Karallaagal Humpito e Jokkondiral, Umuahia North (Sosde) Bill, 2024, e Duɗal Njulaagu e Ƴellitaare Karallaagal, Osisimentoma (Sosde2) Bill2. Nafooje makko to bannge sariya, no Asaambele ngenndi yaltiniri nii, ina jeyaa heen kisal, ƴellitaare teeru e jokkondiral dijital. Golle renndo Gila o ari nder Senaa, Akobundu ɗon mari bawɗe wallugo heɓuki jaangirde nden boo ko neeɓi boo o hokki bursiiji ngam 113 janngooɓe nder nokkuuje laamu lesdi Abia e jannginde 400 almuudo ko faati e ordinateeruuji to Umuahia, to diiwaan Abia. == Tuugnorgal == 50xqf5hs3b2pmq4dvqa9qtdub8lurqn Ben Ayade 0 43394 182300 180770 2026-08-11T14:14:11Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182300 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Benedikt Bengiuoshuye Ayade CON''' ((heɗtoR); jibinaa ko ñalnde 2 marse 1968) ko neɗɗo dawruɗo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], o woniino guwerneer diiwaan Cross River tuggi hitaande 2015 haa hitaande 2023. O woniino senateer to Cross River North gila 2011 haa 2015. Nguurndam gadano O jibinaa ko to Obudu LGA to diiwaan Cross River ñalnde 2 mars 1968, e galle Peter Akinsheye Ayade e Beatrice Ngayi Ayade..<ref>{{cite news|title=Ayade wins Cross River governorship election|date=11 March 2019|url=https://thenationonlineng.net/ayade-wins-cross-river-governorship-election/|location=Lagos, Nigeria|access-date=8 June 2023|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> O ummii ko e wuro Kakum, Ipong Ward e nder diiwaan laamu Obudu e nder diiwaan Cross River, leydi Naajeeriya. Jibnaaɓe makko fof ko katolik en juulɓe. Baaba makko ina gollinoo e laamu e fedde ndiyam.<ref name="senator">{{cite web|url=http://senatorbenayade.org/?page_id=2|publisher=Senator Ben Ayade's Website|title=Meet Sen Ben Ayade|access-date=13 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160121221311/http://senatorbenayade.org/?page_id=2|archive-date=21 January 2016|url-status=usurped}}</ref> Jaangirde Benedict Ayade heɓi jaŋde mum leslesre to duɗal leslesal St. Stephens, Obudu, o yahri to duɗal hakkundeewal laamu, Obudu, leydi Naajeeriya, ngam jaŋde makko leslesre.[citation needed] Ayade heɓi B.Sc mum.<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/03/10/ayade-a-governor-and-philanthropist-51/|title=Ayade: A Governor and Philanthropist @51|date=10 March 2019|access-date=19 April 2019|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref name="senator2" /><ref name="channelstv">{{cite news|url=https://www.channelstv.com/2015/12/06/gov-ayade-leads-african-governors-to-climate-change-summit-in-paris|title=Gov. Ayade Leads African Governors to Climate Summit in Paris|last=Donney|first=Donyoh|date=6 December 2015|agency=[[Channels TV]]|access-date=31 August 2024}}</ref> (Teddungal) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan to leydi Nijeer (1984–1988). Ndeen o yahi haa o heɓi M.Sc makko. e nder ganndal mikroo-biyoloji (1989–1990) caggal ɗuum o heɓi doktoraa makko.<ref>{{cite web|url=https://crossriverwatch.com/2015/04/senator-ayade-wins-cross-river-governorship-with-landslide/|title=Senator Ayade Wins Cross River Governorship With Landslide|date=13 April 2015|work=Cross River watch|access-date=31 August 2024}}</ref> e nder ganndal mikroo-biyoloji nokkuuji ummoraade e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ibadan gootol (1990–1994), heɓi njeenaari Doktoraa ɓurndi moƴƴude e ganndal mikroo-biyoloji nokkuuji. Ayade ina jogii kadi MBA (2000–2002) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ambrose Alli to Ekpoma, to diiwaan Edo. Ayade ko awokaa jogiiɗo LL.B..<ref>{{cite news|last=Wodu|first=Ada|date=15 December 2021|title=Gov Ayade's wife kicks off health insurance scheme|url=https://punchng.com/gov-ayades-wife-kicks-off-health-insurance-scheme/|access-date=31 August 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> dipolom sariya (2006–2010) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Delta, to Abraka. Ayade yahi haa o woni jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Delta State, to Abraka, ɗo o toɗɗaa caggal ɗuum porfeseer. Ayade heɓi kadi dipolomaaji mum (LL.B) e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, to diiwaan Cross River, leydi Najeriya..<ref>{{cite news|date=11 October 2022|title=News in Photographs: Buhari Confers National Honours on Distinguished Nigerians, Foreigners|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/10/11/news-in-photographs-buhari-confers-national-honours-on-distinguished-nigerians-foreigners/|access-date=17 October 2022|newspaper=[[This Day]]}}</ref> == Gila e golle == makko e nder reentaade ndiyam les leydi e nder leydi Najeriya, Ayade sosi laylaytol laylaytol ngol ina huutoroo semmbe naange. Toɗɗagol/golle politik Hooreejo Fedde Ekolosii Hooreejo Duɗal Winnderewal Wiɗtooji e Taariindi Tergal e Goomu Wagginoore Politik Stratejik Tergal fedde Innjiilaaji petroŋ leydi Naajeeriya Tergal e fedde toppitiinde ko fayti e baasal e nder diiwaan Cross River Ayade nasti nder siyaasaaku nde o ɗon mari haaje heɓugo jooɗorde nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya nder cuɓi 2011 bana tergal PDP. Ayade suɓaama e mooftude 91 123 woote. == [citation needed] == E nder manndaa makko e nder Senaa, Ayade ina joginoo jappeere cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e taariindi e ekkolosi. O woniino kadi tergal e goomuuji goɗɗi ko wayi no petroŋ dowri, jaŋde, dorog/narkotik/warhoore ekn. [citation needed] Ayade heɓi cuɓol guwerneer kadi dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) nder wooteeji lewru Abriil 2015 haa lesdi Cross River, nden o heɓi 342,016 woote, o ɓuri kanndidaajo All Progressives Congress nder jiha kan, Odey Ochicha, bee woote 53,983. Ayade fuɗɗiti suɓol guwerneer 2019 ngam o laati tergal lanyol Democratic Party (PDP) nden o suɓaama kadi dow guwerneer diiwal Cross River. E nder hitaande makko sakkitiinde e laamu guwerneer, Ayade foolii jooɗorde senaa Cross River North 2023, o fooli Sen. Jarigbe Agom. Njeenaaje Ayade rokkaama njeenaari guwerneer Vanguard mo hitaande 2016. Ayade rokkaama njeenaari 2019 Champion Jaaynde Guwerneer hitaande. Ayade rokkaama jaaynde Ardorde 2020 Governor hitaande. Ayade kadi rokkaama njeenaari Jaaynde Blueprint Governor hitaande ndee e dow ndema 2021. Njeenaari ndii ko ngam mawninde golle makko e ƴellitaare ndema. Ñalnde 24 lewru bowte hitaande 2019, Ayade waɗtaa e juuɗe Egliis Katolik Roma, Katedraal Sacré-Cœur, jooɗorde Archidiocèse Metropolitain de Calabar, hono « Chevalier de Saint-Jean » (KSJ) hakkunde leyɗeele. E lewru Oktoobar 2022, o rokkaama teddungal ngenndiwal, ko hooreejo leydi [[Niger]] (CON) e juuɗe hooreejo leydi ndii, hono Muhammadu Buhari. == Nguurndam == ɓesngu e neɗɗo Ayade ina resndi Doktoor Linda Ayade, ina jogii ɓiɓɓe 3. Ko o yiɗi ko janngude, fijde e ndaarde pijirlooji, kam e jimɗi. Ƴeew kadi Doggol guwerneeruuji diiwaan Cross River == Tuugnorgal == 43c8s7axoso8agurdq98rlf9g4on5e5 Isaiah Balat 0 43398 182304 181226 2026-08-11T14:16:31Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182304 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Isaya Chawai Balat''' (23 Oktoobar 1952 – 18 Feebariyee 2014) ko siyaasyanke e njulaagu Najeriya ummoriiɗo to diiwaan Kaduna. O woniino senatoor leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan Kaduna Sud gila lewru mee 2003 haa lewru mee 2007, kadi ko o tergal lannda yimɓe. Ko adii nde o su6etee e nder Senaa, o woniino jaagorde dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo tuggi 1999 haa 2000.<ref>{{cite web|url=http://www.isaiahbalat.com/about.php|title=About Balat|access-date=2007-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091221190618/http://www.isaiahbalat.com/about.php|archive-date=2009-12-21}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|title=Senator Balat|access-date=2007-12-26|year=2005|publisher=[[Nigerian Senate]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20070922133139/http://www.nassnig.org/senate/Personal%20data/Balat/Home.htm|archive-date=2007-09-22|url-status=dead}}</ref> E lewru mee 2010, Balat toɗɗaa ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi ndii e golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi ndii e hitaande 2010). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Isaiah Chawai Balat jibinaa ko ñalnde 23 lewru nduu hitaande 1952 to Gora (Kaňnai), wuro wonngo e nder diiwaan Kaduna, to leydi [[Naajeeriya]].Baaba makko ko Gora jeyaa, yumma makko ko wuro wiyeteengo Kamuru. O jibinaa ko e galle jommbaajo debbo keewɗo no feewi e oon sahaa. Yumma Balat maayi ko juuti caggal jibineede makko. O waɗi duuɓi makko cakkitiiɗi ɗii ko e baasal, omo gollina e ngesa baaba makko omo resa jawdi. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko e duɗal leslesal SIM to Gora (Kanai) e hitaande 1959, caggal ɗuum o arti e duɗal leslesal SIM Ungwar Tabo (Afabwang), ɗo o timmini jaŋde makko leslesre. Caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Commerce Jos to diiwaan Plateau hakkunde 1966 e 1970 ngam jaŋde makko hakkundeere..<ref>{{cite web|url=http://news2.onlinenigeria.com/news/general/17193-Meningitis---Fresh-Efforts-Reducing-Number-Deaths.html?print|title=Meningitis - Fresh Efforts At Reducing Number of Deaths|date=2010-05-05|work=ThisDay|author=Reuben Buhari|access-date=2010-06-18|archive-date=28 July 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728122315/http://news2.onlinenigeria.com/news/general/17193-Meningitis---Fresh-Efforts-Reducing-Number-Deaths.html?print|url-status=dead}}</ref> Caggal nde o timmini jaŋde leslesre e caggal jaŋde leslesre, Balat naati e porogaraam sandwich e nder Marketing to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna hakkunde 1976 e 1978. Ngam jaŋde makko toownde, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi (AMP) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to Boston, e hitaande 1991. Caggal ɗuum, Balat ƴetti jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde St 1996 e hitaande 1998. E hitaande 2004, Balat tawtoraama Duɗal Wiɗtooji Nafooje Jaayɗe/ Porogaraam Heblo Banke Adunaajo ko faati e Reglemen e Peeje Nafooje to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Florida, Florida, [[Amerik]]. Golle e njulaagu Isaiah Balat golliima e BP plc (ko adii fof ko sosiyetee petroŋ Biritaan PLC., petroŋ Biritaan e BP Amoco PLC.) e nder diiwaan Kano hade makko nawtoreede to cafrirde maɓɓe Kaduna e hitaande 1973. O artiraa e tolno njuɓɓudi hade makko yaltude sosiyetee oo e hitaande 1978 ngam sosde sosiyetee makko keeriiɗo e Go services o Nijeer hooreejo e mawɗo gollordu. Nde o woni e njulaagu, Balat sosi CB Finance Group, sosiyatee jogiiɗo nafooje e sarwisaaji petroŋ e gaas, bankeeji, asiraaji e gollorɗe jowitiiɗe e ndema. Balat waɗii toɗɗe keewɗe toowɗe e nder njuɓɓudi laamu e nder sektoraa keeriiɗo e laamu. O woniino tergal e fedde ƴellitaare wuro diiwaan Kaduna (1979 1985), tergal e Goomu diiwaan Plateau ngam ƴellitde ngalu (1980 haa 1982), hooreejo piilaaɗo e njuɓɓudi njamndi Katsina gila 1980 haa 1983. Balat kadi wonnoo tergal e diiso ngoo, Fonds de formation industrielle gila 1987 haa 1994), hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna gila 1987 haa 1992, hooreejo fedde nde e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1994 haa 1998 e tergal me Cor9al Nigerian 1994. Balat wonnoo kadi hooreejo suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema Kaduna tuggi 1987 haa 1991, e oon sahaa o fuɗɗii e o fuɗɗii mahngo nokku njulaagu hakkunde leyɗeele Kaduna. O woniino cukko hooreejo, suudu njulaagu, njulaagu, miniraaji e ndema leydi Najeriya (NACCIMA) tuggi 1985 haa 1987, hooreejo kawtal Biritaniya (Kaduna/Kano Floors) e tergal kawtal lesdi Naajeeriya, tuggi 1993 haa 1996. O woniino gardiiɗo mo wonaa gollordu Guinness Nigeria gila 1996 haa 1999. Politik e toɗɗagol Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1978, Isaya Balat woni hooreejo lanyol yimɓe Naajeeriya (NPP) nder diiwal Kaduna haa o ardi kawtal ngal tabitini suɓol Alhaji Abdulkadir Balarabe Musa ngam laatoo guwerneer siwil arandeejo diiwal Kaduna nder diiwal ɗiɗaɓal Naajeeriya. Caggal nde laamu Naajeeriya ɗiɗaɓuru joofi, o arti e golle makko keertiiɗe. Kono, e gargol politik lanndaaji ɗii e laamu Seneraal Ibraahiima Badamasi Babangida, o naati e lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) ɗo o anndiranoo jokkondiral makko e kanndidaa SDP ngam suɓaade hooreejo leydi ndii, hono hooreejo Moshood Kashimawo Olawale Abiola (MKO). Balat jokki nastuki nder siyaasaaku lanndaaji, nder hitaande 1998, Balat warti hooreejo lesdi Kaduna ngam hukuumaaji kampaañ Obasanjo. Jaagorgal golle e koɗki (dowla) E lewru suwee 1999, Isaiah Balat toɗɗaa jaagorgal dowla to bannge golle e koɗki e nder kabine hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. Ko o jaagorgal dowla golle o yaltini golle toppitiiɗe e ƴeewndo eɓɓaaɗe ministeer oo tawi ina jeyaa heen : Laawol Kaduna - Kachia Gimi, Banndiraaɓe dow Peewnugol laawol Vom - Manchok ngol fuɗɗii ko ñalnde 1 feebariyee 2000 Pewnugol pont dow maayo Wonderful to Kafanchan 20 abriil 2000 Feewnitde Saminaka - Samaru Kataf - laawol Kafanchan 20 abriil 2000 Hokkude laabi 132KV ummoraade Jos haa Kafanchan e mahngo 2 x 60MVA, 132/33KV to Kafanchan Seneraal Asaambele ngenndi 5ɓo E hitaande 2003, Balat suɓaama e dow ɓural mawngal ngam wonde senateer mo leydi Naajeeriya, gardinooɗo diiwaan senateeruuji Kaduna, mo diiwaan Kaduna.[circular reference] E nder dumunna mo o woni senaateer oo, ko kanko woni hooreejo Goomu Senaa ngam Privatisation fotde duuɓi ɗiɗi jokkondirɗi e nder ɗuum o ardii Goomu Senaa e Goomuuji suudu sarɗiiji ngam Privatisation e nder njillu janngugol ko faati e peewnugol portooji to Amerik e Meksik, ɗo miijooji juutɗi ko fayti e Privatisation e Njuɓɓudi Portuuji keɓaa. Gaagaa golle makko e yahrude yeeso sariyaaji jowitiiɗi e privatisation, o woniino kadi hooreejo, Goomu Senaa ngam haɓaade fenaande e ɗo o gollotoo ngam ƴellitde kuule yahrude yeeso e laaɓal e nder laamu. E nder laamu makko, Balat wonnoo kadi ko tergal e Goomu Senaa toppitiiɗo ko fayti e kaalis e kaalis, Goomu Senaa toppitiingu ko fayti e ndeenka e Goomu Senaa toppitiingu doole e njamndi. Kandidaajo guwerneer lesdi Kaduna hitaande 2007 E hitaande 2007, Balat wonnoo ko kanndidaa gadano ngam suɓaade hooreejo leydi Kaduna e les njiimaandi PDP, o fooli Arc. [[Namadi Sambo]] e woote ɗiɗmere. Ngam Kampaañ makko Guwerneer e hitaande 2007, Balat huutoriima helmere – "Wadata" firti ko "Stock" e ɗemngal Hausa. Konngol ngol waɗii faayiida no feewi e nder kampaañ hee, ngol huutortee ko ngam hollirde dille mbayliigu e nder dowri ndii. 2010 Fedde kawral politik to bannge worgo Balat waɗii nafoore mawnde e sosde fedde kawral politik to bannge worgo yuɓɓinaande to Kaduna ñalnde 16 e 17 marse 2010. Tiitoonde e ko ɓuri teeŋtude e G-20 ko ƴellitde ajendaaji ngam waylude renndo e faggudu e nder Fuɗnaange leydi [[Naajeeriya]]. Nde dañii nafoore mawnde e tawtoreede yimɓe heewɓe e nder renndo politik, faggudu, jannginooɓe, annduɓe e teknokraat en e nder denndaangal fannuuji e nokkuuji leydi ndii. Ciimtol maggol e kuule maggol ina tiiɗi, ina woɗɗi, haa arti noon e ƴettude peeje faggudu == Fuɗnaange == Wasiijo keeriiɗo ngam golle keewɗe (biro cukko hooreejo leydi Najeriya E lewru mee 2010, Isaiah Balat toɗɗaa yo won jaagorgal keeringal to bannge golle keertiiɗe (biro cukko hooreejo leydi) ɗo o gollinoo haa o sankii. Terɗe goomu goɗɗum hawti bee Kawtal lesdi dow Privatization Goomu lesdi dow Privatization Jaaynde Naajeeriya kesum e kawtal lesdi dow Privatization’s ad-hoc komite dow ceede BPE. Golle hakkunde leyɗeele Isaiah Balat tawtoraama batu Fedde Ngenndiije Dentuɗe yuɓɓini ko adii Rajo Komiseer Fuɗnaange e gardagol Late Dr. Julius Nyerere, gonnooɗo hooreejo leydi Tansani, batu nguu ƴeewtindii e wasiyiima laabi ngam ustude ŋakkeende nguura leƴƴi e nder hemisfeer Fuɗnaange e Fuɗnaange. Balat ardii Delegaasiyoŋaaji njulaagu leydi Naajeeriya to Koree worgo, Amerik, Angalteer, Kanadaa, Almaañ, [[Japan|Japon]], Beresiil, Afrik worgo e Namibia ngam semmbiɗinde jom jawdi en e nder leyɗeele ɗe ngam waɗde jawdi mum en e faggudu leydi [[Naajeeriya]] Filantropi E hitaande 2005, Balat sosi fedde wiyeteende Isaiah Balat, nde faandaare mum woni faggaade ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo e nder diiwaan Kaduna ngam haɓaade ñawu nguu. Balat waɗii eɓɓaaɗe keewɗe moƴƴe ngam semmbinde. E nder fedde Isaiah Balat, o rokkii ballal safaara tawa ko e ballal miskineeɓe, waasɓe e waasɓe e nder renndo, haa teeŋti noon e nder renndooji teeru. Balat ina wallitnoo e wallitde jaŋde sukaaɓe waasɓe.Teddungal e njeenaaje Isaiah Balat heɓi teddungal keewngal ngam anndinde golle makko e renndo makko dowla, leydi e winndere nde. E hitaande 1990 o rokkaama njeenaari kaŋŋe to suudu sarɗiiji Orop ngam ƴellitaare njulaagu e kaalis, ngam ƴellitde njulaagu hakkunde leydi Nijeer e Dental Orop. E hitaande 1991, o heɓi njeenaari mawndi ndi almuɓɓe diiwaan Kaduna ngam darnde makko e ɓamtaare faggudu leydi ndii. E hitaande 2000, Balat rokkaama njeenaari njulaagu e ƴellitaare hakkunde leyɗeele ngam ƴellitde njulaagu e njulaagu hakkunde leyɗeele dentuɗe Amerik e Niiseer, tawi ko suudu njulaagu e njeeygu Afrik-Amerik, Los Angeles, Kaliforni, Amerik. E hitaande 2000 o waɗtaa kadi cukko hooreejo teddungal e nder nguurndam suudu njulaagu, njulaagu, njulaagu e ndema leydi Najeriya (NACCIMA). Balat ko Fedde mawnde to Duɗal Ardiiɓe (UK). Maayde e ndonu O sankii ko ñalnde 18 feebariyee 2014 to Abuja caggal rafi seeɗa. O wirnaa ko to Bafoi-Kanai e nder diiwaan Kaduna. == Himobe == nc99bceo7wb7k0pp2kkjsm01ivysllt Nimi Barigha-Amange 0 43400 182453 181240 2026-08-12T06:15:32Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182453 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nimi Barigha-Amange''' (jibinaa ko 10 lewru Mbooy 1952) ko gonnooɗo senateer to diiwaan Bayelsa Fuɗnaange to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 2007 o woni haa ñalnde 29 mee 2011.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=33&page=1&state=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303184920/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=33&page=1&state=8|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Nimi Barigha-Amange|access-date=2010-06-14}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Barigha-Amange heɓi dipolomaaji HND e Innjiniyaaruuji petroŋ (1981), LL.B (1993) e BL (1995). O wonti hooreejo departemaa leydi e ɗaɓɓaande to ELF Petroleum [[Niger]]<nowiki/>ia, hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e ƴellitaare leydi Niger e hooreejo fedde toppitiinde ko feewti e cellal leydi Niger. Caggal nde o ƴetti jooɗorde makko e Senaa e lewru suwee 2007 Barigha-Amange toɗɗaa e goomuuji ganndal e karallaagal, kaayitaaji ngenndiiji e yimɓe, geɗe nder leydi e luumooji kapitaal. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallitoriima kuule jowitiiɗe e sosde Agency Innovation Technologique, Interception & monitoring Jokkondiral e Yuɓɓo Renndo Siwil.<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-14}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/index.php/tribune-business/586-towards-a-fruitful-deregulation-of-downstream-petroleum-sector|title=Towards a fruitful deregulation of downstream petroleum sector|work=Nigerian Tribune|author=Senator Nimi Barigha-Amange|date=28 January 2010|access-date=2010-06-14}}</ref> O walliino kadi e ballondiral e motion joy. E nder winndannde nde o yaltini e jaaynde Nigerian Tribune winndaande e lewru Yarkomaa 2010, Barigha-Amange noddii yo njuɓɓudi petroŋ leslesri ndii usto timmundi, e rokkude yamiroore refineries tokoose e hakkundeeje, ɗum noon ina wallita e ittude njulaagu e ustude cogguuli nder leydi. Ustugol ŋakkeende golle e gollinde 55 neɗɗo e nder Eɓɓoore makko Farm. Ƴellitaare ladde e renndo e nder fannuuji Bursi, Clinique Mobile Boat Free, Micro Businesses, Njaru yaajngu e renndooji gollondiral sukaaɓe e rewɓe. == Tuugnorgal == qkvneyy908lxtt7tu8492kfgoq49i0c Buni yadi 0 43428 182443 181515 2026-08-11T23:22:31Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 182443 wikitext text/x-wiki <ref>Nuhu Hauwa shafii 2023.01.6 https://web.archive.org/web/20260711061331/https://humanglemedia.com/the-buni-yadi-tragedy-the-boy-who-saw-it-coming/ Hum angle hebtinaama 2023.07.25</ref>'''Buni Yadi''', Buni Gari, Yadin Buni (walla Buni tan) ko wuro e nder diiwaan Gujba, diiwaan Yobe, Najeriya, fotde 55 km e Damaturu, laamorgo diiwaan Yobe.<ref>makama zagazola 2025.03.22 https://zagazola.org/index.php/breaking-news/three-injured-in-ammunition-explosion-at-blacksmith-s-workshop-in-buni-yadi zagazola Hebtinaama 2023.11.23</ref> Muurtere Buni yadi ko ownooɓe Boko Haram njani e maɓɓe laabi keewɗi ko ɗum addani ɓe uddude nokkuuji renndo hono luumooji. Ƴeew kadi Alsop Hare buni yadi Tuugnorgal qpthmwipascjuj3oak6j08hbo18fj9w Zainab Abdulkadir Kure 0 43452 182474 181804 2026-08-12T06:23:23Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182474 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Zainab Abdulkadir Kure''' (jibinaa ko 24 noowammbar 1959) ko politikaajo leydi [[Naajeeriya]], cuɓaaɗo senateer to diiwaan Nijeer Sud, leydi Naajeeriya, o ƴetti laamu e hitaande 2007, o golliima haa hitaande 2015.<ref>{{Cite web|url=https://www.chicagotribune.com/featured/sns-ws-popular-girl-names-by-state-20210929-rb536hcaqveerk2qx4naxgv6nq-photogallery.html|title=Most popular girl names unique to every state}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O suɓaama kadi ngam wonde Ardiiɗo Dowla lannda ka e hitaande 2021.<ref name="nassnig">{{Cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=99&page=1&state=27|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Zaynab A Kure|access-date=2010-06-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303200731/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=99&page=1&state=27|archive-date=3 March 2016}}</ref><ref>{{Cite news|last=Sobowale|first=Rasheed|date=2021-12-07|title=PDP adopts Sen Zaynab Kure as its leader in Niger|url=https://www.vanguardngr.com/2021/12/pdp-adopts-sen-zaynab-kure-as-its-leader-in-niger/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-02-19|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> O jogii ko tiitoonde Sagi Raba Nupe.[citation needed] Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Kure jibinaa ko ñalnde 24 noowammbar 1959 to diiwaan Niiseer, to leydi Nijeer. O heɓi BSc e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1984. O golliima e nder leydi Niiseer hade makko tawtoreede woote senaa, o ummii o woni sekreteer duumotooɗo. Jom suudu makko Abdulkaadir Kure wonnoo ko Goforneer dowla Niiseer tuggi 29 lewru Mbooy 1999 haa 29 Mbooy 2007..<ref name="nassnig2" />.<ref>{{Cite web|url=http://www.docstoc.com/docs/25746211/Women-Better-Politicians-Than-Men---Senator-Zainab-Kure|title=Women Better Politicians Then Men - Senator Zainab Kure|work=Daily Trust|date=21 October 2007|author=Abdulrahman Abubakar|access-date=2010-06-06}}</ref><ref>{{Cite web|last=Politics|first=iKNOW|date=2012-05-30|title=Nigeria: Women Better Politicians Than Men - Senator Zainab Kure|url=https://www.iknowpolitics.org/en/news/world-news/nigeria-women-better-politicians-men-senator-zainab-kure|access-date=2023-02-19|website=International Knowledge Network of Women in Politics|language=en}}</ref> Ko o debbo gadano e hitaande 2000, o yaltinii porogaraam doole (empowerment) biyeteeɗo "Projet YES" Youth Employment Scheme, ko ɗum woni ko rewɓe e sukaaɓe ɓee njannginaa e karallaagal e noddaango ceertuɗo, ɓe ndokka ɗum en pack start-up.<ref>{{Cite web|last=Mosadomi|first=Wole|date=2002-12-24|title=Nigeria: Our Goal is to Empower Youths-Hajiya Kure|url=https://allafrica.com/stories/200212290125.html|website=Allafrica}}</ref> Caggal nde o fiilaa o toɗɗaa e goomuuji toppitiiɗi peewnugol ngenndi, luumooji kapitaal e ndema..<ref name="nassnig3" />.<ref>{{Cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-06}}</ref><ref>{{Cite news |last=Sobowale|first=Rasheed|date=2021-12-07|title=PDP adopts Sen Zaynab Kure as its leader in Niger|url=https://www.vanguardngr.com/2021/12/pdp-adopts-sen-zaynab-kure-as-its-leader-in-niger/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-02-19|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, jaaynde This Day teskiima wonde o wallitoriima kuulal ngal Komiseer ngenndiijo toppitiiɗo sosde e ƴellitde resooji ndema, 2008 e kuulal Komiseer ngenndiijo ngam haɓaade baasal, 2008.<ref>{{Cite news|last=eribake|first=akintayo|date=2010-04-14|title=2011: Kure wants more political seats for women|url=https://www.vanguardngr.com/2010/04/2011-kure-wants-more-political-seats-for-women/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-02-19|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Jaaynde ndee wiyi o wallitii e jeewte goomu focuslen e golle e hitaande p. E hitaande 2011, Kure wiyiino yo rewɓe ɓeydo naatde e golle toɗɗaaɗe e cuɓaaɗe e nder Dowla Niiseer..<ref>{{Cite web|title=Full list of Nigerians shortlisted for National Honours|url=https://www.channelstv.com/2012/09/10/full-list-of-nigerians-shortlisted-for-national-honours/|access-date=2021-05-18|website=Channels Television}}</ref><ref>{{Cite web|last=Agbo|first=Catherine|date=2021-10-10|title=REVEALED: Top women in politics who are now missing|url=https://21stcenturychronicle.com/revealed-top-women-in-politics-who-are-now-missing/|access-date=2023-02-19|website=21st CENTURY CHRONICLE|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=Late Niger Governor's son drags mother to court|url=https://pmnewsnigeria.com/2021/02/03/late-niger-governors-son-drags-mother-to-court/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-02-19|language=en-US|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> E lewru suwee 2018, senaateer David Mark toɗɗii Kure gardiiɗo kampaañ ngam suɓaade hooreejo leydi. E hitaande 2012, Kure ina jeyaa e 149 kanndidaaji cuɓaaɗi ngam heɓde njeenaari ndi hooreejo leydi Naajeeriya Dr [[Goodluck Jonathan]] yuɓɓini. == Tuugnorgal == rcpyzh00aq69dsb7pbwjre7db0yedrl Heineken Lokpobiri 0 43460 182325 181926 2026-08-11T14:23:39Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182325 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Heineken Lokpobiri''' (jibinaa ko 3 mars 1967) ko jaagorgal leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] to bannge faggudu (Petrol). O woniino jaagorgal leydi ndi ko feewti e ndema e ƴellitaare laddeeji gila 2015 haa 2019, o woniino kadi senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Bayelsa West gila 2007 haa 2015. O woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Bayelsa..<ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/news/tinubu-releases-ministerial-portfolios-assigns-fct-to-wike-labour-to-lalong/|location=Lagos, Nigeria|title=Tinubu Releases Ministerial Portfolios, assigns FCT to Wike, Labour to Lalong|date=2023-08-16|access-date=2023-12-26|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite web|last=Nigeria|first=Media|date=2018-06-05|title=Biography Of Heineken Lokpobiri|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-heineken-lokpobiri/|access-date=2022-02-11|website=Media Nigeria}}</ref><ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nass.gov.ng/nass/portfolio/profile.php?id=sen.heinekenlokpobiri|title=Sen. Heineken Lokpobiri|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2012-05-25}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Heineken Lokpobiri heɓi LL.B (Teddungal) e hitaande 1994 to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowri Rivers, Port Harcourt, BL lewru feebariyee 1995.,<ref>{{Cite web|title=Rivers State University of Science and Technology Official Website|url=https://www.rsu.edu.ng/|access-date=2022-03-11|website=www.rsu.edu.ng}}</ref> Karallo ko faati e hakkeeji taariindi e sariyaaji taariindi, ina jogii dipolomaaji Doktoraa Ph.D. ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Leeds Beckett, to leydi Angalteer e hitaande 2015. Golle politik Lokpobiri wonnoo ko tergal e suudu sarɗiiji leydi Bayelsa tuggi 1999 haa 2003, kadi ko o hooreejo suudu sarɗiiji tuggi lewru suwee 1999 haa lewru mee 2001. .<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.bayelsa.gov.ng/index.php?option=com_content&view=article&id=131&Itemid=92|title=Bayelsa State – Legislative|publisher=Bayelsa State|access-date=2009-09-17|archive-date=2009-10-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20091004220807/http://www.bayelsa.gov.ng/index.php?option=com_content&view=article&id=131&Itemid=92|url-status=dead}}</ref> Manndaa senaa gadano O suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam lesdi Bayelsa West nder hitaande 2007, o toɗɗaama nder komitiiji dow ko laarani fijirde, limngal yimɓe, kuuɗe polis'en, kuuɗe lesdi Naajeeriya e kuuɗe ɓamtaare duuɓi ujunnaaje.<ref>{{cite web|title=Committee - Definition, Meaning & Synonyms|url=https://www.vocabulary.com/dictionary/committee|access-date=2022-03-11|website=Vocabulary.com}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2008/sept/14/powergame-14-09-2008-004.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Lokpobiri's unfriendly environment|date=2008-09-14|access-date=2009-09-17|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{Dead link|date=May 2019|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://royaldutchshellplc.com/2009/06/19/185000-barrels-shut-in-as-militants-hit-oil-facility/|title=185,000 barrels shut in as militants hit oil facility|date=2009-06-19|publisher=Royal Dutch Shell Plc.|access-date=2014-07-23}}</ref> Caggal nde Naajeeriya waɗi ko boni e kawgel fuku Afrik 2008 to leydi Gana, Goomu dingiral Senaa ngal Lokpobiri woni hooreejo mum yaltini ciimtol ngol tuumi ko ŋakkeende njuɓɓudi e ŋakkeende gollondiral ummoraade e gardiiɗo Komisiyoŋ dingiral ngenndiwal, Dr. Amos Adamu. Lokpobiri wonnoo ko hooreejo goomu Ad-hoc Senaa ko feewti e yah-ngartaa.<ref>{{cite web|title=Heineken Lokpobiri|url=http://www.globalleadershipproject.org/node/78923|publisher=Global Leadership Project|access-date=2012-05-25}}{{Dead link|date=May 2019|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E lewru suwee 2009, caggal nde militeer en ɓeydi bonnude nokkuuji petroŋ e nder Delta [[Niger]], o yetti laamu nguu e yaafuya, o wiyi "e nder nanondiral yaafuya jooni ngal, miɗo sikki lanndaaji ɗiɗi ɗii fof maa njahdu e galleeji mum en e dow weltaare, kadi kontraaji ɗii maa njokku golle e nder nokkuuji ɓurɗi deeƴde e nder diiwaan hee.".<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2012/03/law-to-gag-labour-on-strike-splits-senate/|location=Lagos, Nigeria|title=Law to gag labour on strike splits Senate|date=2012-03-14|last=Shaibu|first=Inalegwu|access-date=2012-05-25|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E lewru sulyee 2009, Senaa ƴetti kuulal jowitiingal e kuulal ngal Lokpobiri ƴetti ngam rokkude ballal sariya, wellitaare e nokkuuji wellitaare mawɓe e nder leydi ndii.<ref>{{cite news|url=http://nigerianbulletin.com/2011/04/28/court-restrains-inec-from-conducting-rescheduled-bayelsa-polls-channels/|title=Court restrains INEC from conducting rescheduled Bayelsa polls – Channels|publisher=Channels TV|date=2011-04-28|last=Awolusi|first=Bunmi|access-date=2011-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20110430100136/http://nigerianbulletin.com/2011/04/28/court-restrains-inec-from-conducting-rescheduled-bayelsa-polls-channels/|archive-date=2011-04-30|url-status=dead}}</ref> E lewru suwee 2009, laamuuji hukuumaaji pamari lesdi (FCDA) e kawtal hukuuma lesdi (FEC) anndini jaɓugo ceede lesdi kesi haa Abuja, lesdi laamorde lesdi. Senator Lokpobiri fuɗɗii jeewte ɓutte nde o tuumi laamu nguu ina waɗi ko rewaani laawol, sibu o waawaano heɓde jaɓgol Diisnondiral ngenndiwal. Manndaa ɗiɗaɓo senaa Lokpobiri dogi ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa West e wooteeji lewru abriil 2011, e dow laylaytol PDP, e fuɗɗoode ko kanko anndinaa ko kanko heɓi. Kono, ndeen, Komisariyaa ngenndiijo toppitiiɗo woote (INEC) ittii kuulal mum, wiyi wonde woote ɗee ina keewi « ŋakkeende to bannge njuɓɓudi ». Hojomaaji seeɗa caggal haala kaa, Lokpobiri nanngaa ko e juuɗe gollotooɓe e sarwiis kisal leydi ndii. Lokpobiri luulndiima kuulal ngal INEC ƴetti ngal.<ref>{{cite news|url=https://www.thenationonlineng.net/2011/index.php/news/39705-row-in-senate-over-bill-to-stifle-strike.html|title=Row in Senate over Bill to stifle strike|last1=Ojiabor|first1=Onyedi|last2=Onogu|first2=Sanni|location=Abuja|date=2012-03-14|access-date=2012-05-25|archive-date=2012-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20120501154419/https://www.thenationonlineng.net/2011/index.php/news/39705-row-in-senate-over-bill-to-stifle-strike.html|url-status=dead|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> INEC ina anniyii yuɓɓinde woote ɗee e nder laamuuji nokkuuji Sagbama e Ekeremor ñalnde 28 abriil 2011, kono ñaawirde toownde to Yenagoa yaltinii yamiroore haɗde INEC yuɓɓinde woote ɗee haa nde caɗeele ɗee njuɓɓinaa.Lokpobiri ƴettii jooɗorde mum e nder Senaa toɗɗaama ñalnde 29 mee 2011 Resooji e tergal goomu ko faati e Mineraaluuji tiiɗɗi. E lewru ut 2011, ina wiyee wonde polis ñaawataa Lokpobiri e woɗɓe tuumaaɓe waɗde bonanndeeji woote nde tawnoo INEC ina foti jaɓde kala ko wayi noon. INEC wiyi alaa baawɗe ñaawde waɗooɓe bonanndeeji. E lewru marse 2012, Lokpobiri yaltinii sariya luulndiiɗo, baawɗo saɗtinde senndikaaji gollotooɓe noddude seppo. Woote ina ɗaɓɓiree hade golle gollorɗe fuɗɗaade. Lokpobiri wi'i, "Ɗum wallitii heɓugo nanondiral cemmbiɗngal dow terɗe senndikaa'en bee nanta kuugal woote. Goonga, laaɓal e limngal ɗon hokka manngu nder taskaramji kuuje." Senaateeruuji goɗɗi njaɓaani ɗum. Senator Joshua Dariye wiyi "njuɓɓudi ɓurndi demokaraasi e nder winndere nde ko gollal yuɓɓo, ko kamɓe tan ngoni yaakaare renndo, so en ndartinii ɓe, miɗo hula maa en noddu anarki." E hitaande 2015, o ummii e lannda laamu nguu, hono PDP, o fayti e lannda APC. Caggal mum o toɗɗaama e Buhari ardii APC ngam wonde jaagorgal dowla ngam ndema e ƴellitaare ladde". == Nguurndam == neɗɗo Lokpobiri ina jogii debbo, ina jogii ɓiɓɓe nayo. == Tuugnorgal == 3b6zya8d1pg9mhq7md4yci0ofn649s8 Mohammed Magoro 0 43461 182452 181944 2026-08-12T06:15:10Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182452 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Magoro''' (jibinaa ko 7 lewru mbooy hitaande 1941) ko mawɗo konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], o woniino jaagorgal laamu laabi ɗiɗi, e gardagol seneraaluuji Obasanjo e Buhari. E wooteeji abriil 2011 o suɓaama senaateer to diiwaan Kebbi Sud to diiwaan Kebbi, to leydi Nijeer..<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=t5Q78sVbLakC&pg=PA144|page=144|title=Oil, politics and violence: Nigeria's military coup culture (1966-1976)|last=Siollun|first=Max|publisher=Algora Publishing|year=2009|isbn=978-0-87586-708-3}}</ref> Fuɗɗoode golle Magoro jibinaa ko to diiwaan Kebbi, jeyaaɗo e leñol Zuru. O woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bida, ko o janngoowo e Mamman Jiya Vatsa e Ibraahiima Babangida.<ref>{{cite web|title=NDA – Ministry of Defence|url=http://defence.gov.ng/nda/|access-date=24 May 2020}}</ref> O naati konu leydi Naajeeriya ñalnde 10 lewru Duujal hitaande 1962 e wondude e Ibraahiima Babangida e [[Sani Abacha]], nde o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu leydi Naajeeriya. Laamu konu Magoro toɗɗaama Komisinaajo Fedde nde'e dow yah-ngartaa wakkati laamu sooja'en Seneraal Olusegun Obasanjo nder hitaande 1978.<ref name="ThisDay20011110">{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|title=PDP's Men of Power|date=10 November 2011|access-date=6 May 2011|work=[[This Day]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2 December 2005}}</ref> O laati jaagorɗo lesdi lesdi les lesdi Major Seneraal Muhammadu Buhari, laamiiɗo sooja'en diga lewru January 1984 haa lewru Ogost 1985.<ref>{{cite web|title=NDA – Ministry of Defence|url=http://defence.gov.ng/nda/|access-date=24 May 2020}}</ref> O woniino kadi tergal e Diiso Toowngo Konu. Ko o jaagorgal nder leydi, e lewru mee 1985 o ardii eggugol fotde miliyoŋaaji 100 ɓiɓɓe leydi ngoɗndi ummoriiɓe leydi Najeriya.<ref name="ThisDay200111102">{{cite news|url=https://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|title=PDP's Men of Power|date=10 November 2011|access-date=6 May 2011|work=[[This Day]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archive-date=2 December 2005}}</ref> Feccere heen ummorii ko Ganaa, heddiiɓe ɓee ummorii ko e leyɗeele goɗɗe Afrik hirnaange ɗo ɓe ndogata yooro e heege. Magoro jogaaki jaagorɗo les laamu kesu ngu Ibraahiima Babangida heɓi laamu nder lewru Ogost 1985, ammaa o toɗɗaama hooreejo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya, hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya e hukuumaaji pamari Naajeeriya..<ref>{{cite web|url=https://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=INEC|access-date=6 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/https://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=19 April 2011}}</ref> Caggal nde o woppi golle e hitaande 1995 o naati e golle laamu, caggal ɗuum o wonti hooreejo fedde Ocean and Oil Services Ltd. Republique nayaɓere Magoro wonti hooreejo fedde Oando e hitaande 2000, sosiyetee yeeyoowo petroŋ sosaa ko e njulaagu Unipetrol Nigeria Plc., ɗo Ocean e Oil Services soodi geɗal mawngal. E lewru noowammbar 2001, Magoro wonnoo ko tergal teeŋtungal e nder Yiilirde Ngenndiire (PDP). E nder doggol suɓngooji baɗeteeɗi e lewru abriil 2007 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Kebbi, Magoro adii anndineede ko kanndidaa PDP kono caggal ɗuum lomtinaama Alhaji Saidu Dakingari. Nde Dakingari yahi to bannge woote, lanndaaji luulndiiɗi ɗii luulndiima laaɓal woote ɗee, sibu o waɗtaama kanndidaa ñalnde 5 feebariyee 2007, kono o naataani e lannda kaa no haanirta nii haa ñalnde 10 feebariyee 2007..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/201101180614.html|title=Kebbi 2011 - Before the Battle of the Titans Begins|work=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|last=Mohammed|first=Umaru|date=18 January 2011|access-date=6 May 2011|via=[[allAfrica]]}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=INEC|access-date=6 May 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/https://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=19 April 2011}}</ref> == Golle senateeruuji == E nder wooteeji arandeeji ɗi PDP waɗi to Zuru ngam suɓaade kanndidaa Senateer to Kebbi Sud, Magoro fooli jooɗaniiɗo laamu nguu, hono Senateer Tanko Ayuba. Mogoro fooli woote ñalnde 9 abriil 2011 tawi ko 125 940 neɗɗo.. == Ɗiɗaɓo oo ko Abubakar S. == Yelwa mo fedde wiyeteende Congrès pour le Changement Progressive (CPC), o heɓi 94 147 woote. == Tuugnorgal == hv2cjcydzr60cxiukbdyv4vkruhyabs Mohammed Mana 0 43467 182302 181997 2026-08-11T14:15:49Z Mamman Ali 9126 /* growthexperiments-addlink-summary-summary:2|0|0 */ 182302 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed ManaListenR''' (7 oktoobar 1950 – 22 ut 2025) ko gardiiɗo konu leydi Nijeer to diiwaan Plateau hakkunde lewru Duujal 1993 e lewru Ut 1996 e laamu konu Seneraal [[Sani Abacha]]. O suɓaama Senator to Adamawa North e hitaande 2007 e dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).<ref>{{cite web|url=http://rulers.org/nigastat.html|title=Nigeria States|work=Rulers.org|access-date=2 May 2010}}</ref><ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=21|title=Sen. Mohammed Mana|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2 May 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100403022552/http://nassnig.org/senate/member.php?senator=21|archive-date=3 April 2010}}</ref> Ɓawo Mana jibinaa ko ñalnde 7 ut 1950.<ref>[https://punchng.com/tinubu-mourns-ex-plateau-military-gov-mohammed-mana/ Tinubu mourns ex-Plateau military gov, Mohammed Mana]</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, to Keffi. O heɓi dipolomaaji makko e karallaagal petroŋ to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu Amerik e hitaande 1976. E hitaande 1987, o heɓi dipolomaaji makko e njuɓɓudi laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria.<ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/201002110638.html|title=Jos - Once Upon a Peaceful Town|work=Daily Champion|author=Achilleus Chud-Uchegbu|date=10 February 2010|access-date=2 May 2010|archive-date=20 August 2010|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100820101006/http://allafrica.com/stories/201002110638.html|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.pointblanknews.com/os2846.html|title=Whitepaper on the Report of the Commission of Inquiry into the riots of 12th April, 1994 in Jos Metropolis|work=Point Blank News|date=September 2004|access-date=2 May 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101126155453/http://www.pointblanknews.com/os2846.html|archive-date=26 November 2010|url-status=live|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.champion.com.ng/index.php?news=28197|title=1994, 2001 Jos riots: 2 police chiefs indicted|date=19 February 2010|work=Daily Champion|access-date=2 May 2010}} {{Dead link|date=January 2015}}</ref> Mana sankii ñalnde 22 ut 2025, tawi ina yahra e duuɓi 74. Golle konu Ko o guwerneer diiwaan Plateau, e hitaande 1994, Lietnaa-Kolonel Mohammed Mana sosi komisiyoŋ ngam ƴeewtaade luural hakkunde leƴƴi e nder wuro Jos.Caɗeele ɗee ko sabu jokkere enɗam hakkunde leƴƴi Berom, Anaguta, e Afizere bannge gooto, e leƴƴi Hausa-Fulani bannge goɗɗo. Fitinaaji puɗɗinoo ko e toɗɗagol Mana gorko Hausa gooto e "hooreejo Goomu toppitiingu" Jos. Mana woppi golle konu e lewru suwee 1999 nde hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, yamiri wonde denndaangal ardiiɓe konu ɓennuɓe ɓee ina poti woppude golle.<ref>{{Cite news|last=TheCable|date=2017-08-11|title=Obasanjo: How I ended incessant coups in Nigeria|url=https://www.thecable.ng/obasanjo-ended-incessant-coups-nigeria/|access-date=2024-07-10|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref> == Golle siwil == Caggal nde o wonti senaateer e lewru mee 2007, Mana toɗɗaa e goomuuji suɓagol, doole, jokkondiral, e gollondiral. O toɗɗaa kadi cukko hooreejo fedde Senaa. O wallitorii kuulal mbayliigu Komiseer ƴellitaare nokkuuji keeri, 2009 e kuulal ngam haɓaade tuubakooɓe, 2009. E nder haala makko e lewru marse 2009 e ciimtol peewnugol wooteeji goomu nguu, gardinooɗo Justice Independent, o wasiyiima yo hooreejo Komiseer National Epoint by executif, kono ina fawii e ƴeewndo ñaawoore. Caggal kuudetaa leydi Niiseer e lewru feebariyee 2010, hooreejo senaa biyeteeɗo David Mark naamndii Mohammed Mana e senaateer John Shagaya mo diiwaan Plateau yo kuutoro jokkondiral maɓɓe tiiɗngal e ardiiɓe konu leydi Niiseer kesi ngam wiyde ɓe njaɓɓoo demokaraasi..<ref>{{cite news|url=http://www.thenigeriandaily.com/2011/03/30/mana-bent-advised-to-obey-court-order-on-senate-tickets/|date=30 March 2011|work=Nigerian Daily|title=Mana, Bent advised to obey court order on Senate tickets|access-date=23 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120323012046/http://www.thenigeriandaily.com/2011/03/30/mana-bent-advised-to-obey-court-order-on-senate-tickets/|archive-date=23 March 2012|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news2.onlinenigeria.com/politics/89251-nass-poll-acn-presidential-candidate-ribadu-loses-in-adamawa.html|title=NASS Poll: ACN Presidential Candidate Ribadu Loses In Adamawa|work=Online Nigeria|date=4 December 2011|access-date=23 April 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110728122559/http://news2.onlinenigeria.com/politics/89251-nass-poll-acn-presidential-candidate-ribadu-loses-in-adamawa.html|archive-date=28 July 2011|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=Independent National Electoral Commission|access-date=23 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=19 April 2011|url-status=dead|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://nigeriaelections.org/nass.php|title=Senatorial Elections|publisher=Nigeria Elections Coalition|access-date=30 December 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20110413044448/http://nigeriaelections.org/nass.php|archive-date=13 April 2011|url-status=dead}}</ref> E lewru marse 2010, Mana toɗɗaa e goomu 20 neɗɗo ngam yiytude laabi ngam safrude caɗeele Jos haa abada, ɗo fitinaaji keewɗi mbaɗnoo hakkunde juulɓe e kerecee en. E nder wooteeji ngenndiiji ñalnde 9 abriil 2011, Mana wonnoo ko ƴaañoowo e nder wooteeji gardagol leydi PDP ngam wonde kadi kanndidaa senateer to Adamawa worgo. Kono, o dañii noddaango ngoo. Mana waɗi wullitaango ngam suɓaade Umar Bindo Jibrilla ngam won'de kanndidaa to Adamawa worgo. Ñalnde 29 marse 2011, Ñaawirde Toownde Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Abuja jaɓi wullitaango ngoo, sibu ngu alaa ko nafata. Mana wullitii ndeeɗoo kuulal. Ciimtol arangol ngol limngal suɓol senateeruuji lesdi Adamawa woylaare wi'i Bindo Jibrilla (PDP) fooli gomnati lesdi [[Naajeeriya]] (ACN), o heɓi 75,112 woote, Haruna heɓi 70,890 woote. Kanndidaa Kongres ngam Waylo-waylo (CPC) hono Abba Mohammed, heɓi 22 866.Ngolɗoo njeñtudi kadi ko Komisariyaa ngenndiijo wooteeji (INEC) habri ɗum haa ñalnde 16 abriil.<ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/201002260401.html|title=Senate Tasks Ecowas, Others On Coup in Niger|work=ThisDay|author=George Oji and Sufuyan Ojeifo|date=26 February 2010|access-date=2 May 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100315034034/http://allafrica.com/stories/201002260401.html|archive-date=15 March 2010|url-status=live|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/201003110366.html|title=Jos - Northern Senators, Reps Move to End Crisis|work=Daily Trust|date=11 March 2010|access-date=2 May 2010|archive-date=22 June 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110622130209/http://allafrica.com/stories/201003110366.html|df=dmy-all}}</ref> Kono, haa ñalnde 23 abriil, fedde woote leydi Najeriya ina hollita wonde Mana woni kanndidaa PDP keɓɗo njeenaari ndii..<ref>{{Cite news |last=TheCable|date=2017-08-11|title=Obasanjo: How I ended incessant coups in Nigeria|url=https://www.thecable.ng/obasanjo-ended-incessant-coups-nigeria/|access-date=2024-07-10|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == rmp5q5qk213mnsb102iy2os8d6e1bfw Gregory Ngaji 0 43480 182288 2026-08-11T13:52:05Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gregory Ngaji woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya haa diiwal Cross River woylaare lesdi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e 2011. Ɓawo Gregory Ngaji jibinaa ko ñalnde 17 noowammbar 1946. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Mary Knoll, to Okuku, to Yala, to diiwaan Cross Rivers, e hitaande 1961–1965, o heɓi LL.B, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer, to Nsukka, e hitaande 1977, o heɓi kadi BL to duɗal jaaɓ..." 182288 wikitext text/x-wiki Gregory Ngaji woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya haa diiwal Cross River woylaare lesdi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e 2011. Ɓawo Gregory Ngaji jibinaa ko ñalnde 17 noowammbar 1946. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Mary Knoll, to Okuku, to Yala, to diiwaan Cross Rivers, e hitaande 1961–1965, o heɓi LL.B, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer, to Nsukka, e hitaande 1977, o heɓi kadi BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Nijeer, o suɓaama e hitaande 1977 nokku laamu nokku Yala, o woniino tergal e batu doosɗe leydi (1994–1995). Golle Senaa Diiwaan Cross River to leydi Najeriya O woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Gregory Ngaji suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senateeruuji Cross River North, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. O wonii e goomuuji ko faati e ngalu ndiyam, ganndal e karallaagal, Dr Ndemri O woniino tergal e goomu senaa ƴettuɗo Mrs Farida Waziri e lewru suwee 2008 ngam heɓde jappeere hooreejo fedde toppitiinde bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC). E lewru abriil 2009, o jeyaa ko e wallitooɓe kuulal ngam sosde Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya ngam lomtaade fedde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji leydi Najeriya, jaaynde ndee yaltini, jaaynde ndee hollitii wonde Ngaji ina joginoo ballal to bannge wiɗtooji e ƴellitaare weeyo, e hitaande 2008, tee ina tiiɗi no feewi e golle goomuuji, hay so tawii noon wonaa no feewi e nder batu nguu. E hitaande 2008 Komisiyoŋ keeri leydi e Goomu Mobilisaasiyoŋ e Fiskal peccitagol ngalu, ƴettii njiimaandi ɓulli petroŋ ceertuɗi e nder maayo Bakassi gila e diiwaan Cross River haa e diiwaan Akwa Ibom. E lewru sulyee 2009, Gregory Ngaji hollitii : « ko ɗeen juɓɓule ɗiɗi mbaɗi ko, ko huunde nde rewaani laawol, maa min mbaɗ kala ko min mbaawi ngam artirde ɓulli amen petroŋ. Tuugnorgal 7z3ik5zzvvnxhf8mdg1nw0qrnwexlb1 182289 182288 2026-08-11T13:52:40Z Ilya Discuss 10103 182289 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gregory Ngaji woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya haa diiwal Cross River woylaare lesdi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e 2011. Ɓawo Gregory Ngaji jibinaa ko ñalnde 17 noowammbar 1946. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Mary Knoll, to Okuku, to Yala, to diiwaan Cross Rivers, e hitaande 1961–1965, o heɓi LL.B, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer, to Nsukka, e hitaande 1977, o heɓi kadi BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Nijeer, o suɓaama e hitaande 1977 nokku laamu nokku Yala, o woniino tergal e batu doosɗe leydi (1994–1995). Golle Senaa Diiwaan Cross River to leydi Najeriya O woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Gregory Ngaji suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senateeruuji Cross River North, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. O wonii e goomuuji ko faati e ngalu ndiyam, ganndal e karallaagal, Dr Ndemri O woniino tergal e goomu senaa ƴettuɗo Mrs Farida Waziri e lewru suwee 2008 ngam heɓde jappeere hooreejo fedde toppitiinde bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC). E lewru abriil 2009, o jeyaa ko e wallitooɓe kuulal ngam sosde Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya ngam lomtaade fedde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji leydi Najeriya, jaaynde ndee yaltini, jaaynde ndee hollitii wonde Ngaji ina joginoo ballal to bannge wiɗtooji e ƴellitaare weeyo, e hitaande 2008, tee ina tiiɗi no feewi e golle goomuuji, hay so tawii noon wonaa no feewi e nder batu nguu. E hitaande 2008 Komisiyoŋ keeri leydi e Goomu Mobilisaasiyoŋ e Fiskal peccitagol ngalu, ƴettii njiimaandi ɓulli petroŋ ceertuɗi e nder maayo Bakassi gila e diiwaan Cross River haa e diiwaan Akwa Ibom. E lewru sulyee 2009, Gregory Ngaji hollitii : « ko ɗeen juɓɓule ɗiɗi mbaɗi ko, ko huunde nde rewaani laawol, maa min mbaɗ kala ko min mbaawi ngam artirde ɓulli amen petroŋ. Tuugnorgal 8aldpjkyjzagytutkrb6a0bg3p6qtuv 182290 182289 2026-08-11T13:55:17Z Ilya Discuss 10103 182290 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gregory Ngaji''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya haa diiwal Cross River woylaare lesdi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e 2011. Ɓawo Gregory Ngaji jibinaa ko ñalnde 17 noowammbar 1946. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Mary Knoll, to Okuku, to Yala, to diiwaan Cross Rivers, e hitaande 1961–1965, o heɓi LL.B, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer, to Nsukka, e hitaande 1977, o heɓi kadi BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Nijeer, o suɓaama e hitaande 1977 nokku laamu nokku Yala, o woniino tergal e batu doosɗe leydi (1994–1995). == Golle Senaa == Diiwaan Cross River to leydi Najeriya O woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Gregory Ngaji suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senateeruuji Cross River North, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. O wonii e goomuuji ko faati e ngalu ndiyam, ganndal e karallaagal, Dr Ndemri O woniino tergal e goomu senaa ƴettuɗo Mrs Farida Waziri e lewru suwee 2008 ngam heɓde jappeere hooreejo fedde toppitiinde bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC). E lewru abriil 2009, o jeyaa ko e wallitooɓe kuulal ngam sosde Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya ngam lomtaade fedde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji leydi Najeriya, jaaynde ndee yaltini, jaaynde ndee hollitii wonde Ngaji ina joginoo ballal to bannge wiɗtooji e ƴellitaare weeyo, e hitaande 2008, tee ina tiiɗi no feewi e golle goomuuji, hay so tawii noon wonaa no feewi e nder batu nguu. E hitaande 2008 Komisiyoŋ keeri leydi e Goomu Mobilisaasiyoŋ e Fiskal peccitagol ngalu, ƴettii njiimaandi ɓulli petroŋ ceertuɗi e nder maayo Bakassi gila e diiwaan Cross River haa e diiwaan Akwa Ibom. E lewru sulyee 2009, Gregory Ngaji hollitii : « ko ɗeen juɓɓule ɗiɗi mbaɗi ko, ko huunde nde rewaani laawol, maa min mbaɗ kala ko min mbaawi ngam artirde ɓulli amen petroŋ. == Tuugnorgal == fsigb29rpu7x7baaubbeuf5z1f3fj1d 182291 182290 2026-08-11T13:59:38Z Ilya Discuss 10103 182291 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gregory Ngaji''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya haa diiwal Cross River woylaare lesdi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e 2011. Ɓawo Gregory Ngaji jibinaa ko ñalnde 17 noowammbar 1946.<ref>{{cite web|url=http://efccnigeria.org/index.php?option=com_content&task=view&id=122&Itemid=34|title=Waziri: I'll step on toes|date=5 June 2008|publisher=The Nation|author=Gbade Ogunwale|access-date=2009-11-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20110101034505/http://www.efccnigeria.org/index.php?option=com_content&task=view&id=122&Itemid=34|archive-date=2011-01-01|url-status=dead}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Mary Knoll, to Okuku, to Yala, to diiwaan Cross Rivers, e hitaande 1961–1965, o heɓi LL.B, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer, to Nsukka, e hitaande 1977, o heɓi kadi BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Nijeer, o suɓaama e hitaande 1977 nokku laamu nokku Yala, o woniino tergal e batu doosɗe leydi (1994–1995). == Golle Senaa == Diiwaan Cross River to leydi Najeriya O woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Gregory Ngaji suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senateeruuji Cross River North, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. O wonii e goomuuji ko faati e ngalu ndiyam, ganndal e karallaagal, Dr Ndemri O woniino tergal e goomu senaa ƴettuɗo Mrs Farida Waziri e lewru suwee 2008 ngam heɓde jappeere hooreejo fedde toppitiinde bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC). E lewru abriil 2009, o jeyaa ko e wallitooɓe kuulal ngam sosde Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya ngam lomtaade fedde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji leydi Najeriya, jaaynde ndee yaltini, jaaynde ndee hollitii wonde Ngaji ina joginoo ballal to bannge wiɗtooji e ƴellitaare weeyo, e hitaande 2008, tee ina tiiɗi no feewi e golle goomuuji, hay so tawii noon wonaa no feewi e nder batu nguu. E hitaande 2008 Komisiyoŋ keeri leydi e Goomu Mobilisaasiyoŋ e Fiskal peccitagol ngalu, ƴettii njiimaandi ɓulli petroŋ ceertuɗi e nder maayo Bakassi gila e diiwaan Cross River haa e diiwaan Akwa Ibom. E lewru sulyee 2009, Gregory Ngaji hollitii : « ko ɗeen juɓɓule ɗiɗi mbaɗi ko, ko huunde nde rewaani laawol, maa min mbaɗ kala ko min mbaawi ngam artirde ɓulli amen petroŋ. == Tuugnorgal == 0plwcjlpra01muhvrfwcvxrb8m2oamm 182292 182291 2026-08-11T14:01:31Z Ilya Discuss 10103 182292 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gregory Ngaji''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya haa diiwal Cross River woylaare lesdi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e 2011. Ɓawo Gregory Ngaji jibinaa ko ñalnde 17 noowammbar 1946.<ref>{{cite web|url=http://efccnigeria.org/index.php?option=com_content&task=view&id=122&Itemid=34|title=Waziri: I'll step on toes|date=5 June 2008|publisher=The Nation|author=Gbade Ogunwale|access-date=2009-11-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20110101034505/http://www.efccnigeria.org/index.php?option=com_content&task=view&id=122&Itemid=34|archive-date=2011-01-01|url-status=dead}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Mary Knoll, to Okuku, to Yala, to diiwaan Cross Rivers, e hitaande 1961–1965, o heɓi LL.B, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer, to Nsukka, e hitaande 1977, o heɓi kadi BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Nijeer, o suɓaama e hitaande 1977 nokku laamu nokku Yala, o woniino tergal e batu doosɗe leydi (1994–1995).<ref>{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/maritime/article03//indexn3_html?pdate=080409&ptitle=Saraki%20explains%20need%20for%20transport%20commission&cpdate=120409|location=Lagos, Nigeria|date=April 8, 2009|title=Saraki explains need for transport commission|author=David Ogah|access-date=2009-11-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?page=2|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|date=24 May 2009|publisher=This Day|access-date=2009-11-21}}</ref> == Golle Senaa == Diiwaan Cross River to leydi Najeriya O woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Gregory Ngaji suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senateeruuji Cross River North, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. O wonii e goomuuji ko faati e ngalu ndiyam, ganndal e karallaagal, Dr Ndemri O woniino tergal e goomu senaa ƴettuɗo Mrs Farida Waziri e lewru suwee 2008 ngam heɓde jappeere hooreejo fedde toppitiinde bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC). E lewru abriil 2009, o jeyaa ko e wallitooɓe kuulal ngam sosde Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya ngam lomtaade fedde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji leydi Najeriya, jaaynde ndee yaltini, jaaynde ndee hollitii wonde Ngaji ina joginoo ballal to bannge wiɗtooji e ƴellitaare weeyo, e hitaande 2008, tee ina tiiɗi no feewi e golle goomuuji, hay so tawii noon wonaa no feewi e nder batu nguu. E hitaande 2008 Komisiyoŋ keeri leydi e Goomu Mobilisaasiyoŋ e Fiskal peccitagol ngalu, ƴettii njiimaandi ɓulli petroŋ ceertuɗi e nder maayo Bakassi gila e diiwaan Cross River haa e diiwaan Akwa Ibom. E lewru sulyee 2009, Gregory Ngaji hollitii : « ko ɗeen juɓɓule ɗiɗi mbaɗi ko, ko huunde nde rewaani laawol, maa min mbaɗ kala ko min mbaawi ngam artirde ɓulli amen petroŋ. == Tuugnorgal == cbprp5eoyjcto0s8sarx2u3fhzkvwp0 182293 182292 2026-08-11T14:02:39Z Ilya Discuss 10103 182293 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gregory Ngaji''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya haa diiwal Cross River woylaare lesdi Naajeeriya hakkunde hitaande 2003 e 2011. Ɓawo Gregory Ngaji jibinaa ko ñalnde 17 noowammbar 1946.<ref>{{cite web|url=http://efccnigeria.org/index.php?option=com_content&task=view&id=122&Itemid=34|title=Waziri: I'll step on toes|date=5 June 2008|publisher=The Nation|author=Gbade Ogunwale|access-date=2009-11-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20110101034505/http://www.efccnigeria.org/index.php?option=com_content&task=view&id=122&Itemid=34|archive-date=2011-01-01|url-status=dead}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Mary Knoll, to Okuku, to Yala, to diiwaan Cross Rivers, e hitaande 1961–1965, o heɓi LL.B, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer, to Nsukka, e hitaande 1977, o heɓi kadi BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya leydi Nijeer, o suɓaama e hitaande 1977 nokku laamu nokku Yala, o woniino tergal e batu doosɗe leydi (1994–1995).<ref>{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/maritime/article03//indexn3_html?pdate=080409&ptitle=Saraki%20explains%20need%20for%20transport%20commission&cpdate=120409|location=Lagos, Nigeria|date=April 8, 2009|title=Saraki explains need for transport commission|author=David Ogah|access-date=2009-11-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}} {{Dead link|date=October 2010|bot=H3llBot}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?page=2|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|date=24 May 2009|publisher=This Day|access-date=2009-11-21}}</ref> == Golle Senaa == Diiwaan Cross River to leydi Najeriya O woni kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Gregory Ngaji suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senateeruuji Cross River North, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. O wonii e goomuuji ko faati e ngalu ndiyam, ganndal e karallaagal, Dr Ndemri O woniino tergal e goomu senaa ƴettuɗo Mrs Farida Waziri e lewru suwee 2008 ngam heɓde jappeere hooreejo fedde toppitiinde bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC).<ref>{{cite web|url=http://thenewsng.com/news/bitter-feud-over-oil-wells/2009/07|title=Bitter Feud Over Oil Wells|date=July 6, 2009|publisher=The News|author=Emmanuel Una|access-date=2009-11-21}}</ref> E lewru abriil 2009, o jeyaa ko e wallitooɓe kuulal ngam sosde Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya ngam lomtaade fedde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa leydi Najeriya. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji leydi Najeriya, jaaynde ndee yaltini, jaaynde ndee hollitii wonde Ngaji ina joginoo ballal to bannge wiɗtooji e ƴellitaare weeyo, e hitaande 2008, tee ina tiiɗi no feewi e golle goomuuji, hay so tawii noon wonaa no feewi e nder batu nguu. E hitaande 2008 Komisiyoŋ keeri leydi e Goomu Mobilisaasiyoŋ e Fiskal peccitagol ngalu, ƴettii njiimaandi ɓulli petroŋ ceertuɗi e nder maayo Bakassi gila e diiwaan Cross River haa e diiwaan Akwa Ibom. E lewru sulyee 2009, Gregory Ngaji hollitii : « ko ɗeen juɓɓule ɗiɗi mbaɗi ko, ko huunde nde rewaani laawol, maa min mbaɗ kala ko min mbaawi ngam artirde ɓulli amen petroŋ. == Tuugnorgal == sqpizyz5erce74c4zxzrcwutsez00f0 Sylvanus Ngele 0 43481 182294 2026-08-11T14:04:30Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Sylvanus Ngiji Ngele suɓaama senaajo diiwal Ebonyi woylaare lesdi Ebonyi, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal (cukko hooreejo), Environnement e Cellal. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi Tuugnorgal" 182294 wikitext text/x-wiki Sylvanus Ngiji Ngele suɓaama senaajo diiwal Ebonyi woylaare lesdi Ebonyi, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal (cukko hooreejo), Environnement e Cellal. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi Tuugnorgal k9y0xfiwmzyqzz98bhjecd5ivz66na0 182295 182294 2026-08-11T14:05:14Z Ilya Discuss 10103 182295 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Sylvanus Ngiji Ngele suɓaama senaajo diiwal Ebonyi woylaare lesdi Ebonyi, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal (cukko hooreejo), Environnement e Cellal. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi Tuugnorgal dl3eur8q06dqk1wirwgf06ya7jfxk1u 182296 182295 2026-08-11T14:07:10Z Ilya Discuss 10103 182296 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sylvanus Ngiji''' Ngele suɓaama senaajo diiwal Ebonyi woylaare lesdi Ebonyi, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal (cukko hooreejo), Environnement e Cellal. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == 6acru60ow65sx3gukh24179ote40ijo 182297 182296 2026-08-11T14:08:17Z Ilya Discuss 10103 182297 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sylvanus Ngiji''' Ngele suɓaama senaajo diiwal Ebonyi woylaare lesdi Ebonyi, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal (cukko hooreejo), Environnement e Cellal. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == devcwtcfdf87ygw6hefba132vun662i 182298 182297 2026-08-11T14:09:04Z Ilya Discuss 10103 182298 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sylvanus Ngiji''' Ngele suɓaama senaajo diiwal Ebonyi woylaare lesdi Ebonyi, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999..<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|accessdate=2010-06-22}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal (cukko hooreejo), Environnement e Cellal. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == o2f5qrmbz48utd11bc5i4by3hdq73zz 182299 182298 2026-08-11T14:10:10Z Ilya Discuss 10103 182299 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sylvanus Ngiji''' Ngele suɓaama senaajo diiwal Ebonyi woylaare lesdi Ebonyi, Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999..<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|accessdate=2010-06-22}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Etikaaji, Kisal & Hakkilantaagal (cukko hooreejo), Environnement e Cellal.<ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|accessdate=2010-06-22|url-status=usurped|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archivedate=2009-11-18}}</ref> == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == byeqkxrrh1jrz3dyns0cpuvn3dsi36z Osita Ngwu 0 43482 182303 2026-08-11T14:16:16Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Osita Ngwu ListenR ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni nder suudu joonde diidaaɗi Naajeeriya 10ɓo. Tergal lanyol Democratic Peoples (PDP), o suɓaama nder suudu senaa diga lesdi Enugu Hirnaange lesdi Enugu nder hitaande 2023. O ɗon nder lesdi ngwo nder laamu lesdi Udi nder lesdi Enugu. Ɓawo Osita Ngwu heɓi Bachelor of Engineering to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ganndal e Karallaagal to leydi Enugu e hitaande 2001. O heɓi Masters MBA to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Roehampton,..." 182303 wikitext text/x-wiki Osita Ngwu ListenR ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni nder suudu joonde diidaaɗi Naajeeriya 10ɓo. Tergal lanyol Democratic Peoples (PDP), o suɓaama nder suudu senaa diga lesdi Enugu Hirnaange lesdi Enugu nder hitaande 2023. O ɗon nder lesdi ngwo nder laamu lesdi Udi nder lesdi Enugu. Ɓawo Osita Ngwu heɓi Bachelor of Engineering to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ganndal e Karallaagal to leydi Enugu e hitaande 2001. O heɓi Masters MBA to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Roehampton, London, Duɗal Njulaagu e hitaande 2016. O woni tergal e juɓɓule karallaagal ceertuɗe, Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya NSE, Nigerian the Nigerian Society of Engineers NSE, Nigerian Reglementaasiyoŋ Innjiniyaaruuji e nder leydi Najeriya COREN. Kugal Osita Ngwu fuɗɗii golle mum ko e petroŋ e gaas, ɗo o waɗi duuɓi keewɗi e golle inndeeji ceertuɗi. O fuɗɗorii ko injenieer jannginoowo, o wonti gardiiɗo gollordu, o golliima e eɓɓaaɗe maantinɗe ko wayi no OML Faas 1 - O.U.R 42 × 45Km eɓɓaaɗe gaasuuji e eɓɓaaɗe ɓeydugol tankiiji Sosiyetee Shell Development Petroleum. E hitaande 2016, o naati e njulaagu, o sosi njulaagu miliyaaruuji naira, o gollini ko ina tolnoo e 500 gollotooɗo. Golle politik Osita Ngwu fuɗɗii siyaasa mum ko e hitaande 2018 nde o yiɗi daranaade Udi /Ezeagu to suudu sarɗiiji kono o woppi laamu. E hitaande 2023 o heɓi tikket diiwaan senateer PDP Enugu hirnaange. Ngwu heɓi 52 473 woote ngam anndineede ko o keɓɗo, e nder fedde woote leydi ndii (INEC). Dennis Amadi, kanndidaa lannda gollotooɓe (LP) mo 48 053 ​​neɗɗo wooti ; woni ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol laawol jokkondirngol Ogugu Ogbaku Fase 1 to laamu nokku Awgu. Hokkugo ɓulli naange - ɓulli ɓulli nder nokkuuje feere-feere Akpato Umulumgbe, Umuavulu Abor, wuro Udi, e laabi wuro Umuaga. Pewnugol suudu wuro Amuka Okpatu e ɓulli e nder nokku laamu Okpatu Udi. Pewnugol luumo e nokku peewnugol geɗe renndo to Aninri LGA. Feewnitde luumo Ujuri Laabi Mbogu maayo Oji LGA. Erosion e nokku teskinɗo to Enugu Hirnaange, ngam heɓde nokkuuji ndema. Heblo sukaaɓe dow kisal nder internet e hokkugo kuuje kuugal nder diiwal senateer Enugu Hirnaange. Feewnitde laawol Imema Iwollo Oyofo 1,2 km Ezeage LGA to diiwaan senateer enugu hirnaange. Tuugnorgal tg5m6do00nym60clsxitt106vqs1sh2 182305 182303 2026-08-11T14:16:48Z Ilya Discuss 10103 182305 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Osita Ngwu ListenR ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni nder suudu joonde diidaaɗi Naajeeriya 10ɓo. Tergal lanyol Democratic Peoples (PDP), o suɓaama nder suudu senaa diga lesdi Enugu Hirnaange lesdi Enugu nder hitaande 2023. O ɗon nder lesdi ngwo nder laamu lesdi Udi nder lesdi Enugu. Ɓawo Osita Ngwu heɓi Bachelor of Engineering to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ganndal e Karallaagal to leydi Enugu e hitaande 2001. O heɓi Masters MBA to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Roehampton, London, Duɗal Njulaagu e hitaande 2016. O woni tergal e juɓɓule karallaagal ceertuɗe, Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya NSE, Nigerian the Nigerian Society of Engineers NSE, Nigerian Reglementaasiyoŋ Innjiniyaaruuji e nder leydi Najeriya COREN. Kugal Osita Ngwu fuɗɗii golle mum ko e petroŋ e gaas, ɗo o waɗi duuɓi keewɗi e golle inndeeji ceertuɗi. O fuɗɗorii ko injenieer jannginoowo, o wonti gardiiɗo gollordu, o golliima e eɓɓaaɗe maantinɗe ko wayi no OML Faas 1 - O.U.R 42 × 45Km eɓɓaaɗe gaasuuji e eɓɓaaɗe ɓeydugol tankiiji Sosiyetee Shell Development Petroleum. E hitaande 2016, o naati e njulaagu, o sosi njulaagu miliyaaruuji naira, o gollini ko ina tolnoo e 500 gollotooɗo. Golle politik Osita Ngwu fuɗɗii siyaasa mum ko e hitaande 2018 nde o yiɗi daranaade Udi /Ezeagu to suudu sarɗiiji kono o woppi laamu. E hitaande 2023 o heɓi tikket diiwaan senateer PDP Enugu hirnaange. Ngwu heɓi 52 473 woote ngam anndineede ko o keɓɗo, e nder fedde woote leydi ndii (INEC). Dennis Amadi, kanndidaa lannda gollotooɓe (LP) mo 48 053 ​​neɗɗo wooti ; woni ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol laawol jokkondirngol Ogugu Ogbaku Fase 1 to laamu nokku Awgu. Hokkugo ɓulli naange - ɓulli ɓulli nder nokkuuje feere-feere Akpato Umulumgbe, Umuavulu Abor, wuro Udi, e laabi wuro Umuaga. Pewnugol suudu wuro Amuka Okpatu e ɓulli e nder nokku laamu Okpatu Udi. Pewnugol luumo e nokku peewnugol geɗe renndo to Aninri LGA. Feewnitde luumo Ujuri Laabi Mbogu maayo Oji LGA. Erosion e nokku teskinɗo to Enugu Hirnaange, ngam heɓde nokkuuji ndema. Heblo sukaaɓe dow kisal nder internet e hokkugo kuuje kuugal nder diiwal senateer Enugu Hirnaange. Feewnitde laawol Imema Iwollo Oyofo 1,2 km Ezeage LGA to diiwaan senateer enugu hirnaange. Tuugnorgal h4gzsb9bpd7lso6ia3nh50hi0aju87t 182311 182305 2026-08-11T14:19:21Z Ilya Discuss 10103 182311 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Osita Ngwu ListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni nder suudu joonde diidaaɗi Naajeeriya 10ɓo. Tergal lanyol Democratic Peoples (PDP), o suɓaama nder suudu senaa diga lesdi Enugu Hirnaange lesdi Enugu nder hitaande 2023. O ɗon nder lesdi ngwo nder laamu lesdi Udi nder lesdi Enugu. Ɓawo Osita Ngwu heɓi Bachelor of Engineering to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ganndal e Karallaagal to leydi Enugu e hitaande 2001. O heɓi Masters MBA to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Roehampton, London, Duɗal Njulaagu e hitaande 2016. O woni tergal e juɓɓule karallaagal ceertuɗe, Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya NSE, Nigerian the Nigerian Society of Engineers NSE, Nigerian Reglementaasiyoŋ Innjiniyaaruuji e nder leydi Najeriya COREN. Kugal Osita Ngwu fuɗɗii golle mum ko e petroŋ e gaas, ɗo o waɗi duuɓi keewɗi e golle inndeeji ceertuɗi. O fuɗɗorii ko injenieer jannginoowo, o wonti gardiiɗo gollordu, o golliima e eɓɓaaɗe maantinɗe ko wayi no OML Faas 1 - O.U.R 42 × 45Km eɓɓaaɗe gaasuuji e eɓɓaaɗe ɓeydugol tankiiji Sosiyetee Shell Development Petroleum. E hitaande 2016, o naati e njulaagu, o sosi njulaagu miliyaaruuji naira, o gollini ko ina tolnoo e 500 gollotooɗo. Golle politik Osita Ngwu fuɗɗii siyaasa mum ko e hitaande 2018 nde o yiɗi daranaade Udi /Ezeagu to suudu sarɗiiji kono o woppi laamu. E hitaande 2023 o heɓi tikket diiwaan senateer PDP Enugu hirnaange. Ngwu heɓi 52 473 woote ngam anndineede ko o keɓɗo, e nder fedde woote leydi ndii (INEC). Dennis Amadi, kanndidaa lannda gollotooɓe (LP) mo 48 053 ​​neɗɗo wooti ; woni ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol laawol jokkondirngol Ogugu Ogbaku Fase 1 to laamu nokku Awgu. Hokkugo ɓulli naange - ɓulli ɓulli nder nokkuuje feere-feere Akpato Umulumgbe, Umuavulu Abor, wuro Udi, e laabi wuro Umuaga. Pewnugol suudu wuro Amuka Okpatu e ɓulli e nder nokku laamu Okpatu Udi. Pewnugol luumo e nokku peewnugol geɗe renndo to Aninri LGA. Feewnitde luumo Ujuri Laabi Mbogu maayo Oji LGA. Erosion e nokku teskinɗo to Enugu Hirnaange, ngam heɓde nokkuuji ndema. Heblo sukaaɓe dow kisal nder internet e hokkugo kuuje kuugal nder diiwal senateer Enugu Hirnaange. Feewnitde laawol Imema Iwollo Oyofo 1,2 km Ezeage LGA to diiwaan senateer enugu hirnaange. == Tuugnorgal == 5ehggvzmk8cbuixxsossqwa6lkskxqt 182314 182311 2026-08-11T14:20:24Z Ilya Discuss 10103 182314 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Osita Ngwu ListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni nder suudu joonde diidaaɗi Naajeeriya 10ɓo. Tergal lanyol Democratic Peoples (PDP), o suɓaama nder suudu senaa diga lesdi Enugu Hirnaange lesdi Enugu nder hitaande 2023.<ref>{{Cite web|date=2023-05-20|title=biography of senator chief osita ngwu|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-senator-chief-osita-ngwu/|access-date=2023-05-20|website=medianigeria.com|language=en-US}}</ref> O ɗon nder lesdi ngwo nder laamu lesdi Udi nder lesdi Enugu. Ɓawo Osita Ngwu heɓi Bachelor of Engineering to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ganndal e Karallaagal to leydi Enugu e hitaande 2001. O heɓi Masters MBA to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Roehampton, London, Duɗal Njulaagu e hitaande 2016. O woni tergal e juɓɓule karallaagal ceertuɗe, Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya NSE, Nigerian the Nigerian Society of Engineers NSE, Nigerian Reglementaasiyoŋ Innjiniyaaruuji e nder leydi Najeriya COREN. Kugal Osita Ngwu fuɗɗii golle mum ko e petroŋ e gaas, ɗo o waɗi duuɓi keewɗi e golle inndeeji ceertuɗi. O fuɗɗorii ko injenieer jannginoowo, o wonti gardiiɗo gollordu, o golliima e eɓɓaaɗe maantinɗe ko wayi no OML Faas 1 - O.U.R 42 × 45Km eɓɓaaɗe gaasuuji e eɓɓaaɗe ɓeydugol tankiiji Sosiyetee Shell Development Petroleum. E hitaande 2016, o naati e njulaagu, o sosi njulaagu miliyaaruuji naira, o gollini ko ina tolnoo e 500 gollotooɗo. Golle politik Osita Ngwu fuɗɗii siyaasa mum ko e hitaande 2018 nde o yiɗi daranaade Udi /Ezeagu to suudu sarɗiiji kono o woppi laamu. E hitaande 2023 o heɓi tikket diiwaan senateer PDP Enugu hirnaange. Ngwu heɓi 52 473 woote ngam anndineede ko o keɓɗo, e nder fedde woote leydi ndii (INEC). Dennis Amadi, kanndidaa lannda gollotooɓe (LP) mo 48 053 ​​neɗɗo wooti ; woni ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol laawol jokkondirngol Ogugu Ogbaku Fase 1 to laamu nokku Awgu. Hokkugo ɓulli naange - ɓulli ɓulli nder nokkuuje feere-feere Akpato Umulumgbe, Umuavulu Abor, wuro Udi, e laabi wuro Umuaga. Pewnugol suudu wuro Amuka Okpatu e ɓulli e nder nokku laamu Okpatu Udi. Pewnugol luumo e nokku peewnugol geɗe renndo to Aninri LGA. Feewnitde luumo Ujuri Laabi Mbogu maayo Oji LGA. Erosion e nokku teskinɗo to Enugu Hirnaange, ngam heɓde nokkuuji ndema. Heblo sukaaɓe dow kisal nder internet e hokkugo kuuje kuugal nder diiwal senateer Enugu Hirnaange. Feewnitde laawol Imema Iwollo Oyofo 1,2 km Ezeage LGA to diiwaan senateer enugu hirnaange. == Tuugnorgal == lkhmuaooxz34pijojlph9b8izwlq11j 182320 182314 2026-08-11T14:21:35Z Ilya Discuss 10103 182320 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Osita Ngwu ListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni nder suudu joonde diidaaɗi Naajeeriya 10ɓo. Tergal lanyol Democratic Peoples (PDP), o suɓaama nder suudu senaa diga lesdi Enugu Hirnaange lesdi Enugu nder hitaande 2023.<ref>{{Cite web|date=2023-05-20|title=biography of senator chief osita ngwu|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-senator-chief-osita-ngwu/|access-date=2023-05-20|website=medianigeria.com|language=en-US}}</ref> O ɗon nder lesdi ngwo nder laamu lesdi Udi nder lesdi Enugu. Ɓawo Osita Ngwu heɓi Bachelor of Engineering to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ganndal e Karallaagal to leydi Enugu e hitaande 2001. O heɓi Masters MBA to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Roehampton, London, Duɗal Njulaagu e hitaande 2016.<ref>{{Cite news|last=Shibayan|first=Dyepkazah|date=2023-02-28|title=PDP's Ngwu succeeds Ekweremadu as Enugu west senator after 20 years in n'assembly|url=https://www.thecable.ng/pdps-ngwu-succeeds-ekweremadu-as-enugu-west-senator-after-20-years-in-nassembly|access-date=2023-06-27|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Mbawike|first=Nnamdi|date=2023-02-28|title=Ngwu To Replace Ekweremadu, Wins Enugu West Senate Seat|url=https://leadership.ng/ngwu-to-replace-ekweremadu-wins-enugu-west-senate-seat/|access-date=2023-06-27|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O woni tergal e juɓɓule karallaagal ceertuɗe, Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya NSE, Nigerian the Nigerian Society of Engineers NSE, Nigerian Reglementaasiyoŋ Innjiniyaaruuji e nder leydi Najeriya COREN. Kugal Osita Ngwu fuɗɗii golle mum ko e petroŋ e gaas, ɗo o waɗi duuɓi keewɗi e golle inndeeji ceertuɗi. O fuɗɗorii ko injenieer jannginoowo, o wonti gardiiɗo gollordu, o golliima e eɓɓaaɗe maantinɗe ko wayi no OML Faas 1 - O.U.R 42 × 45Km eɓɓaaɗe gaasuuji e eɓɓaaɗe ɓeydugol tankiiji Sosiyetee Shell Development Petroleum. E hitaande 2016, o naati e njulaagu, o sosi njulaagu miliyaaruuji naira, o gollini ko ina tolnoo e 500 gollotooɗo. Golle politik Osita Ngwu fuɗɗii siyaasa mum ko e hitaande 2018 nde o yiɗi daranaade Udi /Ezeagu to suudu sarɗiiji kono o woppi laamu. E hitaande 2023 o heɓi tikket diiwaan senateer PDP Enugu hirnaange. Ngwu heɓi 52 473 woote ngam anndineede ko o keɓɗo, e nder fedde woote leydi ndii (INEC). Dennis Amadi, kanndidaa lannda gollotooɓe (LP) mo 48 053 ​​neɗɗo wooti ; woni ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol laawol jokkondirngol Ogugu Ogbaku Fase 1 to laamu nokku Awgu. Hokkugo ɓulli naange - ɓulli ɓulli nder nokkuuje feere-feere Akpato Umulumgbe, Umuavulu Abor, wuro Udi, e laabi wuro Umuaga. Pewnugol suudu wuro Amuka Okpatu e ɓulli e nder nokku laamu Okpatu Udi. Pewnugol luumo e nokku peewnugol geɗe renndo to Aninri LGA. Feewnitde luumo Ujuri Laabi Mbogu maayo Oji LGA. Erosion e nokku teskinɗo to Enugu Hirnaange, ngam heɓde nokkuuji ndema. Heblo sukaaɓe dow kisal nder internet e hokkugo kuuje kuugal nder diiwal senateer Enugu Hirnaange. Feewnitde laawol Imema Iwollo Oyofo 1,2 km Ezeage LGA to diiwaan senateer enugu hirnaange. == Tuugnorgal == 0kkhwxnwbfaxxm29z8hme09vwpmww3z 182326 182320 2026-08-11T14:23:52Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 182326 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Osita Ngwu ListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni nder suudu joonde diidaaɗi Naajeeriya 10ɓo. Tergal lanyol Democratic Peoples (PDP), o suɓaama nder suudu senaa diga lesdi Enugu Hirnaange lesdi Enugu nder hitaande 2023.<ref>{{Cite web|date=2023-05-20|title=biography of senator chief osita ngwu|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-senator-chief-osita-ngwu/|access-date=2023-05-20|website=medianigeria.com|language=en-US}}</ref> O ɗon nder lesdi ngwo nder laamu lesdi Udi nder lesdi Enugu. Ɓawo Osita Ngwu heɓi Bachelor of Engineering to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ganndal e Karallaagal to leydi Enugu e hitaande 2001. O heɓi Masters MBA to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Roehampton, London, Duɗal Njulaagu e hitaande 2016.<ref>{{Cite news|last=Shibayan|first=Dyepkazah|date=2023-02-28|title=PDP's Ngwu succeeds Ekweremadu as Enugu west senator after 20 years in n'assembly|url=https://www.thecable.ng/pdps-ngwu-succeeds-ekweremadu-as-enugu-west-senator-after-20-years-in-nassembly|access-date=2023-06-27|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Mbawike|first=Nnamdi|date=2023-02-28|title=Ngwu To Replace Ekweremadu, Wins Enugu West Senate Seat|url=https://leadership.ng/ngwu-to-replace-ekweremadu-wins-enugu-west-senate-seat/|access-date=2023-06-27|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O woni tergal e juɓɓule karallaagal ceertuɗe, Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya NSE, Nigerian the Nigerian Society of Engineers NSE, Nigerian Reglementaasiyoŋ Innjiniyaaruuji e nder leydi Najeriya COREN. Kugal Osita Ngwu fuɗɗii golle mum ko e petroŋ e gaas, ɗo o waɗi duuɓi keewɗi e golle inndeeji ceertuɗi. O fuɗɗorii ko injenieer jannginoowo, o wonti gardiiɗo gollordu, o golliima e eɓɓaaɗe maantinɗe ko wayi no OML Faas 1 - O.U.R 42 × 45Km eɓɓaaɗe gaasuuji e eɓɓaaɗe ɓeydugol tankiiji Sosiyetee Shell Development Petroleum. E hitaande 2016, o naati e njulaagu, o sosi njulaagu miliyaaruuji naira, o gollini ko ina tolnoo e 500 gollotooɗo. Golle politik Osita Ngwu fuɗɗii siyaasa mum ko e hitaande 2018 nde o yiɗi daranaade Udi /Ezeagu to suudu sarɗiiji kono o woppi laamu. E hitaande 2023 o heɓi tikket diiwaan senateer PDP Enugu hirnaange. Ngwu heɓi 52 473 woote ngam anndineede ko o keɓɗo, e nder fedde woote leydi ndii (INEC). Dennis Amadi, kanndidaa lannda gollotooɓe (LP) mo 48 053 ​​neɗɗo wooti ; woni ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol laawol jokkondirngol Ogugu Ogbaku Fase 1 to laamu nokku Awgu. Hokkugo ɓulli naange - ɓulli ɓulli nder nokkuuje feere-feere Akpato Umulumgbe, Umuavulu Abor, wuro Udi, e laabi wuro Umuaga. Pewnugol suudu wuro Amuka Okpatu e ɓulli e nder nokku laamu Okpatu Udi. Pewnugol luumo e nokku peewnugol geɗe renndo to Aninri LGA. Feewnitde luumo Ujuri Laabi Mbogu maayo Oji LGA. Erosion e nokku teskinɗo to Enugu Hirnaange, ngam heɓde nokkuuji ndema. Heblo sukaaɓe dow kisal nder internet e hokkugo kuuje kuugal nder diiwal senateer Enugu Hirnaange. Feewnitde laawol Imema Iwollo Oyofo 1,2 km Ezeage LGA to diiwaan senateer enugu hirnaange. == Himobe == 5lwo096vztbnh6bhlemkxy79121qnf3 182327 182326 2026-08-11T14:24:20Z Ilya Discuss 10103 182327 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Osita Ngwu ListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, o woni nder suudu joonde diidaaɗi Naajeeriya 10ɓo. Tergal lanyol Democratic Peoples (PDP), o suɓaama nder suudu senaa diga lesdi Enugu Hirnaange lesdi Enugu nder hitaande 2023.<ref>{{Cite web|date=2023-05-20|title=biography of senator chief osita ngwu|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-senator-chief-osita-ngwu/|access-date=2023-05-20|website=medianigeria.com|language=en-US}}</ref> O ɗon nder lesdi ngwo nder laamu lesdi Udi nder lesdi Enugu. Ɓawo Osita Ngwu heɓi Bachelor of Engineering to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde ganndal e Karallaagal to leydi Enugu e hitaande 2001. O heɓi Masters MBA to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Roehampton, London, Duɗal Njulaagu e hitaande 2016.<ref>{{Cite news|last=Shibayan|first=Dyepkazah|date=2023-02-28|title=PDP's Ngwu succeeds Ekweremadu as Enugu west senator after 20 years in n'assembly|url=https://www.thecable.ng/pdps-ngwu-succeeds-ekweremadu-as-enugu-west-senator-after-20-years-in-nassembly|access-date=2023-06-27|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Mbawike|first=Nnamdi|date=2023-02-28|title=Ngwu To Replace Ekweremadu, Wins Enugu West Senate Seat|url=https://leadership.ng/ngwu-to-replace-ekweremadu-wins-enugu-west-senate-seat/|access-date=2023-06-27|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O woni tergal e juɓɓule karallaagal ceertuɗe, Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya NSE, Nigerian the Nigerian Society of Engineers NSE, Nigerian Reglementaasiyoŋ Innjiniyaaruuji e nder leydi Najeriya COREN. Kugal Osita Ngwu fuɗɗii golle mum ko e petroŋ e gaas, ɗo o waɗi duuɓi keewɗi e golle inndeeji ceertuɗi. .<ref>{{Cite news|date=2024-06-12|title=senator ngwu a first time breaking record mastering the ropes|url=https://www.thisdaylive.com/2024/06/12/senator-ngwu-a-first-timer-breaking-records-mastering-the-ropes/|access-date=2024-06-12|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2022-10-06|title=ngwu ill build on the positive imprint of ekweremadu|url=https://www.thisdaylive.com/2022/10/06/ngwu-ill-build-on-the-positive-imprint-of-ekweremadu//|access-date=2022-10-06|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref> O fuɗɗorii ko injenieer jannginoowo, o wonti gardiiɗo gollordu, o golliima e eɓɓaaɗe maantinɗe ko wayi no OML Faas 1 - O.U.R 42 × 45Km eɓɓaaɗe gaasuuji e eɓɓaaɗe ɓeydugol tankiiji Sosiyetee Shell Development Petroleum. E hitaande 2016, o naati e njulaagu, o sosi njulaagu miliyaaruuji naira, o gollini ko ina tolnoo e 500 gollotooɗo. Golle politik Osita Ngwu fuɗɗii siyaasa mum ko e hitaande 2018 nde o yiɗi daranaade Udi /Ezeagu to suudu sarɗiiji kono o woppi laamu. E hitaande 2023 o heɓi tikket diiwaan senateer PDP Enugu hirnaange. Ngwu heɓi 52 473 woote ngam anndineede ko o keɓɗo, e nder fedde woote leydi ndii (INEC). Dennis Amadi, kanndidaa lannda gollotooɓe (LP) mo 48 053 ​​neɗɗo wooti ; woni ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol laawol jokkondirngol Ogugu Ogbaku Fase 1 to laamu nokku Awgu. Hokkugo ɓulli naange - ɓulli ɓulli nder nokkuuje feere-feere Akpato Umulumgbe, Umuavulu Abor, wuro Udi, e laabi wuro Umuaga. Pewnugol suudu wuro Amuka Okpatu e ɓulli e nder nokku laamu Okpatu Udi. Pewnugol luumo e nokku peewnugol geɗe renndo to Aninri LGA. Feewnitde luumo Ujuri Laabi Mbogu maayo Oji LGA. Erosion e nokku teskinɗo to Enugu Hirnaange, ngam heɓde nokkuuji ndema. Heblo sukaaɓe dow kisal nder internet e hokkugo kuuje kuugal nder diiwal senateer Enugu Hirnaange. Feewnitde laawol Imema Iwollo Oyofo 1,2 km Ezeage LGA to diiwaan senateer enugu hirnaange. == Himobe == 09syq8gmjlhv3256gl8aprk193qbp3g Abdul Ahmed Ningi 0 43483 182335 2026-08-11T14:28:08Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Abdul Ahmed Ningi (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015. Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji. Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal..." 182335 wikitext text/x-wiki Abdul Ahmed Ningi (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015. Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji. Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo. O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. ahark3za8bl0fm4sd1gcsgtc0buivs2 182336 182335 2026-08-11T14:29:37Z Ilya Discuss 10103 182336 wikitext text/x-wiki Abdul Ahmed Ningi (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015. Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji. Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo. O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. r2b4rrnyma0yjzstfukraumixjugipd 182337 182336 2026-08-11T14:30:58Z Ilya Discuss 10103 182337 wikitext text/x-wiki Abdul Ahmed Ningi (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015. Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji. Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo. O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku gpard637tclxq8k7e4fbnm5hymz6xmh 182338 182337 2026-08-11T14:32:21Z Ilya Discuss 10103 182338 wikitext text/x-wiki Abdul Ahmed Ningi (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015. Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji. Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo. O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama Nguurndam neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. Tuugnorgal 355nh28fbzvt5qkjm4ou13w7vnbt5wi 182339 182338 2026-08-11T14:33:03Z Ilya Discuss 10103 182339 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Abdul Ahmed Ningi (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015. Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji. Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo. O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama Nguurndam neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. Tuugnorgal ox6lb8j82smokfzuv2kwyeug7tuz6kf 182340 182339 2026-08-11T14:36:27Z Ilya Discuss 10103 182340 wikitext text/x-wiki {{Databox}}{{Databox}}Abdul Ahmed Ningi (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015. Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji. Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo. O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama Nguurndam neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. Tuugnorgal c59iwglw9bp1so1asgg0mc5ls4laz34 182341 182340 2026-08-11T14:38:00Z Ilya Discuss 10103 182341 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Abdul Ahmed Ningi (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015. Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji. Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo. O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode golle politik E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama Nguurndam neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. Tuugnorgal ox6lb8j82smokfzuv2kwyeug7tuz6kf 182345 182341 2026-08-11T14:40:56Z Ilya Discuss 10103 182345 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdul Ahmed Ningi''' (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015. Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji. Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo. O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode == golle politik == E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama == Nguurndam == neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. == Tuugnorgal == faf23eq2erndpoyfm91vddswktkz038 182346 182345 2026-08-11T14:42:27Z Ilya Discuss 10103 182346 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdul Ahmed Ningi''' (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015.<ref>{{cite news|url=http://www.nassnig.org/nass/index.php|work=Nigerian Senate|title=Abdul Ningi was a majority leader|date=21 June 2011}}</ref><ref name="2011 Elected Nigerian Senators">{{cite news|url=http://nigeriaelections.org/nass.php|work=Nigeria Elections|title=2011 Elected Nigerian Senators|date=18 April 2011|access-date=22 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110413044448/http://nigeriaelections.org/nass.php|archive-date=13 April 2011|url-status=dead}}</ref> Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji. Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo. O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode == golle politik == E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama == Nguurndam == neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. == Tuugnorgal == 45bcs1ld0nrx8m2cvp5y2jjk5tufbtt 182350 182346 2026-08-11T15:01:57Z Ilya Discuss 10103 182350 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdul Ahmed Ningi''' (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015.<ref>{{cite news|url=http://www.nassnig.org/nass/index.php|work=Nigerian Senate|title=Abdul Ningi was a majority leader|date=21 June 2011}}</ref><ref name="2011 Elected Nigerian Senators">{{cite news|url=http://nigeriaelections.org/nass.php|work=Nigeria Elections|title=2011 Elected Nigerian Senators|date=18 April 2011|access-date=22 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110413044448/http://nigeriaelections.org/nass.php|archive-date=13 April 2011|url-status=dead}}</ref> Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191928/http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Hon. Abdul Ahmed Ningi|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=30 September 2009}}</ref> Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo. O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode == golle politik == E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama == Nguurndam == neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. == Tuugnorgal == 1avlit1sgrjz96ibi6vxaz37nftj115 182351 182350 2026-08-11T15:04:36Z Ilya Discuss 10103 182351 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdul Ahmed Ningi''' (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015.<ref>{{cite news|url=http://www.nassnig.org/nass/index.php|work=Nigerian Senate|title=Abdul Ningi was a majority leader|date=21 June 2011}}</ref><ref name="2011 Elected Nigerian Senators">{{cite news|url=http://nigeriaelections.org/nass.php|work=Nigeria Elections|title=2011 Elected Nigerian Senators|date=18 April 2011|access-date=22 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110413044448/http://nigeriaelections.org/nass.php|archive-date=13 April 2011|url-status=dead}}</ref> Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191928/http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Hon. Abdul Ahmed Ningi|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=30 September 2009}}</ref> Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.onlinenigeria.com/abacha_last_days.asp|publisher=Online Nigeria|title=Abacha's Last Days|access-date=22 October 2010}}</ref> Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo. O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode == golle politik == E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama == Nguurndam == neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. == Tuugnorgal == grzyipy7j90hysqc90ud46y5viqjfjb 182353 182351 2026-08-11T15:05:23Z Ilya Discuss 10103 182353 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdul Ahmed Ningi''' (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015.<ref>{{cite news|url=http://www.nassnig.org/nass/index.php|work=Nigerian Senate|title=Abdul Ningi was a majority leader|date=21 June 2011}}</ref><ref name="2011 Elected Nigerian Senators">{{cite news|url=http://nigeriaelections.org/nass.php|work=Nigeria Elections|title=2011 Elected Nigerian Senators|date=18 April 2011|access-date=22 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110413044448/http://nigeriaelections.org/nass.php|archive-date=13 April 2011|url-status=dead}}</ref> Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191928/http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Hon. Abdul Ahmed Ningi|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=30 September 2009}}</ref> Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.onlinenigeria.com/abacha_last_days.asp|publisher=Online Nigeria|title=Abacha's Last Days|access-date=22 October 2010}}</ref> Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo.<ref>{{cite web|url=http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|title=Obasanjo Under Pressure|date=December 2006|publisher=Menas Nigeria Focus|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003033949/http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|archive-date=3 October 2011|df=dmy}}</ref> O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko. e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode == golle politik == E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama == Nguurndam == neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. == Tuugnorgal == l9jg8kept8oko8rwn0dj28dwd7tn30m 182354 182353 2026-08-11T15:06:11Z Ilya Discuss 10103 182354 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdul Ahmed Ningi''' (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015.<ref>{{cite news|url=http://www.nassnig.org/nass/index.php|work=Nigerian Senate|title=Abdul Ningi was a majority leader|date=21 June 2011}}</ref><ref name="2011 Elected Nigerian Senators">{{cite news|url=http://nigeriaelections.org/nass.php|work=Nigeria Elections|title=2011 Elected Nigerian Senators|date=18 April 2011|access-date=22 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110413044448/http://nigeriaelections.org/nass.php|archive-date=13 April 2011|url-status=dead}}</ref> Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191928/http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Hon. Abdul Ahmed Ningi|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=30 September 2009}}</ref> Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.onlinenigeria.com/abacha_last_days.asp|publisher=Online Nigeria|title=Abacha's Last Days|access-date=22 October 2010}}</ref> Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo.<ref>{{cite web|url=http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|title=Obasanjo Under Pressure|date=December 2006|publisher=Menas Nigeria Focus|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003033949/http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|archive-date=3 October 2011|df=dmy}}</ref> O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko.<ref>{{Cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Out of power, no one gives you any respect again|author=JAMES OJO|date=5 August 2007|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071016192744/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|archive-date=16 October 2007|df=dmy|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200806231268.html|title=Abdul Ningi Returns to the House|author=Aliyu Machika|date=23 June 2008|publisher=Daily Trust|access-date=30 September 2009}}</ref> e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki. O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode == golle politik == E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama == Nguurndam == neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. == Tuugnorgal == ccibqviaheicsfi6fcu55erkl0l6ncz 182355 182354 2026-08-11T15:07:20Z Ilya Discuss 10103 182355 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Abdul Ahmed Ningi''' (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015.<ref>{{cite news|url=http://www.nassnig.org/nass/index.php|work=Nigerian Senate|title=Abdul Ningi was a majority leader|date=21 June 2011}}</ref><ref name="2011 Elected Nigerian Senators">{{cite news|url=http://nigeriaelections.org/nass.php|work=Nigeria Elections|title=2011 Elected Nigerian Senators|date=18 April 2011|access-date=22 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110413044448/http://nigeriaelections.org/nass.php|archive-date=13 April 2011|url-status=dead}}</ref> Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191928/http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Hon. Abdul Ahmed Ningi|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=30 September 2009}}</ref> Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.onlinenigeria.com/abacha_last_days.asp|publisher=Online Nigeria|title=Abacha's Last Days|access-date=22 October 2010}}</ref> Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo.<ref>{{cite web|url=http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|title=Obasanjo Under Pressure|date=December 2006|publisher=Menas Nigeria Focus|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003033949/http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|archive-date=3 October 2011|df=dmy}}</ref> O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko.<ref>{{Cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Out of power, no one gives you any respect again|author=JAMES OJO|date=5 August 2007|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071016192744/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|archive-date=16 October 2007|df=dmy|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200806231268.html|title=Abdul Ningi Returns to the House|author=Aliyu Machika|date=23 June 2008|publisher=Daily Trust|access-date=30 September 2009}}</ref> e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki..<ref>{{Cite web|date=2024-03-12|title=Senator Abdul Ningi suspended over N3 trillion budget padding claim|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/c04l81lplzyo|access-date=2024-03-14|website=BBC News Pidgin}}</ref><ref>{{Cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|date=2024-03-14|title=Yar'Adua replaces Ningi as Northern senators forum chairman|url=https://punchng.com/yaradua-replaces-ningi-as-northern-senators-forum-chairman/|access-date=2024-03-14|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi. Fuɗɗoode == golle politik == E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama == Nguurndam == neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. == Tuugnorgal == d6niaztp9tx7eal0jr7o9t5m9dh9ht5 182372 182355 2026-08-11T15:28:02Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 182372 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abdul Ahmed Ningi''' (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015.<ref>{{cite news|url=http://www.nassnig.org/nass/index.php|work=Nigerian Senate|title=Abdul Ningi was a majority leader|date=21 June 2011}}</ref><ref name="2011 Elected Nigerian Senators">{{cite news|url=http://nigeriaelections.org/nass.php|work=Nigeria Elections|title=2011 Elected Nigerian Senators|date=18 April 2011|access-date=22 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110413044448/http://nigeriaelections.org/nass.php|archive-date=13 April 2011|url-status=dead}}</ref> Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191928/http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Hon. Abdul Ahmed Ningi|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=30 September 2009}}</ref> Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.onlinenigeria.com/abacha_last_days.asp|publisher=Online Nigeria|title=Abacha's Last Days|access-date=22 October 2010}}</ref> Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo.<ref>{{cite web|url=http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|title=Obasanjo Under Pressure|date=December 2006|publisher=Menas Nigeria Focus|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003033949/http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|archive-date=3 October 2011|df=dmy}}</ref> O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko.<ref>{{Cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Out of power, no one gives you any respect again|author=JAMES OJO|date=5 August 2007|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071016192744/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|archive-date=16 October 2007|df=dmy|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200806231268.html|title=Abdul Ningi Returns to the House|author=Aliyu Machika|date=23 June 2008|publisher=Daily Trust|access-date=30 September 2009}}</ref> e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki..<ref>{{Cite web|date=2024-03-12|title=Senator Abdul Ningi suspended over N3 trillion budget padding claim|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/c04l81lplzyo|access-date=2024-03-14|website=BBC News Pidgin}}</ref><ref>{{Cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|date=2024-03-14|title=Yar'Adua replaces Ningi as Northern senators forum chairman|url=https://punchng.com/yaradua-replaces-ningi-as-northern-senators-forum-chairman/|access-date=2024-03-14|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi, Fuɗɗoode. == golle politik == E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil . Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS). 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama == Nguurndam == neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. == Tuugnorgal == sybjxs1wz3vjyiiz0bmf3hu4iqgnw83 182374 182372 2026-08-11T15:29:20Z Fulani215 7983 /* golle politik */ fixed typo 182374 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abdul Ahmed Ningi''' (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015.<ref>{{cite news|url=http://www.nassnig.org/nass/index.php|work=Nigerian Senate|title=Abdul Ningi was a majority leader|date=21 June 2011}}</ref><ref name="2011 Elected Nigerian Senators">{{cite news|url=http://nigeriaelections.org/nass.php|work=Nigeria Elections|title=2011 Elected Nigerian Senators|date=18 April 2011|access-date=22 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110413044448/http://nigeriaelections.org/nass.php|archive-date=13 April 2011|url-status=dead}}</ref> Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191928/http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Hon. Abdul Ahmed Ningi|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=30 September 2009}}</ref> Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.onlinenigeria.com/abacha_last_days.asp|publisher=Online Nigeria|title=Abacha's Last Days|access-date=22 October 2010}}</ref> Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo.<ref>{{cite web|url=http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|title=Obasanjo Under Pressure|date=December 2006|publisher=Menas Nigeria Focus|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003033949/http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|archive-date=3 October 2011|df=dmy}}</ref> O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko.<ref>{{Cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Out of power, no one gives you any respect again|author=JAMES OJO|date=5 August 2007|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071016192744/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|archive-date=16 October 2007|df=dmy|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200806231268.html|title=Abdul Ningi Returns to the House|author=Aliyu Machika|date=23 June 2008|publisher=Daily Trust|access-date=30 September 2009}}</ref> e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki..<ref>{{Cite web|date=2024-03-12|title=Senator Abdul Ningi suspended over N3 trillion budget padding claim|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/c04l81lplzyo|access-date=2024-03-14|website=BBC News Pidgin}}</ref><ref>{{Cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|date=2024-03-14|title=Yar'Adua replaces Ningi as Northern senators forum chairman|url=https://punchng.com/yaradua-replaces-ningi-as-northern-senators-forum-chairman/|access-date=2024-03-14|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi, Fuɗɗoode. == golle politik == E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS) 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama == Nguurndam == neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji. O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. == Tuugnorgal == 29cey4sh2njk6gaia1nti84tjvvmkyv 182375 182374 2026-08-11T15:29:49Z Fulani215 7983 /* Nguurndam */ fixed typo 182375 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abdul Ahmed Ningi''' (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015.<ref>{{cite news|url=http://www.nassnig.org/nass/index.php|work=Nigerian Senate|title=Abdul Ningi was a majority leader|date=21 June 2011}}</ref><ref name="2011 Elected Nigerian Senators">{{cite news|url=http://nigeriaelections.org/nass.php|work=Nigeria Elections|title=2011 Elected Nigerian Senators|date=18 April 2011|access-date=22 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110413044448/http://nigeriaelections.org/nass.php|archive-date=13 April 2011|url-status=dead}}</ref> Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191928/http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Hon. Abdul Ahmed Ningi|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=30 September 2009}}</ref> Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.onlinenigeria.com/abacha_last_days.asp|publisher=Online Nigeria|title=Abacha's Last Days|access-date=22 October 2010}}</ref> Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo.<ref>{{cite web|url=http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|title=Obasanjo Under Pressure|date=December 2006|publisher=Menas Nigeria Focus|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003033949/http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|archive-date=3 October 2011|df=dmy}}</ref> O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko.<ref>{{Cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Out of power, no one gives you any respect again|author=JAMES OJO|date=5 August 2007|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071016192744/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|archive-date=16 October 2007|df=dmy|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200806231268.html|title=Abdul Ningi Returns to the House|author=Aliyu Machika|date=23 June 2008|publisher=Daily Trust|access-date=30 September 2009}}</ref> e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki..<ref>{{Cite web|date=2024-03-12|title=Senator Abdul Ningi suspended over N3 trillion budget padding claim|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/c04l81lplzyo|access-date=2024-03-14|website=BBC News Pidgin}}</ref><ref>{{Cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|date=2024-03-14|title=Yar'Adua replaces Ningi as Northern senators forum chairman|url=https://punchng.com/yaradua-replaces-ningi-as-northern-senators-forum-chairman/|access-date=2024-03-14|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi, Fuɗɗoode. == golle politik == E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS) 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama == Nguurndam == neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji, O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. == Tuugnorgal == pnqvjch06xsczburdkymu185s0x26e4 182377 182375 2026-08-11T15:30:14Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 182377 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Abdul Ahmed Ningi''' (jibinaa ko 20 abriil 1960) ko cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji leydi Nijeer. Ko o tergal lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), o woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senateeruuji cakaari Bauchi gila 2011 haa 2015.<ref>{{cite news|url=http://www.nassnig.org/nass/index.php|work=Nigerian Senate|title=Abdul Ningi was a majority leader|date=21 June 2011}}</ref><ref name="2011 Elected Nigerian Senators">{{cite news|url=http://nigeriaelections.org/nass.php|work=Nigeria Elections|title=2011 Elected Nigerian Senators|date=18 April 2011|access-date=22 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20110413044448/http://nigeriaelections.org/nass.php|archive-date=13 April 2011|url-status=dead}}</ref> Zone senateeruuji cakaari Bauchi ina waɗi nokkuuji laamuuji nokkuuji Danbam, Darazo, Ganjuwa, Misau, Ningi, e Warji..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303191928/http://www.nassnig.org/house/member.php?member=331&page=1&state=21|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|title=Hon. Abdul Ahmed Ningi|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=30 September 2009}}</ref> Abdul Ningi laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 2003 haa 2007 nden o laatake tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya diga hitaande 1999 haa 2011. CC bana ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya, Abdul Ningi laati ardiiɗo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.onlinenigeria.com/abacha_last_days.asp|publisher=Online Nigeria|title=Abacha's Last Days|access-date=22 October 2010}}</ref> Duuɓi gadani Abdul Ningi jibinaa ko wuro Ningi e nder diiwaan Bauchi. O mawni ko e ngonka ɓuuɓka, omo foti golloraade kilooji sappo ñalnde kala ngam dañde ndiyam ngam galle oo.<ref>{{cite web|url=http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|title=Obasanjo Under Pressure|date=December 2006|publisher=Menas Nigeria Focus|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003033949/http://www.menas.co.uk/pubsamples/NF1206.pdf|archive-date=3 October 2011|df=dmy}}</ref> O fuɗɗii golle e ngesa baaba makko ko omo yahra e duuɓi 5, ngesa mo o joginoo haa hannde. O wuuri ko e Ningi nguurndam makko fof. O janngi duɗal leslesal Ningi Fuɗnaange (1969 haa 1973) e duɗal hakkundeewal laamu, Misau. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Misau e hitaande 1978, o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bauchi to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e ganndal ngam janngude duuɓi 2 hade makko heɓde dipolomaaji. O heɓi B.Sc makko.<ref>{{Cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Out of power, no one gives you any respect again|author=JAMES OJO|date=5 August 2007|access-date=30 September 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071016192744/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2007/aug/05/powergame-05-08-2007-004.htm|archive-date=16 October 2007|df=dmy|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200806231268.html|title=Abdul Ningi Returns to the House|author=Aliyu Machika|date=23 June 2008|publisher=Daily Trust|access-date=30 September 2009}}</ref> e Sosiyoloji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello e hitaande 1983, o woni gadano e nder galle makko yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde. Caggal nde o heɓi bak makko seeɗa e hitaande 1983, o jokki e golle makko to Kano. E hitaande 1984, o jaɓi golle e nder laamu diiwaan Bauchi, o woni ofisee toppitiiɗo wellitaare renndo. Caggal mum o artiraa e golle Sekreteruuji ñaawirdu renndo Bauchi, e hitaande 1986 o woni hooreejo hunnde e Banke First of Nigeria ngam wonde gardiiɗo banki..<ref>{{Cite web|date=2024-03-12|title=Senator Abdul Ningi suspended over N3 trillion budget padding claim|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/c04l81lplzyo|access-date=2024-03-14|website=BBC News Pidgin}}</ref><ref>{{Cite news|last=Omogbolagun|first=Tope|date=2024-03-14|title=Yar'Adua replaces Ningi as Northern senators forum chairman|url=https://punchng.com/yaradua-replaces-ningi-as-northern-senators-forum-chairman/|access-date=2024-03-14|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> O naati e ordinateeruuji Hi-Tech e hitaande 1992, o woni mawɗo njuɓɓudi laamu, e hitaande 1995 o wonti hooreejo e hooreejo gollordu NAJ Resources Ltd., Bauchi, Fuɗɗoode. == golle politik == E hitaande 1996, Abdul Ningi dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi Bauchi e les njiimaandi lannda Kongres leydi Najeriya (UNCP) heɓi njeenaari kono laamu ngu Abacha ardii ngu ustii woote ɗe. Suudu sarɗiiji E gartugol laamu siwil e hitaande 1999, Abdul Ningi haɓaama e les njiimaandi lannda Demokaraasi Yimɓe, o heɓi heen ƴaañorgal leydi ngam lomtaade diiwaan Fedde Ningi. O fiiltaa laabi 2 e hitaande 2003 e hitaande 2007. 1999 haa 2003 E nder manndaa makko gadano e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya, Abdul Ningi wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e miniraaji tiiɗɗi (2002 haa 2003); hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ngam jaŋde jannginooɓe (1999 haa 2002); e hooreejo, goomu leslesu suudu nduu ko faati e NAFDAC (1999 - 2003). Hakkunde 1999 e 2002, o woniino hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya e laamu makko, leydi Najeriya heɓiino tawtoreede kawgel fuku winndere ɗiɗaɓere. 2003 haa 2007 Abdul Ningi suɓaama kadi e hitaande 2003. Tuggi 2003 haa 2007, ko kanko woni hooreejo ɓurɓe heewde e suudu sarɗiiji. O jeyaa ko e gollooɓe mawɓe walluɓe e jogaade suudu nduu e nder Agenda Term tataɓo e hitaande 2006. O ardii komite suudu nduu e fedde fuku koyɗe Naajeeriya (2003 haa 2007) o wonti tergal e fedde Parlemaa hakkunde leyɗeele, Fedde Parlemaa CommonwealthA-. 2007 haa 2011 Fiilngo maako 2007 ɗon mari haaje ƴamɗe ngam Salisu Zakari mo lannda leƴƴi lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) fuɗɗi anndinaama o heɓi nasaraaku, ammaa nder hitaande 2008, suudu kiita appeal artiri Abdul Ningi ngam o heɓi nasaraaku haa wooteeji lewru abriil 2007. O woniino hooreejo goomu Ad-hoc ko feewti e kiris delta Niger, won heen nafoore makko wallitii e ƴellitde porogaraam Amnesty mo safrini militeeruuji delta Nijeer. O woniino kadi hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam geɗe polis, o woniino kadi tergal goomu suudu sarɗiiji ngam ƴeewde kiris Jos e goomu ƴeewndo doosɗe leydi. Cukko hooreejo mawɓe Abdul Ningi e Hooreejo Senaa, David Mark e hitaande 2012 E hitaande 2011, Abdul Ningi fooli senateer Mohammed A. Muhammed mo lannda leƴƴi leydi Naajeeriya (ANPP) gonɗo les njiimaandi ngam ŋakkeende wakilaagu moƴƴu e nder diiwaan makko. Abdul Ningi fooli Muhammed A. Muhammed e wooteeji senaateeruuji ñalnde 9 abriil Nde lannda Demokaraasi Leƴƴi jokki ko ɓuri heewde e Senaa, tawi ko 64 e nder 108 jooɗorde, Abdul Ningi suɓaama e dow nanondiral e gollodiiɓe mum ngam wonde cukko hooreejo ɓurɓe heewde. Eɓɓaaɗe diiwaanuuji Abdul Ningi hokki ɓundu ngam ummaatoore Gidan Waya nder wuro Darazo, Bauchi nder hitaande 2012 Nde tawnoo Bauchi ko renndo ndema ɓurngo heewde haajuuji ƴellitaare, Abdul Ningi ƴettii peeje ƴellitaare "Masterplan of Service" jowitiiɗe e sosde golle, ballal ndema e ƴellitaare renndo. Taggol golle O fuɗɗiima sensitisation mawɗo wonande janngooɓe ɓe ngalaa golle to Bauchi ngam naftoraade «Scheme de stage des gradués». E nder lebbi ɗiɗi, o waawii wallitde e heɓde binnditagol e binnditagol ko ina tolnoo e 1 000 almuudo e nder nokkuuji 20 laamu nokkuuji Bauchi. E ballondiral e SURE-P, ko ina tolnoo e 3 000 sukaaɓe Bauchi ina ngondi e golle renndoyankooje rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). Haa e lewru Oktoobar 2014, omo gollodii e FERMA ngam wallitde golle ko ina tolnoo e 1 000 sukaaɓe Bauchi e nder porogaraam ‘Golle laamu ngam sukaaɓe’. Ballal ndema Naftortooɗo ballal ndema Abdul Ningi ina ƴattoo. E nder ballondiral e Demal Ƴellitaare Maayo Hadejia-Jama’are e Hukuuma Ƴellitaare Maayo Benue Toowɗo, Abdul Ningi wallitii 1 850 ndema gooto e ballal sahaa joorɗo e 600 ndema gooto e ballal sahaa ɓuuɓɗo e nder yontere ndema 2012 e 2013. Ƴellitaare renndo Hakkunde 2012 e 2013, Abdul Ningi yanii e 659 njuuteendi ɓulli pompiyee juuɗe, 43 ɓulli dowri kuutortooɗi doole naange wonande nokkuuji jeegom laamu nokkuuji ɗii, hono Danbam, Darazo, Ganjuwa, Ningi e Warji. O fuɗɗi kadi ‘Eɓɓoore reticulation ndiyam Ningi’ nde so timminaama maa rokku ndiyam ko ina tolnoo e 100 000 hoɗɓe e emiraaji Ningi e gure taariiɗe ɗum ɓeyda semmbe ndema e semmbeeji diiwaan oo. Janndeeji baawɗi waɗeede, diisnondiral mekanik e mahdi ina njokki ngam huutoraade ɗum e fuɗɗoode hitaande 2015. Mumtugol baasal Dokkal masiŋaaji Sewnde, motooji ekn wonande yimɓe Bauchi. E nder doggol ngam ittude baasal e nder diiwaan Bauchi, Abdul Ningi rokkii 1 500 motooji, 600 motooji tati, e 500 masiŋaaji sewnde ngam renndooji ceertuɗi. Ngam wallitde yah-ngartaa, otooji keewɗi 18 jooɗorde kadi ndokkaama. Nokkuuji keɓgol karallaagal Abdul Ningi gooto waɗii ɓuuɓri ngam renndo Yanda to Ganjuwa lga, Bauchi Nokkuuji ɗiɗi mawɗi ngam heɓde karallaagal sukaaɓe to Ningi e Misau e nder ballondiral e SMEDAN, Abdul Ningi jannginii ko ina tolnoo e 1 200 sukaaɓe e njuɓɓudi, sukaaɓe 250 e njuɓɓudi basket e teemedde goɗɗe e njuɓɓudi golle. 9 nokkuuji TIC peewnaama ngam yaajtinde jaŋde ordinateeruuji e yimɓe Bauchi. Ngam waawde huutoraade no haanirta nii ɗeen nokkuuje keɓgol karallaagal, Abdul Ningi ina jokki e gollodaade e duɗe hakkundeeje, laamu nokku Jaangirde Wonande dumunna jaŋde 2013/2014, 500 duɗal leslesal limtaama ngam naatde e kaɓirɗe ngam rokkude alluwal ɓalewal e markeeji jamaanu, taƴe e joɗnde janngirɗe jamaanu, e rokkude defte binndaaɗe e binndi. E nder njuɓɓudi bursi Ningi, teemedde sukaaɓe ina keɓa njoɓdi WASSCE e njoɓdi jaŋde nde Abdul Ningi yoɓata. Njeñtudi Eɓɓoore S/N 1 Sosde golle 1 000 golle Dipolomaaji (GIS) 500 Golle sukaaɓe golle laamu 3,000 golle rewrude e porogaraam golle renndo e rewɓe e sukaaɓe (CSWYE). 2 Mumtugol baasal 1 500 Motooji ndokkaama 600 Tricycle ndokkaama 000 Masiŋaaji Sewnde ndokkaama 3 Pewnugol laawol Feewnitde laawol "Ningin-Yadangungume-Fuskar-Mata". 4 Ballal ndema 1 850 ndema Ballal yontaaji yoorooji 600 gese Ballal ndema e sahaa ɓuuɓɗo 5 Ƴellitaare renndo 659 unit pompe junngo peewnaa 43 Borehole kuutortooɗe naange 20unit - 500KVA mbayliigu 240 lampaaji laabi naange 6 Jaŋde 1 000 njoɓdi WASSCE yoɓaandi hakkunde 2012 e 2013. 53 Naftortooɗo bursi jaŋde toownde 250 Naftortooɗo jaŋde mawɓe 500 duɗal leslesal ndokkaama Taƴe, Koɗorɗe, Defte Kuutorɗe, e Kaɓirɗe Binndol 7 Nokkuuji keɓgol karallaagal 9 Nokkuuji TIC 200 Taƴooɓe njannginaama 250 Ɓoornugol basket jannginiraa 80 IT jannguɓe 8 Opitaaluuji 5 Ambulanceeji ndokkaama 40 Inkubatoor sukaaɓe ndokkaama 100 Lelnde e leɗɗe 9 Transport Otooji 18 jooɗorde ndokkaama == Nguurndam == neɗɗo Abdul Ningi e debbo mum njibinaama e hitaande 1982, ina nguuri to Ningi, Bauchi. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Kiriis e Senaa Senator Ningi dartinaama e senateer caggal nde o addi hakkillaaji yimɓe e haala padding budget rocking suudu sarɗiiji, O woppi golle hooreejo fedde senateeruuji worgo ngam ngool ɗoon haala. == Himobe == 00ty973lt4jy54clvcnrr5iy1inqfyi Taif 0 43484 182342 2026-08-11T14:38:01Z Mamman Ali 9126 Created Article 182342 wikitext text/x-wiki '''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud[8] nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030. Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ).[13] Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo Tariya 4p6wt6pzez07t4m9u4vxnxa60iqct2x 182347 182342 2026-08-11T14:51:00Z Mamman Ali 9126 182347 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud[8] nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030. Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ).[13] Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo Tariya 725s39j1zf8t5y5chqtrhbvbx9mgqto 182348 182347 2026-08-11T14:54:25Z Mamman Ali 9126 I improved the article 182348 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030. Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ). Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo == Tariya == 1fmn8nayjt19rj2gapfxh8m9urvsh99 182349 182348 2026-08-11T14:55:45Z Mamman Ali 9126 182349 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030. Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ). Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo == Tariya == rqtcr1me2wlwkue0u1p3hmjqnd5ijkb 182352 182349 2026-08-11T15:05:06Z Mamman Ali 9126 182352 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030. Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ). Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo == Tariya == E teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, wuro Ta’if ina joginoo leñol Thaqif, ngol ina hoɗi haa hannde e nder wuro Ta’if e saraaji mum. Ina sikkaa wonde leƴƴi yahuud en ɗi Kerecee'en Ecoppi njippini e hareeji Laamu Himyarite en, koɗi saraaji Ta'if.[18] Wuro ngo koɗorɗe ngonnoo ko nokku diine sabu ko ɗoon woni sanamuuji laamɗo debbo biyeteeɗo Lāt, mo nganndu-ɗaa e oon sahaa ko "laamɗo Ta'if". Kiliimaaji mayri ina maantiniri wuro ngoo e hoɗdiiɓe mum joorɓe e ɓuuɓɓe ɓurɓe ɓadaade maayo geec. Alkamaari, vine e gese ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema e saraaji Ta'if, ko noon wuro ngoo heɓiri innde mum "Jardin Hijaz."[19][20] Ta'if e Makka fof ko nokkuuji hijjoore.[21] Ta'if ɓuri welde e Makka e hoore mum, yimɓe maɓɓe Ta'if ina njoginoo jokkondiral njulaagu tiiɗngal. Yimɓe Ta'if ina njokki ndema e ndema leɗɗe ko jiidaa e golle njulaagu mum en.[21] E fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire caggal Iisaa, Muhammadu jibinaaɗo to Makka, waajii lislaam e hoɗɓe e Makka e Hijaz, o hawri e caɗeele keewɗe e yimɓe toon. E hitaande 630, wolde waɗi to Hunayn, sara wuro ngoo. Caggal ɗuum seeɗa, siige Ta’if ɗe ndartaaki mbaɗi. Wuro ngoo yani ko e katapultuuji ummoriiɗi Banu Daus, kono ngo riiwti njanguuji ɗii. Hare Tabuk nder hitaande 631 acci Tā'if ɗon woɗɗitoo haa laaɓi, ngam maajum terɗe Thaqīf ngari haa Makka ngam yewtidugo dow waylugo wuro ngo'o diina Islaama. Sanam Lāt halkaama bee maandeeji goɗɗi fuu dow ko laarani pagan'en wuro man.[22][23] Ndeen wuro ngo rewi ko e mbayliigu doole keewngu, kono ko ɓuri heewde e golle nder ɗeen hareeji mbaɗi ko hakkunde Makka e Madiina, Ta’if ustii nafoore mum e ko seerti e gure ɗiɗi ceniɗe ɗee.[24] E les laamu Otomaan en Ñalnde 17 sulyee 1517, Sharif Makka kapitaali e juuɗe Sultan Ottomaan biyeteeɗo Selim I. Ko ɗum maande, o rokki ɗum coktirgal gure lislaam Makka e Madiina. E nder Hijaz, Ta'if kadi rokkaama juuɗe Ottomaan en, wuro ngo heddii e juuɗe Ottomaan en fotde teeminanɗe tati goɗɗe, haa e hitaande 1802, nde murtuɓe wonɓe e galle Sawuud ƴetti ngo. Ndeen doole ɗee njahri ko e ƴettude Makka e Madiina. Losko ngoo ina tiiɗi no feewi e Laamu Ottomaan, ngu yiyri hoore mum ko reenoowo gure ceniije ɗee. Sultan Ottomaan, Mahmuud II, noddi Wali Misra, Muhammadu Ali, o ummini hare dow Hijaz, o heɓti Ta'if e hitaande 1813.[24] E hitaande 1813, yahoowo Suisse, ganndo fuɗnaange biyeteeɗo Johann Ludwig Burckhardt yilliima Ta’if, o acci heen seedantaagal gite makko e wuro ngoo caggal nde Muhammadu Ali heɓti ngo, o dañi yeewtereeji keewɗi e mum nde o woni toon ndee. Burckhardt hollitii wonde ko Osmaan el-Medhayfe mahi mahol e ŋoral sara wuro ngoo. Dammuɗe tati e cuuɗi keewɗi ina ngoodi e dow mahol wuro ngoo, kono ɗi ngalaa semmbe, won nokkuuji ɗi 45 cm (18 in) tan njaajeendi mum en. Burckhardt hollitii wonde ko Sharif Gaalib ibn Musa’id mahi galle laamorɗo oo. O teskiima halkaare wuro ngoo sabu jiimgol hitaande 1802. Ko ɓuri heewde e mahaaɗe ɗee ina ngondi e caɗeele haa jooni nde o woni toon ndee, kadi yanaande Abdullaah ibn Abbas – ɓiy-yumma Muhammadu, mawniiko Abbasid en – ina bonni no feewi. O winndi kadi wonde haa jooni ko ɓuri heewde e yimɓe wuro ngoo ko Thaqīfi en. To bannge njulaagu, wuro ngoo wonnoo ko entrepôt kafe.[25] Leydi ummoraade fuɗnaange Ta'if Laamɗo e kaɓirɗe konu to Ta'if, Ottomaan en peewni ɗum en e hitaande 1843, hükûmet konağı – galle mawɗo ngam gollal laamu – mahii e hitaande 1869, posto sosaa won e sahaaji caggal ɗuum.[26] Muurtere aarabeeɓe hme5i1ks4937hjpg0obl97ezy3h68hs 182359 182352 2026-08-11T15:13:16Z Mamman Ali 9126 I improved the quality of the article 182359 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030. Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ). Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo == Tariya == E teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, wuro Ta’if ina joginoo leñol Thaqif, ngol ina hoɗi haa hannde e nder wuro Ta’if e saraaji mum. Ina sikkaa wonde leƴƴi yahuud en ɗi Kerecee'en Ecoppi njippini e hareeji Laamu Himyarite en, koɗi saraaji Ta'if. Wuro ngo koɗorɗe ngonnoo ko nokku diine sabu ko ɗoon woni sanamuuji laamɗo debbo biyeteeɗo Lāt, mo nganndu-ɗaa e oon sahaa ko "laamɗo Ta'if". Kiliimaaji mayri ina maantiniri wuro ngoo e hoɗdiiɓe mum joorɓe e ɓuuɓɓe ɓurɓe ɓadaade maayo geec. Alkamaari, vine e gese ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema e saraaji Ta'if, ko noon wuro ngoo heɓiri innde mum "Jardin Hijaz." Ta'if e Makka fof ko nokkuuji hijjoore. Ta'if ɓuri welde e Makka e hoore mum, yimɓe maɓɓe Ta'if ina njoginoo jokkondiral njulaagu tiiɗngal. Yimɓe Ta'if ina njokki ndema e ndema leɗɗe ko jiidaa e golle njulaagu mum en. E fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire caggal Iisaa, Muhammadu jibinaaɗo to Makka, waajii lislaam e hoɗɓe e Makka e Hijaz, o hawri e caɗeele keewɗe e yimɓe toon. E hitaande 630, wolde waɗi to Hunayn, sara wuro ngoo. Caggal ɗuum seeɗa, siige Ta’if ɗe ndartaaki mbaɗi. Wuro ngoo yani ko e katapultuuji ummoriiɗi Banu Daus, kono ngo riiwti njanguuji ɗii. Hare Tabuk nder hitaande 631 acci Tā'if ɗon woɗɗitoo haa laaɓi, ngam maajum terɗe Thaqīf ngari haa Makka ngam yewtidugo dow waylugo wuro ngo'o diina Islaama. Sanam Lāt halkaama bee maandeeji goɗɗi fuu dow ko laarani pagan'en wuro man. Ndeen wuro ngo rewi ko e mbayliigu doole keewngu, kono ko ɓuri heewde e golle nder ɗeen hareeji mbaɗi ko hakkunde Makka e Madiina, Ta’if ustii nafoore mum e ko seerti e gure ɗiɗi ceniɗe ɗee. E les laamu Otomaan en Ñalnde 17 sulyee 1517, Sharif Makka kapitaali e juuɗe Sultan Ottomaan biyeteeɗo Selim I. Ko ɗum maande, o rokki ɗum coktirgal gure lislaam Makka e Madiina. E nder Hijaz, Ta'if kadi rokkaama juuɗe Ottomaan en, wuro ngo heddii e juuɗe Ottomaan en fotde teeminanɗe tati goɗɗe, haa e hitaande 1802, nde murtuɓe wonɓe e galle Sawuud ƴetti ngo. Ndeen doole ɗee njahri ko e ƴettude Makka e Madiina. Losko ngoo ina tiiɗi no feewi e Laamu Ottomaan, ngu yiyri hoore mum ko reenoowo gure ceniije ɗee. Sultan Ottomaan, Mahmuud II, noddi Wali Misra, Muhammadu Ali, o ummini hare dow Hijaz, o heɓti Ta'if e hitaande 1813. E hitaande 1813, yahoowo Suisse, ganndo fuɗnaange biyeteeɗo Johann Ludwig Burckhardt yilliima Ta’if, o acci heen seedantaagal gite makko e wuro ngoo caggal nde Muhammadu Ali heɓti ngo, o dañi yeewtereeji keewɗi e mum nde o woni toon ndee. Burckhardt hollitii wonde ko Osmaan el-Medhayfe mahi mahol e ŋoral sara wuro ngoo. Dammuɗe tati e cuuɗi keewɗi ina ngoodi e dow mahol wuro ngoo, kono ɗi ngalaa semmbe, won nokkuuji ɗi 45 cm (18 in) tan njaajeendi mum en. Burckhardt hollitii wonde ko Sharif Gaalib ibn Musa’id mahi galle laamorɗo oo. O teskiima halkaare wuro ngoo sabu jiimgol hitaande 1802. Ko ɓuri heewde e mahaaɗe ɗee ina ngondi e caɗeele haa jooni nde o woni toon ndee, kadi yanaande Abdullaah ibn Abbas – ɓiy-yumma Muhammadu, mawniiko Abbasid en – ina bonni no feewi. O winndi kadi wonde haa jooni ko ɓuri heewde e yimɓe wuro ngoo ko Thaqīfi en. To bannge njulaagu, wuro ngoo wonnoo ko entrepôt kafe. Leydi ummoraade fuɗnaange Ta'if Laamɗo e kaɓirɗe konu to Ta'if, Ottomaan en peewni ɗum en e hitaande 1843, hükûmet konağı – galle mawɗo ngam gollal laamu – mahii e hitaande 1869, posto sosaa won e sahaaji caggal ɗuum. Muurtere aarabeeɓe Ko adii murto aarabeeɓe, Ahmed Bey waɗtaama hooreejo konu Ottomaan en to Tā'if. Omo joginoo e les makko konu 3 000 soldaat e 10 piye artileriiji koɗki. Ghalib Pasha, guwerneer Hijaz kadi ina tawtoree wuro ngo. E hitaande 1916, Hashemite en puɗɗii murto mum en e laamu Ottomaan en to Makka e lewru suwee. Ndeen wuro yaniino ndeen e lewru juko, Abdullaah, ɓiy mawɗo hooreejo Hashemite e Sharif Makka, Husayn ibn Ali, ari e worɓe capanɗe jeeɗiɗi to Tā’if. So tawii golle makko e nder nokku hee ina ummini tuumeede Ahmed Bey, Ghalib Pasha ina wondi e doole tokoose nii. Abdullaah e nder sirlu mahii konu mum haa 5 000 neɗɗo. O taƴi ndeen ɓoggi telegaraam haa wuro ngoo, o ƴetti hare ndee. Denndaangal njanguuji Hashemite en e wuro ngoo, ko balɗe koɗli ɗii ndartini ɗum en, banngeeji ɗiɗi ɗii fof njooɗii e njiimaandi ndi alaa ko weeɓi. Kono tan, balɗe Hashemite en ina ngaddaa seeɗa seeɗa haa Tā’if, ndeen wuro ngoo ina juuti seeɗa ; hade makko sakkitde ñalnde 22 suwee. Wuro ngoo noon caggal ɗuum wonti jeyaaɗo e Laamu Hashemite biyeteeɗo Hejaz. Haɓre Sawuud e daartol jamaanu Ta'if heddaaki e juuɗe Hashemite ko juuti no feewi. Ɓooytaani, luural hakkunde laamɗo Hijaz, hono Husayn ibn Ali e Abdulaziz al-Sawuud, laamɗo Nejd e Hasa, fuɗɗii fitinaaji. Hay so tawii hareeji ɗii ustii e hitaande 1919, e lewru suwee 1924, milisaaji Ikhwan, ɗi Sawuud wallitnoo e oon sahaa, e gardagol Sultan bin Bajad e Khaled bin Luwai’, ina ngondi e caɗeele ngam haɓtaade Ta’if. Wuro ngo fotnoo ko reende ɓiy laamɗo oo, hono Ali, kono o dogi e kulol e konu makko. Teemedde tati worɓe Ali mbaraama e juuɗe Ikhwan en e ko anndiraa warngo Ta'if. E hitaande 1926, Abdulaasiis al-Sawuud jaɓaa e dow laabi laamu wonde laamɗo keso Hijaz. Ta'if woni e nder Laamu Hijaz haa Abdulaziz al-Saud hawriti laamuuji mum ɗiɗi ɗii, o renndini ɗi e nder Laamu Sawuud e hitaande 1932. E hitaande 1934 nanondiral siynaa ɗoo, ngal tabitini keeri hakkunde Yemen e laamu nguu.[28] Laamɗo oo e hoore mum, caggal ɗuum o maayi e nder wuro hee ñalnde 9 noowammbar 1953, hono no laamɗo Khalid nii ñalnde 13 suwee 1982 Ta'if ina wonnoo haa jooni ko ɓuri seeɗa e wuro medieval nde Sawuud en ƴetti laamu mum. Kono caggal ɗuum ɓe puɗɗii eɓɓaande ngam moƴƴinde wuro ngoo. Generator kuuraa laamu gadano leydi Sawuud sosaa ko to Ta'if e darorɗe kitaale 1940. To bannge mahngo laabi feewde wuro ngo woɗɗaani, e hitaande 1965 laamɗo Faisal e oon sahaa udditi laawol mawngol tufnde hakkunde Makka e Ta’if, ngol 87 km, ngol jeyaa hannde e laawol mawngol 15, ngol anndiraa laawol Taif – Al-Hada. E hitaande 1974, laawol mawngol Ta'if-Abha–Jizan ngol ko ina tolnoo e 650 kiloomeeteer, yamiraama e nder laawol mawngol 15. E wolde Golf 1991, Ta'if wonnoo ko wuro jamaanu to bannge jokkondiral, haa ngo suɓaa ngam wonde nokku ɗo Rendon Group huutortoo teleeji e rajooji duraqit ngam jokkondiral e Kuiwa kugal. Geography Sadd taariindi (سَدّ, baraas) to Ta'if Guwerneer Ta'if oo fof woni ko e dow falnde toownde, taarotooɗe koɗli Hejaz (feccere e koɗli Sarat) to bannge worgo e fuɗnaange. Wuro ngo woni ko e tooweeki 1 879 m (6 165 ft) dow tolno maayo. So en ƴeewtindiima, koɗli taariiɗi ɗi ceertuɗi e Ta’if e gure ɓadiiɗe ko wayi no Al-Hada e Ash-Shafa, ina tolnoo e tooweeki kala ko ina tolnoo e 2 000 haa 3 500 m (6 600 haa 11 500 ft). Ta'if ina anndaa ina joginoo wadiiji keewɗi ndiyam ɓuuɓɗam ko adii ɗuum, ina hollita wonde ina woodi baraasuuji e saraaji keewɗi e ɗiin. Toɓɓere ɓurnde toowde e Taif, Jebel Daka, ko hay toɓɓere joyaɓere ɓurnde toowde e nder leydi Sawuud. Wakati 7q3shmxhs21ksriecx7rq6zka24g1ni 182361 182359 2026-08-11T15:14:43Z Mamman Ali 9126 182361 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030. Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ). Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo == Tariya == E teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, wuro Ta’if ina joginoo leñol Thaqif, ngol ina hoɗi haa hannde e nder wuro Ta’if e saraaji mum. Ina sikkaa wonde leƴƴi yahuud en ɗi Kerecee'en Ecoppi njippini e hareeji Laamu Himyarite en, koɗi saraaji Ta'if. Wuro ngo koɗorɗe ngonnoo ko nokku diine sabu ko ɗoon woni sanamuuji laamɗo debbo biyeteeɗo Lāt, mo nganndu-ɗaa e oon sahaa ko "laamɗo Ta'if". Kiliimaaji mayri ina maantiniri wuro ngoo e hoɗdiiɓe mum joorɓe e ɓuuɓɓe ɓurɓe ɓadaade maayo geec. Alkamaari, vine e gese ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema e saraaji Ta'if, ko noon wuro ngoo heɓiri innde mum "Jardin Hijaz." Ta'if e Makka fof ko nokkuuji hijjoore. Ta'if ɓuri welde e Makka e hoore mum, yimɓe maɓɓe Ta'if ina njoginoo jokkondiral njulaagu tiiɗngal. Yimɓe Ta'if ina njokki ndema e ndema leɗɗe ko jiidaa e golle njulaagu mum en. E fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire caggal Iisaa, Muhammadu jibinaaɗo to Makka, waajii lislaam e hoɗɓe e Makka e Hijaz, o hawri e caɗeele keewɗe e yimɓe toon. E hitaande 630, wolde waɗi to Hunayn, sara wuro ngoo. Caggal ɗuum seeɗa, siige Ta’if ɗe ndartaaki mbaɗi. Wuro ngoo yani ko e katapultuuji ummoriiɗi Banu Daus, kono ngo riiwti njanguuji ɗii. Hare Tabuk nder hitaande 631 acci Tā'if ɗon woɗɗitoo haa laaɓi, ngam maajum terɗe Thaqīf ngari haa Makka ngam yewtidugo dow waylugo wuro ngo'o diina Islaama. Sanam Lāt halkaama bee maandeeji goɗɗi fuu dow ko laarani pagan'en wuro man. Ndeen wuro ngo rewi ko e mbayliigu doole keewngu, kono ko ɓuri heewde e golle nder ɗeen hareeji mbaɗi ko hakkunde Makka e Madiina, Ta’if ustii nafoore mum e ko seerti e gure ɗiɗi ceniɗe ɗee. E les laamu Otomaan en Ñalnde 17 sulyee 1517, Sharif Makka kapitaali e juuɗe Sultan Ottomaan biyeteeɗo Selim I. Ko ɗum maande, o rokki ɗum coktirgal gure lislaam Makka e Madiina. E nder Hijaz, Ta'if kadi rokkaama juuɗe Ottomaan en, wuro ngo heddii e juuɗe Ottomaan en fotde teeminanɗe tati goɗɗe, haa e hitaande 1802, nde murtuɓe wonɓe e galle Sawuud ƴetti ngo. Ndeen doole ɗee njahri ko e ƴettude Makka e Madiina. Losko ngoo ina tiiɗi no feewi e Laamu Ottomaan, ngu yiyri hoore mum ko reenoowo gure ceniije ɗee. Sultan Ottomaan, Mahmuud II, noddi Wali Misra, Muhammadu Ali, o ummini hare dow Hijaz, o heɓti Ta'if e hitaande 1813. E hitaande 1813, yahoowo Suisse, ganndo fuɗnaange biyeteeɗo Johann Ludwig Burckhardt yilliima Ta’if, o acci heen seedantaagal gite makko e wuro ngoo caggal nde Muhammadu Ali heɓti ngo, o dañi yeewtereeji keewɗi e mum nde o woni toon ndee. Burckhardt hollitii wonde ko Osmaan el-Medhayfe mahi mahol e ŋoral sara wuro ngoo. Dammuɗe tati e cuuɗi keewɗi ina ngoodi e dow mahol wuro ngoo, kono ɗi ngalaa semmbe, won nokkuuji ɗi 45 cm (18 in) tan njaajeendi mum en. Burckhardt hollitii wonde ko Sharif Gaalib ibn Musa’id mahi galle laamorɗo oo. O teskiima halkaare wuro ngoo sabu jiimgol hitaande 1802. Ko ɓuri heewde e mahaaɗe ɗee ina ngondi e caɗeele haa jooni nde o woni toon ndee, kadi yanaande Abdullaah ibn Abbas – ɓiy-yumma Muhammadu, mawniiko Abbasid en – ina bonni no feewi. O winndi kadi wonde haa jooni ko ɓuri heewde e yimɓe wuro ngoo ko Thaqīfi en. To bannge njulaagu, wuro ngoo wonnoo ko entrepôt kafe. Leydi ummoraade fuɗnaange Ta'if Laamɗo e kaɓirɗe konu to Ta'if, Ottomaan en peewni ɗum en e hitaande 1843, hükûmet konağı – galle mawɗo ngam gollal laamu – mahii e hitaande 1869, posto sosaa won e sahaaji caggal ɗuum. Muurtere aarabeeɓe Ko adii murto aarabeeɓe, Ahmed Bey waɗtaama hooreejo konu Ottomaan en to Tā'if. Omo joginoo e les makko konu 3 000 soldaat e 10 piye artileriiji koɗki. Ghalib Pasha, guwerneer Hijaz kadi ina tawtoree wuro ngo. E hitaande 1916, Hashemite en puɗɗii murto mum en e laamu Ottomaan en to Makka e lewru suwee. Ndeen wuro yaniino ndeen e lewru juko, Abdullaah, ɓiy mawɗo hooreejo Hashemite e Sharif Makka, Husayn ibn Ali, ari e worɓe capanɗe jeeɗiɗi to Tā’if. So tawii golle makko e nder nokku hee ina ummini tuumeede Ahmed Bey, Ghalib Pasha ina wondi e doole tokoose nii. Abdullaah e nder sirlu mahii konu mum haa 5 000 neɗɗo. O taƴi ndeen ɓoggi telegaraam haa wuro ngoo, o ƴetti hare ndee. Denndaangal njanguuji Hashemite en e wuro ngoo, ko balɗe koɗli ɗii ndartini ɗum en, banngeeji ɗiɗi ɗii fof njooɗii e njiimaandi ndi alaa ko weeɓi. Kono tan, balɗe Hashemite en ina ngaddaa seeɗa seeɗa haa Tā’if, ndeen wuro ngoo ina juuti seeɗa ; hade makko sakkitde ñalnde 22 suwee. Wuro ngoo noon caggal ɗuum wonti jeyaaɗo e Laamu Hashemite biyeteeɗo Hejaz. Haɓre Sawuud e daartol jamaanu Ta'if heddaaki e juuɗe Hashemite ko juuti no feewi. Ɓooytaani, luural hakkunde laamɗo Hijaz, hono Husayn ibn Ali e Abdulaziz al-Sawuud, laamɗo Nejd e Hasa, fuɗɗii fitinaaji. Hay so tawii hareeji ɗii ustii e hitaande 1919, e lewru suwee 1924, milisaaji Ikhwan, ɗi Sawuud wallitnoo e oon sahaa, e gardagol Sultan bin Bajad e Khaled bin Luwai’, ina ngondi e caɗeele ngam haɓtaade Ta’if. Wuro ngo fotnoo ko reende ɓiy laamɗo oo, hono Ali, kono o dogi e kulol e konu makko. Teemedde tati worɓe Ali mbaraama e juuɗe Ikhwan en e ko anndiraa warngo Ta'if. E hitaande 1926, Abdulaasiis al-Sawuud jaɓaa e dow laabi laamu wonde laamɗo keso Hijaz. Ta'if woni e nder Laamu Hijaz haa Abdulaziz al-Saud hawriti laamuuji mum ɗiɗi ɗii, o renndini ɗi e nder Laamu Sawuud e hitaande 1932. E hitaande 1934 nanondiral siynaa ɗoo, ngal tabitini keeri hakkunde Yemen e laamu nguu.[28] Laamɗo oo e hoore mum, caggal ɗuum o maayi e nder wuro hee ñalnde 9 noowammbar 1953, hono no laamɗo Khalid nii ñalnde 13 suwee 1982 Ta'if ina wonnoo haa jooni ko ɓuri seeɗa e wuro medieval nde Sawuud en ƴetti laamu mum. Kono caggal ɗuum ɓe puɗɗii eɓɓaande ngam moƴƴinde wuro ngoo. Generator kuuraa laamu gadano leydi Sawuud sosaa ko to Ta'if e darorɗe kitaale 1940. To bannge mahngo laabi feewde wuro ngo woɗɗaani, e hitaande 1965 laamɗo Faisal e oon sahaa udditi laawol mawngol tufnde hakkunde Makka e Ta’if, ngol 87 km, ngol jeyaa hannde e laawol mawngol 15, ngol anndiraa laawol Taif – Al-Hada. E hitaande 1974, laawol mawngol Ta'if-Abha–Jizan ngol ko ina tolnoo e 650 kiloomeeteer, yamiraama e nder laawol mawngol 15. E wolde Golf 1991, Ta'if wonnoo ko wuro jamaanu to bannge jokkondiral, haa ngo suɓaa ngam wonde nokku ɗo Rendon Group huutortoo teleeji e rajooji duraqit ngam jokkondiral e Kuiwa kugal. Geography Sadd taariindi (سَدّ, baraas) to Ta'if Guwerneer Ta'if oo fof woni ko e dow falnde toownde, taarotooɗe koɗli Hejaz (feccere e koɗli Sarat) to bannge worgo e fuɗnaange. Wuro ngo woni ko e tooweeki 1 879 m (6 165 ft) dow tolno maayo. So en ƴeewtindiima, koɗli taariiɗi ɗi ceertuɗi e Ta’if e gure ɓadiiɗe ko wayi no Al-Hada e Ash-Shafa, ina tolnoo e tooweeki kala ko ina tolnoo e 2 000 haa 3 500 m (6 600 haa 11 500 ft). Ta'if ina anndaa ina joginoo wadiiji keewɗi ndiyam ɓuuɓɗam ko adii ɗuum, ina hollita wonde ina woodi baraasuuji e saraaji keewɗi e ɗiin. Toɓɓere ɓurnde toowde e Taif, Jebel Daka, ko hay toɓɓere joyaɓere ɓurnde toowde e nder leydi Sawuud. Wakati Ta'if ina jogii weeyo jeereende ngulngo (Classification climatique Köppen BWh), e ndunngu ngulngu e ndunngu ɓuuɓngu. Ko ɓuri coofde e Ta'if e nder ndunngu, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Sawuud, haa teeŋti noon so en ƴeewtindiima Riyaad. Toɓo ina famɗi, kono lebbi ɗii fof ina njiya heen toɓooli, toɓooli ɗii ɓuri heewde ko e ndunngu e darorɗe ndunngu, ɓuri lebbi goɗɗi ɗii. 0xtygyez9farc4o7tgxxjb2a7zuqm4o 182369 182361 2026-08-11T15:18:44Z Mamman Ali 9126 182369 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030. Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ). Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo == Tariya == E teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, wuro Ta’if ina joginoo leñol Thaqif, ngol ina hoɗi haa hannde e nder wuro Ta’if e saraaji mum. Ina sikkaa wonde leƴƴi yahuud en ɗi Kerecee'en Ecoppi njippini e hareeji Laamu Himyarite en, koɗi saraaji Ta'if. Wuro ngo koɗorɗe ngonnoo ko nokku diine sabu ko ɗoon woni sanamuuji laamɗo debbo biyeteeɗo Lāt, mo nganndu-ɗaa e oon sahaa ko "laamɗo Ta'if". Kiliimaaji mayri ina maantiniri wuro ngoo e hoɗdiiɓe mum joorɓe e ɓuuɓɓe ɓurɓe ɓadaade maayo geec. Alkamaari, vine e gese ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema e saraaji Ta'if, ko noon wuro ngoo heɓiri innde mum "Jardin Hijaz." Ta'if e Makka fof ko nokkuuji hijjoore. Ta'if ɓuri welde e Makka e hoore mum, yimɓe maɓɓe Ta'if ina njoginoo jokkondiral njulaagu tiiɗngal. Yimɓe Ta'if ina njokki ndema e ndema leɗɗe ko jiidaa e golle njulaagu mum en. E fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire caggal Iisaa, Muhammadu jibinaaɗo to Makka, waajii lislaam e hoɗɓe e Makka e Hijaz, o hawri e caɗeele keewɗe e yimɓe toon. E hitaande 630, wolde waɗi to Hunayn, sara wuro ngoo. Caggal ɗuum seeɗa, siige Ta’if ɗe ndartaaki mbaɗi. Wuro ngoo yani ko e katapultuuji ummoriiɗi Banu Daus, kono ngo riiwti njanguuji ɗii. Hare Tabuk nder hitaande 631 acci Tā'if ɗon woɗɗitoo haa laaɓi, ngam maajum terɗe Thaqīf ngari haa Makka ngam yewtidugo dow waylugo wuro ngo'o diina Islaama. Sanam Lāt halkaama bee maandeeji goɗɗi fuu dow ko laarani pagan'en wuro man. Ndeen wuro ngo rewi ko e mbayliigu doole keewngu, kono ko ɓuri heewde e golle nder ɗeen hareeji mbaɗi ko hakkunde Makka e Madiina, Ta’if ustii nafoore mum e ko seerti e gure ɗiɗi ceniɗe ɗee. E les laamu Otomaan en Ñalnde 17 sulyee 1517, Sharif Makka kapitaali e juuɗe Sultan Ottomaan biyeteeɗo Selim I. Ko ɗum maande, o rokki ɗum coktirgal gure lislaam Makka e Madiina. E nder Hijaz, Ta'if kadi rokkaama juuɗe Ottomaan en, wuro ngo heddii e juuɗe Ottomaan en fotde teeminanɗe tati goɗɗe, haa e hitaande 1802, nde murtuɓe wonɓe e galle Sawuud ƴetti ngo. Ndeen doole ɗee njahri ko e ƴettude Makka e Madiina. Losko ngoo ina tiiɗi no feewi e Laamu Ottomaan, ngu yiyri hoore mum ko reenoowo gure ceniije ɗee. Sultan Ottomaan, Mahmuud II, noddi Wali Misra, Muhammadu Ali, o ummini hare dow Hijaz, o heɓti Ta'if e hitaande 1813. E hitaande 1813, yahoowo Suisse, ganndo fuɗnaange biyeteeɗo Johann Ludwig Burckhardt yilliima Ta’if, o acci heen seedantaagal gite makko e wuro ngoo caggal nde Muhammadu Ali heɓti ngo, o dañi yeewtereeji keewɗi e mum nde o woni toon ndee. Burckhardt hollitii wonde ko Osmaan el-Medhayfe mahi mahol e ŋoral sara wuro ngoo. Dammuɗe tati e cuuɗi keewɗi ina ngoodi e dow mahol wuro ngoo, kono ɗi ngalaa semmbe, won nokkuuji ɗi 45 cm (18 in) tan njaajeendi mum en. Burckhardt hollitii wonde ko Sharif Gaalib ibn Musa’id mahi galle laamorɗo oo. O teskiima halkaare wuro ngoo sabu jiimgol hitaande 1802. Ko ɓuri heewde e mahaaɗe ɗee ina ngondi e caɗeele haa jooni nde o woni toon ndee, kadi yanaande Abdullaah ibn Abbas – ɓiy-yumma Muhammadu, mawniiko Abbasid en – ina bonni no feewi. O winndi kadi wonde haa jooni ko ɓuri heewde e yimɓe wuro ngoo ko Thaqīfi en. To bannge njulaagu, wuro ngoo wonnoo ko entrepôt kafe. Leydi ummoraade fuɗnaange Ta'if Laamɗo e kaɓirɗe konu to Ta'if, Ottomaan en peewni ɗum en e hitaande 1843, hükûmet konağı – galle mawɗo ngam gollal laamu – mahii e hitaande 1869, posto sosaa won e sahaaji caggal ɗuum. Muurtere aarabeeɓe Ko adii murto aarabeeɓe, Ahmed Bey waɗtaama hooreejo konu Ottomaan en to Tā'if. Omo joginoo e les makko konu 3 000 soldaat e 10 piye artileriiji koɗki. Ghalib Pasha, guwerneer Hijaz kadi ina tawtoree wuro ngo. E hitaande 1916, Hashemite en puɗɗii murto mum en e laamu Ottomaan en to Makka e lewru suwee. Ndeen wuro yaniino ndeen e lewru juko, Abdullaah, ɓiy mawɗo hooreejo Hashemite e Sharif Makka, Husayn ibn Ali, ari e worɓe capanɗe jeeɗiɗi to Tā’if. So tawii golle makko e nder nokku hee ina ummini tuumeede Ahmed Bey, Ghalib Pasha ina wondi e doole tokoose nii. Abdullaah e nder sirlu mahii konu mum haa 5 000 neɗɗo. O taƴi ndeen ɓoggi telegaraam haa wuro ngoo, o ƴetti hare ndee. Denndaangal njanguuji Hashemite en e wuro ngoo, ko balɗe koɗli ɗii ndartini ɗum en, banngeeji ɗiɗi ɗii fof njooɗii e njiimaandi ndi alaa ko weeɓi. Kono tan, balɗe Hashemite en ina ngaddaa seeɗa seeɗa haa Tā’if, ndeen wuro ngoo ina juuti seeɗa ; hade makko sakkitde ñalnde 22 suwee. Wuro ngoo noon caggal ɗuum wonti jeyaaɗo e Laamu Hashemite biyeteeɗo Hejaz. Haɓre Sawuud e daartol jamaanu Ta'if heddaaki e juuɗe Hashemite ko juuti no feewi. Ɓooytaani, luural hakkunde laamɗo Hijaz, hono Husayn ibn Ali e Abdulaziz al-Sawuud, laamɗo Nejd e Hasa, fuɗɗii fitinaaji. Hay so tawii hareeji ɗii ustii e hitaande 1919, e lewru suwee 1924, milisaaji Ikhwan, ɗi Sawuud wallitnoo e oon sahaa, e gardagol Sultan bin Bajad e Khaled bin Luwai’, ina ngondi e caɗeele ngam haɓtaade Ta’if. Wuro ngo fotnoo ko reende ɓiy laamɗo oo, hono Ali, kono o dogi e kulol e konu makko. Teemedde tati worɓe Ali mbaraama e juuɗe Ikhwan en e ko anndiraa warngo Ta'if. E hitaande 1926, Abdulaasiis al-Sawuud jaɓaa e dow laabi laamu wonde laamɗo keso Hijaz. Ta'if woni e nder Laamu Hijaz haa Abdulaziz al-Saud hawriti laamuuji mum ɗiɗi ɗii, o renndini ɗi e nder Laamu Sawuud e hitaande 1932. E hitaande 1934 nanondiral siynaa ɗoo, ngal tabitini keeri hakkunde Yemen e laamu nguu.[28] Laamɗo oo e hoore mum, caggal ɗuum o maayi e nder wuro hee ñalnde 9 noowammbar 1953, hono no laamɗo Khalid nii ñalnde 13 suwee 1982 Ta'if ina wonnoo haa jooni ko ɓuri seeɗa e wuro medieval nde Sawuud en ƴetti laamu mum. Kono caggal ɗuum ɓe puɗɗii eɓɓaande ngam moƴƴinde wuro ngoo. Generator kuuraa laamu gadano leydi Sawuud sosaa ko to Ta'if e darorɗe kitaale 1940. To bannge mahngo laabi feewde wuro ngo woɗɗaani, e hitaande 1965 laamɗo Faisal e oon sahaa udditi laawol mawngol tufnde hakkunde Makka e Ta’if, ngol 87 km, ngol jeyaa hannde e laawol mawngol 15, ngol anndiraa laawol Taif – Al-Hada. E hitaande 1974, laawol mawngol Ta'if-Abha–Jizan ngol ko ina tolnoo e 650 kiloomeeteer, yamiraama e nder laawol mawngol 15. E wolde Golf 1991, Ta'if wonnoo ko wuro jamaanu to bannge jokkondiral, haa ngo suɓaa ngam wonde nokku ɗo Rendon Group huutortoo teleeji e rajooji duraqit ngam jokkondiral e Kuiwa kugal. Geography Sadd taariindi (سَدّ, baraas) to Ta'if Guwerneer Ta'if oo fof woni ko e dow falnde toownde, taarotooɗe koɗli Hejaz (feccere e koɗli Sarat) to bannge worgo e fuɗnaange. Wuro ngo woni ko e tooweeki 1 879 m (6 165 ft) dow tolno maayo. So en ƴeewtindiima, koɗli taariiɗi ɗi ceertuɗi e Ta’if e gure ɓadiiɗe ko wayi no Al-Hada e Ash-Shafa, ina tolnoo e tooweeki kala ko ina tolnoo e 2 000 haa 3 500 m (6 600 haa 11 500 ft). Ta'if ina anndaa ina joginoo wadiiji keewɗi ndiyam ɓuuɓɗam ko adii ɗuum, ina hollita wonde ina woodi baraasuuji e saraaji keewɗi e ɗiin. Toɓɓere ɓurnde toowde e Taif, Jebel Daka, ko hay toɓɓere joyaɓere ɓurnde toowde e nder leydi Sawuud. Wakati Ta'if ina jogii weeyo jeereende ngulngo (Classification climatique Köppen BWh), e ndunngu ngulngu e ndunngu ɓuuɓngu. Ko ɓuri coofde e Ta'if e nder ndunngu, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Sawuud, haa teeŋti noon so en ƴeewtindiima Riyaad. Toɓo ina famɗi, kono lebbi ɗii fof ina njiya heen toɓooli, toɓooli ɗii ɓuri heewde ko e ndunngu e darorɗe ndunngu, ɓuri lebbi goɗɗi ɗii. Maandeeji tago Jabal Dakka sara As-Shafa Al-Rudaf Park ko nokku mawɗo tawaaɗo e nder Ta'if fuɗnaange, ɗo leɗɗe ndarii hakkunde kaaƴe granit ɓuuɓɗe. Nokku oo ina waɗi kadi zoo tokooso. Yanti heen, park oo ina jogii maayo mawngo ngo ɓulli e kanndaaji.[36] Toowgol rooseeji Ta'if ko nokku keewɗo rooseeji tokoosi pinndi uurɗi ɗi ɓuuɓnaaka e nebam rooseeji Ta'if caɗtuɗi.[37] Ɗum ɓuri teeŋtude ko e roose Damas lolluɗo, mo 30 petal (Rosa damascena trigintipetala), mo uurngol mum siforii ko uurngol tiiɗngol, ɓuuɓngol, ɓuuɓngol, ngol diƴƴe keewɗe kuutortoo, ko wayi no Ormonde Jayne, Chanel, Guerlain e Hermène. Park Nuqbat al-Hamra' sara Al-Hada ko nokku mawɗo mo alaa ko woni e mum so wonaa 2 100 meeter (6 900 meeteer) dow koye maayo. Ash-Shafā ko wuro tokooso, toowngo e nder koye, toowngo 2 200 haa 2 500 meeteer (7 200 haa 8 200 meeteer) dow geec, keewɗo geɗe ndema. Jardiiji ɓiɓɓe leɗɗe Ta'if ina tawee ɗoo. Gelooɗi ina ngoodi, Jabal Dakka ina yiyee wuro ngoo. Parc ngenndiijo Saiysad woni ko e Ta'if keso. Faggudu e ɓamtaare Ndee feccere ina foti hesɗitineede. Tiiɗno, wallu hesɗitinde ndee winndannde ngam hollirde kewuuji cakkitiiɗi walla kabaruuji kesi keɓaaɗi. (Lewru Siilo 2020) Rosa × damasena (R. damasena trigintipetala) puɗol to Ta'if To bannge daartol, faggudu Ta’if fawii ko e ndema e ndema rooseeji, ɗi njeeyaa e nder Asii hakkundeejo e Transoxiana fof. Faggudu Ta'if hannde nduu ɓuri fawaade ko e ndema e uuraaje, kono eɓɓaande ɓeydugol keewal ina jokki ngam haɓaade fawaade e wuro ngoo no feewi e ɗeen gollorɗe ɗiɗi. Nebam roose distillee ummoraade e leɗɗe Rosa × damascena ina huutoree e aadaaji ngam waɗde attar e nder Fuɗnaange hakkundeejo, ko ɓuri heewde ko e uurngol worɓe, tee, sabu ndema mum to Ta'if, nde dañii innde "roose Ta'if", nde e hitaande 2024 naati e doggol wakilaaji UNESCO to Huntangital Huntangital. Ñalnde 1 oktoobar 2017, laamɗo Salmaan mo leydi Sawuud udditi eɓɓaande "New Ta'if", eɓɓaande 3,9 miliyaar dolaar ina jeyaa heen sosde laana ndiwoowa kesa, hakkunde leyɗeele e nder wuro hee, inniraaka laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Ta'if, peewnugol e moƴƴitingol Souk 'Okaz daartol, ina ɗaminaa sosde Okaz Antonov peewnugol e mooftugol diwooje, aeroport industriyel mo laawol diwgol ngol 3,5 km, ngesa naange ina jogii 25 000 meeteer kaaree (270 000 m2) ina ɗaminaa maa waɗ 30 MW kuuraa, Residential Suburb ina ɗaminaa to0 Wuro Industrial, wuro gollordu 11 kiloomeeteer kaaree (4,2 miil kaaree) e nokkuuji gollorɗi teeŋtuɗi, hakkundeeji e ɓuuɓɗi wondude e nokku janngirde golle, e wuro Jaaɓihaaɗtirde, duɗal jaaɓi haaɗtirde 16 kiloomeeteer kaaree (6,2 miil kaaree) ina ɗaminaa mahde e nder Saiys National Park. Dina dyzb84jj5r7jxvzrua4b4fk9zbj5yul 182379 182369 2026-08-11T15:31:18Z Mamman Ali 9126 182379 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030. Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ). Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo == Tariya == E teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, wuro Ta’if ina joginoo leñol Thaqif, ngol ina hoɗi haa hannde e nder wuro Ta’if e saraaji mum. Ina sikkaa wonde leƴƴi yahuud en ɗi Kerecee'en Ecoppi njippini e hareeji Laamu Himyarite en, koɗi saraaji Ta'if. Wuro ngo koɗorɗe ngonnoo ko nokku diine sabu ko ɗoon woni sanamuuji laamɗo debbo biyeteeɗo Lāt, mo nganndu-ɗaa e oon sahaa ko "laamɗo Ta'if". Kiliimaaji mayri ina maantiniri wuro ngoo e hoɗdiiɓe mum joorɓe e ɓuuɓɓe ɓurɓe ɓadaade maayo geec. Alkamaari, vine e gese ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema e saraaji Ta'if, ko noon wuro ngoo heɓiri innde mum "Jardin Hijaz." Ta'if e Makka fof ko nokkuuji hijjoore. Ta'if ɓuri welde e Makka e hoore mum, yimɓe maɓɓe Ta'if ina njoginoo jokkondiral njulaagu tiiɗngal. Yimɓe Ta'if ina njokki ndema e ndema leɗɗe ko jiidaa e golle njulaagu mum en. E fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire caggal Iisaa, Muhammadu jibinaaɗo to Makka, waajii lislaam e hoɗɓe e Makka e Hijaz, o hawri e caɗeele keewɗe e yimɓe toon. E hitaande 630, wolde waɗi to Hunayn, sara wuro ngoo. Caggal ɗuum seeɗa, siige Ta’if ɗe ndartaaki mbaɗi. Wuro ngoo yani ko e katapultuuji ummoriiɗi Banu Daus, kono ngo riiwti njanguuji ɗii. Hare Tabuk nder hitaande 631 acci Tā'if ɗon woɗɗitoo haa laaɓi, ngam maajum terɗe Thaqīf ngari haa Makka ngam yewtidugo dow waylugo wuro ngo'o diina Islaama. Sanam Lāt halkaama bee maandeeji goɗɗi fuu dow ko laarani pagan'en wuro man. Ndeen wuro ngo rewi ko e mbayliigu doole keewngu, kono ko ɓuri heewde e golle nder ɗeen hareeji mbaɗi ko hakkunde Makka e Madiina, Ta’if ustii nafoore mum e ko seerti e gure ɗiɗi ceniɗe ɗee. E les laamu Otomaan en Ñalnde 17 sulyee 1517, Sharif Makka kapitaali e juuɗe Sultan Ottomaan biyeteeɗo Selim I. Ko ɗum maande, o rokki ɗum coktirgal gure lislaam Makka e Madiina. E nder Hijaz, Ta'if kadi rokkaama juuɗe Ottomaan en, wuro ngo heddii e juuɗe Ottomaan en fotde teeminanɗe tati goɗɗe, haa e hitaande 1802, nde murtuɓe wonɓe e galle Sawuud ƴetti ngo. Ndeen doole ɗee njahri ko e ƴettude Makka e Madiina. Losko ngoo ina tiiɗi no feewi e Laamu Ottomaan, ngu yiyri hoore mum ko reenoowo gure ceniije ɗee. Sultan Ottomaan, Mahmuud II, noddi Wali Misra, Muhammadu Ali, o ummini hare dow Hijaz, o heɓti Ta'if e hitaande 1813. E hitaande 1813, yahoowo Suisse, ganndo fuɗnaange biyeteeɗo Johann Ludwig Burckhardt yilliima Ta’if, o acci heen seedantaagal gite makko e wuro ngoo caggal nde Muhammadu Ali heɓti ngo, o dañi yeewtereeji keewɗi e mum nde o woni toon ndee. Burckhardt hollitii wonde ko Osmaan el-Medhayfe mahi mahol e ŋoral sara wuro ngoo. Dammuɗe tati e cuuɗi keewɗi ina ngoodi e dow mahol wuro ngoo, kono ɗi ngalaa semmbe, won nokkuuji ɗi 45 cm (18 in) tan njaajeendi mum en. Burckhardt hollitii wonde ko Sharif Gaalib ibn Musa’id mahi galle laamorɗo oo. O teskiima halkaare wuro ngoo sabu jiimgol hitaande 1802. Ko ɓuri heewde e mahaaɗe ɗee ina ngondi e caɗeele haa jooni nde o woni toon ndee, kadi yanaande Abdullaah ibn Abbas – ɓiy-yumma Muhammadu, mawniiko Abbasid en – ina bonni no feewi. O winndi kadi wonde haa jooni ko ɓuri heewde e yimɓe wuro ngoo ko Thaqīfi en. To bannge njulaagu, wuro ngoo wonnoo ko entrepôt kafe. Leydi ummoraade fuɗnaange Ta'if Laamɗo e kaɓirɗe konu to Ta'if, Ottomaan en peewni ɗum en e hitaande 1843, hükûmet konağı – galle mawɗo ngam gollal laamu – mahii e hitaande 1869, posto sosaa won e sahaaji caggal ɗuum. Muurtere aarabeeɓe Ko adii murto aarabeeɓe, Ahmed Bey waɗtaama hooreejo konu Ottomaan en to Tā'if. Omo joginoo e les makko konu 3 000 soldaat e 10 piye artileriiji koɗki. Ghalib Pasha, guwerneer Hijaz kadi ina tawtoree wuro ngo. E hitaande 1916, Hashemite en puɗɗii murto mum en e laamu Ottomaan en to Makka e lewru suwee. Ndeen wuro yaniino ndeen e lewru juko, Abdullaah, ɓiy mawɗo hooreejo Hashemite e Sharif Makka, Husayn ibn Ali, ari e worɓe capanɗe jeeɗiɗi to Tā’if. So tawii golle makko e nder nokku hee ina ummini tuumeede Ahmed Bey, Ghalib Pasha ina wondi e doole tokoose nii. Abdullaah e nder sirlu mahii konu mum haa 5 000 neɗɗo. O taƴi ndeen ɓoggi telegaraam haa wuro ngoo, o ƴetti hare ndee. Denndaangal njanguuji Hashemite en e wuro ngoo, ko balɗe koɗli ɗii ndartini ɗum en, banngeeji ɗiɗi ɗii fof njooɗii e njiimaandi ndi alaa ko weeɓi. Kono tan, balɗe Hashemite en ina ngaddaa seeɗa seeɗa haa Tā’if, ndeen wuro ngoo ina juuti seeɗa ; hade makko sakkitde ñalnde 22 suwee. Wuro ngoo noon caggal ɗuum wonti jeyaaɗo e Laamu Hashemite biyeteeɗo Hejaz. Haɓre Sawuud e daartol jamaanu Ta'if heddaaki e juuɗe Hashemite ko juuti no feewi. Ɓooytaani, luural hakkunde laamɗo Hijaz, hono Husayn ibn Ali e Abdulaziz al-Sawuud, laamɗo Nejd e Hasa, fuɗɗii fitinaaji. Hay so tawii hareeji ɗii ustii e hitaande 1919, e lewru suwee 1924, milisaaji Ikhwan, ɗi Sawuud wallitnoo e oon sahaa, e gardagol Sultan bin Bajad e Khaled bin Luwai’, ina ngondi e caɗeele ngam haɓtaade Ta’if. Wuro ngo fotnoo ko reende ɓiy laamɗo oo, hono Ali, kono o dogi e kulol e konu makko. Teemedde tati worɓe Ali mbaraama e juuɗe Ikhwan en e ko anndiraa warngo Ta'if. E hitaande 1926, Abdulaasiis al-Sawuud jaɓaa e dow laabi laamu wonde laamɗo keso Hijaz. Ta'if woni e nder Laamu Hijaz haa Abdulaziz al-Saud hawriti laamuuji mum ɗiɗi ɗii, o renndini ɗi e nder Laamu Sawuud e hitaande 1932. E hitaande 1934 nanondiral siynaa ɗoo, ngal tabitini keeri hakkunde Yemen e laamu nguu.[28] Laamɗo oo e hoore mum, caggal ɗuum o maayi e nder wuro hee ñalnde 9 noowammbar 1953, hono no laamɗo Khalid nii ñalnde 13 suwee 1982 Ta'if ina wonnoo haa jooni ko ɓuri seeɗa e wuro medieval nde Sawuud en ƴetti laamu mum. Kono caggal ɗuum ɓe puɗɗii eɓɓaande ngam moƴƴinde wuro ngoo. Generator kuuraa laamu gadano leydi Sawuud sosaa ko to Ta'if e darorɗe kitaale 1940. To bannge mahngo laabi feewde wuro ngo woɗɗaani, e hitaande 1965 laamɗo Faisal e oon sahaa udditi laawol mawngol tufnde hakkunde Makka e Ta’if, ngol 87 km, ngol jeyaa hannde e laawol mawngol 15, ngol anndiraa laawol Taif – Al-Hada. E hitaande 1974, laawol mawngol Ta'if-Abha–Jizan ngol ko ina tolnoo e 650 kiloomeeteer, yamiraama e nder laawol mawngol 15. E wolde Golf 1991, Ta'if wonnoo ko wuro jamaanu to bannge jokkondiral, haa ngo suɓaa ngam wonde nokku ɗo Rendon Group huutortoo teleeji e rajooji duraqit ngam jokkondiral e Kuiwa kugal. Geography Sadd taariindi (سَدّ, baraas) to Ta'if Guwerneer Ta'if oo fof woni ko e dow falnde toownde, taarotooɗe koɗli Hejaz (feccere e koɗli Sarat) to bannge worgo e fuɗnaange. Wuro ngo woni ko e tooweeki 1 879 m (6 165 ft) dow tolno maayo. So en ƴeewtindiima, koɗli taariiɗi ɗi ceertuɗi e Ta’if e gure ɓadiiɗe ko wayi no Al-Hada e Ash-Shafa, ina tolnoo e tooweeki kala ko ina tolnoo e 2 000 haa 3 500 m (6 600 haa 11 500 ft). Ta'if ina anndaa ina joginoo wadiiji keewɗi ndiyam ɓuuɓɗam ko adii ɗuum, ina hollita wonde ina woodi baraasuuji e saraaji keewɗi e ɗiin. Toɓɓere ɓurnde toowde e Taif, Jebel Daka, ko hay toɓɓere joyaɓere ɓurnde toowde e nder leydi Sawuud. Wakati Ta'if ina jogii weeyo jeereende ngulngo (Classification climatique Köppen BWh), e ndunngu ngulngu e ndunngu ɓuuɓngu. Ko ɓuri coofde e Ta'if e nder ndunngu, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Sawuud, haa teeŋti noon so en ƴeewtindiima Riyaad. Toɓo ina famɗi, kono lebbi ɗii fof ina njiya heen toɓooli, toɓooli ɗii ɓuri heewde ko e ndunngu e darorɗe ndunngu, ɓuri lebbi goɗɗi ɗii. Maandeeji tago Jabal Dakka sara As-Shafa Al-Rudaf Park ko nokku mawɗo tawaaɗo e nder Ta'if fuɗnaange, ɗo leɗɗe ndarii hakkunde kaaƴe granit ɓuuɓɗe. Nokku oo ina waɗi kadi zoo tokooso. Yanti heen, park oo ina jogii maayo mawngo ngo ɓulli e kanndaaji.[36] Toowgol rooseeji Ta'if ko nokku keewɗo rooseeji tokoosi pinndi uurɗi ɗi ɓuuɓnaaka e nebam rooseeji Ta'if caɗtuɗi.[37] Ɗum ɓuri teeŋtude ko e roose Damas lolluɗo, mo 30 petal (Rosa damascena trigintipetala), mo uurngol mum siforii ko uurngol tiiɗngol, ɓuuɓngol, ɓuuɓngol, ngol diƴƴe keewɗe kuutortoo, ko wayi no Ormonde Jayne, Chanel, Guerlain e Hermène. Park Nuqbat al-Hamra' sara Al-Hada ko nokku mawɗo mo alaa ko woni e mum so wonaa 2 100 meeter (6 900 meeteer) dow koye maayo. Ash-Shafā ko wuro tokooso, toowngo e nder koye, toowngo 2 200 haa 2 500 meeteer (7 200 haa 8 200 meeteer) dow geec, keewɗo geɗe ndema. Jardiiji ɓiɓɓe leɗɗe Ta'if ina tawee ɗoo. Gelooɗi ina ngoodi, Jabal Dakka ina yiyee wuro ngoo. Parc ngenndiijo Saiysad woni ko e Ta'if keso. Faggudu e ɓamtaare Ndee feccere ina foti hesɗitineede. Tiiɗno, wallu hesɗitinde ndee winndannde ngam hollirde kewuuji cakkitiiɗi walla kabaruuji kesi keɓaaɗi. (Lewru Siilo 2020) Rosa × damasena (R. damasena trigintipetala) puɗol to Ta'if To bannge daartol, faggudu Ta’if fawii ko e ndema e ndema rooseeji, ɗi njeeyaa e nder Asii hakkundeejo e Transoxiana fof. Faggudu Ta'if hannde nduu ɓuri fawaade ko e ndema e uuraaje, kono eɓɓaande ɓeydugol keewal ina jokki ngam haɓaade fawaade e wuro ngoo no feewi e ɗeen gollorɗe ɗiɗi. Nebam roose distillee ummoraade e leɗɗe Rosa × damascena ina huutoree e aadaaji ngam waɗde attar e nder Fuɗnaange hakkundeejo, ko ɓuri heewde ko e uurngol worɓe, tee, sabu ndema mum to Ta'if, nde dañii innde "roose Ta'if", nde e hitaande 2024 naati e doggol wakilaaji UNESCO to Huntangital Huntangital. Ñalnde 1 oktoobar 2017, laamɗo Salmaan mo leydi Sawuud udditi eɓɓaande "New Ta'if", eɓɓaande 3,9 miliyaar dolaar ina jeyaa heen sosde laana ndiwoowa kesa, hakkunde leyɗeele e nder wuro hee, inniraaka laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Ta'if, peewnugol e moƴƴitingol Souk 'Okaz daartol, ina ɗaminaa sosde Okaz Antonov peewnugol e mooftugol diwooje, aeroport industriyel mo laawol diwgol ngol 3,5 km, ngesa naange ina jogii 25 000 meeteer kaaree (270 000 m2) ina ɗaminaa maa waɗ 30 MW kuuraa, Residential Suburb ina ɗaminaa to0 Wuro Industrial, wuro gollordu 11 kiloomeeteer kaaree (4,2 miil kaaree) e nokkuuji gollorɗi teeŋtuɗi, hakkundeeji e ɓuuɓɗi wondude e nokku janngirde golle, e wuro Jaaɓihaaɗtirde, duɗal jaaɓi haaɗtirde 16 kiloomeeteer kaaree (6,2 miil kaaree) ina ɗaminaa mahde e nder Saiys National Park. Dina == Tuugnorgal == 1w680xzwd3u1pgfh5w91jzs90l32wbe 182382 182379 2026-08-11T15:34:24Z Mamman Ali 9126 Added citation 182382 wikitext text/x-wiki <ref name="ArabNews 01-2018">{{cite news|last=Al-Kinani|first=Mohammed|title=Taif mosque is a historic Saudi jewel with a story to tell|newspaper=[[Arab News]]|location=Taif, Saudi Arabia|url=https://www.arabnews.com/node/1223181/saudi-arabia|date=2018-01-11|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="ArabNews 07-2023">{{cite news|last=Al-Thaqafi|first=Tareq|title=Taif's weather, rich culture and history attract pilgrims|newspaper=Arab News|location=[[Mecca|Makkah]], Saudi Arabia|url=https://www.arabnews.com/node/2337951/saudi-arabia|date=2023-07-14|access-date=2024-02-27}}</ref> The [[Abd Allah ibn al-Abbas Mosque]] houses the remains of Abdullah [[ibn Abbas]], a [[Banu Hashim|cousin]] and [[Companions of the Prophet|companion]] of [[Muhammad in Islam|Muhammad]].<ref name="Wafy 01-2024">{{cite web|last=Al-Wazani|first=Nadeen|title=The deep history of Abdullah bin Abbas Mosque|website=Wafy (وافي)|url=https://www.wafyapp.com/en/article/the-deep-history-of-abdullah-bin-abbas-mosque|date=2024-01-12|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="IslamicLandmarks">{{cite web|website=Islamic Landmarks|title=Masjid Abdullah Ibn Abbas|date=26 January 2014|url=https://www.islamiclandmarks.com/saudiarabia-additional-places/masjid-of-abdullah-bin-abbas-ra|access-date=2024-02-27}}</ref> The [[Addas Mosque|Mosque of Addas]] is named after [[Addas]], an [[Christianity in Iraq|Iraqi Christian]] who embraced Islam after meeting Muhammad.<ref name="AtlasIslamica">{{cite web|website=Atlas Islamica|title=Addas Mosque|date=19 May 2021|url=https://atlasislamica.com/addas-mosque/|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="Islam&Ihsan 03-2020">{{cite news|website=Islam & Ihsan|title=Prophet Muhammad's Visit To Taif|url=https://www.islamandihsan.com/prophet-muhammads-visit-to-taif.html|date=2020-03-11|access-date=2024-02-27}}</ref> '''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030.<nowiki><ref name="ArabNews 01-2018">{{cite news |last=Al-Kinani |first=Mohammed |title=Taif mosque is a historic Saudi jewel with a story to tell |newspaper=[[Arab News]] |location=Taif, Saudi Arabia |url=https://www.arabnews.com/node/1223181/saudi-arabia |date=2018-01-11 |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki><nowiki><ref name="ArabNews 07-2023">{{cite news |last=Al-Thaqafi |first=Tareq |title=Taif's weather, rich culture and history attract pilgrims |newspaper=Arab News |location=[[Mecca|Makkah]], Saudi Arabia |url=https://www.arabnews.com/node/2337951/saudi-arabia |date=2023-07-14 |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki> The <nowiki>[[Abd Allah ibn al-Abbas Mosque]]</nowiki> houses the remains of Abdullah <nowiki>[[ibn Abbas]]</nowiki>, a <nowiki>[[Banu Hashim|cousin]]</nowiki> and <nowiki>[[Companions of the Prophet|companion]]</nowiki> of <nowiki>[[Muhammad in Islam|Muhammad]]</nowiki>.<nowiki><ref name="Wafy 01-2024">{{cite web |last=Al-Wazani |first=Nadeen |title=The deep history of Abdullah bin Abbas Mosque |website=Wafy (وافي) |url=https://www.wafyapp.com/en/article/the-deep-history-of-abdullah-bin-abbas-mosque |date=2024-01-12 |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki><nowiki><ref name="IslamicLandmarks">{{cite web |website=Islamic Landmarks |title=Masjid Abdullah Ibn Abbas |date=26 January 2014 |url=https://www.islamiclandmarks.com/saudiarabia-additional-places/masjid-of-abdullah-bin-abbas-ra |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki> The <nowiki>[[Addas Mosque|Mosque of Addas]]</nowiki> is named after <nowiki>[[Addas]]</nowiki>, an <nowiki>[[Christianity in Iraq|Iraqi Christian]]</nowiki> who embraced Islam after meeting Muhammad.<nowiki><ref name="AtlasIslamica">{{cite web |website=Atlas Islamica |title=Addas Mosque |date=19 May 2021 |url=https://atlasislamica.com/addas-mosque/ |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki><nowiki><ref name="Islam&Ihsan 03-2020">{{cite news |website=Islam & Ihsan |title=Prophet Muhammad's Visit To Taif |url=https://www.islamandihsan.com/prophet-muhammads-visit-to-taif.html |date=2020-03-11 |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki> Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ). Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo == Tariya == E teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, wuro Ta’if ina joginoo leñol Thaqif, ngol ina hoɗi haa hannde e nder wuro Ta’if e saraaji mum. Ina sikkaa wonde leƴƴi yahuud en ɗi Kerecee'en Ecoppi njippini e hareeji Laamu Himyarite en, koɗi saraaji Ta'if. Wuro ngo koɗorɗe ngonnoo ko nokku diine sabu ko ɗoon woni sanamuuji laamɗo debbo biyeteeɗo Lāt, mo nganndu-ɗaa e oon sahaa ko "laamɗo Ta'if". Kiliimaaji mayri ina maantiniri wuro ngoo e hoɗdiiɓe mum joorɓe e ɓuuɓɓe ɓurɓe ɓadaade maayo geec. Alkamaari, vine e gese ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema e saraaji Ta'if, ko noon wuro ngoo heɓiri innde mum "Jardin Hijaz." Ta'if e Makka fof ko nokkuuji hijjoore. Ta'if ɓuri welde e Makka e hoore mum, yimɓe maɓɓe Ta'if ina njoginoo jokkondiral njulaagu tiiɗngal. Yimɓe Ta'if ina njokki ndema e ndema leɗɗe ko jiidaa e golle njulaagu mum en. E fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire caggal Iisaa, Muhammadu jibinaaɗo to Makka, waajii lislaam e hoɗɓe e Makka e Hijaz, o hawri e caɗeele keewɗe e yimɓe toon. E hitaande 630, wolde waɗi to Hunayn, sara wuro ngoo. Caggal ɗuum seeɗa, siige Ta’if ɗe ndartaaki mbaɗi. Wuro ngoo yani ko e katapultuuji ummoriiɗi Banu Daus, kono ngo riiwti njanguuji ɗii. Hare Tabuk nder hitaande 631 acci Tā'if ɗon woɗɗitoo haa laaɓi, ngam maajum terɗe Thaqīf ngari haa Makka ngam yewtidugo dow waylugo wuro ngo'o diina Islaama. Sanam Lāt halkaama bee maandeeji goɗɗi fuu dow ko laarani pagan'en wuro man. Ndeen wuro ngo rewi ko e mbayliigu doole keewngu, kono ko ɓuri heewde e golle nder ɗeen hareeji mbaɗi ko hakkunde Makka e Madiina, Ta’if ustii nafoore mum e ko seerti e gure ɗiɗi ceniɗe ɗee. E les laamu Otomaan en Ñalnde 17 sulyee 1517, Sharif Makka kapitaali e juuɗe Sultan Ottomaan biyeteeɗo Selim I. Ko ɗum maande, o rokki ɗum coktirgal gure lislaam Makka e Madiina. E nder Hijaz, Ta'if kadi rokkaama juuɗe Ottomaan en, wuro ngo heddii e juuɗe Ottomaan en fotde teeminanɗe tati goɗɗe, haa e hitaande 1802, nde murtuɓe wonɓe e galle Sawuud ƴetti ngo. Ndeen doole ɗee njahri ko e ƴettude Makka e Madiina. Losko ngoo ina tiiɗi no feewi e Laamu Ottomaan, ngu yiyri hoore mum ko reenoowo gure ceniije ɗee. Sultan Ottomaan, Mahmuud II, noddi Wali Misra, Muhammadu Ali, o ummini hare dow Hijaz, o heɓti Ta'if e hitaande 1813. E hitaande 1813, yahoowo Suisse, ganndo fuɗnaange biyeteeɗo Johann Ludwig Burckhardt yilliima Ta’if, o acci heen seedantaagal gite makko e wuro ngoo caggal nde Muhammadu Ali heɓti ngo, o dañi yeewtereeji keewɗi e mum nde o woni toon ndee. Burckhardt hollitii wonde ko Osmaan el-Medhayfe mahi mahol e ŋoral sara wuro ngoo. Dammuɗe tati e cuuɗi keewɗi ina ngoodi e dow mahol wuro ngoo, kono ɗi ngalaa semmbe, won nokkuuji ɗi 45 cm (18 in) tan njaajeendi mum en. Burckhardt hollitii wonde ko Sharif Gaalib ibn Musa’id mahi galle laamorɗo oo. O teskiima halkaare wuro ngoo sabu jiimgol hitaande 1802. Ko ɓuri heewde e mahaaɗe ɗee ina ngondi e caɗeele haa jooni nde o woni toon ndee, kadi yanaande Abdullaah ibn Abbas – ɓiy-yumma Muhammadu, mawniiko Abbasid en – ina bonni no feewi. O winndi kadi wonde haa jooni ko ɓuri heewde e yimɓe wuro ngoo ko Thaqīfi en. To bannge njulaagu, wuro ngoo wonnoo ko entrepôt kafe. Leydi ummoraade fuɗnaange Ta'if Laamɗo e kaɓirɗe konu to Ta'if, Ottomaan en peewni ɗum en e hitaande 1843, hükûmet konağı – galle mawɗo ngam gollal laamu – mahii e hitaande 1869, posto sosaa won e sahaaji caggal ɗuum. Muurtere aarabeeɓe Ko adii murto aarabeeɓe, Ahmed Bey waɗtaama hooreejo konu Ottomaan en to Tā'if. Omo joginoo e les makko konu 3 000 soldaat e 10 piye artileriiji koɗki. Ghalib Pasha, guwerneer Hijaz kadi ina tawtoree wuro ngo. E hitaande 1916, Hashemite en puɗɗii murto mum en e laamu Ottomaan en to Makka e lewru suwee. Ndeen wuro yaniino ndeen e lewru juko, Abdullaah, ɓiy mawɗo hooreejo Hashemite e Sharif Makka, Husayn ibn Ali, ari e worɓe capanɗe jeeɗiɗi to Tā’if. So tawii golle makko e nder nokku hee ina ummini tuumeede Ahmed Bey, Ghalib Pasha ina wondi e doole tokoose nii. Abdullaah e nder sirlu mahii konu mum haa 5 000 neɗɗo. O taƴi ndeen ɓoggi telegaraam haa wuro ngoo, o ƴetti hare ndee. Denndaangal njanguuji Hashemite en e wuro ngoo, ko balɗe koɗli ɗii ndartini ɗum en, banngeeji ɗiɗi ɗii fof njooɗii e njiimaandi ndi alaa ko weeɓi. Kono tan, balɗe Hashemite en ina ngaddaa seeɗa seeɗa haa Tā’if, ndeen wuro ngoo ina juuti seeɗa ; hade makko sakkitde ñalnde 22 suwee. Wuro ngoo noon caggal ɗuum wonti jeyaaɗo e Laamu Hashemite biyeteeɗo Hejaz. Haɓre Sawuud e daartol jamaanu Ta'if heddaaki e juuɗe Hashemite ko juuti no feewi. Ɓooytaani, luural hakkunde laamɗo Hijaz, hono Husayn ibn Ali e Abdulaziz al-Sawuud, laamɗo Nejd e Hasa, fuɗɗii fitinaaji. Hay so tawii hareeji ɗii ustii e hitaande 1919, e lewru suwee 1924, milisaaji Ikhwan, ɗi Sawuud wallitnoo e oon sahaa, e gardagol Sultan bin Bajad e Khaled bin Luwai’, ina ngondi e caɗeele ngam haɓtaade Ta’if. Wuro ngo fotnoo ko reende ɓiy laamɗo oo, hono Ali, kono o dogi e kulol e konu makko. Teemedde tati worɓe Ali mbaraama e juuɗe Ikhwan en e ko anndiraa warngo Ta'if. E hitaande 1926, Abdulaasiis al-Sawuud jaɓaa e dow laabi laamu wonde laamɗo keso Hijaz. Ta'if woni e nder Laamu Hijaz haa Abdulaziz al-Saud hawriti laamuuji mum ɗiɗi ɗii, o renndini ɗi e nder Laamu Sawuud e hitaande 1932. E hitaande 1934 nanondiral siynaa ɗoo, ngal tabitini keeri hakkunde Yemen e laamu nguu.[28] Laamɗo oo e hoore mum, caggal ɗuum o maayi e nder wuro hee ñalnde 9 noowammbar 1953, hono no laamɗo Khalid nii ñalnde 13 suwee 1982 Ta'if ina wonnoo haa jooni ko ɓuri seeɗa e wuro medieval nde Sawuud en ƴetti laamu mum. Kono caggal ɗuum ɓe puɗɗii eɓɓaande ngam moƴƴinde wuro ngoo. Generator kuuraa laamu gadano leydi Sawuud sosaa ko to Ta'if e darorɗe kitaale 1940. To bannge mahngo laabi feewde wuro ngo woɗɗaani, e hitaande 1965 laamɗo Faisal e oon sahaa udditi laawol mawngol tufnde hakkunde Makka e Ta’if, ngol 87 km, ngol jeyaa hannde e laawol mawngol 15, ngol anndiraa laawol Taif – Al-Hada. E hitaande 1974, laawol mawngol Ta'if-Abha–Jizan ngol ko ina tolnoo e 650 kiloomeeteer, yamiraama e nder laawol mawngol 15. E wolde Golf 1991, Ta'if wonnoo ko wuro jamaanu to bannge jokkondiral, haa ngo suɓaa ngam wonde nokku ɗo Rendon Group huutortoo teleeji e rajooji duraqit ngam jokkondiral e Kuiwa kugal. Geography Sadd taariindi (سَدّ, baraas) to Ta'if Guwerneer Ta'if oo fof woni ko e dow falnde toownde, taarotooɗe koɗli Hejaz (feccere e koɗli Sarat) to bannge worgo e fuɗnaange. Wuro ngo woni ko e tooweeki 1 879 m (6 165 ft) dow tolno maayo. So en ƴeewtindiima, koɗli taariiɗi ɗi ceertuɗi e Ta’if e gure ɓadiiɗe ko wayi no Al-Hada e Ash-Shafa, ina tolnoo e tooweeki kala ko ina tolnoo e 2 000 haa 3 500 m (6 600 haa 11 500 ft). Ta'if ina anndaa ina joginoo wadiiji keewɗi ndiyam ɓuuɓɗam ko adii ɗuum, ina hollita wonde ina woodi baraasuuji e saraaji keewɗi e ɗiin. Toɓɓere ɓurnde toowde e Taif, Jebel Daka, ko hay toɓɓere joyaɓere ɓurnde toowde e nder leydi Sawuud. Wakati Ta'if ina jogii weeyo jeereende ngulngo (Classification climatique Köppen BWh), e ndunngu ngulngu e ndunngu ɓuuɓngu. Ko ɓuri coofde e Ta'if e nder ndunngu, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Sawuud, haa teeŋti noon so en ƴeewtindiima Riyaad. Toɓo ina famɗi, kono lebbi ɗii fof ina njiya heen toɓooli, toɓooli ɗii ɓuri heewde ko e ndunngu e darorɗe ndunngu, ɓuri lebbi goɗɗi ɗii. Maandeeji tago Jabal Dakka sara As-Shafa Al-Rudaf Park ko nokku mawɗo tawaaɗo e nder Ta'if fuɗnaange, ɗo leɗɗe ndarii hakkunde kaaƴe granit ɓuuɓɗe. Nokku oo ina waɗi kadi zoo tokooso. Yanti heen, park oo ina jogii maayo mawngo ngo ɓulli e kanndaaji.[36] Toowgol rooseeji Ta'if ko nokku keewɗo rooseeji tokoosi pinndi uurɗi ɗi ɓuuɓnaaka e nebam rooseeji Ta'if caɗtuɗi.[37] Ɗum ɓuri teeŋtude ko e roose Damas lolluɗo, mo 30 petal (Rosa damascena trigintipetala), mo uurngol mum siforii ko uurngol tiiɗngol, ɓuuɓngol, ɓuuɓngol, ngol diƴƴe keewɗe kuutortoo, ko wayi no Ormonde Jayne, Chanel, Guerlain e Hermène. Park Nuqbat al-Hamra' sara Al-Hada ko nokku mawɗo mo alaa ko woni e mum so wonaa 2 100 meeter (6 900 meeteer) dow koye maayo. Ash-Shafā ko wuro tokooso, toowngo e nder koye, toowngo 2 200 haa 2 500 meeteer (7 200 haa 8 200 meeteer) dow geec, keewɗo geɗe ndema. Jardiiji ɓiɓɓe leɗɗe Ta'if ina tawee ɗoo. Gelooɗi ina ngoodi, Jabal Dakka ina yiyee wuro ngoo. Parc ngenndiijo Saiysad woni ko e Ta'if keso. Faggudu e ɓamtaare Ndee feccere ina foti hesɗitineede. Tiiɗno, wallu hesɗitinde ndee winndannde ngam hollirde kewuuji cakkitiiɗi walla kabaruuji kesi keɓaaɗi. (Lewru Siilo 2020) Rosa × damasena (R. damasena trigintipetala) puɗol to Ta'if To bannge daartol, faggudu Ta’if fawii ko e ndema e ndema rooseeji, ɗi njeeyaa e nder Asii hakkundeejo e Transoxiana fof. Faggudu Ta'if hannde nduu ɓuri fawaade ko e ndema e uuraaje, kono eɓɓaande ɓeydugol keewal ina jokki ngam haɓaade fawaade e wuro ngoo no feewi e ɗeen gollorɗe ɗiɗi. Nebam roose distillee ummoraade e leɗɗe Rosa × damascena ina huutoree e aadaaji ngam waɗde attar e nder Fuɗnaange hakkundeejo, ko ɓuri heewde ko e uurngol worɓe, tee, sabu ndema mum to Ta'if, nde dañii innde "roose Ta'if", nde e hitaande 2024 naati e doggol wakilaaji UNESCO to Huntangital Huntangital. Ñalnde 1 oktoobar 2017, laamɗo Salmaan mo leydi Sawuud udditi eɓɓaande "New Ta'if", eɓɓaande 3,9 miliyaar dolaar ina jeyaa heen sosde laana ndiwoowa kesa, hakkunde leyɗeele e nder wuro hee, inniraaka laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Ta'if, peewnugol e moƴƴitingol Souk 'Okaz daartol, ina ɗaminaa sosde Okaz Antonov peewnugol e mooftugol diwooje, aeroport industriyel mo laawol diwgol ngol 3,5 km, ngesa naange ina jogii 25 000 meeteer kaaree (270 000 m2) ina ɗaminaa maa waɗ 30 MW kuuraa, Residential Suburb ina ɗaminaa to0 Wuro Industrial, wuro gollordu 11 kiloomeeteer kaaree (4,2 miil kaaree) e nokkuuji gollorɗi teeŋtuɗi, hakkundeeji e ɓuuɓɗi wondude e nokku janngirde golle, e wuro Jaaɓihaaɗtirde, duɗal jaaɓi haaɗtirde 16 kiloomeeteer kaaree (6,2 miil kaaree) ina ɗaminaa mahde e nder Saiys National Park. Dina == Tuugnorgal == bhkavbf5fa3q2tirny9wdyfcrzwjmde 182385 182382 2026-08-11T15:36:35Z Mamman Ali 9126 182385 wikitext text/x-wiki <ref name="ArabNews 01-2018">{{cite news|last=Al-Kinani|first=Mohammed|title=Taif mosque is a historic Saudi jewel with a story to tell|newspaper=[[Arab News]]|location=Taif, Saudi Arabia|url=https://www.arabnews.com/node/1223181/saudi-arabia|date=2018-01-11|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="ArabNews 07-2023">{{cite news|last=Al-Thaqafi|first=Tareq|title=Taif's weather, rich culture and history attract pilgrims|newspaper=Arab News|location=[[Mecca|Makkah]], Saudi Arabia|url=https://www.arabnews.com/node/2337951/saudi-arabia|date=2023-07-14|access-date=2024-02-27}}</ref>.<ref name="Wafy 01-2024">{{cite web|last=Al-Wazani|first=Nadeen|title=The deep history of Abdullah bin Abbas Mosque|website=Wafy (وافي)|url=https://www.wafyapp.com/en/article/the-deep-history-of-abdullah-bin-abbas-mosque|date=2024-01-12|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="IslamicLandmarks">{{cite web|website=Islamic Landmarks|title=Masjid Abdullah Ibn Abbas|date=26 January 2014|url=https://www.islamiclandmarks.com/saudiarabia-additional-places/masjid-of-abdullah-bin-abbas-ra|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="AtlasIslamica">{{cite web|website=Atlas Islamica|title=Addas Mosque|date=19 May 2021|url=https://atlasislamica.com/addas-mosque/|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="Islam&Ihsan 03-2020">{{cite news|website=Islam & Ihsan|title=Prophet Muhammad's Visit To Taif|url=https://www.islamandihsan.com/prophet-muhammads-visit-to-taif.html|date=2020-03-11|access-date=2024-02-27}}</ref> '''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030.<nowiki><ref name="ArabNews 01-2018">{{cite news |last=Al-Kinani |first=Mohammed |title=Taif mosque is a historic Saudi jewel with a story to tell |newspaper=[[Arab News]] |location=Taif, Saudi Arabia |url=https://www.arabnews.com/node/1223181/saudi-arabia |date=2018-01-11 |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki><nowiki><ref name="ArabNews 07-2023">{{cite news |last=Al-Thaqafi |first=Tareq |title=Taif's weather, rich culture and history attract pilgrims |newspaper=Arab News |location=[[Mecca|Makkah]], Saudi Arabia |url=https://www.arabnews.com/node/2337951/saudi-arabia |date=2023-07-14 |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki> The <nowiki>[[Abd Allah ibn al-Abbas Mosque]]</nowiki> houses the remains of Abdullah <nowiki>[[ibn Abbas]]</nowiki>, a <nowiki>[[Banu Hashim|cousin]]</nowiki> and <nowiki>[[Companions of the Prophet|companion]]</nowiki> of <nowiki>[[Muhammad in Islam|Muhammad]]</nowiki>.<nowiki><ref name="Wafy 01-2024">{{cite web |last=Al-Wazani |first=Nadeen |title=The deep history of Abdullah bin Abbas Mosque |website=Wafy (وافي) |url=https://www.wafyapp.com/en/article/the-deep-history-of-abdullah-bin-abbas-mosque |date=2024-01-12 |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki><nowiki><ref name="IslamicLandmarks">{{cite web |website=Islamic Landmarks |title=Masjid Abdullah Ibn Abbas |date=26 January 2014 |url=https://www.islamiclandmarks.com/saudiarabia-additional-places/masjid-of-abdullah-bin-abbas-ra |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki> The <nowiki>[[Addas Mosque|Mosque of Addas]]</nowiki> is named after <nowiki>[[Addas]]</nowiki>, an <nowiki>[[Christianity in Iraq|Iraqi Christian]]</nowiki> who embraced Islam after meeting Muhammad.<nowiki><ref name="AtlasIslamica">{{cite web |website=Atlas Islamica |title=Addas Mosque |date=19 May 2021 |url=https://atlasislamica.com/addas-mosque/ |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki><nowiki><ref name="Islam&Ihsan 03-2020">{{cite news |website=Islam & Ihsan |title=Prophet Muhammad's Visit To Taif |url=https://www.islamandihsan.com/prophet-muhammads-visit-to-taif.html |date=2020-03-11 |access-date=2024-02-27}}</ref></nowiki> Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ). Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo == Tariya == E teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, wuro Ta’if ina joginoo leñol Thaqif, ngol ina hoɗi haa hannde e nder wuro Ta’if e saraaji mum. Ina sikkaa wonde leƴƴi yahuud en ɗi Kerecee'en Ecoppi njippini e hareeji Laamu Himyarite en, koɗi saraaji Ta'if. Wuro ngo koɗorɗe ngonnoo ko nokku diine sabu ko ɗoon woni sanamuuji laamɗo debbo biyeteeɗo Lāt, mo nganndu-ɗaa e oon sahaa ko "laamɗo Ta'if". Kiliimaaji mayri ina maantiniri wuro ngoo e hoɗdiiɓe mum joorɓe e ɓuuɓɓe ɓurɓe ɓadaade maayo geec. Alkamaari, vine e gese ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema e saraaji Ta'if, ko noon wuro ngoo heɓiri innde mum "Jardin Hijaz." Ta'if e Makka fof ko nokkuuji hijjoore. Ta'if ɓuri welde e Makka e hoore mum, yimɓe maɓɓe Ta'if ina njoginoo jokkondiral njulaagu tiiɗngal. Yimɓe Ta'if ina njokki ndema e ndema leɗɗe ko jiidaa e golle njulaagu mum en. E fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire caggal Iisaa, Muhammadu jibinaaɗo to Makka, waajii lislaam e hoɗɓe e Makka e Hijaz, o hawri e caɗeele keewɗe e yimɓe toon. E hitaande 630, wolde waɗi to Hunayn, sara wuro ngoo. Caggal ɗuum seeɗa, siige Ta’if ɗe ndartaaki mbaɗi. Wuro ngoo yani ko e katapultuuji ummoriiɗi Banu Daus, kono ngo riiwti njanguuji ɗii. Hare Tabuk nder hitaande 631 acci Tā'if ɗon woɗɗitoo haa laaɓi, ngam maajum terɗe Thaqīf ngari haa Makka ngam yewtidugo dow waylugo wuro ngo'o diina Islaama. Sanam Lāt halkaama bee maandeeji goɗɗi fuu dow ko laarani pagan'en wuro man. Ndeen wuro ngo rewi ko e mbayliigu doole keewngu, kono ko ɓuri heewde e golle nder ɗeen hareeji mbaɗi ko hakkunde Makka e Madiina, Ta’if ustii nafoore mum e ko seerti e gure ɗiɗi ceniɗe ɗee. E les laamu Otomaan en Ñalnde 17 sulyee 1517, Sharif Makka kapitaali e juuɗe Sultan Ottomaan biyeteeɗo Selim I. Ko ɗum maande, o rokki ɗum coktirgal gure lislaam Makka e Madiina. E nder Hijaz, Ta'if kadi rokkaama juuɗe Ottomaan en, wuro ngo heddii e juuɗe Ottomaan en fotde teeminanɗe tati goɗɗe, haa e hitaande 1802, nde murtuɓe wonɓe e galle Sawuud ƴetti ngo. Ndeen doole ɗee njahri ko e ƴettude Makka e Madiina. Losko ngoo ina tiiɗi no feewi e Laamu Ottomaan, ngu yiyri hoore mum ko reenoowo gure ceniije ɗee. Sultan Ottomaan, Mahmuud II, noddi Wali Misra, Muhammadu Ali, o ummini hare dow Hijaz, o heɓti Ta'if e hitaande 1813. E hitaande 1813, yahoowo Suisse, ganndo fuɗnaange biyeteeɗo Johann Ludwig Burckhardt yilliima Ta’if, o acci heen seedantaagal gite makko e wuro ngoo caggal nde Muhammadu Ali heɓti ngo, o dañi yeewtereeji keewɗi e mum nde o woni toon ndee. Burckhardt hollitii wonde ko Osmaan el-Medhayfe mahi mahol e ŋoral sara wuro ngoo. Dammuɗe tati e cuuɗi keewɗi ina ngoodi e dow mahol wuro ngoo, kono ɗi ngalaa semmbe, won nokkuuji ɗi 45 cm (18 in) tan njaajeendi mum en. Burckhardt hollitii wonde ko Sharif Gaalib ibn Musa’id mahi galle laamorɗo oo. O teskiima halkaare wuro ngoo sabu jiimgol hitaande 1802. Ko ɓuri heewde e mahaaɗe ɗee ina ngondi e caɗeele haa jooni nde o woni toon ndee, kadi yanaande Abdullaah ibn Abbas – ɓiy-yumma Muhammadu, mawniiko Abbasid en – ina bonni no feewi. O winndi kadi wonde haa jooni ko ɓuri heewde e yimɓe wuro ngoo ko Thaqīfi en. To bannge njulaagu, wuro ngoo wonnoo ko entrepôt kafe. Leydi ummoraade fuɗnaange Ta'if Laamɗo e kaɓirɗe konu to Ta'if, Ottomaan en peewni ɗum en e hitaande 1843, hükûmet konağı – galle mawɗo ngam gollal laamu – mahii e hitaande 1869, posto sosaa won e sahaaji caggal ɗuum. Muurtere aarabeeɓe Ko adii murto aarabeeɓe, Ahmed Bey waɗtaama hooreejo konu Ottomaan en to Tā'if. Omo joginoo e les makko konu 3 000 soldaat e 10 piye artileriiji koɗki. Ghalib Pasha, guwerneer Hijaz kadi ina tawtoree wuro ngo. E hitaande 1916, Hashemite en puɗɗii murto mum en e laamu Ottomaan en to Makka e lewru suwee. Ndeen wuro yaniino ndeen e lewru juko, Abdullaah, ɓiy mawɗo hooreejo Hashemite e Sharif Makka, Husayn ibn Ali, ari e worɓe capanɗe jeeɗiɗi to Tā’if. So tawii golle makko e nder nokku hee ina ummini tuumeede Ahmed Bey, Ghalib Pasha ina wondi e doole tokoose nii. Abdullaah e nder sirlu mahii konu mum haa 5 000 neɗɗo. O taƴi ndeen ɓoggi telegaraam haa wuro ngoo, o ƴetti hare ndee. Denndaangal njanguuji Hashemite en e wuro ngoo, ko balɗe koɗli ɗii ndartini ɗum en, banngeeji ɗiɗi ɗii fof njooɗii e njiimaandi ndi alaa ko weeɓi. Kono tan, balɗe Hashemite en ina ngaddaa seeɗa seeɗa haa Tā’if, ndeen wuro ngoo ina juuti seeɗa ; hade makko sakkitde ñalnde 22 suwee. Wuro ngoo noon caggal ɗuum wonti jeyaaɗo e Laamu Hashemite biyeteeɗo Hejaz. Haɓre Sawuud e daartol jamaanu Ta'if heddaaki e juuɗe Hashemite ko juuti no feewi. Ɓooytaani, luural hakkunde laamɗo Hijaz, hono Husayn ibn Ali e Abdulaziz al-Sawuud, laamɗo Nejd e Hasa, fuɗɗii fitinaaji. Hay so tawii hareeji ɗii ustii e hitaande 1919, e lewru suwee 1924, milisaaji Ikhwan, ɗi Sawuud wallitnoo e oon sahaa, e gardagol Sultan bin Bajad e Khaled bin Luwai’, ina ngondi e caɗeele ngam haɓtaade Ta’if. Wuro ngo fotnoo ko reende ɓiy laamɗo oo, hono Ali, kono o dogi e kulol e konu makko. Teemedde tati worɓe Ali mbaraama e juuɗe Ikhwan en e ko anndiraa warngo Ta'if. E hitaande 1926, Abdulaasiis al-Sawuud jaɓaa e dow laabi laamu wonde laamɗo keso Hijaz. Ta'if woni e nder Laamu Hijaz haa Abdulaziz al-Saud hawriti laamuuji mum ɗiɗi ɗii, o renndini ɗi e nder Laamu Sawuud e hitaande 1932. E hitaande 1934 nanondiral siynaa ɗoo, ngal tabitini keeri hakkunde Yemen e laamu nguu.[28] Laamɗo oo e hoore mum, caggal ɗuum o maayi e nder wuro hee ñalnde 9 noowammbar 1953, hono no laamɗo Khalid nii ñalnde 13 suwee 1982 Ta'if ina wonnoo haa jooni ko ɓuri seeɗa e wuro medieval nde Sawuud en ƴetti laamu mum. Kono caggal ɗuum ɓe puɗɗii eɓɓaande ngam moƴƴinde wuro ngoo. Generator kuuraa laamu gadano leydi Sawuud sosaa ko to Ta'if e darorɗe kitaale 1940. To bannge mahngo laabi feewde wuro ngo woɗɗaani, e hitaande 1965 laamɗo Faisal e oon sahaa udditi laawol mawngol tufnde hakkunde Makka e Ta’if, ngol 87 km, ngol jeyaa hannde e laawol mawngol 15, ngol anndiraa laawol Taif – Al-Hada. E hitaande 1974, laawol mawngol Ta'if-Abha–Jizan ngol ko ina tolnoo e 650 kiloomeeteer, yamiraama e nder laawol mawngol 15. E wolde Golf 1991, Ta'if wonnoo ko wuro jamaanu to bannge jokkondiral, haa ngo suɓaa ngam wonde nokku ɗo Rendon Group huutortoo teleeji e rajooji duraqit ngam jokkondiral e Kuiwa kugal. Geography Sadd taariindi (سَدّ, baraas) to Ta'if Guwerneer Ta'if oo fof woni ko e dow falnde toownde, taarotooɗe koɗli Hejaz (feccere e koɗli Sarat) to bannge worgo e fuɗnaange. Wuro ngo woni ko e tooweeki 1 879 m (6 165 ft) dow tolno maayo. So en ƴeewtindiima, koɗli taariiɗi ɗi ceertuɗi e Ta’if e gure ɓadiiɗe ko wayi no Al-Hada e Ash-Shafa, ina tolnoo e tooweeki kala ko ina tolnoo e 2 000 haa 3 500 m (6 600 haa 11 500 ft). Ta'if ina anndaa ina joginoo wadiiji keewɗi ndiyam ɓuuɓɗam ko adii ɗuum, ina hollita wonde ina woodi baraasuuji e saraaji keewɗi e ɗiin. Toɓɓere ɓurnde toowde e Taif, Jebel Daka, ko hay toɓɓere joyaɓere ɓurnde toowde e nder leydi Sawuud. Wakati Ta'if ina jogii weeyo jeereende ngulngo (Classification climatique Köppen BWh), e ndunngu ngulngu e ndunngu ɓuuɓngu. Ko ɓuri coofde e Ta'if e nder ndunngu, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Sawuud, haa teeŋti noon so en ƴeewtindiima Riyaad. Toɓo ina famɗi, kono lebbi ɗii fof ina njiya heen toɓooli, toɓooli ɗii ɓuri heewde ko e ndunngu e darorɗe ndunngu, ɓuri lebbi goɗɗi ɗii. Maandeeji tago Jabal Dakka sara As-Shafa Al-Rudaf Park ko nokku mawɗo tawaaɗo e nder Ta'if fuɗnaange, ɗo leɗɗe ndarii hakkunde kaaƴe granit ɓuuɓɗe. Nokku oo ina waɗi kadi zoo tokooso. Yanti heen, park oo ina jogii maayo mawngo ngo ɓulli e kanndaaji.[36] Toowgol rooseeji Ta'if ko nokku keewɗo rooseeji tokoosi pinndi uurɗi ɗi ɓuuɓnaaka e nebam rooseeji Ta'if caɗtuɗi.[37] Ɗum ɓuri teeŋtude ko e roose Damas lolluɗo, mo 30 petal (Rosa damascena trigintipetala), mo uurngol mum siforii ko uurngol tiiɗngol, ɓuuɓngol, ɓuuɓngol, ngol diƴƴe keewɗe kuutortoo, ko wayi no Ormonde Jayne, Chanel, Guerlain e Hermène. Park Nuqbat al-Hamra' sara Al-Hada ko nokku mawɗo mo alaa ko woni e mum so wonaa 2 100 meeter (6 900 meeteer) dow koye maayo. Ash-Shafā ko wuro tokooso, toowngo e nder koye, toowngo 2 200 haa 2 500 meeteer (7 200 haa 8 200 meeteer) dow geec, keewɗo geɗe ndema. Jardiiji ɓiɓɓe leɗɗe Ta'if ina tawee ɗoo. Gelooɗi ina ngoodi, Jabal Dakka ina yiyee wuro ngoo. Parc ngenndiijo Saiysad woni ko e Ta'if keso. Faggudu e ɓamtaare Ndee feccere ina foti hesɗitineede. Tiiɗno, wallu hesɗitinde ndee winndannde ngam hollirde kewuuji cakkitiiɗi walla kabaruuji kesi keɓaaɗi. (Lewru Siilo 2020) Rosa × damasena (R. damasena trigintipetala) puɗol to Ta'if To bannge daartol, faggudu Ta’if fawii ko e ndema e ndema rooseeji, ɗi njeeyaa e nder Asii hakkundeejo e Transoxiana fof. Faggudu Ta'if hannde nduu ɓuri fawaade ko e ndema e uuraaje, kono eɓɓaande ɓeydugol keewal ina jokki ngam haɓaade fawaade e wuro ngoo no feewi e ɗeen gollorɗe ɗiɗi. Nebam roose distillee ummoraade e leɗɗe Rosa × damascena ina huutoree e aadaaji ngam waɗde attar e nder Fuɗnaange hakkundeejo, ko ɓuri heewde ko e uurngol worɓe, tee, sabu ndema mum to Ta'if, nde dañii innde "roose Ta'if", nde e hitaande 2024 naati e doggol wakilaaji UNESCO to Huntangital Huntangital. Ñalnde 1 oktoobar 2017, laamɗo Salmaan mo leydi Sawuud udditi eɓɓaande "New Ta'if", eɓɓaande 3,9 miliyaar dolaar ina jeyaa heen sosde laana ndiwoowa kesa, hakkunde leyɗeele e nder wuro hee, inniraaka laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Ta'if, peewnugol e moƴƴitingol Souk 'Okaz daartol, ina ɗaminaa sosde Okaz Antonov peewnugol e mooftugol diwooje, aeroport industriyel mo laawol diwgol ngol 3,5 km, ngesa naange ina jogii 25 000 meeteer kaaree (270 000 m2) ina ɗaminaa maa waɗ 30 MW kuuraa, Residential Suburb ina ɗaminaa to0 Wuro Industrial, wuro gollordu 11 kiloomeeteer kaaree (4,2 miil kaaree) e nokkuuji gollorɗi teeŋtuɗi, hakkundeeji e ɓuuɓɗi wondude e nokku janngirde golle, e wuro Jaaɓihaaɗtirde, duɗal jaaɓi haaɗtirde 16 kiloomeeteer kaaree (6,2 miil kaaree) ina ɗaminaa mahde e nder Saiys National Park. Dina == Tuugnorgal == tf4skdt97wi35ifbuwali6cxxciaxvq 182387 182385 2026-08-11T15:38:00Z Mamman Ali 9126 182387 wikitext text/x-wiki <ref name="ArabNews 01-2018">{{cite news|last=Al-Kinani|first=Mohammed|title=Taif mosque is a historic Saudi jewel with a story to tell|newspaper=[[Arab News]]|location=Taif, Saudi Arabia|url=https://www.arabnews.com/node/1223181/saudi-arabia|date=2018-01-11|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="ArabNews 07-2023">{{cite news|last=Al-Thaqafi|first=Tareq|title=Taif's weather, rich culture and history attract pilgrims|newspaper=Arab News|location=[[Mecca|Makkah]], Saudi Arabia|url=https://www.arabnews.com/node/2337951/saudi-arabia|date=2023-07-14|access-date=2024-02-27}}</ref>.<ref name="Wafy 01-2024">{{cite web|last=Al-Wazani|first=Nadeen|title=The deep history of Abdullah bin Abbas Mosque|website=Wafy (وافي)|url=https://www.wafyapp.com/en/article/the-deep-history-of-abdullah-bin-abbas-mosque|date=2024-01-12|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="IslamicLandmarks">{{cite web|website=Islamic Landmarks|title=Masjid Abdullah Ibn Abbas|date=26 January 2014|url=https://www.islamiclandmarks.com/saudiarabia-additional-places/masjid-of-abdullah-bin-abbas-ra|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="AtlasIslamica">{{cite web|website=Atlas Islamica|title=Addas Mosque|date=19 May 2021|url=https://atlasislamica.com/addas-mosque/|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="Islam&Ihsan 03-2020">{{cite news|website=Islam & Ihsan|title=Prophet Muhammad's Visit To Taif|url=https://www.islamandihsan.com/prophet-muhammads-visit-to-taif.html|date=2020-03-11|access-date=2024-02-27}}</ref> '''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030. Inde Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ). Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo == Tariya == E teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, wuro Ta’if ina joginoo leñol Thaqif, ngol ina hoɗi haa hannde e nder wuro Ta’if e saraaji mum. Ina sikkaa wonde leƴƴi yahuud en ɗi Kerecee'en Ecoppi njippini e hareeji Laamu Himyarite en, koɗi saraaji Ta'if. Wuro ngo koɗorɗe ngonnoo ko nokku diine sabu ko ɗoon woni sanamuuji laamɗo debbo biyeteeɗo Lāt, mo nganndu-ɗaa e oon sahaa ko "laamɗo Ta'if". Kiliimaaji mayri ina maantiniri wuro ngoo e hoɗdiiɓe mum joorɓe e ɓuuɓɓe ɓurɓe ɓadaade maayo geec. Alkamaari, vine e gese ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema e saraaji Ta'if, ko noon wuro ngoo heɓiri innde mum "Jardin Hijaz." Ta'if e Makka fof ko nokkuuji hijjoore. Ta'if ɓuri welde e Makka e hoore mum, yimɓe maɓɓe Ta'if ina njoginoo jokkondiral njulaagu tiiɗngal. Yimɓe Ta'if ina njokki ndema e ndema leɗɗe ko jiidaa e golle njulaagu mum en. E fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire caggal Iisaa, Muhammadu jibinaaɗo to Makka, waajii lislaam e hoɗɓe e Makka e Hijaz, o hawri e caɗeele keewɗe e yimɓe toon. E hitaande 630, wolde waɗi to Hunayn, sara wuro ngoo. Caggal ɗuum seeɗa, siige Ta’if ɗe ndartaaki mbaɗi. Wuro ngoo yani ko e katapultuuji ummoriiɗi Banu Daus, kono ngo riiwti njanguuji ɗii. Hare Tabuk nder hitaande 631 acci Tā'if ɗon woɗɗitoo haa laaɓi, ngam maajum terɗe Thaqīf ngari haa Makka ngam yewtidugo dow waylugo wuro ngo'o diina Islaama. Sanam Lāt halkaama bee maandeeji goɗɗi fuu dow ko laarani pagan'en wuro man. Ndeen wuro ngo rewi ko e mbayliigu doole keewngu, kono ko ɓuri heewde e golle nder ɗeen hareeji mbaɗi ko hakkunde Makka e Madiina, Ta’if ustii nafoore mum e ko seerti e gure ɗiɗi ceniɗe ɗee. E les laamu Otomaan en Ñalnde 17 sulyee 1517, Sharif Makka kapitaali e juuɗe Sultan Ottomaan biyeteeɗo Selim I. Ko ɗum maande, o rokki ɗum coktirgal gure lislaam Makka e Madiina. E nder Hijaz, Ta'if kadi rokkaama juuɗe Ottomaan en, wuro ngo heddii e juuɗe Ottomaan en fotde teeminanɗe tati goɗɗe, haa e hitaande 1802, nde murtuɓe wonɓe e galle Sawuud ƴetti ngo. Ndeen doole ɗee njahri ko e ƴettude Makka e Madiina. Losko ngoo ina tiiɗi no feewi e Laamu Ottomaan, ngu yiyri hoore mum ko reenoowo gure ceniije ɗee. Sultan Ottomaan, Mahmuud II, noddi Wali Misra, Muhammadu Ali, o ummini hare dow Hijaz, o heɓti Ta'if e hitaande 1813. E hitaande 1813, yahoowo Suisse, ganndo fuɗnaange biyeteeɗo Johann Ludwig Burckhardt yilliima Ta’if, o acci heen seedantaagal gite makko e wuro ngoo caggal nde Muhammadu Ali heɓti ngo, o dañi yeewtereeji keewɗi e mum nde o woni toon ndee. Burckhardt hollitii wonde ko Osmaan el-Medhayfe mahi mahol e ŋoral sara wuro ngoo. Dammuɗe tati e cuuɗi keewɗi ina ngoodi e dow mahol wuro ngoo, kono ɗi ngalaa semmbe, won nokkuuji ɗi 45 cm (18 in) tan njaajeendi mum en. Burckhardt hollitii wonde ko Sharif Gaalib ibn Musa’id mahi galle laamorɗo oo. O teskiima halkaare wuro ngoo sabu jiimgol hitaande 1802. Ko ɓuri heewde e mahaaɗe ɗee ina ngondi e caɗeele haa jooni nde o woni toon ndee, kadi yanaande Abdullaah ibn Abbas – ɓiy-yumma Muhammadu, mawniiko Abbasid en – ina bonni no feewi. O winndi kadi wonde haa jooni ko ɓuri heewde e yimɓe wuro ngoo ko Thaqīfi en. To bannge njulaagu, wuro ngoo wonnoo ko entrepôt kafe. Leydi ummoraade fuɗnaange Ta'if Laamɗo e kaɓirɗe konu to Ta'if, Ottomaan en peewni ɗum en e hitaande 1843, hükûmet konağı – galle mawɗo ngam gollal laamu – mahii e hitaande 1869, posto sosaa won e sahaaji caggal ɗuum. Muurtere aarabeeɓe Ko adii murto aarabeeɓe, Ahmed Bey waɗtaama hooreejo konu Ottomaan en to Tā'if. Omo joginoo e les makko konu 3 000 soldaat e 10 piye artileriiji koɗki. Ghalib Pasha, guwerneer Hijaz kadi ina tawtoree wuro ngo. E hitaande 1916, Hashemite en puɗɗii murto mum en e laamu Ottomaan en to Makka e lewru suwee. Ndeen wuro yaniino ndeen e lewru juko, Abdullaah, ɓiy mawɗo hooreejo Hashemite e Sharif Makka, Husayn ibn Ali, ari e worɓe capanɗe jeeɗiɗi to Tā’if. So tawii golle makko e nder nokku hee ina ummini tuumeede Ahmed Bey, Ghalib Pasha ina wondi e doole tokoose nii. Abdullaah e nder sirlu mahii konu mum haa 5 000 neɗɗo. O taƴi ndeen ɓoggi telegaraam haa wuro ngoo, o ƴetti hare ndee. Denndaangal njanguuji Hashemite en e wuro ngoo, ko balɗe koɗli ɗii ndartini ɗum en, banngeeji ɗiɗi ɗii fof njooɗii e njiimaandi ndi alaa ko weeɓi. Kono tan, balɗe Hashemite en ina ngaddaa seeɗa seeɗa haa Tā’if, ndeen wuro ngoo ina juuti seeɗa ; hade makko sakkitde ñalnde 22 suwee. Wuro ngoo noon caggal ɗuum wonti jeyaaɗo e Laamu Hashemite biyeteeɗo Hejaz. Haɓre Sawuud e daartol jamaanu Ta'if heddaaki e juuɗe Hashemite ko juuti no feewi. Ɓooytaani, luural hakkunde laamɗo Hijaz, hono Husayn ibn Ali e Abdulaziz al-Sawuud, laamɗo Nejd e Hasa, fuɗɗii fitinaaji. Hay so tawii hareeji ɗii ustii e hitaande 1919, e lewru suwee 1924, milisaaji Ikhwan, ɗi Sawuud wallitnoo e oon sahaa, e gardagol Sultan bin Bajad e Khaled bin Luwai’, ina ngondi e caɗeele ngam haɓtaade Ta’if. Wuro ngo fotnoo ko reende ɓiy laamɗo oo, hono Ali, kono o dogi e kulol e konu makko. Teemedde tati worɓe Ali mbaraama e juuɗe Ikhwan en e ko anndiraa warngo Ta'if. E hitaande 1926, Abdulaasiis al-Sawuud jaɓaa e dow laabi laamu wonde laamɗo keso Hijaz. Ta'if woni e nder Laamu Hijaz haa Abdulaziz al-Saud hawriti laamuuji mum ɗiɗi ɗii, o renndini ɗi e nder Laamu Sawuud e hitaande 1932. E hitaande 1934 nanondiral siynaa ɗoo, ngal tabitini keeri hakkunde Yemen e laamu nguu.[28] Laamɗo oo e hoore mum, caggal ɗuum o maayi e nder wuro hee ñalnde 9 noowammbar 1953, hono no laamɗo Khalid nii ñalnde 13 suwee 1982 Ta'if ina wonnoo haa jooni ko ɓuri seeɗa e wuro medieval nde Sawuud en ƴetti laamu mum. Kono caggal ɗuum ɓe puɗɗii eɓɓaande ngam moƴƴinde wuro ngoo. Generator kuuraa laamu gadano leydi Sawuud sosaa ko to Ta'if e darorɗe kitaale 1940. To bannge mahngo laabi feewde wuro ngo woɗɗaani, e hitaande 1965 laamɗo Faisal e oon sahaa udditi laawol mawngol tufnde hakkunde Makka e Ta’if, ngol 87 km, ngol jeyaa hannde e laawol mawngol 15, ngol anndiraa laawol Taif – Al-Hada. E hitaande 1974, laawol mawngol Ta'if-Abha–Jizan ngol ko ina tolnoo e 650 kiloomeeteer, yamiraama e nder laawol mawngol 15. E wolde Golf 1991, Ta'if wonnoo ko wuro jamaanu to bannge jokkondiral, haa ngo suɓaa ngam wonde nokku ɗo Rendon Group huutortoo teleeji e rajooji duraqit ngam jokkondiral e Kuiwa kugal. Geography Sadd taariindi (سَدّ, baraas) to Ta'if Guwerneer Ta'if oo fof woni ko e dow falnde toownde, taarotooɗe koɗli Hejaz (feccere e koɗli Sarat) to bannge worgo e fuɗnaange. Wuro ngo woni ko e tooweeki 1 879 m (6 165 ft) dow tolno maayo. So en ƴeewtindiima, koɗli taariiɗi ɗi ceertuɗi e Ta’if e gure ɓadiiɗe ko wayi no Al-Hada e Ash-Shafa, ina tolnoo e tooweeki kala ko ina tolnoo e 2 000 haa 3 500 m (6 600 haa 11 500 ft). Ta'if ina anndaa ina joginoo wadiiji keewɗi ndiyam ɓuuɓɗam ko adii ɗuum, ina hollita wonde ina woodi baraasuuji e saraaji keewɗi e ɗiin. Toɓɓere ɓurnde toowde e Taif, Jebel Daka, ko hay toɓɓere joyaɓere ɓurnde toowde e nder leydi Sawuud. Wakati Ta'if ina jogii weeyo jeereende ngulngo (Classification climatique Köppen BWh), e ndunngu ngulngu e ndunngu ɓuuɓngu. Ko ɓuri coofde e Ta'if e nder ndunngu, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Sawuud, haa teeŋti noon so en ƴeewtindiima Riyaad. Toɓo ina famɗi, kono lebbi ɗii fof ina njiya heen toɓooli, toɓooli ɗii ɓuri heewde ko e ndunngu e darorɗe ndunngu, ɓuri lebbi goɗɗi ɗii. Maandeeji tago Jabal Dakka sara As-Shafa Al-Rudaf Park ko nokku mawɗo tawaaɗo e nder Ta'if fuɗnaange, ɗo leɗɗe ndarii hakkunde kaaƴe granit ɓuuɓɗe. Nokku oo ina waɗi kadi zoo tokooso. Yanti heen, park oo ina jogii maayo mawngo ngo ɓulli e kanndaaji.[36] Toowgol rooseeji Ta'if ko nokku keewɗo rooseeji tokoosi pinndi uurɗi ɗi ɓuuɓnaaka e nebam rooseeji Ta'if caɗtuɗi.[37] Ɗum ɓuri teeŋtude ko e roose Damas lolluɗo, mo 30 petal (Rosa damascena trigintipetala), mo uurngol mum siforii ko uurngol tiiɗngol, ɓuuɓngol, ɓuuɓngol, ngol diƴƴe keewɗe kuutortoo, ko wayi no Ormonde Jayne, Chanel, Guerlain e Hermène. Park Nuqbat al-Hamra' sara Al-Hada ko nokku mawɗo mo alaa ko woni e mum so wonaa 2 100 meeter (6 900 meeteer) dow koye maayo. Ash-Shafā ko wuro tokooso, toowngo e nder koye, toowngo 2 200 haa 2 500 meeteer (7 200 haa 8 200 meeteer) dow geec, keewɗo geɗe ndema. Jardiiji ɓiɓɓe leɗɗe Ta'if ina tawee ɗoo. Gelooɗi ina ngoodi, Jabal Dakka ina yiyee wuro ngoo. Parc ngenndiijo Saiysad woni ko e Ta'if keso. Faggudu e ɓamtaare Ndee feccere ina foti hesɗitineede. Tiiɗno, wallu hesɗitinde ndee winndannde ngam hollirde kewuuji cakkitiiɗi walla kabaruuji kesi keɓaaɗi. (Lewru Siilo 2020) Rosa × damasena (R. damasena trigintipetala) puɗol to Ta'if To bannge daartol, faggudu Ta’if fawii ko e ndema e ndema rooseeji, ɗi njeeyaa e nder Asii hakkundeejo e Transoxiana fof. Faggudu Ta'if hannde nduu ɓuri fawaade ko e ndema e uuraaje, kono eɓɓaande ɓeydugol keewal ina jokki ngam haɓaade fawaade e wuro ngoo no feewi e ɗeen gollorɗe ɗiɗi. Nebam roose distillee ummoraade e leɗɗe Rosa × damascena ina huutoree e aadaaji ngam waɗde attar e nder Fuɗnaange hakkundeejo, ko ɓuri heewde ko e uurngol worɓe, tee, sabu ndema mum to Ta'if, nde dañii innde "roose Ta'if", nde e hitaande 2024 naati e doggol wakilaaji UNESCO to Huntangital Huntangital. Ñalnde 1 oktoobar 2017, laamɗo Salmaan mo leydi Sawuud udditi eɓɓaande "New Ta'if", eɓɓaande 3,9 miliyaar dolaar ina jeyaa heen sosde laana ndiwoowa kesa, hakkunde leyɗeele e nder wuro hee, inniraaka laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Ta'if, peewnugol e moƴƴitingol Souk 'Okaz daartol, ina ɗaminaa sosde Okaz Antonov peewnugol e mooftugol diwooje, aeroport industriyel mo laawol diwgol ngol 3,5 km, ngesa naange ina jogii 25 000 meeteer kaaree (270 000 m2) ina ɗaminaa maa waɗ 30 MW kuuraa, Residential Suburb ina ɗaminaa to0 Wuro Industrial, wuro gollordu 11 kiloomeeteer kaaree (4,2 miil kaaree) e nokkuuji gollorɗi teeŋtuɗi, hakkundeeji e ɓuuɓɗi wondude e nokku janngirde golle, e wuro Jaaɓihaaɗtirde, duɗal jaaɓi haaɗtirde 16 kiloomeeteer kaaree (6,2 miil kaaree) ina ɗaminaa mahde e nder Saiys National Park. Dina == Tuugnorgal == lxa0oxlm0gk28z7is04oztducd4v6qw 182388 182387 2026-08-11T15:39:42Z Mamman Ali 9126 182388 wikitext text/x-wiki <ref name="ArabNews 01-2018">{{cite news|last=Al-Kinani|first=Mohammed|title=Taif mosque is a historic Saudi jewel with a story to tell|newspaper=[[Arab News]]|location=Taif, Saudi Arabia|url=https://www.arabnews.com/node/1223181/saudi-arabia|date=2018-01-11|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="ArabNews 07-2023">{{cite news|last=Al-Thaqafi|first=Tareq|title=Taif's weather, rich culture and history attract pilgrims|newspaper=Arab News|location=[[Mecca|Makkah]], Saudi Arabia|url=https://www.arabnews.com/node/2337951/saudi-arabia|date=2023-07-14|access-date=2024-02-27}}</ref>.<ref name="Wafy 01-2024">{{cite web|last=Al-Wazani|first=Nadeen|title=The deep history of Abdullah bin Abbas Mosque|website=Wafy (وافي)|url=https://www.wafyapp.com/en/article/the-deep-history-of-abdullah-bin-abbas-mosque|date=2024-01-12|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="IslamicLandmarks">{{cite web|website=Islamic Landmarks|title=Masjid Abdullah Ibn Abbas|date=26 January 2014|url=https://www.islamiclandmarks.com/saudiarabia-additional-places/masjid-of-abdullah-bin-abbas-ra|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="AtlasIslamica">{{cite web|website=Atlas Islamica|title=Addas Mosque|date=19 May 2021|url=https://atlasislamica.com/addas-mosque/|access-date=2024-02-27}}</ref><ref name="Islam&Ihsan 03-2020">{{cite news|website=Islam & Ihsan|title=Prophet Muhammad's Visit To Taif|url=https://www.islamandihsan.com/prophet-muhammads-visit-to-taif.html|date=2020-03-11|access-date=2024-02-27}}</ref> '''aif''' (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ, e ɗemngal romaan: Aṭ-Ṭāʾif, lit. 'Ko cirƴaa walla taarotoo', Hejazi e ɗemngal aarabeeɓe: [atˤˈ tˤaː(j)ɪf]) ko wuro e laamu e nder diiwaan Makka e nder leydi Arabi Sawdit. E nder tooweeki 1 879 m (6 165 ft) e nder ŋoral koɗli Hijaz, ɗiin e koye mum en njeyaa ko e koɗli Sarat, wuro ngo ina waɗi 563 282 neɗɗo e hitaande 2022, ɗum noon ina jeyaa e gure ɓurɗe heewde yimɓe e nder laamu nguu. Ina woodi miijo wonde Taif ina haalee e nder Quraan 43:31. Wuro ngo ko annabi lislaam Muhammadu yillinoo, won e sahaaji e fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire, ko leñol Banu Thaqif hoɗnoo heen. Ina sikkaa ɓe njiɗaa miijo makko naatde e wuro ngo. Haa hannde ko iwdi maɓɓe hoɗi. Ko e nder Hejaz, wuro ngo yi’ii mbayliigu laamu keewngu e nder daartol mum, tawi ko cakkitiiɗo oo woni ko e sahaa nde Sawuud heɓti Hejaz e hitaande 1925. Wuro ngo inniraa ko laamorgo leydi Arabi Sawdit ngo aldaa e laamu, ngo wiyetee kadi ko nokku ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Sawuud nde tawnoo ngo ina weltii e dumunna ɓuuɓɗo, ko wayi no ko ɓuri heewde e duunde Arabi Sawdit. Wuro ngoo ina jogii njiimaandi mum e nder turismaaɓe sabu nokkuuji mum keewɗi e nder koɗli mum e weeyo mum ɓuuɓngo, hay e nder ndunngu ɓuuɓngu leydi Aarabeeɓe. Wuro ngo ina jokkondiri e wuro Al-Hada ngo saraaji mum, rewrude e laawol mawngol 15 (Laawol Taif – Al-Hada). Nde seerti e heddiiɓe e diiwaan Hijazi nde tawnoo ko wuro jogiingo darnde tiiɗnde e nder ndema leydi Sawuud, ko ngo nokku ndema ganndiraaɗo ndema inabooje, pompiyee, fijirde, roose e njumri. Taif kadi ina golloo no feewi e peewnugol attaaruuji gaadanteeji, ina anndaa e nokku hee ko "Wuro Rooseeji" (e ɗemngal aarabeeɓe: مَدِيْنَة ٱلْوُرُوْد, e ɗemngal romaan: Madīnat al-Wurūd). Taif ina jaɓɓoo kadi Souq 'Okaz daartol. Guwerneer Taif ina feccii e kominaaji 15 tokoosi, Taif woni laamorgo mum. Njuɓɓudi wuro ngoo e hoore mum ko municipaalitee joy, ina wiyee Taif worgo, Taif hirnaange, Taif fuɗnaange, Taif fuɗnaange e Taif keso. Taif ina huutoree e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Taif, e laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele ɓurka mawnude ina jogori udditeede e hitaande 2030. == Inde == Ko heewi e gure keewɗe e nder diiwaan Hejazi, wuro Ta'if ina joginoo innde ɓooynde: Wajj (وَجّ). Ko ɗum kadi woni innde Falnde Wajj, falnde maantiniinde e nder daartol Aarabeeɓe e Lislaam. Etimoloji innde wuro ngoo hannde, Taʾif (aarabeeɓe: اَلطَّائِفُ), ummorii ko e ɗaɗol aarabeeɓe ط و ف, ngol waawi firtude ko « ƴaañoowo », « ƴaañoowo », walla « ƴaañoowo » ; ko sakkitii koo woni tuugnorgal helmere Ṭawāf (طَوَاف), nde firtata ko « cirkulaasiyoŋ » walla « cirkulaasiyoŋ », nde huutortee ko e cirkulaasiyoŋ Kaaba. Taʾif hokkaama ndee innde ngam mahol ngol leñol Banu Thaqif mahi ngol taarotoo wuro ngo. E raɓɓiɗinaade, wuro Taʾif firti ko wuro cirkondirngo walla taarotoongo == Tariya == E teeminannde 6ɓiire caggal jibineede Iisaa, wuro Ta’if ina joginoo leñol Thaqif, ngol ina hoɗi haa hannde e nder wuro Ta’if e saraaji mum. Ina sikkaa wonde leƴƴi yahuud en ɗi Kerecee'en Ecoppi njippini e hareeji Laamu Himyarite en, koɗi saraaji Ta'if. Wuro ngo koɗorɗe ngonnoo ko nokku diine sabu ko ɗoon woni sanamuuji laamɗo debbo biyeteeɗo Lāt, mo nganndu-ɗaa e oon sahaa ko "laamɗo Ta'if". Kiliimaaji mayri ina maantiniri wuro ngoo e hoɗdiiɓe mum joorɓe e ɓuuɓɓe ɓurɓe ɓadaade maayo geec. Alkamaari, vine e gese ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema e saraaji Ta'if, ko noon wuro ngoo heɓiri innde mum "Jardin Hijaz." Ta'if e Makka fof ko nokkuuji hijjoore. Ta'if ɓuri welde e Makka e hoore mum, yimɓe maɓɓe Ta'if ina njoginoo jokkondiral njulaagu tiiɗngal. Yimɓe Ta'if ina njokki ndema e ndema leɗɗe ko jiidaa e golle njulaagu mum en. E fuɗɗoode teeminannde 7ɓiire caggal Iisaa, Muhammadu jibinaaɗo to Makka, waajii lislaam e hoɗɓe e Makka e Hijaz, o hawri e caɗeele keewɗe e yimɓe toon. E hitaande 630, wolde waɗi to Hunayn, sara wuro ngoo. Caggal ɗuum seeɗa, siige Ta’if ɗe ndartaaki mbaɗi. Wuro ngoo yani ko e katapultuuji ummoriiɗi Banu Daus, kono ngo riiwti njanguuji ɗii. Hare Tabuk nder hitaande 631 acci Tā'if ɗon woɗɗitoo haa laaɓi, ngam maajum terɗe Thaqīf ngari haa Makka ngam yewtidugo dow waylugo wuro ngo'o diina Islaama. Sanam Lāt halkaama bee maandeeji goɗɗi fuu dow ko laarani pagan'en wuro man. Ndeen wuro ngo rewi ko e mbayliigu doole keewngu, kono ko ɓuri heewde e golle nder ɗeen hareeji mbaɗi ko hakkunde Makka e Madiina, Ta’if ustii nafoore mum e ko seerti e gure ɗiɗi ceniɗe ɗee. == E les laamu Otomaan en == Ñalnde 17 sulyee 1517, Sharif Makka kapitaali e juuɗe Sultan Ottomaan biyeteeɗo Selim I. Ko ɗum maande, o rokki ɗum coktirgal gure lislaam Makka e Madiina. E nder Hijaz, Ta'if kadi rokkaama juuɗe Ottomaan en, wuro ngo heddii e juuɗe Ottomaan en fotde teeminanɗe tati goɗɗe, haa e hitaande 1802, nde murtuɓe wonɓe e galle Sawuud ƴetti ngo. Ndeen doole ɗee njahri ko e ƴettude Makka e Madiina. Losko ngoo ina tiiɗi no feewi e Laamu Ottomaan, ngu yiyri hoore mum ko reenoowo gure ceniije ɗee. Sultan Ottomaan, Mahmuud II, noddi Wali Misra, Muhammadu Ali, o ummini hare dow Hijaz, o heɓti Ta'if e hitaande 1813. E hitaande 1813, yahoowo Suisse, ganndo fuɗnaange biyeteeɗo Johann Ludwig Burckhardt yilliima Ta’if, o acci heen seedantaagal gite makko e wuro ngoo caggal nde Muhammadu Ali heɓti ngo, o dañi yeewtereeji keewɗi e mum nde o woni toon ndee. Burckhardt hollitii wonde ko Osmaan el-Medhayfe mahi mahol e ŋoral sara wuro ngoo. Dammuɗe tati e cuuɗi keewɗi ina ngoodi e dow mahol wuro ngoo, kono ɗi ngalaa semmbe, won nokkuuji ɗi 45 cm (18 in) tan njaajeendi mum en. Burckhardt hollitii wonde ko Sharif Gaalib ibn Musa’id mahi galle laamorɗo oo. O teskiima halkaare wuro ngoo sabu jiimgol hitaande 1802. Ko ɓuri heewde e mahaaɗe ɗee ina ngondi e caɗeele haa jooni nde o woni toon ndee, kadi yanaande Abdullaah ibn Abbas – ɓiy-yumma Muhammadu, mawniiko Abbasid en – ina bonni no feewi. O winndi kadi wonde haa jooni ko ɓuri heewde e yimɓe wuro ngoo ko Thaqīfi en. To bannge njulaagu, wuro ngoo wonnoo ko entrepôt kafe. == Leydi ummoraade fuɗnaange Ta'if == Laamɗo e kaɓirɗe konu to Ta'if, Ottomaan en peewni ɗum en e hitaande 1843, hükûmet konağı – galle mawɗo ngam gollal laamu – mahii e hitaande 1869, posto sosaa won e sahaaji caggal ɗuum. == Muurtere aarabeeɓe == Ko adii murto aarabeeɓe, Ahmed Bey waɗtaama hooreejo konu Ottomaan en to Tā'if. Omo joginoo e les makko konu 3 000 soldaat e 10 piye artileriiji koɗki. Ghalib Pasha, guwerneer Hijaz kadi ina tawtoree wuro ngo. E hitaande 1916, Hashemite en puɗɗii murto mum en e laamu Ottomaan en to Makka e lewru suwee. Ndeen wuro yaniino ndeen e lewru juko, Abdullaah, ɓiy mawɗo hooreejo Hashemite e Sharif Makka, Husayn ibn Ali, ari e worɓe capanɗe jeeɗiɗi to Tā’if. So tawii golle makko e nder nokku hee ina ummini tuumeede Ahmed Bey, Ghalib Pasha ina wondi e doole tokoose nii. Abdullaah e nder sirlu mahii konu mum haa 5 000 neɗɗo. O taƴi ndeen ɓoggi telegaraam haa wuro ngoo, o ƴetti hare ndee. Denndaangal njanguuji Hashemite en e wuro ngoo, ko balɗe koɗli ɗii ndartini ɗum en, banngeeji ɗiɗi ɗii fof njooɗii e njiimaandi ndi alaa ko weeɓi. Kono tan, balɗe Hashemite en ina ngaddaa seeɗa seeɗa haa Tā’if, ndeen wuro ngoo ina juuti seeɗa ; hade makko sakkitde ñalnde 22 suwee. Wuro ngoo noon caggal ɗuum wonti jeyaaɗo e Laamu Hashemite biyeteeɗo Hejaz. == Haɓre Sawuud e daartol jamaanu == Ta'if heddaaki e juuɗe Hashemite ko juuti no feewi. Ɓooytaani, luural hakkunde laamɗo Hijaz, hono Husayn ibn Ali e Abdulaziz al-Sawuud, laamɗo Nejd e Hasa, fuɗɗii fitinaaji. Hay so tawii hareeji ɗii ustii e hitaande 1919, e lewru suwee 1924, milisaaji Ikhwan, ɗi Sawuud wallitnoo e oon sahaa, e gardagol Sultan bin Bajad e Khaled bin Luwai’, ina ngondi e caɗeele ngam haɓtaade Ta’if. Wuro ngo fotnoo ko reende ɓiy laamɗo oo, hono Ali, kono o dogi e kulol e konu makko. Teemedde tati worɓe Ali mbaraama e juuɗe Ikhwan en e ko anndiraa warngo Ta'if. E hitaande 1926, Abdulaasiis al-Sawuud jaɓaa e dow laabi laamu wonde laamɗo keso Hijaz. Ta'if woni e nder Laamu Hijaz haa Abdulaziz al-Saud hawriti laamuuji mum ɗiɗi ɗii, o renndini ɗi e nder Laamu Sawuud e hitaande 1932. E hitaande 1934 nanondiral siynaa ɗoo, ngal tabitini keeri hakkunde Yemen e laamu nguu.[28] Laamɗo oo e hoore mum, caggal ɗuum o maayi e nder wuro hee ñalnde 9 noowammbar 1953, hono no laamɗo Khalid nii ñalnde 13 suwee 1982 Ta'if ina wonnoo haa jooni ko ɓuri seeɗa e wuro medieval nde Sawuud en ƴetti laamu mum. Kono caggal ɗuum ɓe puɗɗii eɓɓaande ngam moƴƴinde wuro ngoo. Generator kuuraa laamu gadano leydi Sawuud sosaa ko to Ta'if e darorɗe kitaale 1940. To bannge mahngo laabi feewde wuro ngo woɗɗaani, e hitaande 1965 laamɗo Faisal e oon sahaa udditi laawol mawngol tufnde hakkunde Makka e Ta’if, ngol 87 km, ngol jeyaa hannde e laawol mawngol 15, ngol anndiraa laawol Taif – Al-Hada. E hitaande 1974, laawol mawngol Ta'if-Abha–Jizan ngol ko ina tolnoo e 650 kiloomeeteer, yamiraama e nder laawol mawngol 15. E wolde Golf 1991, Ta'if wonnoo ko wuro jamaanu to bannge jokkondiral, haa ngo suɓaa ngam wonde nokku ɗo Rendon Group huutortoo teleeji e rajooji duraqit ngam jokkondiral e Kuiwa kugal. == Geography == Sadd taariindi (سَدّ, baraas) to Ta'if Guwerneer Ta'if oo fof woni ko e dow falnde toownde, taarotooɗe koɗli Hejaz (feccere e koɗli Sarat) to bannge worgo e fuɗnaange. Wuro ngo woni ko e tooweeki 1 879 m (6 165 ft) dow tolno maayo. So en ƴeewtindiima, koɗli taariiɗi ɗi ceertuɗi e Ta’if e gure ɓadiiɗe ko wayi no Al-Hada e Ash-Shafa, ina tolnoo e tooweeki kala ko ina tolnoo e 2 000 haa 3 500 m (6 600 haa 11 500 ft). Ta'if ina anndaa ina joginoo wadiiji keewɗi ndiyam ɓuuɓɗam ko adii ɗuum, ina hollita wonde ina woodi baraasuuji e saraaji keewɗi e ɗiin. Toɓɓere ɓurnde toowde e Taif, Jebel Daka, ko hay toɓɓere joyaɓere ɓurnde toowde e nder leydi Sawuud. == Wakati == Ta'if ina jogii weeyo jeereende ngulngo (Classification climatique Köppen BWh), e ndunngu ngulngu e ndunngu ɓuuɓngu. Ko ɓuri coofde e Ta'if e nder ndunngu, ɓuri nokkuuji goɗɗi e nder leydi Sawuud, haa teeŋti noon so en ƴeewtindiima Riyaad. Toɓo ina famɗi, kono lebbi ɗii fof ina njiya heen toɓooli, toɓooli ɗii ɓuri heewde ko e ndunngu e darorɗe ndunngu, ɓuri lebbi goɗɗi ɗii. == Maandeeji tago == Jabal Dakka sara As-Shafa Al-Rudaf Park ko nokku mawɗo tawaaɗo e nder Ta'if fuɗnaange, ɗo leɗɗe ndarii hakkunde kaaƴe granit ɓuuɓɗe. Nokku oo ina waɗi kadi zoo tokooso. Yanti heen, park oo ina jogii maayo mawngo ngo ɓulli e kanndaaji.[36] Toowgol rooseeji Ta'if ko nokku keewɗo rooseeji tokoosi pinndi uurɗi ɗi ɓuuɓnaaka e nebam rooseeji Ta'if caɗtuɗi.[37] Ɗum ɓuri teeŋtude ko e roose Damas lolluɗo, mo 30 petal (Rosa damascena trigintipetala), mo uurngol mum siforii ko uurngol tiiɗngol, ɓuuɓngol, ɓuuɓngol, ngol diƴƴe keewɗe kuutortoo, ko wayi no Ormonde Jayne, Chanel, Guerlain e Hermène. Park Nuqbat al-Hamra' sara Al-Hada ko nokku mawɗo mo alaa ko woni e mum so wonaa 2 100 meeter (6 900 meeteer) dow koye maayo. Ash-Shafā ko wuro tokooso, toowngo e nder koye, toowngo 2 200 haa 2 500 meeteer (7 200 haa 8 200 meeteer) dow geec, keewɗo geɗe ndema. Jardiiji ɓiɓɓe leɗɗe Ta'if ina tawee ɗoo. Gelooɗi ina ngoodi, Jabal Dakka ina yiyee wuro ngoo. Parc ngenndiijo Saiysad woni ko e Ta'if keso. == Faggudu e ɓamtaare == Ndee feccere ina foti hesɗitineede. Tiiɗno, wallu hesɗitinde ndee winndannde ngam hollirde kewuuji cakkitiiɗi walla kabaruuji kesi keɓaaɗi. (Lewru Siilo 2020) Rosa × damasena (R. damasena trigintipetala) puɗol to Ta'if To bannge daartol, faggudu Ta’if fawii ko e ndema e ndema rooseeji, ɗi njeeyaa e nder Asii hakkundeejo e Transoxiana fof. Faggudu Ta'if hannde nduu ɓuri fawaade ko e ndema e uuraaje, kono eɓɓaande ɓeydugol keewal ina jokki ngam haɓaade fawaade e wuro ngoo no feewi e ɗeen gollorɗe ɗiɗi. Nebam roose distillee ummoraade e leɗɗe Rosa × damascena ina huutoree e aadaaji ngam waɗde attar e nder Fuɗnaange hakkundeejo, ko ɓuri heewde ko e uurngol worɓe, tee, sabu ndema mum to Ta'if, nde dañii innde "roose Ta'if", nde e hitaande 2024 naati e doggol wakilaaji UNESCO to Huntangital Huntangital. Ñalnde 1 oktoobar 2017, laamɗo Salmaan mo leydi Sawuud udditi eɓɓaande "New Ta'if", eɓɓaande 3,9 miliyaar dolaar ina jeyaa heen sosde laana ndiwoowa kesa, hakkunde leyɗeele e nder wuro hee, inniraaka laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele Ta'if, peewnugol e moƴƴitingol Souk 'Okaz daartol, ina ɗaminaa sosde Okaz Antonov peewnugol e mooftugol diwooje, aeroport industriyel mo laawol diwgol ngol 3,5 km, ngesa naange ina jogii 25 000 meeteer kaaree (270 000 m2) ina ɗaminaa maa waɗ 30 MW kuuraa, Residential Suburb ina ɗaminaa to0 Wuro Industrial, wuro gollordu 11 kiloomeeteer kaaree (4,2 miil kaaree) e nokkuuji gollorɗi teeŋtuɗi, hakkundeeji e ɓuuɓɗi wondude e nokku janngirde golle, e wuro Jaaɓihaaɗtirde, duɗal jaaɓi haaɗtirde 16 kiloomeeteer kaaree (6,2 miil kaaree) ina ɗaminaa mahde e nder Saiys National Park. == Dina == == Tuugnorgal == qraimzc4ge4at5brsf6ooy81likrqga Michael Ama Nnachi 0 43485 182356 2026-08-11T15:09:35Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Michael Ama Nnachi ListenR (jibinaa ko 6 lewru bowte hitaande 1964) ko siyaasaajo Naajeeriya e limto limngal, kanko woni senateer wakiiliijo diiwal senateer Ebonyi fombinaare diiwal Ebonyi haa Asamblee lesdi Naajeeriya 9th. Jaangirde Nnachi janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Afikpo. O heɓi B.Sc. e nder Quantity Surveying to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowla Enugu e hitaande 1997, E hitaande 2000, o heɓi dipoloma makko master e njuɓɓudi taarii..." 182356 wikitext text/x-wiki Michael Ama Nnachi ListenR (jibinaa ko 6 lewru bowte hitaande 1964) ko siyaasaajo Naajeeriya e limto limngal, kanko woni senateer wakiiliijo diiwal senateer Ebonyi fombinaare diiwal Ebonyi haa Asamblee lesdi Naajeeriya 9th. Jaangirde Nnachi janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Afikpo. O heɓi B.Sc. e nder Quantity Surveying to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowla Enugu e hitaande 1997, E hitaande 2000, o heɓi dipoloma makko master e njuɓɓudi taariindi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal dowla Enugu . Golle karallaagal Michael Ama Nnachi ko fellow to duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (e njuɓɓudi gollordu Naajeeriya (FCAI). O woni tergal e fedde njuɓɓudi taariindi Naajeeriya (MEMAN) e duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (MCArb) Golle politik Sen. Michael, gollotoo ko e cukko hooreejo e goomu porogaraam ngam haɓaade baasal e njulaagu renndo gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023. Ko kanko kadi woni cukko hooreejo e goomu konu weeyo ngu fuɗɗii gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023 E nder lewru feebariyee 23, Ebonyial di suɓiima 103 751 woote ngam foolde ƴaañoowo makko Mr. Onu Nweze mo APC, mo suɓiima 19 663 woote. Njeenaaje e teddungal Njeenaari mawndi hakkunde leyɗeele Zenith Achievers. Njeenaari Afrik hakkunde leyɗeele. Njeenaari ɓurndi moƴƴude e sukaaɓe Corper 1998/89, dowla Gonngola Tuugnorgal bawdsl4hlz5z383wuabbn4gnparoz0l 182357 182356 2026-08-11T15:10:18Z Ilya Discuss 10103 182357 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Michael Ama Nnachi ListenR (jibinaa ko 6 lewru bowte hitaande 1964) ko siyaasaajo Naajeeriya e limto limngal, kanko woni senateer wakiiliijo diiwal senateer Ebonyi fombinaare diiwal Ebonyi haa Asamblee lesdi Naajeeriya 9th. Jaangirde Nnachi janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Afikpo. O heɓi B.Sc. e nder Quantity Surveying to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowla Enugu e hitaande 1997, E hitaande 2000, o heɓi dipoloma makko master e njuɓɓudi taariindi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal dowla Enugu . Golle karallaagal Michael Ama Nnachi ko fellow to duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (e njuɓɓudi gollordu Naajeeriya (FCAI). O woni tergal e fedde njuɓɓudi taariindi Naajeeriya (MEMAN) e duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (MCArb) Golle politik Sen. Michael, gollotoo ko e cukko hooreejo e goomu porogaraam ngam haɓaade baasal e njulaagu renndo gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023. Ko kanko kadi woni cukko hooreejo e goomu konu weeyo ngu fuɗɗii gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023 E nder lewru feebariyee 23, Ebonyial di suɓiima 103 751 woote ngam foolde ƴaañoowo makko Mr. Onu Nweze mo APC, mo suɓiima 19 663 woote. Njeenaaje e teddungal Njeenaari mawndi hakkunde leyɗeele Zenith Achievers. Njeenaari Afrik hakkunde leyɗeele. Njeenaari ɓurndi moƴƴude e sukaaɓe Corper 1998/89, dowla Gonngola Tuugnorgal lgtrxvdasgornmu4mjli7ecvd5dm9or 182358 182357 2026-08-11T15:13:05Z Ilya Discuss 10103 182358 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Michael Ama Nnachi ListenR''' (jibinaa ko 6 lewru bowte hitaande 1964) ko siyaasaajo Naajeeriya e limto limngal, kanko woni senateer wakiiliijo diiwal senateer Ebonyi fombinaare diiwal Ebonyi haa Asamblee lesdi Naajeeriya 9th. Jaangirde Nnachi janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Afikpo. O heɓi B.Sc. e nder Quantity Surveying to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowla Enugu e hitaande 1997, E hitaande 2000, o heɓi dipoloma makko master e njuɓɓudi taariindi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal dowla Enugu . == Golle karallaagal == Michael Ama Nnachi ko fellow to duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (e njuɓɓudi gollordu Naajeeriya (FCAI). O woni tergal e fedde njuɓɓudi taariindi Naajeeriya (MEMAN) e duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (MCArb) Golle politik Sen. Michael, gollotoo ko e cukko hooreejo e goomu porogaraam ngam haɓaade baasal e njulaagu renndo gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023. Ko kanko kadi woni cukko hooreejo e goomu konu weeyo ngu fuɗɗii gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023 E nder lewru feebariyee 23, Ebonyial di suɓiima 103 751 woote ngam foolde ƴaañoowo makko Mr. Onu Nweze mo APC, mo suɓiima 19 663 woote. Njeenaaje e teddungal Njeenaari mawndi hakkunde leyɗeele Zenith Achievers. Njeenaari Afrik hakkunde leyɗeele. Njeenaari ɓurndi moƴƴude e sukaaɓe Corper 1998/89, dowla Gonngola == Tuugnorgal == nexmpjixa29i1ob3l7r4nlu4btfgnhw 182360 182358 2026-08-11T15:13:57Z Ilya Discuss 10103 182360 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Michael Ama Nnachi ListenR''' (jibinaa ko 6 lewru bowte hitaande 1964) ko siyaasaajo Naajeeriya e limto limngal, kanko woni senateer wakiiliijo diiwal senateer Ebonyi fombinaare diiwal Ebonyi haa Asamblee lesdi Naajeeriya 9th.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/262|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-01-28|archive-date=2020-01-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20200127203009/https://www.nassnig.org/mps/single/262|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.today.ng/topic/michael-ama-nnachi|title=Michael Ama Nnachi news - latest breaking stories and top headlines|website=TODAY}}</ref><ref>{{cite news|last1=Krishi|first1=Musa Abdullahi|title=Meet first time senators for the 9th Assembly|url=https://www.dailytrust.com.ng/meet-first-time-senators-for-the-9th-assembly.html|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Jaangirde Nnachi janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Afikpo. O heɓi B.Sc. e nder Quantity Surveying to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowla Enugu e hitaande 1997, E hitaande 2000, o heɓi dipoloma makko master e njuɓɓudi taariindi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal dowla Enugu . == Golle karallaagal == Michael Ama Nnachi ko fellow to duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (e njuɓɓudi gollordu Naajeeriya (FCAI). O woni tergal e fedde njuɓɓudi taariindi Naajeeriya (MEMAN) e duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (MCArb) Golle politik Sen. Michael, gollotoo ko e cukko hooreejo e goomu porogaraam ngam haɓaade baasal e njulaagu renndo gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023. Ko kanko kadi woni cukko hooreejo e goomu konu weeyo ngu fuɗɗii gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023 E nder lewru feebariyee 23, Ebonyial di suɓiima 103 751 woote ngam foolde ƴaañoowo makko Mr. Onu Nweze mo APC, mo suɓiima 19 663 woote. Njeenaaje e teddungal Njeenaari mawndi hakkunde leyɗeele Zenith Achievers. Njeenaari Afrik hakkunde leyɗeele. Njeenaari ɓurndi moƴƴude e sukaaɓe Corper 1998/89, dowla Gonngola == Tuugnorgal == pbj01jxlpmvn3bcjnnq6w3a9hzudp1f 182362 182360 2026-08-11T15:14:53Z Ilya Discuss 10103 182362 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Michael Ama Nnachi ListenR''' (jibinaa ko 6 lewru bowte hitaande 1964) ko siyaasaajo Naajeeriya e limto limngal, kanko woni senateer wakiiliijo diiwal senateer Ebonyi fombinaare diiwal Ebonyi haa Asamblee lesdi Naajeeriya 9th.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/262|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-01-28|archive-date=2020-01-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20200127203009/https://www.nassnig.org/mps/single/262|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.today.ng/topic/michael-ama-nnachi|title=Michael Ama Nnachi news - latest breaking stories and top headlines|website=TODAY}}</ref><ref>{{cite news|last1=Krishi|first1=Musa Abdullahi|title=Meet first time senators for the 9th Assembly|url=https://www.dailytrust.com.ng/meet-first-time-senators-for-the-9th-assembly.html|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Jaangirde Nnachi janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Afikpo. O heɓi B.Sc. e nder Quantity Surveying to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowla Enugu e hitaande 1997, E hitaande 2000, o heɓi dipoloma makko master e njuɓɓudi taariindi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal dowla Enugu .<ref>{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/421770733/QS-Connect-April-2019|title=QS Connect April 2019 &#124; Business}}</ref> == Golle karallaagal == Michael Ama Nnachi ko fellow to duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (e njuɓɓudi gollordu Naajeeriya (FCAI). O woni tergal e fedde njuɓɓudi taariindi Naajeeriya (MEMAN) e duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (MCArb) Golle politik Sen. Michael, gollotoo ko e cukko hooreejo e goomu porogaraam ngam haɓaade baasal e njulaagu renndo gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023. Ko kanko kadi woni cukko hooreejo e goomu konu weeyo ngu fuɗɗii gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023 E nder lewru feebariyee 23, Ebonyial di suɓiima 103 751 woote ngam foolde ƴaañoowo makko Mr. Onu Nweze mo APC, mo suɓiima 19 663 woote. Njeenaaje e teddungal Njeenaari mawndi hakkunde leyɗeele Zenith Achievers. Njeenaari Afrik hakkunde leyɗeele. Njeenaari ɓurndi moƴƴude e sukaaɓe Corper 1998/89, dowla Gonngola == Tuugnorgal == 14gwxdf1efbzanny29js051ffi4e90g 182366 182362 2026-08-11T15:16:41Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 182366 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Michael Ama Nnachi ListenR''' (jibinaa ko 6 lewru bowte hitaande 1964) ko siyaasaajo Naajeeriya e limto limngal, kanko woni senateer wakiiliijo diiwal senateer Ebonyi fombinaare diiwal Ebonyi haa Asamblee lesdi Naajeeriya 9th.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/262|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-01-28|archive-date=2020-01-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20200127203009/https://www.nassnig.org/mps/single/262|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.today.ng/topic/michael-ama-nnachi|title=Michael Ama Nnachi news - latest breaking stories and top headlines|website=TODAY}}</ref><ref>{{cite news|last1=Krishi|first1=Musa Abdullahi|title=Meet first time senators for the 9th Assembly|url=https://www.dailytrust.com.ng/meet-first-time-senators-for-the-9th-assembly.html|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Jaangirde Nnachi janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Afikpo. O heɓi B.Sc. e nder Quantity Surveying to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowla Enugu e hitaande 1997, E hitaande 2000, o heɓi dipoloma makko master e njuɓɓudi taariindi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal dowla Enugu .<ref>{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/421770733/QS-Connect-April-2019|title=QS Connect April 2019 &#124; Business}}</ref> == Golle karallaagal == Michael Ama Nnachi ko fellow to duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (e njuɓɓudi gollordu Naajeeriya (FCAI). O woni tergal e fedde njuɓɓudi taariindi Naajeeriya (MEMAN) e duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (MCArb) Golle politik Sen. Michael, gollotoo ko e cukko hooreejo e goomu porogaraam ngam haɓaade baasal e njulaagu renndo gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023. Ko kanko kadi woni cukko hooreejo e goomu konu weeyo ngu fuɗɗii gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023 E nder lewru feebariyee 23, Ebonyial di suɓiima 103 751 woote ngam foolde ƴaañoowo makko Mr. Onu Nweze mo APC, mo suɓiima 19 663 woote. Njeenaaje e teddungal Njeenaari mawndi hakkunde leyɗeele Zenith Achievers. Njeenaari Afrik hakkunde leyɗeele. Njeenaari ɓurndi moƴƴude e sukaaɓe Corper 1998/89, dowla Gonngola == Tuugnorgal == rupp23o6tzw4dfu0nn1foqiaj5utxv5 182367 182366 2026-08-11T15:16:50Z Ilya Discuss 10103 182367 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Michael Ama Nnachi ListenR''' (jibinaa ko 6 lewru bowte hitaande 1964) ko siyaasaajo Naajeeriya e limto limngal, kanko woni senateer wakiiliijo diiwal senateer Ebonyi fombinaare diiwal Ebonyi haa Asamblee lesdi Naajeeriya 9th.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/262|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-01-28|archive-date=2020-01-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20200127203009/https://www.nassnig.org/mps/single/262|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.today.ng/topic/michael-ama-nnachi|title=Michael Ama Nnachi news - latest breaking stories and top headlines|website=TODAY}}</ref><ref>{{cite news|last1=Krishi|first1=Musa Abdullahi|title=Meet first time senators for the 9th Assembly|url=https://www.dailytrust.com.ng/meet-first-time-senators-for-the-9th-assembly.html|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Jaangirde Nnachi janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Afikpo. O heɓi B.Sc. e nder Quantity Surveying to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowla Enugu e hitaande 1997, E hitaande 2000, o heɓi dipoloma makko master e njuɓɓudi taariindi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal dowla Enugu .<ref>{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/421770733/QS-Connect-April-2019|title=QS Connect April 2019 &#124; Business}}</ref> == Golle karallaagal == Michael Ama Nnachi ko fellow to duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (e njuɓɓudi gollordu Naajeeriya (FCAI).<ref>{{Cite web|url=https://www.shineyoureye.org/person/michael-ama-nnachi/|title=Michael Ama Nnachi :: Shine your eye|website=www.shineyoureye.org}}</ref><ref>{{cite news|last1=Ogbonnaya|first1=Obinna|title=PDP Wins All NASS Seats In Ebonyi|url=https://leadership.ng/2019/02/26/pdp-wins-all-nass-seats-in-ebonyi/|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{Cite news|last1=Agwu|first1=Chijioke|title=PDP Wins Ebonyi-South Senatorial Seat|url=https://www.independent.ng/pdp-wins-ebonyi-south-senatorial-seat-2/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{cite news|last1=Nnachi|first1=Edward|title=PDP sweeps all National Assembly seats in Ebonyi|url=https://punchng.com/pdp-sweeps-all-national-assembly-seats-in-ebonyi/|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> O woni tergal e fedde njuɓɓudi taariindi Naajeeriya (MEMAN) e duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (MCArb) Golle politik Sen. Michael, gollotoo ko e cukko hooreejo e goomu porogaraam ngam haɓaade baasal e njulaagu renndo gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023. Ko kanko kadi woni cukko hooreejo e goomu konu weeyo ngu fuɗɗii gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023 E nder lewru feebariyee 23, Ebonyial di suɓiima 103 751 woote ngam foolde ƴaañoowo makko Mr. Onu Nweze mo APC, mo suɓiima 19 663 woote. Njeenaaje e teddungal Njeenaari mawndi hakkunde leyɗeele Zenith Achievers. Njeenaari Afrik hakkunde leyɗeele. Njeenaari ɓurndi moƴƴude e sukaaɓe Corper 1998/89, dowla Gonngola == Tuugnorgal == ihwl2ttpi4mo4ozzkxupw97zqe1ij6p 182368 182367 2026-08-11T15:18:15Z Ilya Discuss 10103 182368 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Michael Ama Nnachi ListenR''' (jibinaa ko 6 lewru bowte hitaande 1964) ko siyaasaajo Naajeeriya e limto limngal, kanko woni senateer wakiiliijo diiwal senateer Ebonyi fombinaare diiwal Ebonyi haa Asamblee lesdi Naajeeriya 9th.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/262|title=National Assembly &#124; Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|access-date=2020-01-28|archive-date=2020-01-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20200127203009/https://www.nassnig.org/mps/single/262|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.today.ng/topic/michael-ama-nnachi|title=Michael Ama Nnachi news - latest breaking stories and top headlines|website=TODAY}}</ref><ref>{{cite news|last1=Krishi|first1=Musa Abdullahi|title=Meet first time senators for the 9th Assembly|url=https://www.dailytrust.com.ng/meet-first-time-senators-for-the-9th-assembly.html|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Jaangirde Nnachi janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Afikpo. O heɓi B.Sc. e nder Quantity Surveying to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ganndal e Karallaagal dowla Enugu e hitaande 1997, E hitaande 2000, o heɓi dipoloma makko master e njuɓɓudi taariindi to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal dowla Enugu .<ref>{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/421770733/QS-Connect-April-2019|title=QS Connect April 2019 &#124; Business}}</ref> == Golle karallaagal == Michael Ama Nnachi ko fellow to duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (e njuɓɓudi gollordu Naajeeriya (FCAI).<ref>{{Cite web|url=https://www.shineyoureye.org/person/michael-ama-nnachi/|title=Michael Ama Nnachi :: Shine your eye|website=www.shineyoureye.org}}</ref><ref>{{cite news|last1=Ogbonnaya|first1=Obinna|title=PDP Wins All NASS Seats In Ebonyi|url=https://leadership.ng/2019/02/26/pdp-wins-all-nass-seats-in-ebonyi/|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{Cite news|last1=Agwu|first1=Chijioke|title=PDP Wins Ebonyi-South Senatorial Seat|url=https://www.independent.ng/pdp-wins-ebonyi-south-senatorial-seat-2/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Independent (Nigeria)|Independent]]}}</ref><ref>{{cite news|last1=Nnachi|first1=Edward|title=PDP sweeps all National Assembly seats in Ebonyi|url=https://punchng.com/pdp-sweeps-all-national-assembly-seats-in-ebonyi/|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> O woni tergal e fedde njuɓɓudi taariindi Naajeeriya (MEMAN) e duɗal Naajeeriya ngam ƴeewde limngal (MCArb) == Golle politik == Sen. Michael, gollotoo ko e cukko hooreejo e goomu porogaraam ngam haɓaade baasal e njulaagu renndo gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023. Ko kanko kadi woni cukko hooreejo e goomu konu weeyo ngu fuɗɗii gila lewru suwee 2019 haa lewru suwee 2023 E nder lewru feebariyee 23, Ebonyial di suɓiima 103 751 woote ngam foolde ƴaañoowo makko Mr. Onu Nweze mo APC, mo suɓiima 19 663 woote. Njeenaaje e teddungal Njeenaari mawndi hakkunde leyɗeele Zenith Achievers. <ref name="nassnig.org">{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/single/262|title=National Assembly {{!}} Federal Republic of Nigeria|website=www.nassnig.org|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200127203009/https://www.nassnig.org/mps/single/262|archive-date=2020-01-27}}</ref> * African International Merit Award.<ref name="nassnig.org" /> * Best Youth Corper Award 1998/89, Gongola State <ref name="nassnig.org" /> Njeenaari Afrik hakkunde leyɗeele. Njeenaari ɓurndi moƴƴude e sukaaɓe Corper 1998/89, dowla Gonngola == Tuugnorgal == 0qtlnln1m5wj9adi1mgtyf9pfpfm3us Chimaroke Nnamani 0 43486 182370 2026-08-11T15:20:51Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Chimaroke Nnamani (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nk..." 182370 wikitext text/x-wiki Chimaroke Nnamani (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus). O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. c02te0jemwrg9cx62v4fxiihlcmavmq 182371 182370 2026-08-11T15:23:06Z Ilya Discuss 10103 182371 wikitext text/x-wiki Chimaroke Nnamani (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus). O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen shnzmg03kavfovrckaj3le6r298w9ym 182373 182371 2026-08-11T15:28:34Z Ilya Discuss 10103 182373 wikitext text/x-wiki Chimaroke Nnamani (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus). O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA (FERMA). Geɗe. 79u8m3pbg57fru7bfy83m4u1qwwj22e 182376 182373 2026-08-11T15:29:55Z Ilya Discuss 10103 182376 wikitext text/x-wiki Chimaroke Nnamani (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus). O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA (FERMA). Geɗe. Jaangirde Bana guwerneer, Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. 2dnssmptkzit9e7nj6yn3bnjnhtjg0p 182378 182376 2026-08-11T15:30:58Z Ilya Discuss 10103 182378 wikitext text/x-wiki Chimaroke Nnamani (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus). O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA (FERMA). Geɗe. Jaangirde Bana guwerneer, Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. opotcvgvmc7aazzrx65ic9zo778zb7h 182380 182378 2026-08-11T15:32:13Z Ilya Discuss 10103 182380 wikitext text/x-wiki Chimaroke Nnamani (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus). O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA (FERMA). Geɗe. Jaangirde Bana guwerneer, Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. Teddungal ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Teddungal makko to bannge jaŋde ina jeyaa heen - Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge jibinannde e rewɓe, Dipolomaat to Duɗal Amerik to bannge jibinannde e jibinannde, D.Sc. (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Nijeer; Ko o tedduɗo e duɗal sariyaaji leydi Najeriya, D.Sc (Honoris Causa), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, jannginoowo (ganndal siyaas), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, teddungal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi Najeriya, Ijanikan, Lagos, Lagos. Ko o jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu (ESUT). Haala e yeeso yimɓe ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Governor Nnamani anndaama no feewi ngam kuuɗe maako ɗe hakkilantaaku dow ko laarani ɓillaaji e ko laarani demokaraasi ummotooɗo bana Naajeeriya. Darnde makko e yeewtere ngenndiire nawti mo to podium e nder dingiral ceertungal e nder leydi ndii hono nii : Ajenda ngam moƴƴitingol ngenndi ; yeewtere jamaa to Forum kawtal guwerneeruuji fuɗnaange, suudu kawtal otel Nike Lake, Enugu; 10 lewru Yarkoma hitaande 2001. Ndigbo: Njokken golle e koye men; Batu Igbo, to suudu fedde Otel hooreejo leydi, Enugu, ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2001. Ndigbo, Taa Bu Gboo, Echi di lme (Yoo Jaango Fuɗɗo Jooni) ; Joɗnde Odenigbo, otel Eko L'meridien, duunde Victoria, Lagos, 24 abriil 2001. Jaayndeeji e Demokaraasi men: Laawol ngol taƴaaka; Fedde Rewɓe Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NAWOJ) limngal janngirɗe, Auditorium mawnde haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya, Abuja; 15 mee 2001. Politik mbayliigu e njiylawu leydi Najeriya ngam demokaraasi duumotooɗo; Ko adii fof e yeewtere yeewtere hitaande Post Express, nokku MUSON, Onikan Lagos ; 2 sulyee 2001. Ndigbo e caɗeele mahngo ngenndi; Jaŋde hitaande kala fedde dingiral Enugu, suudu mawndu, fedde dingiral, Enugu, Enugu; 24 suwee 2001. Ndigbo, Mbele yonta maa ina waawi jogaade Igboness men?; Jaŋde hitaande kala eɓɓoore ƴellitaare Fuɗnaange-rewo (SEDI), to suudu Sam Mbakwe, otel Concorde, Owerri, ñalnde 14 desaambar 2001. neipgmav8vt29vqxfsabm2wo2xx5e64 182381 182380 2026-08-11T15:34:10Z Ilya Discuss 10103 182381 wikitext text/x-wiki Chimaroke Nnamani (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus). O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA (FERMA). Geɗe. Jaangirde Bana guwerneer, Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. Teddungal ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Teddungal makko to bannge jaŋde ina jeyaa heen - Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge jibinannde e rewɓe, Dipolomaat to Duɗal Amerik to bannge jibinannde e jibinannde, D.Sc. (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Nijeer; Ko o tedduɗo e duɗal sariyaaji leydi Najeriya, D.Sc (Honoris Causa), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, jannginoowo (ganndal siyaas), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, teddungal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi Najeriya, Ijanikan, Lagos, Lagos. Ko o jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu (ESUT). Haala e yeeso yimɓe ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Governor Nnamani anndaama no feewi ngam kuuɗe maako ɗe hakkilantaaku dow ko laarani ɓillaaji e ko laarani demokaraasi ummotooɗo bana Naajeeriya. Darnde makko e yeewtere ngenndiire nawti mo to podium e nder dingiral ceertungal e nder leydi ndii hono nii : Ajenda ngam moƴƴitingol ngenndi ; yeewtere jamaa to Forum kawtal guwerneeruuji fuɗnaange, suudu kawtal otel Nike Lake, Enugu; 10 lewru Yarkoma hitaande 2001. Ndigbo: Njokken golle e koye men; Batu Igbo, to suudu fedde Otel hooreejo leydi, Enugu, ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2001. Ndigbo, Taa Bu Gboo, Echi di lme (Yoo Jaango Fuɗɗo Jooni) ; Joɗnde Odenigbo, otel Eko L'meridien, duunde Victoria, Lagos, 24 abriil 2001. Jaayndeeji e Demokaraasi men: Laawol ngol taƴaaka; Fedde Rewɓe Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NAWOJ) limngal janngirɗe, Auditorium mawnde haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya, Abuja; 15 mee 2001. Politik mbayliigu e njiylawu leydi Najeriya ngam demokaraasi duumotooɗo; Ko adii fof e yeewtere yeewtere hitaande Post Express, nokku MUSON, Onikan Lagos ; 2 sulyee 2001. Ndigbo e caɗeele mahngo ngenndi; Jaŋde hitaande kala fedde dingiral Enugu, suudu mawndu, fedde dingiral, Enugu, Enugu; 24 suwee 2001. Ndigbo, Mbele yonta maa ina waawi jogaade Igboness men?; Jaŋde hitaande kala eɓɓoore ƴellitaare Fuɗnaange-rewo (SEDI), to suudu Sam Mbakwe, otel Concorde, Owerri, ñalnde 14 desaambar 2001. Demokaraasi 2003 : Ina haani ko Aduna wootooɓe ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Babcock, suudu mawndu, Ilisan Remo, ñalnde 18 marse 2002. Rewtin'de semmbe sukaaɓe Igbo; Jaŋde janngooɓe Igbo’en ñalnde 11 abriil 2002, fedde janngooɓe Igbo (CIS), suudu fedde, otel hooreejo leydi, Enugu, 11 abriil 2002. Naamnal ngenndiwal nder Naajeeriya e Ƴeewndo Demokaraasi; Jaŋde hitaande kala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ñalnde 23 abriil 2002. Wave of Arbitrary Culture nder Demokaraasi men Nascent, Lectures series kawtal Abuja kawtal jaayndiyanko'en Naajeeriya (NUJ), nokku kawtal hakkunde lesɗe, Abuja, 20 May 2002. Rediscover Nigeria ... Demokaraasi ko oto ngam mawnugol e ɓamtaare njulaagu; Yiytude eɓɓoore Naajeeriya, oteluuji Sheraton, Abuja, 28 lewru Mbooy hitaande 2002. To Tulde e Falnde Udi e Nsukka: Yimɓe, Ndonu mum en ... Jaŋngo mum en; Wawa Ummitinki Jawdi Fedde Ƴellitaare Dowla Enugu (ESDA), Suudu Fedde, Otel Hooreejo, Enugu; 28 noowammbar 2002. Miijooji e Arsitektuur ko Mirror Renndo ..yiyngo Enugu; Yewtere hitaandeere nde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya (NIA), Fedde Diiwaan Enugu, Suudu Fedde, Otel Hooreejo leydi, Enugu; 29 noowammbar 2002. Scare Mongers e caɗeele e nder renndo politik ŋakkiraango ; Jaŋde ngam ƴellitde noddaango duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, galle hoɗɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal, Ilisan Remo, ñalnde 13 mars 2003. Fenomen Baaba-Baaba e nder leydi Najeriya Demokaraasi ... Silikon walla Goonga; Jaaɓihaaɗtirde Udi Hills, Naajeeriya, waɗaama e kawral e jaaynde The Source, Duɗal Naajeeriya ngam haalaaji hakkunde leyɗeele (NIIA), Lagos, ñalnde 20 lewru Mbooy hitaande 2003. Haɓde e naamnal laamu nokku, ... Mbele ndee Leñol ina waawi Anndineede e Ceertugol ?; Jaŋdeeji ɗi eɓɓoore renndo (BSI), Duɗal Naajeeriya ngam Haalaaji Duuniyaaru (NIIA), Lagos, 5 Ogost 2003. Kiriis Gap e nder Demokaraasi mbayliigu e caɗeele njuɓɓudi ɗaminaare moƴƴere ; Lecture kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso lesdi Kogi; Suudu gilaasi, suudu laamu, Lokoja, 2 suwee 2003. Koolol ngenndiwal nder leydi Naajeeriya: by Who, For Who, . . .Oligarkiiji doole walla ɓiɓɓe leydi?; Jawdi Dillere Demokaraasi e Nuunɗal Renndo (MDSJ), Sokoto, suudu mawndu Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Usmaan Dan Fodio, Sokoto, ñalnde 25 suwee 2003. 12 lewru juko: Fuɗnaange e heddiiɓe e men; Jaaynde ɗiɗmere yeewtere siftorde Bola Ige, suudu mawndu, otel mawɗo, Ibadan, ñalnde 30 suwee 2003. oye5tq7igpk4srrz88the7zq7448d68 182383 182381 2026-08-11T15:35:26Z Ilya Discuss 10103 182383 wikitext text/x-wiki Chimaroke Nnamani (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus). O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA (FERMA). Geɗe. Jaangirde Bana guwerneer, Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. Teddungal ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Teddungal makko to bannge jaŋde ina jeyaa heen - Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge jibinannde e rewɓe, Dipolomaat to Duɗal Amerik to bannge jibinannde e jibinannde, D.Sc. (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Nijeer; Ko o tedduɗo e duɗal sariyaaji leydi Najeriya, D.Sc (Honoris Causa), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, jannginoowo (ganndal siyaas), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, teddungal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi Najeriya, Ijanikan, Lagos, Lagos. Ko o jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu (ESUT). Haala e yeeso yimɓe ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Governor Nnamani anndaama no feewi ngam kuuɗe maako ɗe hakkilantaaku dow ko laarani ɓillaaji e ko laarani demokaraasi ummotooɗo bana Naajeeriya. Darnde makko e yeewtere ngenndiire nawti mo to podium e nder dingiral ceertungal e nder leydi ndii hono nii : Ajenda ngam moƴƴitingol ngenndi ; yeewtere jamaa to Forum kawtal guwerneeruuji fuɗnaange, suudu kawtal otel Nike Lake, Enugu; 10 lewru Yarkoma hitaande 2001. Ndigbo: Njokken golle e koye men; Batu Igbo, to suudu fedde Otel hooreejo leydi, Enugu, ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2001. Ndigbo, Taa Bu Gboo, Echi di lme (Yoo Jaango Fuɗɗo Jooni) ; Joɗnde Odenigbo, otel Eko L'meridien, duunde Victoria, Lagos, 24 abriil 2001. Jaayndeeji e Demokaraasi men: Laawol ngol taƴaaka; Fedde Rewɓe Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NAWOJ) limngal janngirɗe, Auditorium mawnde haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya, Abuja; 15 mee 2001. Politik mbayliigu e njiylawu leydi Najeriya ngam demokaraasi duumotooɗo; Ko adii fof e yeewtere yeewtere hitaande Post Express, nokku MUSON, Onikan Lagos ; 2 sulyee 2001. Ndigbo e caɗeele mahngo ngenndi; Jaŋde hitaande kala fedde dingiral Enugu, suudu mawndu, fedde dingiral, Enugu, Enugu; 24 suwee 2001. Ndigbo, Mbele yonta maa ina waawi jogaade Igboness men?; Jaŋde hitaande kala eɓɓoore ƴellitaare Fuɗnaange-rewo (SEDI), to suudu Sam Mbakwe, otel Concorde, Owerri, ñalnde 14 desaambar 2001. Demokaraasi 2003 : Ina haani ko Aduna wootooɓe ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Babcock, suudu mawndu, Ilisan Remo, ñalnde 18 marse 2002. Rewtin'de semmbe sukaaɓe Igbo; Jaŋde janngooɓe Igbo’en ñalnde 11 abriil 2002, fedde janngooɓe Igbo (CIS), suudu fedde, otel hooreejo leydi, Enugu, 11 abriil 2002. Naamnal ngenndiwal nder Naajeeriya e Ƴeewndo Demokaraasi; Jaŋde hitaande kala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ñalnde 23 abriil 2002. Wave of Arbitrary Culture nder Demokaraasi men Nascent, Lectures series kawtal Abuja kawtal jaayndiyanko'en Naajeeriya (NUJ), nokku kawtal hakkunde lesɗe, Abuja, 20 May 2002. Rediscover Nigeria ... Demokaraasi ko oto ngam mawnugol e ɓamtaare njulaagu; Yiytude eɓɓoore Naajeeriya, oteluuji Sheraton, Abuja, 28 lewru Mbooy hitaande 2002. To Tulde e Falnde Udi e Nsukka: Yimɓe, Ndonu mum en ... Jaŋngo mum en; Wawa Ummitinki Jawdi Fedde Ƴellitaare Dowla Enugu (ESDA), Suudu Fedde, Otel Hooreejo, Enugu; 28 noowammbar 2002. Miijooji e Arsitektuur ko Mirror Renndo ..yiyngo Enugu; Yewtere hitaandeere nde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya (NIA), Fedde Diiwaan Enugu, Suudu Fedde, Otel Hooreejo leydi, Enugu; 29 noowammbar 2002. Scare Mongers e caɗeele e nder renndo politik ŋakkiraango ; Jaŋde ngam ƴellitde noddaango duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, galle hoɗɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal, Ilisan Remo, ñalnde 13 mars 2003. Fenomen Baaba-Baaba e nder leydi Najeriya Demokaraasi ... Silikon walla Goonga; Jaaɓihaaɗtirde Udi Hills, Naajeeriya, waɗaama e kawral e jaaynde The Source, Duɗal Naajeeriya ngam haalaaji hakkunde leyɗeele (NIIA), Lagos, ñalnde 20 lewru Mbooy hitaande 2003. Haɓde e naamnal laamu nokku, ... Mbele ndee Leñol ina waawi Anndineede e Ceertugol ?; Jaŋdeeji ɗi eɓɓoore renndo (BSI), Duɗal Naajeeriya ngam Haalaaji Duuniyaaru (NIIA), Lagos, 5 Ogost 2003. Kiriis Gap e nder Demokaraasi mbayliigu e caɗeele njuɓɓudi ɗaminaare moƴƴere ; Lecture kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso lesdi Kogi; Suudu gilaasi, suudu laamu, Lokoja, 2 suwee 2003. Koolol ngenndiwal nder leydi Naajeeriya: by Who, For Who, . . .Oligarkiiji doole walla ɓiɓɓe leydi?; Jawdi Dillere Demokaraasi e Nuunɗal Renndo (MDSJ), Sokoto, suudu mawndu Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Usmaan Dan Fodio, Sokoto, ñalnde 25 suwee 2003. 12 lewru juko: Fuɗnaange e heddiiɓe e men; Jaaynde ɗiɗmere yeewtere siftorde Bola Ige, suudu mawndu, otel mawɗo, Ibadan, ñalnde 30 suwee 2003 Taasal nder leydi Naajeeriya ...Ɓooygol teddungal neɗɗo; Jaŋde hitaande kala dow ndimaagu neɗɗo to fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya (UNAA), suudu laamɗo debbo Alexandria, jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ñalnde 6 oktoobar 2003 Hooreejo leydi e kisal : ƴeewndo Igbo Fuɗnaange/Hirnaange Niger mo alaa caka ; E nder hitaande 13 lewru nduu, hitaande 2003, ñalngu mawningol duuɓi 40 ko laamɗo Kano, HRM Alhaji (Dr) Ado Bayero, to suudu defte Murtala Muhammed, laawol Ahmadu Bello, wuro Kano, ñalnde 13 oktoobar 2003. Jaayndeeji e Eɓɓoore Najeriya; yeewtere jamaa fedde jom en jaayndeeji leydi Najeriya (NPAN), suudu nyaamdu Diamond, suudu nyaamdu Golden Gate, Ikoyi, Lagos, ñalnde 23 oktoobar 2003. Baasal e caɗeele Linjiila Yaakaare Keso; Yewtere Sinod haa Sinod tataɓo nder Ekklessiya Naajeeriya, Komuniyon Anglikan, Egbu, haa Ekklessiya Anglikan St. Peter, Umuneke, nokkuure laamu lesdi Ngor Okpuala, lesdi Imo, 3 lewru Noowammbar 2003. Jaayndeeji, iimanaagal e Dowla ; Yewtere nder asaweere jaayndiyankoore nde hitaande fuu haa suudu jaayndiyanko'en nder kawtal jaayndiyanko'en lesdi Naajeeriya (NUJ), suudu joonde diidaaɗi lesdi Plateau, suudu mawndu, otel Hill Station, Jos, 18 lewru noowammbar 2003. Duundeere e nder baasal, yeewtere 2003 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin (campus tokooso), Ilorin, ñalnde 19 noowammbar 2003 (???) Ɓiɗɗo oo ko ñawɗo : nokku kawral hakkunde doktoor sukaaɓe e doktoor jibinannde ; Koɗo jannginoowo e batu 3ɓo hitaande kala fedde safrooɓe sukaaɓe leydi Najeriya (APSON), to suudu batu, Nike Lake Resort, Enugu, ñalnde 27 noowammbar 2003 Bar e Bench : Ko yimɓe ɗaminii e nder Demokaraasi jibinaaɗo ; Jaŋde hitaande kala e fedde ñaawooɓe leydi Najeriya (NBA), to suudu Ogun/Osun to otel NICON Hilton, Abuja, ñalnde 10 lewru Duujal hitaande 2003 Baasal ... Caɗeele Etikaaji Safaara ; Koɗorɗe hitaande kala to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cellal Sukaaɓe (ICH), Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Janngirde (UNTH), Enugu, to suudu batu Nike Lake Resort, Enugu, 17 mars 2005. Artisan en ko Ardiiɓe ... Zoning to Doole; Yeewtere jamaanu suudu Arewa, nokku wiɗtooji e binndi taariindi, nokkuuji jaagorɗe ɓooyɗe, Malali, Kaduna, leydi Najeriya, ñalnde 20 sulyee 2005. 3znimn1lwooir57dfeo5gsc7gup3099 182384 182383 2026-08-11T15:36:33Z Ilya Discuss 10103 182384 wikitext text/x-wiki Chimaroke Nnamani (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus). O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA (FERMA). Geɗe. Jaangirde Bana guwerneer, Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. Teddungal ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Teddungal makko to bannge jaŋde ina jeyaa heen - Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge jibinannde e rewɓe, Dipolomaat to Duɗal Amerik to bannge jibinannde e jibinannde, D.Sc. (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Nijeer; Ko o tedduɗo e duɗal sariyaaji leydi Najeriya, D.Sc (Honoris Causa), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, jannginoowo (ganndal siyaas), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, teddungal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi Najeriya, Ijanikan, Lagos, Lagos. Ko o jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu (ESUT). Haala e yeeso yimɓe ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Governor Nnamani anndaama no feewi ngam kuuɗe maako ɗe hakkilantaaku dow ko laarani ɓillaaji e ko laarani demokaraasi ummotooɗo bana Naajeeriya. Darnde makko e yeewtere ngenndiire nawti mo to podium e nder dingiral ceertungal e nder leydi ndii hono nii : Ajenda ngam moƴƴitingol ngenndi ; yeewtere jamaa to Forum kawtal guwerneeruuji fuɗnaange, suudu kawtal otel Nike Lake, Enugu; 10 lewru Yarkoma hitaande 2001. Ndigbo: Njokken golle e koye men; Batu Igbo, to suudu fedde Otel hooreejo leydi, Enugu, ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2001. Ndigbo, Taa Bu Gboo, Echi di lme (Yoo Jaango Fuɗɗo Jooni) ; Joɗnde Odenigbo, otel Eko L'meridien, duunde Victoria, Lagos, 24 abriil 2001. Jaayndeeji e Demokaraasi men: Laawol ngol taƴaaka; Fedde Rewɓe Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NAWOJ) limngal janngirɗe, Auditorium mawnde haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya, Abuja; 15 mee 2001. Politik mbayliigu e njiylawu leydi Najeriya ngam demokaraasi duumotooɗo; Ko adii fof e yeewtere yeewtere hitaande Post Express, nokku MUSON, Onikan Lagos ; 2 sulyee 2001. Ndigbo e caɗeele mahngo ngenndi; Jaŋde hitaande kala fedde dingiral Enugu, suudu mawndu, fedde dingiral, Enugu, Enugu; 24 suwee 2001. Ndigbo, Mbele yonta maa ina waawi jogaade Igboness men?; Jaŋde hitaande kala eɓɓoore ƴellitaare Fuɗnaange-rewo (SEDI), to suudu Sam Mbakwe, otel Concorde, Owerri, ñalnde 14 desaambar 2001. Demokaraasi 2003 : Ina haani ko Aduna wootooɓe ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Babcock, suudu mawndu, Ilisan Remo, ñalnde 18 marse 2002. Rewtin'de semmbe sukaaɓe Igbo; Jaŋde janngooɓe Igbo’en ñalnde 11 abriil 2002, fedde janngooɓe Igbo (CIS), suudu fedde, otel hooreejo leydi, Enugu, 11 abriil 2002. Naamnal ngenndiwal nder Naajeeriya e Ƴeewndo Demokaraasi; Jaŋde hitaande kala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ñalnde 23 abriil 2002. Wave of Arbitrary Culture nder Demokaraasi men Nascent, Lectures series kawtal Abuja kawtal jaayndiyanko'en Naajeeriya (NUJ), nokku kawtal hakkunde lesɗe, Abuja, 20 May 2002. Rediscover Nigeria ... Demokaraasi ko oto ngam mawnugol e ɓamtaare njulaagu; Yiytude eɓɓoore Naajeeriya, oteluuji Sheraton, Abuja, 28 lewru Mbooy hitaande 2002. To Tulde e Falnde Udi e Nsukka: Yimɓe, Ndonu mum en ... Jaŋngo mum en; Wawa Ummitinki Jawdi Fedde Ƴellitaare Dowla Enugu (ESDA), Suudu Fedde, Otel Hooreejo, Enugu; 28 noowammbar 2002. Miijooji e Arsitektuur ko Mirror Renndo ..yiyngo Enugu; Yewtere hitaandeere nde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya (NIA), Fedde Diiwaan Enugu, Suudu Fedde, Otel Hooreejo leydi, Enugu; 29 noowammbar 2002. Scare Mongers e caɗeele e nder renndo politik ŋakkiraango ; Jaŋde ngam ƴellitde noddaango duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, galle hoɗɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal, Ilisan Remo, ñalnde 13 mars 2003. Fenomen Baaba-Baaba e nder leydi Najeriya Demokaraasi ... Silikon walla Goonga; Jaaɓihaaɗtirde Udi Hills, Naajeeriya, waɗaama e kawral e jaaynde The Source, Duɗal Naajeeriya ngam haalaaji hakkunde leyɗeele (NIIA), Lagos, ñalnde 20 lewru Mbooy hitaande 2003. Haɓde e naamnal laamu nokku, ... Mbele ndee Leñol ina waawi Anndineede e Ceertugol ?; Jaŋdeeji ɗi eɓɓoore renndo (BSI), Duɗal Naajeeriya ngam Haalaaji Duuniyaaru (NIIA), Lagos, 5 Ogost 2003. Kiriis Gap e nder Demokaraasi mbayliigu e caɗeele njuɓɓudi ɗaminaare moƴƴere ; Lecture kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso lesdi Kogi; Suudu gilaasi, suudu laamu, Lokoja, 2 suwee 2003. Koolol ngenndiwal nder leydi Naajeeriya: by Who, For Who, . . .Oligarkiiji doole walla ɓiɓɓe leydi?; Jawdi Dillere Demokaraasi e Nuunɗal Renndo (MDSJ), Sokoto, suudu mawndu Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Usmaan Dan Fodio, Sokoto, ñalnde 25 suwee 2003. 12 lewru juko: Fuɗnaange e heddiiɓe e men; Jaaynde ɗiɗmere yeewtere siftorde Bola Ige, suudu mawndu, otel mawɗo, Ibadan, ñalnde 30 suwee 2003 Taasal nder leydi Naajeeriya ...Ɓooygol teddungal neɗɗo; Jaŋde hitaande kala dow ndimaagu neɗɗo to fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya (UNAA), suudu laamɗo debbo Alexandria, jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ñalnde 6 oktoobar 2003 Hooreejo leydi e kisal : ƴeewndo Igbo Fuɗnaange/Hirnaange Niger mo alaa caka ; E nder hitaande 13 lewru nduu, hitaande 2003, ñalngu mawningol duuɓi 40 ko laamɗo Kano, HRM Alhaji (Dr) Ado Bayero, to suudu defte Murtala Muhammed, laawol Ahmadu Bello, wuro Kano, ñalnde 13 oktoobar 2003. Jaayndeeji e Eɓɓoore Najeriya; yeewtere jamaa fedde jom en jaayndeeji leydi Najeriya (NPAN), suudu nyaamdu Diamond, suudu nyaamdu Golden Gate, Ikoyi, Lagos, ñalnde 23 oktoobar 2003. Baasal e caɗeele Linjiila Yaakaare Keso; Yewtere Sinod haa Sinod tataɓo nder Ekklessiya Naajeeriya, Komuniyon Anglikan, Egbu, haa Ekklessiya Anglikan St. Peter, Umuneke, nokkuure laamu lesdi Ngor Okpuala, lesdi Imo, 3 lewru Noowammbar 2003. Jaayndeeji, iimanaagal e Dowla ; Yewtere nder asaweere jaayndiyankoore nde hitaande fuu haa suudu jaayndiyanko'en nder kawtal jaayndiyanko'en lesdi Naajeeriya (NUJ), suudu joonde diidaaɗi lesdi Plateau, suudu mawndu, otel Hill Station, Jos, 18 lewru noowammbar 2003. Duundeere e nder baasal, yeewtere 2003 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin (campus tokooso), Ilorin, ñalnde 19 noowammbar 2003 (???) Ɓiɗɗo oo ko ñawɗo : nokku kawral hakkunde doktoor sukaaɓe e doktoor jibinannde ; Koɗo jannginoowo e batu 3ɓo hitaande kala fedde safrooɓe sukaaɓe leydi Najeriya (APSON), to suudu batu, Nike Lake Resort, Enugu, ñalnde 27 noowammbar 2003 Bar e Bench : Ko yimɓe ɗaminii e nder Demokaraasi jibinaaɗo ; Jaŋde hitaande kala e fedde ñaawooɓe leydi Najeriya (NBA), to suudu Ogun/Osun to otel NICON Hilton, Abuja, ñalnde 10 lewru Duujal hitaande 2003 Baasal ... Caɗeele Etikaaji Safaara ; Koɗorɗe hitaande kala to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cellal Sukaaɓe (ICH), Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Janngirde (UNTH), Enugu, to suudu batu Nike Lake Resort, Enugu, 17 mars 2005. Artisan en ko Ardiiɓe ... Zoning to Doole; Yeewtere jamaanu suudu Arewa, nokku wiɗtooji e binndi taariindi, nokkuuji jaagorɗe ɓooyɗe, Malali, Kaduna, leydi Najeriya, ñalnde 20 sulyee 2005. Baasal nder leydi Naajeeriya ... en fuu en ɗon nder maajum; Jaŋde hitaande kala, njuɓɓudi e ñaamde fedde winndereyankoore Lions Club, diiwaan 404 B, leydi Najeriya, otel Sheraton e towers, Ikeja, leydi leydi Najeriya, ñalnde 30 sulyee 2005. Naajeeriya Cakaare: Belt Cakaare, Koolaaɗo Leñol; 2005 yeewtere jamaanu nde Dental Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso Dowlaaji Plateau; Otel Hill Station, Jos, Naajeeriya, ñalnde 16 ut 2005. Ajenda ngam Naajeeriya mo'o e semmbiɗinki, Haala weltaare haa kawtal Gomnati'en, Leydi Naajeeriya e Ardiiɓe Miijooji lesɗe Fombina Naajeeriya, waɗaama haa suudu joonde lesdi Naajeeriya Fuunaange, Enugu; 19 Duujal 2005. Diiwaanuuji e caɗeele naatgol ngenndiiji, yeewtere hitaandeere adannde jaayndeeji hirnaange Ltd., Premier Hotel, Ibadan ; 31 lewru bowte hitaande 2006. Ƴeew kadi Doggol guwerneeruuji diiwaan Enugu Tuugnorgal 86mabkefjepjdtzsjpc3rs2rz70r94h 182386 182384 2026-08-11T15:37:26Z Ilya Discuss 10103 182386 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Chimaroke Nnamani (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus). O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA (FERMA). Geɗe. Jaangirde Bana guwerneer, Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. Teddungal ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Teddungal makko to bannge jaŋde ina jeyaa heen - Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge jibinannde e rewɓe, Dipolomaat to Duɗal Amerik to bannge jibinannde e jibinannde, D.Sc. (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Nijeer; Ko o tedduɗo e duɗal sariyaaji leydi Najeriya, D.Sc (Honoris Causa), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, jannginoowo (ganndal siyaas), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, teddungal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi Najeriya, Ijanikan, Lagos, Lagos. Ko o jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu (ESUT). Haala e yeeso yimɓe ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Governor Nnamani anndaama no feewi ngam kuuɗe maako ɗe hakkilantaaku dow ko laarani ɓillaaji e ko laarani demokaraasi ummotooɗo bana Naajeeriya. Darnde makko e yeewtere ngenndiire nawti mo to podium e nder dingiral ceertungal e nder leydi ndii hono nii : Ajenda ngam moƴƴitingol ngenndi ; yeewtere jamaa to Forum kawtal guwerneeruuji fuɗnaange, suudu kawtal otel Nike Lake, Enugu; 10 lewru Yarkoma hitaande 2001. Ndigbo: Njokken golle e koye men; Batu Igbo, to suudu fedde Otel hooreejo leydi, Enugu, ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2001. Ndigbo, Taa Bu Gboo, Echi di lme (Yoo Jaango Fuɗɗo Jooni) ; Joɗnde Odenigbo, otel Eko L'meridien, duunde Victoria, Lagos, 24 abriil 2001. Jaayndeeji e Demokaraasi men: Laawol ngol taƴaaka; Fedde Rewɓe Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NAWOJ) limngal janngirɗe, Auditorium mawnde haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya, Abuja; 15 mee 2001. Politik mbayliigu e njiylawu leydi Najeriya ngam demokaraasi duumotooɗo; Ko adii fof e yeewtere yeewtere hitaande Post Express, nokku MUSON, Onikan Lagos ; 2 sulyee 2001. Ndigbo e caɗeele mahngo ngenndi; Jaŋde hitaande kala fedde dingiral Enugu, suudu mawndu, fedde dingiral, Enugu, Enugu; 24 suwee 2001. Ndigbo, Mbele yonta maa ina waawi jogaade Igboness men?; Jaŋde hitaande kala eɓɓoore ƴellitaare Fuɗnaange-rewo (SEDI), to suudu Sam Mbakwe, otel Concorde, Owerri, ñalnde 14 desaambar 2001. Demokaraasi 2003 : Ina haani ko Aduna wootooɓe ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Babcock, suudu mawndu, Ilisan Remo, ñalnde 18 marse 2002. Rewtin'de semmbe sukaaɓe Igbo; Jaŋde janngooɓe Igbo’en ñalnde 11 abriil 2002, fedde janngooɓe Igbo (CIS), suudu fedde, otel hooreejo leydi, Enugu, 11 abriil 2002. Naamnal ngenndiwal nder Naajeeriya e Ƴeewndo Demokaraasi; Jaŋde hitaande kala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ñalnde 23 abriil 2002. Wave of Arbitrary Culture nder Demokaraasi men Nascent, Lectures series kawtal Abuja kawtal jaayndiyanko'en Naajeeriya (NUJ), nokku kawtal hakkunde lesɗe, Abuja, 20 May 2002. Rediscover Nigeria ... Demokaraasi ko oto ngam mawnugol e ɓamtaare njulaagu; Yiytude eɓɓoore Naajeeriya, oteluuji Sheraton, Abuja, 28 lewru Mbooy hitaande 2002. To Tulde e Falnde Udi e Nsukka: Yimɓe, Ndonu mum en ... Jaŋngo mum en; Wawa Ummitinki Jawdi Fedde Ƴellitaare Dowla Enugu (ESDA), Suudu Fedde, Otel Hooreejo, Enugu; 28 noowammbar 2002. Miijooji e Arsitektuur ko Mirror Renndo ..yiyngo Enugu; Yewtere hitaandeere nde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya (NIA), Fedde Diiwaan Enugu, Suudu Fedde, Otel Hooreejo leydi, Enugu; 29 noowammbar 2002. Scare Mongers e caɗeele e nder renndo politik ŋakkiraango ; Jaŋde ngam ƴellitde noddaango duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, galle hoɗɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal, Ilisan Remo, ñalnde 13 mars 2003. Fenomen Baaba-Baaba e nder leydi Najeriya Demokaraasi ... Silikon walla Goonga; Jaaɓihaaɗtirde Udi Hills, Naajeeriya, waɗaama e kawral e jaaynde The Source, Duɗal Naajeeriya ngam haalaaji hakkunde leyɗeele (NIIA), Lagos, ñalnde 20 lewru Mbooy hitaande 2003. Haɓde e naamnal laamu nokku, ... Mbele ndee Leñol ina waawi Anndineede e Ceertugol ?; Jaŋdeeji ɗi eɓɓoore renndo (BSI), Duɗal Naajeeriya ngam Haalaaji Duuniyaaru (NIIA), Lagos, 5 Ogost 2003. Kiriis Gap e nder Demokaraasi mbayliigu e caɗeele njuɓɓudi ɗaminaare moƴƴere ; Lecture kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso lesdi Kogi; Suudu gilaasi, suudu laamu, Lokoja, 2 suwee 2003. Koolol ngenndiwal nder leydi Naajeeriya: by Who, For Who, . . .Oligarkiiji doole walla ɓiɓɓe leydi?; Jawdi Dillere Demokaraasi e Nuunɗal Renndo (MDSJ), Sokoto, suudu mawndu Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Usmaan Dan Fodio, Sokoto, ñalnde 25 suwee 2003. 12 lewru juko: Fuɗnaange e heddiiɓe e men; Jaaynde ɗiɗmere yeewtere siftorde Bola Ige, suudu mawndu, otel mawɗo, Ibadan, ñalnde 30 suwee 2003 Taasal nder leydi Naajeeriya ...Ɓooygol teddungal neɗɗo; Jaŋde hitaande kala dow ndimaagu neɗɗo to fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya (UNAA), suudu laamɗo debbo Alexandria, jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ñalnde 6 oktoobar 2003 Hooreejo leydi e kisal : ƴeewndo Igbo Fuɗnaange/Hirnaange Niger mo alaa caka ; E nder hitaande 13 lewru nduu, hitaande 2003, ñalngu mawningol duuɓi 40 ko laamɗo Kano, HRM Alhaji (Dr) Ado Bayero, to suudu defte Murtala Muhammed, laawol Ahmadu Bello, wuro Kano, ñalnde 13 oktoobar 2003. Jaayndeeji e Eɓɓoore Najeriya; yeewtere jamaa fedde jom en jaayndeeji leydi Najeriya (NPAN), suudu nyaamdu Diamond, suudu nyaamdu Golden Gate, Ikoyi, Lagos, ñalnde 23 oktoobar 2003. Baasal e caɗeele Linjiila Yaakaare Keso; Yewtere Sinod haa Sinod tataɓo nder Ekklessiya Naajeeriya, Komuniyon Anglikan, Egbu, haa Ekklessiya Anglikan St. Peter, Umuneke, nokkuure laamu lesdi Ngor Okpuala, lesdi Imo, 3 lewru Noowammbar 2003. Jaayndeeji, iimanaagal e Dowla ; Yewtere nder asaweere jaayndiyankoore nde hitaande fuu haa suudu jaayndiyanko'en nder kawtal jaayndiyanko'en lesdi Naajeeriya (NUJ), suudu joonde diidaaɗi lesdi Plateau, suudu mawndu, otel Hill Station, Jos, 18 lewru noowammbar 2003. Duundeere e nder baasal, yeewtere 2003 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin (campus tokooso), Ilorin, ñalnde 19 noowammbar 2003 (???) Ɓiɗɗo oo ko ñawɗo : nokku kawral hakkunde doktoor sukaaɓe e doktoor jibinannde ; Koɗo jannginoowo e batu 3ɓo hitaande kala fedde safrooɓe sukaaɓe leydi Najeriya (APSON), to suudu batu, Nike Lake Resort, Enugu, ñalnde 27 noowammbar 2003 Bar e Bench : Ko yimɓe ɗaminii e nder Demokaraasi jibinaaɗo ; Jaŋde hitaande kala e fedde ñaawooɓe leydi Najeriya (NBA), to suudu Ogun/Osun to otel NICON Hilton, Abuja, ñalnde 10 lewru Duujal hitaande 2003 Baasal ... Caɗeele Etikaaji Safaara ; Koɗorɗe hitaande kala to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cellal Sukaaɓe (ICH), Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Janngirde (UNTH), Enugu, to suudu batu Nike Lake Resort, Enugu, 17 mars 2005. Artisan en ko Ardiiɓe ... Zoning to Doole; Yeewtere jamaanu suudu Arewa, nokku wiɗtooji e binndi taariindi, nokkuuji jaagorɗe ɓooyɗe, Malali, Kaduna, leydi Najeriya, ñalnde 20 sulyee 2005. Baasal nder leydi Naajeeriya ... en fuu en ɗon nder maajum; Jaŋde hitaande kala, njuɓɓudi e ñaamde fedde winndereyankoore Lions Club, diiwaan 404 B, leydi Najeriya, otel Sheraton e towers, Ikeja, leydi leydi Najeriya, ñalnde 30 sulyee 2005. Naajeeriya Cakaare: Belt Cakaare, Koolaaɗo Leñol; 2005 yeewtere jamaanu nde Dental Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso Dowlaaji Plateau; Otel Hill Station, Jos, Naajeeriya, ñalnde 16 ut 2005. Ajenda ngam Naajeeriya mo'o e semmbiɗinki, Haala weltaare haa kawtal Gomnati'en, Leydi Naajeeriya e Ardiiɓe Miijooji lesɗe Fombina Naajeeriya, waɗaama haa suudu joonde lesdi Naajeeriya Fuunaange, Enugu; 19 Duujal 2005. Diiwaanuuji e caɗeele naatgol ngenndiiji, yeewtere hitaandeere adannde jaayndeeji hirnaange Ltd., Premier Hotel, Ibadan ; 31 lewru bowte hitaande 2006. Ƴeew kadi Doggol guwerneeruuji diiwaan Enugu Tuugnorgal fanwpgi4ak80xmuy06yltfij05pvr69 182389 182386 2026-08-11T15:41:20Z Ilya Discuss 10103 182389 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chimaroke Nnamani''' (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus). O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA == (FERMA). Geɗe. == Jaangirde Bana guwerneer Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. == Teddungal ikon == Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Teddungal makko to bannge jaŋde ina jeyaa heen - Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge jibinannde e rewɓe, Dipolomaat to Duɗal Amerik to bannge jibinannde e jibinannde, D.Sc. (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Nijeer; Ko o tedduɗo e duɗal sariyaaji leydi Najeriya, D.Sc (Honoris Causa), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, jannginoowo (ganndal siyaas), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, teddungal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi Najeriya, Ijanikan, Lagos, Lagos. Ko o jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu (ESUT). Haala e yeeso yimɓe ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Governor Nnamani anndaama no feewi ngam kuuɗe maako ɗe hakkilantaaku dow ko laarani ɓillaaji e ko laarani demokaraasi ummotooɗo bana Naajeeriya. Darnde makko e yeewtere ngenndiire nawti mo to podium e nder dingiral ceertungal e nder leydi ndii hono nii : Ajenda ngam moƴƴitingol ngenndi ; yeewtere jamaa to Forum kawtal guwerneeruuji fuɗnaange, suudu kawtal otel Nike Lake, Enugu; 10 lewru Yarkoma hitaande 2001. Ndigbo: Njokken golle e koye men; Batu Igbo, to suudu fedde Otel hooreejo leydi, Enugu, ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2001. Ndigbo, Taa Bu Gboo, Echi di lme (Yoo Jaango Fuɗɗo Jooni) ; Joɗnde Odenigbo, otel Eko L'meridien, duunde Victoria, Lagos, 24 abriil 2001. Jaayndeeji e Demokaraasi men: Laawol ngol taƴaaka; Fedde Rewɓe Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NAWOJ) limngal janngirɗe, Auditorium mawnde haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya, Abuja; 15 mee 2001. Politik mbayliigu e njiylawu leydi Najeriya ngam demokaraasi duumotooɗo; Ko adii fof e yeewtere yeewtere hitaande Post Express, nokku MUSON, Onikan Lagos ; 2 sulyee 2001. Ndigbo e caɗeele mahngo ngenndi; Jaŋde hitaande kala fedde dingiral Enugu, suudu mawndu, fedde dingiral, Enugu, Enugu; 24 suwee 2001. Ndigbo, Mbele yonta maa ina waawi jogaade Igboness men?; Jaŋde hitaande kala eɓɓoore ƴellitaare Fuɗnaange-rewo (SEDI), to suudu Sam Mbakwe, otel Concorde, Owerri, ñalnde 14 desaambar 2001. Demokaraasi 2003 : Ina haani ko Aduna wootooɓe ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Babcock, suudu mawndu, Ilisan Remo, ñalnde 18 marse 2002. Rewtin'de semmbe sukaaɓe Igbo; Jaŋde janngooɓe Igbo’en ñalnde 11 abriil 2002, fedde janngooɓe Igbo (CIS), suudu fedde, otel hooreejo leydi, Enugu, 11 abriil 2002. Naamnal ngenndiwal nder Naajeeriya e Ƴeewndo Demokaraasi; Jaŋde hitaande kala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ñalnde 23 abriil 2002. Wave of Arbitrary Culture nder Demokaraasi men Nascent, Lectures series kawtal Abuja kawtal jaayndiyanko'en Naajeeriya (NUJ), nokku kawtal hakkunde lesɗe, Abuja, 20 May 2002. Rediscover Nigeria ... Demokaraasi ko oto ngam mawnugol e ɓamtaare njulaagu; Yiytude eɓɓoore Naajeeriya, oteluuji Sheraton, Abuja, 28 lewru Mbooy hitaande 2002. To Tulde e Falnde Udi e Nsukka: Yimɓe, Ndonu mum en ... Jaŋngo mum en; Wawa Ummitinki Jawdi Fedde Ƴellitaare Dowla Enugu (ESDA), Suudu Fedde, Otel Hooreejo, Enugu; 28 noowammbar 2002. Miijooji e Arsitektuur ko Mirror Renndo ..yiyngo Enugu; Yewtere hitaandeere nde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya (NIA), Fedde Diiwaan Enugu, Suudu Fedde, Otel Hooreejo leydi, Enugu; 29 noowammbar 2002. Scare Mongers e caɗeele e nder renndo politik ŋakkiraango ; Jaŋde ngam ƴellitde noddaango duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, galle hoɗɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal, Ilisan Remo, ñalnde 13 mars 2003. Fenomen Baaba-Baaba e nder leydi Najeriya Demokaraasi ... Silikon walla Goonga; Jaaɓihaaɗtirde Udi Hills, Naajeeriya, waɗaama e kawral e jaaynde The Source, Duɗal Naajeeriya ngam haalaaji hakkunde leyɗeele (NIIA), Lagos, ñalnde 20 lewru Mbooy hitaande 2003. Haɓde e naamnal laamu nokku, ... Mbele ndee Leñol ina waawi Anndineede e Ceertugol ?; Jaŋdeeji ɗi eɓɓoore renndo (BSI), Duɗal Naajeeriya ngam Haalaaji Duuniyaaru (NIIA), Lagos, 5 Ogost 2003. Kiriis Gap e nder Demokaraasi mbayliigu e caɗeele njuɓɓudi ɗaminaare moƴƴere ; Lecture kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso lesdi Kogi; Suudu gilaasi, suudu laamu, Lokoja, 2 suwee 2003. Koolol ngenndiwal nder leydi Naajeeriya: by Who, For Who, . . .Oligarkiiji doole walla ɓiɓɓe leydi?; Jawdi Dillere Demokaraasi e Nuunɗal Renndo (MDSJ), Sokoto, suudu mawndu Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Usmaan Dan Fodio, Sokoto, ñalnde 25 suwee 2003. 12 lewru juko: Fuɗnaange e heddiiɓe e men; Jaaynde ɗiɗmere yeewtere siftorde Bola Ige, suudu mawndu, otel mawɗo, Ibadan, ñalnde 30 suwee 2003 == Taasal nder leydi Naajeeriya == ...Ɓooygol teddungal neɗɗo; Jaŋde hitaande kala dow ndimaagu neɗɗo to fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya (UNAA), suudu laamɗo debbo Alexandria, jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ñalnde 6 oktoobar 2003 Hooreejo leydi e kisal : ƴeewndo Igbo Fuɗnaange/Hirnaange Niger mo alaa caka ; E nder hitaande 13 lewru nduu, hitaande 2003, ñalngu mawningol duuɓi 40 ko laamɗo Kano, HRM Alhaji (Dr) Ado Bayero, to suudu defte Murtala Muhammed, laawol Ahmadu Bello, wuro Kano, ñalnde 13 oktoobar 2003. Jaayndeeji e Eɓɓoore Najeriya; yeewtere jamaa fedde jom en jaayndeeji leydi Najeriya (NPAN), suudu nyaamdu Diamond, suudu nyaamdu Golden Gate, Ikoyi, Lagos, ñalnde 23 oktoobar 2003. Baasal e caɗeele Linjiila Yaakaare Keso; Yewtere Sinod haa Sinod tataɓo nder Ekklessiya Naajeeriya, Komuniyon Anglikan, Egbu, haa Ekklessiya Anglikan St. Peter, Umuneke, nokkuure laamu lesdi Ngor Okpuala, lesdi Imo, 3 lewru Noowammbar 2003. Jaayndeeji, iimanaagal e Dowla ; Yewtere nder asaweere jaayndiyankoore nde hitaande fuu haa suudu jaayndiyanko'en nder kawtal jaayndiyanko'en lesdi Naajeeriya (NUJ), suudu joonde diidaaɗi lesdi Plateau, suudu mawndu, otel Hill Station, Jos, 18 lewru noowammbar 2003. Duundeere e nder baasal, yeewtere 2003 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin (campus tokooso), Ilorin, ñalnde 19 noowammbar 2003 (???) Ɓiɗɗo oo ko ñawɗo : nokku kawral hakkunde doktoor sukaaɓe e doktoor jibinannde ; Koɗo jannginoowo e batu 3ɓo hitaande kala fedde safrooɓe sukaaɓe leydi Najeriya (APSON), to suudu batu, Nike Lake Resort, Enugu, ñalnde 27 noowammbar 2003 Bar e Bench : Ko yimɓe ɗaminii e nder Demokaraasi jibinaaɗo ; Jaŋde hitaande kala e fedde ñaawooɓe leydi Najeriya (NBA), to suudu Ogun/Osun to otel NICON Hilton, Abuja, ñalnde 10 lewru Duujal hitaande 2003 Baasal ... Caɗeele Etikaaji Safaara ; Koɗorɗe hitaande kala to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cellal Sukaaɓe (ICH), Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Janngirde (UNTH), Enugu, to suudu batu Nike Lake Resort, Enugu, 17 mars 2005. Artisan en ko Ardiiɓe ... Zoning to Doole; Yeewtere jamaanu suudu Arewa, nokku wiɗtooji e binndi taariindi, nokkuuji jaagorɗe ɓooyɗe, Malali, Kaduna, leydi Najeriya, ñalnde 20 sulyee 2005Baasal nder leydi Naajeeriya ... en fuu en ɗon nder maajum; Jaŋde hitaande kala, njuɓɓudi e ñaamde fedde winndereyankoore Lions Club, diiwaan 404 B, leydi Najeriya, otel Sheraton e towers, Ikeja, leydi leydi Najeriya, ñalnde 30 sulyee 2005. Naajeeriya Cakaare: Belt Cakaare, Koolaaɗo Leñol; 2005 yeewtere jamaanu nde Dental Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso Dowlaaji Plateau; Otel Hill Station, Jos, Naajeeriya, ñalnde 16 ut 2005. Ajenda ngam Naajeeriya mo'o e semmbiɗinki, Haala weltaare haa kawtal Gomnati'en, Leydi Naajeeriya e Ardiiɓe Miijooji lesɗe Fombina Naajeeriya, waɗaama haa suudu joonde lesdi Naajeeriya Fuunaange, Enugu; 19 Duujal 2005. Diiwaanuuji e caɗeele naatgol ngenndiiji, yeewtere hitaandeere adannde jaayndeeji hirnaange Ltd., Premier Hotel, Ibadan ; 31 lewru bowte hitaande 2006. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Enugu == Tuugnorgal == nbh35t07x3p9htyy2itln21jbmgol2x 182390 182389 2026-08-11T15:43:11Z Ilya Discuss 10103 182390 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chimaroke Nnamani''' (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus).<ref>{{cite news|date=11 February 2022|title=Ugwuanyi brought me back to political limelight after 15 years as governor, says Nnamani|url=https://guardian.ng/news/ugwuanyi-brought-me-back-to-political-limelight-after-15-years-as-governor-says-nnamani/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite book|last1=Blankson|first1=Isaac A.|last2=Murphy|first2=Patrick D.|title=Negotiating Democracy: Media Transformations in Emerging Democracies|url=https://books.google.com/books?id=h908-l5le-YC&pg=PA140|year=2008|publisher=SUNY Press|isbn=9780791472347|page=140}}</ref><ref>{{cite news|date=21 February 2022|title=Zoning: Nnamani, Ekweremadu clash over 2023 Enugu governorship ticket|url=https://thenationonlineng.net/zoning-nnamani-ekweremadu-clash-over-2023-enugu-governorship-ticket/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/25/ex-gov-nnamani-wins-enugu-east-senatorial-election/|title=Ex-Gov Nnamani wins Enugu East Senatorial Election|last1=Isiguzo|first1=Christopher|last2=Arinze|first2=Gideon|date=25 February 2019|access-date=30 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|date=24 December 2021|title=Nnamani urges reconciliation to foster national unity|url=https://guardian.ng/news/nnamani-urges-reconciliation-to-foster-national-unity/|location=Lagos, Nigeria|last=Nzor|first=Ernest|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede. Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA == (FERMA). Geɗe. == Jaangirde Bana guwerneer Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. == Teddungal ikon == Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Teddungal makko to bannge jaŋde ina jeyaa heen - Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge jibinannde e rewɓe, Dipolomaat to Duɗal Amerik to bannge jibinannde e jibinannde, D.Sc. (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Nijeer; Ko o tedduɗo e duɗal sariyaaji leydi Najeriya, D.Sc (Honoris Causa), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, jannginoowo (ganndal siyaas), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, teddungal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi Najeriya, Ijanikan, Lagos, Lagos. Ko o jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu (ESUT). Haala e yeeso yimɓe ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Governor Nnamani anndaama no feewi ngam kuuɗe maako ɗe hakkilantaaku dow ko laarani ɓillaaji e ko laarani demokaraasi ummotooɗo bana Naajeeriya. Darnde makko e yeewtere ngenndiire nawti mo to podium e nder dingiral ceertungal e nder leydi ndii hono nii : Ajenda ngam moƴƴitingol ngenndi ; yeewtere jamaa to Forum kawtal guwerneeruuji fuɗnaange, suudu kawtal otel Nike Lake, Enugu; 10 lewru Yarkoma hitaande 2001. Ndigbo: Njokken golle e koye men; Batu Igbo, to suudu fedde Otel hooreejo leydi, Enugu, ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2001. Ndigbo, Taa Bu Gboo, Echi di lme (Yoo Jaango Fuɗɗo Jooni) ; Joɗnde Odenigbo, otel Eko L'meridien, duunde Victoria, Lagos, 24 abriil 2001. Jaayndeeji e Demokaraasi men: Laawol ngol taƴaaka; Fedde Rewɓe Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NAWOJ) limngal janngirɗe, Auditorium mawnde haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya, Abuja; 15 mee 2001. Politik mbayliigu e njiylawu leydi Najeriya ngam demokaraasi duumotooɗo; Ko adii fof e yeewtere yeewtere hitaande Post Express, nokku MUSON, Onikan Lagos ; 2 sulyee 2001. Ndigbo e caɗeele mahngo ngenndi; Jaŋde hitaande kala fedde dingiral Enugu, suudu mawndu, fedde dingiral, Enugu, Enugu; 24 suwee 2001. Ndigbo, Mbele yonta maa ina waawi jogaade Igboness men?; Jaŋde hitaande kala eɓɓoore ƴellitaare Fuɗnaange-rewo (SEDI), to suudu Sam Mbakwe, otel Concorde, Owerri, ñalnde 14 desaambar 2001. Demokaraasi 2003 : Ina haani ko Aduna wootooɓe ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Babcock, suudu mawndu, Ilisan Remo, ñalnde 18 marse 2002. Rewtin'de semmbe sukaaɓe Igbo; Jaŋde janngooɓe Igbo’en ñalnde 11 abriil 2002, fedde janngooɓe Igbo (CIS), suudu fedde, otel hooreejo leydi, Enugu, 11 abriil 2002. Naamnal ngenndiwal nder Naajeeriya e Ƴeewndo Demokaraasi; Jaŋde hitaande kala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ñalnde 23 abriil 2002. Wave of Arbitrary Culture nder Demokaraasi men Nascent, Lectures series kawtal Abuja kawtal jaayndiyanko'en Naajeeriya (NUJ), nokku kawtal hakkunde lesɗe, Abuja, 20 May 2002. Rediscover Nigeria ... Demokaraasi ko oto ngam mawnugol e ɓamtaare njulaagu; Yiytude eɓɓoore Naajeeriya, oteluuji Sheraton, Abuja, 28 lewru Mbooy hitaande 2002. To Tulde e Falnde Udi e Nsukka: Yimɓe, Ndonu mum en ... Jaŋngo mum en; Wawa Ummitinki Jawdi Fedde Ƴellitaare Dowla Enugu (ESDA), Suudu Fedde, Otel Hooreejo, Enugu; 28 noowammbar 2002. Miijooji e Arsitektuur ko Mirror Renndo ..yiyngo Enugu; Yewtere hitaandeere nde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya (NIA), Fedde Diiwaan Enugu, Suudu Fedde, Otel Hooreejo leydi, Enugu; 29 noowammbar 2002. Scare Mongers e caɗeele e nder renndo politik ŋakkiraango ; Jaŋde ngam ƴellitde noddaango duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, galle hoɗɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal, Ilisan Remo, ñalnde 13 mars 2003. Fenomen Baaba-Baaba e nder leydi Najeriya Demokaraasi ... Silikon walla Goonga; Jaaɓihaaɗtirde Udi Hills, Naajeeriya, waɗaama e kawral e jaaynde The Source, Duɗal Naajeeriya ngam haalaaji hakkunde leyɗeele (NIIA), Lagos, ñalnde 20 lewru Mbooy hitaande 2003. Haɓde e naamnal laamu nokku, ... Mbele ndee Leñol ina waawi Anndineede e Ceertugol ?; Jaŋdeeji ɗi eɓɓoore renndo (BSI), Duɗal Naajeeriya ngam Haalaaji Duuniyaaru (NIIA), Lagos, 5 Ogost 2003. Kiriis Gap e nder Demokaraasi mbayliigu e caɗeele njuɓɓudi ɗaminaare moƴƴere ; Lecture kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso lesdi Kogi; Suudu gilaasi, suudu laamu, Lokoja, 2 suwee 2003. Koolol ngenndiwal nder leydi Naajeeriya: by Who, For Who, . . .Oligarkiiji doole walla ɓiɓɓe leydi?; Jawdi Dillere Demokaraasi e Nuunɗal Renndo (MDSJ), Sokoto, suudu mawndu Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Usmaan Dan Fodio, Sokoto, ñalnde 25 suwee 2003. 12 lewru juko: Fuɗnaange e heddiiɓe e men; Jaaynde ɗiɗmere yeewtere siftorde Bola Ige, suudu mawndu, otel mawɗo, Ibadan, ñalnde 30 suwee 2003 == Taasal nder leydi Naajeeriya == ...Ɓooygol teddungal neɗɗo; Jaŋde hitaande kala dow ndimaagu neɗɗo to fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya (UNAA), suudu laamɗo debbo Alexandria, jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ñalnde 6 oktoobar 2003 Hooreejo leydi e kisal : ƴeewndo Igbo Fuɗnaange/Hirnaange Niger mo alaa caka ; E nder hitaande 13 lewru nduu, hitaande 2003, ñalngu mawningol duuɓi 40 ko laamɗo Kano, HRM Alhaji (Dr) Ado Bayero, to suudu defte Murtala Muhammed, laawol Ahmadu Bello, wuro Kano, ñalnde 13 oktoobar 2003. Jaayndeeji e Eɓɓoore Najeriya; yeewtere jamaa fedde jom en jaayndeeji leydi Najeriya (NPAN), suudu nyaamdu Diamond, suudu nyaamdu Golden Gate, Ikoyi, Lagos, ñalnde 23 oktoobar 2003. Baasal e caɗeele Linjiila Yaakaare Keso; Yewtere Sinod haa Sinod tataɓo nder Ekklessiya Naajeeriya, Komuniyon Anglikan, Egbu, haa Ekklessiya Anglikan St. Peter, Umuneke, nokkuure laamu lesdi Ngor Okpuala, lesdi Imo, 3 lewru Noowammbar 2003. Jaayndeeji, iimanaagal e Dowla ; Yewtere nder asaweere jaayndiyankoore nde hitaande fuu haa suudu jaayndiyanko'en nder kawtal jaayndiyanko'en lesdi Naajeeriya (NUJ), suudu joonde diidaaɗi lesdi Plateau, suudu mawndu, otel Hill Station, Jos, 18 lewru noowammbar 2003. Duundeere e nder baasal, yeewtere 2003 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin (campus tokooso), Ilorin, ñalnde 19 noowammbar 2003 (???) Ɓiɗɗo oo ko ñawɗo : nokku kawral hakkunde doktoor sukaaɓe e doktoor jibinannde ; Koɗo jannginoowo e batu 3ɓo hitaande kala fedde safrooɓe sukaaɓe leydi Najeriya (APSON), to suudu batu, Nike Lake Resort, Enugu, ñalnde 27 noowammbar 2003 Bar e Bench : Ko yimɓe ɗaminii e nder Demokaraasi jibinaaɗo ; Jaŋde hitaande kala e fedde ñaawooɓe leydi Najeriya (NBA), to suudu Ogun/Osun to otel NICON Hilton, Abuja, ñalnde 10 lewru Duujal hitaande 2003 Baasal ... Caɗeele Etikaaji Safaara ; Koɗorɗe hitaande kala to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cellal Sukaaɓe (ICH), Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Janngirde (UNTH), Enugu, to suudu batu Nike Lake Resort, Enugu, 17 mars 2005. Artisan en ko Ardiiɓe ... Zoning to Doole; Yeewtere jamaanu suudu Arewa, nokku wiɗtooji e binndi taariindi, nokkuuji jaagorɗe ɓooyɗe, Malali, Kaduna, leydi Najeriya, ñalnde 20 sulyee 2005Baasal nder leydi Naajeeriya ... en fuu en ɗon nder maajum; Jaŋde hitaande kala, njuɓɓudi e ñaamde fedde winndereyankoore Lions Club, diiwaan 404 B, leydi Najeriya, otel Sheraton e towers, Ikeja, leydi leydi Najeriya, ñalnde 30 sulyee 2005. Naajeeriya Cakaare: Belt Cakaare, Koolaaɗo Leñol; 2005 yeewtere jamaanu nde Dental Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso Dowlaaji Plateau; Otel Hill Station, Jos, Naajeeriya, ñalnde 16 ut 2005. Ajenda ngam Naajeeriya mo'o e semmbiɗinki, Haala weltaare haa kawtal Gomnati'en, Leydi Naajeeriya e Ardiiɓe Miijooji lesɗe Fombina Naajeeriya, waɗaama haa suudu joonde lesdi Naajeeriya Fuunaange, Enugu; 19 Duujal 2005. Diiwaanuuji e caɗeele naatgol ngenndiiji, yeewtere hitaandeere adannde jaayndeeji hirnaange Ltd., Premier Hotel, Ibadan ; 31 lewru bowte hitaande 2006. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Enugu == Tuugnorgal == nr5lptok2v2mi7otamg21jv71bq76u3 182391 182390 2026-08-11T15:44:07Z Ilya Discuss 10103 182391 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chimaroke Nnamani''' (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus).<ref>{{cite news|date=11 February 2022|title=Ugwuanyi brought me back to political limelight after 15 years as governor, says Nnamani|url=https://guardian.ng/news/ugwuanyi-brought-me-back-to-political-limelight-after-15-years-as-governor-says-nnamani/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite book|last1=Blankson|first1=Isaac A.|last2=Murphy|first2=Patrick D.|title=Negotiating Democracy: Media Transformations in Emerging Democracies|url=https://books.google.com/books?id=h908-l5le-YC&pg=PA140|year=2008|publisher=SUNY Press|isbn=9780791472347|page=140}}</ref><ref>{{cite news|date=21 February 2022|title=Zoning: Nnamani, Ekweremadu clash over 2023 Enugu governorship ticket|url=https://thenationonlineng.net/zoning-nnamani-ekweremadu-clash-over-2023-enugu-governorship-ticket/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/25/ex-gov-nnamani-wins-enugu-east-senatorial-election/|title=Ex-Gov Nnamani wins Enugu East Senatorial Election|last1=Isiguzo|first1=Christopher|last2=Arinze|first2=Gideon|date=25 February 2019|access-date=30 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|date=24 December 2021|title=Nnamani urges reconciliation to foster national unity|url=https://guardian.ng/news/nnamani-urges-reconciliation-to-foster-national-unity/|location=Lagos, Nigeria|last=Nzor|first=Ernest|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede.<ref>{{cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/nnamam-chimaroke/|title=Nnamani, Chimaroke – Biographical Legacy and Research|date=16 March 2017|publisher=Biographical Legacy and Research Foundation, Nigeria|access-date=22 June 2020}}</ref> Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida. Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. Golle politik Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA == (FERMA). Geɗe. == Jaangirde Bana guwerneer Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. == Teddungal ikon == Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Teddungal makko to bannge jaŋde ina jeyaa heen - Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge jibinannde e rewɓe, Dipolomaat to Duɗal Amerik to bannge jibinannde e jibinannde, D.Sc. (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Nijeer; Ko o tedduɗo e duɗal sariyaaji leydi Najeriya, D.Sc (Honoris Causa), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, jannginoowo (ganndal siyaas), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, teddungal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi Najeriya, Ijanikan, Lagos, Lagos. Ko o jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu (ESUT). Haala e yeeso yimɓe ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Governor Nnamani anndaama no feewi ngam kuuɗe maako ɗe hakkilantaaku dow ko laarani ɓillaaji e ko laarani demokaraasi ummotooɗo bana Naajeeriya. Darnde makko e yeewtere ngenndiire nawti mo to podium e nder dingiral ceertungal e nder leydi ndii hono nii : Ajenda ngam moƴƴitingol ngenndi ; yeewtere jamaa to Forum kawtal guwerneeruuji fuɗnaange, suudu kawtal otel Nike Lake, Enugu; 10 lewru Yarkoma hitaande 2001. Ndigbo: Njokken golle e koye men; Batu Igbo, to suudu fedde Otel hooreejo leydi, Enugu, ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2001. Ndigbo, Taa Bu Gboo, Echi di lme (Yoo Jaango Fuɗɗo Jooni) ; Joɗnde Odenigbo, otel Eko L'meridien, duunde Victoria, Lagos, 24 abriil 2001. Jaayndeeji e Demokaraasi men: Laawol ngol taƴaaka; Fedde Rewɓe Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NAWOJ) limngal janngirɗe, Auditorium mawnde haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya, Abuja; 15 mee 2001. Politik mbayliigu e njiylawu leydi Najeriya ngam demokaraasi duumotooɗo; Ko adii fof e yeewtere yeewtere hitaande Post Express, nokku MUSON, Onikan Lagos ; 2 sulyee 2001. Ndigbo e caɗeele mahngo ngenndi; Jaŋde hitaande kala fedde dingiral Enugu, suudu mawndu, fedde dingiral, Enugu, Enugu; 24 suwee 2001. Ndigbo, Mbele yonta maa ina waawi jogaade Igboness men?; Jaŋde hitaande kala eɓɓoore ƴellitaare Fuɗnaange-rewo (SEDI), to suudu Sam Mbakwe, otel Concorde, Owerri, ñalnde 14 desaambar 2001. Demokaraasi 2003 : Ina haani ko Aduna wootooɓe ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Babcock, suudu mawndu, Ilisan Remo, ñalnde 18 marse 2002. Rewtin'de semmbe sukaaɓe Igbo; Jaŋde janngooɓe Igbo’en ñalnde 11 abriil 2002, fedde janngooɓe Igbo (CIS), suudu fedde, otel hooreejo leydi, Enugu, 11 abriil 2002. Naamnal ngenndiwal nder Naajeeriya e Ƴeewndo Demokaraasi; Jaŋde hitaande kala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ñalnde 23 abriil 2002. Wave of Arbitrary Culture nder Demokaraasi men Nascent, Lectures series kawtal Abuja kawtal jaayndiyanko'en Naajeeriya (NUJ), nokku kawtal hakkunde lesɗe, Abuja, 20 May 2002. Rediscover Nigeria ... Demokaraasi ko oto ngam mawnugol e ɓamtaare njulaagu; Yiytude eɓɓoore Naajeeriya, oteluuji Sheraton, Abuja, 28 lewru Mbooy hitaande 2002. To Tulde e Falnde Udi e Nsukka: Yimɓe, Ndonu mum en ... Jaŋngo mum en; Wawa Ummitinki Jawdi Fedde Ƴellitaare Dowla Enugu (ESDA), Suudu Fedde, Otel Hooreejo, Enugu; 28 noowammbar 2002. Miijooji e Arsitektuur ko Mirror Renndo ..yiyngo Enugu; Yewtere hitaandeere nde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya (NIA), Fedde Diiwaan Enugu, Suudu Fedde, Otel Hooreejo leydi, Enugu; 29 noowammbar 2002. Scare Mongers e caɗeele e nder renndo politik ŋakkiraango ; Jaŋde ngam ƴellitde noddaango duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, galle hoɗɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal, Ilisan Remo, ñalnde 13 mars 2003. Fenomen Baaba-Baaba e nder leydi Najeriya Demokaraasi ... Silikon walla Goonga; Jaaɓihaaɗtirde Udi Hills, Naajeeriya, waɗaama e kawral e jaaynde The Source, Duɗal Naajeeriya ngam haalaaji hakkunde leyɗeele (NIIA), Lagos, ñalnde 20 lewru Mbooy hitaande 2003. Haɓde e naamnal laamu nokku, ... Mbele ndee Leñol ina waawi Anndineede e Ceertugol ?; Jaŋdeeji ɗi eɓɓoore renndo (BSI), Duɗal Naajeeriya ngam Haalaaji Duuniyaaru (NIIA), Lagos, 5 Ogost 2003. Kiriis Gap e nder Demokaraasi mbayliigu e caɗeele njuɓɓudi ɗaminaare moƴƴere ; Lecture kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso lesdi Kogi; Suudu gilaasi, suudu laamu, Lokoja, 2 suwee 2003. Koolol ngenndiwal nder leydi Naajeeriya: by Who, For Who, . . .Oligarkiiji doole walla ɓiɓɓe leydi?; Jawdi Dillere Demokaraasi e Nuunɗal Renndo (MDSJ), Sokoto, suudu mawndu Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Usmaan Dan Fodio, Sokoto, ñalnde 25 suwee 2003. 12 lewru juko: Fuɗnaange e heddiiɓe e men; Jaaynde ɗiɗmere yeewtere siftorde Bola Ige, suudu mawndu, otel mawɗo, Ibadan, ñalnde 30 suwee 2003 == Taasal nder leydi Naajeeriya == ...Ɓooygol teddungal neɗɗo; Jaŋde hitaande kala dow ndimaagu neɗɗo to fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya (UNAA), suudu laamɗo debbo Alexandria, jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ñalnde 6 oktoobar 2003 Hooreejo leydi e kisal : ƴeewndo Igbo Fuɗnaange/Hirnaange Niger mo alaa caka ; E nder hitaande 13 lewru nduu, hitaande 2003, ñalngu mawningol duuɓi 40 ko laamɗo Kano, HRM Alhaji (Dr) Ado Bayero, to suudu defte Murtala Muhammed, laawol Ahmadu Bello, wuro Kano, ñalnde 13 oktoobar 2003. Jaayndeeji e Eɓɓoore Najeriya; yeewtere jamaa fedde jom en jaayndeeji leydi Najeriya (NPAN), suudu nyaamdu Diamond, suudu nyaamdu Golden Gate, Ikoyi, Lagos, ñalnde 23 oktoobar 2003. Baasal e caɗeele Linjiila Yaakaare Keso; Yewtere Sinod haa Sinod tataɓo nder Ekklessiya Naajeeriya, Komuniyon Anglikan, Egbu, haa Ekklessiya Anglikan St. Peter, Umuneke, nokkuure laamu lesdi Ngor Okpuala, lesdi Imo, 3 lewru Noowammbar 2003. Jaayndeeji, iimanaagal e Dowla ; Yewtere nder asaweere jaayndiyankoore nde hitaande fuu haa suudu jaayndiyanko'en nder kawtal jaayndiyanko'en lesdi Naajeeriya (NUJ), suudu joonde diidaaɗi lesdi Plateau, suudu mawndu, otel Hill Station, Jos, 18 lewru noowammbar 2003. Duundeere e nder baasal, yeewtere 2003 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin (campus tokooso), Ilorin, ñalnde 19 noowammbar 2003 (???) Ɓiɗɗo oo ko ñawɗo : nokku kawral hakkunde doktoor sukaaɓe e doktoor jibinannde ; Koɗo jannginoowo e batu 3ɓo hitaande kala fedde safrooɓe sukaaɓe leydi Najeriya (APSON), to suudu batu, Nike Lake Resort, Enugu, ñalnde 27 noowammbar 2003 Bar e Bench : Ko yimɓe ɗaminii e nder Demokaraasi jibinaaɗo ; Jaŋde hitaande kala e fedde ñaawooɓe leydi Najeriya (NBA), to suudu Ogun/Osun to otel NICON Hilton, Abuja, ñalnde 10 lewru Duujal hitaande 2003 Baasal ... Caɗeele Etikaaji Safaara ; Koɗorɗe hitaande kala to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cellal Sukaaɓe (ICH), Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Janngirde (UNTH), Enugu, to suudu batu Nike Lake Resort, Enugu, 17 mars 2005. Artisan en ko Ardiiɓe ... Zoning to Doole; Yeewtere jamaanu suudu Arewa, nokku wiɗtooji e binndi taariindi, nokkuuji jaagorɗe ɓooyɗe, Malali, Kaduna, leydi Najeriya, ñalnde 20 sulyee 2005Baasal nder leydi Naajeeriya ... en fuu en ɗon nder maajum; Jaŋde hitaande kala, njuɓɓudi e ñaamde fedde winndereyankoore Lions Club, diiwaan 404 B, leydi Najeriya, otel Sheraton e towers, Ikeja, leydi leydi Najeriya, ñalnde 30 sulyee 2005. Naajeeriya Cakaare: Belt Cakaare, Koolaaɗo Leñol; 2005 yeewtere jamaanu nde Dental Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso Dowlaaji Plateau; Otel Hill Station, Jos, Naajeeriya, ñalnde 16 ut 2005. Ajenda ngam Naajeeriya mo'o e semmbiɗinki, Haala weltaare haa kawtal Gomnati'en, Leydi Naajeeriya e Ardiiɓe Miijooji lesɗe Fombina Naajeeriya, waɗaama haa suudu joonde lesdi Naajeeriya Fuunaange, Enugu; 19 Duujal 2005. Diiwaanuuji e caɗeele naatgol ngenndiiji, yeewtere hitaandeere adannde jaayndeeji hirnaange Ltd., Premier Hotel, Ibadan ; 31 lewru bowte hitaande 2006. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Enugu == Tuugnorgal == 0kwkgk6ymm9os7pod7blsl350ghz3kc 182392 182391 2026-08-11T15:45:25Z Ilya Discuss 10103 182392 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chimaroke Nnamani''' (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus).<ref>{{cite news|date=11 February 2022|title=Ugwuanyi brought me back to political limelight after 15 years as governor, says Nnamani|url=https://guardian.ng/news/ugwuanyi-brought-me-back-to-political-limelight-after-15-years-as-governor-says-nnamani/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite book|last1=Blankson|first1=Isaac A.|last2=Murphy|first2=Patrick D.|title=Negotiating Democracy: Media Transformations in Emerging Democracies|url=https://books.google.com/books?id=h908-l5le-YC&pg=PA140|year=2008|publisher=SUNY Press|isbn=9780791472347|page=140}}</ref><ref>{{cite news|date=21 February 2022|title=Zoning: Nnamani, Ekweremadu clash over 2023 Enugu governorship ticket|url=https://thenationonlineng.net/zoning-nnamani-ekweremadu-clash-over-2023-enugu-governorship-ticket/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/25/ex-gov-nnamani-wins-enugu-east-senatorial-election/|title=Ex-Gov Nnamani wins Enugu East Senatorial Election|last1=Isiguzo|first1=Christopher|last2=Arinze|first2=Gideon|date=25 February 2019|access-date=30 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|date=24 December 2021|title=Nnamani urges reconciliation to foster national unity|url=https://guardian.ng/news/nnamani-urges-reconciliation-to-foster-national-unity/|location=Lagos, Nigeria|last=Nzor|first=Ernest|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede.<ref>{{cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/nnamam-chimaroke/|title=Nnamani, Chimaroke – Biographical Legacy and Research|date=16 March 2017|publisher=Biographical Legacy and Research Foundation, Nigeria|access-date=22 June 2020}}</ref> Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida..<ref>{{cite journal|title=Regulation of cell-cell communication mediated by connexin 43 in rabbit myometrial cells|volume=50|issue=2|pages=377–89|date=February 1994|journal=[[Biology of Reproduction]]|doi=10.1095/biolreprod50.2.377|last1=Nnamani|first1=Chimaraoke|last2=Godwin|first2=Angela|last3=Ducsay|first3=Charles A.|last4=Longo|first4=Lawrence D.|last5=Fletcher|first5=William H.|pmid=8142555}}</ref> Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu. == Golle politik == Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA == (FERMA). Geɗe. == Jaangirde Bana guwerneer Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. == Teddungal ikon == Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Teddungal makko to bannge jaŋde ina jeyaa heen - Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge jibinannde e rewɓe, Dipolomaat to Duɗal Amerik to bannge jibinannde e jibinannde, D.Sc. (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Nijeer; Ko o tedduɗo e duɗal sariyaaji leydi Najeriya, D.Sc (Honoris Causa), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, jannginoowo (ganndal siyaas), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, teddungal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi Najeriya, Ijanikan, Lagos, Lagos. Ko o jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu (ESUT). Haala e yeeso yimɓe ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Governor Nnamani anndaama no feewi ngam kuuɗe maako ɗe hakkilantaaku dow ko laarani ɓillaaji e ko laarani demokaraasi ummotooɗo bana Naajeeriya. Darnde makko e yeewtere ngenndiire nawti mo to podium e nder dingiral ceertungal e nder leydi ndii hono nii : Ajenda ngam moƴƴitingol ngenndi ; yeewtere jamaa to Forum kawtal guwerneeruuji fuɗnaange, suudu kawtal otel Nike Lake, Enugu; 10 lewru Yarkoma hitaande 2001. Ndigbo: Njokken golle e koye men; Batu Igbo, to suudu fedde Otel hooreejo leydi, Enugu, ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2001. Ndigbo, Taa Bu Gboo, Echi di lme (Yoo Jaango Fuɗɗo Jooni) ; Joɗnde Odenigbo, otel Eko L'meridien, duunde Victoria, Lagos, 24 abriil 2001. Jaayndeeji e Demokaraasi men: Laawol ngol taƴaaka; Fedde Rewɓe Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NAWOJ) limngal janngirɗe, Auditorium mawnde haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya, Abuja; 15 mee 2001. Politik mbayliigu e njiylawu leydi Najeriya ngam demokaraasi duumotooɗo; Ko adii fof e yeewtere yeewtere hitaande Post Express, nokku MUSON, Onikan Lagos ; 2 sulyee 2001. Ndigbo e caɗeele mahngo ngenndi; Jaŋde hitaande kala fedde dingiral Enugu, suudu mawndu, fedde dingiral, Enugu, Enugu; 24 suwee 2001. Ndigbo, Mbele yonta maa ina waawi jogaade Igboness men?; Jaŋde hitaande kala eɓɓoore ƴellitaare Fuɗnaange-rewo (SEDI), to suudu Sam Mbakwe, otel Concorde, Owerri, ñalnde 14 desaambar 2001. Demokaraasi 2003 : Ina haani ko Aduna wootooɓe ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Babcock, suudu mawndu, Ilisan Remo, ñalnde 18 marse 2002. Rewtin'de semmbe sukaaɓe Igbo; Jaŋde janngooɓe Igbo’en ñalnde 11 abriil 2002, fedde janngooɓe Igbo (CIS), suudu fedde, otel hooreejo leydi, Enugu, 11 abriil 2002. Naamnal ngenndiwal nder Naajeeriya e Ƴeewndo Demokaraasi; Jaŋde hitaande kala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ñalnde 23 abriil 2002. Wave of Arbitrary Culture nder Demokaraasi men Nascent, Lectures series kawtal Abuja kawtal jaayndiyanko'en Naajeeriya (NUJ), nokku kawtal hakkunde lesɗe, Abuja, 20 May 2002. Rediscover Nigeria ... Demokaraasi ko oto ngam mawnugol e ɓamtaare njulaagu; Yiytude eɓɓoore Naajeeriya, oteluuji Sheraton, Abuja, 28 lewru Mbooy hitaande 2002. To Tulde e Falnde Udi e Nsukka: Yimɓe, Ndonu mum en ... Jaŋngo mum en; Wawa Ummitinki Jawdi Fedde Ƴellitaare Dowla Enugu (ESDA), Suudu Fedde, Otel Hooreejo, Enugu; 28 noowammbar 2002. Miijooji e Arsitektuur ko Mirror Renndo ..yiyngo Enugu; Yewtere hitaandeere nde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya (NIA), Fedde Diiwaan Enugu, Suudu Fedde, Otel Hooreejo leydi, Enugu; 29 noowammbar 2002. Scare Mongers e caɗeele e nder renndo politik ŋakkiraango ; Jaŋde ngam ƴellitde noddaango duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, galle hoɗɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal, Ilisan Remo, ñalnde 13 mars 2003. Fenomen Baaba-Baaba e nder leydi Najeriya Demokaraasi ... Silikon walla Goonga; Jaaɓihaaɗtirde Udi Hills, Naajeeriya, waɗaama e kawral e jaaynde The Source, Duɗal Naajeeriya ngam haalaaji hakkunde leyɗeele (NIIA), Lagos, ñalnde 20 lewru Mbooy hitaande 2003. Haɓde e naamnal laamu nokku, ... Mbele ndee Leñol ina waawi Anndineede e Ceertugol ?; Jaŋdeeji ɗi eɓɓoore renndo (BSI), Duɗal Naajeeriya ngam Haalaaji Duuniyaaru (NIIA), Lagos, 5 Ogost 2003. Kiriis Gap e nder Demokaraasi mbayliigu e caɗeele njuɓɓudi ɗaminaare moƴƴere ; Lecture kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso lesdi Kogi; Suudu gilaasi, suudu laamu, Lokoja, 2 suwee 2003. Koolol ngenndiwal nder leydi Naajeeriya: by Who, For Who, . . .Oligarkiiji doole walla ɓiɓɓe leydi?; Jawdi Dillere Demokaraasi e Nuunɗal Renndo (MDSJ), Sokoto, suudu mawndu Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Usmaan Dan Fodio, Sokoto, ñalnde 25 suwee 2003. 12 lewru juko: Fuɗnaange e heddiiɓe e men; Jaaynde ɗiɗmere yeewtere siftorde Bola Ige, suudu mawndu, otel mawɗo, Ibadan, ñalnde 30 suwee 2003 == Taasal nder leydi Naajeeriya == ...Ɓooygol teddungal neɗɗo; Jaŋde hitaande kala dow ndimaagu neɗɗo to fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya (UNAA), suudu laamɗo debbo Alexandria, jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ñalnde 6 oktoobar 2003 Hooreejo leydi e kisal : ƴeewndo Igbo Fuɗnaange/Hirnaange Niger mo alaa caka ; E nder hitaande 13 lewru nduu, hitaande 2003, ñalngu mawningol duuɓi 40 ko laamɗo Kano, HRM Alhaji (Dr) Ado Bayero, to suudu defte Murtala Muhammed, laawol Ahmadu Bello, wuro Kano, ñalnde 13 oktoobar 2003. Jaayndeeji e Eɓɓoore Najeriya; yeewtere jamaa fedde jom en jaayndeeji leydi Najeriya (NPAN), suudu nyaamdu Diamond, suudu nyaamdu Golden Gate, Ikoyi, Lagos, ñalnde 23 oktoobar 2003. Baasal e caɗeele Linjiila Yaakaare Keso; Yewtere Sinod haa Sinod tataɓo nder Ekklessiya Naajeeriya, Komuniyon Anglikan, Egbu, haa Ekklessiya Anglikan St. Peter, Umuneke, nokkuure laamu lesdi Ngor Okpuala, lesdi Imo, 3 lewru Noowammbar 2003. Jaayndeeji, iimanaagal e Dowla ; Yewtere nder asaweere jaayndiyankoore nde hitaande fuu haa suudu jaayndiyanko'en nder kawtal jaayndiyanko'en lesdi Naajeeriya (NUJ), suudu joonde diidaaɗi lesdi Plateau, suudu mawndu, otel Hill Station, Jos, 18 lewru noowammbar 2003. Duundeere e nder baasal, yeewtere 2003 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin (campus tokooso), Ilorin, ñalnde 19 noowammbar 2003 (???) Ɓiɗɗo oo ko ñawɗo : nokku kawral hakkunde doktoor sukaaɓe e doktoor jibinannde ; Koɗo jannginoowo e batu 3ɓo hitaande kala fedde safrooɓe sukaaɓe leydi Najeriya (APSON), to suudu batu, Nike Lake Resort, Enugu, ñalnde 27 noowammbar 2003 Bar e Bench : Ko yimɓe ɗaminii e nder Demokaraasi jibinaaɗo ; Jaŋde hitaande kala e fedde ñaawooɓe leydi Najeriya (NBA), to suudu Ogun/Osun to otel NICON Hilton, Abuja, ñalnde 10 lewru Duujal hitaande 2003 Baasal ... Caɗeele Etikaaji Safaara ; Koɗorɗe hitaande kala to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cellal Sukaaɓe (ICH), Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Janngirde (UNTH), Enugu, to suudu batu Nike Lake Resort, Enugu, 17 mars 2005. Artisan en ko Ardiiɓe ... Zoning to Doole; Yeewtere jamaanu suudu Arewa, nokku wiɗtooji e binndi taariindi, nokkuuji jaagorɗe ɓooyɗe, Malali, Kaduna, leydi Najeriya, ñalnde 20 sulyee 2005Baasal nder leydi Naajeeriya ... en fuu en ɗon nder maajum; Jaŋde hitaande kala, njuɓɓudi e ñaamde fedde winndereyankoore Lions Club, diiwaan 404 B, leydi Najeriya, otel Sheraton e towers, Ikeja, leydi leydi Najeriya, ñalnde 30 sulyee 2005. Naajeeriya Cakaare: Belt Cakaare, Koolaaɗo Leñol; 2005 yeewtere jamaanu nde Dental Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso Dowlaaji Plateau; Otel Hill Station, Jos, Naajeeriya, ñalnde 16 ut 2005. Ajenda ngam Naajeeriya mo'o e semmbiɗinki, Haala weltaare haa kawtal Gomnati'en, Leydi Naajeeriya e Ardiiɓe Miijooji lesɗe Fombina Naajeeriya, waɗaama haa suudu joonde lesdi Naajeeriya Fuunaange, Enugu; 19 Duujal 2005. Diiwaanuuji e caɗeele naatgol ngenndiiji, yeewtere hitaandeere adannde jaayndeeji hirnaange Ltd., Premier Hotel, Ibadan ; 31 lewru bowte hitaande 2006. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Enugu == Tuugnorgal == 9xqpmca3mb7q6xzem1arifovzbu65z1 182396 182392 2026-08-11T15:47:44Z Ilya Discuss 10103 182396 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chimaroke Nnamani''' (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus).<ref>{{cite news|date=11 February 2022|title=Ugwuanyi brought me back to political limelight after 15 years as governor, says Nnamani|url=https://guardian.ng/news/ugwuanyi-brought-me-back-to-political-limelight-after-15-years-as-governor-says-nnamani/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite book|last1=Blankson|first1=Isaac A.|last2=Murphy|first2=Patrick D.|title=Negotiating Democracy: Media Transformations in Emerging Democracies|url=https://books.google.com/books?id=h908-l5le-YC&pg=PA140|year=2008|publisher=SUNY Press|isbn=9780791472347|page=140}}</ref><ref>{{cite news|date=21 February 2022|title=Zoning: Nnamani, Ekweremadu clash over 2023 Enugu governorship ticket|url=https://thenationonlineng.net/zoning-nnamani-ekweremadu-clash-over-2023-enugu-governorship-ticket/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/25/ex-gov-nnamani-wins-enugu-east-senatorial-election/|title=Ex-Gov Nnamani wins Enugu East Senatorial Election|last1=Isiguzo|first1=Christopher|last2=Arinze|first2=Gideon|date=25 February 2019|access-date=30 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|date=24 December 2021|title=Nnamani urges reconciliation to foster national unity|url=https://guardian.ng/news/nnamani-urges-reconciliation-to-foster-national-unity/|location=Lagos, Nigeria|last=Nzor|first=Ernest|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede.<ref>{{cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/nnamam-chimaroke/|title=Nnamani, Chimaroke – Biographical Legacy and Research|date=16 March 2017|publisher=Biographical Legacy and Research Foundation, Nigeria|access-date=22 June 2020}}</ref> Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida..<ref>{{cite journal|title=Regulation of cell-cell communication mediated by connexin 43 in rabbit myometrial cells|volume=50|issue=2|pages=377–89|date=February 1994|journal=[[Biology of Reproduction]]|doi=10.1095/biolreprod50.2.377|last1=Nnamani|first1=Chimaraoke|last2=Godwin|first2=Angela|last3=Ducsay|first3=Charles A.|last4=Longo|first4=Lawrence D.|last5=Fletcher|first5=William H.|pmid=8142555}}</ref> Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu..<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/03/01/the-return-of-ebeano-to-the-senate/|last=Mumeh|first=Paul|title=The Return of Ebeano to the Senate|date=1 March 2019|access-date=30 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2015/03/30/breaking-massive-protest-in-enugu-over-national-assembly-election-result/|location=Lagos, Nigeria|title=Massive protest in Enugu over National Assembly election result|last=Ugwueze|first=Emmanuel|date=30 March 2015|access-date=30 September 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/features/nnaji-versus-nnamani-the-battle-for-enugu-east-senatorial-seat/|location=Lagos, Nigeria|last=Njoku|first=Lawrence|title=Nnaji Versus Nnamani: The Battle For Enugu East Senatorial Seat|date=4 April 2015|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> == Golle politik == Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA == (FERMA). Geɗe. == Jaangirde Bana guwerneer Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. == Teddungal ikon == Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Teddungal makko to bannge jaŋde ina jeyaa heen - Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge jibinannde e rewɓe, Dipolomaat to Duɗal Amerik to bannge jibinannde e jibinannde, D.Sc. (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Nijeer; Ko o tedduɗo e duɗal sariyaaji leydi Najeriya, D.Sc (Honoris Causa), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, jannginoowo (ganndal siyaas), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, teddungal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi Najeriya, Ijanikan, Lagos, Lagos. Ko o jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu (ESUT). Haala e yeeso yimɓe ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Governor Nnamani anndaama no feewi ngam kuuɗe maako ɗe hakkilantaaku dow ko laarani ɓillaaji e ko laarani demokaraasi ummotooɗo bana Naajeeriya. Darnde makko e yeewtere ngenndiire nawti mo to podium e nder dingiral ceertungal e nder leydi ndii hono nii : Ajenda ngam moƴƴitingol ngenndi ; yeewtere jamaa to Forum kawtal guwerneeruuji fuɗnaange, suudu kawtal otel Nike Lake, Enugu; 10 lewru Yarkoma hitaande 2001. Ndigbo: Njokken golle e koye men; Batu Igbo, to suudu fedde Otel hooreejo leydi, Enugu, ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2001. Ndigbo, Taa Bu Gboo, Echi di lme (Yoo Jaango Fuɗɗo Jooni) ; Joɗnde Odenigbo, otel Eko L'meridien, duunde Victoria, Lagos, 24 abriil 2001. Jaayndeeji e Demokaraasi men: Laawol ngol taƴaaka; Fedde Rewɓe Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NAWOJ) limngal janngirɗe, Auditorium mawnde haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya, Abuja; 15 mee 2001. Politik mbayliigu e njiylawu leydi Najeriya ngam demokaraasi duumotooɗo; Ko adii fof e yeewtere yeewtere hitaande Post Express, nokku MUSON, Onikan Lagos ; 2 sulyee 2001. Ndigbo e caɗeele mahngo ngenndi; Jaŋde hitaande kala fedde dingiral Enugu, suudu mawndu, fedde dingiral, Enugu, Enugu; 24 suwee 2001. Ndigbo, Mbele yonta maa ina waawi jogaade Igboness men?; Jaŋde hitaande kala eɓɓoore ƴellitaare Fuɗnaange-rewo (SEDI), to suudu Sam Mbakwe, otel Concorde, Owerri, ñalnde 14 desaambar 2001. Demokaraasi 2003 : Ina haani ko Aduna wootooɓe ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Babcock, suudu mawndu, Ilisan Remo, ñalnde 18 marse 2002. Rewtin'de semmbe sukaaɓe Igbo; Jaŋde janngooɓe Igbo’en ñalnde 11 abriil 2002, fedde janngooɓe Igbo (CIS), suudu fedde, otel hooreejo leydi, Enugu, 11 abriil 2002. Naamnal ngenndiwal nder Naajeeriya e Ƴeewndo Demokaraasi; Jaŋde hitaande kala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ñalnde 23 abriil 2002. Wave of Arbitrary Culture nder Demokaraasi men Nascent, Lectures series kawtal Abuja kawtal jaayndiyanko'en Naajeeriya (NUJ), nokku kawtal hakkunde lesɗe, Abuja, 20 May 2002. Rediscover Nigeria ... Demokaraasi ko oto ngam mawnugol e ɓamtaare njulaagu; Yiytude eɓɓoore Naajeeriya, oteluuji Sheraton, Abuja, 28 lewru Mbooy hitaande 2002. To Tulde e Falnde Udi e Nsukka: Yimɓe, Ndonu mum en ... Jaŋngo mum en; Wawa Ummitinki Jawdi Fedde Ƴellitaare Dowla Enugu (ESDA), Suudu Fedde, Otel Hooreejo, Enugu; 28 noowammbar 2002. Miijooji e Arsitektuur ko Mirror Renndo ..yiyngo Enugu; Yewtere hitaandeere nde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya (NIA), Fedde Diiwaan Enugu, Suudu Fedde, Otel Hooreejo leydi, Enugu; 29 noowammbar 2002. Scare Mongers e caɗeele e nder renndo politik ŋakkiraango ; Jaŋde ngam ƴellitde noddaango duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, galle hoɗɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal, Ilisan Remo, ñalnde 13 mars 2003. Fenomen Baaba-Baaba e nder leydi Najeriya Demokaraasi ... Silikon walla Goonga; Jaaɓihaaɗtirde Udi Hills, Naajeeriya, waɗaama e kawral e jaaynde The Source, Duɗal Naajeeriya ngam haalaaji hakkunde leyɗeele (NIIA), Lagos, ñalnde 20 lewru Mbooy hitaande 2003. Haɓde e naamnal laamu nokku, ... Mbele ndee Leñol ina waawi Anndineede e Ceertugol ?; Jaŋdeeji ɗi eɓɓoore renndo (BSI), Duɗal Naajeeriya ngam Haalaaji Duuniyaaru (NIIA), Lagos, 5 Ogost 2003. Kiriis Gap e nder Demokaraasi mbayliigu e caɗeele njuɓɓudi ɗaminaare moƴƴere ; Lecture kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso lesdi Kogi; Suudu gilaasi, suudu laamu, Lokoja, 2 suwee 2003. Koolol ngenndiwal nder leydi Naajeeriya: by Who, For Who, . . .Oligarkiiji doole walla ɓiɓɓe leydi?; Jawdi Dillere Demokaraasi e Nuunɗal Renndo (MDSJ), Sokoto, suudu mawndu Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Usmaan Dan Fodio, Sokoto, ñalnde 25 suwee 2003. 12 lewru juko: Fuɗnaange e heddiiɓe e men; Jaaynde ɗiɗmere yeewtere siftorde Bola Ige, suudu mawndu, otel mawɗo, Ibadan, ñalnde 30 suwee 2003 == Taasal nder leydi Naajeeriya == ...Ɓooygol teddungal neɗɗo; Jaŋde hitaande kala dow ndimaagu neɗɗo to fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya (UNAA), suudu laamɗo debbo Alexandria, jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ñalnde 6 oktoobar 2003 Hooreejo leydi e kisal : ƴeewndo Igbo Fuɗnaange/Hirnaange Niger mo alaa caka ; E nder hitaande 13 lewru nduu, hitaande 2003, ñalngu mawningol duuɓi 40 ko laamɗo Kano, HRM Alhaji (Dr) Ado Bayero, to suudu defte Murtala Muhammed, laawol Ahmadu Bello, wuro Kano, ñalnde 13 oktoobar 2003. Jaayndeeji e Eɓɓoore Najeriya; yeewtere jamaa fedde jom en jaayndeeji leydi Najeriya (NPAN), suudu nyaamdu Diamond, suudu nyaamdu Golden Gate, Ikoyi, Lagos, ñalnde 23 oktoobar 2003. Baasal e caɗeele Linjiila Yaakaare Keso; Yewtere Sinod haa Sinod tataɓo nder Ekklessiya Naajeeriya, Komuniyon Anglikan, Egbu, haa Ekklessiya Anglikan St. Peter, Umuneke, nokkuure laamu lesdi Ngor Okpuala, lesdi Imo, 3 lewru Noowammbar 2003. Jaayndeeji, iimanaagal e Dowla ; Yewtere nder asaweere jaayndiyankoore nde hitaande fuu haa suudu jaayndiyanko'en nder kawtal jaayndiyanko'en lesdi Naajeeriya (NUJ), suudu joonde diidaaɗi lesdi Plateau, suudu mawndu, otel Hill Station, Jos, 18 lewru noowammbar 2003. Duundeere e nder baasal, yeewtere 2003 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin (campus tokooso), Ilorin, ñalnde 19 noowammbar 2003 (???) Ɓiɗɗo oo ko ñawɗo : nokku kawral hakkunde doktoor sukaaɓe e doktoor jibinannde ; Koɗo jannginoowo e batu 3ɓo hitaande kala fedde safrooɓe sukaaɓe leydi Najeriya (APSON), to suudu batu, Nike Lake Resort, Enugu, ñalnde 27 noowammbar 2003 Bar e Bench : Ko yimɓe ɗaminii e nder Demokaraasi jibinaaɗo ; Jaŋde hitaande kala e fedde ñaawooɓe leydi Najeriya (NBA), to suudu Ogun/Osun to otel NICON Hilton, Abuja, ñalnde 10 lewru Duujal hitaande 2003 Baasal ... Caɗeele Etikaaji Safaara ; Koɗorɗe hitaande kala to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cellal Sukaaɓe (ICH), Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Janngirde (UNTH), Enugu, to suudu batu Nike Lake Resort, Enugu, 17 mars 2005. Artisan en ko Ardiiɓe ... Zoning to Doole; Yeewtere jamaanu suudu Arewa, nokku wiɗtooji e binndi taariindi, nokkuuji jaagorɗe ɓooyɗe, Malali, Kaduna, leydi Najeriya, ñalnde 20 sulyee 2005Baasal nder leydi Naajeeriya ... en fuu en ɗon nder maajum; Jaŋde hitaande kala, njuɓɓudi e ñaamde fedde winndereyankoore Lions Club, diiwaan 404 B, leydi Najeriya, otel Sheraton e towers, Ikeja, leydi leydi Najeriya, ñalnde 30 sulyee 2005. Naajeeriya Cakaare: Belt Cakaare, Koolaaɗo Leñol; 2005 yeewtere jamaanu nde Dental Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso Dowlaaji Plateau; Otel Hill Station, Jos, Naajeeriya, ñalnde 16 ut 2005. Ajenda ngam Naajeeriya mo'o e semmbiɗinki, Haala weltaare haa kawtal Gomnati'en, Leydi Naajeeriya e Ardiiɓe Miijooji lesɗe Fombina Naajeeriya, waɗaama haa suudu joonde lesdi Naajeeriya Fuunaange, Enugu; 19 Duujal 2005. Diiwaanuuji e caɗeele naatgol ngenndiiji, yeewtere hitaandeere adannde jaayndeeji hirnaange Ltd., Premier Hotel, Ibadan ; 31 lewru bowte hitaande 2006. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Enugu == Tuugnorgal == 39f67jibmtymnulq77nslx7mtcd1o49 182401 182396 2026-08-11T15:52:22Z Ilya Discuss 10103 182401 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chimaroke Nnamani''' (// C; jibinaa ko ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1960) ko doktoor Naajeeriya, ko o dawriyanke, ummoriiɗo to diiwaan Enugu. O suɓaama Gumnaajo lesdi Enugu nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 1999 diga 1999 haa 2007. Baawo man o laatake Senator haa diiwal lesdi Enugu Fuunaange diga 2007 haa 2011 nden o suɓaama fahin nder hitaande 2019. Jaangirde Nnamani, hay so o jibinaama to Port Harcourt, o ummorii ko Agbani e nder diiwaan laamu leydi Nkanu to bannge worgo leydi Enugu. O janngi duɗal leslesal Methodist, Enugu, e duɗal jaaɓi haaɗtirde (CIC), to Enugu kadi. O wonii jaŋnginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (Enugu Campus).<ref>{{cite news|date=11 February 2022|title=Ugwuanyi brought me back to political limelight after 15 years as governor, says Nnamani|url=https://guardian.ng/news/ugwuanyi-brought-me-back-to-political-limelight-after-15-years-as-governor-says-nnamani/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{cite book|last1=Blankson|first1=Isaac A.|last2=Murphy|first2=Patrick D.|title=Negotiating Democracy: Media Transformations in Emerging Democracies|url=https://books.google.com/books?id=h908-l5le-YC&pg=PA140|year=2008|publisher=SUNY Press|isbn=9780791472347|page=140}}</ref><ref>{{cite news|date=21 February 2022|title=Zoning: Nnamani, Ekweremadu clash over 2023 Enugu governorship ticket|url=https://thenationonlineng.net/zoning-nnamani-ekweremadu-clash-over-2023-enugu-governorship-ticket/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/25/ex-gov-nnamani-wins-enugu-east-senatorial-election/|title=Ex-Gov Nnamani wins Enugu East Senatorial Election|last1=Isiguzo|first1=Christopher|last2=Arinze|first2=Gideon|date=25 February 2019|access-date=30 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|date=24 December 2021|title=Nnamani urges reconciliation to foster national unity|url=https://guardian.ng/news/nnamani-urges-reconciliation-to-foster-national-unity/|location=Lagos, Nigeria|last=Nzor|first=Ernest|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O heɓi jaŋde makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde New York e to duɗal jaaɓi haaɗtirde hakkunde diineeji/Down State Medical to Brooklyn New York (Obstetrik e Ginekoloji). Heblo makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara e wiɗtooji makko njokki to Duɗal Biyoloji Perinatal, to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda, to Loma Linda, to Kaliforni fuɗnaange ; Laboratuwaar Biyoloji Molekulaar e Sitoloji Tissu, Opitaal Njuɓɓudi Sosiyeteeji Jerry "L" Pettis, Loma Linda, Kaliforni ; Departemaa Jibinannde e Ginekoloji e Biyoloji Perinatal, Koldaa Cafrirɗe, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Loma Linda (e nder safaara ɓiɗɗo yumma) ; e Duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Florida worgo. Nafoore wiɗto Ganndal safaara kuuɓtodinngal : Fisiyoloji jokkondire gap, jokkondiral hakkunde ɓiɗɓe leɗɗe mo poroteyiin connexin moofti, sitoloji ƴiye, biyoloji molekulaaji e biyoloji hade jibineede.<ref>{{cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/nnamam-chimaroke/|title=Nnamani, Chimaroke – Biographical Legacy and Research|date=16 March 2017|publisher=Biographical Legacy and Research Foundation, Nigeria|access-date=22 June 2020}}</ref> Nafoore safaara : jibingol ko yaawi, reedu ko yaawi e reedu ɓurndu heewde, ultrasound jibinannde, ƴeewndo ko adii jibineede e genetik. O waɗii binndanɗe wiɗtooji e bayyinaango teskinngo e nder jaayɗe ganndal mawɗe e batuuji (Nnamani et al, 1994, Biyoloji jibinannde, 50, 377-389). Feccere Biyoloji Perinatal (3), Departemaa Ginekoloji/Obstetrik (4), Departemaa Sukaaɓe (5), Departemaa Anatomi (6), Fisiyoloji e Farmakoloji (7), Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Loma Linda to bannge safaara, Loma Linda, Kaliforni, 92354; Laboratuwaar Sitoloji Molekulaar (8), nokku cafrirɗo njuɓɓudi soldateeɓe, Loma Linda, Kaliforni. Kuugal nyawndiigu/janngirde: Ko adii o ɗon nasta nder siyaasaaku e kuugal laamu haa lesdi maako haa lesdi Naajeeriya, Dr. Nnamani laatino nyawndiigu haa lesdi Amerika: Duɗal nyawndiigu janngirde Loma Linda, Kaliforni; Cafrirɗe diiwaan San Bernardino, to Kaliforni; Opitaal mawɗo to Riverside, to Kaliforni ; Opitaal Floride, to wuro Orlando, to Floride; e opitaal Arnold Palmer wonande rewɓe e sukaaɓe, to Orlando, to Floride. O woniino karallo ko faati e safaara yumma e ɓiɗɗo e nder fedde toppitiinde safaara yumma e ɓiɗɗo, fedde toppitiinde ko fayti e safaara yumma, to Orlando, Florida..<ref>{{cite journal|title=Regulation of cell-cell communication mediated by connexin 43 in rabbit myometrial cells|volume=50|issue=2|pages=377–89|date=February 1994|journal=[[Biology of Reproduction]]|doi=10.1095/biolreprod50.2.377|last1=Nnamani|first1=Chimaraoke|last2=Godwin|first2=Angela|last3=Ducsay|first3=Charles A.|last4=Longo|first4=Lawrence D.|last5=Fletcher|first5=William H.|pmid=8142555}}</ref> Feddeeji karallaagal : O jeyaa ko e renndooji ganndal keewɗi ko wayi no Fedde toppitiinde jibinannde jibinannde, Fedde Ameriknaare ngam Biyoloji Cellal, Fedde wiɗtooji rewɓe, Duɗal Ameriknaajo ngam Ultrasound e nder safaara, e Licensure California, New York, West Virginia, Virginia, Florida e Distrik Columbia. O woniino tergal e fedde toppitiinde ko feewti e cellal (BoT) fedde safrooɓe leydi Najeriya (NMA), diiwaan Enugu..<ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/03/01/the-return-of-ebeano-to-the-senate/|last=Mumeh|first=Paul|title=The Return of Ebeano to the Senate|date=1 March 2019|access-date=30 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>.<ref>{{cite news|url=https://dailypost.ng/2015/03/30/breaking-massive-protest-in-enugu-over-national-assembly-election-result/|location=Lagos, Nigeria|title=Massive protest in Enugu over National Assembly election result|last=Ugwueze|first=Emmanuel|date=30 March 2015|access-date=30 September 2024|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://guardian.ng/features/nnaji-versus-nnamani-the-battle-for-enugu-east-senatorial-seat/|location=Lagos, Nigeria|last=Njoku|first=Lawrence|title=Nnaji Versus Nnamani: The Battle For Enugu East Senatorial Seat|date=4 April 2015|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> == Golle politik == Dr. Nnamani'en arandeere nder siyaasaaku lesdi woni suɓol maako hooreejo lesdi Naajeeriya (NIMSA). O suɓaama Gomnaajo lesdi Enugu lesdi Naajeeriya, nden o suɓaama kadi ngam manngu ɗiɗaɓo nder suɓol guwerneer lesdi Enugu nder hitaande 2003. <ref>{{cite news|url=https://punchng.com/ex-enugu-governor-nnamani-ditches-pdc-returns-to-pdp/|last=Ayo-Aderele|first=Adesola|title=Ex-Enugu governor, Nnamani, ditches PDC, returns to PDP|date=29 May 2017|access-date=30 September 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|url=http://theeasterner.com.ng/enugu-goes-abuzz-as-chimaroke-flags-off-campaign/|title=Enugu goes abuzz as Chimaroke flags off campaign|work=The Easterner|access-date=8 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191102075856/http://theeasterner.com.ng/enugu-goes-abuzz-as-chimaroke-flags-off-campaign/|archive-date=2 November 2019|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|title=Ex-Gov Nnamani wins Enugu East Senatorial Election|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/02/25/ex-gov-nnamani-wins-enugu-east-senatorial-election/|last1=Isiguzo|first1=Christopher|last2=Arinze|first2=Gideon|access-date=30 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.nassnig.org/mps/senators|title=Ninth Assembly Senators|publisher=Federal Republic of Nigeria National Assembly|access-date=22 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200612081257/https://www.nassnig.org/mps/senators|archive-date=12 June 2020|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-47534951/|date=12 March 2019|title=INEC result: Confam list of 2019 Nigeria elected Senators|agency=[[BBC News Pidgin]]|access-date=30 September 2024}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/07/31/lawan-releases-list-of-69-senate-standing-committees-chairmen/|title=Lawan Releases List of 69 Senate Standing Committees' Chairmen|last1=Elumoye|first1=Deji|last2=Ogunmade|first2=Omololu|date=31 July 2019|access-date=30 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|date=30 July 2019|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/343955-updated-lawan-names-senate-committee-chairpersons-full-list.html/|title=UPDATED: Lawan names Senate committee chairpersons (FULL LIST)|last=Iroanusi|first=QueenEsther|access-date=30 September 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Duuɓi jeetati ɗi o woni e laamu ɗii, seediima eɓɓaaɗe keewɗe baɗɗe faayiida. ina jeyaa heen nokku keso duumotooɗo mo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal (ESUT), duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e karallaagal to Parklane, Enugu, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Enugu to duɗal sariya leydi Najeriya, tunnel Ebeano, dualization laawol Rangers e laawol Chime, udditgol laawol kesol ngol A Nugume e nder Enugu gardiiɗo ñaawirdu leydi keso, fuɗɗoode mahngo eɓɓoore nokkuure kawral hakkunde leyɗeele, suudu laamu Enugu to Abuja, e ko nanndi heen O adii suɓaade e nder Senaa leydi Naajeeriya ngam lomtaade diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa, o golliima gila 2007 haa 2011. O artiri e suɓaade jooɗorde ndee e wooteeji abriil 2011, oo sahaa ko e dow laylaytol yimɓe ngam waylo-waylo demokaraasi (PDC), kono o majjii e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O fotnoo ko heɓde jooɗorde wootere kadi e wooteeji 2015, o miijanooma no feewi wonde o dañii nde, e nder hulɓinaare yimɓe ɓee, ƴaañoowo makko mawɗo oo, haawnii, bayyinaa ko kanko heɓi, oo sahaa kadi, o waɗii seppooji keewɗi, ɗi njibini laamorgo Enugu balɗe. Hoto ngartu e Senaa Senator Chimaroke Nnamani diiwaan enugu fuɗnaange senator Caggal nde o heɓi ƴamɗe ummoraade e fedde diiwaan Enugu mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o arti e lannda ka e hitaande 2017. Ko adii wooteeji mawɗi 2019, o fooftii e miijooji mawɗi dow ko fayti e jaŋde makko nde o suɓii formileer nominaasiyoŋ senateeruuji lannda ka ngam diiwaan Enugu Fuɗnaange Senatorial. E woote gardagol leydi senateeruuji ñalnde 2 oktoobar 2018 o heɓi 601 woote ngam foolde e ko yaawi 6 woɗɓe, tawi heen gooto ko senateer Gilbert Nnaji, gonɗo e laamu e oon sahaa, o heɓi 69 woote. Ɓooytaani o fuɗɗii kampaañ cemmbinɗo mbeddaaji-mbeddaaji, ngu wuurtini metropolis Enugu nde yimɓe ɓee ngummii ngam weltinde mo. O ƴetti kadi kampaañ makko e denndaangal nokkuuji ƴellitaare e nder diwanuuji 6 laamu nokkuuji ɗii e nder diiwaan senaateer oo kam e marseeji mawɗi ɗii, o tabitini innde makko e wonde ƴaañoowo jamaanu. E wooteeji Asaambele ngenndi garooji ɗii ñalnde 23 feebariyee 2019, o dañii heen ko heewi. Nnamani heɓi 128 843 woote ngam foolde ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, laamɗo Lawrence Ozoemeka Ezeh, mo heɓi 14 225 woote, Uchenna Agbo mo APGA woni tataɓo e 1 586 woote. Nnamani ɗon mari bawɗe ɗuuɗɗe ngam heɓuki ballal maako ngal o heɓi diga Gomnaajo lesdi maako, Rt. Hon. Lawrence Ifeanyi Ugwuanyi (aka Gburugburu). O heɓi seedantaagal gartugol makko e wonde senateer cuɓaaɗo e Komisiyoŋ Suɓngooji Leydi ndii (INEC) ñalnde 14 mars 2019, o fuɗɗii laamu ñalnde 11 lewru nduu hitaande 2019 caggal nde o udditi Senaa 9ɓo leydi Naajeeriya. Caggal ɗuum o toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam gollondiral e naatgol e nder Afrik/NEPAD e cukko hooreejo Goomu ngam Narkotik e Narkotik, ko jiidaa e jeyeede e ɗeeɗoo Goomuuji Senaa : Cellal, Geɗe caggal leydi, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam toppitaade laabi leydi hono DiapoMAs, Agency TranspoMA == (FERMA). Geɗe. == Jaangirde Bana guwerneer Dr. Nnamani sosi cuuɗi janngirde diiwal nder jiha kan, o miijii e o mahi suudu janngirde duumiinde haa janngirde mawnde nde lesdi Enugu (ESUT), o mahi nden o hokki laamu lesdi Enugu, suudu janngirde Enugu nde janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, nden o mahi e o hokki Force haa janngirde mawnde nde Airfor A Nigerian. Njuɓɓudi makko sosi duɗe kese ganndal keertiiɗe e nder nokkuuji ceertuɗi e nder diiwaan hee, waɗii peewnugol duɗe laamu leslese e hakkundeeje, rokki ɗum en birooji duɗe ɗee e taabal e koɗorɗe jannginooɓe. Jam baandu Ko o doktoor, haawnaaki tawa cellal ko huunde ɓurnde himmude e guwerneer Nnamani. Laamu makko sosi opitaaluuji diiwanuuji nay e opitaaluuji 19 cottage e nder diiwaan hee. Jokkondiral e Departemaa Ƴellitaare Adunaare leydi Angalteer (DFID) yiyri ko feewti e moƴƴitingol e moƴƴitingol nokkuuji cellal keewɗi e nder Gollondiral ngam waylude Siistemaaji Cellal (PATHS I & II). Eɓɓoore mawnde njuɓɓudi ndii e nder fannu cellal, kono, ina wayi no ko waylude gonnooɗo opitaal mawɗo to Parklane, GRA, Enugu, wonta opitaal jannginoowo ESUT hannde oo e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara ESUT. Eɓɓaande mawnde ndee ina waɗi mahngo galleeji kesi, moƴƴitingol galleeji goodnooɗi ɗii e rokkude kaɓirɗe kese baawɗe rokkude nokku oo yahrude yeeso e accreditation laamuuji toppitiiɗi ɗii e nder sekteeruuji cellal cum jaŋde. Koɗkiiji Pewnugol laabi e moƴƴitingol ko fannu gooto mo njuɓɓudi Nnamani heɓi weltaare mawnde e fuɗɗoode. Ina jeyaa e laylaytol laabi teeru ɗi njuɓɓudi ndii ƴetti, laawol Opi-Nsukka, laawol Awgu-Ndeabor, laawol Ozalla-Agbani, laawol Agbani-Akpugo-Amagunze, laawol Amechi-Obeagu-Amodu-Umueze, laawol Oghe-Aguobu-UmugubaUad, laawol A Laabi wuro Nsukka, laabi jaami'aare Naajeeriya, laawol Nsukka-Ibagwa, laawol Obolo Afor-Ogrute, ekn... Woodi kadi laabi kesi bana ponto Nyaba, e laawol Ebeano ngol jokkindirgol NBL Ama Brewery haa 9th Mile Corner e laawol mawngol Enugu-Onitsha. E nder wuro mawngo Enugu, jamaanu Nnamani seediima mbayliigu ɗiɗi hakkunde laawol Chime kam e laawol Rangers, Tunnel Ebeano jokkondirɗo e laawol Ogui e laawol Garden, laawol kesol jokkondirngol e laawol Nza e nder laylaytol jeytaare e laawol Chime toowngol e nder New Haven, e laawol Nihakpata Ekulu, Achara lawyout I e II, Uwani, Kampaañ kuuraa e ko nanndi heen. Laana ndiwoowa Njuɓɓudi ndii jokki e politik ngam yaynaade renndooji teeru ɗii e rokkude ɗum en kuuraa. Ko ina tolnoo e 130 renndo teeru naftoriima ngalɗoo gollal. Ndiyam ɗam Njuɓɓudi ndi moƴƴinii ndiyam jamaa e nder diiwaan hee. Won e golle e nder sekteer oo ina jeyaa heen : Ƴeewndo ndiyam Ozalla Ezimo e nder LGA Udenu, yaajnude jolngo ndiyam wuro Enugu, yaajnude golle ndiyam maayo Ajali, udditgol nokku booster Ede-Obala ngam jolnude ndiyam e wuro Nsukka, jolngo ndiyam Agbani/Amodu e jolngo ndiyam Ahumviw, eɓɓoore ndiyam Agbani/Amodu teemedde ɓulli motooji e nder renndooji teeru e nder diiwaan hee kala. Reformeeji e njuɓɓudi nokkuuji Njuɓɓudi ndii ina jokki e anniyaaji mum en politik ɓeydugol naatgol yimɓe e nder golle politik e ɓamtude laamu nguu e yimɓe e nder renndo ngo. Gomnaajo Nnamani waɗi waylitooji mawɗi nder hukuumaaji pamari ɗin ɗi jokki ngam siftorgo limngal siyaasaaku e laamu lesdi nder jiha Enugu. Caggal peeje demokaraasi, njuɓɓudi makko sosi 56 nokku ƴellitaare e nder nokkuuji 17 laamu nokkuuji e nder diiwaan hee, tawi ina timmi e mahngo e sahaa gooto 39 njuɓɓudi ngam nokkuuji ƴellitaare kesi ɗii, tawi 17 sekretariatuuji diisnondiral gonɗi ɗii ngoni ko e nokkuuji 17 keddiiɗi ɗii. Ko ɓuri 200 renndo keso kadi sosaa (mo woni kala ina jogii Dental Wuro mum e Laamɗo Aada), ko ngol woni go’o ko gila e sosde Dowla Enugu, ɗum noon ina addana renndooji kesi e nder Dowla Enugu fotde 367 e lewru mee 2007. Ɗee peeje njahdii e CommunityCCititer County e nder Diiso Renndo (CCCiticu) Diiso Diisnondiral diiwanuuji ƴellitaare (CDCC), ko gollondiral ƴellitaare teeru hakkunde renndooji teeru e laamu leydi. Njuɓɓudi ndii sosi ministeer ustugol baasal e ƴellitaare aadee nde ƴellitii e nder njuɓɓudi laamu nguu e nder diiwaan hee. Wonno heen kadi ko eɓɓaaɗe doole nokkuuji e njuɓɓudi taariindi (LEEMP), woni gollondiral goɗngal hakkunde leyɗeele ɗiɗi ngam ƴellitaare teeru e Banke Adunaajo/Laamu Angalteer, jowitiingal e mahngo e njuɓɓudi laabi ñamlooji teeru e eɓɓaaɗe goɗɗe ngam ittude baasal e nder renndooji teeru. == Teddungal ikon == Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Teddungal makko to bannge jaŋde ina jeyaa heen - Fellow to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to bannge jibinannde e rewɓe, Dipolomaat to Duɗal Amerik to bannge jibinannde e jibinannde, D.Sc. (Honoris Causa), Duɗal jaaɓi-haaɗtirde leydi Nijeer; Ko o tedduɗo e duɗal sariyaaji leydi Najeriya, D.Sc (Honoris Causa), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, jannginoowo (ganndal siyaas), duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, Illisan Remo, diiwaan Ogun, teddungal e duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara leydi Najeriya, Ijanikan, Lagos, Lagos. Ko o jannginoowo njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal leydi Enugu (ESUT). Haala e yeeso yimɓe ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, mballu ngam moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Oktoobar 2025) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Governor Nnamani anndaama no feewi ngam kuuɗe maako ɗe hakkilantaaku dow ko laarani ɓillaaji e ko laarani demokaraasi ummotooɗo bana Naajeeriya. Darnde makko e yeewtere ngenndiire nawti mo to podium e nder dingiral ceertungal e nder leydi ndii hono nii : Ajenda ngam moƴƴitingol ngenndi ; yeewtere jamaa to Forum kawtal guwerneeruuji fuɗnaange, suudu kawtal otel Nike Lake, Enugu; 10 lewru Yarkoma hitaande 2001. Ndigbo: Njokken golle e koye men; Batu Igbo, to suudu fedde Otel hooreejo leydi, Enugu, ñalnde 19 lewru Yarkomaa 2001. Ndigbo, Taa Bu Gboo, Echi di lme (Yoo Jaango Fuɗɗo Jooni) ; Joɗnde Odenigbo, otel Eko L'meridien, duunde Victoria, Lagos, 24 abriil 2001. Jaayndeeji e Demokaraasi men: Laawol ngol taƴaaka; Fedde Rewɓe Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NAWOJ) limngal janngirɗe, Auditorium mawnde haa suudu janngirde lesdi Naajeeriya, Abuja; 15 mee 2001. Politik mbayliigu e njiylawu leydi Najeriya ngam demokaraasi duumotooɗo; Ko adii fof e yeewtere yeewtere hitaande Post Express, nokku MUSON, Onikan Lagos ; 2 sulyee 2001. Ndigbo e caɗeele mahngo ngenndi; Jaŋde hitaande kala fedde dingiral Enugu, suudu mawndu, fedde dingiral, Enugu, Enugu; 24 suwee 2001. Ndigbo, Mbele yonta maa ina waawi jogaade Igboness men?; Jaŋde hitaande kala eɓɓoore ƴellitaare Fuɗnaange-rewo (SEDI), to suudu Sam Mbakwe, otel Concorde, Owerri, ñalnde 14 desaambar 2001. Demokaraasi 2003 : Ina haani ko Aduna wootooɓe ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Babcock, suudu mawndu, Ilisan Remo, ñalnde 18 marse 2002. Rewtin'de semmbe sukaaɓe Igbo; Jaŋde janngooɓe Igbo’en ñalnde 11 abriil 2002, fedde janngooɓe Igbo (CIS), suudu fedde, otel hooreejo leydi, Enugu, 11 abriil 2002. Naamnal ngenndiwal nder Naajeeriya e Ƴeewndo Demokaraasi; Jaŋde hitaande kala to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos, ñalnde 23 abriil 2002. Wave of Arbitrary Culture nder Demokaraasi men Nascent, Lectures series kawtal Abuja kawtal jaayndiyanko'en Naajeeriya (NUJ), nokku kawtal hakkunde lesɗe, Abuja, 20 May 2002. Rediscover Nigeria ... Demokaraasi ko oto ngam mawnugol e ɓamtaare njulaagu; Yiytude eɓɓoore Naajeeriya, oteluuji Sheraton, Abuja, 28 lewru Mbooy hitaande 2002. To Tulde e Falnde Udi e Nsukka: Yimɓe, Ndonu mum en ... Jaŋngo mum en; Wawa Ummitinki Jawdi Fedde Ƴellitaare Dowla Enugu (ESDA), Suudu Fedde, Otel Hooreejo, Enugu; 28 noowammbar 2002. Miijooji e Arsitektuur ko Mirror Renndo ..yiyngo Enugu; Yewtere hitaandeere nde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya (NIA), Fedde Diiwaan Enugu, Suudu Fedde, Otel Hooreejo leydi, Enugu; 29 noowammbar 2002. Scare Mongers e caɗeele e nder renndo politik ŋakkiraango ; Jaŋde ngam ƴellitde noddaango duɗal jaaɓi haaɗtirde Babcock, galle hoɗɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal, Ilisan Remo, ñalnde 13 mars 2003. Fenomen Baaba-Baaba e nder leydi Najeriya Demokaraasi ... Silikon walla Goonga; Jaaɓihaaɗtirde Udi Hills, Naajeeriya, waɗaama e kawral e jaaynde The Source, Duɗal Naajeeriya ngam haalaaji hakkunde leyɗeele (NIIA), Lagos, ñalnde 20 lewru Mbooy hitaande 2003. Haɓde e naamnal laamu nokku, ... Mbele ndee Leñol ina waawi Anndineede e Ceertugol ?; Jaŋdeeji ɗi eɓɓoore renndo (BSI), Duɗal Naajeeriya ngam Haalaaji Duuniyaaru (NIIA), Lagos, 5 Ogost 2003. Kiriis Gap e nder Demokaraasi mbayliigu e caɗeele njuɓɓudi ɗaminaare moƴƴere ; Lecture kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso lesdi Kogi; Suudu gilaasi, suudu laamu, Lokoja, 2 suwee 2003. Koolol ngenndiwal nder leydi Naajeeriya: by Who, For Who, . . .Oligarkiiji doole walla ɓiɓɓe leydi?; Jawdi Dillere Demokaraasi e Nuunɗal Renndo (MDSJ), Sokoto, suudu mawndu Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Usmaan Dan Fodio, Sokoto, ñalnde 25 suwee 2003. 12 lewru juko: Fuɗnaange e heddiiɓe e men; Jaaynde ɗiɗmere yeewtere siftorde Bola Ige, suudu mawndu, otel mawɗo, Ibadan, ñalnde 30 suwee 2003 == Taasal nder leydi Naajeeriya == ...Ɓooygol teddungal neɗɗo; Jaŋde hitaande kala dow ndimaagu neɗɗo to fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya (UNAA), suudu laamɗo debbo Alexandria, jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, ñalnde 6 oktoobar 2003 Hooreejo leydi e kisal : ƴeewndo Igbo Fuɗnaange/Hirnaange Niger mo alaa caka ; E nder hitaande 13 lewru nduu, hitaande 2003, ñalngu mawningol duuɓi 40 ko laamɗo Kano, HRM Alhaji (Dr) Ado Bayero, to suudu defte Murtala Muhammed, laawol Ahmadu Bello, wuro Kano, ñalnde 13 oktoobar 2003. Jaayndeeji e Eɓɓoore Najeriya; yeewtere jamaa fedde jom en jaayndeeji leydi Najeriya (NPAN), suudu nyaamdu Diamond, suudu nyaamdu Golden Gate, Ikoyi, Lagos, ñalnde 23 oktoobar 2003. Baasal e caɗeele Linjiila Yaakaare Keso; Yewtere Sinod haa Sinod tataɓo nder Ekklessiya Naajeeriya, Komuniyon Anglikan, Egbu, haa Ekklessiya Anglikan St. Peter, Umuneke, nokkuure laamu lesdi Ngor Okpuala, lesdi Imo, 3 lewru Noowammbar 2003. Jaayndeeji, iimanaagal e Dowla ; Yewtere nder asaweere jaayndiyankoore nde hitaande fuu haa suudu jaayndiyanko'en nder kawtal jaayndiyanko'en lesdi Naajeeriya (NUJ), suudu joonde diidaaɗi lesdi Plateau, suudu mawndu, otel Hill Station, Jos, 18 lewru noowammbar 2003. Duundeere e nder baasal, yeewtere 2003 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin, to suudu janngirdu mawndu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilorin (campus tokooso), Ilorin, ñalnde 19 noowammbar 2003 (???) Ɓiɗɗo oo ko ñawɗo : nokku kawral hakkunde doktoor sukaaɓe e doktoor jibinannde ; Koɗo jannginoowo e batu 3ɓo hitaande kala fedde safrooɓe sukaaɓe leydi Najeriya (APSON), to suudu batu, Nike Lake Resort, Enugu, ñalnde 27 noowammbar 2003 Bar e Bench : Ko yimɓe ɗaminii e nder Demokaraasi jibinaaɗo ; Jaŋde hitaande kala e fedde ñaawooɓe leydi Najeriya (NBA), to suudu Ogun/Osun to otel NICON Hilton, Abuja, ñalnde 10 lewru Duujal hitaande 2003 Baasal ... Caɗeele Etikaaji Safaara ; Koɗorɗe hitaande kala to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cellal Sukaaɓe (ICH), Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Janngirde (UNTH), Enugu, to suudu batu Nike Lake Resort, Enugu, 17 mars 2005. Artisan en ko Ardiiɓe ... Zoning to Doole; Yeewtere jamaanu suudu Arewa, nokku wiɗtooji e binndi taariindi, nokkuuji jaagorɗe ɓooyɗe, Malali, Kaduna, leydi Najeriya, ñalnde 20 sulyee 2005Baasal nder leydi Naajeeriya ... en fuu en ɗon nder maajum; Jaŋde hitaande kala, njuɓɓudi e ñaamde fedde winndereyankoore Lions Club, diiwaan 404 B, leydi Najeriya, otel Sheraton e towers, Ikeja, leydi leydi Najeriya, ñalnde 30 sulyee 2005. Naajeeriya Cakaare: Belt Cakaare, Koolaaɗo Leñol; 2005 yeewtere jamaanu nde Dental Jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ), Diiso Dowlaaji Plateau; Otel Hill Station, Jos, Naajeeriya, ñalnde 16 ut 2005. Ajenda ngam Naajeeriya mo'o e semmbiɗinki, Haala weltaare haa kawtal Gomnati'en, Leydi Naajeeriya e Ardiiɓe Miijooji lesɗe Fombina Naajeeriya, waɗaama haa suudu joonde lesdi Naajeeriya Fuunaange, Enugu; 19 Duujal 2005. Diiwaanuuji e caɗeele naatgol ngenndiiji, yeewtere hitaandeere adannde jaayndeeji hirnaange Ltd., Premier Hotel, Ibadan ; 31 lewru bowte hitaande 2006. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Enugu == Tuugnorgal == pxfimr0wl1zjcc45lbtpnmgthpqvtte Khamis Mushait 0 43487 182393 2026-08-11T15:46:03Z Mamman Ali 9126 Created Article 182393 wikitext text/x-wiki '''Khamis Mushayt''' walla Khamis Mushait (e ɗemngal aarabeeɓe: خميس مشيط, Ḫamīs Mušayṭ e ɗemngal aarabeere: [xamiːs muʃajtˤ], e nokku mum: [xamiːs‿ɪmʃeːtˤ]) ko wuro wonngo e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe Sawudit, tawaango e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe 884 kiloomeeteer (549 mi) e laamorgo leydi Riyaad.[3] Ko ɗoon woni laamorgo leñol Shahran to diiwaan Asir. Ko wuro joyaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Sawuud caggal Riyaad, Jeddah, Makka e Madiina, ina limtee e yimɓe metro 1 353 000 e hitaande 2017. Khamis Mushayt ina teskaa e wonde nokku nayaɓo ɓurɗo mawnude e njulaagu e nder leydi Sawuud, e air konu mum. Tariya 1966 asamaan wuro ngoo Haa e kitaale 1970, Khamis Mushayt ko wuro tokooso ngo 50 000 neɗɗo ina ngolloo e diiwaan ndema mo nguleeki mum tolnii e mum. Gila ndeen, keewal yimɓe mayri ɓeydiima no feewi haa yettii ko ina ɓura 1 200 000 neɗɗo. Wuro ngoo ina taarnaa e gese peewnooje gese ndema. Base aeroport laamɗo Khalid (KMX) ina jogii laawol diwooje ngol 12 400 ft (3 780 m) ngol alaa ko woni e mum so wonaa doggi. Base oo ko innjiniyankooɓe konu Amerik e konu weeyo peewni ɗum, mahi ɗum e kitaale 1960 e 1970, ina waɗi kadi nokkuuji gollorɗi F-15. E wolde Golf e hitaande 1991, konu Amerik ina joginoo ɗoo nokku ɗo ɓe mberli bommbooji e Bagdaad. Khamis Mushayt ina anndaa e oon innde gila e kitaale 1760, nde inniraa ko innde galle Al-Mushayt, ina firta gorko biyeteeɗo Mushayt gardinooɗo ndee wuro e no deem Mushayt nii, Mushayt nde inniraa ko MushaYt Ibnu Salem hooreejo leñol Shahran e gardinooɗo luumo. Wakati Khamis Mushayt ina jogii weeyo jeereende ngulngo (senngo weeyo Köppen BWh) ina ɓadii weeyo semi-jeereende ngulngo (Köppen BSh).'''Bold text''' ps0ffy6iemrfpnhy0otm0ooeo7370pp 182394 182393 2026-08-11T15:46:43Z Mamman Ali 9126 182394 wikitext text/x-wiki '''Khamis Mushayt''' walla Khamis Mushait (e ɗemngal aarabeeɓe: خميس مشيط, Ḫamīs Mušayṭ e ɗemngal aarabeere: [xamiːs muʃajtˤ], e nokku mum: [xamiːs‿ɪmʃeːtˤ]) ko wuro wonngo e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe Sawudit, tawaango e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe 884 kiloomeeteer (549 mi) e laamorgo leydi Riyaad.[3] Ko ɗoon woni laamorgo leñol Shahran to diiwaan Asir. Ko wuro joyaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Sawuud caggal Riyaad, Jeddah, Makka e Madiina, ina limtee e yimɓe metro 1 353 000 e hitaande 2017. Khamis Mushayt ina teskaa e wonde nokku nayaɓo ɓurɗo mawnude e njulaagu e nder leydi Sawuud, e air konu mum. == Tariya == 1966 asamaan wuro ngoo Haa e kitaale 1970, Khamis Mushayt ko wuro tokooso ngo 50 000 neɗɗo ina ngolloo e diiwaan ndema mo nguleeki mum tolnii e mum. Gila ndeen, keewal yimɓe mayri ɓeydiima no feewi haa yettii ko ina ɓura 1 200 000 neɗɗo. Wuro ngoo ina taarnaa e gese peewnooje gese ndema. Base aeroport laamɗo Khalid (KMX) ina jogii laawol diwooje ngol 12 400 ft (3 780 m) ngol alaa ko woni e mum so wonaa doggi. Base oo ko innjiniyankooɓe konu Amerik e konu weeyo peewni ɗum, mahi ɗum e kitaale 1960 e 1970, ina waɗi kadi nokkuuji gollorɗi F-15. E wolde Golf e hitaande 1991, konu Amerik ina joginoo ɗoo nokku ɗo ɓe mberli bommbooji e Bagdaad. Khamis Mushayt ina anndaa e oon innde gila e kitaale 1760, nde inniraa ko innde galle Al-Mushayt, ina firta gorko biyeteeɗo Mushayt gardinooɗo ndee wuro e no deem Mushayt nii, Mushayt nde inniraa ko MushaYt Ibnu Salem hooreejo leñol Shahran e gardinooɗo luumo. Wakati Khamis Mushayt ina jogii weeyo jeereende ngulngo (senngo weeyo Köppen BWh) ina ɓadii weeyo semi-jeereende ngulngo (Köppen BSh).'''Bold text''' 2wdgoj2foh9rb8apwqpx0iw6yrgsek9 182395 182394 2026-08-11T15:47:11Z Mamman Ali 9126 182395 wikitext text/x-wiki '''Khamis Mushayt''' walla Khamis Mushait (e ɗemngal aarabeeɓe: خميس مشيط, Ḫamīs Mušayṭ e ɗemngal aarabeere: [xamiːs muʃajtˤ], e nokku mum: [xamiːs‿ɪmʃeːtˤ]) ko wuro wonngo e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe Sawudit, tawaango e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe 884 kiloomeeteer (549 mi) e laamorgo leydi Riyaad.[3] Ko ɗoon woni laamorgo leñol Shahran to diiwaan Asir. Ko wuro joyaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Sawuud caggal Riyaad, Jeddah, Makka e Madiina, ina limtee e yimɓe metro 1 353 000 e hitaande 2017. Khamis Mushayt ina teskaa e wonde nokku nayaɓo ɓurɗo mawnude e njulaagu e nder leydi Sawuud, e air konu mum. == Tariya == 1966 asamaan wuro ngoo Haa e kitaale 1970, Khamis Mushayt ko wuro tokooso ngo 50 000 neɗɗo ina ngolloo e diiwaan ndema mo nguleeki mum tolnii e mum. Gila ndeen, keewal yimɓe mayri ɓeydiima no feewi haa yettii ko ina ɓura 1 200 000 neɗɗo. Wuro ngoo ina taarnaa e gese peewnooje gese ndema. Base aeroport laamɗo Khalid (KMX) ina jogii laawol diwooje ngol 12 400 ft (3 780 m) ngol alaa ko woni e mum so wonaa doggi. Base oo ko innjiniyankooɓe konu Amerik e konu weeyo peewni ɗum, mahi ɗum e kitaale 1960 e 1970, ina waɗi kadi nokkuuji gollorɗi F-15. E wolde Golf e hitaande 1991, konu Amerik ina joginoo ɗoo nokku ɗo ɓe mberli bommbooji e Bagdaad. Khamis Mushayt ina anndaa e oon innde gila e kitaale 1760, nde inniraa ko innde galle Al-Mushayt, ina firta gorko biyeteeɗo Mushayt gardinooɗo ndee wuro e no deem Mushayt nii, Mushayt nde inniraa ko MushaYt Ibnu Salem hooreejo leñol Shahran e gardinooɗo luumo. Wakati Khamis Mushayt ina jogii weeyo jeereende ngulngo (senngo weeyo Köppen BWh) ina ɓadii weeyo semi-jeereende ngulngo (Köppen BSh). cssgnsd1nry3lzccte09iyndploji75 182397 182395 2026-08-11T15:49:44Z Mamman Ali 9126 182397 wikitext text/x-wiki '''Khamis Mushayt''' walla Khamis Mushait (e ɗemngal aarabeeɓe: خميس مشيط, Ḫamīs Mušayṭ e ɗemngal aarabeere: [xamiːs muʃajtˤ], e nokku mum: [xamiːs‿ɪmʃeːtˤ]) ko wuro wonngo e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe Sawudit, tawaango e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe 884 kiloomeeteer (549 mi) e laamorgo leydi Riyaad.[3] Ko ɗoon woni laamorgo leñol Shahran to diiwaan Asir. Ko wuro joyaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Sawuud caggal Riyaad, Jeddah, Makka e Madiina, ina limtee e yimɓe metro 1 353 000 e hitaande 2017. Khamis Mushayt ina teskaa e wonde nokku nayaɓo ɓurɗo mawnude e njulaagu e nder leydi Sawuud, e air konu mum. == Tariya == 1966 asamaan wuro ngoo Haa e kitaale 1970, Khamis Mushayt ko wuro tokooso ngo 50 000 neɗɗo ina ngolloo e diiwaan ndema mo nguleeki mum tolnii e mum. Gila ndeen, keewal yimɓe mayri ɓeydiima no feewi haa yettii ko ina ɓura 1 200 000 neɗɗo. Wuro ngoo ina taarnaa e gese peewnooje gese ndema. Base aeroport laamɗo Khalid (KMX) ina jogii laawol diwooje ngol 12 400 ft (3 780 m) ngol alaa ko woni e mum so wonaa doggi. Base oo ko innjiniyankooɓe konu Amerik e konu weeyo peewni ɗum, mahi ɗum e kitaale 1960 e 1970, ina waɗi kadi nokkuuji gollorɗi F-15. E wolde Golf e hitaande 1991, konu Amerik ina joginoo ɗoo nokku ɗo ɓe mberli bommbooji e Bagdaad. Khamis Mushayt ina anndaa e oon innde gila e kitaale 1760, nde inniraa ko innde galle Al-Mushayt, ina firta gorko biyeteeɗo Mushayt gardinooɗo ndee wuro e no deem Mushayt nii, Mushayt nde inniraa ko MushaYt Ibnu Salem hooreejo leñol Shahran e gardinooɗo luumo. Wakati Khamis Mushayt ina jogii weeyo jeereende ngulngo (senngo weeyo Köppen BWh) ina ɓadii weeyo semi-jeereende ngulngo (Köppen BSh). Maandeeji teskiniiɗi Khamis Mushayt ina jogii soukuuji keewɗi, ina heen souk Khamis e souk kaalis, ɗiin ɗiɗi fof ina teskaa e jeewte mum en kaalis, e souk Spice. Oteluuji teskiniiɗi ina mbaɗi otel Mushayt Palace e otel Trident.Ko ɓuri teeŋtude kadi ko opitaal Al-Hayat e juulirde Khamis Mushayt. Opitaal Al-Hayaat Opitaal Al-Hayaat Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Juulirde laamɗo Fahd Juulirde laamɗo Fahd Ƴeew kadi Al-Musaytu Tuugnorgal 83gwtxp4uhtladvp9dxnoga1u5l754a 182398 182397 2026-08-11T15:50:20Z Mamman Ali 9126 Added databox 182398 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Khamis Mushayt''' walla Khamis Mushait (e ɗemngal aarabeeɓe: خميس مشيط, Ḫamīs Mušayṭ e ɗemngal aarabeere: [xamiːs muʃajtˤ], e nokku mum: [xamiːs‿ɪmʃeːtˤ]) ko wuro wonngo e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe Sawudit, tawaango e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe 884 kiloomeeteer (549 mi) e laamorgo leydi Riyaad.[3] Ko ɗoon woni laamorgo leñol Shahran to diiwaan Asir. Ko wuro joyaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Sawuud caggal Riyaad, Jeddah, Makka e Madiina, ina limtee e yimɓe metro 1 353 000 e hitaande 2017. Khamis Mushayt ina teskaa e wonde nokku nayaɓo ɓurɗo mawnude e njulaagu e nder leydi Sawuud, e air konu mum. == Tariya == 1966 asamaan wuro ngoo Haa e kitaale 1970, Khamis Mushayt ko wuro tokooso ngo 50 000 neɗɗo ina ngolloo e diiwaan ndema mo nguleeki mum tolnii e mum. Gila ndeen, keewal yimɓe mayri ɓeydiima no feewi haa yettii ko ina ɓura 1 200 000 neɗɗo. Wuro ngoo ina taarnaa e gese peewnooje gese ndema. Base aeroport laamɗo Khalid (KMX) ina jogii laawol diwooje ngol 12 400 ft (3 780 m) ngol alaa ko woni e mum so wonaa doggi. Base oo ko innjiniyankooɓe konu Amerik e konu weeyo peewni ɗum, mahi ɗum e kitaale 1960 e 1970, ina waɗi kadi nokkuuji gollorɗi F-15. E wolde Golf e hitaande 1991, konu Amerik ina joginoo ɗoo nokku ɗo ɓe mberli bommbooji e Bagdaad. Khamis Mushayt ina anndaa e oon innde gila e kitaale 1760, nde inniraa ko innde galle Al-Mushayt, ina firta gorko biyeteeɗo Mushayt gardinooɗo ndee wuro e no deem Mushayt nii, Mushayt nde inniraa ko MushaYt Ibnu Salem hooreejo leñol Shahran e gardinooɗo luumo. Wakati Khamis Mushayt ina jogii weeyo jeereende ngulngo (senngo weeyo Köppen BWh) ina ɓadii weeyo semi-jeereende ngulngo (Köppen BSh). Maandeeji teskiniiɗi Khamis Mushayt ina jogii soukuuji keewɗi, ina heen souk Khamis e souk kaalis, ɗiin ɗiɗi fof ina teskaa e jeewte mum en kaalis, e souk Spice. Oteluuji teskiniiɗi ina mbaɗi otel Mushayt Palace e otel Trident.Ko ɓuri teeŋtude kadi ko opitaal Al-Hayat e juulirde Khamis Mushayt. Opitaal Al-Hayaat Opitaal Al-Hayaat Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Juulirde laamɗo Fahd Juulirde laamɗo Fahd Ƴeew kadi Al-Musaytu Tuugnorgal 03sk3avtfimvznxxdkiycqlc12g55kg 182399 182398 2026-08-11T15:50:57Z Mamman Ali 9126 I improved the article 182399 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Khamis Mushayt''' walla Khamis Mushait (e ɗemngal aarabeeɓe: خميس مشيط, Ḫamīs Mušayṭ e ɗemngal aarabeere: [xamiːs muʃajtˤ], e nokku mum: [xamiːs‿ɪmʃeːtˤ]) ko wuro wonngo e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe Sawudit, tawaango e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe 884 kiloomeeteer (549 mi) e laamorgo leydi Riyaad.[3] Ko ɗoon woni laamorgo leñol Shahran to diiwaan Asir. Ko wuro joyaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Sawuud caggal Riyaad, Jeddah, Makka e Madiina, ina limtee e yimɓe metro 1 353 000 e hitaande 2017. Khamis Mushayt ina teskaa e wonde nokku nayaɓo ɓurɗo mawnude e njulaagu e nder leydi Sawuud, e air konu mum. == Tariya == 1966 asamaan wuro ngoo Haa e kitaale 1970, Khamis Mushayt ko wuro tokooso ngo 50 000 neɗɗo ina ngolloo e diiwaan ndema mo nguleeki mum tolnii e mum. Gila ndeen, keewal yimɓe mayri ɓeydiima no feewi haa yettii ko ina ɓura 1 200 000 neɗɗo. Wuro ngoo ina taarnaa e gese peewnooje gese ndema. Base aeroport laamɗo Khalid (KMX) ina jogii laawol diwooje ngol 12 400 ft (3 780 m) ngol alaa ko woni e mum so wonaa doggi. Base oo ko innjiniyankooɓe konu Amerik e konu weeyo peewni ɗum, mahi ɗum e kitaale 1960 e 1970, ina waɗi kadi nokkuuji gollorɗi F-15. E wolde Golf e hitaande 1991, konu Amerik ina joginoo ɗoo nokku ɗo ɓe mberli bommbooji e Bagdaad. Khamis Mushayt ina anndaa e oon innde gila e kitaale 1760, nde inniraa ko innde galle Al-Mushayt, ina firta gorko biyeteeɗo Mushayt gardinooɗo ndee wuro e no deem Mushayt nii, Mushayt nde inniraa ko MushaYt Ibnu Salem hooreejo leñol Shahran e gardinooɗo luumo. Wakati Khamis Mushayt ina jogii weeyo jeereende ngulngo (senngo weeyo Köppen BWh) ina ɓadii weeyo semi-jeereende ngulngo (Köppen BSh). Maandeeji teskiniiɗi Khamis Mushayt ina jogii soukuuji keewɗi, ina heen souk Khamis e souk kaalis, ɗiin ɗiɗi fof ina teskaa e jeewte mum en kaalis, e souk Spice. Oteluuji teskiniiɗi ina mbaɗi otel Mushayt Palace e otel Trident.Ko ɓuri teeŋtude kadi ko opitaal Al-Hayat e juulirde Khamis Mushayt. Opitaal Al-Hayaat Opitaal Al-Hayaat Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Juulirde laamɗo Fahd Juulirde laamɗo Fahd Ƴeew kadi Al-Musaytu Tuugnorgal 0o3tnjcri6jzh7tigqhob39b36oi83h 182400 182399 2026-08-11T15:51:14Z Mamman Ali 9126 I improved the article 182400 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Khamis Mushayt''' walla Khamis Mushait (e ɗemngal aarabeeɓe: خميس مشيط, Ḫamīs Mušayṭ e ɗemngal aarabeere: [xamiːs muʃajtˤ], e nokku mum: [xamiːs‿ɪmʃeːtˤ]) ko wuro wonngo e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe Sawudit, tawaango e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe 884 kiloomeeteer (549 mi) e laamorgo leydi Riyaad.[3] Ko ɗoon woni laamorgo leñol Shahran to diiwaan Asir. Ko wuro joyaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Sawuud caggal Riyaad, Jeddah, Makka e Madiina, ina limtee e yimɓe metro 1 353 000 e hitaande 2017. Khamis Mushayt ina teskaa e wonde nokku nayaɓo ɓurɗo mawnude e njulaagu e nder leydi Sawuud, e air konu mum. == Tariya == 1966 asamaan wuro ngoo Haa e kitaale 1970, Khamis Mushayt ko wuro tokooso ngo 50 000 neɗɗo ina ngolloo e diiwaan ndema mo nguleeki mum tolnii e mum. Gila ndeen, keewal yimɓe mayri ɓeydiima no feewi haa yettii ko ina ɓura 1 200 000 neɗɗo. Wuro ngoo ina taarnaa e gese peewnooje gese ndema. Base aeroport laamɗo Khalid (KMX) ina jogii laawol diwooje ngol 12 400 ft (3 780 m) ngol alaa ko woni e mum so wonaa doggi. Base oo ko innjiniyankooɓe konu Amerik e konu weeyo peewni ɗum, mahi ɗum e kitaale 1960 e 1970, ina waɗi kadi nokkuuji gollorɗi F-15. E wolde Golf e hitaande 1991, konu Amerik ina joginoo ɗoo nokku ɗo ɓe mberli bommbooji e Bagdaad. Khamis Mushayt ina anndaa e oon innde gila e kitaale 1760, nde inniraa ko innde galle Al-Mushayt, ina firta gorko biyeteeɗo Mushayt gardinooɗo ndee wuro e no deem Mushayt nii, Mushayt nde inniraa ko MushaYt Ibnu Salem hooreejo leñol Shahran e gardinooɗo luumo. == Wakati == Khamis Mushayt ina jogii weeyo jeereende ngulngo (senngo weeyo Köppen BWh) ina ɓadii weeyo semi-jeereende ngulngo (Köppen BSh). Maandeeji teskiniiɗi Khamis Mushayt ina jogii soukuuji keewɗi, ina heen souk Khamis e souk kaalis, ɗiin ɗiɗi fof ina teskaa e jeewte mum en kaalis, e souk Spice. Oteluuji teskiniiɗi ina mbaɗi otel Mushayt Palace e otel Trident.Ko ɓuri teeŋtude kadi ko opitaal Al-Hayat e juulirde Khamis Mushayt. Opitaal Al-Hayaat Opitaal Al-Hayaat Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Juulirde laamɗo Fahd Juulirde laamɗo Fahd Ƴeew kadi Al-Musaytu Tuugnorgal 1996og18j13x32l10pvupsgtbmusfw5 182402 182400 2026-08-11T15:54:02Z Mamman Ali 9126 I 182402 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Khamis Mushayt''' walla Khamis Mushait (e ɗemngal aarabeeɓe: خميس مشيط, Ḫamīs Mušayṭ e ɗemngal aarabeere: [xamiːs muʃajtˤ], e nokku mum: [xamiːs‿ɪmʃeːtˤ]) ko wuro wonngo e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe Sawudit, tawaango e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe 884 kiloomeeteer (549 mi) e laamorgo leydi Riyaad.[3] Ko ɗoon woni laamorgo leñol Shahran to diiwaan Asir. Ko wuro joyaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Sawuud caggal Riyaad, Jeddah, Makka e Madiina, ina limtee e yimɓe metro 1 353 000 e hitaande 2017. Khamis Mushayt ina teskaa e wonde nokku nayaɓo ɓurɗo mawnude e njulaagu e nder leydi Sawuud, e air konu mum. == Tariya == 1966 asamaan wuro ngoo Haa e kitaale 1970, Khamis Mushayt ko wuro tokooso ngo 50 000 neɗɗo ina ngolloo e diiwaan ndema mo nguleeki mum tolnii e mum. Gila ndeen, keewal yimɓe mayri ɓeydiima no feewi haa yettii ko ina ɓura 1 200 000 neɗɗo. Wuro ngoo ina taarnaa e gese peewnooje gese ndema. Base aeroport laamɗo Khalid (KMX) ina jogii laawol diwooje ngol 12 400 ft (3 780 m) ngol alaa ko woni e mum so wonaa doggi. Base oo ko innjiniyankooɓe konu Amerik e konu weeyo peewni ɗum, mahi ɗum e kitaale 1960 e 1970, ina waɗi kadi nokkuuji gollorɗi F-15. E wolde Golf e hitaande 1991, konu Amerik ina joginoo ɗoo nokku ɗo ɓe mberli bommbooji e Bagdaad. Khamis Mushayt ina anndaa e oon innde gila e kitaale 1760, nde inniraa ko innde galle Al-Mushayt, ina firta gorko biyeteeɗo Mushayt gardinooɗo ndee wuro e no deem Mushayt nii, Mushayt nde inniraa ko MushaYt Ibnu Salem hooreejo leñol Shahran e gardinooɗo luumo. == Wakati == Khamis Mushayt ina jogii weeyo jeereende ngulngo (senngo weeyo Köppen BWh) ina ɓadii weeyo semi-jeereende ngulngo (Köppen BSh). == Maandeeji teskiniiɗi == Khamis Mushayt ina jogii soukuuji keewɗi, ina heen souk Khamis e souk kaalis, ɗiin ɗiɗi fof ina teskaa e jeewte mum en kaalis, e souk Spice. Oteluuji teskiniiɗi ina mbaɗi otel Mushayt Palace e otel Trident.Ko ɓuri teeŋtude kadi ko opitaal Al-Hayat e juulirde Khamis Mushayt. Opitaal Al-Hayaat Opitaal Al-Hayaat Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Juulirde laamɗo Fahd Juulirde laamɗo Fahd Ƴeew kadi Al-Musaytu Tuugnorgal jkrarhck01zws1h4fjcxjo8tqi8bdz6 182403 182402 2026-08-11T15:54:38Z Mamman Ali 9126 182403 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Khamis Mushayt''' walla Khamis Mushait (e ɗemngal aarabeeɓe: خميس مشيط, Ḫamīs Mušayṭ e ɗemngal aarabeere: [xamiːs muʃajtˤ], e nokku mum: [xamiːs‿ɪmʃeːtˤ]) ko wuro wonngo e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe Sawudit, tawaango e fuɗnaange-rewo leydi Aarabeeɓe 884 kiloomeeteer (549 mi) e laamorgo leydi Riyaad.[3] Ko ɗoon woni laamorgo leñol Shahran to diiwaan Asir. Ko wuro joyaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Sawuud caggal Riyaad, Jeddah, Makka e Madiina, ina limtee e yimɓe metro 1 353 000 e hitaande 2017. Khamis Mushayt ina teskaa e wonde nokku nayaɓo ɓurɗo mawnude e njulaagu e nder leydi Sawuud, e air konu mum. == Tariya == 1966 asamaan wuro ngoo Haa e kitaale 1970, Khamis Mushayt ko wuro tokooso ngo 50 000 neɗɗo ina ngolloo e diiwaan ndema mo nguleeki mum tolnii e mum. Gila ndeen, keewal yimɓe mayri ɓeydiima no feewi haa yettii ko ina ɓura 1 200 000 neɗɗo. Wuro ngoo ina taarnaa e gese peewnooje gese ndema. Base aeroport laamɗo Khalid (KMX) ina jogii laawol diwooje ngol 12 400 ft (3 780 m) ngol alaa ko woni e mum so wonaa doggi. Base oo ko innjiniyankooɓe konu Amerik e konu weeyo peewni ɗum, mahi ɗum e kitaale 1960 e 1970, ina waɗi kadi nokkuuji gollorɗi F-15. E wolde Golf e hitaande 1991, konu Amerik ina joginoo ɗoo nokku ɗo ɓe mberli bommbooji e Bagdaad. Khamis Mushayt ina anndaa e oon innde gila e kitaale 1760, nde inniraa ko innde galle Al-Mushayt, ina firta gorko biyeteeɗo Mushayt gardinooɗo ndee wuro e no deem Mushayt nii, Mushayt nde inniraa ko MushaYt Ibnu Salem hooreejo leñol Shahran e gardinooɗo luumo. == Wakati == Khamis Mushayt ina jogii weeyo jeereende ngulngo (senngo weeyo Köppen BWh) ina ɓadii weeyo semi-jeereende ngulngo (Köppen BSh). == Maandeeji teskiniiɗi == Khamis Mushayt ina jogii soukuuji keewɗi, ina heen souk Khamis e souk kaalis, ɗiin ɗiɗi fof ina teskaa e jeewte mum en kaalis, e souk Spice. Oteluuji teskiniiɗi ina mbaɗi otel Mushayt Palace e otel Trident.Ko ɓuri teeŋtude kadi ko opitaal Al-Hayat e juulirde Khamis Mushayt. == Opitaal Al-Hayaat == Opitaal Al-Hayaat Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Sifaa Dallah e nder nokku Heritage. Juulirde laamɗo Fahd Juulirde laamɗo Fahd == Ƴeew kadi == Al-Musaytu == Tuugnorgal == gik9481y4irgu53a6hoo2f0sepgx9o4 Ken Nnamani 0 43488 182404 2026-08-11T15:55:49Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ken Ugwu NnamaniListenR (jibinaa ko 2 noowammbar 1948) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 11ɓo Senaa Naajeeriya gila 2005 haa 2007. Ko o tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaama e Senaa e nder diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa en20 2007. Ɓawo Ken Nnamani jibinaa ko ñalnde 2 Noowammbar 1948, to Enugu. O jogii ko dipolomaaji BBA e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio to Aten, Ohio, o golliima e Du Pont De Nemours International e Geneve e Nova Chemical..." 182404 wikitext text/x-wiki Ken Ugwu NnamaniListenR (jibinaa ko 2 noowammbar 1948) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 11ɓo Senaa Naajeeriya gila 2005 haa 2007. Ko o tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaama e Senaa e nder diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa en20 2007. Ɓawo Ken Nnamani jibinaa ko ñalnde 2 Noowammbar 1948, to Enugu. O jogii ko dipolomaaji BBA e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio to Aten, Ohio, o golliima e Du Pont De Nemours International e Geneve e Nova Chemicals International, o wonii gardiiɗo yeeyde, caggal ɗuum o wonii jiiloowo. Ko kanko wonnoo jiiloowo mawɗo, fedde wiyeteende Maredec Limited. Golle Senaa Diiwaan Enugu, leydi Naajeeriya Ken Nnamani suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Enugu Fuunaange nder hitaande 2003. O toɗɗaama hooreejo komite dow ko laarani jikkuuji lesdi ndi'i e kuuɗe hakkunde laamuuji e tergal komitiiji dow ko laarani privatisation, lesdi laamorde lesdi ndi'i e Appropriation & Finance. O wonii hooreejo Senaa leydi Nijeer gila 5 abriil 2005 haa 2007, o ƴetti ndeeɗoo posto caggal nde Adolphus Wabara woppi laamu sabu tuumeede fenaande. Nde o wolwanno nder lewru Ogost 2006, Nnamani wi'i "Nder lesdi mardi finaa-tawaa ɗuuɗɗum e diinaaji ɗuuɗɗi bana Naajeeriya, suɓol ngol ɗon mari bawɗe hokkugo yimɓe feere-feere nder leydi ndi'i ngam jokkituki hukuumaaji pamari ngam ɓamtugo ko ɓuri wooɗugo. Caggal golle Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2008, nokku biyeteeɗo Ken Nnamani ngam ardaade e ɓamtaare udditaa to Abuja. Faandaare nokku oo ko wallitde ardorde e ƴellitaare moƴƴere e waylo-waylo e nder Afrik. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Juko hitaande 2009, Ken Nnamani hollitii mettere mum e yahrude yeeso e demokaraasi timmuɗo e nder leydi Najeriya. O wi'i "Taariiha ɗon holla en dow demokaraasi cemmbiɗɗum meeɗay wooɗugo walaa limngal cakaari cemmbiɗngal e mawngal. Naajeeriya walaa limngal cakaari ngam maajum ɗum haawnaaki dow demokaraasi men ɗon mari semmbe e ɗon warta." Njeenaaje e njeenaari Ñalnde 7 desaambar 2007, senaateer biyeteeɗo Ken Nnamani heɓi njeenaari « Role Model Award » e nder hare ngam haɓaade fenaande, ndi Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) rokki mo, e wondude e Biro toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji, Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji e bonanndeeji jowitiiɗi e bonanndeeji (ICPC). Ñalnde 12 noowammbar 2007, fedde wiyeteende « Parlementaires pour la action globale » (PGA) to New York rokki mo njeenaari « Defender of Democracy » e hitaande 2007, ɗum noon ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde njeenaari ndi o yiɗi. Tuugnorgal 52ty3a5948i1jubo741hnivg4vt6aol 182405 182404 2026-08-11T15:56:21Z Ilya Discuss 10103 182405 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ken Ugwu NnamaniListenR (jibinaa ko 2 noowammbar 1948) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 11ɓo Senaa Naajeeriya gila 2005 haa 2007. Ko o tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaama e Senaa e nder diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa en20 2007. Ɓawo Ken Nnamani jibinaa ko ñalnde 2 Noowammbar 1948, to Enugu. O jogii ko dipolomaaji BBA e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio to Aten, Ohio, o golliima e Du Pont De Nemours International e Geneve e Nova Chemicals International, o wonii gardiiɗo yeeyde, caggal ɗuum o wonii jiiloowo. Ko kanko wonnoo jiiloowo mawɗo, fedde wiyeteende Maredec Limited. Golle Senaa Diiwaan Enugu, leydi Naajeeriya Ken Nnamani suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Enugu Fuunaange nder hitaande 2003. O toɗɗaama hooreejo komite dow ko laarani jikkuuji lesdi ndi'i e kuuɗe hakkunde laamuuji e tergal komitiiji dow ko laarani privatisation, lesdi laamorde lesdi ndi'i e Appropriation & Finance. O wonii hooreejo Senaa leydi Nijeer gila 5 abriil 2005 haa 2007, o ƴetti ndeeɗoo posto caggal nde Adolphus Wabara woppi laamu sabu tuumeede fenaande. Nde o wolwanno nder lewru Ogost 2006, Nnamani wi'i "Nder lesdi mardi finaa-tawaa ɗuuɗɗum e diinaaji ɗuuɗɗi bana Naajeeriya, suɓol ngol ɗon mari bawɗe hokkugo yimɓe feere-feere nder leydi ndi'i ngam jokkituki hukuumaaji pamari ngam ɓamtugo ko ɓuri wooɗugo. Caggal golle Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2008, nokku biyeteeɗo Ken Nnamani ngam ardaade e ɓamtaare udditaa to Abuja. Faandaare nokku oo ko wallitde ardorde e ƴellitaare moƴƴere e waylo-waylo e nder Afrik. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Juko hitaande 2009, Ken Nnamani hollitii mettere mum e yahrude yeeso e demokaraasi timmuɗo e nder leydi Najeriya. O wi'i "Taariiha ɗon holla en dow demokaraasi cemmbiɗɗum meeɗay wooɗugo walaa limngal cakaari cemmbiɗngal e mawngal. Naajeeriya walaa limngal cakaari ngam maajum ɗum haawnaaki dow demokaraasi men ɗon mari semmbe e ɗon warta." Njeenaaje e njeenaari Ñalnde 7 desaambar 2007, senaateer biyeteeɗo Ken Nnamani heɓi njeenaari « Role Model Award » e nder hare ngam haɓaade fenaande, ndi Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) rokki mo, e wondude e Biro toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji, Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji e bonanndeeji jowitiiɗi e bonanndeeji (ICPC). Ñalnde 12 noowammbar 2007, fedde wiyeteende « Parlementaires pour la action globale » (PGA) to New York rokki mo njeenaari « Defender of Democracy » e hitaande 2007, ɗum noon ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde njeenaari ndi o yiɗi. Tuugnorgal ox7yjt9119yld9grp5lyblpkyaz2skq 182406 182405 2026-08-11T15:58:46Z Ilya Discuss 10103 182406 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ken Ugwu NnamaniListenR''' (jibinaa ko 2 noowammbar 1948) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 11ɓo Senaa Naajeeriya gila 2005 haa 2007. Ko o tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaama e Senaa e nder diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa en20 2007. Ɓawo Ken Nnamani jibinaa ko ñalnde 2 Noowammbar 1948, to Enugu. O jogii ko dipolomaaji BBA e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio to Aten, Ohio, o golliima e Du Pont De Nemours International e Geneve e Nova Chemicals International, o wonii gardiiɗo yeeyde, caggal ɗuum o wonii jiiloowo. Ko kanko wonnoo jiiloowo mawɗo, fedde wiyeteende Maredec Limited. Golle Senaa Diiwaan Enugu, leydi Naajeeriya Ken Nnamani suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Enugu Fuunaange nder hitaande 2003. O toɗɗaama hooreejo komite dow ko laarani jikkuuji lesdi ndi'i e kuuɗe hakkunde laamuuji e tergal komitiiji dow ko laarani privatisation, lesdi laamorde lesdi ndi'i e Appropriation & Finance. O wonii hooreejo Senaa leydi Nijeer gila 5 abriil 2005 haa 2007, o ƴetti ndeeɗoo posto caggal nde Adolphus Wabara woppi laamu sabu tuumeede fenaande. Nde o wolwanno nder lewru Ogost 2006, Nnamani wi'i "Nder lesdi mardi finaa-tawaa ɗuuɗɗum e diinaaji ɗuuɗɗi bana Naajeeriya, suɓol ngol ɗon mari bawɗe hokkugo yimɓe feere-feere nder leydi ndi'i ngam jokkituki hukuumaaji pamari ngam ɓamtugo ko ɓuri wooɗugo. Caggal golle Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2008, nokku biyeteeɗo Ken Nnamani ngam ardaade e ɓamtaare udditaa to Abuja. Faandaare nokku oo ko wallitde ardorde e ƴellitaare moƴƴere e waylo-waylo e nder Afrik. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Juko hitaande 2009, Ken Nnamani hollitii mettere mum e yahrude yeeso e demokaraasi timmuɗo e nder leydi Najeriya. O wi'i "Taariiha ɗon holla en dow demokaraasi cemmbiɗɗum meeɗay wooɗugo walaa limngal cakaari cemmbiɗngal e mawngal. Naajeeriya walaa limngal cakaari ngam maajum ɗum haawnaaki dow demokaraasi men ɗon mari semmbe e ɗon warta." Njeenaaje e njeenaari Ñalnde 7 desaambar 2007, senaateer biyeteeɗo Ken Nnamani heɓi njeenaari « Role Model Award » e nder hare ngam haɓaade fenaande, ndi Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) rokki mo, e wondude e Biro toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji, Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji e bonanndeeji jowitiiɗi e bonanndeeji (ICPC). Ñalnde 12 noowammbar 2007, fedde wiyeteende « Parlementaires pour la action globale » (PGA) to New York rokki mo njeenaari « Defender of Democracy » e hitaande 2007, ɗum noon ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde njeenaari ndi o yiɗi. == Tuugnorgal == e74h9aholj2359pj1nhh64dycm4my9c 182407 182406 2026-08-11T16:00:06Z Ilya Discuss 10103 182407 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ken Ugwu NnamaniListenR''' (jibinaa ko 2 noowammbar 1948) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 11ɓo Senaa Naajeeriya gila 2005 haa 2007. Ko o tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaama e Senaa e nder diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa en20 2007..<ref>{{Cite news|date=2021-10-25|title=Ken Nnamani: The man who sold his conscience|url=https://guardian.ng/opinion/ken-nnamani-the-man-who-sold-his-conscience/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-24|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref name="van177">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200805070177.html|title=Ken Nnamani - Taking Good Governance and Development to Greater Height|author=Gbenga Oke|date=7 May 2008|publisher=Vanguard|access-date=2009-10-06}}</ref> Ɓawo Ken Nnamani jibinaa ko ñalnde 2 Noowammbar 1948, to Enugu. O jogii ko dipolomaaji BBA e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio to Aten, Ohio, o golliima e Du Pont De Nemours International e Geneve e Nova Chemicals International, o wonii gardiiɗo yeeyde, caggal ɗuum o wonii jiiloowo. Ko kanko wonnoo jiiloowo mawɗo, fedde wiyeteende Maredec Limited. Golle Senaa Diiwaan Enugu, leydi Naajeeriya Ken Nnamani suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Enugu Fuunaange nder hitaande 2003. O toɗɗaama hooreejo komite dow ko laarani jikkuuji lesdi ndi'i e kuuɗe hakkunde laamuuji e tergal komitiiji dow ko laarani privatisation, lesdi laamorde lesdi ndi'i e Appropriation & Finance. O wonii hooreejo Senaa leydi Nijeer gila 5 abriil 2005 haa 2007, o ƴetti ndeeɗoo posto caggal nde Adolphus Wabara woppi laamu sabu tuumeede fenaande. Nde o wolwanno nder lewru Ogost 2006, Nnamani wi'i "Nder lesdi mardi finaa-tawaa ɗuuɗɗum e diinaaji ɗuuɗɗi bana Naajeeriya, suɓol ngol ɗon mari bawɗe hokkugo yimɓe feere-feere nder leydi ndi'i ngam jokkituki hukuumaaji pamari ngam ɓamtugo ko ɓuri wooɗugo. Caggal golle Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2008, nokku biyeteeɗo Ken Nnamani ngam ardaade e ɓamtaare udditaa to Abuja. Faandaare nokku oo ko wallitde ardorde e ƴellitaare moƴƴere e waylo-waylo e nder Afrik. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Juko hitaande 2009, Ken Nnamani hollitii mettere mum e yahrude yeeso e demokaraasi timmuɗo e nder leydi Najeriya. O wi'i "Taariiha ɗon holla en dow demokaraasi cemmbiɗɗum meeɗay wooɗugo walaa limngal cakaari cemmbiɗngal e mawngal. Naajeeriya walaa limngal cakaari ngam maajum ɗum haawnaaki dow demokaraasi men ɗon mari semmbe e ɗon warta." Njeenaaje e njeenaari Ñalnde 7 desaambar 2007, senaateer biyeteeɗo Ken Nnamani heɓi njeenaari « Role Model Award » e nder hare ngam haɓaade fenaande, ndi Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) rokki mo, e wondude e Biro toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji, Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji e bonanndeeji jowitiiɗi e bonanndeeji (ICPC). Ñalnde 12 noowammbar 2007, fedde wiyeteende « Parlementaires pour la action globale » (PGA) to New York rokki mo njeenaari « Defender of Democracy » e hitaande 2007, ɗum noon ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde njeenaari ndi o yiɗi. == Tuugnorgal == dpov4lasop8x8iel3s9w5eimoduu3wl 182408 182407 2026-08-11T16:03:16Z Ilya Discuss 10103 182408 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ken Ugwu NnamaniListenR''' (jibinaa ko 2 noowammbar 1948) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 11ɓo Senaa Naajeeriya gila 2005 haa 2007. Ko o tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaama e Senaa e nder diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa en20 2007..<ref>{{Cite news|date=2021-10-25|title=Ken Nnamani: The man who sold his conscience|url=https://guardian.ng/opinion/ken-nnamani-the-man-who-sold-his-conscience/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-24|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref name="van177">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200805070177.html|title=Ken Nnamani - Taking Good Governance and Development to Greater Height|author=Gbenga Oke|date=7 May 2008|publisher=Vanguard|access-date=2009-10-06}}</ref> Ɓawo Ken Nnamani jibinaa ko ñalnde 2 Noowammbar 1948, to Enugu. O jogii ko dipolomaaji BBA e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio to Aten, Ohio, o golliima e Du Pont De Nemours International e Geneve e Nova Chemicals International, o wonii gardiiɗo yeeyde, caggal ɗuum o wonii jiiloowo. Ko kanko wonnoo jiiloowo mawɗo, fedde wiyeteende Maredec Limited. Golle Senaa Diiwaan Enugu, leydi Naajeeriya Ken Nnamani suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Enugu Fuunaange nder hitaande 2003. <ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/articles/2005/jun/061.html|title=MAKING LAW FOR GOOD GOVERNANCE IN NIGERIA: KEN NNAMANI SET TO MAKE A DIFFERENCE|date=2005-06-06|publisher=NigeriaWorld|access-date=2009-10-06|archive-date=16 July 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716031446/http://nigeriaworld.com/articles/2005/jun/061.html|url-status=dead}}</ref>.<ref name="van1772" /> == Senate career == [[File:NigeriaEnugu.png|right|thumb|200x200px|[[Enugu State]], Nigeria]] Ken Nnamani was elected to the Senate for Enugu East in 2003.<ref name="van1772" /> He was appointed Chairman of the Committee on Federal Character & Inter-Governmental Affairs and member of Committees on Privatization, Federal Capital Territory and Appropriation & Finance.<ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3789.html|title=Ken Nnamani|publisher=AfDevInfo|access-date=2009-10-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120311070545/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3789.html|archive-date=2012-03-11}}</ref> He became President of the Senate of Nigeria from 5 April 2005 to 2007, taking this post after [[Adolphus Wabara]] resigned due to allegations of corruption.<ref name="nig142">{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/articles/2007/jun/142.html|publisher=NigeriaWorld|title=WABARA, TOO LATE TO TALK NOW!|date=June 14, 2007|access-date=2009-10-06|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927172910/http://nigeriaworld.com/articles/2007/jun/142.html|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo komite dow ko laarani jikkuuji lesdi ndi'i e kuuɗe hakkunde laamuuji e tergal komitiiji dow ko laarani privatisation, lesdi laamorde lesdi ndi'i e Appropriation & Finance. O wonii hooreejo Senaa leydi Nijeer gila 5 abriil 2005 haa 2007, o ƴetti ndeeɗoo posto caggal nde Adolphus Wabara woppi laamu sabu tuumeede fenaande. Nde o wolwanno nder lewru Ogost 2006, Nnamani wi'i "Nder lesdi mardi finaa-tawaa ɗuuɗɗum e diinaaji ɗuuɗɗi bana Naajeeriya, suɓol ngol ɗon mari bawɗe hokkugo yimɓe feere-feere nder leydi ndi'i ngam jokkituki hukuumaaji pamari ngam ɓamtugo ko ɓuri wooɗugo. Caggal golle Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2008, nokku biyeteeɗo Ken Nnamani ngam ardaade e ɓamtaare udditaa to Abuja. Faandaare nokku oo ko wallitde ardorde e ƴellitaare moƴƴere e waylo-waylo e nder Afrik. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Juko hitaande 2009, Ken Nnamani hollitii mettere mum e yahrude yeeso e demokaraasi timmuɗo e nder leydi Najeriya. O wi'i "Taariiha ɗon holla en dow demokaraasi cemmbiɗɗum meeɗay wooɗugo walaa limngal cakaari cemmbiɗngal e mawngal. Naajeeriya walaa limngal cakaari ngam maajum ɗum haawnaaki dow demokaraasi men ɗon mari semmbe e ɗon warta." Njeenaaje e njeenaari Ñalnde 7 desaambar 2007, senaateer biyeteeɗo Ken Nnamani heɓi njeenaari « Role Model Award » e nder hare ngam haɓaade fenaande, ndi Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) rokki mo, e wondude e Biro toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji, Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji e bonanndeeji jowitiiɗi e bonanndeeji (ICPC). Ñalnde 12 noowammbar 2007, fedde wiyeteende « Parlementaires pour la action globale » (PGA) to New York rokki mo njeenaari « Defender of Democracy » e hitaande 2007, ɗum noon ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde njeenaari ndi o yiɗi. == Tuugnorgal == njmo0jlfkz3pp6x7wencvm6hn4omvtw 182409 182408 2026-08-11T16:44:26Z Ilya Discuss 10103 182409 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ken Ugwu NnamaniListenR''' (jibinaa ko 2 noowammbar 1948) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 11ɓo Senaa Naajeeriya gila 2005 haa 2007. Ko o tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaama e Senaa e nder diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa en20 2007..<ref>{{Cite news|date=2021-10-25|title=Ken Nnamani: The man who sold his conscience|url=https://guardian.ng/opinion/ken-nnamani-the-man-who-sold-his-conscience/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-24|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref name="van177">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200805070177.html|title=Ken Nnamani - Taking Good Governance and Development to Greater Height|author=Gbenga Oke|date=7 May 2008|publisher=Vanguard|access-date=2009-10-06}}</ref> Ɓawo Ken Nnamani jibinaa ko ñalnde 2 Noowammbar 1948, to Enugu. O jogii ko dipolomaaji BBA e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio to Aten, Ohio, o golliima e Du Pont De Nemours International e Geneve e Nova Chemicals International, o wonii gardiiɗo yeeyde, caggal ɗuum o wonii jiiloowo. Ko kanko wonnoo jiiloowo mawɗo, fedde wiyeteende Maredec Limited. Golle Senaa Diiwaan Enugu, leydi Naajeeriya Ken Nnamani suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Enugu Fuunaange nder hitaande 2003. <ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/articles/2005/jun/061.html|title=MAKING LAW FOR GOOD GOVERNANCE IN NIGERIA: KEN NNAMANI SET TO MAKE A DIFFERENCE|date=2005-06-06|publisher=NigeriaWorld|access-date=2009-10-06|archive-date=16 July 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716031446/http://nigeriaworld.com/articles/2005/jun/061.html|url-status=dead}}</ref><ref name="van1772" /><ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3789.html|title=Ken Nnamani|publisher=AfDevInfo|access-date=2009-10-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120311070545/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3789.html|archive-date=2012-03-11}}</ref><ref name="nig142">{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/articles/2007/jun/142.html|publisher=NigeriaWorld|title=WABARA, TOO LATE TO TALK NOW!|date=June 14, 2007|access-date=2009-10-06|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927172910/http://nigeriaworld.com/articles/2007/jun/142.html|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo komite dow ko laarani jikkuuji lesdi ndi'i e kuuɗe hakkunde laamuuji e tergal komitiiji dow ko laarani privatisation, lesdi laamorde lesdi ndi'i e Appropriation & Finance. O wonii hooreejo Senaa leydi Nijeer gila 5 abriil 2005 haa 2007, o ƴetti ndeeɗoo posto caggal nde Adolphus Wabara woppi laamu sabu tuumeede fenaande. Nde o wolwanno nder lewru Ogost 2006, Nnamani wi'i "Nder lesdi mardi finaa-tawaa ɗuuɗɗum e diinaaji ɗuuɗɗi bana Naajeeriya, suɓol ngol ɗon mari bawɗe hokkugo yimɓe feere-feere nder leydi ndi'i ngam jokkituki hukuumaaji pamari ngam ɓamtugo ko ɓuri wooɗugo. Caggal golle Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2008, nokku biyeteeɗo Ken Nnamani ngam ardaade e ɓamtaare udditaa to Abuja. Faandaare nokku oo ko wallitde ardorde e ƴellitaare moƴƴere e waylo-waylo e nder Afrik. E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Juko hitaande 2009, Ken Nnamani hollitii mettere mum e yahrude yeeso e demokaraasi timmuɗo e nder leydi Najeriya. O wi'i "Taariiha ɗon holla en dow demokaraasi cemmbiɗɗum meeɗay wooɗugo walaa limngal cakaari cemmbiɗngal e mawngal. Naajeeriya walaa limngal cakaari ngam maajum ɗum haawnaaki dow demokaraasi men ɗon mari semmbe e ɗon warta." Njeenaaje e njeenaari Ñalnde 7 desaambar 2007, senaateer biyeteeɗo Ken Nnamani heɓi njeenaari « Role Model Award » e nder hare ngam haɓaade fenaande, ndi Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) rokki mo, e wondude e Biro toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji, Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji e bonanndeeji jowitiiɗi e bonanndeeji (ICPC). Ñalnde 12 noowammbar 2007, fedde wiyeteende « Parlementaires pour la action globale » (PGA) to New York rokki mo njeenaari « Defender of Democracy » e hitaande 2007, ɗum noon ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde njeenaari ndi o yiɗi. == Tuugnorgal == itib68pxbusof4xyg85krvr9f2gisxt 182410 182409 2026-08-11T16:44:54Z Ilya Discuss 10103 182410 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ken Ugwu NnamaniListenR''' (jibinaa ko 2 noowammbar 1948) ko politikaajo Naajeeriya, o woniino hooreejo 11ɓo Senaa Naajeeriya gila 2005 haa 2007. Ko o tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o suɓaama e Senaa e nder diiwaan Enugu Fuɗnaange Senaa en20 2007..<ref>{{Cite news|date=2021-10-25|title=Ken Nnamani: The man who sold his conscience|url=https://guardian.ng/opinion/ken-nnamani-the-man-who-sold-his-conscience/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-24|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref name="van177">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200805070177.html|title=Ken Nnamani - Taking Good Governance and Development to Greater Height|author=Gbenga Oke|date=7 May 2008|publisher=Vanguard|access-date=2009-10-06}}</ref> Ɓawo Ken Nnamani jibinaa ko ñalnde 2 Noowammbar 1948, to Enugu. O jogii ko dipolomaaji BBA e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio to Aten, Ohio, o golliima e Du Pont De Nemours International e Geneve e Nova Chemicals International, o wonii gardiiɗo yeeyde, caggal ɗuum o wonii jiiloowo. Ko kanko wonnoo jiiloowo mawɗo, fedde wiyeteende Maredec Limited. Golle Senaa Diiwaan Enugu, leydi Naajeeriya Ken Nnamani suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Enugu Fuunaange nder hitaande 2003. <ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/articles/2005/jun/061.html|title=MAKING LAW FOR GOOD GOVERNANCE IN NIGERIA: KEN NNAMANI SET TO MAKE A DIFFERENCE|date=2005-06-06|publisher=NigeriaWorld|access-date=2009-10-06|archive-date=16 July 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716031446/http://nigeriaworld.com/articles/2005/jun/061.html|url-status=dead}}</ref><ref name="van1772" /><ref>{{cite web|url=http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3789.html|title=Ken Nnamani|publisher=AfDevInfo|access-date=2009-10-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120311070545/http://www.afdevinfo.com/htmlreports/peo/peo_3789.html|archive-date=2012-03-11}}</ref><ref name="nig142">{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/articles/2007/jun/142.html|publisher=NigeriaWorld|title=WABARA, TOO LATE TO TALK NOW!|date=June 14, 2007|access-date=2009-10-06|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927172910/http://nigeriaworld.com/articles/2007/jun/142.html|url-status=dead}}</ref> O toɗɗaama hooreejo komite dow ko laarani jikkuuji lesdi ndi'i e kuuɗe hakkunde laamuuji e tergal komitiiji dow ko laarani privatisation, lesdi laamorde lesdi ndi'i e Appropriation & Finance. O wonii hooreejo Senaa leydi Nijeer gila 5 abriil 2005 haa 2007, o ƴetti ndeeɗoo posto caggal nde Adolphus Wabara woppi laamu sabu tuumeede fenaande. Nde o wolwanno nder lewru Ogost 2006, Nnamani wi'i "Nder lesdi mardi finaa-tawaa ɗuuɗɗum e diinaaji ɗuuɗɗi bana Naajeeriya, suɓol ngol ɗon mari bawɗe hokkugo yimɓe feere-feere nder leydi ndi'i ngam jokkituki hukuumaaji pamari ngam ɓamtugo ko ɓuri wooɗugo. Caggal golle Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2008, nokku biyeteeɗo Ken Nnamani ngam ardaade e ɓamtaare udditaa to Abuja. Faandaare nokku oo ko wallitde ardorde e ƴellitaare moƴƴere e waylo-waylo e nder Afrik. <ref name="Director Senator Ken Nnamani">{{Cite web|url=https://www.enugudisco.com/index.php/2012-04-10-18-56-53/board-of-directors/11-faqs/381-director-senator-ken-nnamani|title=Director Senator Ken Nnamani}}</ref> * On 12 November 2007, the New York-based Parliamentarians For Global Action (PGA) bestowed on him the 2007 Defender of Democracy Award, making him the first Nigerian to receive the coveted award.<ref name="Director Senator Ken Nnamani" /> E nder yeewtere nde o waɗi e lewru Juko hitaande 2009, Ken Nnamani hollitii mettere mum e yahrude yeeso e demokaraasi timmuɗo e nder leydi Najeriya. O wi'i "Taariiha ɗon holla en dow demokaraasi cemmbiɗɗum meeɗay wooɗugo walaa limngal cakaari cemmbiɗngal e mawngal. Naajeeriya walaa limngal cakaari ngam maajum ɗum haawnaaki dow demokaraasi men ɗon mari semmbe e ɗon warta." Njeenaaje e njeenaari Ñalnde 7 desaambar 2007, senaateer biyeteeɗo Ken Nnamani heɓi njeenaari « Role Model Award » e nder hare ngam haɓaade fenaande, ndi Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) rokki mo, e wondude e Biro toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji, Komiseer toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji e bonanndeeji jowitiiɗi e bonanndeeji (ICPC). Ñalnde 12 noowammbar 2007, fedde wiyeteende « Parlementaires pour la action globale » (PGA) to New York rokki mo njeenaari « Defender of Democracy » e hitaande 2007, ɗum noon ko kanko woni Najeriyaajo gadano heɓde njeenaari ndi o yiɗi. == Tuugnorgal == rh0odq6jzr2g2z5z3cxnycbytcv5s0h Paulinus Igwe Nwagu 0 43489 182411 2026-08-11T16:46:49Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Paulinus Igwe Nwagu // C (jibinaa ko 12 lewru juko hitaande 1959) ko wakiliijo leydi Naajeeriya, o woniino wakiliijo diiwaan Ezza North/Ishielu to diiwaan Ebonyi, leydi Naajeeriya to suudu sarɗiiji. E wooteeji ngenndiiji lewru abriil 2011, o suɓaama senaateer to Ebonyi Central ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leñol (PDP). Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Nwagu jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1959, to diiwaan Ebonyi. O heɓi bakkaa e ganndal siyaas. O..." 182411 wikitext text/x-wiki Paulinus Igwe Nwagu // C (jibinaa ko 12 lewru juko hitaande 1959) ko wakiliijo leydi Naajeeriya, o woniino wakiliijo diiwaan Ezza North/Ishielu to diiwaan Ebonyi, leydi Naajeeriya to suudu sarɗiiji. E wooteeji ngenndiiji lewru abriil 2011, o suɓaama senaateer to Ebonyi Central ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leñol (PDP). Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Nwagu jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1959, to diiwaan Ebonyi. O heɓi bakkaa e ganndal siyaas. O woniino Konseye to Diiso laamu nokku Ezza worgo (1990–1993) e hooreejo nokku laamu nokku Ezza worgo (1999–2002). Golle politik Nwagu suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Ishielu haa Ezzra North nder Ebonyi nder lewru Abriil 2007, dow laylaytol PDP. E nder suudu nduu, o toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare sukaaɓe e renndo, e coodguuli laamu, e geɗe polis, e jawdi petroŋ (Downstream), e nokkuuji e njuɓɓudi Emergency & Disaster. O woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji toppitiingu ƴellitaare teeru. E hitaande 2009, Igwe nanngaama, o nanngaama to kasooji Kuje to Abuja, e juuɗe fedde toppitiinde ko feewti e bonanndeeji leydi Najeriya, hono Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) ngam tuumeede wonde o naatii e fenaande 5,2 miliyaar (34,66 miliyoŋ dolaar) ngam heɓde doole kuuraa. E nder lewru Yarkomaa 2011, wooteeji PDP ngam suɓaade jooɗorde senateer Ebonyi, Nwagu hollitaama ko kanndidaa toɗɗaaɗo e PDP caggal nde woɗɓe ƴamooɓe lefol laamu ɓee ndartini golle mum en ngam wiyde ina mbaɗa ko boni, ina jeyaa heen huutoraade kaayitaaji wooteeji ɗi diiwaan Kwara fotnoo waɗde ngam yuɓɓinde wooteeji Ebonyi hakkundeeji. O heɓiino wooteeji abriil 2011 e 55 016 woote e dow laylaytol PDP. Ugo Chima mo lannda yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) heɓi 41,096 woote. E lewru mee 2022, o hollitii yiɗde makko tawtoreede woote guwerneer to diiwaan Ebonyi. Sappo e nayo aspirant en jostled ngam laataago ardiiɓe PDP ngam suɓol guwerneer 2023; nayi ummorii ko e zone senateeruuji Ebonyi worgo ina heen Nwagu, nayo ummorii ko Ebonyi hakkundeejo e gooto ummorii ko Ebonyi fuɗnaange. Caggal ɗuum ko Obinna Ogba ummoriiɗo Ebonyi hakkundeejo heɓi primaaji ɗii. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi Tuugnorgal b8yrvvckr3gesnmcsjk06gg7mptparu 182412 182411 2026-08-11T16:47:16Z Ilya Discuss 10103 182412 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Paulinus Igwe Nwagu // C (jibinaa ko 12 lewru juko hitaande 1959) ko wakiliijo leydi Naajeeriya, o woniino wakiliijo diiwaan Ezza North/Ishielu to diiwaan Ebonyi, leydi Naajeeriya to suudu sarɗiiji. E wooteeji ngenndiiji lewru abriil 2011, o suɓaama senaateer to Ebonyi Central ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leñol (PDP). Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Nwagu jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1959, to diiwaan Ebonyi. O heɓi bakkaa e ganndal siyaas. O woniino Konseye to Diiso laamu nokku Ezza worgo (1990–1993) e hooreejo nokku laamu nokku Ezza worgo (1999–2002). Golle politik Nwagu suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Ishielu haa Ezzra North nder Ebonyi nder lewru Abriil 2007, dow laylaytol PDP. E nder suudu nduu, o toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare sukaaɓe e renndo, e coodguuli laamu, e geɗe polis, e jawdi petroŋ (Downstream), e nokkuuji e njuɓɓudi Emergency & Disaster. O woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji toppitiingu ƴellitaare teeru. E hitaande 2009, Igwe nanngaama, o nanngaama to kasooji Kuje to Abuja, e juuɗe fedde toppitiinde ko feewti e bonanndeeji leydi Najeriya, hono Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) ngam tuumeede wonde o naatii e fenaande 5,2 miliyaar (34,66 miliyoŋ dolaar) ngam heɓde doole kuuraa. E nder lewru Yarkomaa 2011, wooteeji PDP ngam suɓaade jooɗorde senateer Ebonyi, Nwagu hollitaama ko kanndidaa toɗɗaaɗo e PDP caggal nde woɗɓe ƴamooɓe lefol laamu ɓee ndartini golle mum en ngam wiyde ina mbaɗa ko boni, ina jeyaa heen huutoraade kaayitaaji wooteeji ɗi diiwaan Kwara fotnoo waɗde ngam yuɓɓinde wooteeji Ebonyi hakkundeeji. O heɓiino wooteeji abriil 2011 e 55 016 woote e dow laylaytol PDP. Ugo Chima mo lannda yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) heɓi 41,096 woote. E lewru mee 2022, o hollitii yiɗde makko tawtoreede woote guwerneer to diiwaan Ebonyi. Sappo e nayo aspirant en jostled ngam laataago ardiiɓe PDP ngam suɓol guwerneer 2023; nayi ummorii ko e zone senateeruuji Ebonyi worgo ina heen Nwagu, nayo ummorii ko Ebonyi hakkundeejo e gooto ummorii ko Ebonyi fuɗnaange. Caggal ɗuum ko Obinna Ogba ummoriiɗo Ebonyi hakkundeejo heɓi primaaji ɗii. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi Tuugnorgal edaqaqqzmhwvpdzcvk1278duh64ugp1 182413 182412 2026-08-11T16:49:15Z Ilya Discuss 10103 182413 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Paulinus Igwe Nwagu //''' C (jibinaa ko 12 lewru juko hitaande 1959) ko wakiliijo leydi Naajeeriya, o woniino wakiliijo diiwaan Ezza North/Ishielu to diiwaan Ebonyi, leydi Naajeeriya to suudu sarɗiiji. E wooteeji ngenndiiji lewru abriil 2011, o suɓaama senaateer to Ebonyi Central ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leñol (PDP). == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nwagu jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1959, to diiwaan Ebonyi. O heɓi bakkaa e ganndal siyaas. O woniino Konseye to Diiso laamu nokku Ezza worgo (1990–1993) e hooreejo nokku laamu nokku Ezza worgo (1999–2002). Golle politik Nwagu suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Ishielu haa Ezzra North nder Ebonyi nder lewru Abriil 2007, dow laylaytol PDP. E nder suudu nduu, o toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare sukaaɓe e renndo, e coodguuli laamu, e geɗe polis, e jawdi petroŋ (Downstream), e nokkuuji e njuɓɓudi Emergency & Disaster. O woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji toppitiingu ƴellitaare teeru. E hitaande 2009, Igwe nanngaama, o nanngaama to kasooji Kuje to Abuja, e juuɗe fedde toppitiinde ko feewti e bonanndeeji leydi Najeriya, hono Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) ngam tuumeede wonde o naatii e fenaande 5,2 miliyaar (34,66 miliyoŋ dolaar) ngam heɓde doole kuuraa. E nder lewru Yarkomaa 2011, wooteeji PDP ngam suɓaade jooɗorde senateer Ebonyi, Nwagu hollitaama ko kanndidaa toɗɗaaɗo e PDP caggal nde woɗɓe ƴamooɓe lefol laamu ɓee ndartini golle mum en ngam wiyde ina mbaɗa ko boni, ina jeyaa heen huutoraade kaayitaaji wooteeji ɗi diiwaan Kwara fotnoo waɗde ngam yuɓɓinde wooteeji Ebonyi hakkundeeji. O heɓiino wooteeji abriil 2011 e 55 016 woote e dow laylaytol PDP. Ugo Chima mo lannda yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) heɓi 41,096 woote. E lewru mee 2022, o hollitii yiɗde makko tawtoreede woote guwerneer to diiwaan Ebonyi. Sappo e nayo aspirant en jostled ngam laataago ardiiɓe PDP ngam suɓol guwerneer 2023; nayi ummorii ko e zone senateeruuji Ebonyi worgo ina heen Nwagu, nayo ummorii ko Ebonyi hakkundeejo e gooto ummorii ko Ebonyi fuɗnaange. Caggal ɗuum ko Obinna Ogba ummoriiɗo Ebonyi hakkundeejo heɓi primaaji ɗii. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == 26wz0n3c5cngodb70gii0emyqgo5ttk 182414 182413 2026-08-11T16:50:15Z Ilya Discuss 10103 182414 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Paulinus Igwe Nwagu //''' C (jibinaa ko 12 lewru juko hitaande 1959) ko wakiliijo leydi Naajeeriya, o woniino wakiliijo diiwaan Ezza North/Ishielu to diiwaan Ebonyi, leydi Naajeeriya to suudu sarɗiiji. E wooteeji ngenndiiji lewru abriil 2011, o suɓaama senaateer to Ebonyi Central ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leñol (PDP)..<ref>{{Cite news|last=Omorogbe|first=Paul|date=2022-06-22|title=Nkata, Nwagu, emerges APGA, PDP deputy gubernatorial candidates in Ebonyi|url=https://tribuneonlineng.com/nkata-nwagu-emerges-apga-pdp-deputy-gubernatorial-candidates-in-ebonyi/|access-date=2022-08-11|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nwagu jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1959, to diiwaan Ebonyi. O heɓi bakkaa e ganndal siyaas. O woniino Konseye to Diiso laamu nokku Ezza worgo (1990–1993) e hooreejo nokku laamu nokku Ezza worgo (1999–2002). Golle politik Nwagu suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Ishielu haa Ezzra North nder Ebonyi nder lewru Abriil 2007, dow laylaytol PDP. E nder suudu nduu, o toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare sukaaɓe e renndo, e coodguuli laamu, e geɗe polis, e jawdi petroŋ (Downstream), e nokkuuji e njuɓɓudi Emergency & Disaster. O woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji toppitiingu ƴellitaare teeru. E hitaande 2009, Igwe nanngaama, o nanngaama to kasooji Kuje to Abuja, e juuɗe fedde toppitiinde ko feewti e bonanndeeji leydi Najeriya, hono Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) ngam tuumeede wonde o naatii e fenaande 5,2 miliyaar (34,66 miliyoŋ dolaar) ngam heɓde doole kuuraa. E nder lewru Yarkomaa 2011, wooteeji PDP ngam suɓaade jooɗorde senateer Ebonyi, Nwagu hollitaama ko kanndidaa toɗɗaaɗo e PDP caggal nde woɗɓe ƴamooɓe lefol laamu ɓee ndartini golle mum en ngam wiyde ina mbaɗa ko boni, ina jeyaa heen huutoraade kaayitaaji wooteeji ɗi diiwaan Kwara fotnoo waɗde ngam yuɓɓinde wooteeji Ebonyi hakkundeeji. O heɓiino wooteeji abriil 2011 e 55 016 woote e dow laylaytol PDP. Ugo Chima mo lannda yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) heɓi 41,096 woote. E lewru mee 2022, o hollitii yiɗde makko tawtoreede woote guwerneer to diiwaan Ebonyi. Sappo e nayo aspirant en jostled ngam laataago ardiiɓe PDP ngam suɓol guwerneer 2023; nayi ummorii ko e zone senateeruuji Ebonyi worgo ina heen Nwagu, nayo ummorii ko Ebonyi hakkundeejo e gooto ummorii ko Ebonyi fuɗnaange. Caggal ɗuum ko Obinna Ogba ummoriiɗo Ebonyi hakkundeejo heɓi primaaji ɗii. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == onxll2b6b0l2bmfp9q9lrigzl6sazmx 182415 182414 2026-08-11T17:18:34Z Ilya Discuss 10103 182415 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Paulinus Igwe Nwagu //''' C (jibinaa ko 12 lewru juko hitaande 1959) ko wakiliijo leydi Naajeeriya, o woniino wakiliijo diiwaan Ezza North/Ishielu to diiwaan Ebonyi, leydi Naajeeriya to suudu sarɗiiji. E wooteeji ngenndiiji lewru abriil 2011, o suɓaama senaateer to Ebonyi Central ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leñol (PDP)..<ref>{{Cite news|last=Omorogbe|first=Paul|date=2022-06-22|title=Nkata, Nwagu, emerges APGA, PDP deputy gubernatorial candidates in Ebonyi|url=https://tribuneonlineng.com/nkata-nwagu-emerges-apga-pdp-deputy-gubernatorial-candidates-in-ebonyi/|access-date=2022-08-11|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nwagu jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1959, to diiwaan Ebonyi. O heɓi bakkaa e ganndal siyaas.<ref name="nass">{{cite web|url=http://speakersoffice.gov.ng/constituencies_ebonyi_3.htm|title=HON. PAULINUS IGWE NWAGU|work=The House of Representatives|access-date=2011-05-06|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20100718174336/http://www.speakersoffice.gov.ng/constituencies_ebonyi_3.htm|archive-date=2010-07-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.businessdayonline.com/NG/index.php/news/latest/2742-efcc-may-make-more-arrests-to-arraign-ugbane-elumelu-others-today|title=Archived copy|access-date=12 March 2013|archive-date=3 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303224213/http://www.businessdayonline.com/NG/index.php/news/latest/2742-efcc-may-make-more-arrests-to-arraign-ugbane-elumelu-others-today|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/index.php/news/18917-shoddy-jobs-nass-threatens-to-sanction-erring-contractors|title=Shoddy jobs: NASS threatens to sanction erring contractors|work=[[Nigerian Tribune]]|date=15 March 2011|access-date=2011-05-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120329060746/http://www.tribune.com.ng/index.php/news/18917-shoddy-jobs-nass-threatens-to-sanction-erring-contractors|archive-date=March 29, 2012}}</ref> O woniino Konseye to Diiso laamu nokku Ezza worgo (1990–1993) e hooreejo nokku laamu nokku Ezza worgo (1999–2002). Golle politik Nwagu suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Ishielu haa Ezzra North nder Ebonyi nder lewru Abriil 2007, dow laylaytol PDP. E nder suudu nduu, o toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare sukaaɓe e renndo, e coodguuli laamu, e geɗe polis, e jawdi petroŋ (Downstream), e nokkuuji e njuɓɓudi Emergency & Disaster. O woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji toppitiingu ƴellitaare teeru. E hitaande 2009, Igwe nanngaama, o nanngaama to kasooji Kuje to Abuja, e juuɗe fedde toppitiinde ko feewti e bonanndeeji leydi Najeriya, hono Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) ngam tuumeede wonde o naatii e fenaande 5,2 miliyaar (34,66 miliyoŋ dolaar) ngam heɓde doole kuuraa. E nder lewru Yarkomaa 2011, wooteeji PDP ngam suɓaade jooɗorde senateer Ebonyi, Nwagu hollitaama ko kanndidaa toɗɗaaɗo e PDP caggal nde woɗɓe ƴamooɓe lefol laamu ɓee ndartini golle mum en ngam wiyde ina mbaɗa ko boni, ina jeyaa heen huutoraade kaayitaaji wooteeji ɗi diiwaan Kwara fotnoo waɗde ngam yuɓɓinde wooteeji Ebonyi hakkundeeji. O heɓiino wooteeji abriil 2011 e 55 016 woote e dow laylaytol PDP. Ugo Chima mo lannda yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) heɓi 41,096 woote. E lewru mee 2022, o hollitii yiɗde makko tawtoreede woote guwerneer to diiwaan Ebonyi. Sappo e nayo aspirant en jostled ngam laataago ardiiɓe PDP ngam suɓol guwerneer 2023; nayi ummorii ko e zone senateeruuji Ebonyi worgo ina heen Nwagu, nayo ummorii ko Ebonyi hakkundeejo e gooto ummorii ko Ebonyi fuɗnaange. Caggal ɗuum ko Obinna Ogba ummoriiɗo Ebonyi hakkundeejo heɓi primaaji ɗii. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == ru6rkbu4i360pphctdnh6l9jfy738gl 182416 182415 2026-08-11T17:19:58Z Ilya Discuss 10103 182416 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Paulinus Igwe Nwagu //''' C (jibinaa ko 12 lewru juko hitaande 1959) ko wakiliijo leydi Naajeeriya, o woniino wakiliijo diiwaan Ezza North/Ishielu to diiwaan Ebonyi, leydi Naajeeriya to suudu sarɗiiji. E wooteeji ngenndiiji lewru abriil 2011, o suɓaama senaateer to Ebonyi Central ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leñol (PDP)..<ref>{{Cite news|last=Omorogbe|first=Paul|date=2022-06-22|title=Nkata, Nwagu, emerges APGA, PDP deputy gubernatorial candidates in Ebonyi|url=https://tribuneonlineng.com/nkata-nwagu-emerges-apga-pdp-deputy-gubernatorial-candidates-in-ebonyi/|access-date=2022-08-11|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nwagu jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1959, to diiwaan Ebonyi. O heɓi bakkaa e ganndal siyaas.<ref name="nass">{{cite web|url=http://speakersoffice.gov.ng/constituencies_ebonyi_3.htm|title=HON. PAULINUS IGWE NWAGU|work=The House of Representatives|access-date=2011-05-06|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20100718174336/http://www.speakersoffice.gov.ng/constituencies_ebonyi_3.htm|archive-date=2010-07-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.businessdayonline.com/NG/index.php/news/latest/2742-efcc-may-make-more-arrests-to-arraign-ugbane-elumelu-others-today|title=Archived copy|access-date=12 March 2013|archive-date=3 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303224213/http://www.businessdayonline.com/NG/index.php/news/latest/2742-efcc-may-make-more-arrests-to-arraign-ugbane-elumelu-others-today|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/index.php/news/18917-shoddy-jobs-nass-threatens-to-sanction-erring-contractors|title=Shoddy jobs: NASS threatens to sanction erring contractors|work=[[Nigerian Tribune]]|date=15 March 2011|access-date=2011-05-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120329060746/http://www.tribune.com.ng/index.php/news/18917-shoddy-jobs-nass-threatens-to-sanction-erring-contractors|archive-date=March 29, 2012}}</ref> O woniino Konseye to Diiso laamu nokku Ezza worgo (1990–1993) e hooreejo nokku laamu nokku Ezza worgo (1999–2002). Golle politik Nwagu suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Ishielu haa Ezzra North nder Ebonyi nder lewru Abriil 2007, dow laylaytol PDP..<ref>{{cite news|last=Sobechi|first=Leo|title=PDP senators, reps reject primaries over alleged fraud|url=http://odili.net/news/source/2011/jan/10/5.html|publisher=Nigerian Guardian|access-date=2013-03-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208095811/http://odili.net/news/source/2011/jan/10/5.html|archive-date=2015-12-08}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.worldstagegroup.com/worldstage/index.php?active=news&id=1626|date=January 9, 2011|title=More Nigerian federal lawmakers lose return tickets in|work=WorldStage|access-date=2011-05-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120314124630/http://www.worldstagegroup.com/worldstage/index.php?active=news&id=1626|archive-date=March 14, 2012}}</ref><ref>{{Cite news|title=PDP wins Ebonyi Central senatorial, Reps seats|date=12 April 2011|author=JEFF AMECHI AGBODO|work=Nigerian Compass}}</ref> E nder suudu nduu, o toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare sukaaɓe e renndo, e coodguuli laamu, e geɗe polis, e jawdi petroŋ (Downstream), e nokkuuji e njuɓɓudi Emergency & Disaster. O woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji toppitiingu ƴellitaare teeru. E hitaande 2009, Igwe nanngaama, o nanngaama to kasooji Kuje to Abuja, e juuɗe fedde toppitiinde ko feewti e bonanndeeji leydi Najeriya, hono Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) ngam tuumeede wonde o naatii e fenaande 5,2 miliyaar (34,66 miliyoŋ dolaar) ngam heɓde doole kuuraa. E nder lewru Yarkomaa 2011, wooteeji PDP ngam suɓaade jooɗorde senateer Ebonyi, Nwagu hollitaama ko kanndidaa toɗɗaaɗo e PDP caggal nde woɗɓe ƴamooɓe lefol laamu ɓee ndartini golle mum en ngam wiyde ina mbaɗa ko boni, ina jeyaa heen huutoraade kaayitaaji wooteeji ɗi diiwaan Kwara fotnoo waɗde ngam yuɓɓinde wooteeji Ebonyi hakkundeeji. O heɓiino wooteeji abriil 2011 e 55 016 woote e dow laylaytol PDP. Ugo Chima mo lannda yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) heɓi 41,096 woote. E lewru mee 2022, o hollitii yiɗde makko tawtoreede woote guwerneer to diiwaan Ebonyi. Sappo e nayo aspirant en jostled ngam laataago ardiiɓe PDP ngam suɓol guwerneer 2023; nayi ummorii ko e zone senateeruuji Ebonyi worgo ina heen Nwagu, nayo ummorii ko Ebonyi hakkundeejo e gooto ummorii ko Ebonyi fuɗnaange. Caggal ɗuum ko Obinna Ogba ummoriiɗo Ebonyi hakkundeejo heɓi primaaji ɗii. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == 4qufg5u70o9w4murenpk8n9f5lgu4e4 182417 182416 2026-08-11T17:21:01Z Ilya Discuss 10103 182417 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Paulinus Igwe Nwagu //''' C (jibinaa ko 12 lewru juko hitaande 1959) ko wakiliijo leydi Naajeeriya, o woniino wakiliijo diiwaan Ezza North/Ishielu to diiwaan Ebonyi, leydi Naajeeriya to suudu sarɗiiji. E wooteeji ngenndiiji lewru abriil 2011, o suɓaama senaateer to Ebonyi Central ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leñol (PDP)..<ref>{{Cite news|last=Omorogbe|first=Paul|date=2022-06-22|title=Nkata, Nwagu, emerges APGA, PDP deputy gubernatorial candidates in Ebonyi|url=https://tribuneonlineng.com/nkata-nwagu-emerges-apga-pdp-deputy-gubernatorial-candidates-in-ebonyi/|access-date=2022-08-11|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nwagu jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1959, to diiwaan Ebonyi. O heɓi bakkaa e ganndal siyaas.<ref name="nass">{{cite web|url=http://speakersoffice.gov.ng/constituencies_ebonyi_3.htm|title=HON. PAULINUS IGWE NWAGU|work=The House of Representatives|access-date=2011-05-06|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20100718174336/http://www.speakersoffice.gov.ng/constituencies_ebonyi_3.htm|archive-date=2010-07-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.businessdayonline.com/NG/index.php/news/latest/2742-efcc-may-make-more-arrests-to-arraign-ugbane-elumelu-others-today|title=Archived copy|access-date=12 March 2013|archive-date=3 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303224213/http://www.businessdayonline.com/NG/index.php/news/latest/2742-efcc-may-make-more-arrests-to-arraign-ugbane-elumelu-others-today|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/index.php/news/18917-shoddy-jobs-nass-threatens-to-sanction-erring-contractors|title=Shoddy jobs: NASS threatens to sanction erring contractors|work=[[Nigerian Tribune]]|date=15 March 2011|access-date=2011-05-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120329060746/http://www.tribune.com.ng/index.php/news/18917-shoddy-jobs-nass-threatens-to-sanction-erring-contractors|archive-date=March 29, 2012}}</ref> O woniino Konseye to Diiso laamu nokku Ezza worgo (1990–1993) e hooreejo nokku laamu nokku Ezza worgo (1999–2002). Golle politik Nwagu suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Ishielu haa Ezzra North nder Ebonyi nder lewru Abriil 2007, dow laylaytol PDP..<ref>{{cite news|last=Sobechi|first=Leo|title=PDP senators, reps reject primaries over alleged fraud|url=http://odili.net/news/source/2011/jan/10/5.html|publisher=Nigerian Guardian|access-date=2013-03-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208095811/http://odili.net/news/source/2011/jan/10/5.html|archive-date=2015-12-08}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.worldstagegroup.com/worldstage/index.php?active=news&id=1626|date=January 9, 2011|title=More Nigerian federal lawmakers lose return tickets in|work=WorldStage|access-date=2011-05-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120314124630/http://www.worldstagegroup.com/worldstage/index.php?active=news&id=1626|archive-date=March 14, 2012}}</ref><ref>{{Cite news|title=PDP wins Ebonyi Central senatorial, Reps seats|date=12 April 2011|author=JEFF AMECHI AGBODO|work=Nigerian Compass}}</ref> E nder suudu nduu, o toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare sukaaɓe e renndo, e coodguuli laamu, e geɗe polis, e jawdi petroŋ (Downstream), e nokkuuji e njuɓɓudi Emergency & Disaster. O woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji toppitiingu ƴellitaare teeru. E hitaande 2009, Igwe nanngaama, o nanngaama to kasooji Kuje to Abuja, e juuɗe fedde toppitiinde ko feewti e bonanndeeji leydi Najeriya, hono Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) ngam tuumeede wonde o naatii e fenaande 5,2 miliyaar (34,66 miliyoŋ dolaar) ngam heɓde doole kuuraa. E nder lewru Yarkomaa 2011, wooteeji PDP ngam suɓaade jooɗorde senateer Ebonyi, Nwagu hollitaama ko kanndidaa toɗɗaaɗo e PDP caggal nde woɗɓe ƴamooɓe lefol laamu ɓee ndartini golle mum en ngam wiyde ina mbaɗa ko boni, ina jeyaa heen huutoraade kaayitaaji wooteeji ɗi diiwaan Kwara fotnoo waɗde ngam yuɓɓinde wooteeji Ebonyi hakkundeeji.<ref>{{Cite news|title=2023: I'll Reclaim Ebonyi Back to PDP, Says Senator Igwe-Nwagu|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/05/02/2023-ill-reclaim-ebonyi-back-to-pdp-says-senator-igwe-nwagu/|access-date=2022-08-12|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Fourteen aspirants jostled to be the flag-bearer of PDP for the 2023 governorship election; nine from Ebonyi North Senatorial zone including Nwagu, four from Ebonyi Central and one from Ebonyi South.<ref>{{Cite news|date=2022-06-22|title=Ebonyi 2023: Odi's uneasy walk to victory|url=https://guardian.ng/opinion/ebonyi-2023-odis-uneasy-walk-to-victory/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-08-12|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Online|first=Tribune|date=2022-06-06|title=Ogba emerges PDP gubernatorial flagbearer in Ebonyi|url=https://tribuneonlineng.com/ogba-emerges-pdp-gubernatorial-flagbearer-in-ebonyi/|access-date=2022-08-12|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> O heɓiino wooteeji abriil 2011 e 55 016 woote e dow laylaytol PDP. Ugo Chima mo lannda yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) heɓi 41,096 woote. E lewru mee 2022, o hollitii yiɗde makko tawtoreede woote guwerneer to diiwaan Ebonyi. Sappo e nayo aspirant en jostled ngam laataago ardiiɓe PDP ngam suɓol guwerneer 2023; nayi ummorii ko e zone senateeruuji Ebonyi worgo ina heen Nwagu, nayo ummorii ko Ebonyi hakkundeejo e gooto ummorii ko Ebonyi fuɗnaange. Caggal ɗuum ko Obinna Ogba ummoriiɗo Ebonyi hakkundeejo heɓi primaaji ɗii. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == 137ql95kgeykhfp3j2no2upsshzz0zc 182477 182417 2026-08-12T10:51:27Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 182477 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Paulinus Igwe Nwagu''' (jibinaa ko 12 lewru juko hitaande 1959) ko wakiliijo leydi Naajeeriya, o woniino wakiliijo diiwaan Ezza North/Ishielu to diiwaan Ebonyi, leydi Naajeeriya to suudu sarɗiiji. E wooteeji ngenndiiji lewru abriil 2011, o suɓaama senaateer to Ebonyi Central ina doga e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leñol (PDP)..<ref>{{Cite news|last=Omorogbe|first=Paul|date=2022-06-22|title=Nkata, Nwagu, emerges APGA, PDP deputy gubernatorial candidates in Ebonyi|url=https://tribuneonlineng.com/nkata-nwagu-emerges-apga-pdp-deputy-gubernatorial-candidates-in-ebonyi/|access-date=2022-08-11|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nwagu jibinaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 1959, to diiwaan Ebonyi. O heɓi bakkaa e ganndal siyaas.<ref name="nass">{{cite web|url=http://speakersoffice.gov.ng/constituencies_ebonyi_3.htm|title=HON. PAULINUS IGWE NWAGU|work=The House of Representatives|access-date=2011-05-06|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20100718174336/http://www.speakersoffice.gov.ng/constituencies_ebonyi_3.htm|archive-date=2010-07-18}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.businessdayonline.com/NG/index.php/news/latest/2742-efcc-may-make-more-arrests-to-arraign-ugbane-elumelu-others-today|title=Archived copy|access-date=12 March 2013|archive-date=3 March 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303224213/http://www.businessdayonline.com/NG/index.php/news/latest/2742-efcc-may-make-more-arrests-to-arraign-ugbane-elumelu-others-today|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.tribune.com.ng/index.php/news/18917-shoddy-jobs-nass-threatens-to-sanction-erring-contractors|title=Shoddy jobs: NASS threatens to sanction erring contractors|work=[[Nigerian Tribune]]|date=15 March 2011|access-date=2011-05-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120329060746/http://www.tribune.com.ng/index.php/news/18917-shoddy-jobs-nass-threatens-to-sanction-erring-contractors|archive-date=March 29, 2012}}</ref> O woniino Konseye to Diiso laamu nokku Ezza worgo (1990–1993) e hooreejo nokku laamu nokku Ezza worgo (1999–2002). Golle politik Nwagu suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi Ishielu haa Ezzra North nder Ebonyi nder lewru Abriil 2007, dow laylaytol PDP..<ref>{{cite news|last=Sobechi|first=Leo|title=PDP senators, reps reject primaries over alleged fraud|url=http://odili.net/news/source/2011/jan/10/5.html|publisher=Nigerian Guardian|access-date=2013-03-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208095811/http://odili.net/news/source/2011/jan/10/5.html|archive-date=2015-12-08}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.worldstagegroup.com/worldstage/index.php?active=news&id=1626|date=January 9, 2011|title=More Nigerian federal lawmakers lose return tickets in|work=WorldStage|access-date=2011-05-06|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120314124630/http://www.worldstagegroup.com/worldstage/index.php?active=news&id=1626|archive-date=March 14, 2012}}</ref><ref>{{Cite news|title=PDP wins Ebonyi Central senatorial, Reps seats|date=12 April 2011|author=JEFF AMECHI AGBODO|work=Nigerian Compass}}</ref> E nder suudu nduu, o toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e ƴellitaare sukaaɓe e renndo, e coodguuli laamu, e geɗe polis, e jawdi petroŋ (Downstream), e nokkuuji e njuɓɓudi Emergency & Disaster. O woniino hooreejo goomu suudu sarɗiiji toppitiingu ƴellitaare teeru. E hitaande 2009, Igwe nanngaama, o nanngaama to kasooji Kuje to Abuja, e juuɗe fedde toppitiinde ko feewti e bonanndeeji leydi Najeriya, hono Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) ngam tuumeede wonde o naatii e fenaande 5,2 miliyaar (34,66 miliyoŋ dolaar) ngam heɓde doole kuuraa. E nder lewru Yarkomaa 2011, wooteeji PDP ngam suɓaade jooɗorde senateer Ebonyi, Nwagu hollitaama ko kanndidaa toɗɗaaɗo e PDP caggal nde woɗɓe ƴamooɓe lefol laamu ɓee ndartini golle mum en ngam wiyde ina mbaɗa ko boni, ina jeyaa heen huutoraade kaayitaaji wooteeji ɗi diiwaan Kwara fotnoo waɗde ngam yuɓɓinde wooteeji Ebonyi hakkundeeji.<ref>{{Cite news|title=2023: I'll Reclaim Ebonyi Back to PDP, Says Senator Igwe-Nwagu|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2022/05/02/2023-ill-reclaim-ebonyi-back-to-pdp-says-senator-igwe-nwagu/|access-date=2022-08-12|newspaper=[[This Day]]}}</ref> Fourteen aspirants jostled to be the flag-bearer of PDP for the 2023 governorship election; nine from Ebonyi North Senatorial zone including Nwagu, four from Ebonyi Central and one from Ebonyi South.<ref>{{Cite news|date=2022-06-22|title=Ebonyi 2023: Odi's uneasy walk to victory|url=https://guardian.ng/opinion/ebonyi-2023-odis-uneasy-walk-to-victory/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-08-12|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Online|first=Tribune|date=2022-06-06|title=Ogba emerges PDP gubernatorial flagbearer in Ebonyi|url=https://tribuneonlineng.com/ogba-emerges-pdp-gubernatorial-flagbearer-in-ebonyi/|access-date=2022-08-12|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref> O heɓiino wooteeji abriil 2011 e 55 016 woote e dow laylaytol PDP. Ugo Chima mo lannda yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) heɓi 41,096 woote. E lewru mee 2022, o hollitii yiɗde makko tawtoreede woote guwerneer to diiwaan Ebonyi. Sappo e nayo aspirant en jostled ngam laataago ardiiɓe PDP ngam suɓol guwerneer 2023; nayi ummorii ko e zone senateeruuji Ebonyi worgo ina heen Nwagu, nayo ummorii ko Ebonyi hakkundeejo e gooto ummorii ko Ebonyi fuɗnaange. Caggal ɗuum ko Obinna Ogba ummoriiɗo Ebonyi hakkundeejo heɓi primaaji ɗii. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == ekuibemz57k8ookleqo6ll7outoz8yv Christopher Nwankwo 0 43490 182418 2026-08-11T17:23:21Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Christopher Nwankwo ListenR (jibinaa ko 30 suwee 1941) ko senaateer leydi Najeriya, gardiiɗo diiwaan senateeruuji Ebonyi to bannge worgo leydi Ebonyi. O toɗɗaa ko senaateer e wooteeji 2011, o woni ko e dogde e tikket lannda Demokaraasi yimɓe. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Nwankwo heɓi seedantaagal makko toowngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Family College e hitaande 1960, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, e hitaande..." 182418 wikitext text/x-wiki Christopher Nwankwo ListenR (jibinaa ko 30 suwee 1941) ko senaateer leydi Najeriya, gardiiɗo diiwaan senateeruuji Ebonyi to bannge worgo leydi Ebonyi. O toɗɗaa ko senaateer e wooteeji 2011, o woni ko e dogde e tikket lannda Demokaraasi yimɓe. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Nwankwo heɓi seedantaagal makko toowngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Family College e hitaande 1960, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, e hitaande 1965. Golle senateeruuji Woodi fitinaaji ko adii suɓol Ebonyi North nder hitaande 2011 hakkunde ardiiɓe PDP e ardiiɓe lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu. Kiristofer Nwanko haali e woote gardagol leydi ndi. Nwankwo hollitaama mettini heen no feewi e eɓɓaande laabi nde wonnoo ko caggal nde yahooɓe e otooji mbaɗi. Tuugnorgal la3qq2ke7288vsj022taz86idfrjgyt 182419 182418 2026-08-11T17:23:46Z Ilya Discuss 10103 182419 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Christopher Nwankwo ListenR (jibinaa ko 30 suwee 1941) ko senaateer leydi Najeriya, gardiiɗo diiwaan senateeruuji Ebonyi to bannge worgo leydi Ebonyi. O toɗɗaa ko senaateer e wooteeji 2011, o woni ko e dogde e tikket lannda Demokaraasi yimɓe. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Nwankwo heɓi seedantaagal makko toowngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Family College e hitaande 1960, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, e hitaande 1965. Golle senateeruuji Woodi fitinaaji ko adii suɓol Ebonyi North nder hitaande 2011 hakkunde ardiiɓe PDP e ardiiɓe lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu. Kiristofer Nwanko haali e woote gardagol leydi ndi. Nwankwo hollitaama mettini heen no feewi e eɓɓaande laabi nde wonnoo ko caggal nde yahooɓe e otooji mbaɗi. Tuugnorgal mhpycj1yzd72hfu0754ycq6u0pcx95z 182420 182419 2026-08-11T17:25:45Z Ilya Discuss 10103 182420 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Christopher Nwankwo ListenR''' (jibinaa ko 30 suwee 1941) ko senaateer leydi Najeriya, gardiiɗo diiwaan senateeruuji Ebonyi to bannge worgo leydi Ebonyi. O toɗɗaa ko senaateer e wooteeji 2011, o woni ko e dogde e tikket lannda Demokaraasi yimɓe. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Nwankwo heɓi seedantaagal makko toowngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Family College e hitaande 1960, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, e hitaande 1965. Golle senateeruuji Woodi fitinaaji ko adii suɓol Ebonyi North nder hitaande 2011 hakkunde ardiiɓe PDP e ardiiɓe lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu. Kiristofer Nwanko haali e woote gardagol leydi ndi. Nwankwo hollitaama mettini heen no feewi e eɓɓaande laabi nde wonnoo ko caggal nde yahooɓe e otooji mbaɗi. == Tuugnorgal == 9kqp4sudg3ywligi5sal7c39618lssi 182421 182420 2026-08-11T17:27:52Z Ilya Discuss 10103 182421 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Christopher Nwankwo ListenR''' (jibinaa ko 30 suwee 1941) ko senaateer leydi Najeriya, gardiiɗo diiwaan senateeruuji Ebonyi to bannge worgo leydi Ebonyi. O toɗɗaa ko senaateer e wooteeji 2011, o woni ko e dogde e tikket lannda Demokaraasi yimɓe. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nwankwo heɓi seedantaagal makko toowngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Family College e hitaande 1960, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, e hitaande 1965. == Golle senateeruuji == Woodi fitinaaji ko adii suɓol Ebonyi North nder hitaande 2011 hakkunde ardiiɓe PDP e ardiiɓe lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu. Kiristofer Nwanko haali e woote gardagol leydi ndi. Nwankwo hollitaama mettini heen no feewi e eɓɓaande laabi nde wonnoo ko caggal nde yahooɓe e otooji mbaɗi. == Tuugnorgal == p19w7y8f19xklxqirf4xfbc9zfv3bsp 182422 182421 2026-08-11T17:33:28Z Ilya Discuss 10103 182422 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Christopher Nwankwo ListenR''' (jibinaa ko 30 suwee 1941) ko senaateer leydi Najeriya, gardiiɗo diiwaan senateeruuji Ebonyi to bannge worgo leydi Ebonyi. O toɗɗaa ko senaateer e wooteeji 2011, o woni ko e dogde e tikket lannda Demokaraasi yimɓe. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nwankwo heɓi seedantaagal makko toowngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Family College e hitaande 1960, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, e hitaande 1965.<ref name="Worry">{{cite news|title=Abakaliki-Afikpo Federal Road: Lawmakers Worry Over Delay|url=http://orientnewspaper.com/abakaliki-afikpo-federal-road-lawmakers-worry-over-delay/|newspaper=Orient Newspaper|date=20 November 2012|access-date=23 April 2013|archive-date=6 April 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180406102141/http://orientnewspaper.com/abakaliki-afikpo-federal-road-lawmakers-worry-over-delay/|url-status=dead}}</ref> == Golle senateeruuji == Woodi fitinaaji ko adii suɓol Ebonyi North nder hitaande 2011 hakkunde ardiiɓe PDP e ardiiɓe lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu. Kiristofer Nwanko haali e woote gardagol leydi ndi. Nwankwo hollitaama mettini heen no feewi e eɓɓaande laabi nde wonnoo ko caggal nde yahooɓe e otooji mbaɗi. == Tuugnorgal == iqvuh2elwfjiy1p4oivxf80ifj1bqhy 182423 182422 2026-08-11T17:34:14Z Ilya Discuss 10103 182423 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Christopher Nwankwo ListenR''' (jibinaa ko 30 suwee 1941) ko senaateer leydi Najeriya, gardiiɗo diiwaan senateeruuji Ebonyi to bannge worgo leydi Ebonyi. O toɗɗaa ko senaateer e wooteeji 2011, o woni ko e dogde e tikket lannda Demokaraasi yimɓe. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nwankwo heɓi seedantaagal makko toowngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Family College e hitaande 1960, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, e hitaande 1965.<ref name="Worry">{{cite news|title=Abakaliki-Afikpo Federal Road: Lawmakers Worry Over Delay|url=http://orientnewspaper.com/abakaliki-afikpo-federal-road-lawmakers-worry-over-delay/|newspaper=Orient Newspaper|date=20 November 2012|access-date=23 April 2013|archive-date=6 April 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180406102141/http://orientnewspaper.com/abakaliki-afikpo-federal-road-lawmakers-worry-over-delay/|url-status=dead}}</ref> == Golle senateeruuji == Woodi fitinaaji ko adii suɓol Ebonyi North nder hitaande 2011 hakkunde ardiiɓe PDP e ardiiɓe lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu..<ref name="Worry2">{{cite news|title=Abakaliki-Afikpo Federal Road: Lawmakers Worry Over Delay|url=http://orientnewspaper.com/abakaliki-afikpo-federal-road-lawmakers-worry-over-delay/|newspaper=Orient Newspaper|date=20 November 2012|access-date=23 April 2013|archive-date=6 April 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180406102141/http://orientnewspaper.com/abakaliki-afikpo-federal-road-lawmakers-worry-over-delay/|url-status=dead}}</ref> Kiristofer Nwanko haali e woote gardagol leydi ndi. Nwankwo hollitaama mettini heen no feewi e eɓɓaande laabi nde wonnoo ko caggal nde yahooɓe e otooji mbaɗi. == Tuugnorgal == 5jcwc9utpcy7pibkui4ftl926xevng8 182424 182423 2026-08-11T17:35:07Z Ilya Discuss 10103 182424 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Christopher Nwankwo ListenR''' (jibinaa ko 30 suwee 1941) ko senaateer leydi Najeriya, gardiiɗo diiwaan senateeruuji Ebonyi to bannge worgo leydi Ebonyi. O toɗɗaa ko senaateer e wooteeji 2011, o woni ko e dogde e tikket lannda Demokaraasi yimɓe. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Nwankwo heɓi seedantaagal makko toowngal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Holy Family College e hitaande 1960, o heɓi kadi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, e hitaande 1965.<ref name="Worry">{{cite news|title=Abakaliki-Afikpo Federal Road: Lawmakers Worry Over Delay|url=http://orientnewspaper.com/abakaliki-afikpo-federal-road-lawmakers-worry-over-delay/|newspaper=Orient Newspaper|date=20 November 2012|access-date=23 April 2013|archive-date=6 April 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180406102141/http://orientnewspaper.com/abakaliki-afikpo-federal-road-lawmakers-worry-over-delay/|url-status=dead}}</ref> == Golle senateeruuji == Woodi fitinaaji ko adii suɓol Ebonyi North nder hitaande 2011 hakkunde ardiiɓe PDP e ardiiɓe lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu..<ref name="Worry2">{{cite news|title=Abakaliki-Afikpo Federal Road: Lawmakers Worry Over Delay|url=http://orientnewspaper.com/abakaliki-afikpo-federal-road-lawmakers-worry-over-delay/|newspaper=Orient Newspaper|date=20 November 2012|access-date=23 April 2013|archive-date=6 April 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180406102141/http://orientnewspaper.com/abakaliki-afikpo-federal-road-lawmakers-worry-over-delay/|url-status=dead}}</ref> Kiristofer Nwanko haali e woote gardagol leydi ndi. Nwankwo hollitaama mettini heen no feewi e eɓɓaande laabi nde wonnoo ko caggal nde yahooɓe e otooji mbaɗi.<ref name="Tougher">{{cite news|last=Inya|first=Uchenna|title=Campaigns in Ebonyi Become Tougher|url=http://www.citizensadvocatenews.com/index.php/politics/12-campaigns-in-ebonyi-become-tougher|newspaper=Citizens Advocate News|date=28 March 2011|access-date=23 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305104043/http://www.citizensadvocatenews.com/index.php/politics/12-campaigns-in-ebonyi-become-tougher|archive-date=5 March 2016|url-status=dead}}</ref> == Tuugnorgal == jemkxivf3hmge7ehr1z6ohwcdmtkq7p Nkechi Justina Nwaogu 0 43491 182425 2026-08-11T18:20:37Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Nkechi Justina Nwaogu// C, CON ko siyaasyanke e banke Naajeeriya, sosɗo e hooreejo fedde Libra Investment. Ko kanko woni hooreejo gonnooɗo Diiso Goomu e Pro Chancellor Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar. Nwaogu wonnoo tergal lomtotooɗo Osisioma Ngwa, Ugwunagbo e Obi Ngwa e nder suudu sarɗiiji fedde nde gila 2003 haa 2007. E hitaande 2007 o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senatoruuji hakkundeeji Abia. E hitaande 2011 o toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗmo. Haa lewru J..." 182425 wikitext text/x-wiki Nkechi Justina Nwaogu// C, CON ko siyaasyanke e banke Naajeeriya, sosɗo e hooreejo fedde Libra Investment. Ko kanko woni hooreejo gonnooɗo Diiso Goomu e Pro Chancellor Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar. Nwaogu wonnoo tergal lomtotooɗo Osisioma Ngwa, Ugwunagbo e Obi Ngwa e nder suudu sarɗiiji fedde nde gila 2003 haa 2007. E hitaande 2007 o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senatoruuji hakkundeeji Abia. E hitaande 2011 o toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗmo. Haa lewru Juko hitaande 2015, Senator Nkechi Justina Nwogu yalti PDP, dabareeji limngal kanndidaaji ɗi PDP ɗon mari haaje ngam nafuuda maako. E hitaande 2016, Nwaogu hollitii e dow laabi wonde ko o tergal e lannda laamu nguu, hono Kongres All Progressive (APC). Senator Nwaogu nasti kawtal lesdi Naajeeriya nder lewru May, 2026 Ɓawo Nkechi Nwaogu waɗii manndaaji ɗiɗi e gardagol senator, o wonnoo ko pro chancelier to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O resi ko Roland Nwaogu. Golle jaŋde, politik e karallaagal Nkechi Nwaogu timmini seedantaagal mum gadanal e hitaande 1967 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aba Township, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Immaculate Heart e hitaande 1975. O ummii Naajeeriya o fayti London ɗo o heɓi Dipoloma makko e njuɓɓudi binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde jokkondiral London. E hitaande 1981, o heɓi dipolom makko caggal jaŋde njuɓɓudi (major e kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde London South Bank, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel to London to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko M.sc e njuɓɓudi (major e kaalis) e hitaande 1984. E hitaande 2018, o heɓi dipolom doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal politik to Nigeria. E nder golle makko gadane e nder suudu sarɗiiji toowndu, ko kanko woni hooreejo goomu senaa toppitiiɗo bankeeji, asiraaji e juɓɓule kaalis goɗɗe. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa toppitiiɗo ngalu gaas. O wonti tergal e Parlemaa CEDEAO e hitaande 2005, o woniino gardiiɗo gollordu diiwaan Afrik hirnaange fedde parlemaa Afriknaajo ngam haɓaade fenaande, APNAC. oaz0yucls7npewg1yae2f0lqtvm5fm4 182426 182425 2026-08-11T18:22:57Z Ilya Discuss 10103 182426 wikitext text/x-wiki Nkechi Justina Nwaogu// C, CON ko siyaasyanke e banke Naajeeriya, sosɗo e hooreejo fedde Libra Investment. Ko kanko woni hooreejo gonnooɗo Diiso Goomu e Pro Chancellor Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar. Nwaogu wonnoo tergal lomtotooɗo Osisioma Ngwa, Ugwunagbo e Obi Ngwa e nder suudu sarɗiiji fedde nde gila 2003 haa 2007. E hitaande 2007 o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senatoruuji hakkundeeji Abia. E hitaande 2011 o toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗmo. Haa lewru Juko hitaande 2015, Senator Nkechi Justina Nwogu yalti PDP, dabareeji limngal kanndidaaji ɗi PDP ɗon mari haaje ngam nafuuda maako. E hitaande 2016, Nwaogu hollitii e dow laabi wonde ko o tergal e lannda laamu nguu, hono Kongres All Progressive (APC). Senator Nwaogu nasti kawtal lesdi Naajeeriya nder lewru May, 2026 Ɓawo Nkechi Nwaogu waɗii manndaaji ɗiɗi e gardagol senator, o wonnoo ko pro chancelier to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O resi ko Roland Nwaogu. Golle jaŋde, politik e karallaagal Nkechi Nwaogu timmini seedantaagal mum gadanal e hitaande 1967 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aba Township, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Immaculate Heart e hitaande 1975. O ummii Naajeeriya o fayti London ɗo o heɓi Dipoloma makko e njuɓɓudi binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde jokkondiral London. E hitaande 1981, o heɓi dipolom makko caggal jaŋde njuɓɓudi (major e kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde London South Bank, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel to London to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko M.sc e njuɓɓudi (major e kaalis) e hitaande 1984. E hitaande 2018, o heɓi dipolom doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal politik to Nigeria. E nder golle makko gadane e nder suudu sarɗiiji toowndu, ko kanko woni hooreejo goomu senaa toppitiiɗo bankeeji, asiraaji e juɓɓule kaalis goɗɗe. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa toppitiiɗo ngalu gaas. O wonti tergal e Parlemaa CEDEAO e hitaande 2005, o woniino gardiiɗo gollordu diiwaan Afrik hirnaange fedde parlemaa Afriknaajo ngam haɓaade fenaande, APNAC. E hitaande 1987 Nwaogu warti Naajeeriya ngam timminki taskaramji kuugal lesdi ndi'i, nden o huwi haa Banki Njulaaku lesdi ngam o laato limngal ceede.[citation needed] Caggal non o naati Banki Njulaagu bana cukko hooreejo, ɓaawo man o nasti Banke Diamond bana ardiiɗo branch. O sosi sosiyatee njulaagu, biyeteeɗo Libra Investments Ltd, rokkata njeenaari njulaagu teeru e artisaneeɓe. E lewru desaambar 2011, woote Nwaogu ɗe ɓe mbaɗnoo e lewru abriil, Ñaawirde Kuuge Winndereere Nijeer mbayli ɗum. Pro Kanselor Duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar Nwaogu toɗɗaama pro chancelier e hooreejo fedde laamu, duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o heɓi e laamu makko ko suɓaade debbo gadano cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, hono porfeseer Florence Obi. Njeenaaje e njeenaari Koolaaɗo kuuɓal yamiroore leydi Niiseer, CON mo Hooreejo leydi ɓooyɗo Goodluck Ebele Jonathan waɗi Ugo nwanyi ndigbo by eze nri. Njeenaari ardungal cemmbiɗngal ngal fedde hakkunde leyɗeele, Naajeeriya Njeenaari ɓurndi moƴƴude e golle renndo ngo Rotary Club Aba rokki ɗum Njeenaari ndi Dental Rewɓe Igbo rokkata Ngwa Ambasadeer e fedde pinal rewɓe Ngwa, Lagos Anndinde teeŋtunde rewɓe Ngwa en to Los Angeles, to Kaliforni, to Amerik Tuugnorgal 7nt18uuj5nv2om4mwzq3r6ka124aoy0 182427 182426 2026-08-11T18:23:37Z Ilya Discuss 10103 182427 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Nkechi Justina Nwaogu// C, CON ko siyaasyanke e banke Naajeeriya, sosɗo e hooreejo fedde Libra Investment. Ko kanko woni hooreejo gonnooɗo Diiso Goomu e Pro Chancellor Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar. Nwaogu wonnoo tergal lomtotooɗo Osisioma Ngwa, Ugwunagbo e Obi Ngwa e nder suudu sarɗiiji fedde nde gila 2003 haa 2007. E hitaande 2007 o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senatoruuji hakkundeeji Abia. E hitaande 2011 o toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗmo. Haa lewru Juko hitaande 2015, Senator Nkechi Justina Nwogu yalti PDP, dabareeji limngal kanndidaaji ɗi PDP ɗon mari haaje ngam nafuuda maako. E hitaande 2016, Nwaogu hollitii e dow laabi wonde ko o tergal e lannda laamu nguu, hono Kongres All Progressive (APC). Senator Nwaogu nasti kawtal lesdi Naajeeriya nder lewru May, 2026 Ɓawo Nkechi Nwaogu waɗii manndaaji ɗiɗi e gardagol senator, o wonnoo ko pro chancelier to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O resi ko Roland Nwaogu. Golle jaŋde, politik e karallaagal Nkechi Nwaogu timmini seedantaagal mum gadanal e hitaande 1967 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aba Township, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Immaculate Heart e hitaande 1975. O ummii Naajeeriya o fayti London ɗo o heɓi Dipoloma makko e njuɓɓudi binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde jokkondiral London. E hitaande 1981, o heɓi dipolom makko caggal jaŋde njuɓɓudi (major e kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde London South Bank, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel to London to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko M.sc e njuɓɓudi (major e kaalis) e hitaande 1984. E hitaande 2018, o heɓi dipolom doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal politik to Nigeria. E nder golle makko gadane e nder suudu sarɗiiji toowndu, ko kanko woni hooreejo goomu senaa toppitiiɗo bankeeji, asiraaji e juɓɓule kaalis goɗɗe. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa toppitiiɗo ngalu gaas. O wonti tergal e Parlemaa CEDEAO e hitaande 2005, o woniino gardiiɗo gollordu diiwaan Afrik hirnaange fedde parlemaa Afriknaajo ngam haɓaade fenaande, APNAC. E hitaande 1987 Nwaogu warti Naajeeriya ngam timminki taskaramji kuugal lesdi ndi'i, nden o huwi haa Banki Njulaaku lesdi ngam o laato limngal ceede.[citation needed] Caggal non o naati Banki Njulaagu bana cukko hooreejo, ɓaawo man o nasti Banke Diamond bana ardiiɗo branch. O sosi sosiyatee njulaagu, biyeteeɗo Libra Investments Ltd, rokkata njeenaari njulaagu teeru e artisaneeɓe. E lewru desaambar 2011, woote Nwaogu ɗe ɓe mbaɗnoo e lewru abriil, Ñaawirde Kuuge Winndereere Nijeer mbayli ɗum. Pro Kanselor Duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar Nwaogu toɗɗaama pro chancelier e hooreejo fedde laamu, duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o heɓi e laamu makko ko suɓaade debbo gadano cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, hono porfeseer Florence Obi. Njeenaaje e njeenaari Koolaaɗo kuuɓal yamiroore leydi Niiseer, CON mo Hooreejo leydi ɓooyɗo Goodluck Ebele Jonathan waɗi Ugo nwanyi ndigbo by eze nri. Njeenaari ardungal cemmbiɗngal ngal fedde hakkunde leyɗeele, Naajeeriya Njeenaari ɓurndi moƴƴude e golle renndo ngo Rotary Club Aba rokki ɗum Njeenaari ndi Dental Rewɓe Igbo rokkata Ngwa Ambasadeer e fedde pinal rewɓe Ngwa, Lagos Anndinde teeŋtunde rewɓe Ngwa en to Los Angeles, to Kaliforni, to Amerik Tuugnorgal avdd8u7k4i2iqgwczcq2co0wb34p1nb 182428 182427 2026-08-11T18:26:43Z Ilya Discuss 10103 182428 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nkechi Justina Nwaogu// C, CON''' ko siyaasyanke e banke Naajeeriya, sosɗo e hooreejo fedde Libra Investment. Ko kanko woni hooreejo gonnooɗo Diiso Goomu e Pro Chancellor Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar. Nwaogu wonnoo tergal lomtotooɗo Osisioma Ngwa, Ugwunagbo e Obi Ngwa e nder suudu sarɗiiji fedde nde gila 2003 haa 2007. E hitaande 2007 o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senatoruuji hakkundeeji Abia. E hitaande 2011 o toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗmo. Haa lewru Juko hitaande 2015, Senator Nkechi Justina Nwogu yalti PDP, dabareeji limngal kanndidaaji ɗi PDP ɗon mari haaje ngam nafuuda maako. E hitaande 2016, Nwaogu hollitii e dow laabi wonde ko o tergal e lannda laamu nguu, hono Kongres All Progressive (APC). Senator Nwaogu nasti kawtal lesdi Naajeeriya nder lewru May, 2026 Ɓawo Nkechi Nwaogu waɗii manndaaji ɗiɗi e gardagol senator, o wonnoo ko pro chancelier to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O resi ko Roland Nwaogu. == Golle jaŋde, politik == e karallaagal Nkechi Nwaogu timmini seedantaagal mum gadanal e hitaande 1967 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aba Township, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Immaculate Heart e hitaande 1975. O ummii Naajeeriya o fayti London ɗo o heɓi Dipoloma makko e njuɓɓudi binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde jokkondiral London. E hitaande 1981, o heɓi dipolom makko caggal jaŋde njuɓɓudi (major e kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde London South Bank, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel to London to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko M.sc e njuɓɓudi (major e kaalis) e hitaande 1984. E hitaande 2018, o heɓi dipolom doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal politik to Nigeria. E nder golle makko gadane e nder suudu sarɗiiji toowndu, ko kanko woni hooreejo goomu senaa toppitiiɗo bankeeji, asiraaji e juɓɓule kaalis goɗɗe. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa toppitiiɗo ngalu gaas. O wonti tergal e Parlemaa CEDEAO e hitaande 2005, o woniino gardiiɗo gollordu diiwaan Afrik hirnaange fedde parlemaa Afriknaajo ngam haɓaade fenaande, APNAC. E hitaande 1987 Nwaogu warti Naajeeriya ngam timminki taskaramji kuugal lesdi ndi'i, nden o huwi haa Banki Njulaaku lesdi ngam o laato limngal ceede. == [citation needed] == Caggal non o naati Banki Njulaagu bana cukko hooreejo, ɓaawo man o nasti Banke Diamond bana ardiiɗo branch. O sosi sosiyatee njulaagu, biyeteeɗo Libra Investments Ltd, rokkata njeenaari njulaagu teeru e artisaneeɓe. E lewru desaambar 2011, woote Nwaogu ɗe ɓe mbaɗnoo e lewru abriil, Ñaawirde Kuuge Winndereere Nijeer mbayli ɗum. Pro Kanselor Duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar Nwaogu toɗɗaama pro chancelier e hooreejo fedde laamu, duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o heɓi e laamu makko ko suɓaade debbo gadano cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, hono porfeseer Florence Obi. Njeenaaje e njeenaari Koolaaɗo kuuɓal yamiroore leydi Niiseer, CON mo Hooreejo leydi ɓooyɗo Goodluck Ebele Jonathan waɗi Ugo nwanyi ndigbo by eze nri. Njeenaari ardungal cemmbiɗngal ngal fedde hakkunde leyɗeele, Naajeeriya Njeenaari ɓurndi moƴƴude e golle renndo ngo Rotary Club Aba rokki ɗum Njeenaari ndi Dental Rewɓe Igbo rokkata Ngwa Ambasadeer e fedde pinal rewɓe Ngwa, Lagos Anndinde teeŋtunde rewɓe Ngwa en to Los Angeles, to Kaliforni, to Amerik == Tuugnorgal == ew3l50j8jpwrtj22dmmk9ucydjt16ou 182429 182428 2026-08-11T18:28:41Z Ilya Discuss 10103 182429 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nkechi Justina Nwaogu// C, CON''' ko siyaasyanke e banke Naajeeriya, sosɗo e hooreejo fedde Libra Investment. Ko kanko woni hooreejo gonnooɗo Diiso Goomu e Pro Chancellor Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|title=Sen. Nkechi Justina Nwaogu|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-14|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120626141035/http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|archive-date=June 26, 2012}}</ref> Nwaogu wonnoo tergal lomtotooɗo Osisioma Ngwa, Ugwunagbo e Obi Ngwa e nder suudu sarɗiiji fedde nde gila 2003 haa 2007. E hitaande 2007 o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senatoruuji hakkundeeji Abia. E hitaande 2011 o toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗmo. Haa lewru Juko hitaande 2015, Senator Nkechi Justina Nwogu yalti PDP, dabareeji limngal kanndidaaji ɗi PDP ɗon mari haaje ngam nafuuda maako. E hitaande 2016, Nwaogu hollitii e dow laabi wonde ko o tergal e lannda laamu nguu, hono Kongres All Progressive (APC). Senator Nwaogu nasti kawtal lesdi Naajeeriya nder lewru May, 2026 Ɓawo Nkechi Nwaogu waɗii manndaaji ɗiɗi e gardagol senator, o wonnoo ko pro chancelier to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O resi ko Roland Nwaogu. == Golle jaŋde, politik == e karallaagal Nkechi Nwaogu timmini seedantaagal mum gadanal e hitaande 1967 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aba Township, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Immaculate Heart e hitaande 1975. O ummii Naajeeriya o fayti London ɗo o heɓi Dipoloma makko e njuɓɓudi binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde jokkondiral London. E hitaande 1981, o heɓi dipolom makko caggal jaŋde njuɓɓudi (major e kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde London South Bank, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel to London to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko M.sc e njuɓɓudi (major e kaalis) e hitaande 1984. E hitaande 2018, o heɓi dipolom doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal politik to Nigeria. E nder golle makko gadane e nder suudu sarɗiiji toowndu, ko kanko woni hooreejo goomu senaa toppitiiɗo bankeeji, asiraaji e juɓɓule kaalis goɗɗe. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa toppitiiɗo ngalu gaas. O wonti tergal e Parlemaa CEDEAO e hitaande 2005, o woniino gardiiɗo gollordu diiwaan Afrik hirnaange fedde parlemaa Afriknaajo ngam haɓaade fenaande, APNAC. E hitaande 1987 Nwaogu warti Naajeeriya ngam timminki taskaramji kuugal lesdi ndi'i, nden o huwi haa Banki Njulaaku lesdi ngam o laato limngal ceede. == [citation needed] == Caggal non o naati Banki Njulaagu bana cukko hooreejo, ɓaawo man o nasti Banke Diamond bana ardiiɗo branch. O sosi sosiyatee njulaagu, biyeteeɗo Libra Investments Ltd, rokkata njeenaari njulaagu teeru e artisaneeɓe. E lewru desaambar 2011, woote Nwaogu ɗe ɓe mbaɗnoo e lewru abriil, Ñaawirde Kuuge Winndereere Nijeer mbayli ɗum. Pro Kanselor Duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar Nwaogu toɗɗaama pro chancelier e hooreejo fedde laamu, duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o heɓi e laamu makko ko suɓaade debbo gadano cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, hono porfeseer Florence Obi. Njeenaaje e njeenaari Koolaaɗo kuuɓal yamiroore leydi Niiseer, CON mo Hooreejo leydi ɓooyɗo Goodluck Ebele Jonathan waɗi Ugo nwanyi ndigbo by eze nri. Njeenaari ardungal cemmbiɗngal ngal fedde hakkunde leyɗeele, Naajeeriya Njeenaari ɓurndi moƴƴude e golle renndo ngo Rotary Club Aba rokki ɗum Njeenaari ndi Dental Rewɓe Igbo rokkata Ngwa Ambasadeer e fedde pinal rewɓe Ngwa, Lagos Anndinde teeŋtunde rewɓe Ngwa en to Los Angeles, to Kaliforni, to Amerik == Tuugnorgal == bey02stdqiz45todj4l67g9pcp2sjhz 182430 182429 2026-08-11T18:29:32Z Ilya Discuss 10103 182430 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nkechi Justina Nwaogu// C, CON''' ko siyaasyanke e banke Naajeeriya, sosɗo e hooreejo fedde Libra Investment. Ko kanko woni hooreejo gonnooɗo Diiso Goomu e Pro Chancellor Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|title=Sen. Nkechi Justina Nwaogu|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-14|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120626141035/http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|archive-date=June 26, 2012}}</ref> Nwaogu wonnoo tergal lomtotooɗo Osisioma Ngwa, Ugwunagbo e Obi Ngwa e nder suudu sarɗiiji fedde nde gila 2003 haa 2007.<ref>{{Cite news|date=2014-01-08|title='Time has come for woman governor'|url=https://thenationonlineng.net/time-has-come-for-woman-governor/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-06|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 2007 o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senatoruuji hakkundeeji Abia. E hitaande 2011 o toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗmo. Haa lewru Juko hitaande 2015, Senator Nkechi Justina Nwogu yalti PDP, dabareeji limngal kanndidaaji ɗi PDP ɗon mari haaje ngam nafuuda maako. E hitaande 2016, Nwaogu hollitii e dow laabi wonde ko o tergal e lannda laamu nguu, hono Kongres All Progressive (APC). Senator Nwaogu nasti kawtal lesdi Naajeeriya nder lewru May, 2026 Ɓawo Nkechi Nwaogu waɗii manndaaji ɗiɗi e gardagol senator, o wonnoo ko pro chancelier to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O resi ko Roland Nwaogu. == Golle jaŋde, politik == e karallaagal Nkechi Nwaogu timmini seedantaagal mum gadanal e hitaande 1967 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aba Township, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Immaculate Heart e hitaande 1975. O ummii Naajeeriya o fayti London ɗo o heɓi Dipoloma makko e njuɓɓudi binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde jokkondiral London. E hitaande 1981, o heɓi dipolom makko caggal jaŋde njuɓɓudi (major e kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde London South Bank, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel to London to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko M.sc e njuɓɓudi (major e kaalis) e hitaande 1984. E hitaande 2018, o heɓi dipolom doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal politik to Nigeria. E nder golle makko gadane e nder suudu sarɗiiji toowndu, ko kanko woni hooreejo goomu senaa toppitiiɗo bankeeji, asiraaji e juɓɓule kaalis goɗɗe. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa toppitiiɗo ngalu gaas. O wonti tergal e Parlemaa CEDEAO e hitaande 2005, o woniino gardiiɗo gollordu diiwaan Afrik hirnaange fedde parlemaa Afriknaajo ngam haɓaade fenaande, APNAC. E hitaande 1987 Nwaogu warti Naajeeriya ngam timminki taskaramji kuugal lesdi ndi'i, nden o huwi haa Banki Njulaaku lesdi ngam o laato limngal ceede. == [citation needed] == Caggal non o naati Banki Njulaagu bana cukko hooreejo, ɓaawo man o nasti Banke Diamond bana ardiiɗo branch. O sosi sosiyatee njulaagu, biyeteeɗo Libra Investments Ltd, rokkata njeenaari njulaagu teeru e artisaneeɓe. E lewru desaambar 2011, woote Nwaogu ɗe ɓe mbaɗnoo e lewru abriil, Ñaawirde Kuuge Winndereere Nijeer mbayli ɗum. Pro Kanselor Duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar Nwaogu toɗɗaama pro chancelier e hooreejo fedde laamu, duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o heɓi e laamu makko ko suɓaade debbo gadano cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, hono porfeseer Florence Obi. Njeenaaje e njeenaari Koolaaɗo kuuɓal yamiroore leydi Niiseer, CON mo Hooreejo leydi ɓooyɗo Goodluck Ebele Jonathan waɗi Ugo nwanyi ndigbo by eze nri. Njeenaari ardungal cemmbiɗngal ngal fedde hakkunde leyɗeele, Naajeeriya Njeenaari ɓurndi moƴƴude e golle renndo ngo Rotary Club Aba rokki ɗum Njeenaari ndi Dental Rewɓe Igbo rokkata Ngwa Ambasadeer e fedde pinal rewɓe Ngwa, Lagos Anndinde teeŋtunde rewɓe Ngwa en to Los Angeles, to Kaliforni, to Amerik == Tuugnorgal == bh33zdp53vd03nqzhlzornfh92v841f 182431 182430 2026-08-11T18:36:24Z Ilya Discuss 10103 182431 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nkechi Justina Nwaogu// C, CON''' ko siyaasyanke e banke Naajeeriya, sosɗo e hooreejo fedde Libra Investment. Ko kanko woni hooreejo gonnooɗo Diiso Goomu e Pro Chancellor Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|title=Sen. Nkechi Justina Nwaogu|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-14|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120626141035/http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|archive-date=June 26, 2012}}</ref> Nwaogu wonnoo tergal lomtotooɗo Osisioma Ngwa, Ugwunagbo e Obi Ngwa e nder suudu sarɗiiji fedde nde gila 2003 haa 2007.<ref>{{Cite news|date=2014-01-08|title='Time has come for woman governor'|url=https://thenationonlineng.net/time-has-come-for-woman-governor/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-06|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 2007 o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senatoruuji hakkundeeji Abia. E hitaande 2011 o toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗmo. Haa lewru Juko hitaande 2015, Senator Nkechi Justina Nwogu yalti PDP, dabareeji limngal kanndidaaji ɗi PDP ɗon mari haaje ngam nafuuda maako. E hitaande 2016, Nwaogu hollitii e dow laabi wonde ko o tergal e lannda laamu nguu, hono Kongres All Progressive (APC). Senator Nwaogu nasti kawtal lesdi Naajeeriya nder lewru May, 2026 Ɓawo Nkechi Nwaogu waɗii manndaaji ɗiɗi e gardagol senator, o wonnoo ko pro chancelier to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O resi ko Roland Nwaogu.<ref>{{Cite web|last=Nwakanma|first=Sunday|date=2026-05-28|title=Ex-Abia lawmaker Nwaogu dumps APC|url=https://punchng.com/ex-abia-lawmaker-nwaogu-dumps-apc/|access-date=2026-06-14|website=Punch Newspapers|language=en-US}}</ref><ref><nowiki>https://thenationonlineng.net/apc-senatorial-aspirant-set-to-join-ndc/</nowiki></ref> == Golle jaŋde, politik == e karallaagal Nkechi Nwaogu timmini seedantaagal mum gadanal e hitaande 1967 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aba Township, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Immaculate Heart e hitaande 1975. O ummii Naajeeriya o fayti London ɗo o heɓi Dipoloma makko e njuɓɓudi binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde jokkondiral London. E hitaande 1981, o heɓi dipolom makko caggal jaŋde njuɓɓudi (major e kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde London South Bank, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel to London to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko M.sc e njuɓɓudi (major e kaalis) e hitaande 1984. E hitaande 2018, o heɓi dipolom doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal politik to Nigeria. E nder golle makko gadane e nder suudu sarɗiiji toowndu, ko kanko woni hooreejo goomu senaa toppitiiɗo bankeeji, asiraaji e juɓɓule kaalis goɗɗe. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa toppitiiɗo ngalu gaas. O wonti tergal e Parlemaa CEDEAO e hitaande 2005, o woniino gardiiɗo gollordu diiwaan Afrik hirnaange fedde parlemaa Afriknaajo ngam haɓaade fenaande, APNAC. E hitaande 1987 Nwaogu warti Naajeeriya ngam timminki taskaramji kuugal lesdi ndi'i, nden o huwi haa Banki Njulaaku lesdi ngam o laato limngal ceede. == [citation needed] == Caggal non o naati Banki Njulaagu bana cukko hooreejo, ɓaawo man o nasti Banke Diamond bana ardiiɗo branch. O sosi sosiyatee njulaagu, biyeteeɗo Libra Investments Ltd, rokkata njeenaari njulaagu teeru e artisaneeɓe. E lewru desaambar 2011, woote Nwaogu ɗe ɓe mbaɗnoo e lewru abriil, Ñaawirde Kuuge Winndereere Nijeer mbayli ɗum. Pro Kanselor Duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar Nwaogu toɗɗaama pro chancelier e hooreejo fedde laamu, duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o heɓi e laamu makko ko suɓaade debbo gadano cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, hono porfeseer Florence Obi. Njeenaaje e njeenaari Koolaaɗo kuuɓal yamiroore leydi Niiseer, CON mo Hooreejo leydi ɓooyɗo Goodluck Ebele Jonathan waɗi Ugo nwanyi ndigbo by eze nri. Njeenaari ardungal cemmbiɗngal ngal fedde hakkunde leyɗeele, Naajeeriya Njeenaari ɓurndi moƴƴude e golle renndo ngo Rotary Club Aba rokki ɗum Njeenaari ndi Dental Rewɓe Igbo rokkata Ngwa Ambasadeer e fedde pinal rewɓe Ngwa, Lagos Anndinde teeŋtunde rewɓe Ngwa en to Los Angeles, to Kaliforni, to Amerik == Tuugnorgal == k10532o4qtfmb8dlpeu5ds6xz1hag6e 182432 182431 2026-08-11T18:37:34Z Ilya Discuss 10103 182432 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nkechi Justina Nwaogu// C, CON''' ko siyaasyanke e banke Naajeeriya, sosɗo e hooreejo fedde Libra Investment. Ko kanko woni hooreejo gonnooɗo Diiso Goomu e Pro Chancellor Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|title=Sen. Nkechi Justina Nwaogu|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-14|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120626141035/http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|archive-date=June 26, 2012}}</ref> Nwaogu wonnoo tergal lomtotooɗo Osisioma Ngwa, Ugwunagbo e Obi Ngwa e nder suudu sarɗiiji fedde nde gila 2003 haa 2007.<ref>{{Cite news|date=2014-01-08|title='Time has come for woman governor'|url=https://thenationonlineng.net/time-has-come-for-woman-governor/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-06|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 2007 o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senatoruuji hakkundeeji Abia. E hitaande 2011 o toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗmo. Haa lewru Juko hitaande 2015, Senator Nkechi Justina Nwogu yalti PDP, dabareeji limngal kanndidaaji ɗi PDP ɗon mari haaje ngam nafuuda maako.<ref>{{Cite web|last=Udo|first=Mary|date=2017-03-20|title=NWAOGU, Sen.(Mrs.) Nkechi Justina|url=https://blerf.org/index.php/biography/nwaogu-sen-mrs-nkechi-justina/|access-date=2024-07-11|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> E hitaande 2016, Nwaogu hollitii e dow laabi wonde ko o tergal e lannda laamu nguu, hono Kongres All Progressive (APC). Senator Nwaogu nasti kawtal lesdi Naajeeriya nder lewru May, 2026 Ɓawo Nkechi Nwaogu waɗii manndaaji ɗiɗi e gardagol senator, o wonnoo ko pro chancelier to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O resi ko Roland Nwaogu.<ref>{{Cite web|last=Nwakanma|first=Sunday|date=2026-05-28|title=Ex-Abia lawmaker Nwaogu dumps APC|url=https://punchng.com/ex-abia-lawmaker-nwaogu-dumps-apc/|access-date=2026-06-14|website=Punch Newspapers|language=en-US}}</ref><ref><nowiki>https://thenationonlineng.net/apc-senatorial-aspirant-set-to-join-ndc/</nowiki></ref> == Golle jaŋde, politik == e karallaagal Nkechi Nwaogu timmini seedantaagal mum gadanal e hitaande 1967 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aba Township, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Immaculate Heart e hitaande 1975. O ummii Naajeeriya o fayti London ɗo o heɓi Dipoloma makko e njuɓɓudi binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde jokkondiral London. E hitaande 1981, o heɓi dipolom makko caggal jaŋde njuɓɓudi (major e kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde London South Bank, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel to London to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko M.sc e njuɓɓudi (major e kaalis) e hitaande 1984. E hitaande 2018, o heɓi dipolom doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal politik to Nigeria. E nder golle makko gadane e nder suudu sarɗiiji toowndu, ko kanko woni hooreejo goomu senaa toppitiiɗo bankeeji, asiraaji e juɓɓule kaalis goɗɗe. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa toppitiiɗo ngalu gaas. O wonti tergal e Parlemaa CEDEAO e hitaande 2005, o woniino gardiiɗo gollordu diiwaan Afrik hirnaange fedde parlemaa Afriknaajo ngam haɓaade fenaande, APNAC. E hitaande 1987 Nwaogu warti Naajeeriya ngam timminki taskaramji kuugal lesdi ndi'i, nden o huwi haa Banki Njulaaku lesdi ngam o laato limngal ceede. == [citation needed] == Caggal non o naati Banki Njulaagu bana cukko hooreejo, ɓaawo man o nasti Banke Diamond bana ardiiɗo branch. O sosi sosiyatee njulaagu, biyeteeɗo Libra Investments Ltd, rokkata njeenaari njulaagu teeru e artisaneeɓe. E lewru desaambar 2011, woote Nwaogu ɗe ɓe mbaɗnoo e lewru abriil, Ñaawirde Kuuge Winndereere Nijeer mbayli ɗum. Pro Kanselor Duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar Nwaogu toɗɗaama pro chancelier e hooreejo fedde laamu, duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o heɓi e laamu makko ko suɓaade debbo gadano cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, hono porfeseer Florence Obi. Njeenaaje e njeenaari Koolaaɗo kuuɓal yamiroore leydi Niiseer, CON mo Hooreejo leydi ɓooyɗo Goodluck Ebele Jonathan waɗi Ugo nwanyi ndigbo by eze nri. Njeenaari ardungal cemmbiɗngal ngal fedde hakkunde leyɗeele, Naajeeriya Njeenaari ɓurndi moƴƴude e golle renndo ngo Rotary Club Aba rokki ɗum Njeenaari ndi Dental Rewɓe Igbo rokkata Ngwa Ambasadeer e fedde pinal rewɓe Ngwa, Lagos Anndinde teeŋtunde rewɓe Ngwa en to Los Angeles, to Kaliforni, to Amerik == Tuugnorgal == 4dnmbepgo35kdbz0q42xretvwtuhk6x 182433 182432 2026-08-11T18:40:14Z Ilya Discuss 10103 182433 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nkechi Justina Nwaogu// C, CON''' ko siyaasyanke e banke Naajeeriya, sosɗo e hooreejo fedde Libra Investment. Ko kanko woni hooreejo gonnooɗo Diiso Goomu e Pro Chancellor Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|title=Sen. Nkechi Justina Nwaogu|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-14|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120626141035/http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|archive-date=June 26, 2012}}</ref> Nwaogu wonnoo tergal lomtotooɗo Osisioma Ngwa, Ugwunagbo e Obi Ngwa e nder suudu sarɗiiji fedde nde gila 2003 haa 2007.<ref>{{Cite news|date=2014-01-08|title='Time has come for woman governor'|url=https://thenationonlineng.net/time-has-come-for-woman-governor/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-06|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 2007 o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senatoruuji hakkundeeji Abia. E hitaande 2011 o toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗmo. Haa lewru Juko hitaande 2015, Senator Nkechi Justina Nwogu yalti PDP, dabareeji limngal kanndidaaji ɗi PDP ɗon mari haaje ngam nafuuda maako.<ref>{{Cite web|last=Udo|first=Mary|date=2017-03-20|title=NWAOGU, Sen.(Mrs.) Nkechi Justina|url=https://blerf.org/index.php/biography/nwaogu-sen-mrs-nkechi-justina/|access-date=2024-07-11|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> E hitaande 2016, Nwaogu hollitii e dow laabi wonde ko o tergal e lannda laamu nguu, hono Kongres All Progressive (APC). Senator Nwaogu nasti kawtal lesdi Naajeeriya nder lewru May, 2026 Ɓawo Nkechi Nwaogu waɗii manndaaji ɗiɗi e gardagol senator, o wonnoo ko pro chancelier to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O resi ko Roland Nwaogu.<ref>{{Cite web|last=Nwakanma|first=Sunday|date=2026-05-28|title=Ex-Abia lawmaker Nwaogu dumps APC|url=https://punchng.com/ex-abia-lawmaker-nwaogu-dumps-apc/|access-date=2026-06-14|website=Punch Newspapers|language=en-US}}</ref><ref><nowiki>https://thenationonlineng.net/apc-senatorial-aspirant-set-to-join-ndc/</nowiki></ref> == Golle jaŋde, politik == e karallaagal Nkechi Nwaogu timmini seedantaagal mum gadanal e hitaande 1967 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aba Township, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Immaculate Heart e hitaande 1975. O ummii Naajeeriya o fayti London ɗo o heɓi Dipoloma makko e njuɓɓudi binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde jokkondiral London.<ref>{{Cite news|title=Unical gets first female Vice Chancellor forty years after inception|url=https://www.vanguardngr.com/2020/09/unical-gets-first-female-vice-chancellor-forty-years-after-inception/|location=Lagos, Nigeria|access-date=July 11, 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=11 September 2020}}</ref> E hitaande 1981, o heɓi dipolom makko caggal jaŋde njuɓɓudi (major e kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde London South Bank, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel to London to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko M.sc e njuɓɓudi (major e kaalis) e hitaande 1984. E hitaande 2018, o heɓi dipolom doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal politik to Nigeria. E nder golle makko gadane e nder suudu sarɗiiji toowndu, ko kanko woni hooreejo goomu senaa toppitiiɗo bankeeji, asiraaji e juɓɓule kaalis goɗɗe. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa toppitiiɗo ngalu gaas. O wonti tergal e Parlemaa CEDEAO e hitaande 2005, o woniino gardiiɗo gollordu diiwaan Afrik hirnaange fedde parlemaa Afriknaajo ngam haɓaade fenaande, APNAC. E hitaande 1987 Nwaogu warti Naajeeriya ngam timminki taskaramji kuugal lesdi ndi'i, nden o huwi haa Banki Njulaaku lesdi ngam o laato limngal ceede. == [citation needed] == Caggal non o naati Banki Njulaagu bana cukko hooreejo, ɓaawo man o nasti Banke Diamond bana ardiiɗo branch. O sosi sosiyatee njulaagu, biyeteeɗo Libra Investments Ltd, rokkata njeenaari njulaagu teeru e artisaneeɓe. E lewru desaambar 2011, woote Nwaogu ɗe ɓe mbaɗnoo e lewru abriil, Ñaawirde Kuuge Winndereere Nijeer mbayli ɗum. Pro Kanselor Duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar Nwaogu toɗɗaama pro chancelier e hooreejo fedde laamu, duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o heɓi e laamu makko ko suɓaade debbo gadano cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, hono porfeseer Florence Obi. Njeenaaje e njeenaari Koolaaɗo kuuɓal yamiroore leydi Niiseer, CON mo Hooreejo leydi ɓooyɗo Goodluck Ebele Jonathan waɗi Ugo nwanyi ndigbo by eze nri. Njeenaari ardungal cemmbiɗngal ngal fedde hakkunde leyɗeele, Naajeeriya Njeenaari ɓurndi moƴƴude e golle renndo ngo Rotary Club Aba rokki ɗum Njeenaari ndi Dental Rewɓe Igbo rokkata Ngwa Ambasadeer e fedde pinal rewɓe Ngwa, Lagos Anndinde teeŋtunde rewɓe Ngwa en to Los Angeles, to Kaliforni, to Amerik == Tuugnorgal == 4ym1nzcsrejlsmuodzvebu9zwdvbif1 182434 182433 2026-08-11T18:42:12Z Ilya Discuss 10103 182434 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Nkechi Justina Nwaogu// C, CON''' ko siyaasyanke e banke Naajeeriya, sosɗo e hooreejo fedde Libra Investment. Ko kanko woni hooreejo gonnooɗo Diiso Goomu e Pro Chancellor Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|title=Sen. Nkechi Justina Nwaogu|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=2009-09-14|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120626141035/http://www.nassnig.org/nass/portfolio/profile.php?id=sen.nkechinwaogu|archive-date=June 26, 2012}}</ref> Nwaogu wonnoo tergal lomtotooɗo Osisioma Ngwa, Ugwunagbo e Obi Ngwa e nder suudu sarɗiiji fedde nde gila 2003 haa 2007.<ref>{{Cite news|date=2014-01-08|title='Time has come for woman governor'|url=https://thenationonlineng.net/time-has-come-for-woman-governor/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-06|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 2007 o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan senatoruuji hakkundeeji Abia. E hitaande 2011 o toɗɗaa kadi e manndaa ɗiɗmo. Haa lewru Juko hitaande 2015, Senator Nkechi Justina Nwogu yalti PDP, dabareeji limngal kanndidaaji ɗi PDP ɗon mari haaje ngam nafuuda maako.<ref>{{Cite web|last=Udo|first=Mary|date=2017-03-20|title=NWAOGU, Sen.(Mrs.) Nkechi Justina|url=https://blerf.org/index.php/biography/nwaogu-sen-mrs-nkechi-justina/|access-date=2024-07-11|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> E hitaande 2016, Nwaogu hollitii e dow laabi wonde ko o tergal e lannda laamu nguu, hono Kongres All Progressive (APC). Senator Nwaogu nasti kawtal lesdi Naajeeriya nder lewru May, 2026 Ɓawo Nkechi Nwaogu waɗii manndaaji ɗiɗi e gardagol senator, o wonnoo ko pro chancelier to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. O resi ko Roland Nwaogu.<ref>{{Cite web|last=Nwakanma|first=Sunday|date=2026-05-28|title=Ex-Abia lawmaker Nwaogu dumps APC|url=https://punchng.com/ex-abia-lawmaker-nwaogu-dumps-apc/|access-date=2026-06-14|website=Punch Newspapers|language=en-US}}</ref><ref><nowiki>https://thenationonlineng.net/apc-senatorial-aspirant-set-to-join-ndc/</nowiki></ref> == Golle jaŋde, politik == e karallaagal Nkechi Nwaogu timmini seedantaagal mum gadanal e hitaande 1967 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Aba Township, caggal ɗuum o naati duɗal hakkundeewal Immaculate Heart e hitaande 1975. O ummii Naajeeriya o fayti London ɗo o heɓi Dipoloma makko e njuɓɓudi binndol to duɗal jaaɓi haaɗtirde jokkondiral London.<ref>{{Cite news|title=Unical gets first female Vice Chancellor forty years after inception|url=https://www.vanguardngr.com/2020/09/unical-gets-first-female-vice-chancellor-forty-years-after-inception/|location=Lagos, Nigeria|access-date=July 11, 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=11 September 2020}}</ref> E hitaande 1981, o heɓi dipolom makko caggal jaŋde njuɓɓudi (major e kaalis) to duɗal jaaɓi haaɗtirde London South Bank, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel to London to Angalteer ɗo o heɓi dipolom makko M.sc e njuɓɓudi (major e kaalis) e hitaande 1984. E hitaande 2018, o heɓi dipolom doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal politik to Nigeria. E nder golle makko gadane e nder suudu sarɗiiji toowndu, ko kanko woni hooreejo goomu senaa toppitiiɗo bankeeji, asiraaji e juɓɓule kaalis goɗɗe. Ko kanko wonnoo hooreejo goomu senaa toppitiiɗo ngalu gaas. O wonti tergal e Parlemaa CEDEAO e hitaande 2005, o woniino gardiiɗo gollordu diiwaan Afrik hirnaange fedde parlemaa Afriknaajo ngam haɓaade fenaande, APNAC. <ref>{{Cite web|last=Encomium|date=2014-09-18|title=2013 and 2014 National Honours Award full list:|url=https://encomium.ng/2013-and-2014-national-honours-award-full-list/|access-date=2026-06-14|website=Encomium|language=en-US}}</ref><ref name="state">{{cite web|title=Senator Nkechi Nwaogu|url=https://abiastate.gov.ng/senator-nkechi-nwaogu|publisher=Abia State Government|access-date=17 November 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20210521215320/https://abiastate.gov.ng/senator-nkechi-nwaogu/|archive-date=21 May 2021|date=18 January 2012}}</ref> E hitaande 1987 Nwaogu warti Naajeeriya ngam timminki taskaramji kuugal lesdi ndi'i, nden o huwi haa Banki Njulaaku lesdi ngam o laato limngal ceede. == [citation needed] == Caggal non o naati Banki Njulaagu bana cukko hooreejo, ɓaawo man o nasti Banke Diamond bana ardiiɗo branch. O sosi sosiyatee njulaagu, biyeteeɗo Libra Investments Ltd, rokkata njeenaari njulaagu teeru e artisaneeɓe. E lewru desaambar 2011, woote Nwaogu ɗe ɓe mbaɗnoo e lewru abriil, Ñaawirde Kuuge Winndereere Nijeer mbayli ɗum. Pro Kanselor Duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar Nwaogu toɗɗaama pro chancelier e hooreejo fedde laamu, duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko o heɓi e laamu makko ko suɓaade debbo gadano cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, hono porfeseer Florence Obi. Njeenaaje e njeenaari Koolaaɗo kuuɓal yamiroore leydi Niiseer, CON mo Hooreejo leydi ɓooyɗo Goodluck Ebele Jonathan waɗi Ugo nwanyi ndigbo by eze nri. Njeenaari ardungal cemmbiɗngal ngal fedde hakkunde leyɗeele, Naajeeriya Njeenaari ɓurndi moƴƴude e golle renndo ngo Rotary Club Aba rokki ɗum Njeenaari ndi Dental Rewɓe Igbo rokkata Ngwa Ambasadeer e fedde pinal rewɓe Ngwa, Lagos Anndinde teeŋtunde rewɓe Ngwa en to Los Angeles, to Kaliforni, to Amerik == Tuugnorgal == atdmq675tynax0a1kl82cdenznibxs3