Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.15 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Doha 0 4907 182640 94559 2026-08-14T07:54:26Z ~2026-44697-52 15301 /* Footo */ 182640 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Doha''' larabanko'e (ﺍﻟﺪﻭﺣﺔ) Romanko'e: ad dawha [ad"dawha] ko ad-Doha un gelle Hore hautirde leydi [[Qatar]] ɗen e galliol ɓurgal ɗuuɗirka yimmɓe ɗer leysdi ɗin haa yaaruɓe ɗuɗirka yimmɓe ɗun 2,382,000. ==Footo== <Gallery> File: Doha West Bay Skyline Qatar Jan 2020.jpg File: Water Feature in Sheraton Park with West Bay Skyline.jpg File:The Emirs Palace (4912967381) (cropped).jpg File:Entrance to Sheraton Hotel in Doha, Qatar (cropped).jpg File:Souq Waqif, Doha, Catar, 2013-08-05, DD 84.JPG HEC Paris, Doha.png File:Doha, Qatar - panoramio (1).jpg Qatar, Doha, Qatar, Persian Gulf.jpg Qatar, Aerial view of Doha, Qatar.jpg </Gallery> ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Category:Stub]] 4p61wcsp6vaupz186ffo43tnmbj86c6 Adawari Pepple 0 12775 182700 179385 2026-08-14T11:53:43Z Ilya Discuss 10103 182700 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Adawari Pepple''' suɓaama Senator ngam suɓol lesdi ''Rivers South East'' lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon ƴama dow laynde lesdi Naajeeriya. O heɓi laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-25}}</ref> == Nguurndam adanɗam == Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Pepple toɗɗaa e goomuuji petroŋ, njulaagu (cukko hooreejo), jawdi ndiyam, jaŋde, ƴellitaare renndo & dingiral e leydi laamorgo fedde nde. O toɗɗaama hooreejo Senaa e hitaande 2002.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200210240618.html|title=Bakassi: Lives More Important Than Oil, Gas - Senator|work=ThisDay|author=Chikas Ohadoma|date=24 October 2002|access-date=2010-06-25}}</ref> Pepple wonnoo ko daraniiɗo waylude doosɗe leydi ndi, tawa hooreejo leydi ndii e guwerneeruuji leydi ndii ina mbaawi golloraade tan ko duuɓi joy.<ref>{{Cite news|date=2020-07-13|title=Nigeria can’t grow with generator-driven economy – MAN|url=https://punchng.com/nigeria-cant-grow-with-generator-driven-economy-man/|access-date=2022-05-23|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Eguzozie|first=Ben|title=Nigeria must create avenues for manufacturing to thrive, says Rivers/Bayelsa MAN chief – Businessamlive|url=https://www.businessamlive.com/nigeria-must-create-avenues-for-manufacturing-to-thrive-says-rivers-bayelsa-man-chief/|access-date=2022-05-23|language=en-US}}</ref>.<ref>{{Cite web|date=2022-03-17|title=All Awardees - Rivers State Awards|url=http://awards.dev.cinfores.com/list-of-awardees/|access-date=2022-05-23|language=en-US}}{{Dead link|date=August 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal nde Ñaawirde Toownde (Cour de Justice) hollitii wonde leydi Bakassi ndi luulndii ndii ndii jeyaa ko e leydi Kamerun, o teskiima wonde "nafoore nguurndam yimɓe Naajeeriya e nder leydi Bakassi e ko ɓuri ɗum heewde ina ɓura nafoore petroŋ e gaas gonɗo e nokku hee". E nder ƴeewndo golle senaateeruuji e lewru oktoobar 2002, Vanguard hollitii wonde Pepple hollitii Bills jeeɗiɗi e nder Asaambele jooni oo. == Tergal fedde. njeenaaje == Michael Pepple wonaa tan tergal fedde peewnoowo leydi Najeriya (MAN), ko kanko woni hooreejo fedde MAN Rivers / Catal Dowlaaji Bayelsa. O wonii keɓɗo njeenaari “Hoodere gollorde” to leydi Rivers (DSSRS). == Tuugnorgal == jhqfecjlf3c9o97rvdswp7foifpfusz Charles Hill, Botswana 0 32191 182638 133377 2026-08-13T21:51:22Z MOIBARDE 10068 Add links 182638 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Charles Hill''' ko wuro e nder diiwaan Ganzi to [[Botswana|Bostwana]]. Ngo woni ko sara keeri leydi [[Namibiya|Namibi]]. Charles Hill woni wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder diiwaan [[Ghanzi]], ina waɗi yimɓe 3 791 e limto 2011. Charles Hill woni jooɗorde diiwaan Charles Hill, sosaa ko seerti e diiwaan Ghanzii to bannge njuɓɓudi e hitaande 2004. Hay so tawii keeri diiwaan oo ina laaɓti tawo ko ɓuri heewde ko keeri to bannge worgo ko laawol mawngol Trans-Kalahari e bannge hirnaange ko laawol mawngol Trans-Kalahari e bannge hirnaange ko laawol mawngol ngol haa [[Namibiya|Namibi]] Diiwaan Kgalagadi. Hoɗɓe ɓee ko pelle ceertuɗe ceertuɗe hoɗɓe e banngeeji e nanondiral hakkunde mum en, ko kamɓe ngoni : == Herero == Bakgalagadi Basarwa Batlharo (leñol ɗiɗmol ngol ɓaleeɓe e herero ngol ɗemngal mum yumma ko Setswana) Nokkuuji Innde Won e ƴellitaare wuro ngoo ina jeyaa heen duɗal leslesal, duɗal hakkundeewal, opitaal, posto, won e birooji ''Centre Administration Rural'' jeyaaɗi e laamu nokku oo (anndiraaɗi diiwaan), duɗe leslese, salonuuji gaasaaji e nokku ɗo Engen fillotoo, ina moƴƴi e sara laawol mawngol G han Mamuno. Ko ina tolnoo e 200 posto jawdi ina tawee e nder diiwaan hee kono ko caggal keeri wuro. == Gure == Gure jeetati e gure ɗiɗi ina tawee e nder diiwaan hee : Chobokwane Tsootsha (anndiraa kadi Kalkfontein) . Karakubiiji Kanaasuuji Xanaaji kesi Karl koɗorɗe Makunda Nkojaan Metsimantso Metsimantel == Tuugnorgal == 41msdkwn4cluyuwtt01etqpd6sttwxh Chobokwane 0 32192 182635 133381 2026-08-13T21:41:37Z MOIBARDE 10068 Add link 182635 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Chobokwane ko wuro e nder diiwaan Ganzi to leydi [[Botswana|Bostwana]]. Ngo woni ko to fuɗnaange-rewo laamorgo diiwaan oo, hono Ghanzi, ina waɗi duɗal leslesal. == Yimɓe leydi == ndi ko 771 e binnditagol hitaande 2011. == Tuugnorgal == i3j2ul4a24gxskgs7uctrmgk2n8drno 182636 182635 2026-08-13T21:42:23Z MOIBARDE 10068 182636 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Chobokwane ko wuro e nder diiwaan Ganzi to leydi [[Botswana|Bostwana]]. Ngo woni ko to fuɗnaange-rewo laamorgo diiwaan oo, hono Ghanzi, ina waɗi duɗal leslesal. == Yimɓe leydi == ndi ko 771 e binnditagol hitaande 2011. == Tuugnorgal == [[Category:Bostwana]] l8lk24hhkmrduisyt8vth23oo997f3n 182637 182636 2026-08-13T21:44:22Z MOIBARDE 10068 Add reference 182637 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Chobokwane ko wuro e nder diiwaan Ganzi to leydi [[Botswana|Bostwana]]. Ngo woni ko to fuɗnaange-rewo laamorgo diiwaan oo, hono Ghanzi, ina waɗi duɗal leslesal.<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/media/2011%20Census%20_Alphabetical%20Index%20_Population%20of%20Villages.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923211953/http://www.cso.gov.bw/media/2011%20Census%20_Alphabetical%20Index%20_Population%20of%20Villages.pdf|url-status=dead|archive-date=2015-09-23|title=2011 Botswana Population and Housing Census|accessdate=2016-08-08}}</ref> == Yimɓe leydi == ndi ko 771 e binnditagol hitaande 2011. == Tuugnorgal == [[Category:Bostwana]] jgul5q73xzc18ps38meqvkzcyu95u48 Damtshaa diamond mine 0 32193 182632 133384 2026-08-13T21:20:09Z MOIBARDE 10068 Add link 182632 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mineraal diamant Damtshaa''' ko miniraagal diamant tawaangal e nder leydi [[Botswana|Bostwana]] fotde 220 kiloomeeteer (140 mi) bannge worgo wuro Francistown. Damtshaa, maanaa « ndiyam ngam mboros » ko Debswana jeyi ɗum, ko fedde gollondiral hakkunde sosiyetee De Beers e Aquarius ''Global Resources'' e laamu [[Botswana|Bostwana]]. Ko kañum ɓuri hesɗude e miniraaji nay ɗi sosiyatee oo gollotoo, udditaa e dow laabi ñalnde 25 oktoobar 2003. Damtshaa ko mahngo ɓuuɓngo udditiingo, tawaango dow tuubaaji kimberlite nay ceertuɗi, ceertuɗi e tolno njamndi. Mineraal oo ina ɗaminaa maa yaltin fotde miliyoŋaaji 5 karaat (1 000 kg) e 39 miliyoŋ ton kaalis e nder duuɓi 31 nguurndam miniraagal ngal. E hitaande 2003, lowre Damtshaa yaltinii 292 000 karaat (58,4 kg). Hakindo tolno miniraaji keɓtinaaɗi ɗii ina tolnoo e 0,6 karaat (12 mg) e tonngoode kala. Mineraal peewniraaɗo to Damtshaa ina huutoree e nokku peewnugol to lowre mum banndiraaɓe, lowre diamant Orapa, fotde 20 km (12 mi) woɗɗunde. Mineraal Damtshaa kadi ina njuɓɓinee gila e miniraagal Orapa, ina jeyaa e porogaraamuuji kisal e taariindi Orapa e Letlhakane, ɗum firti ko Damtshaa kadi ina jogii seedantaagal ISO 14001. Damtshaa ina gollina fotde 180 neɗɗo. == Tuugnorgal. == ajdh2o1wx6x78ugq9kn7tpn3ufm5cmr 182633 182632 2026-08-13T21:27:06Z MOIBARDE 10068 Add references 182633 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mineraal diamant Damtshaa''' ko miniraagal diamant tawaangal e nder leydi [[Botswana|Bostwana]] fotde 220 kiloomeeteer (140 mi) bannge worgo wuro Francistown. Damtshaa, maanaa « ndiyam ngam mboros » ko Debswana jeyi ɗum, ko fedde gollondiral hakkunde sosiyetee De Beers e Aquarius ''Global Resources'' e laamu [[Botswana|Bostwana]]. Ko kañum ɓuri hesɗude e miniraaji nay ɗi sosiyatee oo gollotoo, udditaa e dow laabi ñalnde 25 oktoobar 2003.<ref name=":0">{{Cite web|date=2024|title=Letlhakane and Damtshaa mines|url=https://www.debswana.com/letlhakane/|archive-url=|archive-date=|access-date=10 August 2026|publisher=[[Debswana]]}}</ref><ref name=":1">{{Cite news|last=Benza|first=Brian|date=6 November 2020|title=De Beers-owned Debswana to close diamond mine on weak demand|url=https://www.reuters.com/world/china/de-beers-owned-debswana-close-diamond-mine-weak-demand-union-leader-2020-11-06/|archive-date=|access-date=11 August 2026|work=[[Reuters]]}}</ref> Damtshaa ko mahngo ɓuuɓngo udditiingo, tawaango dow tuubaaji kimberlite nay ceertuɗi, ceertuɗi e tolno njamndi. Mineraal oo ina ɗaminaa maa yaltin fotde miliyoŋaaji 5 karaat (1 000 kg) e 39 miliyoŋ ton kaalis e nder duuɓi 31 nguurndam miniraagal ngal. E hitaande 2003, lowre Damtshaa yaltinii 292 000 karaat (58,4 kg). Hakindo tolno miniraaji keɓtinaaɗi ɗii ina tolnoo e 0,6 karaat (12 mg) e tonngoode kala. Mineraal peewniraaɗo to Damtshaa ina huutoree e nokku peewnugol to lowre mum banndiraaɓe, lowre diamant Orapa, fotde 20 km (12 mi) woɗɗunde. Mineraal Damtshaa kadi ina njuɓɓinee gila e miniraagal Orapa, ina jeyaa e porogaraamuuji kisal e taariindi Orapa e Letlhakane, ɗum firti ko Damtshaa kadi ina jogii seedantaagal ISO 14001. Damtshaa ina gollina fotde 180 neɗɗo. == Sigana == Lodno ne olor e higa mar 2020 nikech ne oloso kidi ma nigi rang'iny ma piny ma nengo nengo ne tek ahinya mar mondo ogol<ref name=":12">{{Cite news|last=Benza|first=Brian|date=6 November 2020|title=De Beers-owned Debswana to close diamond mine on weak demand|url=https://www.reuters.com/world/china/de-beers-owned-debswana-close-diamond-mine-weak-demand-union-leader-2020-11-06/|archive-date=|access-date=11 August 2026|work=[[Reuters]]}}</ref> == Jioloji mar piny == Kaka thoth kidi ma ni e lowo mag Orapa, Jwaneng, kod [[Letlhakane]] ne owuok kuom kit kidi moro ma ne owuok e lowo ma iluongo ni eclogite, kidi ma ne owuok e lowo mar Damtshaa ne olosi ka owuok kuom kidi ma ne owuok e lowo ma ne iluongo ni peridotite.<ref>{{Cite journal|last=Gress|first=Michael U.|last2=Pearson|first2=D. Graham|last3=Chinn|first3=Ingrid L.|last4=Thomassot|first4=Emilie|last5=Davies|first5=Gareth R.|date=2021|title=Mesozoic to Paleoproterozoic diamond growth beneath Botswana recorded by Re-Os ages from individual eclogitic and websteritic inclusions|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0024493721000943|journal=Lithos|language=en|volume=388-389|pages=|doi=10.1016/j.lithos.2021.106058}}</ref> == Tuugnorgal. == frtefh6nswlkzoe2cs7qyml9mwjgfgz 182634 182633 2026-08-13T21:29:57Z MOIBARDE 10068 Add a category 182634 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mineraal diamant Damtshaa''' ko miniraagal diamant tawaangal e nder leydi [[Botswana|Bostwana]] fotde 220 kiloomeeteer (140 mi) bannge worgo wuro Francistown. Damtshaa, maanaa « ndiyam ngam mboros » ko Debswana jeyi ɗum, ko fedde gollondiral hakkunde sosiyetee De Beers e Aquarius ''Global Resources'' e laamu [[Botswana|Bostwana]]. Ko kañum ɓuri hesɗude e miniraaji nay ɗi sosiyatee oo gollotoo, udditaa e dow laabi ñalnde 25 oktoobar 2003.<ref name=":0">{{Cite web|date=2024|title=Letlhakane and Damtshaa mines|url=https://www.debswana.com/letlhakane/|archive-url=|archive-date=|access-date=10 August 2026|publisher=[[Debswana]]}}</ref><ref name=":1">{{Cite news|last=Benza|first=Brian|date=6 November 2020|title=De Beers-owned Debswana to close diamond mine on weak demand|url=https://www.reuters.com/world/china/de-beers-owned-debswana-close-diamond-mine-weak-demand-union-leader-2020-11-06/|archive-date=|access-date=11 August 2026|work=[[Reuters]]}}</ref> Damtshaa ko mahngo ɓuuɓngo udditiingo, tawaango dow tuubaaji kimberlite nay ceertuɗi, ceertuɗi e tolno njamndi. Mineraal oo ina ɗaminaa maa yaltin fotde miliyoŋaaji 5 karaat (1 000 kg) e 39 miliyoŋ ton kaalis e nder duuɓi 31 nguurndam miniraagal ngal. E hitaande 2003, lowre Damtshaa yaltinii 292 000 karaat (58,4 kg). Hakindo tolno miniraaji keɓtinaaɗi ɗii ina tolnoo e 0,6 karaat (12 mg) e tonngoode kala. Mineraal peewniraaɗo to Damtshaa ina huutoree e nokku peewnugol to lowre mum banndiraaɓe, lowre diamant Orapa, fotde 20 km (12 mi) woɗɗunde. Mineraal Damtshaa kadi ina njuɓɓinee gila e miniraagal Orapa, ina jeyaa e porogaraamuuji kisal e taariindi Orapa e Letlhakane, ɗum firti ko Damtshaa kadi ina jogii seedantaagal ISO 14001. Damtshaa ina gollina fotde 180 neɗɗo. == Sigana == Lodno ne olor e higa mar 2020 nikech ne oloso kidi ma nigi rang'iny ma piny ma nengo nengo ne tek ahinya mar mondo ogol<ref name=":12">{{Cite news|last=Benza|first=Brian|date=6 November 2020|title=De Beers-owned Debswana to close diamond mine on weak demand|url=https://www.reuters.com/world/china/de-beers-owned-debswana-close-diamond-mine-weak-demand-union-leader-2020-11-06/|archive-date=|access-date=11 August 2026|work=[[Reuters]]}}</ref> == Jioloji mar piny == Kaka thoth kidi ma ni e lowo mag Orapa, Jwaneng, kod [[Letlhakane]] ne owuok kuom kit kidi moro ma ne owuok e lowo ma iluongo ni eclogite, kidi ma ne owuok e lowo mar Damtshaa ne olosi ka owuok kuom kidi ma ne owuok e lowo ma ne iluongo ni peridotite.<ref>{{Cite journal|last=Gress|first=Michael U.|last2=Pearson|first2=D. Graham|last3=Chinn|first3=Ingrid L.|last4=Thomassot|first4=Emilie|last5=Davies|first5=Gareth R.|date=2021|title=Mesozoic to Paleoproterozoic diamond growth beneath Botswana recorded by Re-Os ages from individual eclogitic and websteritic inclusions|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0024493721000943|journal=Lithos|language=en|volume=388-389|pages=|doi=10.1016/j.lithos.2021.106058}}</ref> == Tuugnorgal. == <references /> [[Category:Bostwana]] 5liafpxwlb6y1ffrujkdflucy8px05r Dekar 0 32194 182629 133387 2026-08-13T21:13:11Z MOIBARDE 10068 Add link 182629 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dekar,''' walla D'kar, ko wuro e nder diiwaan [[Ghanzi]] to [[Botswana|Bostwana]]. O woniri ko 40 km fuɗnaange laamorgo diiwaan oo, hono Ganzi. Yimɓe ɓee ko 943 e binnditagol hitaande 2001.[citation needed] Ko ndema Eklesiya Gereformeerde, kono caggal ɗuum nde wayliima wonti wuro ladde caggal nde nde rokkaama Naro en. Wuro ngo ko Egliis ''Reformed'' Dutch, ko ardiiɓe San to Dekar laamotoo. Laawol tar ina yahra e mayre 1 km, kono laawol tar alaa e nder wuro ngoo e hoore mum, ko laawol kaaƴe tan. Oo wuro tokooso ina waɗi kadi Kuru, eɓɓaande San. Ina waɗi duɗal ɗo binndanɗe Sannaaɓe baɗaaɗe e juuɗe mbaawi soodde. Kaalis oo noon ina huutoree ngam wallitde kalahari en. Dekar ina waɗi kadi duɗal e kilinik. Fotde 15 haa 20 km caggal Dekaar ina waɗi ngesa jawdi e laawol [[Ghanzi]]. Dekar woni nokku ɓurɗo ɓadaade yimɓe e nokku biyeteeɗo Honolulu, Hawai‘i. Ko ɓadiiɗo wuro Wahiawā, Hawai‘i. . == Tuugnorgal == 8fkjufncup86kt141pz3a8s0llga4pl 182630 182629 2026-08-13T21:16:21Z MOIBARDE 10068 Add reference 182630 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dekar,''' walla '''D'kar''', ko wuro e nder diiwaan [[Ghanzi]] to [[Botswana|Bostwana]]. O woniri ko 40 km fuɗnaange laamorgo diiwaan oo, hono Ganzi. Yimɓe ɓee ko 943 e binnditagol hitaande 2001.[citation needed] Ko ndema Eklesiya Gereformeerde, kono caggal ɗuum nde wayliima wonti wuro ladde caggal nde nde rokkaama Naro en. Wuro ngo ko Egliis ''Reformed'' Dutch, ko ardiiɓe San to Dekar laamotoo. Laawol tar ina yahra e mayre 1 km, kono laawol tar alaa e nder wuro ngoo e hoore mum, ko laawol kaaƴe tan. Oo wuro tokooso ina waɗi kadi Kuru, eɓɓaande San. Ina waɗi duɗal ɗo binndanɗe Sannaaɓe baɗaaɗe e juuɗe mbaawi soodde. Kaalis oo noon ina huutoree ngam wallitde kalahari en. Dekar ina waɗi kadi duɗal e kilinik. Fotde 15 haa 20 km caggal Dekaar ina waɗi ngesa jawdi e laawol [[Ghanzi]].<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/html/census/dist80_81.html|title=Distribution of population by sex by villages and their associated localities: 2001 population and housing census|accessdate=2007-12-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071124145523/http://www.cso.gov.bw/html/census/dist80_81.html|archivedate=2007-11-24|url-status=dead}}</ref> Dekar woni nokku ɓurɗo ɓadaade yimɓe e nokku biyeteeɗo Honolulu, Hawai‘i. Ko ɓadiiɗo wuro Wahiawā, Hawai‘i. . == Tuugnorgal == 6zmuaw3yddzowntwm8et52k32yy40jf 182631 182630 2026-08-13T21:17:38Z MOIBARDE 10068 Add a category 182631 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dekar,''' walla '''D'kar''', ko wuro e nder diiwaan [[Ghanzi]] to [[Botswana|Bostwana]]. O woniri ko 40 km fuɗnaange laamorgo diiwaan oo, hono Ganzi. Yimɓe ɓee ko 943 e binnditagol hitaande 2001.[citation needed] Ko ndema Eklesiya Gereformeerde, kono caggal ɗuum nde wayliima wonti wuro ladde caggal nde nde rokkaama Naro en. Wuro ngo ko Egliis ''Reformed'' Dutch, ko ardiiɓe San to Dekar laamotoo. Laawol tar ina yahra e mayre 1 km, kono laawol tar alaa e nder wuro ngoo e hoore mum, ko laawol kaaƴe tan. Oo wuro tokooso ina waɗi kadi Kuru, eɓɓaande San. Ina waɗi duɗal ɗo binndanɗe Sannaaɓe baɗaaɗe e juuɗe mbaawi soodde. Kaalis oo noon ina huutoree ngam wallitde kalahari en. Dekar ina waɗi kadi duɗal e kilinik. Fotde 15 haa 20 km caggal Dekaar ina waɗi ngesa jawdi e laawol [[Ghanzi]].<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/html/census/dist80_81.html|title=Distribution of population by sex by villages and their associated localities: 2001 population and housing census|accessdate=2007-12-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071124145523/http://www.cso.gov.bw/html/census/dist80_81.html|archivedate=2007-11-24|url-status=dead}}</ref> Dekar woni nokku ɓurɗo ɓadaade yimɓe e nokku biyeteeɗo Honolulu, Hawai‘i. Ko ɓadiiɗo wuro Wahiawā, Hawai‘i. . == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Bostwana]] i9nx91932jl6q9ccrqak32b29017o37 Dikgonnye 0 32195 182626 133390 2026-08-13T20:52:48Z MOIBARDE 10068 Add link 182626 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dikgonnye''' ko wuro e nder diiwaan [[Kgatleng]] to leydi [[Botswana|Bostwana]]. Wuro ngoo woni ko 40 km to fuɗnaange-rewo Mochudi. == Yimɓe leydi == ndi ko 431 e binnditagol hitaande 2011. == Tuugnorgal == inn41wjn4d2xwfstq577slsqgdm3f1n 182627 182626 2026-08-13T20:59:39Z MOIBARDE 10068 add a category 182627 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dikgonnye''' ko wuro e nder diiwaan [[Kgatleng]] to leydi [[Botswana|Bostwana]]. Wuro ngoo woni ko 40 km to fuɗnaange-rewo Mochudi. == Yimɓe leydi == ndi ko 431 e binnditagol hitaande 2011. == Tuugnorgal == [[Category:Bostwana]] aeh2hsdit314ejc2msyyiymmxk16r34 182628 182627 2026-08-13T21:02:03Z MOIBARDE 10068 Add links 182628 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Dikgonnye''' ko wuro e nder diiwaan [[Kgatleng]] to leydi [[Botswana|Bostwana]]. Wuro ngoo woni ko 40 km to fuɗnaange-rewo Mochudi.<ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/media/2011%20Census%20_Alphabetical%20Index%20_Population%20of%20Villages.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923211953/http://www.cso.gov.bw/media/2011%20Census%20_Alphabetical%20Index%20_Population%20of%20Villages.pdf|url-status=dead|archive-date=2015-09-23|title=2011 Botswana Population and Housing Census|accessdate=2016-08-08}}</ref> == Yimɓe leydi == ndi ko 431 e binnditagol hitaande 2011. == Tuugnorgal == [[Category:Bostwana]] go53qbnlcrdktlci6v4nqu4dx2q6xqo Annie Okonkwo 0 34246 182593 143603 2026-08-13T15:15:45Z Ilya Discuss 10103 182593 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Clement Annie Okonkwo''' (// c; 23 mee 1960 – 7 suwee 2023) ko dawriyanke e njulaagu Nijeer. O suɓaama senateer leydi [[Naajeeriya]] ngam [[diiwal Anambra]] Central, o heɓi laamu nyande 29 lewru Mbooy hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=28&page=1&state=6|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303203526/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=28&page=1&state=6|url-status=dead|archive-date=3 March 2016|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Annie Okonkwo|access-date=15 June 2010}}</ref> Okonkwo jibinaa ko ñalnde 23 lewru Mbooy hitaande 1960 to Ojoto, sara Onitsha e nder diiwaan Anambra. O heɓi dipolomaaji toowɗi e njuɓɓudi, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, Amerik (1997–1998), dipolomaaji toowɗi e sariya njulaagu e golle, to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] (1995–1997) e dipolomaaji toowɗi e njulaagu, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos (1994–1995). Naatde e njulaagu, o mahii fedde gollorde ko ina tolnoo e 7 000 neɗɗo ina heen feddeeji ko wayi no Reliance Telecomm, Clemco Industries, Jokkondiral jamaanu (Reso Teleeji satelit), Jokkondiral njulaagu MacClemm, Naange Nijeer e Pentagon Oil.<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200908310343.html|title=Okonkwo Vs Obi – A Paradoxical Challenge|work=ThisDay|author=Charles Onyekamuo|date=30 August 2009|access-date=15 June 2010}}</ref><ref name="day947">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=165947|title=Obi Re-elected Anambra State Governor...(UPDATED)|date=2 July 2010|publisher=ThisDay|access-date=7 February 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100212105816/http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=165947|archive-date=12 February 2010|url-status=dead}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa, o toɗɗaa e goomuuji toppitiiɗi ngalu petroŋ dowri, geɗe polis, nokkuuji (cukko hooreejo) e ndema. E nder limngal hakkundeere Senator'en nder lewru Mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallitorii kuulal ngam laamu fedde nde'e ngam waɗuki kuuɗe ɗen ngam heɓugo kuuje ɗe'e ngam heɓugo kuuɗe ɗen, e kuugal ngam sosde Komisiyoŋ ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya nder Diaspora.O woniino ƴamoowo e nder lewru Feebariyee Go0 State Go0. Kono o foolii e jooɗaniiɗo laamu nguu, hono Peter Obi, mo o suɓaa kadi. Okonkwo maayi ko to leyɗeele dentuɗe Amerik ñalnde 7 lewru juko hitaande 2023, tawi ina yahra e duuɓi 63. == Tuugnorgal == atdguur9yoe8eevcjctanotvia1di3i Ifeanyi Okowa 0 42472 182600 175990 2026-08-13T19:15:55Z Ilya Discuss 10103 182600 wikitext text/x-wiki '''Ifeanyichukwu Arthur''' Okowa CON ListenR (jibinaa ko 8 lewru juko hitaande 1959) ko doktoor e dawrugol leydi Najeriya, o woniino guwerneer diiwaan Delta gila lewru mee 2015 haa lewru mee 2023 .<ref name="Sahara Reporters 2019">{{Cite news|title=Just Like In 2015, Okowa Mauls Great Ogboru To Win Delta Governorship Election|newspaper=[[Sahara Reporters]]|date=2019-03-11|url=https://saharareporters.com/2019/03/11/just-2015-okowa-mauls-great-ogboru-win-delta-governorship-election|location=New York City, United States|access-date=2023-06-08}}</ref>O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe, ko kanko woni cukko kanndidaa lannda ka e woote gardagol leydi 2023 tawi ina wondi e Atiku Abubakar mo wonnoo kanndidaa hooreejo leydi.<ref>{{Cite news|last=Times|first=Premium|date=2022-06-16|title=2023: Why I picked Okowa as my running mate - Atiku|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/537372-2023-why-i-picked-okowa-as-my-running-mate-atiku.html|access-date=2022-11-10|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|last=olufemiajasa|date=2022-06-16|title=Atiku picks Okowa as running mate|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/breaking-atiku-picks-okowa-as-running-mate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-11-10|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Okowa jibinaa ko Owa-Alero e hitaande 1959, o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e hitaande 1981.<ref>{{Cite web|title=Sen. Dr. Arthur I. Okowa|url=https://deltastate.gov.ng/okowa/|access-date=2025-06-21|website=DELTA STATE THE BIG HEART|language=en-US}}</ref> Caggal jaŋde makko leslesre, o golliima e safaara duuɓi keewɗi hade makko naatde e politik. Okowa adii tabitinki hoore maako nder siyaasaaku lesdi ko adii nastugo nder kabine lesdi ndi'i, mo guwerneer James Ibori waɗi nder hitaande 1999. Caggal nde o wurti nder kabine man nder hitaande 2006, Okowa waɗi limngal arandewal ngam suɓugo guwerneer, ko adi o warti haa kabine lesdi ndi'i, bee lesdi Emmanuel Uduaghan. E hitaande 2011, Okowa naati e politik ngenndi, o dañii nafoore e woote senaateer to Delta North. Caggal duuɓi nay e nder Senaa, o arti e Delta, o suɓaa guwerneer e marge mawɗo e hitaande 2015 o wonti leñol Ika gadano walla neɗɗo ummoriiɗo to fuɗnaange diiwaan oo, wonti guwerneer. Okowa suɓaama caggal mum e marge nannduɗo e oo e hitaande 2019 .<ref>{{Cite web|last=Korkus|first=Stella Dimoko|title=Gov Ifeanyi Okowa Re-Elected As Delta State Governor For The Second Time|url=https://www.stelladimokokorkus.com/2019/03/gov-ifeanyi-okowa-re-elected-as-delta.html|access-date=2026-04-15}}</ref><ref>{{Cite web|title=Okowa re-elected Delta State Governor|url=https://pmnewsnigeria.com/2019/03/11/okowa-re-elected-delta-state-governor/|access-date=2026-04-15|language=en-US}}</ref> == Ɓawo == Okowa jibinaa ko Owa-Alero e nder Ika Fuɗnaange-Fuɗnaange nokku laamu leydi Delta.<ref>{{Cite news|date=2019-07-12|title=Okowa: 60 Garlands for An Indefatigable Performer|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/07/12/okowa-60-garlands-for-an-indefatigable-performer/|access-date=2022-03-04|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref> O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Edo, to wuro Benin (1970–1976), caggal ɗuum o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, ɗo o janngi safaara e seppooji, o heɓi heen seedantaagal MBBS e hitaande 1981. Caggal nde o yalti e Korse Ngenndiijo Sukaaɓe, o gollodii e Yiilirde toppitiinde opitaaluuji dowri Bendel, o woni ofisee safrooɓe. O naati e golle keertiiɗe ko gardiiɗo, nokku cafrirɗo Victory, Igbanke, e hitaande 1986. == Golle politik == Okowa wonti Sekereteer laamu nokku Ika, caggal ɗuum hooreejo Diiso laamu nokku Ika Fuɗnaange-rewo (1991–1993). Ko kanko wonnoo gardiiɗo Delta North e nder fedde demokaraasi leslesre (GDM). O naati PDP e hitaande 1998, o walli e kampaañ guwerneer James Ibori e hitaande 1998/1999. O woniino komisariyaajo e nder laamu diiwaan Delta ngam ndema e jawdi (juko 1999 – abriil 2001), ƴellitaare jawdi ndiyam (abriil 2001 – mee 2003) e cellal (settaambar 2003 – oktoobar 2006). Okowa woppi laamu ngam tawtoreede woote gardagol leydi Delta State PDP e hitaande 2007, kono o heɓaani woote gardagol leydi.[8] E lewru Juko hitaande 2007, Ifeanyi toɗɗaama yo o won hooreejo laamu diiwaan Delta.<ref>{{cite web|url=http://www.governoruduaghan.org/news_fetcher.php?fid=35|title=REMARKS BY GOV. UDUAGHAN AS OKOWA BECOMES NEW SSG.|publisher=Office of the governor, Delta State|access-date=4 May 2011|date=4 June 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20111103040033/http://governoruduaghan.org/news_fetcher.php?fid=35|archive-date=3 November 2011|url-status=dead}}</ref> Ifeanyi suɓaama kanndidaajo senateer Delta North nder wooteeji arandeeji PDP nder lewru January 2011 bee woote 942, ammaa ardiiɓe lanyol man ɗon mari haaje Marian Amaka Alli ngam kanndidaajo.<ref>{{cite web|url=http://www.thenigerianvoice.com/nvnews/45766/1/how-okowa-emerged-delta-north-senatorial-candidate.html|title=HOW OKOWA EMERGED DELTA NORTH SENATORIAL CANDIDATE|work=Daily Sun|date=8 February 2011|access-date=4 May 2011}}</ref> O suɓaama kadi e woote gardagol leydi ɗo o heɓi 1 446 woote, tawi ko Marian Alli heɓi 108 woote.<ref>{{cite web|url=http://www.huhuonline.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2536:live-from-asaba-pdp-delta-north-senatorial-re-run&catid=103:more-news|title=Arthur Okowa Wins Delta North Senatorial Primaries Again|work=HuHu Online|access-date=4 May 2011}}</ref> E nder wooteeji lewru abriil 2011 ngam suɓaade jooɗorde senateer Delta North, Ifeanyi heɓi 98 140 woote, o ardii laamɗo ɗiɗaɓo biyeteeɗo Ned Munir Nwoko mo lannda yimɓe Demokaraasi, o heɓi 67 985 woote.<ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|publisher=INEC|access-date=4 May 2011|title=Collated Senate results|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=19 April 2011|df=dmy}}</ref> Ina wiyee wonde haa jooni ina woodi luural ko fayti e wooteeji baɗnooɗi e lewru Yarkomaa 2013.<ref name="Battle for Senate Seat">{{cite news|title=Okowa, Azekwoh Renew Battle for Senate Seat|url=http://www.thisdaylive.com/articles/okowa-azekwoh-renew-battle-for-senate-seat/137151/|access-date=25 April 2013|newspaper=[[This Day]]|date=22 January 2013|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130126133924/http://www.thisdaylive.com/articles/okowa-azekwoh-renew-battle-for-senate-seat/137151/|archive-date=26 January 2013}}</ref> Ifeanyi haa ragare heɓi tikket ngam suɓol guwerneer nder hitaande 2015 les PDP bee 406 woote nyande 8 Duujal 2014. <ref>{{Cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2014/12/breaking-news-ifeanyi-okowa-wins-delta-pdp-guber-ticket/|location=Lagos, Nigeria|access-date=8 December 2014|title=Ifeanyi Okowa wins Delta PDP guber ticket|date=8 December 2014|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O heɓi woote guwerneer dowla Delta 2015 nder lewru Abriil 2015 bee 724,680 woote<ref>{{cite web|url=http://www.channelstv.com/2015/04/13/senator-okowa-wins-governorship-election-in-delta/|publisher=Channels TV|access-date=13 April 2015|title=Ifeanyi Okowa wins Delta Gubernatorial Election}}</ref> nden o fuɗɗaama dow In2015 9 mars 2019 Suɓol guwerneer, Okowa, tergal lannda Demokaraasi Leƴƴi, heɓi 925 274 woote ngam foolde luulndo makko, kanndidaa Kongres All Progressives, Great Ogboru, mo heɓi, 215 938 woote.<ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/delta-gov-okowa-thanks-ibori-for-supporting-his-re-election/|title=Delta Gov Okowa thanks Ibori for supporting his re-election|date=11 March 2019|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> Ko o guwerneer jooɗiiɗo e diiwaan Delta e hitaande 2020, o sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Delta to wuro makko Agbor. O sosi kadi duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Ozoro e duɗal jaaɓi haaɗtirde Dennis Osadebe to Anwai fof e nder diiwaan Delta.<ref>{{Cite news|title=Delta State don establish three new universities add to DELSU Abraka|work=BBC News Pidgin|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-56200168|access-date=2021-12-15}}</ref> == Tuumeede fenaande == == Ko jeyi leydi Delta == E manndaa gadano Okowa, laamu makko hollitii feccere e sosiyetee otooji biyeteeɗo Delta Line jeyaaɗo e laamu nguu.<ref>{{Cite web|last=OME|date=2026-01-07|title=Special Report: Concession of Delta Line: Gains, Losses and the Roadmap to Restoring Delta State's Transport Identity|url=https://omeafrica.org/special-report-delta-line-to-gig-motors-gains-losses-and-the-roadmap-to-restoring-delta-states-transport-identity/|access-date=2026-04-15|website=Ome Africa|language=en-US}}</ref> E joofnirde golle privatisation, 60% e Delta Line soodi ɗum ko Alla ko Sosiyetee ƴellitaare yah-ngartaa moƴƴo (GTDC) e ₦160 miliyoŋ tawi 40% heddii ko e jeyi laamu diiwaan Delta.<ref>{{Cite web|last=Capital|first=The|date=2017-08-28|title=Gov. Okowa Sells Delta Line Company to God Is Good Motors for N161m, Rejects NLC's N2b Bid|url=https://www.thecapital.ng/gov-okowa-sells-delta-line-company-to-god-is-good-motors-for-n161m-rejects-nlcs-n2b-bid/|access-date=2026-04-15|website=The Capital NG|language=en-GB}}</ref> Ɗoon e ɗoon, noddaali fenaande ummiima nde tawnoo joom GTDC, Chidi Ajaere, ina wallitnoo kampaañ Okowa 2015 e banndiiko bidsee, Diiso Dowla Delta mo Dental Sosiyeteeji Amalgamated, Gollotooɓe e Sarwisaaji Karallaagal e Sarwisaaji Fijooji, wiyi wonde ɓe njogii ko miliyaaruuji sa⦂ke. AUPCTRE e fedde mum, hono Nigeria Labour Congress, mbiyi wonde GTDC e fuɗɗoode rokkii goomu konsiyoŋ tan ko ₦80 miliyoŋ so yerondiraama e ₦2 miliyaar maɓɓe, kono GTDC suɓaama nde ɓe ndartini dokkal maɓɓe ngal laabi ɗiɗi haa ₦160 miliyoŋ yoɓaa e pecce ɗiɗi tawi AUPCTRE ko never the committeed; AUPCTRE kadi hollitii wonde GTDC meeɗaa timminde yoɓde mum ɗiɗmere ₦80 miliyoŋ.<ref>{{Cite web|last=Editorial|date=2021-05-22|title=Shady deal that marred sale of Delta Line|url=https://www.icirnigeria.org/shady-deal-that-marred-sale-of-delta-line/|access-date=2026-04-15|website=The ICIR- Latest News, Politics, Governance, Elections, Investigation, Factcheck, Covid-19|language=en-GB}}</ref> Komisariyaaji Okowa etinooma daranaade yeeyde ɗum, ɓe mbiyi wonde Delta Line ina jogii ñamaale, kono gonnooɗo hooreejo konte Delta Line, hono David Akpemegin, wiyi wonde sosiyetee oo ina jogii nko yaawi timminii yovde ñamaale mum e sahaa yeeyirde ndee e binndanze kaalis ina kollita wonde Line oo ina joginoo nafoore e wiyde AUPCTRE, luulndiiɗo privatisation. Rajooji kollitii kadi wonde toɗɗaaɓe Okowa ko wayi no Komisariyaa Kaalis e Hooreejo Goomu Konseye David Edevbie ina mballita GTDC e nder golle ɗee kala hay so tawii ko seeɗa e bidsee maɓɓe. Yanti heen, annduɓe ɓee mbiyi wonde keɓgol GTDC ngol ko e feccere ngam ittude ƴaañoowo e ciimtol ngol hollitii ŋakkeende to bannge golle Delta Line caggal nde yeeyi. Olisa Ifeajika, hooreejo jaayndeeji Okowa, fawii ko e yeeyde njuɓɓudi ndii, sibu ko ɗum tuugii e nafoore, o siftinii wonde GTDC ina jogii "anndal mawngal e nder sekteer yah-ngartaa."<ref>{{cite web|last1=Markson|first1=Isaac|title=Shady deal that marred sale of Delta Line|url=https://www.icirnigeria.org/shady-deal-that-marred-sale-of-delta-line/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=22 May 2021|access-date=15 July 2021}}</ref> GTDC kadi fawii hoore mum e wiyde wonde Ajaere alaa "jokkondiral keeringal" e Okowa, kadi ko sosiyetee oo ɓuri waawde bidsee oo]3. == Ciimtol hooreejo leydi 2019 == E lewru Duujal 2021, wiɗto pecce ɗiɗi waɗaango e nokku winndereyankeewo ngam humpitaade humpitooji, tawi ko njaruuji ɗi ngonaa no haanirta nii, ŋakkeende toɗɗagol kuule kaalis, e seedeeji ŋakkeende kaalis e nder ciimtol hitaandewol Auditeur-Général de l’Etat Delta wonande hitaande 2019. Ministeeruuji keewɗi, departemaaji (departemaaji) Dowla Assemb e Assembly of State a) limtaaɗe e ŋakkeende to bannge wiɗto ciimtol ngol. Won e ko teskini heen ko wayi no: Biro Sekereteer laamu leydi ndii waawaano hiisaade ₦278,5 miliyoŋ e kaalis laamu, terɗe njuɓɓudi Okowa ina njejjita ɗaɓɓaande ndimaagu humpito e nder laawol, kuutoragol Dowlaaji Dentuɗi toppitiiɗi njeeygu nder leydi ina naamnii ₦107,74 miliyoŋ e kaalis ɓeydaaɗo e Cellal e Demal wondude e njoɓdi inflated ngam otooji terɗe suudu sarɗiiji. Jaagorgal ko ɓuri heewde ko yejjiteede e ɗaɓɓaande ngam ƴeewtaade walla neldude haala kaa to Auditeur-Général Paul Aghanenu, mo darii e ciimtol ngol kono o wiyi o waawaa jaabaade naamne goɗɗe tawa o jaɓaani Sekreteruuji laamu leydi ndii.<ref>{{cite web|last1=Markson|first1=Isaac|title=Sale of Delta Line: We were most qualified among bidders, says GTDC|url=https://www.icirnigeria.org/sale-of-delta-line-we-were-most-qualified-among-bidders-says-gigm/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=8 June 2021|access-date=15 July 2021}}</ref> == Tuumaaɗo waylude kaalis derivation == E lewru Noowammbar 2024, Okowa noddaama e biro Port Harcourt mo Komisiyoŋ toppitiiɗo ko fayti e bonanndeeji faggudu e kaalis (EFCC) ngam naamnaade ko fayti e tuumeede njuɓɓudi bonndi e mbayliigu 13% derivation fotnoo wonde e dowla Delta hakkunde 2015 e 2023, ko ina tolnoo e N1.3trillion. O nanngaa ko e fedde haɓantoonde fenaande.<ref>{{Cite news|date=2024-11-04|title=EFCC arrests Okowa, Ex-Delta gov, over 'diversion of N1.3trn'|url=https://dailytrust.com/just-in-efcc-arrests-okowa-ex-delta-gov-over-diversion-of-n1-3trn/|access-date=2024-11-04|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Shibayan|first=Dyepkazah|date=2024-11-04|title=EFCC arrests Ifeanyi Okowa over alleged diversion of N1.3trn|url=https://www.thecable.ng/breaking-efcc-arrests-ifeanyi-okowa-over-alleged-diversion-of-n1-3trn/|access-date=2024-11-04|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Samuel-Ugwuezi|first=Ozioma|date=2024-11-04|title=Former Delta Governor Ifeanyi Okowa Arrested By EFCC For Alleged N1.3 Trillion Diversion|url=https://www.arise.tv/former-delta-governor-ifeanyi-okowa-arrested-by-efcc-for-alleged-n1-3-trillion-diversion/|access-date=2024-11-04|website=Arise News|language=en-US}}</ref> == Njeenaari e teddungal == O teddinaama no neɗɗo ɓurɗo waawde hitaande 2017 e nder jaaynde wiyeteende Eko Hotel and Suites to Lagos. Hokki njeenaari ndii ko Alhaji Ismaalis Isaa Funtu.<ref>m.thenigerianvoice.com/news/263982/garlands-for-governor-okowa.html</ref> E hitaande 2017, o heɓi njeenaari ɓurndi toowde e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ibadan, Ibadan-Nigeria hono Alumni hitaande 2016, ɗo o waɗi yeewtere tiiɗnde e tiitoonde "Laamu moƴƴu ngam sosde jawdi e ƴellitaare duumotoonde: humpito e janngirɗe edition of Ibadan University of I71 Fedde janngooɓe Ibadan (UIAA) E lewru Oktoobar 2022, teddungal lesdi Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, Muhammadu Buhari hokki mo.<ref>{{Cite news|date=2022-10-09|title=FULL LIST: 2022 National Honours Award Recipients The Nation Newspaper|url=https://thenationonlineng.net/full-list-2022-national-honours-award-recipients/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-10-31|language=en-US|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> == Ƴeew kadi == Lannda demokaraasi yimɓe leydi Delta Doggol guwerneeruuji diiwaan Delta {{Databox}}Tuugnorgal fqhy3roekgadgrmblpc6v5woe2hdhsw Iyiola Omisore 0 42506 182614 176164 2026-08-13T20:26:07Z Ilya Discuss 10103 182614 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Iyiola Ajani Omisore''' listen R (jibinaa ko 15 suwee 1957) ko jom ngalu, injenieer, e politik Najeriya, o woniino cukko guwerneer [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]] gila 1999 haa 2003. Caggal ɗuum, o wonii tergal e Senaa Najeriya ngam Osun Fuɗnaange sirlu gila [[APC|2010 Kongres ɓamtaare]].<ref>"Omisore crowned as Olu of Awolowo town". Nigerians in America. Archived from the original on 19 September 2009. Retrieved 5 November 2009.</ref> == Ɓawo == Iyiola Omisore jibinaa ko ñalnde 15 suwee 1957, e nder galle laamɗo to [[Ifẹ|Ile-Ife]], ɗo o mawni kadi. Ko kanko woni ɓiy Oba Daawuuda Olajide Omisore e taaniiko Lowa Ajani Anibijuwon Omisore, kamɓe ɗiɗo fof ɓe Olode, Ayepe . Iyiola kadi ko taaniiko maayɗo Olufewara Kabiyesi Oba Titus Adetoba mo galle laamorɗo Oseganderuku to Ifewara ɗo yumma makko, laamɗo debbo biyeteeɗo Emila Adejola laaminoo e hitaande 2006. E lewru Ogost 2006, baaba makko toɗɗaama ngam wonde Olu gadano e nder wuro Olode e nder diiwaan laamu Ife Sud e nder [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]] . == Jaangirde ==   O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal katolik SS Peter e Paul to wuro Ile-Ife, o janngi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Owo to diiwaan Ondo Naajeeriya. Ndeen o jooɗiima o jaɓi jaŋde makko timmunde ngam heɓde seedantaagal karallaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Technology, Reading UK, o heɓi seedantaagal dipolomaaji e nder Innjiniyaaruuji Elektrik/Elektronik. Omisore ina jogii dipolomaaji ɗiɗi innde e seedantaagal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel Uxbridge, kam e doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde winnderewal njuɓɓudi to Pari, Farayse. O woni ko e waɗde porogaraam makko DBA e nder duɗal gootal. Ko o Fedde Duɗal Innjiniyankooɓe Mekanik, Angalteer e Galles, o waɗii kursuuji keewɗi e nder duɗe toowɗe ceertuɗe ina jeyaa heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Georgetown, Washington DC, Amerik ; Akademi ABS, Aten, leydi Geres ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Karolina; Koolaaɗo kuuɓal Londres hirnaange ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Harvard e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde hakkunde leyɗeele, Almaañ. E lewru Yarkomaa 2013, o timminii, o rokkaa Doktoraa to Duɗal Adunawal Njuɓɓudi to [[Pari]] . == Kugal == O fuɗɗii nguurndam makko e hitaande 1983 e Drake e Gordham nde o woni to leydi Angalteer, o ummii e jappeere toownde. Duuɓi ɗiɗi ɓaawo man, o warti haa lesdi Naajeeriya diga diɗɗal maako lesdi Naajeeriya, Drake and Scull (Nig) Ltd haa o hokki anndal maako dow hukuumaaji pamari. O sosi caggal ɗuum fedde makko inndeeji ; Mechelec Konsulteer –ko fedde toppitiinde ko fayti e Innjiniyaaruuji e Chrisore Eng Ltd – ko fedde toppitiinde ko fayti e kuuraa. Nde wonnoo ko e Drake e Scull Nig. Ltd, o ardii mahngo laana ndiwoowa 19 ina heen Base Air Force Makurdi e eɓɓooji goɗɗi ko wayi no Miiluuji maaro Sokoto e Makurdi, Miiluuji Nebam Taraku, Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Sokoto, Miiluuji Farin Onitsha, Banke Fuɗnaange (jooni Banke Unity ) mahdi, Banke Adunaajo Plateau Plateau the Project Pro Healthe I Eɓɓoore Elektrik ladde e nder diiwaan Bayelsa. == Golle politik == === Cukko Guwerneer === [[File:NigeriaOsun.png|right|thumb|200x200px|[[Diiwal Osun|Diiwaan Osun]], [[Naajeeriya]]]] Omisore woniino cukko guwerneer diiwaan Osun tuggi hitaande 1999 haa hitaande 2003 e gardagol guwerneer [[Adebisi Akande]] . === Senaa === Hay so tawii o woni ko e ñaaweede, o suɓaama e Senaa ngam lomtaade diiwaan Osun Fuɗnaange e lewru abriil 2003 omo doga e dow laylaytol PDP, o golliima haa manndaa makko joofi e hitaande 2007. O suɓaama kadi e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e geɗe polis, koɗki, pinal & turism, aeronautique e appropriation. E lewru mee 2008, o toɗɗaa tergal Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). E lewru oktoobar 2008, Omisore jeyaa ko e nulaaɓe Nijeer to batu 5ɓo diisnondiral parlemaa to Santo Domingo, to leydi Dominik. == Rajo laamu == O suɓiima ngam suɓaade Gomnaajo [[diiwal Osun]] dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), nder suɓol guber 9 lewru Ogost 2014 nden o fooli Rauf Aregbesola mo woni Gomnaajo jooni. O dañii jooɗorde guwerneer e dow laylaytol lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) e wooteeji guwerneer diiwaan Osun 2018 ɗo o ari tataɓo caggal senaateer [[Ademola Adeleke]] mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e ƴamoowo e joofnirde, Alhaji [[Adegboyega Oyetola|Gboyega mo Kongres AllAPCves (Progress Oyetola]] ). == Njeenaaje e baɗte == O hokkaama njeenaari hooreejo leydi Naajeeriya ngam ballal e darnde maako ngam ɓamtaare fedde nde nder hitaande 2007. Kadi, o hokkaama njeenaari mawndi ngam darnde maako ngam mawnugo kuugal Innjiniyaaruuji e renndo nde Golden i8e celebra0. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] rpsuw7kp4x2bhx73fimwvhxxa6yg0nq 182615 182614 2026-08-13T20:27:48Z Ilya Discuss 10103 182615 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Iyiola Ajani Omisore''' listen R (jibinaa ko 15 suwee 1957) ko jom ngalu, injenieer, e politik Najeriya, o woniino cukko guwerneer [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]] gila 1999 haa 2003. Caggal ɗuum, o wonii tergal e Senaa Najeriya ngam Osun Fuɗnaange sirlu gila [[APC|2010 Kongres ɓamtaare]].<ref>"Omisore crowned as Olu of Awolowo town". Nigerians in America. Archived from the original on 19 September 2009. Retrieved 5 November 2009.</ref> == Ɓawo == Iyiola Omisore jibinaa ko ñalnde 15 suwee 1957, e nder galle laamɗo to [[Ifẹ|Ile-Ife]], ɗo o mawni kadi. Ko kanko woni ɓiy Oba Daawuuda Olajide Omisore e taaniiko Lowa Ajani Anibijuwon Omisore, kamɓe ɗiɗo fof ɓe Olode, Ayepe .<ref>{{cite news|url=http://www.ijebustate.com/news-and-event/5-senate-names-constitution-amendment-committee-members-9th-may-2008|title=Senate Names Constitution Amendment Committee Members|work=[[This Day]]|date=9 May 2008|access-date=5 November 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008234452/http://www.ijebustate.com/news-and-event/5-senate-names-constitution-amendment-committee-members-9th-may-2008|archive-date=8 October 2011|url-status=dead}}</ref> Iyiola kadi ko taaniiko maayɗo Olufewara Kabiyesi Oba Titus Adetoba mo galle laamorɗo Oseganderuku to Ifewara ɗo yumma makko, laamɗo debbo biyeteeɗo Emila Adejola laaminoo e hitaande 2006. E lewru Ogost 2006, baaba makko toɗɗaama ngam wonde Olu gadano e nder wuro Olode e nder diiwaan laamu Ife Sud e nder [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]] . == Jaangirde ==   O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal katolik SS Peter e Paul to wuro Ile-Ife, o janngi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Owo to diiwaan Ondo Naajeeriya. Ndeen o jooɗiima o jaɓi jaŋde makko timmunde ngam heɓde seedantaagal karallaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Technology, Reading UK, o heɓi seedantaagal dipolomaaji e nder Innjiniyaaruuji Elektrik/Elektronik. Omisore ina jogii dipolomaaji ɗiɗi innde e seedantaagal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel Uxbridge, kam e doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde winnderewal njuɓɓudi to Pari, Farayse. O woni ko e waɗde porogaraam makko DBA e nder duɗal gootal. Ko o Fedde Duɗal Innjiniyankooɓe Mekanik, Angalteer e Galles, o waɗii kursuuji keewɗi e nder duɗe toowɗe ceertuɗe ina jeyaa heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Georgetown, Washington DC, Amerik ; Akademi ABS, Aten, leydi Geres ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Karolina; Koolaaɗo kuuɓal Londres hirnaange ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Harvard e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde hakkunde leyɗeele, Almaañ. E lewru Yarkomaa 2013, o timminii, o rokkaa Doktoraa to Duɗal Adunawal Njuɓɓudi to [[Pari]] . == Kugal == O fuɗɗii nguurndam makko e hitaande 1983 e Drake e Gordham nde o woni to leydi Angalteer, o ummii e jappeere toownde. Duuɓi ɗiɗi ɓaawo man, o warti haa lesdi Naajeeriya diga diɗɗal maako lesdi Naajeeriya, Drake and Scull (Nig) Ltd haa o hokki anndal maako dow hukuumaaji pamari. O sosi caggal ɗuum fedde makko inndeeji ; Mechelec Konsulteer –ko fedde toppitiinde ko fayti e Innjiniyaaruuji e Chrisore Eng Ltd – ko fedde toppitiinde ko fayti e kuuraa. Nde wonnoo ko e Drake e Scull Nig. Ltd, o ardii mahngo laana ndiwoowa 19 ina heen Base Air Force Makurdi e eɓɓooji goɗɗi ko wayi no Miiluuji maaro Sokoto e Makurdi, Miiluuji Nebam Taraku, Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Sokoto, Miiluuji Farin Onitsha, Banke Fuɗnaange (jooni Banke Unity ) mahdi, Banke Adunaajo Plateau Plateau the Project Pro Healthe I Eɓɓoore Elektrik ladde e nder diiwaan Bayelsa. == Golle politik == === Cukko Guwerneer === [[File:NigeriaOsun.png|right|thumb|200x200px|[[Diiwal Osun|Diiwaan Osun]], [[Naajeeriya]]]] Omisore woniino cukko guwerneer diiwaan Osun tuggi hitaande 1999 haa hitaande 2003 e gardagol guwerneer [[Adebisi Akande]] . === Senaa === Hay so tawii o woni ko e ñaaweede, o suɓaama e Senaa ngam lomtaade diiwaan Osun Fuɗnaange e lewru abriil 2003 omo doga e dow laylaytol PDP, o golliima haa manndaa makko joofi e hitaande 2007. O suɓaama kadi e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e geɗe polis, koɗki, pinal & turism, aeronautique e appropriation. E lewru mee 2008, o toɗɗaa tergal Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). E lewru oktoobar 2008, Omisore jeyaa ko e nulaaɓe Nijeer to batu 5ɓo diisnondiral parlemaa to Santo Domingo, to leydi Dominik. == Rajo laamu == O suɓiima ngam suɓaade Gomnaajo [[diiwal Osun]] dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), nder suɓol guber 9 lewru Ogost 2014 nden o fooli Rauf Aregbesola mo woni Gomnaajo jooni. O dañii jooɗorde guwerneer e dow laylaytol lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) e wooteeji guwerneer diiwaan Osun 2018 ɗo o ari tataɓo caggal senaateer [[Ademola Adeleke]] mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e ƴamoowo e joofnirde, Alhaji [[Adegboyega Oyetola|Gboyega mo Kongres AllAPCves (Progress Oyetola]] ). == Njeenaaje e baɗte == O hokkaama njeenaari hooreejo leydi Naajeeriya ngam ballal e darnde maako ngam ɓamtaare fedde nde nder hitaande 2007. Kadi, o hokkaama njeenaari mawndi ngam darnde maako ngam mawnugo kuugal Innjiniyaaruuji e renndo nde Golden i8e celebra0. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] 0q5jot5o61f7mo6rqs52tr3ootqofm0 182616 182615 2026-08-13T20:29:47Z Ilya Discuss 10103 182616 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Iyiola Ajani Omisore''' listen R (jibinaa ko 15 suwee 1957) ko jom ngalu, injenieer, e politik Najeriya, o woniino cukko guwerneer [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]] gila 1999 haa 2003. Caggal ɗuum, o wonii tergal e Senaa Najeriya ngam Osun Fuɗnaange sirlu gila [[APC|2010 Kongres ɓamtaare]].<ref>"Omisore crowned as Olu of Awolowo town". Nigerians in America. Archived from the original on 19 September 2009. Retrieved 5 November 2009.</ref> == Ɓawo == Iyiola Omisore jibinaa ko ñalnde 15 suwee 1957, e nder galle laamɗo to [[Ifẹ|Ile-Ife]], ɗo o mawni kadi. Ko kanko woni ɓiy Oba Daawuuda Olajide Omisore e taaniiko Lowa Ajani Anibijuwon Omisore, kamɓe ɗiɗo fof ɓe Olode, Ayepe .<ref>{{cite news|url=http://www.ijebustate.com/news-and-event/5-senate-names-constitution-amendment-committee-members-9th-may-2008|title=Senate Names Constitution Amendment Committee Members|work=[[This Day]]|date=9 May 2008|access-date=5 November 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008234452/http://www.ijebustate.com/news-and-event/5-senate-names-constitution-amendment-committee-members-9th-may-2008|archive-date=8 October 2011|url-status=dead}}</ref> Iyiola kadi ko taaniiko maayɗo Olufewara Kabiyesi Oba Titus Adetoba mo galle laamorɗo Oseganderuku to Ifewara ɗo yumma makko, laamɗo debbo biyeteeɗo Emila Adejola laaminoo e hitaande 2006. E lewru Ogost 2006, baaba makko toɗɗaama ngam wonde Olu gadano e nder wuro Olode e nder diiwaan laamu Ife Sud e nder [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]] . == Jaangirde ==   O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal katolik SS Peter e Paul to wuro Ile-Ife, o janngi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2014/08/inecs-final-result-2014-osun-governorship-election/|location=Lagos, Nigeria|last1=Ndiribe|first1=Okechukwu|last2=Olarinoye|first2=Gbenga|title=INEC's final result for 2014 Osun governorship election|date=10 August 2014|access-date=10 September 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/273483-osun-2018-i-will-win-governorship-election-if-omisore.html|title=I will win governorship election- Omisore|date=22 June 2018|access-date=10 September 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Owo to diiwaan Ondo Naajeeriya. Ndeen o jooɗiima o jaɓi jaŋde makko timmunde ngam heɓde seedantaagal karallaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Technology, Reading UK, o heɓi seedantaagal dipolomaaji e nder Innjiniyaaruuji Elektrik/Elektronik. Omisore ina jogii dipolomaaji ɗiɗi innde e seedantaagal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel Uxbridge, kam e doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde winnderewal njuɓɓudi to Pari, Farayse. O woni ko e waɗde porogaraam makko DBA e nder duɗal gootal. Ko o Fedde Duɗal Innjiniyankooɓe Mekanik, Angalteer e Galles, o waɗii kursuuji keewɗi e nder duɗe toowɗe ceertuɗe ina jeyaa heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Georgetown, Washington DC, Amerik ; Akademi ABS, Aten, leydi Geres ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Karolina; Koolaaɗo kuuɓal Londres hirnaange ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Harvard e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde hakkunde leyɗeele, Almaañ. E lewru Yarkomaa 2013, o timminii, o rokkaa Doktoraa to Duɗal Adunawal Njuɓɓudi to [[Pari]] . == Kugal == O fuɗɗii nguurndam makko e hitaande 1983 e Drake e Gordham nde o woni to leydi Angalteer, o ummii e jappeere toownde. Duuɓi ɗiɗi ɓaawo man, o warti haa lesdi Naajeeriya diga diɗɗal maako lesdi Naajeeriya, Drake and Scull (Nig) Ltd haa o hokki anndal maako dow hukuumaaji pamari. O sosi caggal ɗuum fedde makko inndeeji ; Mechelec Konsulteer –ko fedde toppitiinde ko fayti e Innjiniyaaruuji e Chrisore Eng Ltd – ko fedde toppitiinde ko fayti e kuuraa. Nde wonnoo ko e Drake e Scull Nig. Ltd, o ardii mahngo laana ndiwoowa 19 ina heen Base Air Force Makurdi e eɓɓooji goɗɗi ko wayi no Miiluuji maaro Sokoto e Makurdi, Miiluuji Nebam Taraku, Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Sokoto, Miiluuji Farin Onitsha, Banke Fuɗnaange (jooni Banke Unity ) mahdi, Banke Adunaajo Plateau Plateau the Project Pro Healthe I Eɓɓoore Elektrik ladde e nder diiwaan Bayelsa. == Golle politik == === Cukko Guwerneer === [[File:NigeriaOsun.png|right|thumb|200x200px|[[Diiwal Osun|Diiwaan Osun]], [[Naajeeriya]]]] Omisore woniino cukko guwerneer diiwaan Osun tuggi hitaande 1999 haa hitaande 2003 e gardagol guwerneer [[Adebisi Akande]] . === Senaa === Hay so tawii o woni ko e ñaaweede, o suɓaama e Senaa ngam lomtaade diiwaan Osun Fuɗnaange e lewru abriil 2003 omo doga e dow laylaytol PDP, o golliima haa manndaa makko joofi e hitaande 2007. O suɓaama kadi e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e geɗe polis, koɗki, pinal & turism, aeronautique e appropriation. E lewru mee 2008, o toɗɗaa tergal Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). E lewru oktoobar 2008, Omisore jeyaa ko e nulaaɓe Nijeer to batu 5ɓo diisnondiral parlemaa to Santo Domingo, to leydi Dominik. == Rajo laamu == O suɓiima ngam suɓaade Gomnaajo [[diiwal Osun]] dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), nder suɓol guber 9 lewru Ogost 2014 nden o fooli Rauf Aregbesola mo woni Gomnaajo jooni. O dañii jooɗorde guwerneer e dow laylaytol lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) e wooteeji guwerneer diiwaan Osun 2018 ɗo o ari tataɓo caggal senaateer [[Ademola Adeleke]] mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e ƴamoowo e joofnirde, Alhaji [[Adegboyega Oyetola|Gboyega mo Kongres AllAPCves (Progress Oyetola]] ). == Njeenaaje e baɗte == O hokkaama njeenaari hooreejo leydi Naajeeriya ngam ballal e darnde maako ngam ɓamtaare fedde nde nder hitaande 2007. Kadi, o hokkaama njeenaari mawndi ngam darnde maako ngam mawnugo kuugal Innjiniyaaruuji e renndo nde Golden i8e celebra0. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] 62optnyfig7nxh5ulvzw758rmxi9li0 182617 182616 2026-08-13T20:30:54Z Ilya Discuss 10103 182617 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Iyiola Ajani Omisore''' listen R (jibinaa ko 15 suwee 1957) ko jom ngalu, injenieer, e politik Najeriya, o woniino cukko guwerneer [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]] gila 1999 haa 2003. Caggal ɗuum, o wonii tergal e Senaa Najeriya ngam Osun Fuɗnaange sirlu gila [[APC|2010 Kongres ɓamtaare]].<ref>"Omisore crowned as Olu of Awolowo town". Nigerians in America. Archived from the original on 19 September 2009. Retrieved 5 November 2009.</ref> == Ɓawo == Iyiola Omisore jibinaa ko ñalnde 15 suwee 1957, e nder galle laamɗo to [[Ifẹ|Ile-Ife]], ɗo o mawni kadi. Ko kanko woni ɓiy Oba Daawuuda Olajide Omisore e taaniiko Lowa Ajani Anibijuwon Omisore, kamɓe ɗiɗo fof ɓe Olode, Ayepe .<ref>{{cite news|url=http://www.ijebustate.com/news-and-event/5-senate-names-constitution-amendment-committee-members-9th-may-2008|title=Senate Names Constitution Amendment Committee Members|work=[[This Day]]|date=9 May 2008|access-date=5 November 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20111008234452/http://www.ijebustate.com/news-and-event/5-senate-names-constitution-amendment-committee-members-9th-may-2008|archive-date=8 October 2011|url-status=dead}}</ref> Iyiola kadi ko taaniiko maayɗo Olufewara Kabiyesi Oba Titus Adetoba mo galle laamorɗo Oseganderuku to Ifewara ɗo yumma makko, laamɗo debbo biyeteeɗo Emila Adejola laaminoo e hitaande 2006. E lewru Ogost 2006, baaba makko toɗɗaama ngam wonde Olu gadano e nder wuro Olode e nder diiwaan laamu Ife Sud e nder [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]] . == Jaangirde ==   O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal katolik SS Peter e Paul to wuro Ile-Ife, o janngi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.<ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2014/08/inecs-final-result-2014-osun-governorship-election/|location=Lagos, Nigeria|last1=Ndiribe|first1=Okechukwu|last2=Olarinoye|first2=Gbenga|title=INEC's final result for 2014 Osun governorship election|date=10 August 2014|access-date=10 September 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/273483-osun-2018-i-will-win-governorship-election-if-omisore.html|title=I will win governorship election- Omisore|date=22 June 2018|access-date=10 September 2024|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Owo to diiwaan Ondo Naajeeriya. Ndeen o jooɗiima o jaɓi jaŋde makko timmunde ngam heɓde seedantaagal karallaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Technology, Reading UK, o heɓi seedantaagal dipolomaaji e nder Innjiniyaaruuji Elektrik/Elektronik. Omisore ina jogii dipolomaaji ɗiɗi innde e seedantaagal jaŋde leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel Uxbridge, kam e doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde winnderewal njuɓɓudi to Pari, Farayse. O woni ko e waɗde porogaraam makko DBA e nder duɗal gootal. Ko o Fedde Duɗal Innjiniyankooɓe Mekanik, Angalteer e Galles, o waɗii kursuuji keewɗi e nder duɗe toowɗe ceertuɗe ina jeyaa heen Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Georgetown, Washington DC, Amerik ; Akademi ABS, Aten, leydi Geres ; Duɗal jaaɓi haaɗtirde Karolina; Koolaaɗo kuuɓal Londres hirnaange ; Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Harvard e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde hakkunde leyɗeele, Almaañ.<ref>{{Cite web|url=http://www.nigeriansinamerica.com/vbulletin/showthread.php?t=15796|title=Omisore crowned as Olu of Awolowo town|publisher=Nigerians in America|access-date=5 November 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090919065819/http://www.nigeriansinamerica.com/vbulletin/showthread.php?t=15796|archive-date=19 September 2009|url-status=dead}}</ref> E lewru Yarkomaa 2013, o timminii, o rokkaa Doktoraa to Duɗal Adunawal Njuɓɓudi to [[Pari]] . == Kugal == O fuɗɗii nguurndam makko e hitaande 1983 e Drake e Gordham nde o woni to leydi Angalteer, o ummii e jappeere toownde. Duuɓi ɗiɗi ɓaawo man, o warti haa lesdi Naajeeriya diga diɗɗal maako lesdi Naajeeriya, Drake and Scull (Nig) Ltd haa o hokki anndal maako dow hukuumaaji pamari. O sosi caggal ɗuum fedde makko inndeeji ; Mechelec Konsulteer –ko fedde toppitiinde ko fayti e Innjiniyaaruuji e Chrisore Eng Ltd – ko fedde toppitiinde ko fayti e kuuraa. Nde wonnoo ko e Drake e Scull Nig. Ltd, o ardii mahngo laana ndiwoowa 19 ina heen Base Air Force Makurdi e eɓɓooji goɗɗi ko wayi no Miiluuji maaro Sokoto e Makurdi, Miiluuji Nebam Taraku, Opitaal Janngirde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Sokoto, Miiluuji Farin Onitsha, Banke Fuɗnaange (jooni Banke Unity ) mahdi, Banke Adunaajo Plateau Plateau the Project Pro Healthe I Eɓɓoore Elektrik ladde e nder diiwaan Bayelsa. == Golle politik == === Cukko Guwerneer === [[File:NigeriaOsun.png|right|thumb|200x200px|[[Diiwal Osun|Diiwaan Osun]], [[Naajeeriya]]]] Omisore woniino cukko guwerneer diiwaan Osun tuggi hitaande 1999 haa hitaande 2003 e gardagol guwerneer [[Adebisi Akande]] . === Senaa === Hay so tawii o woni ko e ñaaweede, o suɓaama e Senaa ngam lomtaade diiwaan Osun Fuɗnaange e lewru abriil 2003 omo doga e dow laylaytol PDP, o golliima haa manndaa makko joofi e hitaande 2007. O suɓaama kadi e hitaande 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e geɗe polis, koɗki, pinal & turism, aeronautique e appropriation. E lewru mee 2008, o toɗɗaa tergal Goomu Jokkondiral Asaambele ngenndi ngam ƴeewtaade doosɗe leydi (JCCR). E lewru oktoobar 2008, Omisore jeyaa ko e nulaaɓe Nijeer to batu 5ɓo diisnondiral parlemaa to Santo Domingo, to leydi Dominik. == Rajo laamu == O suɓiima ngam suɓaade Gomnaajo [[diiwal Osun]] dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), nder suɓol guber 9 lewru Ogost 2014 nden o fooli Rauf Aregbesola mo woni Gomnaajo jooni. O dañii jooɗorde guwerneer e dow laylaytol lannda Sosiyaalist Demokaraasi (SDP) e wooteeji guwerneer diiwaan Osun 2018 ɗo o ari tataɓo caggal senaateer [[Ademola Adeleke]] mo lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e ƴamoowo e joofnirde, Alhaji [[Adegboyega Oyetola|Gboyega mo Kongres AllAPCves (Progress Oyetola]] ). == Njeenaaje e baɗte == O hokkaama njeenaari hooreejo leydi Naajeeriya ngam ballal e darnde maako ngam ɓamtaare fedde nde nder hitaande 2007. Kadi, o hokkaama njeenaari mawndi ngam darnde maako ngam mawnugo kuugal Innjiniyaaruuji e renndo nde Golden i8e celebra0. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] oxh7e11u6mtncsggpab9njs2eagukok Tunde Ogbeha 0 43495 182570 182544 2026-08-13T13:13:19Z Fulani215 7983 /* Nguurndam */ fixed typo 182570 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jonathan Tunde Ogbeha ListenN''' (jibinaa ko hitaande 1945) ko siyaasyanke Najeriya, ko seneraal brigadier pentiirɗo, o wonnoo ko gardiiɗo diiwaan Akwa Ibom, caggal ɗuum diiwaan Bendel e laamu konu Seneraal Ibrahim Babangida (1985–1993). Caggal nde o arti e demokaraasi e hitaande 1999, o suɓaama senaateer to diiwaan Kogi Hirnaange e nder diiwaan Kogi tuggi lewru mee 1999 haa lewru mee 2007.<ref name="Eweka Nigerian Observer">{{cite news|last=Eweka|first=Richard Okoro|url=https://issuu.com/nigerian_observer/docs/nigerian_observer_27-08-2013|newspaper=[[The Nigerian Observer]]|title=Edo State At 22: The Journey So Far!|date=27 August 2013|volume=38|issue=297|page=20|via=[[Issuu]]|access-date=2024-07-23}}</ref>.<ref>{{cite news|title=Governor Tambuwal names Tunde Ogbeha as presidential campaign chair|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/nwest/525233-governor-tambuwal-names-tunde-ogbeha-as-presidential-campaign-chair.html|access-date=2023-06-04|date=22 April 2022|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> == Nguurndam == Ogbeha tiitoonde mum ko "Jonathan Tunde Ogbeha: Laawol teddungal" winndi ɗum ko Innocent Nzeke Waniko, jaayndiyanke jaayndeyanke jooni oo, ñalnde 19 lewru nduu chronicles nguurndam gadano e kuuɓtidinɗo nanngude nguurndam e golle Ogbeha. Jibinannde e jaŋde Ogbeha jibinaa ko Lokoja, diiwaan Kogi e hitaande 1947..<ref name="blerf.org" /><ref>{{cite web|url=https://www.ngex.com/personalities/voices/mqb082100baluko.htm|title=Monday Quarter-Backing: Critiquing the Idris Kuta Senate Probe Report|last=Aluko|first=Mobolaji E.|date=21 August 2000|publisher=NigeriaExchange|access-date=2009-12-09}}</ref> Caggal nde o heɓi seedantaagal jaŋde Afrik hirnaange, o naati duɗal konu leydi Najeriya to Zaria tuggi hitaande 1962-1967. E hitaande 1967, Ogbeha naati duɗal jaaɓi haaɗtirde diine Naajeeriya ɗo o yamiraa e hitaande 1970. E hitaande 1986, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal ko faati e politik e peeje to Kuru fotde hitaande..<ref name="Gamji">{{cite web|last=Siollun|first=Max|title=Babangida: His Life And Times Part 3 - The Return Of The Military|url=http://www.gamji.com/article8000/NEWS8043_archived.htm|website=Gamji|access-date=2015-01-05}}</ref> == Golle konu == Tunde Ogbeha halfinaama lietnaa ɗiɗaɓo e hitaande 1970. Nde o woni kolonel e lewru Duujal 1983, o tawtoraama kuudetaa konu nde hooreejo leydi Shehu Shagari lomtinaa Seneraal Major Muhammadu Buhari.<ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/oduyela7.htm|title=Owners of Nigeria|last=Oduyela|first=Seyi|publisher=Dawodu|access-date=2009-12-09}}</ref> Ogbeha ɓami Kapiteen Augustin A. Anyogo mo Brigade Garde, o wiyi mo yo nanngu hooreejo leydi ndii e hakkunde jamma. Anyogo salii, o jeertinii ofisee mawɗo makko, o yuɓɓini ɓeydagol kisal e nder galle laamu.<ref>{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigeria States|publisher=World Statesmen|access-date=2009-12-09}}</ref> Kono kuudetaa oo heɓii nafoore hay so ɗeen peeje mbaɗaama. Ogbeha waɗii darnde mawnde e kuudetaa caggal ɗuum e lewru ut 1985, nde Seneraal Ibraahiima Babangida riiwti laamu Buhari. Brigadier Ibrahim Bako woni mawɗo konu goɗɗo, kadi ko o baawɗo waɗde kuudetaa, tawi ina yahdi e Kolonel Ogbeha ngam nanngude hooreejo leydi Shagari e nder kuudetaa o. Bako waraa ko e nder ngonkaaji murtuɗi, ina gasa tawa ko cross fire e jiiɓru ndu waɗi hakkunde Brigade Gardeeji lolluɗi e hooreejo leydi Shagari e diɗɗal konu nguu wondunoo e Bako e Ogbeha ngam nanngude hooreejo leydi Shagari..<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200807220611.html|title=Ogbeha - Why I Floated Broadcast Stations in Lokoja|last=Ayodele|first=Wole|date=22 July 2008|work=[[This Day]]|access-date=2009-12-09|via=allAfrica}}</ref> E hitaande 1985, o waɗaa ammbasadeer to Gine Ekuwatoor. E hitaande 1987, o toɗɗaa guwerneer konu e nder diiwaan Akwa Ibom keso oo.<ref>{{cite news|url=https://allafrica.com/stories/200907150436.html|work=[[Independent Nigeria|Daily Independent]]|title=NDDC - Koinyan Pledges New Deal for Niger Delta People|last=Oham|first=Otei|date=15 July 2009|access-date=2009-12-09|via=allAfrica}}</ref> E hitaande 1988, o toɗɗaa guwerneer konu e nder diiwaan Bendel, mo jooni joofni. Nde o siftori wakkati man, Ogbeha wi'i o walaa nder ardiiɓe sosde lesdi Kogi nder hitaande 1991, ammaa o wallitii nder sosde ɗum ngam o laati walliinde hooreejo lesdi Ibrahim Babangida. O woppi golle makko e yiɗde makko, o woni seneraal brigadier e hitaande 1993, caggal nde Babangida woppi laamu. == Golle Senaa == E hitaande 1998, Ogbeha e sehil mum ɓadiiɗo Seneraal David Medaese Jemibewon, gonnooɗo guwerneer konu diiwaan Oyo, ko ekipaaji e nder diiwaan Kogi. E wooteeji lewru abriil 1999, Ogbeha dañii woote Senaa, o suɓaama ngam lomtaade Kogi West e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), Jemibewon heɓi posto ministeer mo diiwaan Kogi rokkaa e laamu kesu nguu. E hitaande 2003, Ogbeha e David Jemibewon ngonnoo ko luulndiiɓe ngam suɓaade hooreejo leydi Kogi West PDP.<ref>{{cite web|url=https://234next.com/csp/cms/sites/Next/Home/5458551-146/story.csp|title=The man who brought down the banks|last=Akinbajo|first=Idris|date=9 October 2009|publisher=234Next|access-date=2009-12-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20091219090400/https://234next.com/csp/cms/sites/Next/Home/5458551-146/story.csp|archive-date=2009-12-19|url-status=dead}}</ref> Kono Ogbeha ina wonndi e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo. O suɓaama kanndidaa PDP, o suɓaama kadi e Senaa e lewru abriil 2003. Ogbeha toɗɗaa hooreejo Goomu Senaa ngam ƴellitde ngalu ndiyam, e nder ɗuum o tawtoraama batu nayaɓu winndereewu ndiyam, ñalnde 16–22 marse 2006, to wuro Meksik. E nder yeewtere lewru Duujal 2005, Ogbeha wiyi "doosgal leydi ndii waɗiraa ko miijo wonde maa en njogo cowooɓe gollotooɓe e mum kadi ɓeeɗoo cowooɓe ina ngaddana en hersa e majjere". O ñiŋii no feewi ardiiɓe hannde ɓee sabu fenaande nde alaa ɗo haaɗi, nde alaa ɗo haaɗi. Ko o senateer Kogi Hirnaange, Ogbeha wiyi ina ɗaɓɓi Dowla Kogi keso mo Yoruba'en Okun e yimɓe Kogi Cakaare. O wiyi yimɓe Kogi Fuɗnaange ina poti waɗde dowla ceertuɗo. O suɓii ko waasde tawtoreede manndaa goɗɗo e hitaande 2007. Hooreejo leydi ndi'i, Olusegun Obasanjo, ɗonno waɗa kampaañ ngam Tunde Ogbeha laatoo hooreejo lesdi PDP, ɗum boo ɗon mari haaje hokkugo kuugal Ogbeha, ammaa haa ragare o hokki ballal maako haa Alhaji Abubakar Kawu Baraje ngam o laatoo hooreejo lesdi PDP. Caggal golle Caggal nde o yalti Senaa, Ogbeha wonti hooreejo fedde wiyeteende Confluence Cable Network, woni lowre jaayndeyaagal keeringal gadanal e nder diiwaan Kogi. O wonti kadi tergal e yiilirde Falcon Securities, fedde nde Peter Ukuoritsemofe Ololo sosi e hitaande 1993. Ololo nanngaa ko e hitaande 2009 e juuɗe Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis, tawi ina tuuma wonde feccere mawnde e ñamaale ɗe fedde Ololo ƴetti ɗee, mbaɗaama e laawol. Ogbeha jeyaaka e tuume ɗee. E lewru sulyee 2009, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Musa Yar'Adua, toɗɗiima Tunde Ogbeha e nder Yiilirde Ngenndiire, ngam lomtaade diiwaan Fuɗnaange-rewo mo alaa petroŋ. == Tuugnorgal == jvsmtpjehmc3jhrk1p6kz8hv4ykk935 Sonni Ogbuoji 0 43496 182562 182552 2026-08-13T13:05:44Z Fulani215 7983 /* Politik e Biro */ fIxed typo 182562 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sonni OgbuojiListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo lesdi Naajeeriya, haa lesdi Ebonyi, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi 9 lewru Abriil 2011. O suɓaama e tikket lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP)..<ref>{{cite web|url=http://business.webpagesonlineng.com/ebonyi-senate-contests-pdp-apga-anpp-in-salty-runs/|date=March 15, 2011|title=Ebonyi Senate Contests: PDP, APGA, ANPP in salty runs|author=PETER OKUTU"|work=Nigeria Best|accessdate=2011-04-27}}{{dead link|date=May 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O ummii e senateeruuji e hitaande 2019. Sonni ummorii ko Ebunwana Edda to nokku laamu Afikpo Sud to diiwaan Ebonyi. Ogbuoji laati hooreejo laamu lesdi Afikpo wakkati laamu sooja'en ko adii fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya.<ref name="Mass Resignation">{{cite news|title=Nigeria: 2011 - Mass Resignation Hits Ebonyi|url=http://allafrica.com/stories/201011040671.html|accessdate=4 July 2012|newspaper=allAfrica|date=4 November 2010}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://pmnewsnigeria.com/2010/11/04/2011-polls-commissioners-resign/|location=Lagos, Nigeria|title=2011 Polls: Commissioners Resign|date=4 Nov 2010|accessdate=2011-04-27|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref><ref name="Champion20110411" /> Ogbuoji wonnoo ko komisinaajo ngam semmbinde faggudu e ustude baasal e nder laamu Martin Elechi. E nder ndee darnde o ardii mahngo e restoraaji 35 ɓulli ngam wallitde sukaaɓe golle. E lewru noowammbar 2010 Ogbuoji, woppi ndeeɗoo golle. O wonii gardiiɗo Ebonyi ngam kampaañ Goodluck / Sambo ngam suɓaade hooreejo leydi. Ogbuoji heɓi 65 735 woote e wooteeji senaateeruuji e lewru abriil 2011 ngam Ebonyi Sud. Idu Igariwey mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) tokki bee 16,501 nden Darlington Okere mo lanyol lesdi Naajeeriya (ACN) heɓi 11,602. Jibineede e Jaŋde O jibinaa ko ñalnde 29 lewru Seeɗto hitaande 1954 e galle maayɗo Mr. Ogbu Nnachi Oji e Mrs Mary Mai Oji mo Ebunwana, Afikpo Sud (Edda) LGA, diiwaan Ebonyi o janngi e duɗal hakkundeewal Edda, Ebunwana hakkunde hitaande 1964 e hitaande 1970 1976 e 1981 e bakkaa e ndema..<ref name="About Sonni Ogbuoji">{{cite web|last1=Praiz|first1=Victor|title=About Sonni Ogbuoji|url=https://sonniogbuoji.com/|website=www.sonniogbuoji.com|publisher=Victor Praiz}}</ref> == Politik e Biro == laamu Hooreejo laamu nokkuure Afikpo ɓooyɗo (Afikpo Fuɗnaange e Fuɗnaange) Fiilaaɗo Hooreejo piilaaɗo LGA Afikpo Fuɗnaange 1991–1993 Sekreteruuji jaayndeeji ngenndiiji GDM maayɗo (1996–1998). Hooreejo fedde jaŋde hakkundeere e nder diiwaan Ebonyi 2003–2006 Tergal, Goomu diiwaan Ebonyi ngam yiɗde 20:20:20 (2009) Komiseer ngam semmbinde faggudu e ustude baasal 2009 Senator lomtotooɗo Senaateer Ebonyi Sud (2011–201d2015) tergal, Kawtal Shippers' Naajeeriya (NSC) tergal Yiilirde, Agency Geological Survey Naajeeriya (NGSA) E nder Senaa Cukko Hooreejo: Goomuuji Senaa dow jawdi e kuuɗe keertiiɗe Tergal: Demal, Jaŋde, Defaare, Konu weeyo, Geɗe caggal leydi e Dowlaaji ngam ustude baasal, Senaa GoSDG<ref name="About Sonni Ogbuoji2" /> Politik e Biro laamu Hooreejo laamu nokkuure Afikpo ɓooyɗo (Afikpo Fuɗnaange e Fuɗnaange) Fiilaaɗo Hooreejo piilaaɗo LGA Afikpo Fuɗnaange 1991–1993 Sekreteruuji jaayndeeji ngenndiiji GDM maayɗo (1996–1998). Hooreejo fedde jaŋde hakkundeere e nder diiwaan Ebonyi 2003–2006 Tergal, Goomu diiwaan Ebonyi ngam yiɗde 20:20:20 (2009) Komiseer ngam semmbinde faggudu e ustude baasal 2009 Senator lomtotooɗo Senaateer Ebonyi Sud (2011–201d2015) tergal, Kawtal Shippers' Naajeeriya (NSC) tergal Yiilirde, Agency Geological Survey Naajeeriya (NGSA) E nder Senaa Cukko Hooreejo: Goomuuji Senaa dow jawdi e kuuɗe keertiiɗe Tergal: Demal, Jaŋde, Defaare, Konu weeyo, Geɗe caggal leydi e Dowlaaji ngam ustude baasal, Senaa GoSDG Njeenaaje/Jedditagol hooreejo leydi Fedde karallaagal e Akanu Ibiam Politeknik Fedde Unwana, Fedde Karallaagal e Akanu Ibiam Politeknik Fedde Unwana Njeenaari kuugal gollal e Rotary Club of AfikpoNjeenaari Merit e nder Duɗal ganndal daabaaji Naajeeriya Ebonyi Ambasadeer e Ebonyi Professionals Forum Njeenaari ɓurndi moƴƴude e leydi IIM Fedde Naajeeriya, Zone Fuɗnaange-rewo1 Omeudo mo Amangwu Edda (Jam) Agubata mo Umunna Edda (Doole Lion) Ochioha mo Oso e Ebunwana Edda (Ardiiɗo yimɓe) Enyioha mo Etiti Edda (Sehil jamaanu) Onioku mo Oziza, Afikhapo moTheThe Filantrope) Ife Edda Annoore yimbe Edda Je hoore Ogbuoji ina weltii e fijde tennis, e yahde e janngudeO resii Skolastika Ugo Ogbuoji, omo jogii ɓiɓɓe ɗiɗo worɓe. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Tuugnorgal == 8cwp9xarykj1qwa1gxdel579izw9ojh 182563 182562 2026-08-13T13:06:22Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 182563 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sonni OgbuojiListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo lesdi Naajeeriya, haa lesdi Ebonyi, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi 9 lewru Abriil 2011. O suɓaama e tikket lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP)..<ref>{{cite web|url=http://business.webpagesonlineng.com/ebonyi-senate-contests-pdp-apga-anpp-in-salty-runs/|date=March 15, 2011|title=Ebonyi Senate Contests: PDP, APGA, ANPP in salty runs|author=PETER OKUTU"|work=Nigeria Best|accessdate=2011-04-27}}{{dead link|date=May 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O ummii e senateeruuji e hitaande 2019. Sonni ummorii ko Ebunwana Edda to nokku laamu Afikpo Sud to diiwaan Ebonyi. Ogbuoji laati hooreejo laamu lesdi Afikpo wakkati laamu sooja'en ko adii fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya.<ref name="Mass Resignation">{{cite news|title=Nigeria: 2011 - Mass Resignation Hits Ebonyi|url=http://allafrica.com/stories/201011040671.html|accessdate=4 July 2012|newspaper=allAfrica|date=4 November 2010}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://pmnewsnigeria.com/2010/11/04/2011-polls-commissioners-resign/|location=Lagos, Nigeria|title=2011 Polls: Commissioners Resign|date=4 Nov 2010|accessdate=2011-04-27|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref><ref name="Champion20110411" /> Ogbuoji wonnoo ko komisinaajo ngam semmbinde faggudu e ustude baasal e nder laamu Martin Elechi. E nder ndee darnde o ardii mahngo e restoraaji 35 ɓulli ngam wallitde sukaaɓe golle. E lewru noowammbar 2010 Ogbuoji, woppi ndeeɗoo golle. O wonii gardiiɗo Ebonyi ngam kampaañ Goodluck / Sambo ngam suɓaade hooreejo leydi. Ogbuoji heɓi 65 735 woote e wooteeji senaateeruuji e lewru abriil 2011 ngam Ebonyi Sud. Idu Igariwey mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) tokki bee 16,501 nden Darlington Okere mo lanyol lesdi Naajeeriya (ACN) heɓi 11,602. Jibineede e Jaŋde O jibinaa ko ñalnde 29 lewru Seeɗto hitaande 1954 e galle maayɗo Mr. Ogbu Nnachi Oji e Mrs Mary Mai Oji mo Ebunwana, Afikpo Sud (Edda) LGA, diiwaan Ebonyi o janngi e duɗal hakkundeewal Edda, Ebunwana hakkunde hitaande 1964 e hitaande 1970 1976 e 1981 e bakkaa e ndema..<ref name="About Sonni Ogbuoji">{{cite web|last1=Praiz|first1=Victor|title=About Sonni Ogbuoji|url=https://sonniogbuoji.com/|website=www.sonniogbuoji.com|publisher=Victor Praiz}}</ref> == Politik e Biro == laamu Hooreejo laamu nokkuure Afikpo ɓooyɗo (Afikpo Fuɗnaange e Fuɗnaange) Fiilaaɗo Hooreejo piilaaɗo LGA Afikpo Fuɗnaange 1991–1993 Sekreteruuji jaayndeeji ngenndiiji GDM maayɗo (1996–1998). Hooreejo fedde jaŋde hakkundeere e nder diiwaan Ebonyi 2003–2006 Tergal, Goomu diiwaan Ebonyi ngam yiɗde 20:20:20 (2009) Komiseer ngam semmbinde faggudu e ustude baasal 2009 Senator lomtotooɗo Senaateer Ebonyi Sud (2011–201d2015) tergal, Kawtal Shippers' Naajeeriya (NSC) tergal Yiilirde, Agency Geological Survey Naajeeriya (NGSA) E nder Senaa Cukko Hooreejo: Goomuuji Senaa dow jawdi e kuuɗe keertiiɗe Tergal: Demal, Jaŋde, Defaare, Konu weeyo, Geɗe caggal leydi e Dowlaaji ngam ustude baasal, Senaa GoSDG<ref name="About Sonni Ogbuoji2" /> Politik e Biro laamu Hooreejo laamu nokkuure Afikpo ɓooyɗo (Afikpo Fuɗnaange e Fuɗnaange) Fiilaaɗo Hooreejo piilaaɗo LGA Afikpo Fuɗnaange 1991–1993 Sekreteruuji jaayndeeji ngenndiiji GDM maayɗo (1996–1998). Hooreejo fedde jaŋde hakkundeere e nder diiwaan Ebonyi 2003–2006 Tergal, Goomu diiwaan Ebonyi ngam yiɗde 20:20:20 (2009) Komiseer ngam semmbinde faggudu e ustude baasal 2009 Senator lomtotooɗo Senaateer Ebonyi Sud (2011–201d2015) tergal, Kawtal Shippers' Naajeeriya (NSC) tergal Yiilirde, Agency Geological Survey Naajeeriya (NGSA) E nder Senaa Cukko Hooreejo: Goomuuji Senaa dow jawdi e kuuɗe keertiiɗe Tergal: Demal, Jaŋde, Defaare, Konu weeyo, Geɗe caggal leydi e Dowlaaji ngam ustude baasal, Senaa GoSDG Njeenaaje/Jedditagol hooreejo leydi Fedde karallaagal e Akanu Ibiam Politeknik Fedde Unwana, Fedde Karallaagal e Akanu Ibiam Politeknik Fedde Unwana Njeenaari kuugal gollal e Rotary Club of AfikpoNjeenaari Merit e nder Duɗal ganndal daabaaji Naajeeriya Ebonyi Ambasadeer e Ebonyi Professionals Forum Njeenaari ɓurndi moƴƴude e leydi IIM Fedde Naajeeriya, Zone Fuɗnaange-rewo1 Omeudo mo Amangwu Edda (Jam) Agubata mo Umunna Edda (Doole Lion) Ochioha mo Oso e Ebunwana Edda (Ardiiɗo yimɓe) Enyioha mo Etiti Edda (Sehil jamaanu) Onioku mo Oziza, Afikhapo moTheThe Filantrope) Ife Edda Annoore yimbe Edda Je hoore Ogbuoji ina weltii e fijde tennis, e yahde e janngudeO resii Skolastika Ugo Ogbuoji, omo jogii ɓiɓɓe ɗiɗo worɓe. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Himobe == tdys76a06e952en6a59lolaum2y43m4 182564 182563 2026-08-13T13:07:33Z Fulani215 7983 /* Politik e Biro */ fixed typo 182564 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sonni OgbuojiListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo lesdi Naajeeriya, haa lesdi Ebonyi, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi 9 lewru Abriil 2011. O suɓaama e tikket lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP)..<ref>{{cite web|url=http://business.webpagesonlineng.com/ebonyi-senate-contests-pdp-apga-anpp-in-salty-runs/|date=March 15, 2011|title=Ebonyi Senate Contests: PDP, APGA, ANPP in salty runs|author=PETER OKUTU"|work=Nigeria Best|accessdate=2011-04-27}}{{dead link|date=May 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O ummii e senateeruuji e hitaande 2019. Sonni ummorii ko Ebunwana Edda to nokku laamu Afikpo Sud to diiwaan Ebonyi. Ogbuoji laati hooreejo laamu lesdi Afikpo wakkati laamu sooja'en ko adii fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya.<ref name="Mass Resignation">{{cite news|title=Nigeria: 2011 - Mass Resignation Hits Ebonyi|url=http://allafrica.com/stories/201011040671.html|accessdate=4 July 2012|newspaper=allAfrica|date=4 November 2010}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://pmnewsnigeria.com/2010/11/04/2011-polls-commissioners-resign/|location=Lagos, Nigeria|title=2011 Polls: Commissioners Resign|date=4 Nov 2010|accessdate=2011-04-27|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref><ref name="Champion20110411" /> Ogbuoji wonnoo ko komisinaajo ngam semmbinde faggudu e ustude baasal e nder laamu Martin Elechi. E nder ndee darnde o ardii mahngo e restoraaji 35 ɓulli ngam wallitde sukaaɓe golle. E lewru noowammbar 2010 Ogbuoji, woppi ndeeɗoo golle. O wonii gardiiɗo Ebonyi ngam kampaañ Goodluck / Sambo ngam suɓaade hooreejo leydi. Ogbuoji heɓi 65 735 woote e wooteeji senaateeruuji e lewru abriil 2011 ngam Ebonyi Sud. Idu Igariwey mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) tokki bee 16,501 nden Darlington Okere mo lanyol lesdi Naajeeriya (ACN) heɓi 11,602. Jibineede e Jaŋde O jibinaa ko ñalnde 29 lewru Seeɗto hitaande 1954 e galle maayɗo Mr. Ogbu Nnachi Oji e Mrs Mary Mai Oji mo Ebunwana, Afikpo Sud (Edda) LGA, diiwaan Ebonyi o janngi e duɗal hakkundeewal Edda, Ebunwana hakkunde hitaande 1964 e hitaande 1970 1976 e 1981 e bakkaa e ndema..<ref name="About Sonni Ogbuoji">{{cite web|last1=Praiz|first1=Victor|title=About Sonni Ogbuoji|url=https://sonniogbuoji.com/|website=www.sonniogbuoji.com|publisher=Victor Praiz}}</ref> == Politik e Biro == laamu Hooreejo laamu nokkuure Afikpo ɓooyɗo (Afikpo Fuɗnaange e Fuɗnaange) Fiilaaɗo Hooreejo piilaaɗo LGA Afikpo Fuɗnaange 1991–1993 Sekreteruuji jaayndeeji ngenndiiji GDM maayɗo (1996–1998). Hooreejo fedde jaŋde hakkundeere e nder diiwaan Ebonyi 2003–2006 Tergal, Goomu diiwaan Ebonyi ngam yiɗde 20:20:20 (2009) Komiseer ngam semmbinde faggudu e ustude baasal 2009 Senator lomtotooɗo Senaateer Ebonyi Sud (2011–201d2015) tergal, Kawtal Shippers' Naajeeriya (NSC) tergal Yiilirde, Agency Geological Survey Naajeeriya (NGSA) E nder Senaa Cukko Hooreejo: Goomuuji Senaa dow jawdi e kuuɗe keertiiɗe Tergal: Demal, Jaŋde, Defaare, Konu weeyo, Geɗe caggal leydi e Dowlaaji ngam ustude baasal, Senaa GoSDG Politik e Biro laamu Hooreejo laamu nokkuure Afikpo ɓooyɗo (Afikpo Fuɗnaange e Fuɗnaange) Fiilaaɗo Hooreejo piilaaɗo LGA Afikpo Fuɗnaange 1991–1993 Sekreteruuji jaayndeeji ngenndiiji GDM maayɗo (1996–1998). Hooreejo fedde jaŋde hakkundeere e nder diiwaan Ebonyi 2003–2006 Tergal, Goomu diiwaan Ebonyi ngam yiɗde 20:20:20 (2009) Komiseer ngam semmbinde faggudu e ustude baasal 2009 Senator lomtotooɗo Senaateer Ebonyi Sud (2011–201d2015) tergal, Kawtal Shippers' Naajeeriya (NSC) tergal Yiilirde, Agency Geological Survey Naajeeriya (NGSA) E nder Senaa Cukko Hooreejo: Goomuuji Senaa dow jawdi e kuuɗe keertiiɗe Tergal: Demal, Jaŋde, Defaare, Konu weeyo, Geɗe caggal leydi e Dowlaaji ngam ustude baasal, Senaa GoSDG Njeenaaje/Jedditagol hooreejo leydi Fedde karallaagal e Akanu Ibiam Politeknik Fedde Unwana, Fedde Karallaagal e Akanu Ibiam Politeknik Fedde Unwana Njeenaari kuugal gollal e Rotary Club of AfikpoNjeenaari Merit e nder Duɗal ganndal daabaaji Naajeeriya Ebonyi Ambasadeer e Ebonyi Professionals Forum Njeenaari ɓurndi moƴƴude e leydi IIM Fedde Naajeeriya, Zone Fuɗnaange-rewo1 Omeudo mo Amangwu Edda (Jam) Agubata mo Umunna Edda (Doole Lion) Ochioha mo Oso e Ebunwana Edda (Ardiiɗo yimɓe) Enyioha mo Etiti Edda (Sehil jamaanu) Onioku mo Oziza, Afikhapo moTheThe Filantrope) Ife Edda Annoore yimbe Edda Je hoore Ogbuoji ina weltii e fijde tennis, e yahde e janngudeO resii Skolastika Ugo Ogbuoji, omo jogii ɓiɓɓe ɗiɗo worɓe. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Himobe == 4wh1kd4bvcdztnz9mhi647tuy2ndv7h 182565 182564 2026-08-13T13:08:28Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 182565 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sonni OgbuojiListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo lesdi Naajeeriya, haa lesdi Ebonyi, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi 9 lewru Abriil 2011. O suɓaama e tikket lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP)..<ref>{{cite web|url=http://business.webpagesonlineng.com/ebonyi-senate-contests-pdp-apga-anpp-in-salty-runs/|date=March 15, 2011|title=Ebonyi Senate Contests: PDP, APGA, ANPP in salty runs|author=PETER OKUTU"|work=Nigeria Best|accessdate=2011-04-27}}{{dead link|date=May 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O ummii e senateeruuji e hitaande 2019. Sonni ummorii ko Ebunwana Edda to nokku laamu Afikpo Sud to diiwaan Ebonyi. Ogbuoji laati hooreejo laamu lesdi Afikpo wakkati laamu sooja'en ko adii fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya.<ref name="Mass Resignation">{{cite news|title=Nigeria: 2011 - Mass Resignation Hits Ebonyi|url=http://allafrica.com/stories/201011040671.html|accessdate=4 July 2012|newspaper=allAfrica|date=4 November 2010}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://pmnewsnigeria.com/2010/11/04/2011-polls-commissioners-resign/|location=Lagos, Nigeria|title=2011 Polls: Commissioners Resign|date=4 Nov 2010|accessdate=2011-04-27|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref><ref name="Champion20110411" /> Ogbuoji wonnoo ko komisinaajo ngam semmbinde faggudu e ustude baasal e nder laamu Martin Elechi. E nder ndee darnde o ardii mahngo e restoraaji 35 ɓulli ngam wallitde sukaaɓe golle. E lewru noowammbar 2010 Ogbuoji, woppi ndeeɗoo golle. O wonii gardiiɗo Ebonyi ngam kampaañ Goodluck / Sambo ngam suɓaade hooreejo leydi. Ogbuoji heɓi 65 735 woote e wooteeji senaateeruuji e lewru abriil 2011 ngam Ebonyi Sud. Idu Igariwey mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) tokki bee 16,501 nden Darlington Okere mo lanyol lesdi Naajeeriya (ACN) heɓi 11,602. Jibineede e Jaŋde O jibinaa ko ñalnde 29 lewru Seeɗto hitaande 1954 e galle maayɗo Mr. Ogbu Nnachi Oji e Mrs Mary Mai Oji mo Ebunwana, Afikpo Sud (Edda) LGA, diiwaan Ebonyi o janngi e duɗal hakkundeewal Edda, Ebunwana hakkunde hitaande 1964 e hitaande 1970 1976 e 1981 e bakkaa e ndema. == Politik e Biro == laamu Hooreejo laamu nokkuure Afikpo ɓooyɗo (Afikpo Fuɗnaange e Fuɗnaange) Fiilaaɗo Hooreejo piilaaɗo LGA Afikpo Fuɗnaange 1991–1993 Sekreteruuji jaayndeeji ngenndiiji GDM maayɗo (1996–1998). Hooreejo fedde jaŋde hakkundeere e nder diiwaan Ebonyi 2003–2006 Tergal, Goomu diiwaan Ebonyi ngam yiɗde 20:20:20 (2009) Komiseer ngam semmbinde faggudu e ustude baasal 2009 Senator lomtotooɗo Senaateer Ebonyi Sud (2011–201d2015) tergal, Kawtal Shippers' Naajeeriya (NSC) tergal Yiilirde, Agency Geological Survey Naajeeriya (NGSA) E nder Senaa Cukko Hooreejo: Goomuuji Senaa dow jawdi e kuuɗe keertiiɗe Tergal: Demal, Jaŋde, Defaare, Konu weeyo, Geɗe caggal leydi e Dowlaaji ngam ustude baasal, Senaa GoSDG Politik e Biro laamu Hooreejo laamu nokkuure Afikpo ɓooyɗo (Afikpo Fuɗnaange e Fuɗnaange) Fiilaaɗo Hooreejo piilaaɗo LGA Afikpo Fuɗnaange 1991–1993 Sekreteruuji jaayndeeji ngenndiiji GDM maayɗo (1996–1998). Hooreejo fedde jaŋde hakkundeere e nder diiwaan Ebonyi 2003–2006 Tergal, Goomu diiwaan Ebonyi ngam yiɗde 20:20:20 (2009) Komiseer ngam semmbinde faggudu e ustude baasal 2009 Senator lomtotooɗo Senaateer Ebonyi Sud (2011–201d2015) tergal, Kawtal Shippers' Naajeeriya (NSC) tergal Yiilirde, Agency Geological Survey Naajeeriya (NGSA) E nder Senaa Cukko Hooreejo: Goomuuji Senaa dow jawdi e kuuɗe keertiiɗe Tergal: Demal, Jaŋde, Defaare, Konu weeyo, Geɗe caggal leydi e Dowlaaji ngam ustude baasal, Senaa GoSDG Njeenaaje/Jedditagol hooreejo leydi Fedde karallaagal e Akanu Ibiam Politeknik Fedde Unwana, Fedde Karallaagal e Akanu Ibiam Politeknik Fedde Unwana Njeenaari kuugal gollal e Rotary Club of AfikpoNjeenaari Merit e nder Duɗal ganndal daabaaji Naajeeriya Ebonyi Ambasadeer e Ebonyi Professionals Forum Njeenaari ɓurndi moƴƴude e leydi IIM Fedde Naajeeriya, Zone Fuɗnaange-rewo1 Omeudo mo Amangwu Edda (Jam) Agubata mo Umunna Edda (Doole Lion) Ochioha mo Oso e Ebunwana Edda (Ardiiɗo yimɓe) Enyioha mo Etiti Edda (Sehil jamaanu) Onioku mo Oziza, Afikhapo moTheThe Filantrope) Ife Edda Annoore yimbe Edda Je hoore Ogbuoji ina weltii e fijde tennis, e yahde e janngudeO resii Skolastika Ugo Ogbuoji, omo jogii ɓiɓɓe ɗiɗo worɓe. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Himobe == 66ywuz60mka5j4bxwdveuozgptbhdxx 182566 182565 2026-08-13T13:09:15Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 182566 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sonni OgbuojiListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo lesdi Naajeeriya, haa lesdi Ebonyi, lesdi Naajeeriya nder suɓol lesdi 9 lewru Abriil 2011. O suɓaama e tikket lannda Demokaraasi ɓesngu (PDP)..<ref>{{cite web|url=http://business.webpagesonlineng.com/ebonyi-senate-contests-pdp-apga-anpp-in-salty-runs/|date=March 15, 2011|title=Ebonyi Senate Contests: PDP, APGA, ANPP in salty runs|author=PETER OKUTU"|work=Nigeria Best|accessdate=2011-04-27}}{{dead link|date=May 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O ummii e senateeruuji e hitaande 2019. Sonni ummorii ko Ebunwana Edda to nokku laamu Afikpo Sud to diiwaan Ebonyi. Ogbuoji laati hooreejo laamu lesdi Afikpo wakkati laamu sooja'en ko adii fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya.<ref name="Mass Resignation">{{cite news|title=Nigeria: 2011 - Mass Resignation Hits Ebonyi|url=http://allafrica.com/stories/201011040671.html|accessdate=4 July 2012|newspaper=allAfrica|date=4 November 2010}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://pmnewsnigeria.com/2010/11/04/2011-polls-commissioners-resign/|location=Lagos, Nigeria|title=2011 Polls: Commissioners Resign|date=4 Nov 2010|accessdate=2011-04-27|newspaper=[[P.M. News]]}}</ref> Ogbuoji wonnoo ko komisinaajo ngam semmbinde faggudu e ustude baasal e nder laamu Martin Elechi. E nder ndee darnde o ardii mahngo e restoraaji 35 ɓulli ngam wallitde sukaaɓe golle. E lewru noowammbar 2010 Ogbuoji, woppi ndeeɗoo golle. O wonii gardiiɗo Ebonyi ngam kampaañ Goodluck / Sambo ngam suɓaade hooreejo leydi. Ogbuoji heɓi 65 735 woote e wooteeji senaateeruuji e lewru abriil 2011 ngam Ebonyi Sud. Idu Igariwey mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya fuu (ANPP) tokki bee 16,501 nden Darlington Okere mo lanyol lesdi Naajeeriya (ACN) heɓi 11,602. Jibineede e Jaŋde O jibinaa ko ñalnde 29 lewru Seeɗto hitaande 1954 e galle maayɗo Mr. Ogbu Nnachi Oji e Mrs Mary Mai Oji mo Ebunwana, Afikpo Sud (Edda) LGA, diiwaan Ebonyi o janngi e duɗal hakkundeewal Edda, Ebunwana hakkunde hitaande 1964 e hitaande 1970 1976 e 1981 e bakkaa e ndema. == Politik e Biro == laamu Hooreejo laamu nokkuure Afikpo ɓooyɗo (Afikpo Fuɗnaange e Fuɗnaange) Fiilaaɗo Hooreejo piilaaɗo LGA Afikpo Fuɗnaange 1991–1993 Sekreteruuji jaayndeeji ngenndiiji GDM maayɗo (1996–1998). Hooreejo fedde jaŋde hakkundeere e nder diiwaan Ebonyi 2003–2006 Tergal, Goomu diiwaan Ebonyi ngam yiɗde 20:20:20 (2009) Komiseer ngam semmbinde faggudu e ustude baasal 2009 Senator lomtotooɗo Senaateer Ebonyi Sud (2011–201d2015) tergal, Kawtal Shippers' Naajeeriya (NSC) tergal Yiilirde, Agency Geological Survey Naajeeriya (NGSA) E nder Senaa Cukko Hooreejo: Goomuuji Senaa dow jawdi e kuuɗe keertiiɗe Tergal: Demal, Jaŋde, Defaare, Konu weeyo, Geɗe caggal leydi e Dowlaaji ngam ustude baasal, Senaa GoSDG Politik e Biro laamu Hooreejo laamu nokkuure Afikpo ɓooyɗo (Afikpo Fuɗnaange e Fuɗnaange) Fiilaaɗo Hooreejo piilaaɗo LGA Afikpo Fuɗnaange 1991–1993 Sekreteruuji jaayndeeji ngenndiiji GDM maayɗo (1996–1998). Hooreejo fedde jaŋde hakkundeere e nder diiwaan Ebonyi 2003–2006 Tergal, Goomu diiwaan Ebonyi ngam yiɗde 20:20:20 (2009) Komiseer ngam semmbinde faggudu e ustude baasal 2009 Senator lomtotooɗo Senaateer Ebonyi Sud (2011–201d2015) tergal, Kawtal Shippers' Naajeeriya (NSC) tergal Yiilirde, Agency Geological Survey Naajeeriya (NGSA) E nder Senaa Cukko Hooreejo: Goomuuji Senaa dow jawdi e kuuɗe keertiiɗe Tergal: Demal, Jaŋde, Defaare, Konu weeyo, Geɗe caggal leydi e Dowlaaji ngam ustude baasal, Senaa GoSDG Njeenaaje/Jedditagol hooreejo leydi Fedde karallaagal e Akanu Ibiam Politeknik Fedde Unwana, Fedde Karallaagal e Akanu Ibiam Politeknik Fedde Unwana Njeenaari kuugal gollal e Rotary Club of AfikpoNjeenaari Merit e nder Duɗal ganndal daabaaji Naajeeriya Ebonyi Ambasadeer e Ebonyi Professionals Forum Njeenaari ɓurndi moƴƴude e leydi IIM Fedde Naajeeriya, Zone Fuɗnaange-rewo1 Omeudo mo Amangwu Edda (Jam) Agubata mo Umunna Edda (Doole Lion) Ochioha mo Oso e Ebunwana Edda (Ardiiɗo yimɓe) Enyioha mo Etiti Edda (Sehil jamaanu) Onioku mo Oziza, Afikhapo moTheThe Filantrope) Ife Edda Annoore yimbe Edda Je hoore Ogbuoji ina weltii e fijde tennis, e yahde e janngudeO resii Skolastika Ugo Ogbuoji, omo jogii ɓiɓɓe ɗiɗo worɓe. == Ƴeew kadi == Doggol yimɓe ummoriiɓe diiwaan Ebonyi == Himobe == k8y8xvmhbhxnr7o5p5t5dz470alzon1 Gbenga Ogunniya 0 43497 182567 182559 2026-08-13T13:10:24Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 182567 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gbenga OgunniyaListenR''' (jibinaa ko e lewru suwee 1949) suɓaama senaateer ngam diiwaan Ondo hakkundeejo e nder diiwaan Ondo, leydi Nijeer e dow laylaytol renndo ngam demokaraasi (AD), o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=43&page=1&state=29|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303202539/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=43&page=1&state=29|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Gbenga Ogunniya|access-date=2010-06-07}}</ref> O wayli lanndaaji, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e laylaytol PeoplesPD Par'P) e hitaande 2007. Jaŋde e golle Ogunniya heɓi BSc e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard, to Washington D.C., o waɗi golle e nder yah-ngartaa maayo..<ref name="nassnig2" />.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200807020562.html|title=Ondo Tribunal Sacks Senator Ogunniya|work=Vanguard|author=Dayo Johnson|date=2 July 2008|access-date=2010-06-07}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thelensng.com/news.php?readmore=191|title=Ogunniya's Victory: The Labourers have laboured in vain|work=The Lens|date=23 January 2010|access-date=2010-11-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129084851/http://thelensng.com/news.php?readmore=191|archive-date=29 November 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-07}}</ref> O suɓaama e Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji Senaa, geɗe polis (Hooreejo), Delta Niiseer e Bankeeji, Assiranseeji & juɓɓule kaalis goɗɗe..<ref name="INEC114">{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=[[Independent National Electoral Commission (Nigeria)|Independent National Electoral Commission]]|access-date=2011-04-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> E lewru sulyee 2008, Ñaawirde Ñaawirde Toownde jooɗnde to Akure, woppi woote Ogunniya. Ogunniya wullitii kuulal ngal. O dañii.<ref name="INEC1142">{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=[[Independent National Electoral Commission (Nigeria)|Independent National Electoral Commission]]|access-date=2011-04-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallitnoo ko eɓɓaande ngam moƴƴinde Goomu toppitiingu polis, kono seeɗa o wallitii e jeewte e dow daande. E lewru Duujal 2009 Ogunniya e terɗe suudu sarɗiiji tati goɗɗe nanngaama e juuɗe polis ngam wiyde ina njogii kaayitaaji wooteeji tati ɗi njuɓɓinaa e kaayitaaji wooteeji ɗi limtaaɗi e juuɗe mum en e nder wooteeji garooji ɗii e nder suudu sarɗiiji fedde nde ngam Akoko South West/South East Hooreejo goomu senateer ummoriiɗo e diiwaan Kogi, e poliseeɓe capanɗe ɗiɗi (20) mobbooji. Komisinaajo diiwaan Ondo ngam humpitaade darnde nde Ogunniya waɗi ndee "ina fotnoo wonde e worɓe ɓe mbiyata ko suɓaaɓe e birooji toowɗi". Jaagorgal ko feewti e depiteeji ɗi hollitii ɓe nanngaaka no haanirta nii, kadi ko kaayitaaji wooteeji ɗi mbaɗaama e dow maɓɓe. Ogunniya dañii woote ngam suɓaade kadi e dow laylaytol PDP e wooteeji 9 abriil 2011, kono o fooli ɗum ko Akinyelure Patrick Ayo mo lannda Labour, o dañii 113 292 woote e Ogunniya 41 783 woote. Caalaje Omo jogii ɓiɓɓe njeeɗiɗo ɓe inɗe mum en ko Gbemisola, Babatunji, Folayemi, Demilade, Oluropo, Opeyemi e Tobiloba. == Tuugnorgal == q4j1dj9nh61410prp23tvcx2emavwd4 182568 182567 2026-08-13T13:10:52Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 182568 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gbenga OgunniyaListenR''' (jibinaa ko e lewru suwee 1949) suɓaama senaateer ngam diiwaan Ondo hakkundeejo e nder diiwaan Ondo, leydi Nijeer e dow laylaytol renndo ngam demokaraasi (AD), o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=43&page=1&state=29|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303202539/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=43&page=1&state=29|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Gbenga Ogunniya|access-date=2010-06-07}}</ref> O wayli lanndaaji, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e laylaytol PeoplesPD Par'P) e hitaande 2007. Jaŋde e golle Ogunniya heɓi BSc e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard, to Washington D.C., o waɗi golle e nder yah-ngartaa maayo..<ref name="nassnig2" />.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200807020562.html|title=Ondo Tribunal Sacks Senator Ogunniya|work=Vanguard|author=Dayo Johnson|date=2 July 2008|access-date=2010-06-07}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thelensng.com/news.php?readmore=191|title=Ogunniya's Victory: The Labourers have laboured in vain|work=The Lens|date=23 January 2010|access-date=2010-11-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129084851/http://thelensng.com/news.php?readmore=191|archive-date=29 November 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-07}}</ref> O suɓaama e Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji Senaa, geɗe polis (Hooreejo), Delta Niiseer e Bankeeji, Assiranseeji & juɓɓule kaalis goɗɗe..<ref name="INEC114">{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=[[Independent National Electoral Commission (Nigeria)|Independent National Electoral Commission]]|access-date=2011-04-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> E lewru sulyee 2008, Ñaawirde Ñaawirde Toownde jooɗnde to Akure, woppi woote Ogunniya. Ogunniya wullitii kuulal ngal. O dañii.<ref name="INEC1142">{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=[[Independent National Electoral Commission (Nigeria)|Independent National Electoral Commission]]|access-date=2011-04-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallitnoo ko eɓɓaande ngam moƴƴinde Goomu toppitiingu polis, kono seeɗa o wallitii e jeewte e dow daande. E lewru Duujal 2009 Ogunniya e terɗe suudu sarɗiiji tati goɗɗe nanngaama e juuɗe polis ngam wiyde ina njogii kaayitaaji wooteeji tati ɗi njuɓɓinaa e kaayitaaji wooteeji ɗi limtaaɗi e juuɗe mum en e nder wooteeji garooji ɗii e nder suudu sarɗiiji fedde nde ngam Akoko South West/South East Hooreejo goomu senateer ummoriiɗo e diiwaan Kogi, e poliseeɓe capanɗe ɗiɗi (20) mobbooji. Komisinaajo diiwaan Ondo ngam humpitaade darnde nde Ogunniya waɗi ndee "ina fotnoo wonde e worɓe ɓe mbiyata ko suɓaaɓe e birooji toowɗi". Jaagorgal ko feewti e depiteeji ɗi hollitii ɓe nanngaaka no haanirta nii, kadi ko kaayitaaji wooteeji ɗi mbaɗaama e dow maɓɓe. Ogunniya dañii woote ngam suɓaade kadi e dow laylaytol PDP e wooteeji 9 abriil 2011, kono o fooli ɗum ko Akinyelure Patrick Ayo mo lannda Labour, o dañii 113 292 woote e Ogunniya 41 783 woote. Caalaje Omo jogii ɓiɓɓe njeeɗiɗo ɓe inɗe mum en ko Gbemisola, Babatunji, Folayemi, Demilade, Oluropo, Opeyemi e Tobiloba. == Himobe== 37i7f6brlzdf9zirc9fk117k86w1iaa 182569 182568 2026-08-13T13:12:34Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 182569 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gbenga OgunniyaListenR''' (jibinaa ko e lewru suwee 1949) suɓaama senaateer ngam diiwaan Ondo hakkundeejo e nder diiwaan Ondo, leydi Nijeer e dow laylaytol renndo ngam demokaraasi (AD), o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 1999..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=43&page=1&state=29|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303202539/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=43&page=1&state=29|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Gbenga Ogunniya|access-date=2010-06-07}}</ref> O wayli lanndaaji, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e laylaytol PeoplesPD Par'P) e hitaande 2007. Jaŋde e golle Ogunniya heɓi BSc e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard, to Washington D.C., o waɗi golle e nder yah-ngartaa maayo..<ref name="nassnig2" />.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200807020562.html|title=Ondo Tribunal Sacks Senator Ogunniya|work=Vanguard|author=Dayo Johnson|date=2 July 2008|access-date=2010-06-07}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thelensng.com/news.php?readmore=191|title=Ogunniya's Victory: The Labourers have laboured in vain|work=The Lens|date=23 January 2010|access-date=2010-11-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129084851/http://thelensng.com/news.php?readmore=191|archive-date=29 November 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-07}}</ref> O suɓaama e Senaa e hitaande 1999, o suɓaama kadi e hitaande 2003 e 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e sarwisaaji Senaa, geɗe polis (Hooreejo), Delta Niiseer e Bankeeji, Assiranseeji & juɓɓule kaalis goɗɗe..<ref name="INEC114">{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=[[Independent National Electoral Commission (Nigeria)|Independent National Electoral Commission]]|access-date=2011-04-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> E lewru sulyee 2008, Ñaawirde Ñaawirde Toownde jooɗnde to Akure, woppi woote Ogunniya. Ogunniya wullitii kuulal ngal. O dañii.<ref name="INEC1142">{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|title=Collated Senate results|publisher=[[Independent National Electoral Commission (Nigeria)|Independent National Electoral Commission]]|access-date=2011-04-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay teskiima wonde o wallitnoo ko eɓɓaande ngam moƴƴinde Goomu toppitiingu polis, kono seeɗa o wallitii e jeewte e dow daande. E lewru Duujal 2009 Ogunniya e terɗe suudu sarɗiiji tati goɗɗe nanngaama e juuɗe polis ngam wiyde ina njogii kaayitaaji wooteeji tati ɗi njuɓɓinaa e kaayitaaji wooteeji ɗi limtaaɗi e juuɗe mum en e nder wooteeji garooji ɗii e nder suudu sarɗiiji fedde nde ngam Akoko South West/South East Hooreejo goomu senateer ummoriiɗo e diiwaan Kogi, e poliseeɓe capanɗe ɗiɗi (20) mobbooji. Komisinaajo diiwaan Ondo ngam humpitaade darnde nde Ogunniya waɗi ndee "ina fotnoo wonde e worɓe ɓe mbiyata ko suɓaaɓe e birooji toowɗi". Jaagorgal ko feewti e depiteeji ɗi hollitii ɓe nanngaaka no haanirta nii, kadi ko kaayitaaji wooteeji ɗi mbaɗaama e dow maɓɓe. Ogunniya dañii woote ngam suɓaade kadi e dow laylaytol PDP e wooteeji 9 abriil 2011, kono o fooli ɗum ko Akinyelure Patrick Ayo mo lannda Labour, o dañii 113 292 woote e Ogunniya 41 783 woote. Caalaje Omo jogii ɓiɓɓe njeeɗiɗo ɓe inɗe mum en ko Gbemisola, Babatunji, Folayemi, Demilade, Oluropo, Opeyemi e Tobiloba. == Himobe== 4oltdlktay7txvurz70xg2dpg208kh7 Chuba Okadigbo 0 43498 182571 2026-08-13T13:59:52Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Chuba Wilberforce Okadigbo (// c; 17 desaambar 1941 – 25 suwee 2003), ko dawriyanke, filosof, ganndo, binndoowo e ganndo siyaas Nijeernaajo. O wonii hooreejo 8ɓo Senaa Naajeeriya gila 1999 haa 2000. Heen sahaaji ina wiyee Oyi mo Oyi ngam tuugnaade e nokku laamu makko (Oyi), o joginoo darnde politik keewnde e nder laamu Nijeer, o anndaa ko o luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi laamiiɗo e oon sahaa, mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ardii. Jibineede e nguurndam e..." 182571 wikitext text/x-wiki Chuba Wilberforce Okadigbo (// c; 17 desaambar 1941 – 25 suwee 2003), ko dawriyanke, filosof, ganndo, binndoowo e ganndo siyaas Nijeernaajo. O wonii hooreejo 8ɓo Senaa Naajeeriya gila 1999 haa 2000. Heen sahaaji ina wiyee Oyi mo Oyi ngam tuugnaade e nokku laamu makko (Oyi), o joginoo darnde politik keewnde e nder laamu Nijeer, o anndaa ko o luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi laamiiɗo e oon sahaa, mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ardii. Jibineede e nguurndam e nder Akademi Chuba jibinaa ko Asaba, diiwaan Delta, o ummorii ko Umueri, Ogbunike, wuro ngo e nder diiwaan Oyi, diiwaan Anambra. Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik to Amerik to Washington, D.C., o heɓi master makko e ganndal politik, Chuba yahri yeeso haa o heɓi dipolomaaji ɗiɗi doktoraa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde filosofi e ganndal politik to Washington, D.C. Chuba Okadigbo wonti balloowo jannginoowo, caggal ɗuum o wonti balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to duɗal jaaɓi haaɗtirde Catho Amerik, e balloowo jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard. O timmini ɗeen golle fof ko e duuɓi 34 e nder dumunna juutɗo tuggi 1973 haa 1975. Hakkunde 1975 e 1978, o wonti gardiiɗo mawɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e politik, o woni kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka. O wonti kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bigard Memorial [Mission Catholique Romaine] to diiwaan Enugu. Politik Tuggude hitaande 1977 haa 1978, Chuba Okadigbo wonnoo ko tergal e Asamblee doosgal leydi ndi, hono Shehu Shagari, hooreejo leydi Najeriya ɗiɗaɓo. E hitaande 1979, tawi omo yahra e duuɓi 37, o toɗɗaa yo o won jaagorgal politik e peeje hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Shehu Shagari. E nder leydi Naajeeriya tataɓiri, o jeyaa ko e lannda yimɓe, naatɓe e lannda renndo (SDP), e gardagol Shehu Musa Yar’Adua, e wondude e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Babagana Kingibe, Abdullahi Aliyu Sumaila, Sunday Afolabi e Rabiu. E nder wooteeji parlemaa leydi Naajeeriya e hitaande 1992, Chuba suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, o lomtii diiwaan senatoruuji Anambra North e dow laylaytol SDP. O jeyaa ko e fedde wiyeteende PDM e nder fedde wiyeteende Sani Abacha. E fajiri Republique nayaɓere, o suɓaama kadi e Asaambele ngenndi (Anambra worgo), o yiɗaa wonde Senaa pr9vq6y7a8eyx2yiqw6dcus3qgkop1m 182572 182571 2026-08-13T14:01:38Z Ilya Discuss 10103 182572 wikitext text/x-wiki Chuba Wilberforce Okadigbo (// c; 17 desaambar 1941 – 25 suwee 2003), ko dawriyanke, filosof, ganndo, binndoowo e ganndo siyaas Nijeernaajo. O wonii hooreejo 8ɓo Senaa Naajeeriya gila 1999 haa 2000. Heen sahaaji ina wiyee Oyi mo Oyi ngam tuugnaade e nokku laamu makko (Oyi), o joginoo darnde politik keewnde e nder laamu Nijeer, o anndaa ko o luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi laamiiɗo e oon sahaa, mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ardii. Jibineede e nguurndam e nder Akademi Chuba jibinaa ko Asaba, diiwaan Delta, o ummorii ko Umueri, Ogbunike, wuro ngo e nder diiwaan Oyi, diiwaan Anambra. Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik to Amerik to Washington, D.C., o heɓi master makko e ganndal politik, Chuba yahri yeeso haa o heɓi dipolomaaji ɗiɗi doktoraa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde filosofi e ganndal politik to Washington, D.C. Chuba Okadigbo wonti balloowo jannginoowo, caggal ɗuum o wonti balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to duɗal jaaɓi haaɗtirde Catho Amerik, e balloowo jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard. O timmini ɗeen golle fof ko e duuɓi 34 e nder dumunna juutɗo tuggi 1973 haa 1975. Hakkunde 1975 e 1978, o wonti gardiiɗo mawɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e politik, o woni kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka. O wonti kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bigard Memorial [Mission Catholique Romaine] to diiwaan Enugu. Politik Tuggude hitaande 1977 haa 1978, Chuba Okadigbo wonnoo ko tergal e Asamblee doosgal leydi ndi, hono Shehu Shagari, hooreejo leydi Najeriya ɗiɗaɓo. E hitaande 1979, tawi omo yahra e duuɓi 37, o toɗɗaa yo o won jaagorgal politik e peeje hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Shehu Shagari. E nder leydi Naajeeriya tataɓiri, o jeyaa ko e lannda yimɓe, naatɓe e lannda renndo (SDP), e gardagol Shehu Musa Yar’Adua, e wondude e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Babagana Kingibe, Abdullahi Aliyu Sumaila, Sunday Afolabi e Rabiu. E nder wooteeji parlemaa leydi Naajeeriya e hitaande 1992, Chuba suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, o lomtii diiwaan senatoruuji Anambra North e dow laylaytol SDP. O jeyaa ko e fedde wiyeteende PDM e nder fedde wiyeteende Sani Abacha. E fajiri Republique nayaɓere, o suɓaama kadi e Asaambele ngenndi (Anambra worgo), o yiɗaa wonde Senaa Hooreejo leydi e fuɗɗoode laamu nayaɓuru. Kono, sabu ŋakkeende nanondiral Chuba e junngo laamu, Evan Enwerem suɓaama e Senaa e ballal junngo laamu. Kono o wonti hooreejo Senaa caggal nde Enwerem woppitaa sabu fenaande. Ñalnde alet 2 lewru juko hitaande 2000 Polis yani e hoɗorde makko laawɗunde e nder operaasiyoŋ ngam heɓtude Senaa Mace e juuɗe makko kono o dañaani. Caggal ɗuum e hitaande 2000, o woppitaa e gardagol Senaa sabu tuumeede fenaande, hay so tawii o jokki e wonde tergal makko e nder senaa. E hitaande 2002, Okadigbo ummiima e lannda leƴƴi Naajeeriya ngam won'de kanndidaa Muhammadu Buhari e wooteeji 2003, kono o fooli kanndidaa lannda yimɓe, Olusẹgun Ọbasanjọ e kanndidaa makko, Atiku Abubalidey. Sabu ina waawi wonde fenaande mawnde, lannda makko caggal ɗuum ƴetti haala kaa to ñaawirdu toowndu e ndeen hitaande. Luural hakkunde Nnamdi Azikiwe Ko o jaagorgal politik e nder laamu Shagari, Okadigbo meeɗii salaade haala Doktoor Nnamdi Azikiwe e laamu nguu, o wiyi ko ɗum « ƴattooje mboros ». E nder heen, Doktoor Azikiwe jaabtii wonde maa o maay tawa o yimaaka sabu meere bonnude mawngu. Okadigbo ina jeyaa e terɗe cuɓaaɗe e goomu wirwirnde ngam ƴeewtaade wirwirnde Azikiwe, nde kabaaru maayde makko yani e hitaande 1989. Kabaaru oo caggal ɗuum hollitii wonde ko fenaande. Nguurndam neɗɗo Okadigbo adii resde ko Miriyam Ikejiani-Clark ; ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo hade maɓɓe seertude. Ndeen, o resii Juliet Nwokoye, doktoor sukaaɓe mo o jibini sukaaɓe ɗiɗo hade maɓɓe seertude. Caggal ɗuum o resi Margery Okadigbo mo kadi wonti senaateer e hitaande 2015, cuɓaaɗo e nder Asaambele ngenndi 8ɓo lomtotooɗo Anambra worgo, ko ɗum waɗi Chuba e Margery ko kamɓe tan ngoni dewbo keɓɗo ndeeɗoo feere. Wade Ñalnde wootere caggal nde o waɗi kampaañ makko to diiwaan Kano, o maayi to Abuja sabu caɗeele fooftere ñalnde 25 lewru Seeɗto hitaande 2003. Woɓɓe nder yimɓe lesdi Naajeeriya ɗon ƴama to gaas gonɗo nder seppo ngo'o ɗon mari tooke. Tuugnorgal e7d2vby2418rbdf9qe4f0zwkqrenxlc 182573 182572 2026-08-13T14:02:05Z Ilya Discuss 10103 182573 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Chuba Wilberforce Okadigbo (// c; 17 desaambar 1941 – 25 suwee 2003), ko dawriyanke, filosof, ganndo, binndoowo e ganndo siyaas Nijeernaajo. O wonii hooreejo 8ɓo Senaa Naajeeriya gila 1999 haa 2000. Heen sahaaji ina wiyee Oyi mo Oyi ngam tuugnaade e nokku laamu makko (Oyi), o joginoo darnde politik keewnde e nder laamu Nijeer, o anndaa ko o luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi laamiiɗo e oon sahaa, mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ardii. Jibineede e nguurndam e nder Akademi Chuba jibinaa ko Asaba, diiwaan Delta, o ummorii ko Umueri, Ogbunike, wuro ngo e nder diiwaan Oyi, diiwaan Anambra. Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik to Amerik to Washington, D.C., o heɓi master makko e ganndal politik, Chuba yahri yeeso haa o heɓi dipolomaaji ɗiɗi doktoraa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde filosofi e ganndal politik to Washington, D.C. Chuba Okadigbo wonti balloowo jannginoowo, caggal ɗuum o wonti balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to duɗal jaaɓi haaɗtirde Catho Amerik, e balloowo jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard. O timmini ɗeen golle fof ko e duuɓi 34 e nder dumunna juutɗo tuggi 1973 haa 1975. Hakkunde 1975 e 1978, o wonti gardiiɗo mawɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e politik, o woni kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka. O wonti kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bigard Memorial [Mission Catholique Romaine] to diiwaan Enugu. Politik Tuggude hitaande 1977 haa 1978, Chuba Okadigbo wonnoo ko tergal e Asamblee doosgal leydi ndi, hono Shehu Shagari, hooreejo leydi Najeriya ɗiɗaɓo. E hitaande 1979, tawi omo yahra e duuɓi 37, o toɗɗaa yo o won jaagorgal politik e peeje hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Shehu Shagari. E nder leydi Naajeeriya tataɓiri, o jeyaa ko e lannda yimɓe, naatɓe e lannda renndo (SDP), e gardagol Shehu Musa Yar’Adua, e wondude e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Babagana Kingibe, Abdullahi Aliyu Sumaila, Sunday Afolabi e Rabiu. E nder wooteeji parlemaa leydi Naajeeriya e hitaande 1992, Chuba suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, o lomtii diiwaan senatoruuji Anambra North e dow laylaytol SDP. O jeyaa ko e fedde wiyeteende PDM e nder fedde wiyeteende Sani Abacha. E fajiri Republique nayaɓere, o suɓaama kadi e Asaambele ngenndi (Anambra worgo), o yiɗaa wonde Senaa Hooreejo leydi e fuɗɗoode laamu nayaɓuru. Kono, sabu ŋakkeende nanondiral Chuba e junngo laamu, Evan Enwerem suɓaama e Senaa e ballal junngo laamu. Kono o wonti hooreejo Senaa caggal nde Enwerem woppitaa sabu fenaande. Ñalnde alet 2 lewru juko hitaande 2000 Polis yani e hoɗorde makko laawɗunde e nder operaasiyoŋ ngam heɓtude Senaa Mace e juuɗe makko kono o dañaani. Caggal ɗuum e hitaande 2000, o woppitaa e gardagol Senaa sabu tuumeede fenaande, hay so tawii o jokki e wonde tergal makko e nder senaa. E hitaande 2002, Okadigbo ummiima e lannda leƴƴi Naajeeriya ngam won'de kanndidaa Muhammadu Buhari e wooteeji 2003, kono o fooli kanndidaa lannda yimɓe, Olusẹgun Ọbasanjọ e kanndidaa makko, Atiku Abubalidey. Sabu ina waawi wonde fenaande mawnde, lannda makko caggal ɗuum ƴetti haala kaa to ñaawirdu toowndu e ndeen hitaande. Luural hakkunde Nnamdi Azikiwe Ko o jaagorgal politik e nder laamu Shagari, Okadigbo meeɗii salaade haala Doktoor Nnamdi Azikiwe e laamu nguu, o wiyi ko ɗum « ƴattooje mboros ». E nder heen, Doktoor Azikiwe jaabtii wonde maa o maay tawa o yimaaka sabu meere bonnude mawngu. Okadigbo ina jeyaa e terɗe cuɓaaɗe e goomu wirwirnde ngam ƴeewtaade wirwirnde Azikiwe, nde kabaaru maayde makko yani e hitaande 1989. Kabaaru oo caggal ɗuum hollitii wonde ko fenaande. Nguurndam neɗɗo Okadigbo adii resde ko Miriyam Ikejiani-Clark ; ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo hade maɓɓe seertude. Ndeen, o resii Juliet Nwokoye, doktoor sukaaɓe mo o jibini sukaaɓe ɗiɗo hade maɓɓe seertude. Caggal ɗuum o resi Margery Okadigbo mo kadi wonti senaateer e hitaande 2015, cuɓaaɗo e nder Asaambele ngenndi 8ɓo lomtotooɗo Anambra worgo, ko ɗum waɗi Chuba e Margery ko kamɓe tan ngoni dewbo keɓɗo ndeeɗoo feere. Wade Ñalnde wootere caggal nde o waɗi kampaañ makko to diiwaan Kano, o maayi to Abuja sabu caɗeele fooftere ñalnde 25 lewru Seeɗto hitaande 2003. Woɓɓe nder yimɓe lesdi Naajeeriya ɗon ƴama to gaas gonɗo nder seppo ngo'o ɗon mari tooke. Tuugnorgal bhbxp8eh2hb8sky1safjn78vbb5yb8o 182574 182573 2026-08-13T14:04:10Z Ilya Discuss 10103 182574 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chuba Wilberforce Okadigbo''' (// c; 17 desaambar 1941 – 25 suwee 2003), ko dawriyanke, filosof, ganndo, binndoowo e ganndo siyaas Nijeernaajo. O wonii hooreejo 8ɓo Senaa Naajeeriya gila 1999 haa 2000. Heen sahaaji ina wiyee Oyi mo Oyi ngam tuugnaade e nokku laamu makko (Oyi), o joginoo darnde politik keewnde e nder laamu Nijeer, o anndaa ko o luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi laamiiɗo e oon sahaa, mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ardii. Jibineede e nguurndam e nder Akademi Chuba jibinaa ko Asaba, diiwaan Delta, o ummorii ko Umueri, Ogbunike, wuro ngo e nder diiwaan Oyi, diiwaan Anambra. Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik to Amerik to Washington, D.C., o heɓi master makko e ganndal politik, Chuba yahri yeeso haa o heɓi dipolomaaji ɗiɗi doktoraa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde filosofi e ganndal politik to Washington, D.C. Chuba Okadigbo wonti balloowo jannginoowo, caggal ɗuum o wonti balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to duɗal jaaɓi haaɗtirde Catho Amerik, e balloowo jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard. O timmini ɗeen golle fof ko e duuɓi 34 e nder dumunna juutɗo tuggi 1973 haa 1975. Hakkunde 1975 e 1978, o wonti gardiiɗo mawɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e politik, o woni kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka. O wonti kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bigard Memorial [Mission Catholique Romaine] to diiwaan Enugu. Politik Tuggude hitaande 1977 haa 1978, Chuba Okadigbo wonnoo ko tergal e Asamblee doosgal leydi ndi, hono Shehu Shagari, hooreejo leydi Najeriya ɗiɗaɓo. E hitaande 1979, tawi omo yahra e duuɓi 37, o toɗɗaa yo o won jaagorgal politik e peeje hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Shehu Shagari. E nder leydi Naajeeriya tataɓiri, o jeyaa ko e lannda yimɓe, naatɓe e lannda renndo (SDP), e gardagol Shehu Musa Yar’Adua, e wondude e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Babagana Kingibe, Abdullahi Aliyu Sumaila, Sunday Afolabi e Rabiu. E nder wooteeji parlemaa leydi Naajeeriya e hitaande 1992, Chuba suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, o lomtii diiwaan senatoruuji Anambra North e dow laylaytol SDP. O jeyaa ko e fedde wiyeteende PDM e nder fedde wiyeteende Sani Abacha. E fajiri Republique nayaɓere, o suɓaama kadi e Asaambele ngenndi (Anambra worgo), o yiɗaa wonde Senaa Hooreejo leydi e fuɗɗoode laamu nayaɓuru. Kono, sabu ŋakkeende nanondiral Chuba e junngo laamu, Evan Enwerem suɓaama e Senaa e ballal junngo laamu. Kono o wonti hooreejo Senaa caggal nde Enwerem woppitaa sabu fenaande. Ñalnde alet 2 lewru juko hitaande 2000 Polis yani e hoɗorde makko laawɗunde e nder operaasiyoŋ ngam heɓtude Senaa Mace e juuɗe makko kono o dañaani. Caggal ɗuum e hitaande 2000, o woppitaa e gardagol Senaa sabu tuumeede fenaande, hay so tawii o jokki e wonde tergal makko e nder senaa. E hitaande 2002, Okadigbo ummiima e lannda leƴƴi Naajeeriya ngam won'de kanndidaa Muhammadu Buhari e wooteeji 2003, kono o fooli kanndidaa lannda yimɓe, Olusẹgun Ọbasanjọ e kanndidaa makko, Atiku Abubalidey. Sabu ina waawi wonde fenaande mawnde, lannda makko caggal ɗuum ƴetti haala kaa to ñaawirdu toowndu e ndeen hitaande. Luural hakkunde Nnamdi Azikiwe Ko o jaagorgal politik e nder laamu Shagari, Okadigbo meeɗii salaade haala Doktoor Nnamdi Azikiwe e laamu nguu, o wiyi ko ɗum « ƴattooje mboros ». E nder heen, Doktoor Azikiwe jaabtii wonde maa o maay tawa o yimaaka sabu meere bonnude mawngu. Okadigbo ina jeyaa e terɗe cuɓaaɗe e goomu wirwirnde ngam ƴeewtaade wirwirnde Azikiwe, nde kabaaru maayde makko yani e hitaande 1989. Kabaaru oo caggal ɗuum hollitii wonde ko fenaande. == Nguurndam == neɗɗo Okadigbo adii resde ko Miriyam Ikejiani-Clark ; ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo hade maɓɓe seertude. Ndeen, o resii Juliet Nwokoye, doktoor sukaaɓe mo o jibini sukaaɓe ɗiɗo hade maɓɓe seertude. Caggal ɗuum o resi Margery Okadigbo mo kadi wonti senaateer e hitaande 2015, cuɓaaɗo e nder Asaambele ngenndi 8ɓo lomtotooɗo Anambra worgo, ko ɗum waɗi Chuba e Margery ko kamɓe tan ngoni dewbo keɓɗo ndeeɗoo feere. Wade Ñalnde wootere caggal nde o waɗi kampaañ makko to diiwaan Kano, o maayi to Abuja sabu caɗeele fooftere ñalnde 25 lewru Seeɗto hitaande 2003. Woɓɓe nder yimɓe lesdi Naajeeriya ɗon ƴama to gaas gonɗo nder seppo ngo'o ɗon mari tooke. == Tuugnorgal == 3q7h8oc1z4q97fqbb9cybc6xyvw8eux 182575 182574 2026-08-13T14:05:55Z Ilya Discuss 10103 182575 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chuba Wilberforce Okadigbo''' (// c; 17 desaambar 1941 – 25 suwee 2003), ko dawriyanke, filosof, ganndo, binndoowo e ganndo siyaas Nijeernaajo. O wonii hooreejo 8ɓo Senaa Naajeeriya gila 1999 haa 2000. Heen sahaaji ina wiyee Oyi mo Oyi ngam tuugnaade e nokku laamu makko (Oyi), o joginoo darnde politik keewnde e nder laamu Nijeer, o anndaa ko o luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi laamiiɗo e oon sahaa, mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ardii. Jibineede e nguurndam e nder Akademi Chuba jibinaa ko Asaba, diiwaan Delta, o ummorii ko Umueri, Ogbunike, wuro ngo e nder diiwaan Oyi, diiwaan Anambra.<ref name=":0">{{cite news|date=2018-12-17|title=Chuba Okadigbo: Professor of Nigeria's Politics|url=https://guardian.ng/life/chuba-okadigbo-professor-of-nigerias-politics/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-04|last=Agbo|first=Njideka|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik to Amerik to Washington, D.C., o heɓi master makko e ganndal politik, Chuba yahri yeeso haa o heɓi dipolomaaji ɗiɗi doktoraa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde filosofi e ganndal politik to Washington, D.C. Chuba Okadigbo wonti balloowo jannginoowo, caggal ɗuum o wonti balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to duɗal jaaɓi haaɗtirde Catho Amerik, e balloowo jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard. O timmini ɗeen golle fof ko e duuɓi 34 e nder dumunna juutɗo tuggi 1973 haa 1975. Hakkunde 1975 e 1978, o wonti gardiiɗo mawɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e politik, o woni kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka. O wonti kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bigard Memorial [Mission Catholique Romaine] to diiwaan Enugu. Politik Tuggude hitaande 1977 haa 1978, Chuba Okadigbo wonnoo ko tergal e Asamblee doosgal leydi ndi, hono Shehu Shagari, hooreejo leydi Najeriya ɗiɗaɓo. E hitaande 1979, tawi omo yahra e duuɓi 37, o toɗɗaa yo o won jaagorgal politik e peeje hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Shehu Shagari. E nder leydi Naajeeriya tataɓiri, o jeyaa ko e lannda yimɓe, naatɓe e lannda renndo (SDP), e gardagol Shehu Musa Yar’Adua, e wondude e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Babagana Kingibe, Abdullahi Aliyu Sumaila, Sunday Afolabi e Rabiu. E nder wooteeji parlemaa leydi Naajeeriya e hitaande 1992, Chuba suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, o lomtii diiwaan senatoruuji Anambra North e dow laylaytol SDP. O jeyaa ko e fedde wiyeteende PDM e nder fedde wiyeteende Sani Abacha. E fajiri Republique nayaɓere, o suɓaama kadi e Asaambele ngenndi (Anambra worgo), o yiɗaa wonde Senaa Hooreejo leydi e fuɗɗoode laamu nayaɓuru. Kono, sabu ŋakkeende nanondiral Chuba e junngo laamu, Evan Enwerem suɓaama e Senaa e ballal junngo laamu. Kono o wonti hooreejo Senaa caggal nde Enwerem woppitaa sabu fenaande. Ñalnde alet 2 lewru juko hitaande 2000 Polis yani e hoɗorde makko laawɗunde e nder operaasiyoŋ ngam heɓtude Senaa Mace e juuɗe makko kono o dañaani. Caggal ɗuum e hitaande 2000, o woppitaa e gardagol Senaa sabu tuumeede fenaande, hay so tawii o jokki e wonde tergal makko e nder senaa. E hitaande 2002, Okadigbo ummiima e lannda leƴƴi Naajeeriya ngam won'de kanndidaa Muhammadu Buhari e wooteeji 2003, kono o fooli kanndidaa lannda yimɓe, Olusẹgun Ọbasanjọ e kanndidaa makko, Atiku Abubalidey. Sabu ina waawi wonde fenaande mawnde, lannda makko caggal ɗuum ƴetti haala kaa to ñaawirdu toowndu e ndeen hitaande. Luural hakkunde Nnamdi Azikiwe Ko o jaagorgal politik e nder laamu Shagari, Okadigbo meeɗii salaade haala Doktoor Nnamdi Azikiwe e laamu nguu, o wiyi ko ɗum « ƴattooje mboros ». E nder heen, Doktoor Azikiwe jaabtii wonde maa o maay tawa o yimaaka sabu meere bonnude mawngu. Okadigbo ina jeyaa e terɗe cuɓaaɗe e goomu wirwirnde ngam ƴeewtaade wirwirnde Azikiwe, nde kabaaru maayde makko yani e hitaande 1989. Kabaaru oo caggal ɗuum hollitii wonde ko fenaande. == Nguurndam == neɗɗo Okadigbo adii resde ko Miriyam Ikejiani-Clark ; ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo hade maɓɓe seertude. Ndeen, o resii Juliet Nwokoye, doktoor sukaaɓe mo o jibini sukaaɓe ɗiɗo hade maɓɓe seertude. Caggal ɗuum o resi Margery Okadigbo mo kadi wonti senaateer e hitaande 2015, cuɓaaɗo e nder Asaambele ngenndi 8ɓo lomtotooɗo Anambra worgo, ko ɗum waɗi Chuba e Margery ko kamɓe tan ngoni dewbo keɓɗo ndeeɗoo feere. Wade Ñalnde wootere caggal nde o waɗi kampaañ makko to diiwaan Kano, o maayi to Abuja sabu caɗeele fooftere ñalnde 25 lewru Seeɗto hitaande 2003. Woɓɓe nder yimɓe lesdi Naajeeriya ɗon ƴama to gaas gonɗo nder seppo ngo'o ɗon mari tooke. == Tuugnorgal == 8ofl6wwu427hvlv7d0ddnh735qsjp1l 182576 182575 2026-08-13T14:09:22Z Ilya Discuss 10103 182576 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chuba Wilberforce Okadigbo''' (// c; 17 desaambar 1941 – 25 suwee 2003), ko dawriyanke, filosof, ganndo, binndoowo e ganndo siyaas Nijeernaajo. O wonii hooreejo 8ɓo Senaa Naajeeriya gila 1999 haa 2000. Heen sahaaji ina wiyee Oyi mo Oyi ngam tuugnaade e nokku laamu makko (Oyi), o joginoo darnde politik keewnde e nder laamu Nijeer, o anndaa ko o luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi laamiiɗo e oon sahaa, mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ardii. Jibineede e nguurndam e nder Akademi Chuba jibinaa ko Asaba, diiwaan Delta, o ummorii ko Umueri, Ogbunike, wuro ngo e nder diiwaan Oyi, diiwaan Anambra.<ref name=":0">{{cite news|date=2018-12-17|title=Chuba Okadigbo: Professor of Nigeria's Politics|url=https://guardian.ng/life/chuba-okadigbo-professor-of-nigerias-politics/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-04|last=Agbo|first=Njideka|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik to Amerik to Washington, D.C., o heɓi master makko e ganndal politik, Chuba yahri yeeso haa o heɓi dipolomaaji ɗiɗi doktoraa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde filosofi e ganndal politik to Washington, D.C. Chuba Okadigbo wonti balloowo jannginoowo, caggal ɗuum o wonti balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to duɗal jaaɓi haaɗtirde Catho Amerik, e balloowo jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard.<ref>[https://blerf.org/index.php/biography/okadigbo-chuba/ "OKADIGBO, Sen. (Dr) Chuba (Late) – Biographical Legacy and Research Foundation"]</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/528251.stm|title=Senate leader's dismissal 'a good omen'|agency=[[BBC News]]|access-date=2020-03-31}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/774549.stm|title=Presidents row in Nigeria|agency=BBC News|access-date=2020-03-31}}</ref><ref>{{cite news|url=https://edition.cnn.com/2000/WORLD/africa/08/09/nigeria.senate.reut/|title=Nigerian senate president impeached after corruption inquiry|date=2000-08-09|agency=[[CNN]]|access-date=2020-03-31}}</ref> O timmini ɗeen golle fof ko e duuɓi 34 e nder dumunna juutɗo tuggi 1973 haa 1975. Hakkunde 1975 e 1978, o wonti gardiiɗo mawɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e politik, o woni kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka. O wonti kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bigard Memorial [Mission Catholique Romaine] to diiwaan Enugu. Politik Tuggude hitaande 1977 haa 1978, Chuba Okadigbo wonnoo ko tergal e Asamblee doosgal leydi ndi, hono Shehu Shagari, hooreejo leydi Najeriya ɗiɗaɓo. E hitaande 1979, tawi omo yahra e duuɓi 37, o toɗɗaa yo o won jaagorgal politik e peeje hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Shehu Shagari. E nder leydi Naajeeriya tataɓiri, o jeyaa ko e lannda yimɓe, naatɓe e lannda renndo (SDP), e gardagol Shehu Musa Yar’Adua, e wondude e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Babagana Kingibe, Abdullahi Aliyu Sumaila, Sunday Afolabi e Rabiu. E nder wooteeji parlemaa leydi Naajeeriya e hitaande 1992, Chuba suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, o lomtii diiwaan senatoruuji Anambra North e dow laylaytol SDP. O jeyaa ko e fedde wiyeteende PDM e nder fedde wiyeteende Sani Abacha. E fajiri Republique nayaɓere, o suɓaama kadi e Asaambele ngenndi (Anambra worgo), o yiɗaa wonde Senaa Hooreejo leydi e fuɗɗoode laamu nayaɓuru. Kono, sabu ŋakkeende nanondiral Chuba e junngo laamu, Evan Enwerem suɓaama e Senaa e ballal junngo laamu. Kono o wonti hooreejo Senaa caggal nde Enwerem woppitaa sabu fenaande. Ñalnde alet 2 lewru juko hitaande 2000 Polis yani e hoɗorde makko laawɗunde e nder operaasiyoŋ ngam heɓtude Senaa Mace e juuɗe makko kono o dañaani. Caggal ɗuum e hitaande 2000, o woppitaa e gardagol Senaa sabu tuumeede fenaande, hay so tawii o jokki e wonde tergal makko e nder senaa. E hitaande 2002, Okadigbo ummiima e lannda leƴƴi Naajeeriya ngam won'de kanndidaa Muhammadu Buhari e wooteeji 2003, kono o fooli kanndidaa lannda yimɓe, Olusẹgun Ọbasanjọ e kanndidaa makko, Atiku Abubalidey. Sabu ina waawi wonde fenaande mawnde, lannda makko caggal ɗuum ƴetti haala kaa to ñaawirdu toowndu e ndeen hitaande. Luural hakkunde Nnamdi Azikiwe Ko o jaagorgal politik e nder laamu Shagari, Okadigbo meeɗii salaade haala Doktoor Nnamdi Azikiwe e laamu nguu, o wiyi ko ɗum « ƴattooje mboros ». E nder heen, Doktoor Azikiwe jaabtii wonde maa o maay tawa o yimaaka sabu meere bonnude mawngu. Okadigbo ina jeyaa e terɗe cuɓaaɗe e goomu wirwirnde ngam ƴeewtaade wirwirnde Azikiwe, nde kabaaru maayde makko yani e hitaande 1989. Kabaaru oo caggal ɗuum hollitii wonde ko fenaande. == Nguurndam == neɗɗo Okadigbo adii resde ko Miriyam Ikejiani-Clark ; ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo hade maɓɓe seertude. Ndeen, o resii Juliet Nwokoye, doktoor sukaaɓe mo o jibini sukaaɓe ɗiɗo hade maɓɓe seertude. Caggal ɗuum o resi Margery Okadigbo mo kadi wonti senaateer e hitaande 2015, cuɓaaɗo e nder Asaambele ngenndi 8ɓo lomtotooɗo Anambra worgo, ko ɗum waɗi Chuba e Margery ko kamɓe tan ngoni dewbo keɓɗo ndeeɗoo feere. Wade Ñalnde wootere caggal nde o waɗi kampaañ makko to diiwaan Kano, o maayi to Abuja sabu caɗeele fooftere ñalnde 25 lewru Seeɗto hitaande 2003. Woɓɓe nder yimɓe lesdi Naajeeriya ɗon ƴama to gaas gonɗo nder seppo ngo'o ɗon mari tooke. == Tuugnorgal == ogdok4okwacpxef6u00r9vjeo6zgawk 182577 182576 2026-08-13T14:11:19Z Ilya Discuss 10103 182577 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chuba Wilberforce Okadigbo''' (// c; 17 desaambar 1941 – 25 suwee 2003), ko dawriyanke, filosof, ganndo, binndoowo e ganndo siyaas Nijeernaajo. O wonii hooreejo 8ɓo Senaa Naajeeriya gila 1999 haa 2000. Heen sahaaji ina wiyee Oyi mo Oyi ngam tuugnaade e nokku laamu makko (Oyi), o joginoo darnde politik keewnde e nder laamu Nijeer, o anndaa ko o luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi laamiiɗo e oon sahaa, mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ardii. Jibineede e nguurndam e nder Akademi Chuba jibinaa ko Asaba, diiwaan Delta, o ummorii ko Umueri, Ogbunike, wuro ngo e nder diiwaan Oyi, diiwaan Anambra.<ref name=":0">{{cite news|date=2018-12-17|title=Chuba Okadigbo: Professor of Nigeria's Politics|url=https://guardian.ng/life/chuba-okadigbo-professor-of-nigerias-politics/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-04|last=Agbo|first=Njideka|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik to Amerik to Washington, D.C., o heɓi master makko e ganndal politik, Chuba yahri yeeso haa o heɓi dipolomaaji ɗiɗi doktoraa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde filosofi e ganndal politik to Washington, D.C. Chuba Okadigbo wonti balloowo jannginoowo, caggal ɗuum o wonti balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to duɗal jaaɓi haaɗtirde Catho Amerik, e balloowo jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard.<ref>[https://blerf.org/index.php/biography/okadigbo-chuba/ "OKADIGBO, Sen. (Dr) Chuba (Late) – Biographical Legacy and Research Foundation"]</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/528251.stm|title=Senate leader's dismissal 'a good omen'|agency=[[BBC News]]|access-date=2020-03-31}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/774549.stm|title=Presidents row in Nigeria|agency=BBC News|access-date=2020-03-31}}</ref><ref>{{cite news|url=https://edition.cnn.com/2000/WORLD/africa/08/09/nigeria.senate.reut/|title=Nigerian senate president impeached after corruption inquiry|date=2000-08-09|agency=[[CNN]]|access-date=2020-03-31}}</ref> O timmini ɗeen golle fof ko e duuɓi 34 e nder dumunna juutɗo tuggi 1973 haa 1975. Hakkunde 1975 e 1978, o wonti gardiiɗo mawɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e politik, o woni kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka. <ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/travel/destinations/africa-travel/south-africa/chuba-okadigbo-rlxcpkqkqrp|title=Chuba Okadigbo|newspaper=[[The Times]]|access-date=2020-03-31|issn=0140-0460}}</ref> O wonti kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bigard Memorial [Mission Catholique Romaine] to diiwaan Enugu. Politik Tuggude hitaande 1977 haa 1978, Chuba Okadigbo wonnoo ko tergal e Asamblee doosgal leydi ndi, hono Shehu Shagari, hooreejo leydi Najeriya ɗiɗaɓo. E hitaande 1979, tawi omo yahra e duuɓi 37, o toɗɗaa yo o won jaagorgal politik e peeje hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Shehu Shagari. E nder leydi Naajeeriya tataɓiri, o jeyaa ko e lannda yimɓe, naatɓe e lannda renndo (SDP), e gardagol Shehu Musa Yar’Adua, e wondude e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Babagana Kingibe, Abdullahi Aliyu Sumaila, Sunday Afolabi e Rabiu. E nder wooteeji parlemaa leydi Naajeeriya e hitaande 1992, Chuba suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, o lomtii diiwaan senatoruuji Anambra North e dow laylaytol SDP. O jeyaa ko e fedde wiyeteende PDM e nder fedde wiyeteende Sani Abacha. E fajiri Republique nayaɓere, o suɓaama kadi e Asaambele ngenndi (Anambra worgo), o yiɗaa wonde Senaa Hooreejo leydi e fuɗɗoode laamu nayaɓuru. Kono, sabu ŋakkeende nanondiral Chuba e junngo laamu, Evan Enwerem suɓaama e Senaa e ballal junngo laamu. Kono o wonti hooreejo Senaa caggal nde Enwerem woppitaa sabu fenaande. Ñalnde alet 2 lewru juko hitaande 2000 Polis yani e hoɗorde makko laawɗunde e nder operaasiyoŋ ngam heɓtude Senaa Mace e juuɗe makko kono o dañaani. Caggal ɗuum e hitaande 2000, o woppitaa e gardagol Senaa sabu tuumeede fenaande, hay so tawii o jokki e wonde tergal makko e nder senaa. E hitaande 2002, Okadigbo ummiima e lannda leƴƴi Naajeeriya ngam won'de kanndidaa Muhammadu Buhari e wooteeji 2003, kono o fooli kanndidaa lannda yimɓe, Olusẹgun Ọbasanjọ e kanndidaa makko, Atiku Abubalidey. Sabu ina waawi wonde fenaande mawnde, lannda makko caggal ɗuum ƴetti haala kaa to ñaawirdu toowndu e ndeen hitaande. Luural hakkunde Nnamdi Azikiwe Ko o jaagorgal politik e nder laamu Shagari, Okadigbo meeɗii salaade haala Doktoor Nnamdi Azikiwe e laamu nguu, o wiyi ko ɗum « ƴattooje mboros ». E nder heen, Doktoor Azikiwe jaabtii wonde maa o maay tawa o yimaaka sabu meere bonnude mawngu. Okadigbo ina jeyaa e terɗe cuɓaaɗe e goomu wirwirnde ngam ƴeewtaade wirwirnde Azikiwe, nde kabaaru maayde makko yani e hitaande 1989. Kabaaru oo caggal ɗuum hollitii wonde ko fenaande. == Nguurndam == neɗɗo Okadigbo adii resde ko Miriyam Ikejiani-Clark ; ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo hade maɓɓe seertude. Ndeen, o resii Juliet Nwokoye, doktoor sukaaɓe mo o jibini sukaaɓe ɗiɗo hade maɓɓe seertude. Caggal ɗuum o resi Margery Okadigbo mo kadi wonti senaateer e hitaande 2015, cuɓaaɗo e nder Asaambele ngenndi 8ɓo lomtotooɗo Anambra worgo, ko ɗum waɗi Chuba e Margery ko kamɓe tan ngoni dewbo keɓɗo ndeeɗoo feere. Wade Ñalnde wootere caggal nde o waɗi kampaañ makko to diiwaan Kano, o maayi to Abuja sabu caɗeele fooftere ñalnde 25 lewru Seeɗto hitaande 2003. Woɓɓe nder yimɓe lesdi Naajeeriya ɗon ƴama to gaas gonɗo nder seppo ngo'o ɗon mari tooke. == Tuugnorgal == 6wd8l1530l57we5sjv1hk49q3cvwhhc 182578 182577 2026-08-13T14:13:38Z Ilya Discuss 10103 182578 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chuba Wilberforce Okadigbo''' (// c; 17 desaambar 1941 – 25 suwee 2003), ko dawriyanke, filosof, ganndo, binndoowo e ganndo siyaas Nijeernaajo. O wonii hooreejo 8ɓo Senaa Naajeeriya gila 1999 haa 2000. Heen sahaaji ina wiyee Oyi mo Oyi ngam tuugnaade e nokku laamu makko (Oyi), o joginoo darnde politik keewnde e nder laamu Nijeer, o anndaa ko o luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi laamiiɗo e oon sahaa, mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ardii. Jibineede e nguurndam e nder Akademi Chuba jibinaa ko Asaba, diiwaan Delta, o ummorii ko Umueri, Ogbunike, wuro ngo e nder diiwaan Oyi, diiwaan Anambra.<ref name=":0">{{cite news|date=2018-12-17|title=Chuba Okadigbo: Professor of Nigeria's Politics|url=https://guardian.ng/life/chuba-okadigbo-professor-of-nigerias-politics/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-04|last=Agbo|first=Njideka|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik to Amerik to Washington, D.C., o heɓi master makko e ganndal politik, Chuba yahri yeeso haa o heɓi dipolomaaji ɗiɗi doktoraa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde filosofi e ganndal politik to Washington, D.C. Chuba Okadigbo wonti balloowo jannginoowo, caggal ɗuum o wonti balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to duɗal jaaɓi haaɗtirde Catho Amerik, e balloowo jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard.<ref>[https://blerf.org/index.php/biography/okadigbo-chuba/ "OKADIGBO, Sen. (Dr) Chuba (Late) – Biographical Legacy and Research Foundation"]</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/528251.stm|title=Senate leader's dismissal 'a good omen'|agency=[[BBC News]]|access-date=2020-03-31}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/774549.stm|title=Presidents row in Nigeria|agency=BBC News|access-date=2020-03-31}}</ref><ref>{{cite news|url=https://edition.cnn.com/2000/WORLD/africa/08/09/nigeria.senate.reut/|title=Nigerian senate president impeached after corruption inquiry|date=2000-08-09|agency=[[CNN]]|access-date=2020-03-31}}</ref> O timmini ɗeen golle fof ko e duuɓi 34 e nder dumunna juutɗo tuggi 1973 haa 1975. Hakkunde 1975 e 1978, o wonti gardiiɗo mawɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e politik, o woni kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka. <ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/travel/destinations/africa-travel/south-africa/chuba-okadigbo-rlxcpkqkqrp|title=Chuba Okadigbo|newspaper=[[The Times]]|access-date=2020-03-31|issn=0140-0460}}</ref> O wonti kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bigard Memorial [Mission Catholique Romaine] to diiwaan Enugu. Politik Tuggude hitaande 1977 haa 1978, Chuba Okadigbo wonnoo ko tergal e Asamblee doosgal leydi ndi, hono Shehu Shagari, hooreejo leydi Najeriya ɗiɗaɓo. E hitaande 1979, tawi omo yahra e duuɓi 37, o toɗɗaa yo o won jaagorgal politik e peeje hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Shehu Shagari..<ref>{{cite magazine|last=Soyooye|first=Adesina|date=2021-05-24|title=Again, Tragedy Hits The Chuba Okadigbo Family|url=https://thesourceng.com/again-tragedy-hits-the-chuba-okadigbo-family-the-source/|magazine=The Source}}</ref><ref>{{cite news|url=http://saharareporters.com/2018/10/03/breaking-apc-clears-late-chuba-okadigbos-wife-contest-senate|location=New York City, United States|title=Breaking APC Clears Late Chuba Okadigbo's Wife To Contest For Senate|date=2018-10-03|agency=[[Sahara Reporters]]|access-date=2020-03-31|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Onje-James|first=Ojochenemi|date=2022-02-04|title=#OutsideTheParliament: 10 Things we know about Margery Chuba-Okadigbo|url=https://orderpaper.ng/outsidetheparliament-10-things-we-know-about-margery-chuba-okadigbo/|access-date=2022-09-05|work=[[Order Paper]]|archive-date=2022-05-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524204649/https://orderpaper.ng/outsidetheparliament-10-things-we-know-about-margery-chuba-okadigbo/|url-status=dead}}</ref> E nder leydi Naajeeriya tataɓiri, o jeyaa ko e lannda yimɓe, naatɓe e lannda renndo (SDP), e gardagol Shehu Musa Yar’Adua, e wondude e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Babagana Kingibe, Abdullahi Aliyu Sumaila, Sunday Afolabi e Rabiu. E nder wooteeji parlemaa leydi Naajeeriya e hitaande 1992, Chuba suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, o lomtii diiwaan senatoruuji Anambra North e dow laylaytol SDP. O jeyaa ko e fedde wiyeteende PDM e nder fedde wiyeteende Sani Abacha. E fajiri Republique nayaɓere, o suɓaama kadi e Asaambele ngenndi (Anambra worgo), o yiɗaa wonde Senaa Hooreejo leydi e fuɗɗoode laamu nayaɓuru. Kono, sabu ŋakkeende nanondiral Chuba e junngo laamu, Evan Enwerem suɓaama e Senaa e ballal junngo laamu. Kono o wonti hooreejo Senaa caggal nde Enwerem woppitaa sabu fenaande. Ñalnde alet 2 lewru juko hitaande 2000 Polis yani e hoɗorde makko laawɗunde e nder operaasiyoŋ ngam heɓtude Senaa Mace e juuɗe makko kono o dañaani. Caggal ɗuum e hitaande 2000, o woppitaa e gardagol Senaa sabu tuumeede fenaande, hay so tawii o jokki e wonde tergal makko e nder senaa. E hitaande 2002, Okadigbo ummiima e lannda leƴƴi Naajeeriya ngam won'de kanndidaa Muhammadu Buhari e wooteeji 2003, kono o fooli kanndidaa lannda yimɓe, Olusẹgun Ọbasanjọ e kanndidaa makko, Atiku Abubalidey. Sabu ina waawi wonde fenaande mawnde, lannda makko caggal ɗuum ƴetti haala kaa to ñaawirdu toowndu e ndeen hitaande. Luural hakkunde Nnamdi Azikiwe Ko o jaagorgal politik e nder laamu Shagari, Okadigbo meeɗii salaade haala Doktoor Nnamdi Azikiwe e laamu nguu, o wiyi ko ɗum « ƴattooje mboros ». E nder heen, Doktoor Azikiwe jaabtii wonde maa o maay tawa o yimaaka sabu meere bonnude mawngu. Okadigbo ina jeyaa e terɗe cuɓaaɗe e goomu wirwirnde ngam ƴeewtaade wirwirnde Azikiwe, nde kabaaru maayde makko yani e hitaande 1989. Kabaaru oo caggal ɗuum hollitii wonde ko fenaande. == Nguurndam == neɗɗo Okadigbo adii resde ko Miriyam Ikejiani-Clark ; ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo hade maɓɓe seertude. Ndeen, o resii Juliet Nwokoye, doktoor sukaaɓe mo o jibini sukaaɓe ɗiɗo hade maɓɓe seertude. Caggal ɗuum o resi Margery Okadigbo mo kadi wonti senaateer e hitaande 2015, cuɓaaɗo e nder Asaambele ngenndi 8ɓo lomtotooɗo Anambra worgo, ko ɗum waɗi Chuba e Margery ko kamɓe tan ngoni dewbo keɓɗo ndeeɗoo feere. Wade Ñalnde wootere caggal nde o waɗi kampaañ makko to diiwaan Kano, o maayi to Abuja sabu caɗeele fooftere ñalnde 25 lewru Seeɗto hitaande 2003. Woɓɓe nder yimɓe lesdi Naajeeriya ɗon ƴama to gaas gonɗo nder seppo ngo'o ɗon mari tooke. == Tuugnorgal == q7mxlgnxdw8ifqc3i1e3ws382utiaww 182579 182578 2026-08-13T14:20:08Z Ilya Discuss 10103 182579 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Chuba Wilberforce Okadigbo''' (// c; 17 desaambar 1941 – 25 suwee 2003), ko dawriyanke, filosof, ganndo, binndoowo e ganndo siyaas Nijeernaajo. O wonii hooreejo 8ɓo Senaa Naajeeriya gila 1999 haa 2000. Heen sahaaji ina wiyee Oyi mo Oyi ngam tuugnaade e nokku laamu makko (Oyi), o joginoo darnde politik keewnde e nder laamu Nijeer, o anndaa ko o luulndiiɗo lannda Demokaraasi Leƴƴi laamiiɗo e oon sahaa, mo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo ardii. Jibineede e nguurndam e nder Akademi Chuba jibinaa ko Asaba, diiwaan Delta, o ummorii ko Umueri, Ogbunike, wuro ngo e nder diiwaan Oyi, diiwaan Anambra.<ref name=":0">{{cite news|date=2018-12-17|title=Chuba Okadigbo: Professor of Nigeria's Politics|url=https://guardian.ng/life/chuba-okadigbo-professor-of-nigerias-politics/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-04|last=Agbo|first=Njideka|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde katolik to Amerik to Washington, D.C., o heɓi master makko e ganndal politik, Chuba yahri yeeso haa o heɓi dipolomaaji ɗiɗi doktoraa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde filosofi e ganndal politik to Washington, D.C. Chuba Okadigbo wonti balloowo jannginoowo, caggal ɗuum o wonti balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to duɗal jaaɓi haaɗtirde Catho Amerik, e balloowo jannginoowo politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard.<ref>[https://blerf.org/index.php/biography/okadigbo-chuba/ "OKADIGBO, Sen. (Dr) Chuba (Late) – Biographical Legacy and Research Foundation"]</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/528251.stm|title=Senate leader's dismissal 'a good omen'|agency=[[BBC News]]|access-date=2020-03-31}}</ref><ref>{{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/774549.stm|title=Presidents row in Nigeria|agency=BBC News|access-date=2020-03-31}}</ref><ref>{{cite news|url=https://edition.cnn.com/2000/WORLD/africa/08/09/nigeria.senate.reut/|title=Nigerian senate president impeached after corruption inquiry|date=2000-08-09|agency=[[CNN]]|access-date=2020-03-31}}</ref> O timmini ɗeen golle fof ko e duuɓi 34 e nder dumunna juutɗo tuggi 1973 haa 1975. Hakkunde 1975 e 1978, o wonti gardiiɗo mawɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e politik, o woni kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nijeer, Nsukka. <ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/travel/destinations/africa-travel/south-africa/chuba-okadigbo-rlxcpkqkqrp|title=Chuba Okadigbo|newspaper=[[The Times]]|access-date=2020-03-31|issn=0140-0460}}</ref> O wonti kadi jannginoowo filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bigard Memorial [Mission Catholique Romaine] to diiwaan Enugu. Politik Tuggude hitaande 1977 haa 1978, Chuba Okadigbo wonnoo ko tergal e Asamblee doosgal leydi ndi, hono Shehu Shagari, hooreejo leydi Najeriya ɗiɗaɓo. E hitaande 1979, tawi omo yahra e duuɓi 37, o toɗɗaa yo o won jaagorgal politik e peeje hooreejo leydi ndii e oon sahaa, hono Shehu Shagari..<ref>{{cite magazine|last=Soyooye|first=Adesina|date=2021-05-24|title=Again, Tragedy Hits The Chuba Okadigbo Family|url=https://thesourceng.com/again-tragedy-hits-the-chuba-okadigbo-family-the-source/|magazine=The Source}}</ref><ref>{{cite news|url=http://saharareporters.com/2018/10/03/breaking-apc-clears-late-chuba-okadigbos-wife-contest-senate|location=New York City, United States|title=Breaking APC Clears Late Chuba Okadigbo's Wife To Contest For Senate|date=2018-10-03|agency=[[Sahara Reporters]]|access-date=2020-03-31|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Onje-James|first=Ojochenemi|date=2022-02-04|title=#OutsideTheParliament: 10 Things we know about Margery Chuba-Okadigbo|url=https://orderpaper.ng/outsidetheparliament-10-things-we-know-about-margery-chuba-okadigbo/|access-date=2022-09-05|work=[[Order Paper]]|archive-date=2022-05-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20220524204649/https://orderpaper.ng/outsidetheparliament-10-things-we-know-about-margery-chuba-okadigbo/|url-status=dead}}</ref> E nder leydi Naajeeriya tataɓiri, o jeyaa ko e lannda yimɓe, naatɓe e lannda renndo (SDP), e gardagol Shehu Musa Yar’Adua, e wondude e dawriyankooɓe ko wayi no Atiku Abubakar, Babagana Kingibe, Abdullahi Aliyu Sumaila, Sunday Afolabi e Rabiu. E nder wooteeji parlemaa leydi Naajeeriya e hitaande 1992, Chuba suɓaama e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, o lomtii diiwaan senatoruuji Anambra North e dow laylaytol SDP. O jeyaa ko e fedde wiyeteende PDM e nder fedde wiyeteende Sani Abacha.<ref>{{cite web|url=https://nigeriaworld.com/feature/publication/odeyemi/100903.html|last=Odeyemi|first=Diran|title=Chuba Okadigbo's death: The bitter truth|website=Nigeria World|date=2003-10-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20210213135823/https://nigeriaworld.com/feature/publication/odeyemi/100903.html|archive-date=2021-02-13|url-status=dead|access-date=2020-03-31}}</ref><ref>{{cite news|date=2003-09-27|work=[[Daily Champion]]|url=https://allafrica.com/stories/200309290220.html|last=Okafor|first=Ndidi|title=Nigeria: Who Killed Former Senate President Okadigbo?|access-date=2024-09-04|via=[[allAfrica]]}}</ref> E fajiri Republique nayaɓere, o suɓaama kadi e Asaambele ngenndi (Anambra worgo), o yiɗaa wonde Senaa Hooreejo leydi e fuɗɗoode laamu nayaɓuru. Kono, sabu ŋakkeende nanondiral Chuba e junngo laamu, Evan Enwerem suɓaama e Senaa e ballal junngo laamu. Kono o wonti hooreejo Senaa caggal nde Enwerem woppitaa sabu fenaande. Ñalnde alet 2 lewru juko hitaande 2000 Polis yani e hoɗorde makko laawɗunde e nder operaasiyoŋ ngam heɓtude Senaa Mace e juuɗe makko kono o dañaani. Caggal ɗuum e hitaande 2000, o woppitaa e gardagol Senaa sabu tuumeede fenaande, hay so tawii o jokki e wonde tergal makko e nder senaa. E hitaande 2002, Okadigbo ummiima e lannda leƴƴi Naajeeriya ngam won'de kanndidaa Muhammadu Buhari e wooteeji 2003, kono o fooli kanndidaa lannda yimɓe, Olusẹgun Ọbasanjọ e kanndidaa makko, Atiku Abubalidey. Sabu ina waawi wonde fenaande mawnde, lannda makko caggal ɗuum ƴetti haala kaa to ñaawirdu toowndu e ndeen hitaande. Luural hakkunde Nnamdi Azikiwe Ko o jaagorgal politik e nder laamu Shagari, Okadigbo meeɗii salaade haala Doktoor Nnamdi Azikiwe e laamu nguu, o wiyi ko ɗum « ƴattooje mboros ». E nder heen, Doktoor Azikiwe jaabtii wonde maa o maay tawa o yimaaka sabu meere bonnude mawngu. Okadigbo ina jeyaa e terɗe cuɓaaɗe e goomu wirwirnde ngam ƴeewtaade wirwirnde Azikiwe, nde kabaaru maayde makko yani e hitaande 1989. Kabaaru oo caggal ɗuum hollitii wonde ko fenaande. == Nguurndam == neɗɗo Okadigbo adii resde ko Miriyam Ikejiani-Clark ; ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo hade maɓɓe seertude. Ndeen, o resii Juliet Nwokoye, doktoor sukaaɓe mo o jibini sukaaɓe ɗiɗo hade maɓɓe seertude. Caggal ɗuum o resi Margery Okadigbo mo kadi wonti senaateer e hitaande 2015, cuɓaaɗo e nder Asaambele ngenndi 8ɓo lomtotooɗo Anambra worgo, ko ɗum waɗi Chuba e Margery ko kamɓe tan ngoni dewbo keɓɗo ndeeɗoo feere. Wade Ñalnde wootere caggal nde o waɗi kampaañ makko to diiwaan Kano, o maayi to Abuja sabu caɗeele fooftere ñalnde 25 lewru Seeɗto hitaande 2003. Woɓɓe nder yimɓe lesdi Naajeeriya ɗon ƴama to gaas gonɗo nder seppo ngo'o ɗon mari tooke. == Tuugnorgal == 85vjww46b6v20jpavmir3wzxx2815in John Okechukwuemeka 0 43499 182580 2026-08-13T14:22:44Z Ilya Discuss 10103 Created page with "John Okechukwuemeka, (innde) walla Okechukwu Emeka, (jibinaa ko 18 lewru juko hitaande 1962) ko politikaajo Naajeeriya, meeɗnooɗo wonde jaagorgal dowla ngam yah-ngartaa, mo suɓaama senaateer ngam Anambra worgo e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya e nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2011, ina doga e dow laylaytol ParP People' ( ParP People'). Ɓawo Laamɗo biyeteeɗo John Okechukwuemeka jibinaa ko ñalnde 18 sulyee 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to Misso..." 182580 wikitext text/x-wiki John Okechukwuemeka, (innde) walla Okechukwu Emeka, (jibinaa ko 18 lewru juko hitaande 1962) ko politikaajo Naajeeriya, meeɗnooɗo wonde jaagorgal dowla ngam yah-ngartaa, mo suɓaama senaateer ngam Anambra worgo e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya e nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2011, ina doga e dow laylaytol ParP People' ( ParP People'). Ɓawo Laamɗo biyeteeɗo John Okechukwuemeka jibinaa ko ñalnde 18 sulyee 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to Missouri (1984-1987) ɗo o heɓi MSc e njuɓɓudi njulaagu. O woniino hooreejo - golle e nder sosiyeteeji njulaagu e gollorɗe leydi Nijeer (1987-1990), caggal ɗuum o wonii hooreejo & hooreejo gollordu (1990-1993) e sosiyetee gooto. Tuggi 1993 haa 2007 ko o gardiiɗo & hooreejo fedde Fichtel & Sachs (Afrik worgo) Ltd. Golle politik E lewru sulyee 2007 Okechukwuemeka toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Umaru Yar'Adua. O woppitaa e ndeeɗoo jappeere e mbayliigu mawngu ñalnde 29 oktoobar 2008. Ko Okechukwuemeka woni kalfinaaɗo yah-ngartaa ndiyam. Laamiiɗo Emeka suɓaama kanndidaajo PDP ngam jooɗorde Senator Anambra North nder wooteeji lesdi ndi'i nder lewru Abriil 2011, o heɓi 1,156 woote. E lewru marse 2011, o ɗaɓɓiri Komiseer ngenndiijo woote (INEC) e Inspekteer jeneral polis, o wiyi wonde senaateer Alphonsus Igbeke etinooma lomtinde innde makko e doggol kanndidaaji ɗii e fenaande, hay so tawii o dañii ko famɗi fof 100 woote. E nder wooteeji abriil 2011, Emeka heɓi 60 788 woote, o ardii Joy Emordi mo APGA (Alliance Grand Alliance) e 54 060 woote e J. Balohun mo Kongres Action mo Nijeer heɓi 17 849 woote. Tuugnorgal bmpkq8qm305be00zojqf8z161ka2blw 182581 182580 2026-08-13T14:23:13Z Ilya Discuss 10103 182581 wikitext text/x-wiki {{Databox}}John Okechukwuemeka, (innde) walla Okechukwu Emeka, (jibinaa ko 18 lewru juko hitaande 1962) ko politikaajo Naajeeriya, meeɗnooɗo wonde jaagorgal dowla ngam yah-ngartaa, mo suɓaama senaateer ngam Anambra worgo e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya e nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2011, ina doga e dow laylaytol ParP People' ( ParP People'). Ɓawo Laamɗo biyeteeɗo John Okechukwuemeka jibinaa ko ñalnde 18 sulyee 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to Missouri (1984-1987) ɗo o heɓi MSc e njuɓɓudi njulaagu. O woniino hooreejo - golle e nder sosiyeteeji njulaagu e gollorɗe leydi Nijeer (1987-1990), caggal ɗuum o wonii hooreejo & hooreejo gollordu (1990-1993) e sosiyetee gooto. Tuggi 1993 haa 2007 ko o gardiiɗo & hooreejo fedde Fichtel & Sachs (Afrik worgo) Ltd. Golle politik E lewru sulyee 2007 Okechukwuemeka toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Umaru Yar'Adua. O woppitaa e ndeeɗoo jappeere e mbayliigu mawngu ñalnde 29 oktoobar 2008. Ko Okechukwuemeka woni kalfinaaɗo yah-ngartaa ndiyam. Laamiiɗo Emeka suɓaama kanndidaajo PDP ngam jooɗorde Senator Anambra North nder wooteeji lesdi ndi'i nder lewru Abriil 2011, o heɓi 1,156 woote. E lewru marse 2011, o ɗaɓɓiri Komiseer ngenndiijo woote (INEC) e Inspekteer jeneral polis, o wiyi wonde senaateer Alphonsus Igbeke etinooma lomtinde innde makko e doggol kanndidaaji ɗii e fenaande, hay so tawii o dañii ko famɗi fof 100 woote. E nder wooteeji abriil 2011, Emeka heɓi 60 788 woote, o ardii Joy Emordi mo APGA (Alliance Grand Alliance) e 54 060 woote e J. Balohun mo Kongres Action mo Nijeer heɓi 17 849 woote. Tuugnorgal 4ywt1jszc4uteqqbmusl0hptk9u18un 182582 182581 2026-08-13T14:24:48Z Ilya Discuss 10103 182582 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John Okechukwuemeka''', (innde) walla Okechukwu Emeka, (jibinaa ko 18 lewru juko hitaande 1962) ko politikaajo Naajeeriya, meeɗnooɗo wonde jaagorgal dowla ngam yah-ngartaa, mo suɓaama senaateer ngam Anambra worgo e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya e nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2011, ina doga e dow laylaytol ParP People' ( ParP People'). Ɓawo Laamɗo biyeteeɗo John Okechukwuemeka jibinaa ko ñalnde 18 sulyee 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to Missouri (1984-1987) ɗo o heɓi MSc e njuɓɓudi njulaagu. O woniino hooreejo - golle e nder sosiyeteeji njulaagu e gollorɗe leydi Nijeer (1987-1990), caggal ɗuum o wonii hooreejo & hooreejo gollordu (1990-1993) e sosiyetee gooto. Tuggi 1993 haa 2007 ko o gardiiɗo & hooreejo fedde Fichtel & Sachs (Afrik worgo) Ltd. Golle politik E lewru sulyee 2007 Okechukwuemeka toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Umaru Yar'Adua. O woppitaa e ndeeɗoo jappeere e mbayliigu mawngu ñalnde 29 oktoobar 2008. Ko Okechukwuemeka woni kalfinaaɗo yah-ngartaa ndiyam. Laamiiɗo Emeka suɓaama kanndidaajo PDP ngam jooɗorde Senator Anambra North nder wooteeji lesdi ndi'i nder lewru Abriil 2011, o heɓi 1,156 woote. E lewru marse 2011, o ɗaɓɓiri Komiseer ngenndiijo woote (INEC) e Inspekteer jeneral polis, o wiyi wonde senaateer Alphonsus Igbeke etinooma lomtinde innde makko e doggol kanndidaaji ɗii e fenaande, hay so tawii o dañii ko famɗi fof 100 woote. E nder wooteeji abriil 2011, Emeka heɓi 60 788 woote, o ardii Joy Emordi mo APGA (Alliance Grand Alliance) e 54 060 woote e J. Balohun mo Kongres Action mo Nijeer heɓi 17 849 woote. == Tuugnorgal == l9m58b2esbtac9r9e1wulk58c7vr2ys 182583 182582 2026-08-13T14:26:26Z Ilya Discuss 10103 182583 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John Okechukwuemeka''', (innde) walla Okechukwu Emeka, (jibinaa ko 18 lewru juko hitaande 1962) ko politikaajo Naajeeriya, meeɗnooɗo wonde jaagorgal dowla ngam yah-ngartaa, mo suɓaama senaateer ngam Anambra worgo e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya e nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2011, ina doga e dow laylaytol ParP People' ( ParP People').<ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|publisher=INEC|access-date=2011-05-04|title=Collated Senate results|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> Ɓawo Laamɗo biyeteeɗo John Okechukwuemeka jibinaa ko ñalnde 18 sulyee 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to Missouri (1984-1987) ɗo o heɓi MSc e njuɓɓudi njulaagu. O woniino hooreejo - golle e nder sosiyeteeji njulaagu e gollorɗe leydi Nijeer (1987-1990), caggal ɗuum o wonii hooreejo & hooreejo gollordu (1990-1993) e sosiyetee gooto. Tuggi 1993 haa 2007 ko o gardiiɗo & hooreejo fedde Fichtel & Sachs (Afrik worgo) Ltd. Golle politik E lewru sulyee 2007 Okechukwuemeka toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Umaru Yar'Adua. O woppitaa e ndeeɗoo jappeere e mbayliigu mawngu ñalnde 29 oktoobar 2008. Ko Okechukwuemeka woni kalfinaaɗo yah-ngartaa ndiyam. Laamiiɗo Emeka suɓaama kanndidaajo PDP ngam jooɗorde Senator Anambra North nder wooteeji lesdi ndi'i nder lewru Abriil 2011, o heɓi 1,156 woote. E lewru marse 2011, o ɗaɓɓiri Komiseer ngenndiijo woote (INEC) e Inspekteer jeneral polis, o wiyi wonde senaateer Alphonsus Igbeke etinooma lomtinde innde makko e doggol kanndidaaji ɗii e fenaande, hay so tawii o dañii ko famɗi fof 100 woote. E nder wooteeji abriil 2011, Emeka heɓi 60 788 woote, o ardii Joy Emordi mo APGA (Alliance Grand Alliance) e 54 060 woote e J. Balohun mo Kongres Action mo Nijeer heɓi 17 849 woote. == Tuugnorgal == 64uja7w4ez88obxzhb9e970bvxwtpoq 182584 182583 2026-08-13T14:29:41Z Ilya Discuss 10103 182584 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''John Okechukwuemeka''', (innde) walla Okechukwu Emeka, (jibinaa ko 18 lewru juko hitaande 1962) ko politikaajo Naajeeriya, meeɗnooɗo wonde jaagorgal dowla ngam yah-ngartaa, mo suɓaama senaateer ngam Anambra worgo e nder diiwaan Anambra, Naajeeriya e nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2011, ina doga e dow laylaytol ParP People' ( ParP People').<ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|publisher=INEC|access-date=2011-05-04|title=Collated Senate results|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> Ɓawo Laamɗo biyeteeɗo John Okechukwuemeka jibinaa ko ñalnde 18 sulyee 1962. O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia to Missouri (1984-1987) ɗo o heɓi MSc e njuɓɓudi njulaagu. O woniino hooreejo - golle e nder sosiyeteeji njulaagu e gollorɗe leydi Nijeer (1987-1990), caggal ɗuum o wonii hooreejo & hooreejo gollordu (1990-1993) e sosiyetee gooto. Tuggi 1993 haa 2007 ko o gardiiɗo & hooreejo fedde Fichtel & Sachs (Afrik worgo) Ltd. Golle politik E lewru sulyee 2007 Okechukwuemeka toɗɗaama jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e nder kabine hooreejo leydi Umaru Yar'Adua. <ref>{{cite web|url=http://www.nigerianmuse.com/20081029171922zg/nigeria-watch/new-list-of-federal-ministers-of-nigeria-their-ministries-after-yaradua-drops-20-ministers/|work=Nigerian Muse|title=New List of Federal Ministers of Nigeria & Their Ministries - After Yar'Adua Drops 20 Ministers.|date=October 29, 2008|access-date=2011-05-04}}</ref><ref>{{cite web|url=http://niwagovng.com/contact.html|publisher=National Inland Waterways Authority|access-date=2011-05-04|title=Contact Us|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110823080432/http://niwagovng.com/contact.html|archive-date=2011-08-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201103240547.html|title=INEC, Police Probe Fake Court Orders|work=Daily Champion|author=Jude Opara|date=24 March 2011|access-date=2011-05-04}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|publisher=INEC|access-date=2011-05-04|title=Collated Senate results|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110419203046/http://www.inecnigeria.org/downloads/?did=114|archive-date=2011-04-19}}</ref> O woppitaa e ndeeɗoo jappeere e mbayliigu mawngu ñalnde 29 oktoobar 2008. Ko Okechukwuemeka woni kalfinaaɗo yah-ngartaa ndiyam. Laamiiɗo Emeka suɓaama kanndidaajo PDP ngam jooɗorde Senator Anambra North nder wooteeji lesdi ndi'i nder lewru Abriil 2011, o heɓi 1,156 woote. E lewru marse 2011, o ɗaɓɓiri Komiseer ngenndiijo woote (INEC) e Inspekteer jeneral polis, o wiyi wonde senaateer Alphonsus Igbeke etinooma lomtinde innde makko e doggol kanndidaaji ɗii e fenaande, hay so tawii o dañii ko famɗi fof 100 woote. E nder wooteeji abriil 2011, Emeka heɓi 60 788 woote, o ardii Joy Emordi mo APGA (Alliance Grand Alliance) e 54 060 woote e J. Balohun mo Kongres Action mo Nijeer heɓi 17 849 woote. == Tuugnorgal == pm9adhxl1sexiqfra4yxuanaqp38lsf Melford Okilo 0 43500 182585 2026-08-13T14:34:28Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Melford Obiene Okilo (30 noowammbar 1933 – 5 sulyee 2008) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal parlemaa gila 1956 haa 1964, o woniino kadi jaagorde e nder laamu leydi Najeriya. Ko kanko woni guwerneer gadano cuɓaaɗo e nder diiwaan Rivers, leydi Najeriya, o ardii gila 1979 haa 1983 e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. Caggal mum o lomtii Bayelsa Fuɗnaange e nder hitaande 1999 haa 2003. Fuɗɗoode golle Okilo jibinaa ko ñalnde 30 noowammbar 1933 to Em..." 182585 wikitext text/x-wiki Melford Obiene Okilo (30 noowammbar 1933 – 5 sulyee 2008) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal parlemaa gila 1956 haa 1964, o woniino kadi jaagorde e nder laamu leydi Najeriya. Ko kanko woni guwerneer gadano cuɓaaɗo e nder diiwaan Rivers, leydi Najeriya, o ardii gila 1979 haa 1983 e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. Caggal mum o lomtii Bayelsa Fuɗnaange e nder hitaande 1999 haa 2003. Fuɗɗoode golle Okilo jibinaa ko ñalnde 30 noowammbar 1933 to Emakalakala, Ogbia, to diiwaan Bayelsa, o jeyaa ko e Ijaw. O heɓi seedantaagal wonde awokaa, kono o naati politik ko omo yahra e duuɓi 23. Okilo wonnoo ko tergal parlemaa hakkunde 1956 e 1959. E lewru desaambar 1959, o suɓaama kadi ngam lomtaade diiwaan Brass e nder dingiral Kongres Delta Niger. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi, hono Sir Abubakar Tafawa Balewa, caggal mum toɗɗitii mo koolaaɗo kuuɓal e jaagorgal parlemaa. O waɗii darnde mawnde e ƴettugol Goomu ƴellitaare Delta Niiseer (1961), ngu yiɗnoo ko ƴellitde caɗeele diiwaan Delta Niiseer mo yejjittaake. Nde o yilliima New York e hitaande 1965, o hawri e deftere wiyeteende Walter Russell, wiyeteende Gorko mo tappi sirluuji winndere ndee, nde waɗi batte keewɗe e miijo makko. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e filosofi Walter Russell yaltinii defte makko caggal ɗuum, e darorɗe kitaale 1990, o woni hooreejo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal. E laamu konu Seneraal Yakubu Gowon, Okilo golliima e laamu diiwaan Rivers, ko adii fof ko Komiseer Jaŋde, caggal ɗuum ko Komiseer Demal, Liɗɗi, e Ngalu Tago, tuggi 1971 haa 1975. 4ubywnmtza5st5fo4r4n87ibfgkpahe 182586 182585 2026-08-13T14:36:07Z Ilya Discuss 10103 182586 wikitext text/x-wiki Melford Obiene Okilo (30 noowammbar 1933 – 5 sulyee 2008) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal parlemaa gila 1956 haa 1964, o woniino kadi jaagorde e nder laamu leydi Najeriya. Ko kanko woni guwerneer gadano cuɓaaɗo e nder diiwaan Rivers, leydi Najeriya, o ardii gila 1979 haa 1983 e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. Caggal mum o lomtii Bayelsa Fuɗnaange e nder hitaande 1999 haa 2003. Fuɗɗoode golle Okilo jibinaa ko ñalnde 30 noowammbar 1933 to Emakalakala, Ogbia, to diiwaan Bayelsa, o jeyaa ko e Ijaw. O heɓi seedantaagal wonde awokaa, kono o naati politik ko omo yahra e duuɓi 23. Okilo wonnoo ko tergal parlemaa hakkunde 1956 e 1959. E lewru desaambar 1959, o suɓaama kadi ngam lomtaade diiwaan Brass e nder dingiral Kongres Delta Niger. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi, hono Sir Abubakar Tafawa Balewa, caggal mum toɗɗitii mo koolaaɗo kuuɓal e jaagorgal parlemaa. O waɗii darnde mawnde e ƴettugol Goomu ƴellitaare Delta Niiseer (1961), ngu yiɗnoo ko ƴellitde caɗeele diiwaan Delta Niiseer mo yejjittaake. Nde o yilliima New York e hitaande 1965, o hawri e deftere wiyeteende Walter Russell, wiyeteende Gorko mo tappi sirluuji winndere ndee, nde waɗi batte keewɗe e miijo makko. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e filosofi Walter Russell yaltinii defte makko caggal ɗuum, e darorɗe kitaale 1990, o woni hooreejo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal. E laamu konu Seneraal Yakubu Gowon, Okilo golliima e laamu diiwaan Rivers, ko adii fof ko Komiseer Jaŋde, caggal ɗuum ko Komiseer Demal, Liɗɗi, e Ngalu Tago, tuggi 1971 haa 1975. Republique ɗiɗaɓere E laamu Seneraal Olusegun Obasanjo, o woniino tergal e Asaambele doosgal leydi (1977–78) ardinooɗo Republique ɗiɗmo Najeriya. O woniino hooreejo fedde lannda leydi Naajeeriya (NPN) e nder diiwaan Rivers (1978–1983), o suɓaama e dow laylaytol NPN ngam wonde guwerneer diiwaan Rivers e hitaande 1979. Ko o guwerneer, Okilo sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal diiwaan Rivers. O udditi Independent Power Plant to Imiringi e nder diiwaan laamu nokku Ogbia, jooni ko e diiwaan Bayelsa, nokku mawɗo kuutortooɗo semmbe gaas.O sosi capanɗe joyi njuɓɓudi ƴellitaare wonande nokkuuji teeru ɗi njiyataa no feewi, o naatni politik ɗo yimɓe nokku oo ndokketee mbaawka e doole ngam laamaade e ƴellitde renndooji mum en nokkuuji. O ƴettii eɓɓaaɗe ngam heɓtude leydi, haɓaade mborosaaji, mahde laabi e kanaaluuji, e mahde peeje galleeji teeru e nokkuuji gollorɗi. Hooreejo leydi Shehu Shagari hokki mo teddungal Kumaandaajo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1983. O suɓaama fahin dow laylaytol NPN nder hitaande 1983, o majji laamu nde Seneraal Muhammadu Buhari hoosi laamu nder kuudetaa sooja'en nder lewru Duujal hitaande 1983. Ɓooytaani ɓaawo o hoosi laamu diga suudu sarɗiiji lesdi Shagarita tuumaaɗo wujjude kaalis laamu. E lewru sulyee 1986, o woppitaa tuume ɗe o tuumanoo ɗee, o heɓti ndimaagu makko caggal nde o ƴeewtindii ñaawirɗe ɗee, caggal ɗuum Ibraahiima Babangida woppi ɗum. Caggal golle E lewru suwee 1989, Okilo wonnoo ko haaloowo e batu jowitiingu e Balance mondiale : golle ngam hisnude tagofeere men nde yuɓɓinaa to Aspen, to Colorado. Binndol makko e hitaande 1992 e naamnal renndinde ngalu petroŋ, Okilo ƴetti ko faati e jikkuuji aadaaji, o wiyi wonde "so neɗɗo warii walla yiyti liɗɗi walla daabaaji mawɗi, wuro ngoo walla renndo ngoo ina hollita weltaare mum ... e rokkude mo ko adii fof ko ɓuri moƴƴude e daabaaji ɗii walla liɗɗi ɗii hade heddiiɓe e kosam walla liɗɗi ɗii." O woniino jaagorgal njulaagu e tuurisma e laamu Seneraal Sani Abacha. E lewru Yarkomaa 1994, o woniino tergal e goomu jaagorɗe njillu Ogoniland caggal jiiɓru seppooɓe Ogoni ngam haɓaade golle Shell e nder nokku hee. Hay so tawii ciimtol goomu nguu ina yurminii caɗeele ɗe leƴƴi pamari ɗii ngoni e nokkuuji petroŋ ɗii, ko seeɗa tan waɗaa. Okilo woppitaama e laamu e lewru sulyee 1995 nde militeer en tiiɗtini laamu mum en. Nde o arti Amerik, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi, ngal adii yaltude binndanɗe makko filosofi ina heen deftere makko wiyeteende The Law Of Life e hitaande 1991. 0v6tomi8zp83cfknwzyp8vn7wr0k8qw 182587 182586 2026-08-13T14:37:25Z Ilya Discuss 10103 182587 wikitext text/x-wiki Melford Obiene Okilo (30 noowammbar 1933 – 5 sulyee 2008) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal parlemaa gila 1956 haa 1964, o woniino kadi jaagorde e nder laamu leydi Najeriya. Ko kanko woni guwerneer gadano cuɓaaɗo e nder diiwaan Rivers, leydi Najeriya, o ardii gila 1979 haa 1983 e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. Caggal mum o lomtii Bayelsa Fuɗnaange e nder hitaande 1999 haa 2003. Fuɗɗoode golle Okilo jibinaa ko ñalnde 30 noowammbar 1933 to Emakalakala, Ogbia, to diiwaan Bayelsa, o jeyaa ko e Ijaw. O heɓi seedantaagal wonde awokaa, kono o naati politik ko omo yahra e duuɓi 23. Okilo wonnoo ko tergal parlemaa hakkunde 1956 e 1959. E lewru desaambar 1959, o suɓaama kadi ngam lomtaade diiwaan Brass e nder dingiral Kongres Delta Niger. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi, hono Sir Abubakar Tafawa Balewa, caggal mum toɗɗitii mo koolaaɗo kuuɓal e jaagorgal parlemaa. O waɗii darnde mawnde e ƴettugol Goomu ƴellitaare Delta Niiseer (1961), ngu yiɗnoo ko ƴellitde caɗeele diiwaan Delta Niiseer mo yejjittaake. Nde o yilliima New York e hitaande 1965, o hawri e deftere wiyeteende Walter Russell, wiyeteende Gorko mo tappi sirluuji winndere ndee, nde waɗi batte keewɗe e miijo makko. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e filosofi Walter Russell yaltinii defte makko caggal ɗuum, e darorɗe kitaale 1990, o woni hooreejo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal. E laamu konu Seneraal Yakubu Gowon, Okilo golliima e laamu diiwaan Rivers, ko adii fof ko Komiseer Jaŋde, caggal ɗuum ko Komiseer Demal, Liɗɗi, e Ngalu Tago, tuggi 1971 haa 1975. Republique ɗiɗaɓere E laamu Seneraal Olusegun Obasanjo, o woniino tergal e Asaambele doosgal leydi (1977–78) ardinooɗo Republique ɗiɗmo Najeriya. O woniino hooreejo fedde lannda leydi Naajeeriya (NPN) e nder diiwaan Rivers (1978–1983), o suɓaama e dow laylaytol NPN ngam wonde guwerneer diiwaan Rivers e hitaande 1979. Ko o guwerneer, Okilo sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal diiwaan Rivers. O udditi Independent Power Plant to Imiringi e nder diiwaan laamu nokku Ogbia, jooni ko e diiwaan Bayelsa, nokku mawɗo kuutortooɗo semmbe gaas.O sosi capanɗe joyi njuɓɓudi ƴellitaare wonande nokkuuji teeru ɗi njiyataa no feewi, o naatni politik ɗo yimɓe nokku oo ndokketee mbaawka e doole ngam laamaade e ƴellitde renndooji mum en nokkuuji. O ƴettii eɓɓaaɗe ngam heɓtude leydi, haɓaade mborosaaji, mahde laabi e kanaaluuji, e mahde peeje galleeji teeru e nokkuuji gollorɗi. Hooreejo leydi Shehu Shagari hokki mo teddungal Kumaandaajo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1983. O suɓaama fahin dow laylaytol NPN nder hitaande 1983, o majji laamu nde Seneraal Muhammadu Buhari hoosi laamu nder kuudetaa sooja'en nder lewru Duujal hitaande 1983. Ɓooytaani ɓaawo o hoosi laamu diga suudu sarɗiiji lesdi Shagarita tuumaaɗo wujjude kaalis laamu. E lewru sulyee 1986, o woppitaa tuume ɗe o tuumanoo ɗee, o heɓti ndimaagu makko caggal nde o ƴeewtindii ñaawirɗe ɗee, caggal ɗuum Ibraahiima Babangida woppi ɗum. Caggal golle E lewru suwee 1989, Okilo wonnoo ko haaloowo e batu jowitiingu e Balance mondiale : golle ngam hisnude tagofeere men nde yuɓɓinaa to Aspen, to Colorado. Binndol makko e hitaande 1992 e naamnal renndinde ngalu petroŋ, Okilo ƴetti ko faati e jikkuuji aadaaji, o wiyi wonde "so neɗɗo warii walla yiyti liɗɗi walla daabaaji mawɗi, wuro ngoo walla renndo ngoo ina hollita weltaare mum ... e rokkude mo ko adii fof ko ɓuri moƴƴude e daabaaji ɗii walla liɗɗi ɗii hade heddiiɓe e kosam walla liɗɗi ɗii." O woniino jaagorgal njulaagu e tuurisma e laamu Seneraal Sani Abacha. E lewru Yarkomaa 1994, o woniino tergal e goomu jaagorɗe njillu Ogoniland caggal jiiɓru seppooɓe Ogoni ngam haɓaade golle Shell e nder nokku hee. Hay so tawii ciimtol goomu nguu ina yurminii caɗeele ɗe leƴƴi pamari ɗii ngoni e nokkuuji petroŋ ɗii, ko seeɗa tan waɗaa. Okilo woppitaama e laamu e lewru sulyee 1995 nde militeer en tiiɗtini laamu mum en. Nde o arti Amerik, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi, ngal adii yaltude binndanɗe makko filosofi ina heen deftere makko wiyeteende The Law Of Life e hitaande 1991. Republique nayaɓere E lewru Yarkomaa 1999, ko adii nde o artirta demokaraasi, e nde o woni e ɗaɓɓude laamu, Okilo nanngaa ko juuti e laamu konu yaltungu nguu caggal jiiɓru hakkunde Ijaw en e nder diiwaan Niiseer. Okilo suɓaama senaateer ngam Bayelsa Fuɗnaange e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o golliima gila lewru mee 1999 haa lewru mee 2003, kono o dañaani suɓaade kadi e hitaande 2003. Ko o senaateer, o woniino cukko hooreejo goomu gaasuuji naftooji e hooreejo goomu identify card. O wonii gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Of Science And Philosophy, o wonti gardiiɗo fedde wiyeteende Vision In Action, fedde sosaande e hitaande 2003 ngam renndinde e humpitaade humpitooji e geɗe ardaade, e ƴellitaare, e miijo yiyngo e peeje. E hitaande 2005, o janngi ɓataake makko caggal daartol fenaande wonde o maayi. Caggal ɗuum o haali e yeewtere jaaynde, o wiyi o woni ko e komaa balɗe nay, o maayi. E haala makko e lewru sulyee 2006, to wuro Brixton, to Londres, Okilo noddii ardiiɓe Ijaw en nde ƴettata haala mum en e renndinde ngalu petroŋ e gaas to Ñaawirde Toownde Adunaare. E oon sahaa gooto, o ñaagii sukaaɓe nokku o nde ngoppata fitinaaji, e ɗaɓɓude peeje jam ngam haɓaade caɗeele maɓɓe. Caggal nde o rafi juutɗo, Okilo artiraa Bayelsa ummoraade e hoɗorde makko to Abuja, gardiiɗo makko, hono Hauwa Ogbeide-Ihama. Okilo maayi ko e duuɓi 74 to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa, ñalnde 5 sulyee 2008. Bibliyogaraafi Melford Okilo (1989). Naajeeriya: njiylawu deeƴre dawrugol. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-4-4</nowiki>. Melford Okilo (1991). Sariya nguurndam. Duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi. <nowiki>ISBN 1-879605-03-1</nowiki>. Melford Okilo (1992). Naalankaagal laamu e njuɓɓudi Okilo. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-5-2</nowiki>. Tuugnorgal a909eho83wl9hu4mbrgy8pp9udcjdb6 182588 182587 2026-08-13T14:37:49Z Ilya Discuss 10103 182588 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Melford Obiene Okilo (30 noowammbar 1933 – 5 sulyee 2008) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal parlemaa gila 1956 haa 1964, o woniino kadi jaagorde e nder laamu leydi Najeriya. Ko kanko woni guwerneer gadano cuɓaaɗo e nder diiwaan Rivers, leydi Najeriya, o ardii gila 1979 haa 1983 e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. Caggal mum o lomtii Bayelsa Fuɗnaange e nder hitaande 1999 haa 2003. Fuɗɗoode golle Okilo jibinaa ko ñalnde 30 noowammbar 1933 to Emakalakala, Ogbia, to diiwaan Bayelsa, o jeyaa ko e Ijaw. O heɓi seedantaagal wonde awokaa, kono o naati politik ko omo yahra e duuɓi 23. Okilo wonnoo ko tergal parlemaa hakkunde 1956 e 1959. E lewru desaambar 1959, o suɓaama kadi ngam lomtaade diiwaan Brass e nder dingiral Kongres Delta Niger. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi, hono Sir Abubakar Tafawa Balewa, caggal mum toɗɗitii mo koolaaɗo kuuɓal e jaagorgal parlemaa. O waɗii darnde mawnde e ƴettugol Goomu ƴellitaare Delta Niiseer (1961), ngu yiɗnoo ko ƴellitde caɗeele diiwaan Delta Niiseer mo yejjittaake. Nde o yilliima New York e hitaande 1965, o hawri e deftere wiyeteende Walter Russell, wiyeteende Gorko mo tappi sirluuji winndere ndee, nde waɗi batte keewɗe e miijo makko. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e filosofi Walter Russell yaltinii defte makko caggal ɗuum, e darorɗe kitaale 1990, o woni hooreejo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal. E laamu konu Seneraal Yakubu Gowon, Okilo golliima e laamu diiwaan Rivers, ko adii fof ko Komiseer Jaŋde, caggal ɗuum ko Komiseer Demal, Liɗɗi, e Ngalu Tago, tuggi 1971 haa 1975. Republique ɗiɗaɓere E laamu Seneraal Olusegun Obasanjo, o woniino tergal e Asaambele doosgal leydi (1977–78) ardinooɗo Republique ɗiɗmo Najeriya. O woniino hooreejo fedde lannda leydi Naajeeriya (NPN) e nder diiwaan Rivers (1978–1983), o suɓaama e dow laylaytol NPN ngam wonde guwerneer diiwaan Rivers e hitaande 1979. Ko o guwerneer, Okilo sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal diiwaan Rivers. O udditi Independent Power Plant to Imiringi e nder diiwaan laamu nokku Ogbia, jooni ko e diiwaan Bayelsa, nokku mawɗo kuutortooɗo semmbe gaas.O sosi capanɗe joyi njuɓɓudi ƴellitaare wonande nokkuuji teeru ɗi njiyataa no feewi, o naatni politik ɗo yimɓe nokku oo ndokketee mbaawka e doole ngam laamaade e ƴellitde renndooji mum en nokkuuji. O ƴettii eɓɓaaɗe ngam heɓtude leydi, haɓaade mborosaaji, mahde laabi e kanaaluuji, e mahde peeje galleeji teeru e nokkuuji gollorɗi. Hooreejo leydi Shehu Shagari hokki mo teddungal Kumaandaajo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1983. O suɓaama fahin dow laylaytol NPN nder hitaande 1983, o majji laamu nde Seneraal Muhammadu Buhari hoosi laamu nder kuudetaa sooja'en nder lewru Duujal hitaande 1983. Ɓooytaani ɓaawo o hoosi laamu diga suudu sarɗiiji lesdi Shagarita tuumaaɗo wujjude kaalis laamu. E lewru sulyee 1986, o woppitaa tuume ɗe o tuumanoo ɗee, o heɓti ndimaagu makko caggal nde o ƴeewtindii ñaawirɗe ɗee, caggal ɗuum Ibraahiima Babangida woppi ɗum. Caggal golle E lewru suwee 1989, Okilo wonnoo ko haaloowo e batu jowitiingu e Balance mondiale : golle ngam hisnude tagofeere men nde yuɓɓinaa to Aspen, to Colorado. Binndol makko e hitaande 1992 e naamnal renndinde ngalu petroŋ, Okilo ƴetti ko faati e jikkuuji aadaaji, o wiyi wonde "so neɗɗo warii walla yiyti liɗɗi walla daabaaji mawɗi, wuro ngoo walla renndo ngoo ina hollita weltaare mum ... e rokkude mo ko adii fof ko ɓuri moƴƴude e daabaaji ɗii walla liɗɗi ɗii hade heddiiɓe e kosam walla liɗɗi ɗii." O woniino jaagorgal njulaagu e tuurisma e laamu Seneraal Sani Abacha. E lewru Yarkomaa 1994, o woniino tergal e goomu jaagorɗe njillu Ogoniland caggal jiiɓru seppooɓe Ogoni ngam haɓaade golle Shell e nder nokku hee. Hay so tawii ciimtol goomu nguu ina yurminii caɗeele ɗe leƴƴi pamari ɗii ngoni e nokkuuji petroŋ ɗii, ko seeɗa tan waɗaa. Okilo woppitaama e laamu e lewru sulyee 1995 nde militeer en tiiɗtini laamu mum en. Nde o arti Amerik, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi, ngal adii yaltude binndanɗe makko filosofi ina heen deftere makko wiyeteende The Law Of Life e hitaande 1991. Republique nayaɓere E lewru Yarkomaa 1999, ko adii nde o artirta demokaraasi, e nde o woni e ɗaɓɓude laamu, Okilo nanngaa ko juuti e laamu konu yaltungu nguu caggal jiiɓru hakkunde Ijaw en e nder diiwaan Niiseer. Okilo suɓaama senaateer ngam Bayelsa Fuɗnaange e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o golliima gila lewru mee 1999 haa lewru mee 2003, kono o dañaani suɓaade kadi e hitaande 2003. Ko o senaateer, o woniino cukko hooreejo goomu gaasuuji naftooji e hooreejo goomu identify card. O wonii gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Of Science And Philosophy, o wonti gardiiɗo fedde wiyeteende Vision In Action, fedde sosaande e hitaande 2003 ngam renndinde e humpitaade humpitooji e geɗe ardaade, e ƴellitaare, e miijo yiyngo e peeje. E hitaande 2005, o janngi ɓataake makko caggal daartol fenaande wonde o maayi. Caggal ɗuum o haali e yeewtere jaaynde, o wiyi o woni ko e komaa balɗe nay, o maayi. E haala makko e lewru sulyee 2006, to wuro Brixton, to Londres, Okilo noddii ardiiɓe Ijaw en nde ƴettata haala mum en e renndinde ngalu petroŋ e gaas to Ñaawirde Toownde Adunaare. E oon sahaa gooto, o ñaagii sukaaɓe nokku o nde ngoppata fitinaaji, e ɗaɓɓude peeje jam ngam haɓaade caɗeele maɓɓe. Caggal nde o rafi juutɗo, Okilo artiraa Bayelsa ummoraade e hoɗorde makko to Abuja, gardiiɗo makko, hono Hauwa Ogbeide-Ihama. Okilo maayi ko e duuɓi 74 to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa, ñalnde 5 sulyee 2008. Bibliyogaraafi Melford Okilo (1989). Naajeeriya: njiylawu deeƴre dawrugol. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-4-4</nowiki>. Melford Okilo (1991). Sariya nguurndam. Duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi. <nowiki>ISBN 1-879605-03-1</nowiki>. Melford Okilo (1992). Naalankaagal laamu e njuɓɓudi Okilo. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-5-2</nowiki>. Tuugnorgal jn2lmogubaluaohdy0ix7wlq54hb1x3 182589 182588 2026-08-13T15:06:37Z Ilya Discuss 10103 P 182589 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Melford Obiene Okilo''' (30 noowammbar 1933 – 5 sulyee 2008) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal parlemaa gila 1956 haa 1964, o woniino kadi jaagorde e nder laamu leydi Najeriya. Ko kanko woni guwerneer gadano cuɓaaɗo e nder diiwaan Rivers, leydi Najeriya, o ardii gila 1979 haa 1983 e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. Caggal mum o lomtii Bayelsa Fuɗnaange e nder hitaande 1999 haa 2003. Fuɗɗoode golle Okilo jibinaa ko ñalnde 30 noowammbar 1933 to Emakalakala, Ogbia, to diiwaan Bayelsa, o jeyaa ko e Ijaw. O heɓi seedantaagal wonde awokaa, kono o naati politik ko omo yahra e duuɓi 23. Okilo wonnoo ko tergal parlemaa hakkunde 1956 e 1959. E lewru desaambar 1959, o suɓaama kadi ngam lomtaade diiwaan Brass e nder dingiral Kongres Delta Niger. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi, hono Sir Abubakar Tafawa Balewa, caggal mum toɗɗitii mo koolaaɗo kuuɓal e jaagorgal parlemaa. O waɗii darnde mawnde e ƴettugol Goomu ƴellitaare Delta Niiseer (1961), ngu yiɗnoo ko ƴellitde caɗeele diiwaan Delta Niiseer mo yejjittaake. Nde o yilliima New York e hitaande 1965, o hawri e deftere wiyeteende Walter Russell, wiyeteende Gorko mo tappi sirluuji winndere ndee, nde waɗi batte keewɗe e miijo makko. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e filosofi Walter Russell yaltinii defte makko caggal ɗuum, e darorɗe kitaale 1990, o woni hooreejo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal. E laamu konu Seneraal Yakubu Gowon, Okilo golliima e laamu diiwaan Rivers, ko adii fof ko Komiseer Jaŋde, caggal ɗuum ko Komiseer Demal, Liɗɗi, e Ngalu Tago, tuggi 1971 haa 1975. Republique ɗiɗaɓere E laamu Seneraal Olusegun Obasanjo, o woniino tergal e Asaambele doosgal leydi (1977–78) ardinooɗo Republique ɗiɗmo Najeriya. O woniino hooreejo fedde lannda leydi Naajeeriya (NPN) e nder diiwaan Rivers (1978–1983), o suɓaama e dow laylaytol NPN ngam wonde guwerneer diiwaan Rivers e hitaande 1979. Ko o guwerneer, Okilo sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal diiwaan Rivers. O udditi Independent Power Plant to Imiringi e nder diiwaan laamu nokku Ogbia, jooni ko e diiwaan Bayelsa, nokku mawɗo kuutortooɗo semmbe gaas.O sosi capanɗe joyi njuɓɓudi ƴellitaare wonande nokkuuji teeru ɗi njiyataa no feewi, o naatni politik ɗo yimɓe nokku oo ndokketee mbaawka e doole ngam laamaade e ƴellitde renndooji mum en nokkuuji. O ƴettii eɓɓaaɗe ngam heɓtude leydi, haɓaade mborosaaji, mahde laabi e kanaaluuji, e mahde peeje galleeji teeru e nokkuuji gollorɗi. Hooreejo leydi Shehu Shagari hokki mo teddungal Kumaandaajo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1983. O suɓaama fahin dow laylaytol NPN nder hitaande 1983, o majji laamu nde Seneraal Muhammadu Buhari hoosi laamu nder kuudetaa sooja'en nder lewru Duujal hitaande 1983. Ɓooytaani ɓaawo o hoosi laamu diga suudu sarɗiiji lesdi Shagarita tuumaaɗo wujjude kaalis laamu. E lewru sulyee 1986, o woppitaa tuume ɗe o tuumanoo ɗee, o heɓti ndimaagu makko caggal nde o ƴeewtindii ñaawirɗe ɗee, caggal ɗuum Ibraahiima Babangida woppi ɗum. Caggal golle E lewru suwee 1989, Okilo wonnoo ko haaloowo e batu jowitiingu e Balance mondiale : golle ngam hisnude tagofeere men nde yuɓɓinaa to Aspen, to Colorado. Binndol makko e hitaande 1992 e naamnal renndinde ngalu petroŋ, Okilo ƴetti ko faati e jikkuuji aadaaji, o wiyi wonde "so neɗɗo warii walla yiyti liɗɗi walla daabaaji mawɗi, wuro ngoo walla renndo ngoo ina hollita weltaare mum ... e rokkude mo ko adii fof ko ɓuri moƴƴude e daabaaji ɗii walla liɗɗi ɗii hade heddiiɓe e kosam walla liɗɗi ɗii." O woniino jaagorgal njulaagu e tuurisma e laamu Seneraal Sani Abacha. E lewru Yarkomaa 1994, o woniino tergal e goomu jaagorɗe njillu Ogoniland caggal jiiɓru seppooɓe Ogoni ngam haɓaade golle Shell e nder nokku hee. Hay so tawii ciimtol goomu nguu ina yurminii caɗeele ɗe leƴƴi pamari ɗii ngoni e nokkuuji petroŋ ɗii, ko seeɗa tan waɗaa. Okilo woppitaama e laamu e lewru sulyee 1995 nde militeer en tiiɗtini laamu mum en. Nde o arti Amerik, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi, ngal adii yaltude binndanɗe makko filosofi ina heen deftere makko wiyeteende The Law Of Life e hitaande 1991. Republique nayaɓere E lewru Yarkomaa 1999, ko adii nde o artirta demokaraasi, e nde o woni e ɗaɓɓude laamu, Okilo nanngaa ko juuti e laamu konu yaltungu nguu caggal jiiɓru hakkunde Ijaw en e nder diiwaan Niiseer. Okilo suɓaama senaateer ngam Bayelsa Fuɗnaange e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o golliima gila lewru mee 1999 haa lewru mee 2003, kono o dañaani suɓaade kadi e hitaande 2003. Ko o senaateer, o woniino cukko hooreejo goomu gaasuuji naftooji e hooreejo goomu identify card. O wonii gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Of Science And Philosophy, o wonti gardiiɗo fedde wiyeteende Vision In Action, fedde sosaande e hitaande 2003 ngam renndinde e humpitaade humpitooji e geɗe ardaade, e ƴellitaare, e miijo yiyngo e peeje. E hitaande 2005, o janngi ɓataake makko caggal daartol fenaande wonde o maayi. Caggal ɗuum o haali e yeewtere jaaynde, o wiyi o woni ko e komaa balɗe nay, o maayi. E haala makko e lewru sulyee 2006, to wuro Brixton, to Londres, Okilo noddii ardiiɓe Ijaw en nde ƴettata haala mum en e renndinde ngalu petroŋ e gaas to Ñaawirde Toownde Adunaare. E oon sahaa gooto, o ñaagii sukaaɓe nokku o nde ngoppata fitinaaji, e ɗaɓɓude peeje jam ngam haɓaade caɗeele maɓɓe. Caggal nde o rafi juutɗo, Okilo artiraa Bayelsa ummoraade e hoɗorde makko to Abuja, gardiiɗo makko, hono Hauwa Ogbeide-Ihama. Okilo maayi ko e duuɓi 74 to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa, ñalnde 5 sulyee 2008. Bibliyogaraafi Melford Okilo (1989). Naajeeriya: njiylawu deeƴre dawrugol. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-4-4</nowiki>. Melford Okilo (1991). Sariya nguurndam. Duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi. <nowiki>ISBN 1-879605-03-1</nowiki>. Melford Okilo (1992). Naalankaagal laamu e njuɓɓudi Okilo. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-5-2</nowiki>. == Tuugnorgal == rdd9wc0hgf8czd8gp8q30e8gwsfefrj 182590 182589 2026-08-13T15:08:11Z Ilya Discuss 10103 182590 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Melford Obiene Okilo''' (30 noowammbar 1933 – 5 sulyee 2008) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal parlemaa gila 1956 haa 1964, o woniino kadi jaagorde e nder laamu leydi Najeriya. Ko kanko woni guwerneer gadano cuɓaaɗo e nder diiwaan Rivers, leydi Najeriya, o ardii gila 1979 haa 1983 e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. Caggal mum o lomtii Bayelsa Fuɗnaange e nder hitaande 1999 haa 2003. Fuɗɗoode golle Okilo jibinaa ko ñalnde 30 noowammbar 1933 to Emakalakala, Ogbia, to diiwaan Bayelsa, o jeyaa ko e Ijaw. O heɓi seedantaagal wonde awokaa, kono o naati politik ko omo yahra e duuɓi 23..<ref name=":0">{{Cite web|last=Jeremiah|date=2022-01-04|title=Nigerians in History: Melford Obiene Okilo|url=https://articles.connectnigeria.com/nigerians-in-history-melford-obiene-okilo/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220811084433/https://articles.connectnigeria.com/nigerians-in-history-melford-obiene-okilo/|archive-date=2022-08-11|access-date=2025-05-17|website=Connect Nigeria}}</ref> Okilo wonnoo ko tergal parlemaa hakkunde 1956 e 1959. E lewru desaambar 1959, o suɓaama kadi ngam lomtaade diiwaan Brass e nder dingiral Kongres Delta Niger. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi, hono Sir Abubakar Tafawa Balewa, caggal mum toɗɗitii mo koolaaɗo kuuɓal e jaagorgal parlemaa. O waɗii darnde mawnde e ƴettugol Goomu ƴellitaare Delta Niiseer (1961), ngu yiɗnoo ko ƴellitde caɗeele diiwaan Delta Niiseer mo yejjittaake. Nde o yilliima New York e hitaande 1965, o hawri e deftere wiyeteende Walter Russell, wiyeteende Gorko mo tappi sirluuji winndere ndee, nde waɗi batte keewɗe e miijo makko. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e filosofi Walter Russell yaltinii defte makko caggal ɗuum, e darorɗe kitaale 1990, o woni hooreejo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal. E laamu konu Seneraal Yakubu Gowon, Okilo golliima e laamu diiwaan Rivers, ko adii fof ko Komiseer Jaŋde, caggal ɗuum ko Komiseer Demal, Liɗɗi, e Ngalu Tago, tuggi 1971 haa 1975. Republique ɗiɗaɓere E laamu Seneraal Olusegun Obasanjo, o woniino tergal e Asaambele doosgal leydi (1977–78) ardinooɗo Republique ɗiɗmo Najeriya. O woniino hooreejo fedde lannda leydi Naajeeriya (NPN) e nder diiwaan Rivers (1978–1983), o suɓaama e dow laylaytol NPN ngam wonde guwerneer diiwaan Rivers e hitaande 1979. Ko o guwerneer, Okilo sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal diiwaan Rivers. O udditi Independent Power Plant to Imiringi e nder diiwaan laamu nokku Ogbia, jooni ko e diiwaan Bayelsa, nokku mawɗo kuutortooɗo semmbe gaas.O sosi capanɗe joyi njuɓɓudi ƴellitaare wonande nokkuuji teeru ɗi njiyataa no feewi, o naatni politik ɗo yimɓe nokku oo ndokketee mbaawka e doole ngam laamaade e ƴellitde renndooji mum en nokkuuji. O ƴettii eɓɓaaɗe ngam heɓtude leydi, haɓaade mborosaaji, mahde laabi e kanaaluuji, e mahde peeje galleeji teeru e nokkuuji gollorɗi. Hooreejo leydi Shehu Shagari hokki mo teddungal Kumaandaajo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1983. O suɓaama fahin dow laylaytol NPN nder hitaande 1983, o majji laamu nde Seneraal Muhammadu Buhari hoosi laamu nder kuudetaa sooja'en nder lewru Duujal hitaande 1983. Ɓooytaani ɓaawo o hoosi laamu diga suudu sarɗiiji lesdi Shagarita tuumaaɗo wujjude kaalis laamu. E lewru sulyee 1986, o woppitaa tuume ɗe o tuumanoo ɗee, o heɓti ndimaagu makko caggal nde o ƴeewtindii ñaawirɗe ɗee, caggal ɗuum Ibraahiima Babangida woppi ɗum. Caggal golle E lewru suwee 1989, Okilo wonnoo ko haaloowo e batu jowitiingu e Balance mondiale : golle ngam hisnude tagofeere men nde yuɓɓinaa to Aspen, to Colorado. Binndol makko e hitaande 1992 e naamnal renndinde ngalu petroŋ, Okilo ƴetti ko faati e jikkuuji aadaaji, o wiyi wonde "so neɗɗo warii walla yiyti liɗɗi walla daabaaji mawɗi, wuro ngoo walla renndo ngoo ina hollita weltaare mum ... e rokkude mo ko adii fof ko ɓuri moƴƴude e daabaaji ɗii walla liɗɗi ɗii hade heddiiɓe e kosam walla liɗɗi ɗii." O woniino jaagorgal njulaagu e tuurisma e laamu Seneraal Sani Abacha. E lewru Yarkomaa 1994, o woniino tergal e goomu jaagorɗe njillu Ogoniland caggal jiiɓru seppooɓe Ogoni ngam haɓaade golle Shell e nder nokku hee. Hay so tawii ciimtol goomu nguu ina yurminii caɗeele ɗe leƴƴi pamari ɗii ngoni e nokkuuji petroŋ ɗii, ko seeɗa tan waɗaa. Okilo woppitaama e laamu e lewru sulyee 1995 nde militeer en tiiɗtini laamu mum en. Nde o arti Amerik, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi, ngal adii yaltude binndanɗe makko filosofi ina heen deftere makko wiyeteende The Law Of Life e hitaande 1991. Republique nayaɓere E lewru Yarkomaa 1999, ko adii nde o artirta demokaraasi, e nde o woni e ɗaɓɓude laamu, Okilo nanngaa ko juuti e laamu konu yaltungu nguu caggal jiiɓru hakkunde Ijaw en e nder diiwaan Niiseer. Okilo suɓaama senaateer ngam Bayelsa Fuɗnaange e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o golliima gila lewru mee 1999 haa lewru mee 2003, kono o dañaani suɓaade kadi e hitaande 2003. Ko o senaateer, o woniino cukko hooreejo goomu gaasuuji naftooji e hooreejo goomu identify card. O wonii gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Of Science And Philosophy, o wonti gardiiɗo fedde wiyeteende Vision In Action, fedde sosaande e hitaande 2003 ngam renndinde e humpitaade humpitooji e geɗe ardaade, e ƴellitaare, e miijo yiyngo e peeje. E hitaande 2005, o janngi ɓataake makko caggal daartol fenaande wonde o maayi. Caggal ɗuum o haali e yeewtere jaaynde, o wiyi o woni ko e komaa balɗe nay, o maayi. E haala makko e lewru sulyee 2006, to wuro Brixton, to Londres, Okilo noddii ardiiɓe Ijaw en nde ƴettata haala mum en e renndinde ngalu petroŋ e gaas to Ñaawirde Toownde Adunaare. E oon sahaa gooto, o ñaagii sukaaɓe nokku o nde ngoppata fitinaaji, e ɗaɓɓude peeje jam ngam haɓaade caɗeele maɓɓe. Caggal nde o rafi juutɗo, Okilo artiraa Bayelsa ummoraade e hoɗorde makko to Abuja, gardiiɗo makko, hono Hauwa Ogbeide-Ihama. Okilo maayi ko e duuɓi 74 to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa, ñalnde 5 sulyee 2008. Bibliyogaraafi Melford Okilo (1989). Naajeeriya: njiylawu deeƴre dawrugol. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-4-4</nowiki>. Melford Okilo (1991). Sariya nguurndam. Duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi. <nowiki>ISBN 1-879605-03-1</nowiki>. Melford Okilo (1992). Naalankaagal laamu e njuɓɓudi Okilo. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-5-2</nowiki>. == Tuugnorgal == 6gb786ksaeqd3k7i4ihp4xgzwp89rgw 182591 182590 2026-08-13T15:10:57Z Ilya Discuss 10103 182591 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Melford Obiene Okilo''' (30 noowammbar 1933 – 5 sulyee 2008) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal parlemaa gila 1956 haa 1964, o woniino kadi jaagorde e nder laamu leydi Najeriya. Ko kanko woni guwerneer gadano cuɓaaɗo e nder diiwaan Rivers, leydi Najeriya, o ardii gila 1979 haa 1983 e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. Caggal mum o lomtii Bayelsa Fuɗnaange e nder hitaande 1999 haa 2003. Fuɗɗoode golle Okilo jibinaa ko ñalnde 30 noowammbar 1933 to Emakalakala, Ogbia, to diiwaan Bayelsa, o jeyaa ko e Ijaw. O heɓi seedantaagal wonde awokaa, kono o naati politik ko omo yahra e duuɓi 23..<ref name=":0">{{Cite web|last=Jeremiah|date=2022-01-04|title=Nigerians in History: Melford Obiene Okilo|url=https://articles.connectnigeria.com/nigerians-in-history-melford-obiene-okilo/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220811084433/https://articles.connectnigeria.com/nigerians-in-history-melford-obiene-okilo/|archive-date=2022-08-11|access-date=2025-05-17|website=Connect Nigeria}}</ref> Okilo wonnoo ko tergal parlemaa hakkunde 1956 e 1959. E lewru desaambar 1959, o suɓaama kadi ngam lomtaade diiwaan Brass e nder dingiral Kongres Delta Niger. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi, hono Sir Abubakar Tafawa Balewa, caggal mum toɗɗitii mo koolaaɗo kuuɓal e jaagorgal parlemaa. O waɗii darnde mawnde e ƴettugol Goomu ƴellitaare Delta Niiseer (1961), ngu yiɗnoo ko ƴellitde caɗeele diiwaan Delta Niiseer mo yejjittaake.<ref>{{Cite news|date=2020-07-09|title=REMEMBERING MELFORD OKILO|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/07/10/remembering-melford-okilo/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250403142055/https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/07/10/remembering-melford-okilo/|archive-date=2025-04-03|access-date=2025-05-19|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref><ref name="tday607">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200807160607.html|title=Melford Okilo (1933 - 2008)|work=ThisDay|date=15 July 2008|access-date=2010-03-31}}</ref><ref name="ikein">{{cite book|author1=Ikein|first=Augustine A.|title=Oil, democracy, and the promise of true federalism in Nigeria|author2=Diepreye S. P. Alamieyeseigha|author3=Steve S. Azaiki|date=2008|publisher=University Press of America|isbn=978-0-7618-3928-6|page=73|language=en}}</ref><ref name="yellowe">{{Cite news|url=http://www.nationalnetworkonline.com/nnetwork/VOL6/N016/news.html|location=Port Harcourt, Nigeria|title=FOR THE RECORDS :CHIEF MELFORD OBIENE OKILO: A Tribute|author=Senator Ibiapuye Soala Martyns-Yellowe|date=April 27 – May 3, 2009|newspaper=[[National Network (newspaper)|National Network]]}}{{dead link|date=January 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Nde o yilliima New York e hitaande 1965, o hawri e deftere wiyeteende Walter Russell, wiyeteende Gorko mo tappi sirluuji winndere ndee, nde waɗi batte keewɗe e miijo makko. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e filosofi Walter Russell yaltinii defte makko caggal ɗuum, e darorɗe kitaale 1990, o woni hooreejo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal. E laamu konu Seneraal Yakubu Gowon, Okilo golliima e laamu diiwaan Rivers, ko adii fof ko Komiseer Jaŋde, caggal ɗuum ko Komiseer Demal, Liɗɗi, e Ngalu Tago, tuggi 1971 haa 1975. Republique ɗiɗaɓere E laamu Seneraal Olusegun Obasanjo, o woniino tergal e Asaambele doosgal leydi (1977–78) ardinooɗo Republique ɗiɗmo Najeriya. O woniino hooreejo fedde lannda leydi Naajeeriya (NPN) e nder diiwaan Rivers (1978–1983), o suɓaama e dow laylaytol NPN ngam wonde guwerneer diiwaan Rivers e hitaande 1979. Ko o guwerneer, Okilo sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal diiwaan Rivers. O udditi Independent Power Plant to Imiringi e nder diiwaan laamu nokku Ogbia, jooni ko e diiwaan Bayelsa, nokku mawɗo kuutortooɗo semmbe gaas.O sosi capanɗe joyi njuɓɓudi ƴellitaare wonande nokkuuji teeru ɗi njiyataa no feewi, o naatni politik ɗo yimɓe nokku oo ndokketee mbaawka e doole ngam laamaade e ƴellitde renndooji mum en nokkuuji. O ƴettii eɓɓaaɗe ngam heɓtude leydi, haɓaade mborosaaji, mahde laabi e kanaaluuji, e mahde peeje galleeji teeru e nokkuuji gollorɗi. Hooreejo leydi Shehu Shagari hokki mo teddungal Kumaandaajo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1983. O suɓaama fahin dow laylaytol NPN nder hitaande 1983, o majji laamu nde Seneraal Muhammadu Buhari hoosi laamu nder kuudetaa sooja'en nder lewru Duujal hitaande 1983. Ɓooytaani ɓaawo o hoosi laamu diga suudu sarɗiiji lesdi Shagarita tuumaaɗo wujjude kaalis laamu. E lewru sulyee 1986, o woppitaa tuume ɗe o tuumanoo ɗee, o heɓti ndimaagu makko caggal nde o ƴeewtindii ñaawirɗe ɗee, caggal ɗuum Ibraahiima Babangida woppi ɗum. Caggal golle E lewru suwee 1989, Okilo wonnoo ko haaloowo e batu jowitiingu e Balance mondiale : golle ngam hisnude tagofeere men nde yuɓɓinaa to Aspen, to Colorado. Binndol makko e hitaande 1992 e naamnal renndinde ngalu petroŋ, Okilo ƴetti ko faati e jikkuuji aadaaji, o wiyi wonde "so neɗɗo warii walla yiyti liɗɗi walla daabaaji mawɗi, wuro ngoo walla renndo ngoo ina hollita weltaare mum ... e rokkude mo ko adii fof ko ɓuri moƴƴude e daabaaji ɗii walla liɗɗi ɗii hade heddiiɓe e kosam walla liɗɗi ɗii." O woniino jaagorgal njulaagu e tuurisma e laamu Seneraal Sani Abacha. E lewru Yarkomaa 1994, o woniino tergal e goomu jaagorɗe njillu Ogoniland caggal jiiɓru seppooɓe Ogoni ngam haɓaade golle Shell e nder nokku hee. Hay so tawii ciimtol goomu nguu ina yurminii caɗeele ɗe leƴƴi pamari ɗii ngoni e nokkuuji petroŋ ɗii, ko seeɗa tan waɗaa. Okilo woppitaama e laamu e lewru sulyee 1995 nde militeer en tiiɗtini laamu mum en. Nde o arti Amerik, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi, ngal adii yaltude binndanɗe makko filosofi ina heen deftere makko wiyeteende The Law Of Life e hitaande 1991. Republique nayaɓere E lewru Yarkomaa 1999, ko adii nde o artirta demokaraasi, e nde o woni e ɗaɓɓude laamu, Okilo nanngaa ko juuti e laamu konu yaltungu nguu caggal jiiɓru hakkunde Ijaw en e nder diiwaan Niiseer. Okilo suɓaama senaateer ngam Bayelsa Fuɗnaange e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o golliima gila lewru mee 1999 haa lewru mee 2003, kono o dañaani suɓaade kadi e hitaande 2003. Ko o senaateer, o woniino cukko hooreejo goomu gaasuuji naftooji e hooreejo goomu identify card. O wonii gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Of Science And Philosophy, o wonti gardiiɗo fedde wiyeteende Vision In Action, fedde sosaande e hitaande 2003 ngam renndinde e humpitaade humpitooji e geɗe ardaade, e ƴellitaare, e miijo yiyngo e peeje. E hitaande 2005, o janngi ɓataake makko caggal daartol fenaande wonde o maayi. Caggal ɗuum o haali e yeewtere jaaynde, o wiyi o woni ko e komaa balɗe nay, o maayi. E haala makko e lewru sulyee 2006, to wuro Brixton, to Londres, Okilo noddii ardiiɓe Ijaw en nde ƴettata haala mum en e renndinde ngalu petroŋ e gaas to Ñaawirde Toownde Adunaare. E oon sahaa gooto, o ñaagii sukaaɓe nokku o nde ngoppata fitinaaji, e ɗaɓɓude peeje jam ngam haɓaade caɗeele maɓɓe. Caggal nde o rafi juutɗo, Okilo artiraa Bayelsa ummoraade e hoɗorde makko to Abuja, gardiiɗo makko, hono Hauwa Ogbeide-Ihama. Okilo maayi ko e duuɓi 74 to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa, ñalnde 5 sulyee 2008. Bibliyogaraafi Melford Okilo (1989). Naajeeriya: njiylawu deeƴre dawrugol. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-4-4</nowiki>. Melford Okilo (1991). Sariya nguurndam. Duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi. <nowiki>ISBN 1-879605-03-1</nowiki>. Melford Okilo (1992). Naalankaagal laamu e njuɓɓudi Okilo. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-5-2</nowiki>. == Tuugnorgal == hsntdbipbut3810yr4cfoow19j293y4 182592 182591 2026-08-13T15:14:14Z Ilya Discuss 10103 182592 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Melford Obiene Okilo''' (30 noowammbar 1933 – 5 sulyee 2008) ko politikaajo leydi Najeriya, o woniino tergal parlemaa gila 1956 haa 1964, o woniino kadi jaagorde e nder laamu leydi Najeriya. Ko kanko woni guwerneer gadano cuɓaaɗo e nder diiwaan Rivers, leydi Najeriya, o ardii gila 1979 haa 1983 e sahaa laamu leydi Najeriya ɗiɗaɓuru. Caggal mum o lomtii Bayelsa Fuɗnaange e nder hitaande 1999 haa 2003. Fuɗɗoode golle Okilo jibinaa ko ñalnde 30 noowammbar 1933 to Emakalakala, Ogbia, to diiwaan Bayelsa, o jeyaa ko e Ijaw. O heɓi seedantaagal wonde awokaa, kono o naati politik ko omo yahra e duuɓi 23..<ref name=":0">{{Cite web|last=Jeremiah|date=2022-01-04|title=Nigerians in History: Melford Obiene Okilo|url=https://articles.connectnigeria.com/nigerians-in-history-melford-obiene-okilo/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220811084433/https://articles.connectnigeria.com/nigerians-in-history-melford-obiene-okilo/|archive-date=2022-08-11|access-date=2025-05-17|website=Connect Nigeria}}</ref> Okilo wonnoo ko tergal parlemaa hakkunde 1956 e 1959. E lewru desaambar 1959, o suɓaama kadi ngam lomtaade diiwaan Brass e nder dingiral Kongres Delta Niger. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi, hono Sir Abubakar Tafawa Balewa, caggal mum toɗɗitii mo koolaaɗo kuuɓal e jaagorgal parlemaa. O waɗii darnde mawnde e ƴettugol Goomu ƴellitaare Delta Niiseer (1961), ngu yiɗnoo ko ƴellitde caɗeele diiwaan Delta Niiseer mo yejjittaake.<ref>{{Cite news|date=2020-07-09|title=REMEMBERING MELFORD OKILO|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/07/10/remembering-melford-okilo/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250403142055/https://www.thisdaylive.com/index.php/2020/07/10/remembering-melford-okilo/|archive-date=2025-04-03|access-date=2025-05-19|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref><ref name="tday607">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200807160607.html|title=Melford Okilo (1933 - 2008)|work=ThisDay|date=15 July 2008|access-date=2010-03-31}}</ref><ref name="ikein">{{cite book|author1=Ikein|first=Augustine A.|title=Oil, democracy, and the promise of true federalism in Nigeria|author2=Diepreye S. P. Alamieyeseigha|author3=Steve S. Azaiki|date=2008|publisher=University Press of America|isbn=978-0-7618-3928-6|page=73|language=en}}</ref><ref name="yellowe">{{Cite news|url=http://www.nationalnetworkonline.com/nnetwork/VOL6/N016/news.html|location=Port Harcourt, Nigeria|title=FOR THE RECORDS :CHIEF MELFORD OBIENE OKILO: A Tribute|author=Senator Ibiapuye Soala Martyns-Yellowe|date=April 27 – May 3, 2009|newspaper=[[National Network (newspaper)|National Network]]}}{{dead link|date=January 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Nde o yilliima New York e hitaande 1965, o hawri e deftere wiyeteende Walter Russell, wiyeteende Gorko mo tappi sirluuji winndere ndee, nde waɗi batte keewɗe e miijo makko. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde ganndal e filosofi Walter Russell yaltinii defte makko caggal ɗuum, e darorɗe kitaale 1990, o woni hooreejo duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal. <ref>{{cite web|url=http://www.via-visioninaction.org/html/okilo.html|title=Senator Melford Okilo, J.D|publisher=Vision In Action|access-date=2010-03-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110719032541/http://www.via-visioninaction.org/html/okilo.html|archive-date=2011-07-19}}</ref><ref>{{cite web|date=April 2003|title=Newsletter|url=http://www.twilightclub.org/newsletters.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305113423/http://www.twilightclub.org/newsletters.html|archive-date=2012-03-05|access-date=2025-05-19|website=The Twilight club}}</ref> In 2005, he read his own obituary following an erroneous story that he had died. Later he addressed a press conference, saying he was in a coma for four days and was mistaken for dead.<ref name="tday6072" /><ref name=":1">{{Cite web|date=2008-07-15|title=Nigeria: Melford Okilo (1933 - 2008)|url=https://allafrica.com/stories/200807160607.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121014094420/https://allafrica.com/stories/200807160607.html|archive-date=2012-10-14|access-date=2025-05-19|website=All Africa}}</ref><ref name="tday6072" /><ref name=":1" /> E laamu konu Seneraal Yakubu Gowon, Okilo golliima e laamu diiwaan Rivers, ko adii fof ko Komiseer Jaŋde, caggal ɗuum ko Komiseer Demal, Liɗɗi, e Ngalu Tago, tuggi 1971 haa 1975. Republique ɗiɗaɓere E laamu Seneraal Olusegun Obasanjo, o woniino tergal e Asaambele doosgal leydi (1977–78) ardinooɗo Republique ɗiɗmo Najeriya. O woniino hooreejo fedde lannda leydi Naajeeriya (NPN) e nder diiwaan Rivers (1978–1983), o suɓaama e dow laylaytol NPN ngam wonde guwerneer diiwaan Rivers e hitaande 1979. Ko o guwerneer, Okilo sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal diiwaan Rivers. O udditi Independent Power Plant to Imiringi e nder diiwaan laamu nokku Ogbia, jooni ko e diiwaan Bayelsa, nokku mawɗo kuutortooɗo semmbe gaas.O sosi capanɗe joyi njuɓɓudi ƴellitaare wonande nokkuuji teeru ɗi njiyataa no feewi, o naatni politik ɗo yimɓe nokku oo ndokketee mbaawka e doole ngam laamaade e ƴellitde renndooji mum en nokkuuji. O ƴettii eɓɓaaɗe ngam heɓtude leydi, haɓaade mborosaaji, mahde laabi e kanaaluuji, e mahde peeje galleeji teeru e nokkuuji gollorɗi. Hooreejo leydi Shehu Shagari hokki mo teddungal Kumaandaajo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1983. O suɓaama fahin dow laylaytol NPN nder hitaande 1983, o majji laamu nde Seneraal Muhammadu Buhari hoosi laamu nder kuudetaa sooja'en nder lewru Duujal hitaande 1983. Ɓooytaani ɓaawo o hoosi laamu diga suudu sarɗiiji lesdi Shagarita tuumaaɗo wujjude kaalis laamu. E lewru sulyee 1986, o woppitaa tuume ɗe o tuumanoo ɗee, o heɓti ndimaagu makko caggal nde o ƴeewtindii ñaawirɗe ɗee, caggal ɗuum Ibraahiima Babangida woppi ɗum. Caggal golle E lewru suwee 1989, Okilo wonnoo ko haaloowo e batu jowitiingu e Balance mondiale : golle ngam hisnude tagofeere men nde yuɓɓinaa to Aspen, to Colorado. Binndol makko e hitaande 1992 e naamnal renndinde ngalu petroŋ, Okilo ƴetti ko faati e jikkuuji aadaaji, o wiyi wonde "so neɗɗo warii walla yiyti liɗɗi walla daabaaji mawɗi, wuro ngoo walla renndo ngoo ina hollita weltaare mum ... e rokkude mo ko adii fof ko ɓuri moƴƴude e daabaaji ɗii walla liɗɗi ɗii hade heddiiɓe e kosam walla liɗɗi ɗii." O woniino jaagorgal njulaagu e tuurisma e laamu Seneraal Sani Abacha. E lewru Yarkomaa 1994, o woniino tergal e goomu jaagorɗe njillu Ogoniland caggal jiiɓru seppooɓe Ogoni ngam haɓaade golle Shell e nder nokku hee. Hay so tawii ciimtol goomu nguu ina yurminii caɗeele ɗe leƴƴi pamari ɗii ngoni e nokkuuji petroŋ ɗii, ko seeɗa tan waɗaa. Okilo woppitaama e laamu e lewru sulyee 1995 nde militeer en tiiɗtini laamu mum en. Nde o arti Amerik, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi, ngal adii yaltude binndanɗe makko filosofi ina heen deftere makko wiyeteende The Law Of Life e hitaande 1991. Republique nayaɓere E lewru Yarkomaa 1999, ko adii nde o artirta demokaraasi, e nde o woni e ɗaɓɓude laamu, Okilo nanngaa ko juuti e laamu konu yaltungu nguu caggal jiiɓru hakkunde Ijaw en e nder diiwaan Niiseer. Okilo suɓaama senaateer ngam Bayelsa Fuɗnaange e dow laylaytol lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP), o golliima gila lewru mee 1999 haa lewru mee 2003, kono o dañaani suɓaade kadi e hitaande 2003. Ko o senaateer, o woniino cukko hooreejo goomu gaasuuji naftooji e hooreejo goomu identify card. O wonii gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Of Science And Philosophy, o wonti gardiiɗo fedde wiyeteende Vision In Action, fedde sosaande e hitaande 2003 ngam renndinde e humpitaade humpitooji e geɗe ardaade, e ƴellitaare, e miijo yiyngo e peeje. E hitaande 2005, o janngi ɓataake makko caggal daartol fenaande wonde o maayi. Caggal ɗuum o haali e yeewtere jaaynde, o wiyi o woni ko e komaa balɗe nay, o maayi. E haala makko e lewru sulyee 2006, to wuro Brixton, to Londres, Okilo noddii ardiiɓe Ijaw en nde ƴettata haala mum en e renndinde ngalu petroŋ e gaas to Ñaawirde Toownde Adunaare. E oon sahaa gooto, o ñaagii sukaaɓe nokku o nde ngoppata fitinaaji, e ɗaɓɓude peeje jam ngam haɓaade caɗeele maɓɓe. Caggal nde o rafi juutɗo, Okilo artiraa Bayelsa ummoraade e hoɗorde makko to Abuja, gardiiɗo makko, hono Hauwa Ogbeide-Ihama. Okilo maayi ko e duuɓi 74 to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa, ñalnde 5 sulyee 2008. Bibliyogaraafi Melford Okilo (1989). Naajeeriya: njiylawu deeƴre dawrugol. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-4-4</nowiki>. Melford Okilo (1991). Sariya nguurndam. Duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e filosofi. <nowiki>ISBN 1-879605-03-1</nowiki>. Melford Okilo (1992). Naalankaagal laamu e njuɓɓudi Okilo. Jokkondiral e maayo. <nowiki>ISBN 978-30333-5-2</nowiki>. == Tuugnorgal == s6ezdvogy02058w1vkczt0wyq8xcj83 Fidelis Okoro 0 43501 182594 2026-08-13T15:17:24Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Fidelis C. OkoroListenR ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati Senator haa diiwal Enugu woylaare lesdi Enugu haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol kawtal hoore lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Okoro toɗɗaa e goomuuji toppitiiɗi sarwisaaji Senaa, Industiriiji (hooreejo), Geɗe Polis, Demal e Delta Niiseer. O wayli alkule makko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o wonti sehil g..." 182594 wikitext text/x-wiki Fidelis C. OkoroListenR ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati Senator haa diiwal Enugu woylaare lesdi Enugu haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol kawtal hoore lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Okoro toɗɗaa e goomuuji toppitiiɗi sarwisaaji Senaa, Industiriiji (hooreejo), Geɗe Polis, Demal e Delta Niiseer. O wayli alkule makko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o wonti sehil guwerneer Chimaroke Nnamani.[3] E lewru Duujal hitaande 2001, o innitiraa ko e ñaawoore warngo, ko mawɗo Mike Ejinima, jiɗɗo wonde guwerneer, kanko e Nnamani, Ike Ekweremadu e David Atigwe, tergal suudu sarɗiiji leydi Enugu. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003 e dow tikket PDP. Tuugnorgal ss0qw0grev5ftsecryzr91zd8hjs8mw 182595 182594 2026-08-13T15:18:01Z Ilya Discuss 10103 182595 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Fidelis C. OkoroListenR ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati Senator haa diiwal Enugu woylaare lesdi Enugu haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol kawtal hoore lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Okoro toɗɗaa e goomuuji toppitiiɗi sarwisaaji Senaa, Industiriiji (hooreejo), Geɗe Polis, Demal e Delta Niiseer. O wayli alkule makko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o wonti sehil guwerneer Chimaroke Nnamani.[3] E lewru Duujal hitaande 2001, o innitiraa ko e ñaawoore warngo, ko mawɗo Mike Ejinima, jiɗɗo wonde guwerneer, kanko e Nnamani, Ike Ekweremadu e David Atigwe, tergal suudu sarɗiiji leydi Enugu. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003 e dow tikket PDP. Tuugnorgal 1cs1ijs5lk8v9si0e82nvhpcvb0ylry 182596 182595 2026-08-13T15:19:28Z Ilya Discuss 10103 182596 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Fidelis C. OkoroListenR ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati Senator haa diiwal Enugu woylaare lesdi Enugu haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol kawtal hoore lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Okoro toɗɗaa e goomuuji toppitiiɗi sarwisaaji Senaa, Industiriiji (hooreejo), Geɗe Polis, Demal e Delta Niiseer. O wayli alkule makko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o wonti sehil guwerneer Chimaroke Nnamani. E lewru Duujal hitaande 2001, o innitiraa ko e ñaawoore warngo, ko mawɗo Mike Ejinima, jiɗɗo wonde guwerneer, kanko e Nnamani, Ike Ekweremadu e David Atigwe, tergal suudu sarɗiiji leydi Enugu. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003 e dow tikket PDP. Tuugnorgal 63kvo6jh4l4o4j95f2rxrgrpdl9gdes 182597 182596 2026-08-13T15:20:54Z Ilya Discuss 10103 182597 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fidelis C. OkoroListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati Senator haa diiwal Enugu woylaare lesdi Enugu haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol kawtal hoore lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Okoro toɗɗaa e goomuuji toppitiiɗi sarwisaaji Senaa, Industiriiji (hooreejo), Geɗe Polis, Demal e Delta Niiseer. O wayli alkule makko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o wonti sehil guwerneer Chimaroke Nnamani. E lewru Duujal hitaande 2001, o innitiraa ko e ñaawoore warngo, ko mawɗo Mike Ejinima, jiɗɗo wonde guwerneer, kanko e Nnamani, Ike Ekweremadu e David Atigwe, tergal suudu sarɗiiji leydi Enugu. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003 e dow tikket PDP. == Tuugnorgal == mjtmflznu5ic1lua75ru8lzdrhnrdm6 182598 182597 2026-08-13T15:22:15Z Ilya Discuss 10103 182598 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fidelis C. OkoroListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati Senator haa diiwal Enugu woylaare lesdi Enugu haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol kawtal hoore lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Okoro toɗɗaa e goomuuji toppitiiɗi sarwisaaji Senaa, Industiriiji (hooreejo), Geɗe Polis, Demal e Delta Niiseer. O wayli alkule makko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o wonti sehil guwerneer Chimaroke Nnamani.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic Of Nigeria Legislative Election Of 20 February And 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-23}}</ref> E lewru Duujal hitaande 2001, o innitiraa ko e ñaawoore warngo, ko mawɗo Mike Ejinima, jiɗɗo wonde guwerneer, kanko e Nnamani, Ike Ekweremadu e David Atigwe, tergal suudu sarɗiiji leydi Enugu. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003 e dow tikket PDP. == Tuugnorgal == 3ps32wwdggs30q3zm2mnh9rlk59de3n 182599 182598 2026-08-13T15:24:16Z Ilya Discuss 10103 182599 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Fidelis C. OkoroListenR''' ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati Senator haa diiwal Enugu woylaare lesdi Enugu haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol kawtal hoore lesdi Naajeeriya (AD). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 1999, Okoro toɗɗaa e goomuuji toppitiiɗi sarwisaaji Senaa, Industiriiji (hooreejo), Geɗe Polis, Demal e Delta Niiseer. O wayli alkule makko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) o wonti sehil guwerneer Chimaroke Nnamani.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=Federal Republic Of Nigeria Legislative Election Of 20 February And 7 March 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-23}}</ref> E lewru Duujal hitaande 2001, o innitiraa ko e ñaawoore warngo, ko mawɗo Mike Ejinima, jiɗɗo wonde guwerneer, kanko e Nnamani, Ike Ekweremadu e David Atigwe, tergal suudu sarɗiiji leydi Enugu. O suɓaama kadi e lewru abriil 2003 e dow tikket PDP.<ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|access-date=2010-06-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/05/21/20030521pol02.html|title=National Assembly Leadership: Who Will the Caps Fit?|author=Joseph Ushigiale|work=ThisDay|date=2003-05-21|access-date=2010-06-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041228122255/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/05/21/20030521pol02.html|archive-date=2004-12-28}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dawodu.com/senator.htm|title=Senators|work=Dawodu|access-date=2010-06-23}}</ref> == Tuugnorgal == lo3r00i7m9fd50b4kgsc2ipqdxtd3nc Bode Olajumoke 0 43502 182601 2026-08-13T19:20:20Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Wilfred Olabode Olajumoke (Bode Olajumoke) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal senaa Naajeeriya ngam jiha Ondo diga 2007 haa 2011. Ɓawo Bode Olajumoke jibinaa ko to Lagos ñalnde 1 sulyee 1944, e nder galle Yoruba ummoriiɗo Imeri to diiwaan Ondo. O heɓi LL.M (Moscow), e Ph.D (Sariya) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o hollitii heen binndanɗe "Geɗe sariyaaji e mbaadiiji gollondiral hakkunde leyɗeele hakkunde Dental Sowiyet e Dowlaaji Afrik" e BL (Lagos)...." 182601 wikitext text/x-wiki Wilfred Olabode Olajumoke (Bode Olajumoke) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal senaa Naajeeriya ngam jiha Ondo diga 2007 haa 2011. Ɓawo Bode Olajumoke jibinaa ko to Lagos ñalnde 1 sulyee 1944, e nder galle Yoruba ummoriiɗo Imeri to diiwaan Ondo. O heɓi LL.M (Moscow), e Ph.D (Sariya) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o hollitii heen binndanɗe "Geɗe sariyaaji e mbaadiiji gollondiral hakkunde leyɗeele hakkunde Dental Sowiyet e Dowlaaji Afrik" e BL (Lagos). O golliima e jaaynde Daily Times of Nigeria tuggi 1963 haa 1964. Caggal nde o heɓi dipolomaaji makko e sariya, o golliima e ministeer fedde nde ko fayti e tabitingol leydi ndii gila 1974 haa 1979. Caggal nde o ɓeydi jaŋde makko e sariya o naati e ministeer defense e hitaande 1980. O retired civil aL e hitaande 1980 1987. E hitaande 2003, nde o wolwannoo hooreejo RORO Oceanic, Dr. Bode Olajumoke ñiŋii politikaaji ngenndi ndii e nder geec e njoɓdi toowndi, o wallitorii kadi privatisation (NPA). Bode Olajumoke ko hooreejo fedde wiyeteende MITOSATH (Mission pour sauver les sans aide), fedde nde wonaa laamuyankoore, nde gollal mum adanngal ko moƴƴitinde cellal ɓe ngalaa jawdi. Golle politik Diiwaan Ondo to leydi Naajeeriya E hitaande 1999, Bode Olajumoke wonnoo ko ƴaañoowo hooreejo leydi. Ko o mawɗo, kadi ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e lannda PDP. Bode Olajumoke, nde o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Ondo worgo, o suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam jokkude golle duuɓi nay goɗɗi. Senator Olajumoke ko tergal goomuuji senateeruuji ko faati e konu ndiyam, peewnugol ngenndi, geɗe caggal leydi, golle, golle e ƴellitaare, petroŋ dowri e defansiyoŋ e konu. E lewru ut 2008, Bode Olajumoke wondi e senateer Ike Ekweremadu e nder delegaasiyoŋ Najeriya to Amerik ngam ƴeewde batu ngenndiwal demokaraasi 2008. E lewru Noowammbar 2008, Olajumoke hollitii wonde Naajeeriya heddaaki tawo e demokaraasi timmuɗo, o haali ko fayti e "diktatoor moƴƴo". Nde o jaabtii haala kaa, hooreejo suudu sarɗiiji, Hon. Tunde Akogun, wi'i ngam demokaraasi wuura goonga nder Naajeeriya, doole woodi maandeeji dictator nder kuuɗe ɗe ɗon hoosa, ammaa o wi'i Olajumoke waawataa wi'ugo noddaango ngam laamu dictator goonga. Nde o wolwannoo e lewru suwee 2009, hono hooreejo Goomu Senaa ngam konu ndiyam, senateer Olajumoke fawii ko e golle fedde konu (JTF) e nder diiwaan Niiseer, o wiyi ko kañum haɓata e militeeruuji e bonanndeeji ɗi mbonnata nafoore faggudu ngenndi ndii. O jaɓi wonde feere politik ina haani ngam ƴellitde caɗeele nokku oo. Tuugnorgal 47hmx8rwqfi9wb3gc1pv2e7obkpz6xj 182602 182601 2026-08-13T19:21:30Z Ilya Discuss 10103 182602 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Wilfred Olabode Olajumoke (Bode Olajumoke) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal senaa Naajeeriya ngam jiha Ondo diga 2007 haa 2011. Ɓawo Bode Olajumoke jibinaa ko to Lagos ñalnde 1 sulyee 1944, e nder galle Yoruba ummoriiɗo Imeri to diiwaan Ondo. O heɓi LL.M (Moscow), e Ph.D (Sariya) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o hollitii heen binndanɗe "Geɗe sariyaaji e mbaadiiji gollondiral hakkunde leyɗeele hakkunde Dental Sowiyet e Dowlaaji Afrik" e BL (Lagos). O golliima e jaaynde Daily Times of Nigeria tuggi 1963 haa 1964. Caggal nde o heɓi dipolomaaji makko e sariya, o golliima e ministeer fedde nde ko fayti e tabitingol leydi ndii gila 1974 haa 1979. Caggal nde o ɓeydi jaŋde makko e sariya o naati e ministeer defense e hitaande 1980. O retired civil aL e hitaande 1980 1987. E hitaande 2003, nde o wolwannoo hooreejo RORO Oceanic, Dr. Bode Olajumoke ñiŋii politikaaji ngenndi ndii e nder geec e njoɓdi toowndi, o wallitorii kadi privatisation (NPA). Bode Olajumoke ko hooreejo fedde wiyeteende MITOSATH (Mission pour sauver les sans aide), fedde nde wonaa laamuyankoore, nde gollal mum adanngal ko moƴƴitinde cellal ɓe ngalaa jawdi. Golle politik Diiwaan Ondo to leydi Naajeeriya E hitaande 1999, Bode Olajumoke wonnoo ko ƴaañoowo hooreejo leydi. Ko o mawɗo, kadi ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e lannda PDP. Bode Olajumoke, nde o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Ondo worgo, o suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam jokkude golle duuɓi nay goɗɗi. Senator Olajumoke ko tergal goomuuji senateeruuji ko faati e konu ndiyam, peewnugol ngenndi, geɗe caggal leydi, golle, golle e ƴellitaare, petroŋ dowri e defansiyoŋ e konu. E lewru ut 2008, Bode Olajumoke wondi e senateer Ike Ekweremadu e nder delegaasiyoŋ Najeriya to Amerik ngam ƴeewde batu ngenndiwal demokaraasi 2008. E lewru Noowammbar 2008, Olajumoke hollitii wonde Naajeeriya heddaaki tawo e demokaraasi timmuɗo, o haali ko fayti e "diktatoor moƴƴo". Nde o jaabtii haala kaa, hooreejo suudu sarɗiiji, Hon. Tunde Akogun, wi'i ngam demokaraasi wuura goonga nder Naajeeriya, doole woodi maandeeji dictator nder kuuɗe ɗe ɗon hoosa, ammaa o wi'i Olajumoke waawataa wi'ugo noddaango ngam laamu dictator goonga. Nde o wolwannoo e lewru suwee 2009, hono hooreejo Goomu Senaa ngam konu ndiyam, senateer Olajumoke fawii ko e golle fedde konu (JTF) e nder diiwaan Niiseer, o wiyi ko kañum haɓata e militeeruuji e bonanndeeji ɗi mbonnata nafoore faggudu ngenndi ndii. O jaɓi wonde feere politik ina haani ngam ƴellitde caɗeele nokku oo. Tuugnorgal twc8eoxjeierscoikf16imaoithd0tw 182603 182602 2026-08-13T19:24:09Z Ilya Discuss 10103 182603 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilfred Olabode Olajumoke''' (Bode Olajumoke) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal senaa Naajeeriya ngam jiha Ondo diga 2007 haa 2011. Ɓawo Bode Olajumoke jibinaa ko to Lagos ñalnde 1 sulyee 1944, e nder galle Yoruba ummoriiɗo Imeri to diiwaan Ondo. O heɓi LL.M (Moscow), e Ph.D (Sariya) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o hollitii heen binndanɗe "Geɗe sariyaaji e mbaadiiji gollondiral hakkunde leyɗeele hakkunde Dental Sowiyet e Dowlaaji Afrik" e BL (Lagos). O golliima e jaaynde Daily Times of Nigeria tuggi 1963 haa 1964. Caggal nde o heɓi dipolomaaji makko e sariya, o golliima e ministeer fedde nde ko fayti e tabitingol leydi ndii gila 1974 haa 1979. Caggal nde o ɓeydi jaŋde makko e sariya o naati e ministeer defense e hitaande 1980. O retired civil aL e hitaande 1980 1987. E hitaande 2003, nde o wolwannoo hooreejo RORO Oceanic, Dr. Bode Olajumoke ñiŋii politikaaji ngenndi ndii e nder geec e njoɓdi toowndi, o wallitorii kadi privatisation (NPA). Bode Olajumoke ko hooreejo fedde wiyeteende MITOSATH (Mission pour sauver les sans aide), fedde nde wonaa laamuyankoore, nde gollal mum adanngal ko moƴƴitinde cellal ɓe ngalaa jawdi. == Golle politik == Diiwaan Ondo to leydi Naajeeriya E hitaande 1999, Bode Olajumoke wonnoo ko ƴaañoowo hooreejo leydi. Ko o mawɗo, kadi ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e lannda PDP. Bode Olajumoke, nde o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Ondo worgo, o suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam jokkude golle duuɓi nay goɗɗi. Senator Olajumoke ko tergal goomuuji senateeruuji ko faati e konu ndiyam, peewnugol ngenndi, geɗe caggal leydi, golle, golle e ƴellitaare, petroŋ dowri e defansiyoŋ e konu. E lewru ut 2008, Bode Olajumoke wondi e senateer Ike Ekweremadu e nder delegaasiyoŋ Najeriya to Amerik ngam ƴeewde batu ngenndiwal demokaraasi 2008. E lewru Noowammbar 2008, Olajumoke hollitii wonde Naajeeriya heddaaki tawo e demokaraasi timmuɗo, o haali ko fayti e "diktatoor moƴƴo". Nde o jaabtii haala kaa, hooreejo suudu sarɗiiji, Hon. Tunde Akogun, wi'i ngam demokaraasi wuura goonga nder Naajeeriya, doole woodi maandeeji dictator nder kuuɗe ɗe ɗon hoosa, ammaa o wi'i Olajumoke waawataa wi'ugo noddaango ngam laamu dictator goonga. Nde o wolwannoo e lewru suwee 2009, hono hooreejo Goomu Senaa ngam konu ndiyam, senateer Olajumoke fawii ko e golle fedde konu (JTF) e nder diiwaan Niiseer, o wiyi ko kañum haɓata e militeeruuji e bonanndeeji ɗi mbonnata nafoore faggudu ngenndi ndii. O jaɓi wonde feere politik ina haani ngam ƴellitde caɗeele nokku oo. == Tuugnorgal == jrz26j5xt95vzp2eqr5n76len02xkm4 182604 182603 2026-08-13T19:29:56Z Ilya Discuss 10103 182604 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilfred Olabode Olajumoke''' (Bode Olajumoke) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal senaa Naajeeriya ngam jiha Ondo diga 2007 haa 2011. Ɓawo Bode Olajumoke jibinaa ko to Lagos ñalnde 1 sulyee 1944, e nder galle Yoruba ummoriiɗo Imeri to diiwaan Ondo. O heɓi LL.M (Moscow), e Ph.D (Sariya) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o hollitii heen binndanɗe "Geɗe sariyaaji e mbaadiiji gollondiral hakkunde leyɗeele hakkunde Dental Sowiyet e Dowlaaji Afrik" e BL (Lagos). O golliima e jaaynde Daily Times of Nigeria tuggi 1963 haa 1964. Caggal nde o heɓi dipolomaaji makko e sariya, o golliima e ministeer fedde nde ko fayti e tabitingol leydi ndii gila 1974 haa 1979. Caggal nde o ɓeydi jaŋde makko e sariya o naati e ministeer defense e hitaande 1980. O retired civil aL e hitaande 1980 1987.<ref>{{Cite web|last=Olajumoke|first=Wilfred Olabode|date=1974|title=Legal aspects of the forms of international co-operation between the Soviet Union and African states|url=https://era.ed.ac.uk/handle/1842/17706|language=en}}</ref><ref>{{cite news|last=Adesanmi|first=Ayodele|title=Olajumoke: My world-view changed day I mistook student cripple for beggar|work=Sunday Tribune|location=Nigeria}} 20 February 2011.</ref><ref name="nassnig" /><ref name="thisday">{{cite news|publisher=This Day|title=Bode Olajumoke ...simplicity as hallmark}}. 6 October 2001. Retrieved 16 September 2009.</ref><ref name="nassnig" /> E hitaande 2003, nde o wolwannoo hooreejo RORO Oceanic, Dr. Bode Olajumoke ñiŋii politikaaji ngenndi ndii e nder geec e njoɓdi toowndi, o wallitorii kadi privatisation (NPA). Bode Olajumoke ko hooreejo fedde wiyeteende MITOSATH (Mission pour sauver les sans aide), fedde nde wonaa laamuyankoore, nde gollal mum adanngal ko moƴƴitinde cellal ɓe ngalaa jawdi. == Golle politik == Diiwaan Ondo to leydi Naajeeriya E hitaande 1999, Bode Olajumoke wonnoo ko ƴaañoowo hooreejo leydi. Ko o mawɗo, kadi ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e lannda PDP. Bode Olajumoke, nde o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Ondo worgo, o suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam jokkude golle duuɓi nay goɗɗi. Senator Olajumoke ko tergal goomuuji senateeruuji ko faati e konu ndiyam, peewnugol ngenndi, geɗe caggal leydi, golle, golle e ƴellitaare, petroŋ dowri e defansiyoŋ e konu. E lewru ut 2008, Bode Olajumoke wondi e senateer Ike Ekweremadu e nder delegaasiyoŋ Najeriya to Amerik ngam ƴeewde batu ngenndiwal demokaraasi 2008. E lewru Noowammbar 2008, Olajumoke hollitii wonde Naajeeriya heddaaki tawo e demokaraasi timmuɗo, o haali ko fayti e "diktatoor moƴƴo". Nde o jaabtii haala kaa, hooreejo suudu sarɗiiji, Hon. Tunde Akogun, wi'i ngam demokaraasi wuura goonga nder Naajeeriya, doole woodi maandeeji dictator nder kuuɗe ɗe ɗon hoosa, ammaa o wi'i Olajumoke waawataa wi'ugo noddaango ngam laamu dictator goonga. Nde o wolwannoo e lewru suwee 2009, hono hooreejo Goomu Senaa ngam konu ndiyam, senateer Olajumoke fawii ko e golle fedde konu (JTF) e nder diiwaan Niiseer, o wiyi ko kañum haɓata e militeeruuji e bonanndeeji ɗi mbonnata nafoore faggudu ngenndi ndii. O jaɓi wonde feere politik ina haani ngam ƴellitde caɗeele nokku oo. == Tuugnorgal == s22wpuyp97ekaz0k9ffeox9nbgcbu9v 182605 182604 2026-08-13T20:01:38Z Ilya Discuss 10103 182605 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilfred Olabode Olajumoke''' (Bode Olajumoke) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal senaa Naajeeriya ngam jiha Ondo diga 2007 haa 2011. Ɓawo Bode Olajumoke jibinaa ko to Lagos ñalnde 1 sulyee 1944, e nder galle Yoruba ummoriiɗo Imeri to diiwaan Ondo. O heɓi LL.M (Moscow), e Ph.D (Sariya) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o hollitii heen binndanɗe "Geɗe sariyaaji e mbaadiiji gollondiral hakkunde leyɗeele hakkunde Dental Sowiyet e Dowlaaji Afrik" e BL (Lagos). O golliima e jaaynde Daily Times of Nigeria tuggi 1963 haa 1964. Caggal nde o heɓi dipolomaaji makko e sariya, o golliima e ministeer fedde nde ko fayti e tabitingol leydi ndii gila 1974 haa 1979. Caggal nde o ɓeydi jaŋde makko e sariya o naati e ministeer defense e hitaande 1980. O retired civil aL e hitaande 1980 1987.<ref>{{Cite web|last=Olajumoke|first=Wilfred Olabode|date=1974|title=Legal aspects of the forms of international co-operation between the Soviet Union and African states|url=https://era.ed.ac.uk/handle/1842/17706|language=en}}</ref><ref>{{cite news|last=Adesanmi|first=Ayodele|title=Olajumoke: My world-view changed day I mistook student cripple for beggar|work=Sunday Tribune|location=Nigeria}} 20 February 2011.</ref><ref name="nassnig" /><ref name="thisday">{{cite news|publisher=This Day|title=Bode Olajumoke ...simplicity as hallmark}}. 6 October 2001. Retrieved 16 September 2009.</ref> E hitaande 2003, nde o wolwannoo hooreejo RORO Oceanic, Dr. Bode Olajumoke ñiŋii politikaaji ngenndi ndii e nder geec e njoɓdi toowndi, o wallitorii kadi privatisation (NPA). Bode Olajumoke ko hooreejo fedde wiyeteende MITOSATH (Mission pour sauver les sans aide), fedde nde wonaa laamuyankoore, nde gollal mum adanngal ko moƴƴitinde cellal ɓe ngalaa jawdi.<ref>{{cite news|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/mar/20/0131.html|title=The maritime industry has grown beyond Govt capability— Bode Olajumoke|date=20 March 2003|publisher=Vanguard Media Ltd.|access-date=16 September 2009|archive-date=29 September 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929061151/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/mar/20/0131.html}}</ref> == Golle politik == Diiwaan Ondo to leydi Naajeeriya E hitaande 1999, Bode Olajumoke wonnoo ko ƴaañoowo hooreejo leydi. Ko o mawɗo, kadi ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e lannda PDP. Bode Olajumoke, nde o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Ondo worgo, o suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam jokkude golle duuɓi nay goɗɗi. Senator Olajumoke ko tergal goomuuji senateeruuji ko faati e konu ndiyam, peewnugol ngenndi, geɗe caggal leydi, golle, golle e ƴellitaare, petroŋ dowri e defansiyoŋ e konu. E lewru ut 2008, Bode Olajumoke wondi e senateer Ike Ekweremadu e nder delegaasiyoŋ Najeriya to Amerik ngam ƴeewde batu ngenndiwal demokaraasi 2008. E lewru Noowammbar 2008, Olajumoke hollitii wonde Naajeeriya heddaaki tawo e demokaraasi timmuɗo, o haali ko fayti e "diktatoor moƴƴo". Nde o jaabtii haala kaa, hooreejo suudu sarɗiiji, Hon. Tunde Akogun, wi'i ngam demokaraasi wuura goonga nder Naajeeriya, doole woodi maandeeji dictator nder kuuɗe ɗe ɗon hoosa, ammaa o wi'i Olajumoke waawataa wi'ugo noddaango ngam laamu dictator goonga. Nde o wolwannoo e lewru suwee 2009, hono hooreejo Goomu Senaa ngam konu ndiyam, senateer Olajumoke fawii ko e golle fedde konu (JTF) e nder diiwaan Niiseer, o wiyi ko kañum haɓata e militeeruuji e bonanndeeji ɗi mbonnata nafoore faggudu ngenndi ndii. O jaɓi wonde feere politik ina haani ngam ƴellitde caɗeele nokku oo. == Tuugnorgal == kszeank6zkvshycwbes8kn1vltureer 182606 182605 2026-08-13T20:02:06Z Ilya Discuss 10103 182606 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilfred Olabode Olajumoke''' (Bode Olajumoke) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal senaa Naajeeriya ngam jiha Ondo diga 2007 haa 2011. Ɓawo Bode Olajumoke jibinaa ko to Lagos ñalnde 1 sulyee 1944, e nder galle Yoruba ummoriiɗo Imeri to diiwaan Ondo. O heɓi LL.M (Moscow), e Ph.D (Sariya) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o hollitii heen binndanɗe "Geɗe sariyaaji e mbaadiiji gollondiral hakkunde leyɗeele hakkunde Dental Sowiyet e Dowlaaji Afrik" e BL (Lagos). O golliima e jaaynde Daily Times of Nigeria tuggi 1963 haa 1964. Caggal nde o heɓi dipolomaaji makko e sariya, o golliima e ministeer fedde nde ko fayti e tabitingol leydi ndii gila 1974 haa 1979. Caggal nde o ɓeydi jaŋde makko e sariya o naati e ministeer defense e hitaande 1980. O retired civil aL e hitaande 1980 1987.<ref>{{Cite web|last=Olajumoke|first=Wilfred Olabode|date=1974|title=Legal aspects of the forms of international co-operation between the Soviet Union and African states|url=https://era.ed.ac.uk/handle/1842/17706|language=en}}</ref><ref>{{cite news|last=Adesanmi|first=Ayodele|title=Olajumoke: My world-view changed day I mistook student cripple for beggar|work=Sunday Tribune|location=Nigeria}} 20 February 2011.</ref><ref name="nassnig" />E hitaande 2003, nde o wolwannoo hooreejo RORO Oceanic, Dr. Bode Olajumoke ñiŋii politikaaji ngenndi ndii e nder geec e njoɓdi toowndi, o wallitorii kadi privatisation (NPA). Bode Olajumoke ko hooreejo fedde wiyeteende MITOSATH (Mission pour sauver les sans aide), fedde nde wonaa laamuyankoore, nde gollal mum adanngal ko moƴƴitinde cellal ɓe ngalaa jawdi.<ref>{{cite news|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/mar/20/0131.html|title=The maritime industry has grown beyond Govt capability— Bode Olajumoke|date=20 March 2003|publisher=Vanguard Media Ltd.|access-date=16 September 2009|archive-date=29 September 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929061151/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/mar/20/0131.html}}</ref> == Golle politik == Diiwaan Ondo to leydi Naajeeriya E hitaande 1999, Bode Olajumoke wonnoo ko ƴaañoowo hooreejo leydi. Ko o mawɗo, kadi ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e lannda PDP. Bode Olajumoke, nde o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Ondo worgo, o suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam jokkude golle duuɓi nay goɗɗi. Senator Olajumoke ko tergal goomuuji senateeruuji ko faati e konu ndiyam, peewnugol ngenndi, geɗe caggal leydi, golle, golle e ƴellitaare, petroŋ dowri e defansiyoŋ e konu. E lewru ut 2008, Bode Olajumoke wondi e senateer Ike Ekweremadu e nder delegaasiyoŋ Najeriya to Amerik ngam ƴeewde batu ngenndiwal demokaraasi 2008. E lewru Noowammbar 2008, Olajumoke hollitii wonde Naajeeriya heddaaki tawo e demokaraasi timmuɗo, o haali ko fayti e "diktatoor moƴƴo". Nde o jaabtii haala kaa, hooreejo suudu sarɗiiji, Hon. Tunde Akogun, wi'i ngam demokaraasi wuura goonga nder Naajeeriya, doole woodi maandeeji dictator nder kuuɗe ɗe ɗon hoosa, ammaa o wi'i Olajumoke waawataa wi'ugo noddaango ngam laamu dictator goonga. Nde o wolwannoo e lewru suwee 2009, hono hooreejo Goomu Senaa ngam konu ndiyam, senateer Olajumoke fawii ko e golle fedde konu (JTF) e nder diiwaan Niiseer, o wiyi ko kañum haɓata e militeeruuji e bonanndeeji ɗi mbonnata nafoore faggudu ngenndi ndii. O jaɓi wonde feere politik ina haani ngam ƴellitde caɗeele nokku oo. == Tuugnorgal == rhrdbcxpqacx8zgupefl0mom4fkvmbi 182607 182606 2026-08-13T20:03:20Z Ilya Discuss 10103 182607 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilfred Olabode Olajumoke''' (Bode Olajumoke) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal senaa Naajeeriya ngam jiha Ondo diga 2007 haa 2011. Ɓawo Bode Olajumoke jibinaa ko to Lagos ñalnde 1 sulyee 1944, e nder galle Yoruba ummoriiɗo Imeri to diiwaan Ondo. O heɓi LL.M (Moscow), e Ph.D (Sariya) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o hollitii heen binndanɗe "Geɗe sariyaaji e mbaadiiji gollondiral hakkunde leyɗeele hakkunde Dental Sowiyet e Dowlaaji Afrik" e BL (Lagos). O golliima e jaaynde Daily Times of Nigeria tuggi 1963 haa 1964. Caggal nde o heɓi dipolomaaji makko e sariya, o golliima e ministeer fedde nde ko fayti e tabitingol leydi ndii gila 1974 haa 1979. Caggal nde o ɓeydi jaŋde makko e sariya o naati e ministeer defense e hitaande 1980. O retired civil aL e hitaande 1980 1987.<ref>{{Cite web|last=Olajumoke|first=Wilfred Olabode|date=1974|title=Legal aspects of the forms of international co-operation between the Soviet Union and African states|url=https://era.ed.ac.uk/handle/1842/17706|language=en}}</ref><ref>{{cite news|last=Adesanmi|first=Ayodele|title=Olajumoke: My world-view changed day I mistook student cripple for beggar|work=Sunday Tribune|location=Nigeria}} 20 February 2011.</ref><ref name="nassnig" />E hitaande 2003, nde o wolwannoo hooreejo RORO Oceanic, Dr. Bode Olajumoke ñiŋii politikaaji ngenndi ndii e nder geec e njoɓdi toowndi, o wallitorii kadi privatisation (NPA). Bode Olajumoke ko hooreejo fedde wiyeteende MITOSATH (Mission pour sauver les sans aide), fedde nde wonaa laamuyankoore, nde gollal mum adanngal ko moƴƴitinde cellal ɓe ngalaa jawdi.<ref>{{cite news|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/mar/20/0131.html|title=The maritime industry has grown beyond Govt capability— Bode Olajumoke|date=20 March 2003|publisher=Vanguard Media Ltd.|access-date=16 September 2009|archive-date=29 September 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929061151/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/mar/20/0131.html}}</ref> == Golle politik == Diiwaan Ondo to leydi Naajeeriya E hitaande 1999, Bode Olajumoke wonnoo ko ƴaañoowo hooreejo leydi. Ko o mawɗo, kadi ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e lannda PDP. Bode Olajumoke, nde o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Ondo worgo, o suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam jokkude golle duuɓi nay goɗɗi. .<ref>{{cite web|url=http://www.mitosath.org/ChairmanBOT.htm|title=Dr. Bode Olajumoke|publisher=Misosath|access-date=17 September 2009|archive-date=12 February 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050212193051/http://www.mitosath.org/ChairmanBOT.htm|url-status=dead}}</ref> Olajumoke ko tergal goomuuji senateeruuji ko faati e konu ndiyam, peewnugol ngenndi, geɗe caggal leydi, golle, golle e ƴellitaare, petroŋ dowri e defansiyoŋ e konu. E lewru ut 2008, Bode Olajumoke wondi e senateer Ike Ekweremadu e nder delegaasiyoŋ Najeriya to Amerik ngam ƴeewde batu ngenndiwal demokaraasi 2008. E lewru Noowammbar 2008, Olajumoke hollitii wonde Naajeeriya heddaaki tawo e demokaraasi timmuɗo, o haali ko fayti e "diktatoor moƴƴo". Nde o jaabtii haala kaa, hooreejo suudu sarɗiiji, Hon. Tunde Akogun, wi'i ngam demokaraasi wuura goonga nder Naajeeriya, doole woodi maandeeji dictator nder kuuɗe ɗe ɗon hoosa, ammaa o wi'i Olajumoke waawataa wi'ugo noddaango ngam laamu dictator goonga. Nde o wolwannoo e lewru suwee 2009, hono hooreejo Goomu Senaa ngam konu ndiyam, senateer Olajumoke fawii ko e golle fedde konu (JTF) e nder diiwaan Niiseer, o wiyi ko kañum haɓata e militeeruuji e bonanndeeji ɗi mbonnata nafoore faggudu ngenndi ndii. O jaɓi wonde feere politik ina haani ngam ƴellitde caɗeele nokku oo. == Tuugnorgal == 5o79oyy0t3yibjvci1dbq45ymcytcu6 182608 182607 2026-08-13T20:04:29Z Ilya Discuss 10103 182608 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilfred Olabode Olajumoke''' (Bode Olajumoke) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal senaa Naajeeriya ngam jiha Ondo diga 2007 haa 2011. Ɓawo Bode Olajumoke jibinaa ko to Lagos ñalnde 1 sulyee 1944, e nder galle Yoruba ummoriiɗo Imeri to diiwaan Ondo. O heɓi LL.M (Moscow), e Ph.D (Sariya) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o hollitii heen binndanɗe "Geɗe sariyaaji e mbaadiiji gollondiral hakkunde leyɗeele hakkunde Dental Sowiyet e Dowlaaji Afrik" e BL (Lagos). O golliima e jaaynde Daily Times of Nigeria tuggi 1963 haa 1964. Caggal nde o heɓi dipolomaaji makko e sariya, o golliima e ministeer fedde nde ko fayti e tabitingol leydi ndii gila 1974 haa 1979. Caggal nde o ɓeydi jaŋde makko e sariya o naati e ministeer defense e hitaande 1980. O retired civil aL e hitaande 1980 1987.<ref>{{Cite web|last=Olajumoke|first=Wilfred Olabode|date=1974|title=Legal aspects of the forms of international co-operation between the Soviet Union and African states|url=https://era.ed.ac.uk/handle/1842/17706|language=en}}</ref><ref>{{cite news|last=Adesanmi|first=Ayodele|title=Olajumoke: My world-view changed day I mistook student cripple for beggar|work=Sunday Tribune|location=Nigeria}} 20 February 2011.</ref><ref name="nassnig" />E hitaande 2003, nde o wolwannoo hooreejo RORO Oceanic, Dr. Bode Olajumoke ñiŋii politikaaji ngenndi ndii e nder geec e njoɓdi toowndi, o wallitorii kadi privatisation (NPA). Bode Olajumoke ko hooreejo fedde wiyeteende MITOSATH (Mission pour sauver les sans aide), fedde nde wonaa laamuyankoore, nde gollal mum adanngal ko moƴƴitinde cellal ɓe ngalaa jawdi.<ref>{{cite news|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/mar/20/0131.html|title=The maritime industry has grown beyond Govt capability— Bode Olajumoke|date=20 March 2003|publisher=Vanguard Media Ltd.|access-date=16 September 2009|archive-date=29 September 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929061151/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/mar/20/0131.html}}</ref> == Golle politik == Diiwaan Ondo to leydi Naajeeriya E hitaande 1999, Bode Olajumoke wonnoo ko ƴaañoowo hooreejo leydi. Ko o mawɗo, kadi ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e lannda PDP. Bode Olajumoke, nde o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Ondo worgo, o suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam jokkude golle duuɓi nay goɗɗi. .<ref>{{cite web|url=http://www.mitosath.org/ChairmanBOT.htm|title=Dr. Bode Olajumoke|publisher=Misosath|access-date=17 September 2009|archive-date=12 February 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050212193051/http://www.mitosath.org/ChairmanBOT.htm|url-status=dead}}</ref> Olajumoke ko tergal goomuuji senateeruuji ko faati e konu ndiyam, peewnugol ngenndi, geɗe caggal leydi, golle, golle e ƴellitaare, petroŋ dowri e defansiyoŋ e konu. E lewru ut 2008, Bode Olajumoke wondi e senateer Ike Ekweremadu e nder delegaasiyoŋ Najeriya to Amerik ngam ƴeewde batu ngenndiwal demokaraasi 2008. E lewru Noowammbar 2008, Olajumoke hollitii wonde Naajeeriya heddaaki tawo e demokaraasi timmuɗo, o haali ko fayti e "diktatoor moƴƴo". Nde o jaabtii haala kaa, hooreejo suudu sarɗiiji, Hon. Tunde Akogun, wi'i ngam demokaraasi wuura goonga nder Naajeeriya, doole woodi maandeeji dictator nder kuuɗe ɗe ɗon hoosa, ammaa o wi'i Olajumoke waawataa wi'ugo noddaango ngam laamu dictator goonga. Nde o wolwannoo e lewru suwee 2009, hono hooreejo Goomu Senaa ngam konu ndiyam, senateer Olajumoke fawii ko e golle fedde konu (JTF) e nder diiwaan Niiseer, o wiyi ko kañum haɓata e militeeruuji e bonanndeeji ɗi mbonnata nafoore faggudu ngenndi ndii. <ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200605220967.html|title=Bode Olajumoke Joins Ondo Senatorial Race|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|author=Dayo Johnson|date=22 May 2006|access-date=2 February 2015}}</ref> jaɓi wonde feere politik ina haani ngam ƴellitde caɗeele nokku oo. == Tuugnorgal == 0l30q8seedc2z3zzgb8a0q0t4bzvyd2 182609 182608 2026-08-13T20:08:11Z Ilya Discuss 10103 182609 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilfred Olabode Olajumoke''' (Bode Olajumoke) ko siyaasaajo Naajeeriya, o laati tergal senaa Naajeeriya ngam jiha Ondo diga 2007 haa 2011. Ɓawo Bode Olajumoke jibinaa ko to Lagos ñalnde 1 sulyee 1944, e nder galle Yoruba ummoriiɗo Imeri to diiwaan Ondo. O heɓi LL.M (Moscow), e Ph.D (Sariya) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o hollitii heen binndanɗe "Geɗe sariyaaji e mbaadiiji gollondiral hakkunde leyɗeele hakkunde Dental Sowiyet e Dowlaaji Afrik" e BL (Lagos). O golliima e jaaynde Daily Times of Nigeria tuggi 1963 haa 1964. Caggal nde o heɓi dipolomaaji makko e sariya, o golliima e ministeer fedde nde ko fayti e tabitingol leydi ndii gila 1974 haa 1979. Caggal nde o ɓeydi jaŋde makko e sariya o naati e ministeer defense e hitaande 1980. O retired civil aL e hitaande 1980 1987.<ref>{{Cite web|last=Olajumoke|first=Wilfred Olabode|date=1974|title=Legal aspects of the forms of international co-operation between the Soviet Union and African states|url=https://era.ed.ac.uk/handle/1842/17706|language=en}}</ref><ref>{{cite news|last=Adesanmi|first=Ayodele|title=Olajumoke: My world-view changed day I mistook student cripple for beggar|work=Sunday Tribune|location=Nigeria}} 20 February 2011.</ref><ref name="nassnig" />E hitaande 2003, nde o wolwannoo hooreejo RORO Oceanic, Dr. Bode Olajumoke ñiŋii politikaaji ngenndi ndii e nder geec e njoɓdi toowndi, o wallitorii kadi privatisation (NPA). Bode Olajumoke ko hooreejo fedde wiyeteende MITOSATH (Mission pour sauver les sans aide), fedde nde wonaa laamuyankoore, nde gollal mum adanngal ko moƴƴitinde cellal ɓe ngalaa jawdi.<ref>{{cite news|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/mar/20/0131.html|title=The maritime industry has grown beyond Govt capability— Bode Olajumoke|date=20 March 2003|publisher=Vanguard Media Ltd.|access-date=16 September 2009|archive-date=29 September 2011|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929061151/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/mar/20/0131.html}}</ref> == Golle politik == Diiwaan Ondo to leydi Naajeeriya E hitaande 1999, Bode Olajumoke wonnoo ko ƴaañoowo hooreejo leydi. Ko o mawɗo, kadi ko o tergal e fedde toppitiinde ko fayti e lannda PDP. Bode Olajumoke, nde o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Ondo worgo, o suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam jokkude golle duuɓi nay goɗɗi. .<ref>{{cite web|url=http://www.mitosath.org/ChairmanBOT.htm|title=Dr. Bode Olajumoke|publisher=Misosath|access-date=17 September 2009|archive-date=12 February 2005|archive-url=https://web.archive.org/web/20050212193051/http://www.mitosath.org/ChairmanBOT.htm|url-status=dead}}</ref> Olajumoke ko tergal goomuuji senateeruuji ko faati e konu ndiyam, peewnugol ngenndi, geɗe caggal leydi, golle, golle e ƴellitaare, petroŋ dowri e defansiyoŋ e konu. E lewru ut 2008, Bode Olajumoke wondi e senateer Ike Ekweremadu e nder delegaasiyoŋ Najeriya to Amerik ngam ƴeewde batu ngenndiwal demokaraasi 2008. E lewru Noowammbar 2008, Olajumoke hollitii wonde Naajeeriya heddaaki tawo e demokaraasi timmuɗo, o haali ko fayti e "diktatoor moƴƴo". Nde o jaabtii haala kaa, hooreejo suudu sarɗiiji, Hon. <ref>{{cite news|title=Nigeria Do Not Need Real Dictatorship - Rep|url=http://www.nigerianobservernews.com/7112008/7112008/news/national/news27.html|access-date=17 September 2009|archive-date=27 November 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101127193110/http://www.nigerianobservernews.com/7112008/7112008/news/national/news27.html|url-status=dead|newspaper=[[The Nigerian Observer]]}}</ref> Tunde Akogun, wi'i ngam demokaraasi wuura goonga nder Naajeeriya, doole woodi maandeeji dictator nder kuuɗe ɗe ɗon hoosa, ammaa o wi'i Olajumoke waawataa wi'ugo noddaango ngam laamu dictator goonga. Nde o wolwannoo e lewru suwee 2009, hono hooreejo Goomu Senaa ngam konu ndiyam, senateer Olajumoke fawii ko e golle fedde konu (JTF) e nder diiwaan Niiseer, o wiyi ko kañum haɓata e militeeruuji e bonanndeeji ɗi mbonnata nafoore faggudu ngenndi ndii. <ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200605220967.html|title=Bode Olajumoke Joins Ondo Senatorial Race|work=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|author=Dayo Johnson|date=22 May 2006|access-date=2 February 2015}}</ref> jaɓi wonde feere politik ina haani ngam ƴellitde caɗeele nokku oo. == Tuugnorgal == kv7zjdpdb96l3duc2n6609y265nb0t2 Akinlabi Olasunkanmi 0 43503 182610 2026-08-13T20:21:05Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Akinlabi Olasunkanmi (jibinaama nder lewru mars 1956) ko jom jawdi en e siyaasaajo Naajeeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ƴellitaare sukaaɓe e nder kabine hooreejo leydi Umaru Yar'Adua e lewru Siilo hitaande 2007. E hitaande 2014, o dañii kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya (PDP) ngam suɓaade guwerneer e nder diiwaan Osun kono o suɓaama e nder diiwaan Osun. Tuugnorgal" 182610 wikitext text/x-wiki Akinlabi Olasunkanmi (jibinaama nder lewru mars 1956) ko jom jawdi en e siyaasaajo Naajeeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ƴellitaare sukaaɓe e nder kabine hooreejo leydi Umaru Yar'Adua e lewru Siilo hitaande 2007. E hitaande 2014, o dañii kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya (PDP) ngam suɓaade guwerneer e nder diiwaan Osun kono o suɓaama e nder diiwaan Osun. Tuugnorgal bnfyy3rpedhlgq111lquxo7uqsl1501 182611 182610 2026-08-13T20:21:34Z Ilya Discuss 10103 182611 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Akinlabi Olasunkanmi (jibinaama nder lewru mars 1956) ko jom jawdi en e siyaasaajo Naajeeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ƴellitaare sukaaɓe e nder kabine hooreejo leydi Umaru Yar'Adua e lewru Siilo hitaande 2007. E hitaande 2014, o dañii kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya (PDP) ngam suɓaade guwerneer e nder diiwaan Osun kono o suɓaama e nder diiwaan Osun. Tuugnorgal 501uo2ecdw0u1ch7d6uwh9do9po15vx 182612 182611 2026-08-13T20:22:39Z Ilya Discuss 10103 182612 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Akinlabi Olasunkanmi''' (jibinaama nder lewru mars 1956) ko jom jawdi en e siyaasaajo Naajeeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ƴellitaare sukaaɓe e nder kabine hooreejo leydi Umaru Yar'Adua e lewru Siilo hitaande 2007. E hitaande 2014, o dañii kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya (PDP) ngam suɓaade guwerneer e nder diiwaan Osun kono o suɓaama e nder diiwaan Osun. == Tuugnorgal == 2v35foklm8q8q83kslrhu64rzbfmdd6 182613 182612 2026-08-13T20:24:01Z Ilya Discuss 10103 182613 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Akinlabi Olasunkanmi''' (jibinaama nder lewru mars 1956) ko jom jawdi en e siyaasaajo Naajeeriya, o toɗɗaama jaagorgal ko feewti e ƴellitaare sukaaɓe e nder kabine hooreejo leydi Umaru Yar'Adua e lewru Siilo hitaande 2007. E hitaande 2014, o dañii kanndidaa ngam suɓaade hooreejo leydi Naajeeriya (PDP) ngam suɓaade guwerneer e nder diiwaan Osun kono o suɓaama e nder diiwaan Osun..<ref>{{Cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/158164-update-how-omisore-emerged-osun-pdp-governorship-candidate.html|title=UPDATE: How Omisore emerged Osun PDP governorship candidate|date=5 April 2014|author=|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2014/08/men-mobilisers/|location=Lagos, Nigeria|title=Osun Polls: The men and mobilisers|date=7 August 2021|author=Akinrefon, Dapo|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> == Tuugnorgal == qm9x90tjlxmks7eknu2c9zt5hevmtsq Stella Omu 0 43504 182618 2026-08-13T20:35:49Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Stella Unuezi Omu (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1946) ko politikaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo Senateer e nder laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud to diiwaan Delta. Ɓawo Omu ko iwdi Isoko. O jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1946. Jom suudu makko ko seneraal mawɗo Paul Omu, gonnooɗo guwerneer konu to diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi Nijeer. Ko o yumma ɓiɓɓe rewɓe tato e worɓe tato. O woniino balloowo Kontrole..." 182618 wikitext text/x-wiki Stella Unuezi Omu (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1946) ko politikaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo Senateer e nder laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud to diiwaan Delta. Ɓawo Omu ko iwdi Isoko. O jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1946. Jom suudu makko ko seneraal mawɗo Paul Omu, gonnooɗo guwerneer konu to diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi Nijeer. Ko o yumma ɓiɓɓe rewɓe tato e worɓe tato. O woniino balloowo Kontroleer Jeneral to suudu sarɗiiji leydi Najeriya, o woppi golle laamu, o woniino Kontroleer to suudu sarɗiiji kasooji. O jeyaa ko e goomu toppitiingu ƴellitgol laamu (1994–95). Golle Senaa Omu suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud. O toɗɗaa ko mawɗo whip Senaa e cukko hooreejo goomuuji Senaa ko faati e peewnugol ngenndi e ko fayti e geɗe rewɓe e ƴellitaare sukaaɓe. E lewru mee 2001, Omu yedditii tuumeede ŋakkeende kaalis e Senaa mo Anyim Pius Anyim ardii, o wiyi wonde ɗe ngalaa hujja, tee maa ƴeewooɓe ɓee njiytu ɗe so tawii ko goonga. E lewru noowammbar 2001, o heɓi ɓataake ina waɗi huunde tuumaande, ina winndaa heen logo Ministeer Jokkondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Terɗe Asaambele ngenndi goɗɗe keɓii caggal ɗuum ɓataakeeji nannduɗi e ɗii. Ɗum addani kulhuli nde tawnoo depiteeji ɗii cikkatnoo ko huunde nde anthrax, woni sabaabu ownugol biyoloji. Ko ɓooyaani koo, ɓataakeeji gonɗi e mboros anthrax ina cifaa to Amerik caggal njangu 11 suwee 2001. E lewru suwee 2002, caggal nde ñaawirde toownde ƴetti kuulal wonde Asaambele ngenndi alaa baawɗe waɗde sariyaaji ngam laamaade laamuuji nokkuuji ɗii, Omu fuɗɗii golle ngam waylude kuule doosɗe leydi 1999 jowitiiɗe heen. E lewru ut 2002, o woniino ƴaañoowo senaateeruuji ɗi ngoongɗinaani jokkondiral makko e hooreejo leydi Obasanjo e haala makko wonde kuulal woote ñalnde wootere e nder kuulal woote 2002 ina waawi wayleede.O woppi laamu e darorɗe lewru nduu. O dañii darnde ngam suɓaade PDP ngam suɓaade kadi e hitaande 2003, kono o dañii caɗeele e James Manager, gonnooɗo komisinaajo golle e nder diiwaan Delta e nder kabine James Ibori. nfse16htl5wyvnedpte7shm80f95ei5 182619 182618 2026-08-13T20:36:21Z Ilya Discuss 10103 182619 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Stella Unuezi Omu (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1946) ko politikaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo Senateer e nder laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud to diiwaan Delta. Ɓawo Omu ko iwdi Isoko. O jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1946. Jom suudu makko ko seneraal mawɗo Paul Omu, gonnooɗo guwerneer konu to diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi Nijeer. Ko o yumma ɓiɓɓe rewɓe tato e worɓe tato. O woniino balloowo Kontroleer Jeneral to suudu sarɗiiji leydi Najeriya, o woppi golle laamu, o woniino Kontroleer to suudu sarɗiiji kasooji. O jeyaa ko e goomu toppitiingu ƴellitgol laamu (1994–95). Golle Senaa Omu suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud. O toɗɗaa ko mawɗo whip Senaa e cukko hooreejo goomuuji Senaa ko faati e peewnugol ngenndi e ko fayti e geɗe rewɓe e ƴellitaare sukaaɓe. E lewru mee 2001, Omu yedditii tuumeede ŋakkeende kaalis e Senaa mo Anyim Pius Anyim ardii, o wiyi wonde ɗe ngalaa hujja, tee maa ƴeewooɓe ɓee njiytu ɗe so tawii ko goonga. E lewru noowammbar 2001, o heɓi ɓataake ina waɗi huunde tuumaande, ina winndaa heen logo Ministeer Jokkondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Terɗe Asaambele ngenndi goɗɗe keɓii caggal ɗuum ɓataakeeji nannduɗi e ɗii. Ɗum addani kulhuli nde tawnoo depiteeji ɗii cikkatnoo ko huunde nde anthrax, woni sabaabu ownugol biyoloji. Ko ɓooyaani koo, ɓataakeeji gonɗi e mboros anthrax ina cifaa to Amerik caggal njangu 11 suwee 2001. E lewru suwee 2002, caggal nde ñaawirde toownde ƴetti kuulal wonde Asaambele ngenndi alaa baawɗe waɗde sariyaaji ngam laamaade laamuuji nokkuuji ɗii, Omu fuɗɗii golle ngam waylude kuule doosɗe leydi 1999 jowitiiɗe heen. E lewru ut 2002, o woniino ƴaañoowo senaateeruuji ɗi ngoongɗinaani jokkondiral makko e hooreejo leydi Obasanjo e haala makko wonde kuulal woote ñalnde wootere e nder kuulal woote 2002 ina waawi wayleede.O woppi laamu e darorɗe lewru nduu. O dañii darnde ngam suɓaade PDP ngam suɓaade kadi e hitaande 2003, kono o dañii caɗeele e James Manager, gonnooɗo komisinaajo golle e nder diiwaan Delta e nder kabine James Ibori. 6d28bd5jqkojnorume588kqoxbibxfr 182620 182619 2026-08-13T20:39:06Z Ilya Discuss 10103 182620 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Stella Unuezi Omu''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1946) ko politikaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo Senateer e nder laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud to diiwaan Delta. Ɓawo Omu ko iwdi Isoko. O jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1946. Jom suudu makko ko seneraal mawɗo Paul Omu, gonnooɗo guwerneer konu to diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi Nijeer. Ko o yumma ɓiɓɓe rewɓe tato e worɓe tato. O woniino balloowo Kontroleer Jeneral to suudu sarɗiiji leydi Najeriya, o woppi golle laamu, o woniino Kontroleer to suudu sarɗiiji kasooji. O jeyaa ko e goomu toppitiingu ƴellitgol laamu (1994–95). Golle Senaa Omu suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud. O toɗɗaa ko mawɗo whip Senaa e cukko hooreejo goomuuji Senaa ko faati e peewnugol ngenndi e ko fayti e geɗe rewɓe e ƴellitaare sukaaɓe. E lewru mee 2001, Omu yedditii tuumeede ŋakkeende kaalis e Senaa mo Anyim Pius Anyim ardii, o wiyi wonde ɗe ngalaa hujja, tee maa ƴeewooɓe ɓee njiytu ɗe so tawii ko goonga. E lewru noowammbar 2001, o heɓi ɓataake ina waɗi huunde tuumaande, ina winndaa heen logo Ministeer Jokkondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Terɗe Asaambele ngenndi goɗɗe keɓii caggal ɗuum ɓataakeeji nannduɗi e ɗii. Ɗum addani kulhuli nde tawnoo depiteeji ɗii cikkatnoo ko huunde nde anthrax, woni sabaabu ownugol biyoloji. Ko ɓooyaani koo, ɓataakeeji gonɗi e mboros anthrax ina cifaa to Amerik caggal njangu 11 suwee 2001. E lewru suwee 2002, caggal nde ñaawirde toownde ƴetti kuulal wonde Asaambele ngenndi alaa baawɗe waɗde sariyaaji ngam laamaade laamuuji nokkuuji ɗii, Omu fuɗɗii golle ngam waylude kuule doosɗe leydi 1999 jowitiiɗe heen. E lewru ut 2002, o woniino ƴaañoowo senaateeruuji ɗi ngoongɗinaani jokkondiral makko e hooreejo leydi Obasanjo e haala makko wonde kuulal woote ñalnde wootere e nder kuulal woote 2002 ina waawi wayleede.O woppi laamu e darorɗe lewru nduu. O dañii darnde ngam suɓaade PDP ngam suɓaade kadi e hitaande 2003, kono o dañii caɗeele e James Manager, gonnooɗo komisinaajo golle e nder diiwaan Delta e nder kabine James Ibori. 79l56x5igtlcubt2rj705tr43cgw7vs 182621 182620 2026-08-13T20:39:51Z Ilya Discuss 10103 182621 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Stella Unuezi Omu''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1946) ko politikaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo Senateer e nder laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud to diiwaan Delta. Ɓawo Omu ko iwdi Isoko. O jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1946. Jom suudu makko ko seneraal mawɗo Paul Omu, gonnooɗo guwerneer konu to diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi Nijeer. Ko o yumma ɓiɓɓe rewɓe tato e worɓe tato. O woniino balloowo Kontroleer Jeneral to suudu sarɗiiji leydi Najeriya, o woppi golle laamu, o woniino Kontroleer to suudu sarɗiiji kasooji. O jeyaa ko e goomu toppitiingu ƴellitgol laamu (1994–95). Golle Senaa Omu suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud. O toɗɗaa ko mawɗo whip Senaa e cukko hooreejo goomuuji Senaa ko faati e peewnugol ngenndi e ko fayti e geɗe rewɓe e ƴellitaare sukaaɓe. E lewru mee 2001, Omu yedditii tuumeede ŋakkeende kaalis e Senaa mo Anyim Pius Anyim ardii, o wiyi wonde ɗe ngalaa hujja, tee maa ƴeewooɓe ɓee njiytu ɗe so tawii ko goonga. E lewru noowammbar 2001, o heɓi ɓataake ina waɗi huunde tuumaande, ina winndaa heen logo Ministeer Jokkondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Terɗe Asaambele ngenndi goɗɗe keɓii caggal ɗuum ɓataakeeji nannduɗi e ɗii. Ɗum addani kulhuli nde tawnoo depiteeji ɗii cikkatnoo ko huunde nde anthrax, woni sabaabu ownugol biyoloji. Ko ɓooyaani koo, ɓataakeeji gonɗi e mboros anthrax ina cifaa to Amerik caggal njangu 11 suwee 2001. E lewru suwee 2002, caggal nde ñaawirde toownde ƴetti kuulal wonde Asaambele ngenndi alaa baawɗe waɗde sariyaaji ngam laamaade laamuuji nokkuuji ɗii, Omu fuɗɗii golle ngam waylude kuule doosɗe leydi 1999 jowitiiɗe heen. E lewru ut 2002, o woniino ƴaañoowo senaateeruuji ɗi ngoongɗinaani jokkondiral makko e hooreejo leydi Obasanjo e haala makko wonde kuulal woote ñalnde wootere e nder kuulal woote 2002 ina waawi wayleede.O woppi laamu e darorɗe lewru nduu. O dañii darnde ngam suɓaade PDP ngam suɓaade kadi e hitaande 2003, kono o dañii caɗeele e James Manager, gonnooɗo komisinaajo golle e nder diiwaan Delta e nder kabine James Ibori. Caggal golle E lewru Juko hitaande 2003, Omu noddi Asamblee lesdi ngam yaawugo kuugal ngam sosde Agency lesdi ngam welwelo rento ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya. Nde o woni e laamu o hawriino e senaateeruuji Omololu Meroyi e Lekan Salami ngam wallitde kuulal ngal. E nder yeewtere makko e lewru ut 2003, o wiyi denndaangal pelle hareeji e nder wuro Warri yo ndartin balɗe mum en, o wiyi wonde Ijaw en e Itsekiri en ko banndiraaɓe, ɓe ngoppataa luural politik walla geɗe renndo-faggudu goɗɗe ina ceernda ɗum en. E lewru desaambar 2005, o woniino hooreejo Goomu hooreejo leydi toppitiiɗo ko fayti e udditgol kasoo to Port Harcourt. O woniino kadi tergal e batu ngenndiwal ngam ƴellitde politik e hitaande 2005.E lewru suwee 2008 o woniino tergal e Goomu karallaagal Delta Niiseer. Omu ko tergal e goomu ngu Goomu toppitiingu golle leydi (NEC) sosi ngam ƴeewtaade hol ko waɗi lannda ka fooli woote gardagol leydi 2019. == Tuugnorgal == l1mtz33ummd7975a1sninbs888r21om 182622 182621 2026-08-13T20:42:13Z Ilya Discuss 10103 182622 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Stella Unuezi Omu''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1946) ko politikaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo Senateer e nder laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud to diiwaan Delta. Ɓawo Omu ko iwdi Isoko. O jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1946. Jom suudu makko ko seneraal mawɗo Paul Omu, gonnooɗo guwerneer konu to diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi Nijeer..<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=40837|archive-url=https://web.archive.org/web/20060630013806/http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=40837|archive-date=30 June 2006|title=For Omu, How Does Life Feel at 60?|author=Sherrif Balogun|work=ThisDay|date=2006-02-15|accessdate=2010-02-27}}</ref><ref name="tday1" /> Ko o yumma ɓiɓɓe rewɓe tato e worɓe tato. O woniino balloowo Kontroleer Jeneral to suudu sarɗiiji leydi Najeriya, o woppi golle laamu, o woniino Kontroleer to suudu sarɗiiji kasooji. O jeyaa ko e goomu toppitiingu ƴellitgol laamu (1994–95). Golle Senaa Omu suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud. O toɗɗaa ko mawɗo whip Senaa e cukko hooreejo goomuuji Senaa ko faati e peewnugol ngenndi e ko fayti e geɗe rewɓe e ƴellitaare sukaaɓe. E lewru mee 2001, Omu yedditii tuumeede ŋakkeende kaalis e Senaa mo Anyim Pius Anyim ardii, o wiyi wonde ɗe ngalaa hujja, tee maa ƴeewooɓe ɓee njiytu ɗe so tawii ko goonga. E lewru noowammbar 2001, o heɓi ɓataake ina waɗi huunde tuumaande, ina winndaa heen logo Ministeer Jokkondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Terɗe Asaambele ngenndi goɗɗe keɓii caggal ɗuum ɓataakeeji nannduɗi e ɗii. Ɗum addani kulhuli nde tawnoo depiteeji ɗii cikkatnoo ko huunde nde anthrax, woni sabaabu ownugol biyoloji. Ko ɓooyaani koo, ɓataakeeji gonɗi e mboros anthrax ina cifaa to Amerik caggal njangu 11 suwee 2001. E lewru suwee 2002, caggal nde ñaawirde toownde ƴetti kuulal wonde Asaambele ngenndi alaa baawɗe waɗde sariyaaji ngam laamaade laamuuji nokkuuji ɗii, Omu fuɗɗii golle ngam waylude kuule doosɗe leydi 1999 jowitiiɗe heen. E lewru ut 2002, o woniino ƴaañoowo senaateeruuji ɗi ngoongɗinaani jokkondiral makko e hooreejo leydi Obasanjo e haala makko wonde kuulal woote ñalnde wootere e nder kuulal woote 2002 ina waawi wayleede.O woppi laamu e darorɗe lewru nduu. O dañii darnde ngam suɓaade PDP ngam suɓaade kadi e hitaande 2003, kono o dañii caɗeele e James Manager, gonnooɗo komisinaajo golle e nder diiwaan Delta e nder kabine James Ibori. Caggal golle E lewru Juko hitaande 2003, Omu noddi Asamblee lesdi ngam yaawugo kuugal ngam sosde Agency lesdi ngam welwelo rento ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya. Nde o woni e laamu o hawriino e senaateeruuji Omololu Meroyi e Lekan Salami ngam wallitde kuulal ngal. E nder yeewtere makko e lewru ut 2003, o wiyi denndaangal pelle hareeji e nder wuro Warri yo ndartin balɗe mum en, o wiyi wonde Ijaw en e Itsekiri en ko banndiraaɓe, ɓe ngoppataa luural politik walla geɗe renndo-faggudu goɗɗe ina ceernda ɗum en. E lewru desaambar 2005, o woniino hooreejo Goomu hooreejo leydi toppitiiɗo ko fayti e udditgol kasoo to Port Harcourt. O woniino kadi tergal e batu ngenndiwal ngam ƴellitde politik e hitaande 2005.E lewru suwee 2008 o woniino tergal e Goomu karallaagal Delta Niiseer. Omu ko tergal e goomu ngu Goomu toppitiingu golle leydi (NEC) sosi ngam ƴeewtaade hol ko waɗi lannda ka fooli woote gardagol leydi 2019. == Tuugnorgal == 6hdn8572wefw21ev9wjy5jl4fkkgu7e 182623 182622 2026-08-13T20:46:30Z Ilya Discuss 10103 182623 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Stella Unuezi Omu''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1946) ko politikaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo Senateer e nder laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud to diiwaan Delta. Ɓawo Omu ko iwdi Isoko. O jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1946. Jom suudu makko ko seneraal mawɗo Paul Omu, gonnooɗo guwerneer konu to diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi Nijeer..<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=40837|archive-url=https://web.archive.org/web/20060630013806/http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=40837|archive-date=30 June 2006|title=For Omu, How Does Life Feel at 60?|author=Sherrif Balogun|work=ThisDay|date=2006-02-15|accessdate=2010-02-27}}</ref> Ko o yumma ɓiɓɓe rewɓe tato e worɓe tato. O woniino balloowo Kontroleer Jeneral to suudu sarɗiiji leydi Najeriya, o woppi golle laamu, o woniino Kontroleer to suudu sarɗiiji kasooji. O jeyaa ko e goomu toppitiingu ƴellitgol laamu (1994–95). Golle Senaa Omu suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud. O toɗɗaa ko mawɗo whip Senaa e cukko hooreejo goomuuji Senaa ko faati e peewnugol ngenndi e ko fayti e geɗe rewɓe e ƴellitaare sukaaɓe. E lewru mee 2001, Omu yedditii tuumeede ŋakkeende kaalis e Senaa mo Anyim Pius Anyim ardii, o wiyi wonde ɗe ngalaa hujja, tee maa ƴeewooɓe ɓee njiytu ɗe so tawii ko goonga. E lewru noowammbar 2001, o heɓi ɓataake ina waɗi huunde tuumaande, ina winndaa heen logo Ministeer Jokkondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Terɗe Asaambele ngenndi goɗɗe keɓii caggal ɗuum ɓataakeeji nannduɗi e ɗii. Ɗum addani kulhuli nde tawnoo depiteeji ɗii cikkatnoo ko huunde nde anthrax, woni sabaabu ownugol biyoloji. Ko ɓooyaani koo, ɓataakeeji gonɗi e mboros anthrax ina cifaa to Amerik caggal njangu 11 suwee 2001. E lewru suwee 2002, caggal nde ñaawirde toownde ƴetti kuulal wonde Asaambele ngenndi alaa baawɗe waɗde sariyaaji ngam laamaade laamuuji nokkuuji ɗii, Omu fuɗɗii golle ngam waylude kuule doosɗe leydi 1999 jowitiiɗe heen. E lewru ut 2002, o woniino ƴaañoowo senaateeruuji ɗi ngoongɗinaani jokkondiral makko e hooreejo leydi Obasanjo e haala makko wonde kuulal woote ñalnde wootere e nder kuulal woote 2002 ina waawi wayleede.O woppi laamu e darorɗe lewru nduu. O dañii darnde ngam suɓaade PDP ngam suɓaade kadi e hitaande 2003, kono o dañii caɗeele e James Manager, gonnooɗo komisinaajo golle e nder diiwaan Delta e nder kabine James Ibori. Caggal golle E lewru Juko hitaande 2003, Omu noddi Asamblee lesdi ngam yaawugo kuugal ngam sosde Agency lesdi ngam welwelo rento ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya. Nde o woni e laamu o hawriino e senaateeruuji Omololu Meroyi e Lekan Salami ngam wallitde kuulal ngal. E nder yeewtere makko e lewru ut 2003, o wiyi denndaangal pelle hareeji e nder wuro Warri yo ndartin balɗe mum en, o wiyi wonde Ijaw en e Itsekiri en ko banndiraaɓe, ɓe ngoppataa luural politik walla geɗe renndo-faggudu goɗɗe ina ceernda ɗum en. E lewru desaambar 2005, o woniino hooreejo Goomu hooreejo leydi toppitiiɗo ko fayti e udditgol kasoo to Port Harcourt. O woniino kadi tergal e batu ngenndiwal ngam ƴellitde politik e hitaande 2005.E lewru suwee 2008 o woniino tergal e Goomu karallaagal Delta Niiseer. Omu ko tergal e goomu ngu Goomu toppitiingu golle leydi (NEC) sosi ngam ƴeewtaade hol ko waɗi lannda ka fooli woote gardagol leydi 2019. == Tuugnorgal == 3gyxzv5j3y06bgn073mu1rymbo4e4iw 182624 182623 2026-08-13T20:47:26Z Ilya Discuss 10103 182624 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Stella Unuezi Omu''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1946) ko politikaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo Senateer e nder laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud to diiwaan Delta. Ɓawo Omu ko iwdi Isoko. O jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1946. Jom suudu makko ko seneraal mawɗo Paul Omu, gonnooɗo guwerneer konu to diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi Nijeer..<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=40837|archive-url=https://web.archive.org/web/20060630013806/http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=40837|archive-date=30 June 2006|title=For Omu, How Does Life Feel at 60?|author=Sherrif Balogun|work=ThisDay|date=2006-02-15|accessdate=2010-02-27}}</ref> Ko o yumma ɓiɓɓe rewɓe tato e worɓe tato. O woniino balloowo Kontroleer Jeneral to suudu sarɗiiji leydi Najeriya, o woppi golle laamu, o woniino Kontroleer to suudu sarɗiiji kasooji. O jeyaa ko e goomu toppitiingu ƴellitgol laamu (1994–95). Golle Senaa Omu suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud. O toɗɗaa ko mawɗo whip Senaa e cukko hooreejo goomuuji Senaa ko faati e peewnugol ngenndi e ko fayti e geɗe rewɓe e ƴellitaare sukaaɓe.<ref>{{Cite news|date=2021-02-02|title=South-east Govs Cost PDP 2019 Presidential Poll, Says Report|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2021/02/02/south-east-govs-cost-pdp-2019-presidential-poll-says-report/|access-date=2021-05-20|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref> E lewru mee 2001, Omu yedditii tuumeede ŋakkeende kaalis e Senaa mo Anyim Pius Anyim ardii, o wiyi wonde ɗe ngalaa hujja, tee maa ƴeewooɓe ɓee njiytu ɗe so tawii ko goonga. E lewru noowammbar 2001, o heɓi ɓataake ina waɗi huunde tuumaande, ina winndaa heen logo Ministeer Jokkondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Terɗe Asaambele ngenndi goɗɗe keɓii caggal ɗuum ɓataakeeji nannduɗi e ɗii. Ɗum addani kulhuli nde tawnoo depiteeji ɗii cikkatnoo ko huunde nde anthrax, woni sabaabu ownugol biyoloji. Ko ɓooyaani koo, ɓataakeeji gonɗi e mboros anthrax ina cifaa to Amerik caggal njangu 11 suwee 2001. E lewru suwee 2002, caggal nde ñaawirde toownde ƴetti kuulal wonde Asaambele ngenndi alaa baawɗe waɗde sariyaaji ngam laamaade laamuuji nokkuuji ɗii, Omu fuɗɗii golle ngam waylude kuule doosɗe leydi 1999 jowitiiɗe heen. E lewru ut 2002, o woniino ƴaañoowo senaateeruuji ɗi ngoongɗinaani jokkondiral makko e hooreejo leydi Obasanjo e haala makko wonde kuulal woote ñalnde wootere e nder kuulal woote 2002 ina waawi wayleede.O woppi laamu e darorɗe lewru nduu. O dañii darnde ngam suɓaade PDP ngam suɓaade kadi e hitaande 2003, kono o dañii caɗeele e James Manager, gonnooɗo komisinaajo golle e nder diiwaan Delta e nder kabine James Ibori. Caggal golle E lewru Juko hitaande 2003, Omu noddi Asamblee lesdi ngam yaawugo kuugal ngam sosde Agency lesdi ngam welwelo rento ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya. Nde o woni e laamu o hawriino e senaateeruuji Omololu Meroyi e Lekan Salami ngam wallitde kuulal ngal. E nder yeewtere makko e lewru ut 2003, o wiyi denndaangal pelle hareeji e nder wuro Warri yo ndartin balɗe mum en, o wiyi wonde Ijaw en e Itsekiri en ko banndiraaɓe, ɓe ngoppataa luural politik walla geɗe renndo-faggudu goɗɗe ina ceernda ɗum en. E lewru desaambar 2005, o woniino hooreejo Goomu hooreejo leydi toppitiiɗo ko fayti e udditgol kasoo to Port Harcourt. O woniino kadi tergal e batu ngenndiwal ngam ƴellitde politik e hitaande 2005.E lewru suwee 2008 o woniino tergal e Goomu karallaagal Delta Niiseer. Omu ko tergal e goomu ngu Goomu toppitiingu golle leydi (NEC) sosi ngam ƴeewtaade hol ko waɗi lannda ka fooli woote gardagol leydi 2019. == Tuugnorgal == 5h2v7kbc88gmcae0u6qcyvkbd86dheb 182625 182624 2026-08-13T20:49:45Z Ilya Discuss 10103 182625 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Stella Unuezi Omu''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1946) ko politikaajo Naajeeriya, cuɓaaɗo Senateer e nder laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud to diiwaan Delta. Ɓawo Omu ko iwdi Isoko. O jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1946. Jom suudu makko ko seneraal mawɗo Paul Omu, gonnooɗo guwerneer konu to diiwaan Fuɗnaange-rewo leydi Nijeer..<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=40837|archive-url=https://web.archive.org/web/20060630013806/http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=40837|archive-date=30 June 2006|title=For Omu, How Does Life Feel at 60?|author=Sherrif Balogun|work=ThisDay|date=2006-02-15|accessdate=2010-02-27}}</ref> Ko o yumma ɓiɓɓe rewɓe tato e worɓe tato. O woniino balloowo Kontroleer Jeneral to suudu sarɗiiji leydi Najeriya, o woppi golle laamu, o woniino Kontroleer to suudu sarɗiiji kasooji. O jeyaa ko e goomu toppitiingu ƴellitgol laamu (1994–95). Golle Senaa Omu suɓaama senaateer e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe e hitaande 1999 ngam diiwaan Delta Sud. O toɗɗaa ko mawɗo whip Senaa e cukko hooreejo goomuuji Senaa ko faati e peewnugol ngenndi e ko fayti e geɗe rewɓe e ƴellitaare sukaaɓe.<ref>{{Cite news|date=2021-02-02|title=South-east Govs Cost PDP 2019 Presidential Poll, Says Report|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2021/02/02/south-east-govs-cost-pdp-2019-presidential-poll-says-report/|access-date=2021-05-20|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref> E lewru mee 2001, Omu yedditii tuumeede ŋakkeende kaalis e Senaa mo Anyim Pius Anyim ardii, o wiyi wonde ɗe ngalaa hujja, tee maa ƴeewooɓe ɓee njiytu ɗe so tawii ko goonga. E lewru noowammbar 2001, o heɓi ɓataake ina waɗi huunde tuumaande, ina winndaa heen logo Ministeer Jokkondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Terɗe Asaambele ngenndi goɗɗe keɓii caggal ɗuum ɓataakeeji nannduɗi e ɗii.<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/nview.php?id=25059|title=Jail Break: Alamieyeseigha Wants Drastic Overhaul|author=John Iwori|date=8 December 2005|work=ThisDay|accessdate=2010-02-27}}</ref><ref>{{Cite news|date=2010-10-27|title=I have unfinished business in the Senate, says Sen. Omu|url=https://www.vanguardngr.com/2010/10/i-have-unfinished-business-in-the-senate-says-sen-omu/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-05-08|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200809050950.html|title=Niger Delta Technical Committee Members - Who Are They?|date=5 September 2008|work=ThisDay|author=Kalu Idika Kalu|accessdate=2010-02-27}}</ref> Ɗum addani kulhuli nde tawnoo depiteeji ɗii cikkatnoo ko huunde nde anthrax, woni sabaabu ownugol biyoloji. Ko ɓooyaani koo, ɓataakeeji gonɗi e mboros anthrax ina cifaa to Amerik caggal njangu 11 suwee 2001. E lewru suwee 2002, caggal nde ñaawirde toownde ƴetti kuulal wonde Asaambele ngenndi alaa baawɗe waɗde sariyaaji ngam laamaade laamuuji nokkuuji ɗii, Omu fuɗɗii golle ngam waylude kuule doosɗe leydi 1999 jowitiiɗe heen. E lewru ut 2002, o woniino ƴaañoowo senaateeruuji ɗi ngoongɗinaani jokkondiral makko e hooreejo leydi Obasanjo e haala makko wonde kuulal woote ñalnde wootere e nder kuulal woote 2002 ina waawi wayleede.O woppi laamu e darorɗe lewru nduu. O dañii darnde ngam suɓaade PDP ngam suɓaade kadi e hitaande 2003, kono o dañii caɗeele e James Manager, gonnooɗo komisinaajo golle e nder diiwaan Delta e nder kabine James Ibori. Caggal golle E lewru Juko hitaande 2003, Omu noddi Asamblee lesdi ngam yaawugo kuugal ngam sosde Agency lesdi ngam welwelo rento ɓiɓɓe lesdi Naajeeriya. Nde o woni e laamu o hawriino e senaateeruuji Omololu Meroyi e Lekan Salami ngam wallitde kuulal ngal. E nder yeewtere makko e lewru ut 2003, o wiyi denndaangal pelle hareeji e nder wuro Warri yo ndartin balɗe mum en, o wiyi wonde Ijaw en e Itsekiri en ko banndiraaɓe, ɓe ngoppataa luural politik walla geɗe renndo-faggudu goɗɗe ina ceernda ɗum en. E lewru desaambar 2005, o woniino hooreejo Goomu hooreejo leydi toppitiiɗo ko fayti e udditgol kasoo to Port Harcourt. O woniino kadi tergal e batu ngenndiwal ngam ƴellitde politik e hitaande 2005.E lewru suwee 2008 o woniino tergal e Goomu karallaagal Delta Niiseer. Omu ko tergal e goomu ngu Goomu toppitiingu golle leydi (NEC) sosi ngam ƴeewtaade hol ko waɗi lannda ka fooli woote gardagol leydi 2019. == Tuugnorgal == fptc0utxt7za8ar43slcmzq93ejcp0y Category:Redirects connected to a Wikidata item 14 43505 182639 2026-08-14T06:03:12Z PK2 844 Created blank page 182639 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 Sandy Ojang Onor 0 43506 182641 2026-08-14T10:31:02Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Sandy Ojang Onor (jibinaa ko 14 lewru feebariyee 1966) ko politikaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko senateer wakiiliijo diiwaan senateeruuji Cross River hakkundeeji gila 2019 haa 2023. O suɓaama e hitaande 2019 ngam wakiliijo diiwaan senateeruuji hakkundeeji Cross River e nder Asamblee 9ɓo senateeruuji. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). . O suɓaama ngam suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2027. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Sandy Ojang Onor jibin..." 182641 wikitext text/x-wiki Sandy Ojang Onor (jibinaa ko 14 lewru feebariyee 1966) ko politikaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko senateer wakiiliijo diiwaan senateeruuji Cross River hakkundeeji gila 2019 haa 2023. O suɓaama e hitaande 2019 ngam wakiliijo diiwaan senateeruuji hakkundeeji Cross River e nder Asamblee 9ɓo senateeruuji. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). . O suɓaama ngam suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2027. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Sandy Ojang Onor jibinaa ko e wuro Ikom e nder diiwaan laamu Ikom e nder diiwaan Cross River. E nder jaŋde makko adannde, o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. François, FSLC 1971 – 1975 e GEC St. Jaŋde duɗal jaaɓi haaɗtirde Onor ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, ɗo o janngi Daartol. O heɓi dipolom makko ko fayti e ganndal (Classe deuxième (Division supérieure) 1983 – 1987. O heɓi Doktoraa Filosofi (PhD) e daartol to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar 1988 – 1993. Nguurndam neɗɗo Onor ina jogii debbo jooni, ko o Kerecee dewondirɗo jannginoowo, njuɓɓudi e moƴƴere. O winndi defte, binndi ɗuɗɗi nden o waɗi bawɗe ɗuuɗɗe nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya-Cross River. Binndol Imbua, David L., Onor, Sandy O. & Odey, Patick O. A (Ed.) Sehil daartol Afrik e nder teeminannde sappo e jeenay e noogas. Makurdi, deftere Aboki, hitaande 2017. Omagu, Donald O. & Onor, Sandy O. (Ed.) Hare nder leydi Naajeeriya: Haalaaji diga woɓɓe rentooji keeri. London: Bahiti e Dalila bayyinooɓe, hitaande 2016. Onor, Sanndi Ojang. Leñol Ejagham e nder diiwaan Cross River to leydi Najeriya. Ibadan: Defte Kraft, hitaande 1994; Ko bayyinoowo Aboki, Makurdi 2016 winndi ɗum. Onor, Sanndi Ojang. Laamu nokkuure nder Naajeeriya: Ƴellitaare, mawnugo, caɗeele e kuuɗe. Lagos: Fedde mawnde, 2005. lw6qcuw1h2mmex4dbs5it73wabdsio2 182642 182641 2026-08-14T10:31:54Z Ilya Discuss 10103 182642 wikitext text/x-wiki Sandy Ojang Onor (jibinaa ko 14 lewru feebariyee 1966) ko politikaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko senateer wakiiliijo diiwaan senateeruuji Cross River hakkundeeji gila 2019 haa 2023. O suɓaama e hitaande 2019 ngam wakiliijo diiwaan senateeruuji hakkundeeji Cross River e nder Asamblee 9ɓo senateeruuji. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). . O suɓaama ngam suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2027. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Sandy Ojang Onor jibinaa ko e wuro Ikom e nder diiwaan laamu Ikom e nder diiwaan Cross River. E nder jaŋde makko adannde, o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. François, FSLC 1971 – 1975 e GEC St. Jaŋde duɗal jaaɓi haaɗtirde Onor ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, ɗo o janngi Daartol. O heɓi dipolom makko ko fayti e ganndal (Classe deuxième (Division supérieure) 1983 – 1987. O heɓi Doktoraa Filosofi (PhD) e daartol to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar 1988 – 1993. Nguurndam neɗɗo Onor ina jogii debbo jooni, ko o Kerecee dewondirɗo jannginoowo, njuɓɓudi e moƴƴere. O winndi defte, binndi ɗuɗɗi nden o waɗi bawɗe ɗuuɗɗe nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya-Cross River. Binndol Imbua, David L., Onor, Sandy O. & Odey, Patick O. A (Ed.) Sehil daartol Afrik e nder teeminannde sappo e jeenay e noogas. Makurdi, deftere Aboki, hitaande 2017. Omagu, Donald O. & Onor, Sandy O. (Ed.) Hare nder leydi Naajeeriya: Haalaaji diga woɓɓe rentooji keeri. London: Bahiti e Dalila bayyinooɓe, hitaande 2016. Onor, Sanndi Ojang. Leñol Ejagham e nder diiwaan Cross River to leydi Najeriya. Ibadan: Defte Kraft, hitaande 1994; Ko bayyinoowo Aboki, Makurdi 2016 winndi ɗum. Onor, Sanndi Ojang. Laamu nokkuure nder Naajeeriya: Ƴellitaare, mawnugo, caɗeele e kuuɗe. Lagos: Fedde mawnde, 2005. Njeenaaje e njeenaaje Almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder daartol, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 Njeenaari Professeur Eyo Ita ngam janngoowo ɓurɗo waawde jaŋde mum e nder daartol, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 Njeenaari mawndi Ekanem Ita ngam janngoowo ɓurɗo waawde jaŋde toownde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 NLC njeenaari ngam ɓural e njuɓɓudi golle e nder diiwaan Cross River 2001 Fedde teddunde, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Laamu Leyɗeele e Njuɓɓudi Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya 2001 Tergal Fedde Taariindi Naajeeriya. Jaambaraagal njuɓɓudi Gardiiɗo sosiyetee Duraform Ltd. Ikom 1993 Hooreejo kuugal, kawtal laamu lesdi Etung, lesdi Cross River 1999 – 2002 Hooreejo lesdi, Fedde Gomnati lesdi Naajeeriya (ALGON), Fedde lesdi Cross River 1999 – 2002 Cukko hooreejo leydi ALGON e hitaande 1999 – 2002 Hooreejo, Komiseer gollordu laamu nokkuuji 2004 – 2008 Komiseriyaa ngam ndema 2010 – 2011 Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji 2012 – 2013 Tuugnorgal maln4ezwnkecpdw1zpe5m4fojgkzkle 182643 182642 2026-08-14T10:32:21Z Ilya Discuss 10103 182643 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Sandy Ojang Onor (jibinaa ko 14 lewru feebariyee 1966) ko politikaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko senateer wakiiliijo diiwaan senateeruuji Cross River hakkundeeji gila 2019 haa 2023. O suɓaama e hitaande 2019 ngam wakiliijo diiwaan senateeruuji hakkundeeji Cross River e nder Asamblee 9ɓo senateeruuji. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). . O suɓaama ngam suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2027. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Sandy Ojang Onor jibinaa ko e wuro Ikom e nder diiwaan laamu Ikom e nder diiwaan Cross River. E nder jaŋde makko adannde, o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. François, FSLC 1971 – 1975 e GEC St. Jaŋde duɗal jaaɓi haaɗtirde Onor ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, ɗo o janngi Daartol. O heɓi dipolom makko ko fayti e ganndal (Classe deuxième (Division supérieure) 1983 – 1987. O heɓi Doktoraa Filosofi (PhD) e daartol to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar 1988 – 1993. Nguurndam neɗɗo Onor ina jogii debbo jooni, ko o Kerecee dewondirɗo jannginoowo, njuɓɓudi e moƴƴere. O winndi defte, binndi ɗuɗɗi nden o waɗi bawɗe ɗuuɗɗe nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya-Cross River. Binndol Imbua, David L., Onor, Sandy O. & Odey, Patick O. A (Ed.) Sehil daartol Afrik e nder teeminannde sappo e jeenay e noogas. Makurdi, deftere Aboki, hitaande 2017. Omagu, Donald O. & Onor, Sandy O. (Ed.) Hare nder leydi Naajeeriya: Haalaaji diga woɓɓe rentooji keeri. London: Bahiti e Dalila bayyinooɓe, hitaande 2016. Onor, Sanndi Ojang. Leñol Ejagham e nder diiwaan Cross River to leydi Najeriya. Ibadan: Defte Kraft, hitaande 1994; Ko bayyinoowo Aboki, Makurdi 2016 winndi ɗum. Onor, Sanndi Ojang. Laamu nokkuure nder Naajeeriya: Ƴellitaare, mawnugo, caɗeele e kuuɗe. Lagos: Fedde mawnde, 2005. Njeenaaje e njeenaaje Almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder daartol, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 Njeenaari Professeur Eyo Ita ngam janngoowo ɓurɗo waawde jaŋde mum e nder daartol, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 Njeenaari mawndi Ekanem Ita ngam janngoowo ɓurɗo waawde jaŋde toownde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 NLC njeenaari ngam ɓural e njuɓɓudi golle e nder diiwaan Cross River 2001 Fedde teddunde, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Laamu Leyɗeele e Njuɓɓudi Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya 2001 Tergal Fedde Taariindi Naajeeriya. Jaambaraagal njuɓɓudi Gardiiɗo sosiyetee Duraform Ltd. Ikom 1993 Hooreejo kuugal, kawtal laamu lesdi Etung, lesdi Cross River 1999 – 2002 Hooreejo lesdi, Fedde Gomnati lesdi Naajeeriya (ALGON), Fedde lesdi Cross River 1999 – 2002 Cukko hooreejo leydi ALGON e hitaande 1999 – 2002 Hooreejo, Komiseer gollordu laamu nokkuuji 2004 – 2008 Komiseriyaa ngam ndema 2010 – 2011 Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji 2012 – 2013 Tuugnorgal 2ldlk3evsrhgdg7e20hmao2atmmhlfh 182644 182643 2026-08-14T10:34:20Z Ilya Discuss 10103 182644 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sandy Ojang Onor''' (jibinaa ko 14 lewru feebariyee 1966) ko politikaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko senateer wakiiliijo diiwaan senateeruuji Cross River hakkundeeji gila 2019 haa 2023. O suɓaama e hitaande 2019 ngam wakiliijo diiwaan senateeruuji hakkundeeji Cross River e nder Asamblee 9ɓo senateeruuji. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). . O suɓaama ngam suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2027. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Sandy Ojang Onor jibinaa ko e wuro Ikom e nder diiwaan laamu Ikom e nder diiwaan Cross River. E nder jaŋde makko adannde, o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. François, FSLC 1971 – 1975 e GEC St. Jaŋde duɗal jaaɓi haaɗtirde Onor ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, ɗo o janngi Daartol. O heɓi dipolom makko ko fayti e ganndal (Classe deuxième (Division supérieure) 1983 – 1987. O heɓi Doktoraa Filosofi (PhD) e daartol to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar 1988 – 1993. == Nguurndam == neɗɗo Onor ina jogii debbo jooni, ko o Kerecee dewondirɗo jannginoowo, njuɓɓudi e moƴƴere. O winndi defte, binndi ɗuɗɗi nden o waɗi bawɗe ɗuuɗɗe nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya-Cross River. Binndol Imbua, David L., Onor, Sandy O. & Odey, Patick O. A (Ed.) Sehil daartol Afrik e nder teeminannde sappo e jeenay e noogas. Makurdi, deftere Aboki, hitaande 2017. Omagu, Donald O. & Onor, Sandy O. (Ed.) Hare nder leydi Naajeeriya: Haalaaji diga woɓɓe rentooji keeri. London: Bahiti e Dalila bayyinooɓe, hitaande 2016. Onor, Sanndi Ojang. Leñol Ejagham e nder diiwaan Cross River to leydi Najeriya. Ibadan: Defte Kraft, hitaande 1994; Ko bayyinoowo Aboki, Makurdi 2016 winndi ɗum. Onor, Sanndi Ojang. Laamu nokkuure nder Naajeeriya: Ƴellitaare, mawnugo, caɗeele e kuuɗe. Lagos: Fedde mawnde, 2005. Njeenaaje e njeenaaje Almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder daartol, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 Njeenaari Professeur Eyo Ita ngam janngoowo ɓurɗo waawde jaŋde mum e nder daartol, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 Njeenaari mawndi Ekanem Ita ngam janngoowo ɓurɗo waawde jaŋde toownde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 NLC njeenaari ngam ɓural e njuɓɓudi golle e nder diiwaan Cross River 2001 Fedde teddunde, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Laamu Leyɗeele e Njuɓɓudi Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya 2001 Tergal Fedde Taariindi Naajeeriya. Jaambaraagal njuɓɓudi Gardiiɗo sosiyetee Duraform Ltd. Ikom 1993 Hooreejo kuugal, kawtal laamu lesdi Etung, lesdi Cross River 1999 – 2002 Hooreejo lesdi, Fedde Gomnati lesdi Naajeeriya (ALGON), Fedde lesdi Cross River 1999 – 2002 Cukko hooreejo leydi ALGON e hitaande 1999 – 2002 Hooreejo, Komiseer gollordu laamu nokkuuji 2004 – 2008 Komiseriyaa ngam ndema 2010 – 2011 Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji 2012 – 2013 == Tuugnorgal == frpiw7fhfmfrdo9p3qfaxni8jnlkdg7 182645 182644 2026-08-14T10:35:56Z Ilya Discuss 10103 182645 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sandy Ojang Onor''' (jibinaa ko 14 lewru feebariyee 1966) ko politikaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko senateer wakiiliijo diiwaan senateeruuji Cross River hakkundeeji gila 2019 haa 2023. O suɓaama e hitaande 2019 ngam wakiliijo diiwaan senateeruuji hakkundeeji Cross River e nder Asamblee 9ɓo senateeruuji.<ref>{{Cite news|date=2020-02-08|title=‘Insecurity will fizzle out if states allow local councils to function properly’|url=https://t.guardian.ng/politics/insecurity-will-fizzle-out-if-states-allow-local-councils-to-function-properly/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-12-14|title=Senator Sandy Onor declares interest for Cross River governorship in 2023|url=https://tribuneonlineng.com/senator-sandy-onor-declares-interest-for-cross-river-governorship-in-2023/|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sundiatapost.com/2019/04/24/9th-senate-see-why-election-for-senate-president-would-spring-a-surprise/|title=9th Senate: See Why Election For Senate President Would Spring A Surprise|last=clement|date=2019-04-24|website=SundiataPost|language=en-US|access-date=2019-05-14}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bokiblog.com.ng/2019/03/criver-central-senator-elect-sandy-onor.html|title=C/River Central Senator-Elect, Sandy Onor Receives Certificate of Return - PHOTOS|website=Boki Blog|access-date=2019-05-14}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.blueprint.ng/214620-2/|location=Abuja, Nigeria|title=See full list of 101 senators-elect to get Certificate of Return|last=Newspapers|first=BluePrint|date=2019-03-14|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US|access-date=2019-05-14}}</ref>. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). . O suɓaama ngam suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2027. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Sandy Ojang Onor jibinaa ko e wuro Ikom e nder diiwaan laamu Ikom e nder diiwaan Cross River. E nder jaŋde makko adannde, o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. François, FSLC 1971 – 1975 e GEC St. Jaŋde duɗal jaaɓi haaɗtirde Onor ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, ɗo o janngi Daartol. O heɓi dipolom makko ko fayti e ganndal (Classe deuxième (Division supérieure) 1983 – 1987. O heɓi Doktoraa Filosofi (PhD) e daartol to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar 1988 – 1993. == Nguurndam == neɗɗo Onor ina jogii debbo jooni, ko o Kerecee dewondirɗo jannginoowo, njuɓɓudi e moƴƴere. O winndi defte, binndi ɗuɗɗi nden o waɗi bawɗe ɗuuɗɗe nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya-Cross River. Binndol Imbua, David L., Onor, Sandy O. & Odey, Patick O. A (Ed.) Sehil daartol Afrik e nder teeminannde sappo e jeenay e noogas. Makurdi, deftere Aboki, hitaande 2017. Omagu, Donald O. & Onor, Sandy O. (Ed.) Hare nder leydi Naajeeriya: Haalaaji diga woɓɓe rentooji keeri. London: Bahiti e Dalila bayyinooɓe, hitaande 2016. Onor, Sanndi Ojang. Leñol Ejagham e nder diiwaan Cross River to leydi Najeriya. Ibadan: Defte Kraft, hitaande 1994; Ko bayyinoowo Aboki, Makurdi 2016 winndi ɗum. Onor, Sanndi Ojang. Laamu nokkuure nder Naajeeriya: Ƴellitaare, mawnugo, caɗeele e kuuɗe. Lagos: Fedde mawnde, 2005. Njeenaaje e njeenaaje Almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder daartol, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 Njeenaari Professeur Eyo Ita ngam janngoowo ɓurɗo waawde jaŋde mum e nder daartol, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 Njeenaari mawndi Ekanem Ita ngam janngoowo ɓurɗo waawde jaŋde toownde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 NLC njeenaari ngam ɓural e njuɓɓudi golle e nder diiwaan Cross River 2001 Fedde teddunde, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Laamu Leyɗeele e Njuɓɓudi Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya 2001 Tergal Fedde Taariindi Naajeeriya. Jaambaraagal njuɓɓudi Gardiiɗo sosiyetee Duraform Ltd. Ikom 1993 Hooreejo kuugal, kawtal laamu lesdi Etung, lesdi Cross River 1999 – 2002 Hooreejo lesdi, Fedde Gomnati lesdi Naajeeriya (ALGON), Fedde lesdi Cross River 1999 – 2002 Cukko hooreejo leydi ALGON e hitaande 1999 – 2002 Hooreejo, Komiseer gollordu laamu nokkuuji 2004 – 2008 Komiseriyaa ngam ndema 2010 – 2011 Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji 2012 – 2013 == Tuugnorgal == nzn6a3jmhsjc420ol0qwhdnd3jnxkaf 182646 182645 2026-08-14T10:37:00Z Ilya Discuss 10103 182646 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Sandy Ojang Onor''' (jibinaa ko 14 lewru feebariyee 1966) ko politikaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko senateer wakiiliijo diiwaan senateeruuji Cross River hakkundeeji gila 2019 haa 2023. O suɓaama e hitaande 2019 ngam wakiliijo diiwaan senateeruuji hakkundeeji Cross River e nder Asamblee 9ɓo senateeruuji.<ref>{{Cite news|date=2020-02-08|title=‘Insecurity will fizzle out if states allow local councils to function properly’|url=https://t.guardian.ng/politics/insecurity-will-fizzle-out-if-states-allow-local-councils-to-function-properly/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-12-14|title=Senator Sandy Onor declares interest for Cross River governorship in 2023|url=https://tribuneonlineng.com/senator-sandy-onor-declares-interest-for-cross-river-governorship-in-2023/|access-date=2022-02-21|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sundiatapost.com/2019/04/24/9th-senate-see-why-election-for-senate-president-would-spring-a-surprise/|title=9th Senate: See Why Election For Senate President Would Spring A Surprise|last=clement|date=2019-04-24|website=SundiataPost|language=en-US|access-date=2019-05-14}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bokiblog.com.ng/2019/03/criver-central-senator-elect-sandy-onor.html|title=C/River Central Senator-Elect, Sandy Onor Receives Certificate of Return - PHOTOS|website=Boki Blog|access-date=2019-05-14}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.blueprint.ng/214620-2/|location=Abuja, Nigeria|title=See full list of 101 senators-elect to get Certificate of Return|last=Newspapers|first=BluePrint|date=2019-03-14|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US|access-date=2019-05-14}}</ref>. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). . O suɓaama ngam suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 2027. == Nguurndam == e jaŋde puɗɗagol Sandy Ojang Onor jibinaa ko e wuro Ikom e nder diiwaan laamu Ikom e nder diiwaan Cross River. E nder jaŋde makko adannde, o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. François, FSLC 1971 – 1975 e GEC St. Jaŋde duɗal jaaɓi haaɗtirde Onor ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar, ɗo o janngi Daartol. O heɓi dipolom makko ko fayti e ganndal (Classe deuxième (Division supérieure) 1983 – 1987.<ref>{{Cite web|url=https://paradisenews.ng/35029/competent-sandy-ojang-onor|title=The Paradise - Local, National and International News}}</ref> O heɓi Doktoraa Filosofi (PhD) e daartol to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Calabar 1988 – 1993. == Nguurndam == neɗɗo Onor ina jogii debbo jooni, ko o Kerecee dewondirɗo jannginoowo, njuɓɓudi e moƴƴere. O winndi defte, binndi ɗuɗɗi nden o waɗi bawɗe ɗuuɗɗe nder hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya-Cross River. Binndol Imbua, David L., Onor, Sandy O. & Odey, Patick O. A (Ed.) Sehil daartol Afrik e nder teeminannde sappo e jeenay e noogas. Makurdi, deftere Aboki, hitaande 2017. Omagu, Donald O. & Onor, Sandy O. (Ed.) Hare nder leydi Naajeeriya: Haalaaji diga woɓɓe rentooji keeri. London: Bahiti e Dalila bayyinooɓe, hitaande 2016. Onor, Sanndi Ojang. Leñol Ejagham e nder diiwaan Cross River to leydi Najeriya. Ibadan: Defte Kraft, hitaande 1994; Ko bayyinoowo Aboki, Makurdi 2016 winndi ɗum. Onor, Sanndi Ojang. Laamu nokkuure nder Naajeeriya: Ƴellitaare, mawnugo, caɗeele e kuuɗe. Lagos: Fedde mawnde, 2005. Njeenaaje e njeenaaje Almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder daartol, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 Njeenaari Professeur Eyo Ita ngam janngoowo ɓurɗo waawde jaŋde mum e nder daartol, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 Njeenaari mawndi Ekanem Ita ngam janngoowo ɓurɗo waawde jaŋde toownde e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar 1987 NLC njeenaari ngam ɓural e njuɓɓudi golle e nder diiwaan Cross River 2001 Fedde teddunde, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Laamu Leyɗeele e Njuɓɓudi Jaaɓi-haaɗtirde Naajeeriya 2001 Tergal Fedde Taariindi Naajeeriya. Jaambaraagal njuɓɓudi Gardiiɗo sosiyetee Duraform Ltd. Ikom 1993 Hooreejo kuugal, kawtal laamu lesdi Etung, lesdi Cross River 1999 – 2002 Hooreejo lesdi, Fedde Gomnati lesdi Naajeeriya (ALGON), Fedde lesdi Cross River 1999 – 2002 Cukko hooreejo leydi ALGON e hitaande 1999 – 2002 Hooreejo, Komiseer gollordu laamu nokkuuji 2004 – 2008 Komiseriyaa ngam ndema 2010 – 2011 Komisariyaa toppitiiɗo ko fayti e nokkuuji 2012 – 2013 == Tuugnorgal == iyu850waokkw4a8g5s8pgh5zkrblpf1 Clifford Ordia 0 43507 182647 2026-08-14T10:40:14Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Clifford Ordia (jibinaa ko 19 lewru Mbooy hitaande 1960) ko injenieer e politikyanke Najeriya, jeyaaɗo to Usugbenu Irrua e nder diiwaan Esan hakkundeejo e nder diiwaan Edo. O laati senator lesdi Naajeeriya diga hitaande 2015 haa hitaande 2023, o wakiili yimɓe lesdi Edo Central, lesdi Edo, nder suudu joonde lesdi Naajeeriya. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal St Duɗal jaaɓi haaɗtird..." 182647 wikitext text/x-wiki Clifford Ordia (jibinaa ko 19 lewru Mbooy hitaande 1960) ko injenieer e politikyanke Najeriya, jeyaaɗo to Usugbenu Irrua e nder diiwaan Esan hakkundeejo e nder diiwaan Edo. O laati senator lesdi Naajeeriya diga hitaande 2015 haa hitaande 2023, o wakiili yimɓe lesdi Edo Central, lesdi Edo, nder suudu joonde lesdi Naajeeriya. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal St Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ambrose Alli e hitaande 1982, ngam janngude Innjiniyaar Siwil e nder jaŋde leslesre. O wonii Fedde Fedde Injiniyankooɓe Naajeeriya. Golle Senaa Ordia adii suɓaade e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya e hitaande 2015 e dow laylaytol renndo (PDP). E lewru suwee 2015, Ordia saliima kuulal ngal lannda laamu nguu ƴetti ngam ittude hooreejo suudu sarɗiiji 8ɓo, hono Bukola Saraki e cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Ike Ekweremadu. Ordia waɗii darnde mawnde e ummital Bukola Saraki mo luulndii lannda mum, yamiroore APC ngam jettison njiimaandi mum e jooɗorde ndee e wallitde kanndidaa lannda ka, Ahmad Lawan e ummital Ike Ekweremadu luutndiiɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) wonnoo senaateer ɗiɗaɓo Senaa-PDP e nder senaa e hitaande 2019.E lewru suwee 2019, Ordia yalti ko e cukko hooreejo senaa Minority Whip e nder wooteeji ɓuuɓɗi ɗi PDP yuɓɓini ngam suɓaade ofiseeji mum mawɗi e nder senaa. Kono balɗe seeɗa caggal ɗuum, haalaaji peeñi wonde hooreejo leydi PDP, Uche Secondus ina jogori lomtaade Ordia e Sahabi Yau. Ordia lomtii e nder senaa ko altine Okpebholo, mo heɓi nasaraaku e wooteeji senaa Edo Central 2023. 2vs7mapzbyimr0qwtcfmeww5mfthp1w 182648 182647 2026-08-14T10:41:47Z Ilya Discuss 10103 182648 wikitext text/x-wiki Clifford Ordia (jibinaa ko 19 lewru Mbooy hitaande 1960) ko injenieer e politikyanke Najeriya, jeyaaɗo to Usugbenu Irrua e nder diiwaan Esan hakkundeejo e nder diiwaan Edo. O laati senator lesdi Naajeeriya diga hitaande 2015 haa hitaande 2023, o wakiili yimɓe lesdi Edo Central, lesdi Edo, nder suudu joonde lesdi Naajeeriya. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal St Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ambrose Alli e hitaande 1982, ngam janngude Innjiniyaar Siwil e nder jaŋde leslesre. O wonii Fedde Fedde Injiniyankooɓe Naajeeriya. Golle Senaa Ordia adii suɓaade e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya e hitaande 2015 e dow laylaytol renndo (PDP). E lewru suwee 2015, Ordia saliima kuulal ngal lannda laamu nguu ƴetti ngam ittude hooreejo suudu sarɗiiji 8ɓo, hono Bukola Saraki e cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Ike Ekweremadu. Ordia waɗii darnde mawnde e ummital Bukola Saraki mo luulndii lannda mum, yamiroore APC ngam jettison njiimaandi mum e jooɗorde ndee e wallitde kanndidaa lannda ka, Ahmad Lawan e ummital Ike Ekweremadu luutndiiɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) wonnoo senaateer ɗiɗaɓo Senaa-PDP e nder senaa e hitaande 2019.E lewru suwee 2019, Ordia yalti ko e cukko hooreejo senaa Minority Whip e nder wooteeji ɓuuɓɗi ɗi PDP yuɓɓini ngam suɓaade ofiseeji mum mawɗi e nder senaa. Kono balɗe seeɗa caggal ɗuum, haalaaji peeñi wonde hooreejo leydi PDP, Uche Secondus ina jogori lomtaade Ordia e Sahabi Yau. Ordia lomtii e nder senaa ko altine Okpebholo, mo heɓi nasaraaku e wooteeji senaa Edo Central 2023. Billuuji e mojobere Billeeji Sariya njoɓdi gollotooɓe (kuulal waylo-waylo) 2016 ; Sariya ngam waylude sariya Diiso doosɗe Cap C25 LFN 2004 ; Sariya ƴeewndo batte taariindi Cap E12 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2016 ; Kuulal njuɓɓudi opitaal hakkille (mbayliigu), 2016 ; Sosde Koldaa Jaŋde Fedde nde to Usugbenu, Irrua, (Sosde) Kuulal 2018(SB 554); Duɗal ngenndiwal karallaagal e njuɓɓudi mahdi, kuulal Uromi (Sosde), 2018 (SB. 628). Hooreejo leydi siifondiri ɗum e sariya ; Kuulal haɗde ɓuuɓri/ɓuuɓri udditiindi, 2020. Janngugol gadanol; Agency Naajeeriya laaɓɗo (Sosde, ekn) Bill 2021. Daawe Goomu; Kolleeji ndema Ubiaja, 2021 Bill sosngo. Janngugol ɗiɗaɓol; Sariya Diisnondiral wiɗtooji e ƴellitaare kaɓirɗe mbaylaandi Cap R3 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022 (SB).942. Sariya gollorɗe laamu (privatisation e commercialisation) CAP. P38 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal 2002 Sariya Diisnondiral otooji CAP. N8 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022. Sariya 25, 2007, (waylude) Bill, 2022, Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko yowitii e kuule e doosɗe taariindi (EST.). Sariya fedde restoraaji leydi Najeriya CAP. N131 LFN, 2004 (mbayliigu) kuulal ngal, 2002 Moƴƴere Haaju ngam haɓugo bee limngal mawngal ilamji 9 nder duunde Ifeku nder wuro Illushi, nokkuure laamu lesdi Esan, lesdi Edo Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ngonka bonka e ustaare laawol mawngol fedde Ekpoma -Benin Haaju firo laaɓtungo e MOU mo ministeer dowla petroŋ siifondiri e fedde Siin, fotde 15 miliyaar dolaar Haaje ustugo goɗɗi kuuɗe kalluɗe ɗe Fulani'en ɗon waɗa nder lesdi Naajeeriya fuu Haaje Urgent ngam wallugo Centre ngam wiɗitol, hakkilanki e nyawndiigu nyawu Lassa nder leydi Naajeeriya Maayde mawɗo Doktoor Tony Okhakon Anenih CFR: Iyasele (Gardiiɗo jaagorɗe yimɓe Esan) Haajuuji ɓeydude sensitifikaasiyoŋ e batte ɓuuɓri Open Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ŋakkeende maayɗeele cukalel ngel sabu rafi Pneumonie e nder leydi ndi Haajere mawnde ngam laamu lesdi ndi'i waɗa kuuɗe ɗen dow ko laarani kuuɗe ɗen ɗe ɗon mari haaje, ɗe laawol Benin -Ekpoma -Auchi -Okene, laawol Benin -Sapele e laawol Ewu -Uromi -Agbor nder diiwal Edo Goomu Hooreejo, Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi. Tergal, Goomu Senaa ngam Ganndal E Karallaagal. Tergal, Goomu Senaa ngam ndema. Tergal, Goomu Senaa ko feewti e dorog e narkotik. Tergal, Goomu Senaa ngam Jaŋde Toownde E TETFUND. Tergal, Goomu Senaa ko faati e yah-ngartaa e nder geec. Tergal, Goomu Senaa ko faati e koɗki. Tergal, Goomu Senaa Ko faati e FERMA. Tergal, Goomu Senaa ko faati e golle. Tergal, Goomu Senaa ko faati e Aviation. 52w0daqg9vrgiufy8ane1txosbx76rx 182649 182648 2026-08-14T10:43:50Z Ilya Discuss 10103 182649 wikitext text/x-wiki Clifford Ordia (jibinaa ko 19 lewru Mbooy hitaande 1960) ko injenieer e politikyanke Najeriya, jeyaaɗo to Usugbenu Irrua e nder diiwaan Esan hakkundeejo e nder diiwaan Edo. O laati senator lesdi Naajeeriya diga hitaande 2015 haa hitaande 2023, o wakiili yimɓe lesdi Edo Central, lesdi Edo, nder suudu joonde lesdi Naajeeriya. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal St Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ambrose Alli e hitaande 1982, ngam janngude Innjiniyaar Siwil e nder jaŋde leslesre. O wonii Fedde Fedde Injiniyankooɓe Naajeeriya. Golle Senaa Ordia adii suɓaade e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya e hitaande 2015 e dow laylaytol renndo (PDP). E lewru suwee 2015, Ordia saliima kuulal ngal lannda laamu nguu ƴetti ngam ittude hooreejo suudu sarɗiiji 8ɓo, hono Bukola Saraki e cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Ike Ekweremadu. Ordia waɗii darnde mawnde e ummital Bukola Saraki mo luulndii lannda mum, yamiroore APC ngam jettison njiimaandi mum e jooɗorde ndee e wallitde kanndidaa lannda ka, Ahmad Lawan e ummital Ike Ekweremadu luutndiiɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) wonnoo senaateer ɗiɗaɓo Senaa-PDP e nder senaa e hitaande 2019.E lewru suwee 2019, Ordia yalti ko e cukko hooreejo senaa Minority Whip e nder wooteeji ɓuuɓɗi ɗi PDP yuɓɓini ngam suɓaade ofiseeji mum mawɗi e nder senaa. Kono balɗe seeɗa caggal ɗuum, haalaaji peeñi wonde hooreejo leydi PDP, Uche Secondus ina jogori lomtaade Ordia e Sahabi Yau. Ordia lomtii e nder senaa ko altine Okpebholo, mo heɓi nasaraaku e wooteeji senaa Edo Central 2023. Billuuji e mojobere Billeeji Sariya njoɓdi gollotooɓe (kuulal waylo-waylo) 2016 ; Sariya ngam waylude sariya Diiso doosɗe Cap C25 LFN 2004 ; Sariya ƴeewndo batte taariindi Cap E12 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2016 ; Kuulal njuɓɓudi opitaal hakkille (mbayliigu), 2016 ; Sosde Koldaa Jaŋde Fedde nde to Usugbenu, Irrua, (Sosde) Kuulal 2018(SB 554); Duɗal ngenndiwal karallaagal e njuɓɓudi mahdi, kuulal Uromi (Sosde), 2018 (SB. 628). Hooreejo leydi siifondiri ɗum e sariya ; Kuulal haɗde ɓuuɓri/ɓuuɓri udditiindi, 2020. Janngugol gadanol; Agency Naajeeriya laaɓɗo (Sosde, ekn) Bill 2021. Daawe Goomu; Kolleeji ndema Ubiaja, 2021 Bill sosngo. Janngugol ɗiɗaɓol; Sariya Diisnondiral wiɗtooji e ƴellitaare kaɓirɗe mbaylaandi Cap R3 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022 (SB).942. Sariya gollorɗe laamu (privatisation e commercialisation) CAP. P38 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal 2002 Sariya Diisnondiral otooji CAP. N8 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022. Sariya 25, 2007, (waylude) Bill, 2022, Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko yowitii e kuule e doosɗe taariindi (EST.). Sariya fedde restoraaji leydi Najeriya CAP. N131 LFN, 2004 (mbayliigu) kuulal ngal, 2002 Moƴƴere Haaju ngam haɓugo bee limngal mawngal ilamji 9 nder duunde Ifeku nder wuro Illushi, nokkuure laamu lesdi Esan, lesdi Edo Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ngonka bonka e ustaare laawol mawngol fedde Ekpoma -Benin Haaju firo laaɓtungo e MOU mo ministeer dowla petroŋ siifondiri e fedde Siin, fotde 15 miliyaar dolaar Haaje ustugo goɗɗi kuuɗe kalluɗe ɗe Fulani'en ɗon waɗa nder lesdi Naajeeriya fuu Haaje Urgent ngam wallugo Centre ngam wiɗitol, hakkilanki e nyawndiigu nyawu Lassa nder leydi Naajeeriya Maayde mawɗo Doktoor Tony Okhakon Anenih CFR: Iyasele (Gardiiɗo jaagorɗe yimɓe Esan) Haajuuji ɓeydude sensitifikaasiyoŋ e batte ɓuuɓri Open Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ŋakkeende maayɗeele cukalel ngel sabu rafi Pneumonie e nder leydi ndi Haajere mawnde ngam laamu lesdi ndi'i waɗa kuuɗe ɗen dow ko laarani kuuɗe ɗen ɗe ɗon mari haaje, ɗe laawol Benin -Ekpoma -Auchi -Okene, laawol Benin -Sapele e laawol Ewu -Uromi -Agbor nder diiwal Edo Goomu Hooreejo, Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi. Tergal, Goomu Senaa ngam Ganndal E Karallaagal. Tergal, Goomu Senaa ngam ndema. Tergal, Goomu Senaa ko feewti e dorog e narkotik. Tergal, Goomu Senaa ngam Jaŋde Toownde E TETFUND. Tergal, Goomu Senaa ko faati e yah-ngartaa e nder geec. Tergal, Goomu Senaa ko faati e koɗki. Tergal, Goomu Senaa Ko faati e FERMA. Tergal, Goomu Senaa ko faati e golle. Tergal, Goomu Senaa ko faati e Aviation. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol e moƴƴitingol Ina rokka kaɓirɗe Dokkal ambulance Mahugo Pewnugol laawol Ordia ina jogii eɓɓooji diiwaanuuji cakkitiiɗi e nder denndaangal nokkuuji joy laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Ko o senaateer, o suuɗaaki yiɗde makko e ɓamtaare ɓesngu makko e leydi makko gila o heɓi laamu. Ordia tan waɗii ko ina ɓura 200 eɓɓaande intervention e nder diiwaan makko senaateer. Ɗee eɓɓaaɗe ina njeyaa heen : mahngo cuuɗi janngirɗe, nokkuuji cellal puɗɗiiɗi jamaanu, elektoronik e nder gure e ɓuuɓnude ɓulli mooftaaɗi e nder renndooji ceertuɗi. Ordia kadi, wallitorii fartaŋŋeeji golle dipolomaaji e ɗi ngonaa dipolomaaji wonande sukaaɓe e nder diiwaan makko senaateer. O huutoriima biro makko ngam wallitde doole faggudu keewɗe wonande sukaaɓe e rewɓe e nder diiwaan makko senaateer, rokka ɓe geɗe baawɗe naftoraade ngalu e dokke puɗɗagol golle ngam fuɗɗaade golle baawɗe wonde ; geɗe gaddooje ngalu ɗee ko : 80 moto, 111 werlaaji tati, 211 masiŋaaji ƴulɓe tomateer, 311 masiŋaaji sewnde, 86 ƴulɓe, 60 ƴulɓe e 60 jenerator. Ordia wallitii mahngo laabi 22, bolokaaji 28 suudu janngirdu, nokkuuji 7 cellal, mahngo suudu safaara hakkille jamaanu e nder opitaal jannginirgal keeringal Irrua (ISTH), dokkal ambulance to ISTH, mahngo e mobelaaji suudu safrooɓe transformed suudu ɗiɗo, suudu safrooɓe dow U500 street lights.E nder fannu ndema, o rokki ko ina tolnoo e 4000 saak (saak) njuumri NPK e remooɓe e nder diiwaan makko senaateer.O mahii kadi liggorde njulaagu maniyyu jamaanu ngam yaawde huutoraade maniyyu e nder diiwaan senaateer Edo Central. O rokki fedde remooɓe hakkundeere Esan tiraktoruuji 4. Nguurndam neɗɗo O resii debbo Ewu jeyaaɗo e nokku laamu Esan Central. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Fedde Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya Fellow Duɗal Naajeeriya ngam Innjiniyankooɓe laabi mawɗi e yah-ngartaa (NIHTE) Mawɗo sehil IPMA Paul Harris, jeyaaɗo e fedde Rotary hakkunde leyɗeele Njeenaari e njeenaari Njeenaari batte ardorde Njeenaari Ardorde Alumni AAU Njeenaari hoodere Tuugnorgal 9vhrd8cnv1ukc2o7eq87kyuo0kmymo6 182650 182649 2026-08-14T10:44:15Z Ilya Discuss 10103 182650 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Clifford Ordia (jibinaa ko 19 lewru Mbooy hitaande 1960) ko injenieer e politikyanke Najeriya, jeyaaɗo to Usugbenu Irrua e nder diiwaan Esan hakkundeejo e nder diiwaan Edo. O laati senator lesdi Naajeeriya diga hitaande 2015 haa hitaande 2023, o wakiili yimɓe lesdi Edo Central, lesdi Edo, nder suudu joonde lesdi Naajeeriya. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal St Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ambrose Alli e hitaande 1982, ngam janngude Innjiniyaar Siwil e nder jaŋde leslesre. O wonii Fedde Fedde Injiniyankooɓe Naajeeriya. Golle Senaa Ordia adii suɓaade e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya e hitaande 2015 e dow laylaytol renndo (PDP). E lewru suwee 2015, Ordia saliima kuulal ngal lannda laamu nguu ƴetti ngam ittude hooreejo suudu sarɗiiji 8ɓo, hono Bukola Saraki e cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Ike Ekweremadu. Ordia waɗii darnde mawnde e ummital Bukola Saraki mo luulndii lannda mum, yamiroore APC ngam jettison njiimaandi mum e jooɗorde ndee e wallitde kanndidaa lannda ka, Ahmad Lawan e ummital Ike Ekweremadu luutndiiɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) wonnoo senaateer ɗiɗaɓo Senaa-PDP e nder senaa e hitaande 2019.E lewru suwee 2019, Ordia yalti ko e cukko hooreejo senaa Minority Whip e nder wooteeji ɓuuɓɗi ɗi PDP yuɓɓini ngam suɓaade ofiseeji mum mawɗi e nder senaa. Kono balɗe seeɗa caggal ɗuum, haalaaji peeñi wonde hooreejo leydi PDP, Uche Secondus ina jogori lomtaade Ordia e Sahabi Yau. Ordia lomtii e nder senaa ko altine Okpebholo, mo heɓi nasaraaku e wooteeji senaa Edo Central 2023. Billuuji e mojobere Billeeji Sariya njoɓdi gollotooɓe (kuulal waylo-waylo) 2016 ; Sariya ngam waylude sariya Diiso doosɗe Cap C25 LFN 2004 ; Sariya ƴeewndo batte taariindi Cap E12 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2016 ; Kuulal njuɓɓudi opitaal hakkille (mbayliigu), 2016 ; Sosde Koldaa Jaŋde Fedde nde to Usugbenu, Irrua, (Sosde) Kuulal 2018(SB 554); Duɗal ngenndiwal karallaagal e njuɓɓudi mahdi, kuulal Uromi (Sosde), 2018 (SB. 628). Hooreejo leydi siifondiri ɗum e sariya ; Kuulal haɗde ɓuuɓri/ɓuuɓri udditiindi, 2020. Janngugol gadanol; Agency Naajeeriya laaɓɗo (Sosde, ekn) Bill 2021. Daawe Goomu; Kolleeji ndema Ubiaja, 2021 Bill sosngo. Janngugol ɗiɗaɓol; Sariya Diisnondiral wiɗtooji e ƴellitaare kaɓirɗe mbaylaandi Cap R3 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022 (SB).942. Sariya gollorɗe laamu (privatisation e commercialisation) CAP. P38 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal 2002 Sariya Diisnondiral otooji CAP. N8 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022. Sariya 25, 2007, (waylude) Bill, 2022, Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko yowitii e kuule e doosɗe taariindi (EST.). Sariya fedde restoraaji leydi Najeriya CAP. N131 LFN, 2004 (mbayliigu) kuulal ngal, 2002 Moƴƴere Haaju ngam haɓugo bee limngal mawngal ilamji 9 nder duunde Ifeku nder wuro Illushi, nokkuure laamu lesdi Esan, lesdi Edo Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ngonka bonka e ustaare laawol mawngol fedde Ekpoma -Benin Haaju firo laaɓtungo e MOU mo ministeer dowla petroŋ siifondiri e fedde Siin, fotde 15 miliyaar dolaar Haaje ustugo goɗɗi kuuɗe kalluɗe ɗe Fulani'en ɗon waɗa nder lesdi Naajeeriya fuu Haaje Urgent ngam wallugo Centre ngam wiɗitol, hakkilanki e nyawndiigu nyawu Lassa nder leydi Naajeeriya Maayde mawɗo Doktoor Tony Okhakon Anenih CFR: Iyasele (Gardiiɗo jaagorɗe yimɓe Esan) Haajuuji ɓeydude sensitifikaasiyoŋ e batte ɓuuɓri Open Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ŋakkeende maayɗeele cukalel ngel sabu rafi Pneumonie e nder leydi ndi Haajere mawnde ngam laamu lesdi ndi'i waɗa kuuɗe ɗen dow ko laarani kuuɗe ɗen ɗe ɗon mari haaje, ɗe laawol Benin -Ekpoma -Auchi -Okene, laawol Benin -Sapele e laawol Ewu -Uromi -Agbor nder diiwal Edo Goomu Hooreejo, Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi. Tergal, Goomu Senaa ngam Ganndal E Karallaagal. Tergal, Goomu Senaa ngam ndema. Tergal, Goomu Senaa ko feewti e dorog e narkotik. Tergal, Goomu Senaa ngam Jaŋde Toownde E TETFUND. Tergal, Goomu Senaa ko faati e yah-ngartaa e nder geec. Tergal, Goomu Senaa ko faati e koɗki. Tergal, Goomu Senaa Ko faati e FERMA. Tergal, Goomu Senaa ko faati e golle. Tergal, Goomu Senaa ko faati e Aviation. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol e moƴƴitingol Ina rokka kaɓirɗe Dokkal ambulance Mahugo Pewnugol laawol Ordia ina jogii eɓɓooji diiwaanuuji cakkitiiɗi e nder denndaangal nokkuuji joy laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Ko o senaateer, o suuɗaaki yiɗde makko e ɓamtaare ɓesngu makko e leydi makko gila o heɓi laamu. Ordia tan waɗii ko ina ɓura 200 eɓɓaande intervention e nder diiwaan makko senaateer. Ɗee eɓɓaaɗe ina njeyaa heen : mahngo cuuɗi janngirɗe, nokkuuji cellal puɗɗiiɗi jamaanu, elektoronik e nder gure e ɓuuɓnude ɓulli mooftaaɗi e nder renndooji ceertuɗi. Ordia kadi, wallitorii fartaŋŋeeji golle dipolomaaji e ɗi ngonaa dipolomaaji wonande sukaaɓe e nder diiwaan makko senaateer. O huutoriima biro makko ngam wallitde doole faggudu keewɗe wonande sukaaɓe e rewɓe e nder diiwaan makko senaateer, rokka ɓe geɗe baawɗe naftoraade ngalu e dokke puɗɗagol golle ngam fuɗɗaade golle baawɗe wonde ; geɗe gaddooje ngalu ɗee ko : 80 moto, 111 werlaaji tati, 211 masiŋaaji ƴulɓe tomateer, 311 masiŋaaji sewnde, 86 ƴulɓe, 60 ƴulɓe e 60 jenerator. Ordia wallitii mahngo laabi 22, bolokaaji 28 suudu janngirdu, nokkuuji 7 cellal, mahngo suudu safaara hakkille jamaanu e nder opitaal jannginirgal keeringal Irrua (ISTH), dokkal ambulance to ISTH, mahngo e mobelaaji suudu safrooɓe transformed suudu ɗiɗo, suudu safrooɓe dow U500 street lights.E nder fannu ndema, o rokki ko ina tolnoo e 4000 saak (saak) njuumri NPK e remooɓe e nder diiwaan makko senaateer.O mahii kadi liggorde njulaagu maniyyu jamaanu ngam yaawde huutoraade maniyyu e nder diiwaan senaateer Edo Central. O rokki fedde remooɓe hakkundeere Esan tiraktoruuji 4. Nguurndam neɗɗo O resii debbo Ewu jeyaaɗo e nokku laamu Esan Central. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Fedde Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya Fellow Duɗal Naajeeriya ngam Innjiniyankooɓe laabi mawɗi e yah-ngartaa (NIHTE) Mawɗo sehil IPMA Paul Harris, jeyaaɗo e fedde Rotary hakkunde leyɗeele Njeenaari e njeenaari Njeenaari batte ardorde Njeenaari Ardorde Alumni AAU Njeenaari hoodere Tuugnorgal 9ywbmqpgwk20qrm49rcujkn1gwhqem7 182651 182650 2026-08-14T10:46:39Z Ilya Discuss 10103 182651 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Clifford Ordia''' (jibinaa ko 19 lewru Mbooy hitaande 1960) ko injenieer e politikyanke Najeriya, jeyaaɗo to Usugbenu Irrua e nder diiwaan Esan hakkundeejo e nder diiwaan Edo. O laati senator lesdi Naajeeriya diga hitaande 2015 haa hitaande 2023, o wakiili yimɓe lesdi Edo Central, lesdi Edo, nder suudu joonde lesdi Naajeeriya. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal St Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ambrose Alli e hitaande 1982, ngam janngude Innjiniyaar Siwil e nder jaŋde leslesre. O wonii Fedde Fedde Injiniyankooɓe Naajeeriya. == Golle Senaa == Ordia adii suɓaade e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya e hitaande 2015 e dow laylaytol renndo (PDP). E lewru suwee 2015, Ordia saliima kuulal ngal lannda laamu nguu ƴetti ngam ittude hooreejo suudu sarɗiiji 8ɓo, hono Bukola Saraki e cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Ike Ekweremadu. Ordia waɗii darnde mawnde e ummital Bukola Saraki mo luulndii lannda mum, yamiroore APC ngam jettison njiimaandi mum e jooɗorde ndee e wallitde kanndidaa lannda ka, Ahmad Lawan e ummital Ike Ekweremadu luutndiiɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) wonnoo senaateer ɗiɗaɓo Senaa-PDP e nder senaa e hitaande 2019.E lewru suwee 2019, Ordia yalti ko e cukko hooreejo senaa Minority Whip e nder wooteeji ɓuuɓɗi ɗi PDP yuɓɓini ngam suɓaade ofiseeji mum mawɗi e nder senaa. Kono balɗe seeɗa caggal ɗuum, haalaaji peeñi wonde hooreejo leydi PDP, Uche Secondus ina jogori lomtaade Ordia e Sahabi Yau. Ordia lomtii e nder senaa ko altine Okpebholo, mo heɓi nasaraaku e wooteeji senaa Edo Central 2023. Billuuji e mojobere Billeeji Sariya njoɓdi gollotooɓe (kuulal waylo-waylo) 2016 ; Sariya ngam waylude sariya Diiso doosɗe Cap C25 LFN 2004 ; Sariya ƴeewndo batte taariindi Cap E12 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2016 ; Kuulal njuɓɓudi opitaal hakkille (mbayliigu), 2016 ; Sosde Koldaa Jaŋde Fedde nde to Usugbenu, Irrua, (Sosde) Kuulal 2018(SB 554); Duɗal ngenndiwal karallaagal e njuɓɓudi mahdi, kuulal Uromi (Sosde), 2018 (SB. 628). Hooreejo leydi siifondiri ɗum e sariya ; Kuulal haɗde ɓuuɓri/ɓuuɓri udditiindi, 2020. Janngugol gadanol; Agency Naajeeriya laaɓɗo (Sosde, ekn) Bill 2021. Daawe Goomu; Kolleeji ndema Ubiaja, 2021 Bill sosngo. Janngugol ɗiɗaɓol; Sariya Diisnondiral wiɗtooji e ƴellitaare kaɓirɗe mbaylaandi Cap R3 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022 (SB).942. Sariya gollorɗe laamu (privatisation e commercialisation) CAP. P38 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal 2002 Sariya Diisnondiral otooji CAP. N8 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022. Sariya 25, 2007, (waylude) Bill, 2022, Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko yowitii e kuule e doosɗe taariindi (EST.). Sariya fedde restoraaji leydi Najeriya CAP. N131 LFN, 2004 (mbayliigu) kuulal ngal, 2002 Moƴƴere Haaju ngam haɓugo bee limngal mawngal ilamji 9 nder duunde Ifeku nder wuro Illushi, nokkuure laamu lesdi Esan, lesdi Edo Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ngonka bonka e ustaare laawol mawngol fedde Ekpoma -Benin Haaju firo laaɓtungo e MOU mo ministeer dowla petroŋ siifondiri e fedde Siin, fotde 15 miliyaar dolaar Haaje ustugo goɗɗi kuuɗe kalluɗe ɗe Fulani'en ɗon waɗa nder lesdi Naajeeriya fuu Haaje Urgent ngam wallugo Centre ngam wiɗitol, hakkilanki e nyawndiigu nyawu Lassa nder leydi Naajeeriya Maayde mawɗo Doktoor Tony Okhakon Anenih CFR: Iyasele (Gardiiɗo jaagorɗe yimɓe Esan) Haajuuji ɓeydude sensitifikaasiyoŋ e batte ɓuuɓri Open Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ŋakkeende maayɗeele cukalel ngel sabu rafi Pneumonie e nder leydi ndi Haajere mawnde ngam laamu lesdi ndi'i waɗa kuuɗe ɗen dow ko laarani kuuɗe ɗen ɗe ɗon mari haaje, ɗe laawol Benin -Ekpoma -Auchi -Okene, laawol Benin -Sapele e laawol Ewu -Uromi -Agbor nder diiwal Edo Goomu Hooreejo, Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi. Tergal, Goomu Senaa ngam Ganndal E Karallaagal. Tergal, Goomu Senaa ngam ndema. Tergal, Goomu Senaa ko feewti e dorog e narkotik. Tergal, Goomu Senaa ngam Jaŋde Toownde E TETFUND. Tergal, Goomu Senaa ko faati e yah-ngartaa e nder geec. Tergal, Goomu Senaa ko faati e koɗki. Tergal, Goomu Senaa Ko faati e FERMA. Tergal, Goomu Senaa ko faati e golle. Tergal, Goomu Senaa ko faati e Aviation. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol e moƴƴitingol Ina rokka kaɓirɗe Dokkal ambulance Mahugo Pewnugol laawol Ordia ina jogii eɓɓooji diiwaanuuji cakkitiiɗi e nder denndaangal nokkuuji joy laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Ko o senaateer, o suuɗaaki yiɗde makko e ɓamtaare ɓesngu makko e leydi makko gila o heɓi laamu. Ordia tan waɗii ko ina ɓura 200 eɓɓaande intervention e nder diiwaan makko senaateer. Ɗee eɓɓaaɗe ina njeyaa heen : mahngo cuuɗi janngirɗe, nokkuuji cellal puɗɗiiɗi jamaanu, elektoronik e nder gure e ɓuuɓnude ɓulli mooftaaɗi e nder renndooji ceertuɗi. Ordia kadi, wallitorii fartaŋŋeeji golle dipolomaaji e ɗi ngonaa dipolomaaji wonande sukaaɓe e nder diiwaan makko senaateer. O huutoriima biro makko ngam wallitde doole faggudu keewɗe wonande sukaaɓe e rewɓe e nder diiwaan makko senaateer, rokka ɓe geɗe baawɗe naftoraade ngalu e dokke puɗɗagol golle ngam fuɗɗaade golle baawɗe wonde ; geɗe gaddooje ngalu ɗee ko : 80 moto, 111 werlaaji tati, 211 masiŋaaji ƴulɓe tomateer, 311 masiŋaaji sewnde, 86 ƴulɓe, 60 ƴulɓe e 60 jenerator. Ordia wallitii mahngo laabi 22, bolokaaji 28 suudu janngirdu, nokkuuji 7 cellal, mahngo suudu safaara hakkille jamaanu e nder opitaal jannginirgal keeringal Irrua (ISTH), dokkal ambulance to ISTH, mahngo e mobelaaji suudu safrooɓe transformed suudu ɗiɗo, suudu safrooɓe dow U500 street lights.E nder fannu ndema, o rokki ko ina tolnoo e 4000 saak (saak) njuumri NPK e remooɓe e nder diiwaan makko senaateer.O mahii kadi liggorde njulaagu maniyyu jamaanu ngam yaawde huutoraade maniyyu e nder diiwaan senaateer Edo Central. O rokki fedde remooɓe hakkundeere Esan tiraktoruuji 4. Nguurndam neɗɗo O resii debbo Ewu jeyaaɗo e nokku laamu Esan Central. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Fedde Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya Fellow Duɗal Naajeeriya ngam Innjiniyankooɓe laabi mawɗi e yah-ngartaa (NIHTE) Mawɗo sehil IPMA Paul Harris, jeyaaɗo e fedde Rotary hakkunde leyɗeele Njeenaari e njeenaari Njeenaari batte ardorde Njeenaari Ardorde Alumni AAU Njeenaari hoodere == Tuugnorgal == 9fziwxbpfdlc22r0ijxm8i4novpd1g7 182652 182651 2026-08-14T10:48:00Z Ilya Discuss 10103 182652 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Clifford Ordia''' (jibinaa ko 19 lewru Mbooy hitaande 1960) ko injenieer e politikyanke Najeriya, jeyaaɗo to Usugbenu Irrua e nder diiwaan Esan hakkundeejo e nder diiwaan Edo. O laati senator lesdi Naajeeriya diga hitaande 2015 haa hitaande 2023, o wakiili yimɓe lesdi Edo Central, lesdi Edo, nder suudu joonde lesdi Naajeeriya.<ref>{{cite news|date=2021-10-06|title=I've no plan to run for governor - Edo Senator|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/488430-ive-no-plan-to-run-for-governor-edo-senator.html|last=Iroanusi|first=QueenEsther|access-date=2024-09-13|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2019-12-23|title=Senator Ordia commends Obaseki's developmental stride in Edo|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/23/senator-ordia-commends-obasekis-developmental-stride-in-edo/|access-date=2020-06-03|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Present condition of our prisons 'A National Embarrassment' – Sen. Clifford Ordia|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2018-02-15|url=https://www.vanguardngr.com/2018/02/present-condition-prisons-national-embarrassment-sen-clifford-ordia/|location=Lagos, Nigeria|last=Sunday|first=Nwafor|access-date=2024-09-13}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal St Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ambrose Alli e hitaande 1982, ngam janngude Innjiniyaar Siwil e nder jaŋde leslesre. O wonii Fedde Fedde Injiniyankooɓe Naajeeriya. == Golle Senaa == Ordia adii suɓaade e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya e hitaande 2015 e dow laylaytol renndo (PDP). E lewru suwee 2015, Ordia saliima kuulal ngal lannda laamu nguu ƴetti ngam ittude hooreejo suudu sarɗiiji 8ɓo, hono Bukola Saraki e cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Ike Ekweremadu. Ordia waɗii darnde mawnde e ummital Bukola Saraki mo luulndii lannda mum, yamiroore APC ngam jettison njiimaandi mum e jooɗorde ndee e wallitde kanndidaa lannda ka, Ahmad Lawan e ummital Ike Ekweremadu luutndiiɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) wonnoo senaateer ɗiɗaɓo Senaa-PDP e nder senaa e hitaande 2019.E lewru suwee 2019, Ordia yalti ko e cukko hooreejo senaa Minority Whip e nder wooteeji ɓuuɓɗi ɗi PDP yuɓɓini ngam suɓaade ofiseeji mum mawɗi e nder senaa. Kono balɗe seeɗa caggal ɗuum, haalaaji peeñi wonde hooreejo leydi PDP, Uche Secondus ina jogori lomtaade Ordia e Sahabi Yau. Ordia lomtii e nder senaa ko altine Okpebholo, mo heɓi nasaraaku e wooteeji senaa Edo Central 2023. Billuuji e mojobere Billeeji Sariya njoɓdi gollotooɓe (kuulal waylo-waylo) 2016 ; Sariya ngam waylude sariya Diiso doosɗe Cap C25 LFN 2004 ; Sariya ƴeewndo batte taariindi Cap E12 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2016 ; Kuulal njuɓɓudi opitaal hakkille (mbayliigu), 2016 ; Sosde Koldaa Jaŋde Fedde nde to Usugbenu, Irrua, (Sosde) Kuulal 2018(SB 554); Duɗal ngenndiwal karallaagal e njuɓɓudi mahdi, kuulal Uromi (Sosde), 2018 (SB. 628). Hooreejo leydi siifondiri ɗum e sariya ; Kuulal haɗde ɓuuɓri/ɓuuɓri udditiindi, 2020. Janngugol gadanol; Agency Naajeeriya laaɓɗo (Sosde, ekn) Bill 2021. Daawe Goomu; Kolleeji ndema Ubiaja, 2021 Bill sosngo. Janngugol ɗiɗaɓol; Sariya Diisnondiral wiɗtooji e ƴellitaare kaɓirɗe mbaylaandi Cap R3 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022 (SB).942. Sariya gollorɗe laamu (privatisation e commercialisation) CAP. P38 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal 2002 Sariya Diisnondiral otooji CAP. N8 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022. Sariya 25, 2007, (waylude) Bill, 2022, Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko yowitii e kuule e doosɗe taariindi (EST.). Sariya fedde restoraaji leydi Najeriya CAP. N131 LFN, 2004 (mbayliigu) kuulal ngal, 2002 Moƴƴere Haaju ngam haɓugo bee limngal mawngal ilamji 9 nder duunde Ifeku nder wuro Illushi, nokkuure laamu lesdi Esan, lesdi Edo Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ngonka bonka e ustaare laawol mawngol fedde Ekpoma -Benin Haaju firo laaɓtungo e MOU mo ministeer dowla petroŋ siifondiri e fedde Siin, fotde 15 miliyaar dolaar Haaje ustugo goɗɗi kuuɗe kalluɗe ɗe Fulani'en ɗon waɗa nder lesdi Naajeeriya fuu Haaje Urgent ngam wallugo Centre ngam wiɗitol, hakkilanki e nyawndiigu nyawu Lassa nder leydi Naajeeriya Maayde mawɗo Doktoor Tony Okhakon Anenih CFR: Iyasele (Gardiiɗo jaagorɗe yimɓe Esan) Haajuuji ɓeydude sensitifikaasiyoŋ e batte ɓuuɓri Open Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ŋakkeende maayɗeele cukalel ngel sabu rafi Pneumonie e nder leydi ndi Haajere mawnde ngam laamu lesdi ndi'i waɗa kuuɗe ɗen dow ko laarani kuuɗe ɗen ɗe ɗon mari haaje, ɗe laawol Benin -Ekpoma -Auchi -Okene, laawol Benin -Sapele e laawol Ewu -Uromi -Agbor nder diiwal Edo Goomu Hooreejo, Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi. Tergal, Goomu Senaa ngam Ganndal E Karallaagal. Tergal, Goomu Senaa ngam ndema. Tergal, Goomu Senaa ko feewti e dorog e narkotik. Tergal, Goomu Senaa ngam Jaŋde Toownde E TETFUND. Tergal, Goomu Senaa ko faati e yah-ngartaa e nder geec. Tergal, Goomu Senaa ko faati e koɗki. Tergal, Goomu Senaa Ko faati e FERMA. Tergal, Goomu Senaa ko faati e golle. Tergal, Goomu Senaa ko faati e Aviation. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol e moƴƴitingol Ina rokka kaɓirɗe Dokkal ambulance Mahugo Pewnugol laawol Ordia ina jogii eɓɓooji diiwaanuuji cakkitiiɗi e nder denndaangal nokkuuji joy laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Ko o senaateer, o suuɗaaki yiɗde makko e ɓamtaare ɓesngu makko e leydi makko gila o heɓi laamu. Ordia tan waɗii ko ina ɓura 200 eɓɓaande intervention e nder diiwaan makko senaateer. Ɗee eɓɓaaɗe ina njeyaa heen : mahngo cuuɗi janngirɗe, nokkuuji cellal puɗɗiiɗi jamaanu, elektoronik e nder gure e ɓuuɓnude ɓulli mooftaaɗi e nder renndooji ceertuɗi. Ordia kadi, wallitorii fartaŋŋeeji golle dipolomaaji e ɗi ngonaa dipolomaaji wonande sukaaɓe e nder diiwaan makko senaateer. O huutoriima biro makko ngam wallitde doole faggudu keewɗe wonande sukaaɓe e rewɓe e nder diiwaan makko senaateer, rokka ɓe geɗe baawɗe naftoraade ngalu e dokke puɗɗagol golle ngam fuɗɗaade golle baawɗe wonde ; geɗe gaddooje ngalu ɗee ko : 80 moto, 111 werlaaji tati, 211 masiŋaaji ƴulɓe tomateer, 311 masiŋaaji sewnde, 86 ƴulɓe, 60 ƴulɓe e 60 jenerator. Ordia wallitii mahngo laabi 22, bolokaaji 28 suudu janngirdu, nokkuuji 7 cellal, mahngo suudu safaara hakkille jamaanu e nder opitaal jannginirgal keeringal Irrua (ISTH), dokkal ambulance to ISTH, mahngo e mobelaaji suudu safrooɓe transformed suudu ɗiɗo, suudu safrooɓe dow U500 street lights.E nder fannu ndema, o rokki ko ina tolnoo e 4000 saak (saak) njuumri NPK e remooɓe e nder diiwaan makko senaateer.O mahii kadi liggorde njulaagu maniyyu jamaanu ngam yaawde huutoraade maniyyu e nder diiwaan senaateer Edo Central. O rokki fedde remooɓe hakkundeere Esan tiraktoruuji 4. Nguurndam neɗɗo O resii debbo Ewu jeyaaɗo e nokku laamu Esan Central. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Fedde Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya Fellow Duɗal Naajeeriya ngam Innjiniyankooɓe laabi mawɗi e yah-ngartaa (NIHTE) Mawɗo sehil IPMA Paul Harris, jeyaaɗo e fedde Rotary hakkunde leyɗeele Njeenaari e njeenaari Njeenaari batte ardorde Njeenaari Ardorde Alumni AAU Njeenaari hoodere == Tuugnorgal == f081qw7accukrsfrh1oump1uvdec5op 182653 182652 2026-08-14T10:50:05Z Ilya Discuss 10103 182653 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Clifford Ordia''' (jibinaa ko 19 lewru Mbooy hitaande 1960) ko injenieer e politikyanke Najeriya, jeyaaɗo to Usugbenu Irrua e nder diiwaan Esan hakkundeejo e nder diiwaan Edo. O laati senator lesdi Naajeeriya diga hitaande 2015 haa hitaande 2023, o wakiili yimɓe lesdi Edo Central, lesdi Edo, nder suudu joonde lesdi Naajeeriya.<ref>{{cite news|date=2021-10-06|title=I've no plan to run for governor - Edo Senator|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/488430-ive-no-plan-to-run-for-governor-edo-senator.html|last=Iroanusi|first=QueenEsther|access-date=2024-09-13|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2019-12-23|title=Senator Ordia commends Obaseki's developmental stride in Edo|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/23/senator-ordia-commends-obasekis-developmental-stride-in-edo/|access-date=2020-06-03|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Present condition of our prisons 'A National Embarrassment' – Sen. Clifford Ordia|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2018-02-15|url=https://www.vanguardngr.com/2018/02/present-condition-prisons-national-embarrassment-sen-clifford-ordia/|location=Lagos, Nigeria|last=Sunday|first=Nwafor|access-date=2024-09-13}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal St Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ambrose Alli e hitaande 1982, ngam janngude Innjiniyaar Siwil e nder jaŋde leslesre. O wonii Fedde Fedde Injiniyankooɓe Naajeeriya.<ref>{{cite news|date=2015-06-18|title=APC cannot remove Saraki, Ekweremadu – Senator|url=https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/185326-apc-cannot-remove-saraki-ekweremadu-senator.html|last=Isine|first=Ibanga|access-date=2024-09-13|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{cite web|date=2019-03-18|title=Sen. Clifford Ordia receives Certificate of Return, promises quality representation|url=https://www.itvradionigeria.com/sen-clifford-ordia-receives-certificate-of-return-promises-quality-representation/|access-date=2020-06-03|website=Independent Television/Radio|archive-url=https://web.archive.org/web/20190319141946/https://www.itvradionigeria.com/sen-clifford-ordia-receives-certificate-of-return-promises-quality-representation/|archive-date=2019-03-19|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=2019-06-30|title=Senate minority leader: Edo PDP leaders vow to resist swap of Ordia for Yau|url=https://thenationonlineng.net/senate-minority-leader-edo-pdp-leaders-vow-to-resist-swap-of-ordia-for-yau/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-06-03|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2019-06-29|title=Ninth Senate: Crack in PDP Senate caucus widens over minority posts|url=https://www.vanguardngr.com/2019/06/ninth-senate-crack-in-pdp-senate-caucus-widens-over-minority-posts/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-06-03|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> == Golle Senaa == Ordia adii suɓaade e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya e hitaande 2015 e dow laylaytol renndo (PDP). E lewru suwee 2015, Ordia saliima kuulal ngal lannda laamu nguu ƴetti ngam ittude hooreejo suudu sarɗiiji 8ɓo, hono Bukola Saraki e cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Ike Ekweremadu. Ordia waɗii darnde mawnde e ummital Bukola Saraki mo luulndii lannda mum, yamiroore APC ngam jettison njiimaandi mum e jooɗorde ndee e wallitde kanndidaa lannda ka, Ahmad Lawan e ummital Ike Ekweremadu luutndiiɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) wonnoo senaateer ɗiɗaɓo Senaa-PDP e nder senaa e hitaande 2019.E lewru suwee 2019, Ordia yalti ko e cukko hooreejo senaa Minority Whip e nder wooteeji ɓuuɓɗi ɗi PDP yuɓɓini ngam suɓaade ofiseeji mum mawɗi e nder senaa. Kono balɗe seeɗa caggal ɗuum, haalaaji peeñi wonde hooreejo leydi PDP, Uche Secondus ina jogori lomtaade Ordia e Sahabi Yau. Ordia lomtii e nder senaa ko altine Okpebholo, mo heɓi nasaraaku e wooteeji senaa Edo Central 2023. Billuuji e mojobere Billeeji Sariya njoɓdi gollotooɓe (kuulal waylo-waylo) 2016 ; Sariya ngam waylude sariya Diiso doosɗe Cap C25 LFN 2004 ; Sariya ƴeewndo batte taariindi Cap E12 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2016 ; Kuulal njuɓɓudi opitaal hakkille (mbayliigu), 2016 ; Sosde Koldaa Jaŋde Fedde nde to Usugbenu, Irrua, (Sosde) Kuulal 2018(SB 554); Duɗal ngenndiwal karallaagal e njuɓɓudi mahdi, kuulal Uromi (Sosde), 2018 (SB. 628). Hooreejo leydi siifondiri ɗum e sariya ; Kuulal haɗde ɓuuɓri/ɓuuɓri udditiindi, 2020. Janngugol gadanol; Agency Naajeeriya laaɓɗo (Sosde, ekn) Bill 2021. Daawe Goomu; Kolleeji ndema Ubiaja, 2021 Bill sosngo. Janngugol ɗiɗaɓol; Sariya Diisnondiral wiɗtooji e ƴellitaare kaɓirɗe mbaylaandi Cap R3 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022 (SB).942. Sariya gollorɗe laamu (privatisation e commercialisation) CAP. P38 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal 2002 Sariya Diisnondiral otooji CAP. N8 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022. Sariya 25, 2007, (waylude) Bill, 2022, Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko yowitii e kuule e doosɗe taariindi (EST.). Sariya fedde restoraaji leydi Najeriya CAP. N131 LFN, 2004 (mbayliigu) kuulal ngal, 2002 Moƴƴere Haaju ngam haɓugo bee limngal mawngal ilamji 9 nder duunde Ifeku nder wuro Illushi, nokkuure laamu lesdi Esan, lesdi Edo Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ngonka bonka e ustaare laawol mawngol fedde Ekpoma -Benin Haaju firo laaɓtungo e MOU mo ministeer dowla petroŋ siifondiri e fedde Siin, fotde 15 miliyaar dolaar Haaje ustugo goɗɗi kuuɗe kalluɗe ɗe Fulani'en ɗon waɗa nder lesdi Naajeeriya fuu Haaje Urgent ngam wallugo Centre ngam wiɗitol, hakkilanki e nyawndiigu nyawu Lassa nder leydi Naajeeriya Maayde mawɗo Doktoor Tony Okhakon Anenih CFR: Iyasele (Gardiiɗo jaagorɗe yimɓe Esan) Haajuuji ɓeydude sensitifikaasiyoŋ e batte ɓuuɓri Open Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ŋakkeende maayɗeele cukalel ngel sabu rafi Pneumonie e nder leydi ndi Haajere mawnde ngam laamu lesdi ndi'i waɗa kuuɗe ɗen dow ko laarani kuuɗe ɗen ɗe ɗon mari haaje, ɗe laawol Benin -Ekpoma -Auchi -Okene, laawol Benin -Sapele e laawol Ewu -Uromi -Agbor nder diiwal Edo Goomu Hooreejo, Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi. Tergal, Goomu Senaa ngam Ganndal E Karallaagal. Tergal, Goomu Senaa ngam ndema. Tergal, Goomu Senaa ko feewti e dorog e narkotik. Tergal, Goomu Senaa ngam Jaŋde Toownde E TETFUND. Tergal, Goomu Senaa ko faati e yah-ngartaa e nder geec. Tergal, Goomu Senaa ko faati e koɗki. Tergal, Goomu Senaa Ko faati e FERMA. Tergal, Goomu Senaa ko faati e golle. Tergal, Goomu Senaa ko faati e Aviation. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol e moƴƴitingol Ina rokka kaɓirɗe Dokkal ambulance Mahugo Pewnugol laawol Ordia ina jogii eɓɓooji diiwaanuuji cakkitiiɗi e nder denndaangal nokkuuji joy laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Ko o senaateer, o suuɗaaki yiɗde makko e ɓamtaare ɓesngu makko e leydi makko gila o heɓi laamu. Ordia tan waɗii ko ina ɓura 200 eɓɓaande intervention e nder diiwaan makko senaateer. Ɗee eɓɓaaɗe ina njeyaa heen : mahngo cuuɗi janngirɗe, nokkuuji cellal puɗɗiiɗi jamaanu, elektoronik e nder gure e ɓuuɓnude ɓulli mooftaaɗi e nder renndooji ceertuɗi. Ordia kadi, wallitorii fartaŋŋeeji golle dipolomaaji e ɗi ngonaa dipolomaaji wonande sukaaɓe e nder diiwaan makko senaateer. O huutoriima biro makko ngam wallitde doole faggudu keewɗe wonande sukaaɓe e rewɓe e nder diiwaan makko senaateer, rokka ɓe geɗe baawɗe naftoraade ngalu e dokke puɗɗagol golle ngam fuɗɗaade golle baawɗe wonde ; geɗe gaddooje ngalu ɗee ko : 80 moto, 111 werlaaji tati, 211 masiŋaaji ƴulɓe tomateer, 311 masiŋaaji sewnde, 86 ƴulɓe, 60 ƴulɓe e 60 jenerator. Ordia wallitii mahngo laabi 22, bolokaaji 28 suudu janngirdu, nokkuuji 7 cellal, mahngo suudu safaara hakkille jamaanu e nder opitaal jannginirgal keeringal Irrua (ISTH), dokkal ambulance to ISTH, mahngo e mobelaaji suudu safrooɓe transformed suudu ɗiɗo, suudu safrooɓe dow U500 street lights.E nder fannu ndema, o rokki ko ina tolnoo e 4000 saak (saak) njuumri NPK e remooɓe e nder diiwaan makko senaateer.O mahii kadi liggorde njulaagu maniyyu jamaanu ngam yaawde huutoraade maniyyu e nder diiwaan senaateer Edo Central. O rokki fedde remooɓe hakkundeere Esan tiraktoruuji 4. Nguurndam neɗɗo O resii debbo Ewu jeyaaɗo e nokku laamu Esan Central. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Fedde Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya Fellow Duɗal Naajeeriya ngam Innjiniyankooɓe laabi mawɗi e yah-ngartaa (NIHTE) Mawɗo sehil IPMA Paul Harris, jeyaaɗo e fedde Rotary hakkunde leyɗeele Njeenaari e njeenaari Njeenaari batte ardorde Njeenaari Ardorde Alumni AAU Njeenaari hoodere == Tuugnorgal == 4mcfv9109i51u6fjrt6g13xbshhp8z8 182654 182653 2026-08-14T10:51:19Z Ilya Discuss 10103 182654 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Clifford Ordia''' (jibinaa ko 19 lewru Mbooy hitaande 1960) ko injenieer e politikyanke Najeriya, jeyaaɗo to Usugbenu Irrua e nder diiwaan Esan hakkundeejo e nder diiwaan Edo. O laati senator lesdi Naajeeriya diga hitaande 2015 haa hitaande 2023, o wakiili yimɓe lesdi Edo Central, lesdi Edo, nder suudu joonde lesdi Naajeeriya.<ref>{{cite news|date=2021-10-06|title=I've no plan to run for governor - Edo Senator|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/488430-ive-no-plan-to-run-for-governor-edo-senator.html|last=Iroanusi|first=QueenEsther|access-date=2024-09-13|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2019-12-23|title=Senator Ordia commends Obaseki's developmental stride in Edo|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/23/senator-ordia-commends-obasekis-developmental-stride-in-edo/|access-date=2020-06-03|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Present condition of our prisons 'A National Embarrassment' – Sen. Clifford Ordia|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2018-02-15|url=https://www.vanguardngr.com/2018/02/present-condition-prisons-national-embarrassment-sen-clifford-ordia/|location=Lagos, Nigeria|last=Sunday|first=Nwafor|access-date=2024-09-13}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal St Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ambrose Alli e hitaande 1982, ngam janngude Innjiniyaar Siwil e nder jaŋde leslesre. O wonii Fedde Fedde Injiniyankooɓe Naajeeriya.<ref>{{cite news|date=2015-06-18|title=APC cannot remove Saraki, Ekweremadu – Senator|url=https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/185326-apc-cannot-remove-saraki-ekweremadu-senator.html|last=Isine|first=Ibanga|access-date=2024-09-13|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{cite web|date=2019-03-18|title=Sen. Clifford Ordia receives Certificate of Return, promises quality representation|url=https://www.itvradionigeria.com/sen-clifford-ordia-receives-certificate-of-return-promises-quality-representation/|access-date=2020-06-03|website=Independent Television/Radio|archive-url=https://web.archive.org/web/20190319141946/https://www.itvradionigeria.com/sen-clifford-ordia-receives-certificate-of-return-promises-quality-representation/|archive-date=2019-03-19|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=2019-06-30|title=Senate minority leader: Edo PDP leaders vow to resist swap of Ordia for Yau|url=https://thenationonlineng.net/senate-minority-leader-edo-pdp-leaders-vow-to-resist-swap-of-ordia-for-yau/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-06-03|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2019-06-29|title=Ninth Senate: Crack in PDP Senate caucus widens over minority posts|url=https://www.vanguardngr.com/2019/06/ninth-senate-crack-in-pdp-senate-caucus-widens-over-minority-posts/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-06-03|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> == Golle Senaa == Ordia adii suɓaade e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya e hitaande 2015 e dow laylaytol renndo (PDP). E lewru suwee 2015, Ordia saliima kuulal ngal lannda laamu nguu ƴetti ngam ittude hooreejo suudu sarɗiiji 8ɓo, hono Bukola Saraki e cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Ike Ekweremadu.<ref>{{cite news|last=Ochoga|first=Patrick|date=2023-12-16|title=Edo APC Primaries: Group Backs Okpebholo, Promises Repeat Of Senatorial Victory|url=https://leadership.ng/edo-apc-primaries-group-backs-okpebholo-promises-repeat-of-senatorial-victory/|access-date=2024-09-06|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Aliu|first=Ozioruva|date=2023-02-26|title=APC wins Edo central senatorial district|url=https://www.vanguardngr.com/2023/02/apc-wins-edo-central-senatorial-district/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-06|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Ordia waɗii darnde mawnde e ummital Bukola Saraki mo luulndii lannda mum, yamiroore APC ngam jettison njiimaandi mum e jooɗorde ndee e wallitde kanndidaa lannda ka, Ahmad Lawan e ummital Ike Ekweremadu luutndiiɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) wonnoo senaateer ɗiɗaɓo Senaa-PDP e nder senaa e hitaande 2019.E lewru suwee 2019, Ordia yalti ko e cukko hooreejo senaa Minority Whip e nder wooteeji ɓuuɓɗi ɗi PDP yuɓɓini ngam suɓaade ofiseeji mum mawɗi e nder senaa. Kono balɗe seeɗa caggal ɗuum, haalaaji peeñi wonde hooreejo leydi PDP, Uche Secondus ina jogori lomtaade Ordia e Sahabi Yau. Ordia lomtii e nder senaa ko altine Okpebholo, mo heɓi nasaraaku e wooteeji senaa Edo Central 2023. Billuuji e mojobere Billeeji Sariya njoɓdi gollotooɓe (kuulal waylo-waylo) 2016 ; Sariya ngam waylude sariya Diiso doosɗe Cap C25 LFN 2004 ; Sariya ƴeewndo batte taariindi Cap E12 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2016 ; Kuulal njuɓɓudi opitaal hakkille (mbayliigu), 2016 ; Sosde Koldaa Jaŋde Fedde nde to Usugbenu, Irrua, (Sosde) Kuulal 2018(SB 554); Duɗal ngenndiwal karallaagal e njuɓɓudi mahdi, kuulal Uromi (Sosde), 2018 (SB. 628). Hooreejo leydi siifondiri ɗum e sariya ; Kuulal haɗde ɓuuɓri/ɓuuɓri udditiindi, 2020. Janngugol gadanol; Agency Naajeeriya laaɓɗo (Sosde, ekn) Bill 2021. Daawe Goomu; Kolleeji ndema Ubiaja, 2021 Bill sosngo. Janngugol ɗiɗaɓol; Sariya Diisnondiral wiɗtooji e ƴellitaare kaɓirɗe mbaylaandi Cap R3 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022 (SB).942. Sariya gollorɗe laamu (privatisation e commercialisation) CAP. P38 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal 2002 Sariya Diisnondiral otooji CAP. N8 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022. Sariya 25, 2007, (waylude) Bill, 2022, Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko yowitii e kuule e doosɗe taariindi (EST.). Sariya fedde restoraaji leydi Najeriya CAP. N131 LFN, 2004 (mbayliigu) kuulal ngal, 2002 Moƴƴere Haaju ngam haɓugo bee limngal mawngal ilamji 9 nder duunde Ifeku nder wuro Illushi, nokkuure laamu lesdi Esan, lesdi Edo Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ngonka bonka e ustaare laawol mawngol fedde Ekpoma -Benin Haaju firo laaɓtungo e MOU mo ministeer dowla petroŋ siifondiri e fedde Siin, fotde 15 miliyaar dolaar Haaje ustugo goɗɗi kuuɗe kalluɗe ɗe Fulani'en ɗon waɗa nder lesdi Naajeeriya fuu Haaje Urgent ngam wallugo Centre ngam wiɗitol, hakkilanki e nyawndiigu nyawu Lassa nder leydi Naajeeriya Maayde mawɗo Doktoor Tony Okhakon Anenih CFR: Iyasele (Gardiiɗo jaagorɗe yimɓe Esan) Haajuuji ɓeydude sensitifikaasiyoŋ e batte ɓuuɓri Open Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ŋakkeende maayɗeele cukalel ngel sabu rafi Pneumonie e nder leydi ndi Haajere mawnde ngam laamu lesdi ndi'i waɗa kuuɗe ɗen dow ko laarani kuuɗe ɗen ɗe ɗon mari haaje, ɗe laawol Benin -Ekpoma -Auchi -Okene, laawol Benin -Sapele e laawol Ewu -Uromi -Agbor nder diiwal Edo Goomu Hooreejo, Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi. Tergal, Goomu Senaa ngam Ganndal E Karallaagal. Tergal, Goomu Senaa ngam ndema. Tergal, Goomu Senaa ko feewti e dorog e narkotik. Tergal, Goomu Senaa ngam Jaŋde Toownde E TETFUND. Tergal, Goomu Senaa ko faati e yah-ngartaa e nder geec. Tergal, Goomu Senaa ko faati e koɗki. Tergal, Goomu Senaa Ko faati e FERMA. Tergal, Goomu Senaa ko faati e golle. Tergal, Goomu Senaa ko faati e Aviation. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol e moƴƴitingol Ina rokka kaɓirɗe Dokkal ambulance Mahugo Pewnugol laawol Ordia ina jogii eɓɓooji diiwaanuuji cakkitiiɗi e nder denndaangal nokkuuji joy laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Ko o senaateer, o suuɗaaki yiɗde makko e ɓamtaare ɓesngu makko e leydi makko gila o heɓi laamu. Ordia tan waɗii ko ina ɓura 200 eɓɓaande intervention e nder diiwaan makko senaateer. Ɗee eɓɓaaɗe ina njeyaa heen : mahngo cuuɗi janngirɗe, nokkuuji cellal puɗɗiiɗi jamaanu, elektoronik e nder gure e ɓuuɓnude ɓulli mooftaaɗi e nder renndooji ceertuɗi. Ordia kadi, wallitorii fartaŋŋeeji golle dipolomaaji e ɗi ngonaa dipolomaaji wonande sukaaɓe e nder diiwaan makko senaateer. O huutoriima biro makko ngam wallitde doole faggudu keewɗe wonande sukaaɓe e rewɓe e nder diiwaan makko senaateer, rokka ɓe geɗe baawɗe naftoraade ngalu e dokke puɗɗagol golle ngam fuɗɗaade golle baawɗe wonde ; geɗe gaddooje ngalu ɗee ko : 80 moto, 111 werlaaji tati, 211 masiŋaaji ƴulɓe tomateer, 311 masiŋaaji sewnde, 86 ƴulɓe, 60 ƴulɓe e 60 jenerator. Ordia wallitii mahngo laabi 22, bolokaaji 28 suudu janngirdu, nokkuuji 7 cellal, mahngo suudu safaara hakkille jamaanu e nder opitaal jannginirgal keeringal Irrua (ISTH), dokkal ambulance to ISTH, mahngo e mobelaaji suudu safrooɓe transformed suudu ɗiɗo, suudu safrooɓe dow U500 street lights.E nder fannu ndema, o rokki ko ina tolnoo e 4000 saak (saak) njuumri NPK e remooɓe e nder diiwaan makko senaateer.O mahii kadi liggorde njulaagu maniyyu jamaanu ngam yaawde huutoraade maniyyu e nder diiwaan senaateer Edo Central. O rokki fedde remooɓe hakkundeere Esan tiraktoruuji 4. Nguurndam neɗɗo O resii debbo Ewu jeyaaɗo e nokku laamu Esan Central. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Fedde Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya Fellow Duɗal Naajeeriya ngam Innjiniyankooɓe laabi mawɗi e yah-ngartaa (NIHTE) Mawɗo sehil IPMA Paul Harris, jeyaaɗo e fedde Rotary hakkunde leyɗeele Njeenaari e njeenaari Njeenaari batte ardorde Njeenaari Ardorde Alumni AAU Njeenaari hoodere == Tuugnorgal == 9wh74e9zfr10d8p1xg93ydg6tyewnkp 182655 182654 2026-08-14T10:56:14Z Ilya Discuss 10103 182655 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Clifford Ordia''' (jibinaa ko 19 lewru Mbooy hitaande 1960) ko injenieer e politikyanke Najeriya, jeyaaɗo to Usugbenu Irrua e nder diiwaan Esan hakkundeejo e nder diiwaan Edo. O laati senator lesdi Naajeeriya diga hitaande 2015 haa hitaande 2023, o wakiili yimɓe lesdi Edo Central, lesdi Edo, nder suudu joonde lesdi Naajeeriya.<ref>{{cite news|date=2021-10-06|title=I've no plan to run for governor - Edo Senator|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/488430-ive-no-plan-to-run-for-governor-edo-senator.html|last=Iroanusi|first=QueenEsther|access-date=2024-09-13|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2019-12-23|title=Senator Ordia commends Obaseki's developmental stride in Edo|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/23/senator-ordia-commends-obasekis-developmental-stride-in-edo/|access-date=2020-06-03|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|title=Present condition of our prisons 'A National Embarrassment' – Sen. Clifford Ordia|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2018-02-15|url=https://www.vanguardngr.com/2018/02/present-condition-prisons-national-embarrassment-sen-clifford-ordia/|location=Lagos, Nigeria|last=Sunday|first=Nwafor|access-date=2024-09-13}}</ref> O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Leƴƴi, PDP. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol O fuɗɗii jaŋde makko ko e duɗal leslesal St Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ambrose Alli e hitaande 1982, ngam janngude Innjiniyaar Siwil e nder jaŋde leslesre. O wonii Fedde Fedde Injiniyankooɓe Naajeeriya.<ref>{{cite news|date=2015-06-18|title=APC cannot remove Saraki, Ekweremadu – Senator|url=https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/185326-apc-cannot-remove-saraki-ekweremadu-senator.html|last=Isine|first=Ibanga|access-date=2024-09-13|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{cite web|date=2019-03-18|title=Sen. Clifford Ordia receives Certificate of Return, promises quality representation|url=https://www.itvradionigeria.com/sen-clifford-ordia-receives-certificate-of-return-promises-quality-representation/|access-date=2020-06-03|website=Independent Television/Radio|archive-url=https://web.archive.org/web/20190319141946/https://www.itvradionigeria.com/sen-clifford-ordia-receives-certificate-of-return-promises-quality-representation/|archive-date=2019-03-19|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|date=2019-06-30|title=Senate minority leader: Edo PDP leaders vow to resist swap of Ordia for Yau|url=https://thenationonlineng.net/senate-minority-leader-edo-pdp-leaders-vow-to-resist-swap-of-ordia-for-yau/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-06-03|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news|date=2019-06-29|title=Ninth Senate: Crack in PDP Senate caucus widens over minority posts|url=https://www.vanguardngr.com/2019/06/ninth-senate-crack-in-pdp-senate-caucus-widens-over-minority-posts/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-06-03|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> == Golle Senaa == Ordia adii suɓaade e nder suudu sarɗiiji leydi Najeriya e hitaande 2015 e dow laylaytol renndo (PDP). E lewru suwee 2015, Ordia saliima kuulal ngal lannda laamu nguu ƴetti ngam ittude hooreejo suudu sarɗiiji 8ɓo, hono Bukola Saraki e cukko hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii, hono Ike Ekweremadu.<ref>{{cite news|last=Ochoga|first=Patrick|date=2023-12-16|title=Edo APC Primaries: Group Backs Okpebholo, Promises Repeat Of Senatorial Victory|url=https://leadership.ng/edo-apc-primaries-group-backs-okpebholo-promises-repeat-of-senatorial-victory/|access-date=2024-09-06|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Aliu|first=Ozioruva|date=2023-02-26|title=APC wins Edo central senatorial district|url=https://www.vanguardngr.com/2023/02/apc-wins-edo-central-senatorial-district/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-06|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Ordia waɗii darnde mawnde e ummital Bukola Saraki mo luulndii lannda mum, yamiroore APC ngam jettison njiimaandi mum e jooɗorde ndee e wallitde kanndidaa lannda ka, Ahmad Lawan e ummital Ike Ekweremadu luutndiiɗo lannda Demokaraasi yimɓe (PDP) wonnoo senaateer ɗiɗaɓo Senaa-PDP e nder senaa e hitaande 2019.E lewru suwee 2019, Ordia yalti ko e cukko hooreejo senaa Minority Whip e nder wooteeji ɓuuɓɗi ɗi PDP yuɓɓini ngam suɓaade ofiseeji mum mawɗi e nder senaa. Kono balɗe seeɗa caggal ɗuum, haalaaji peeñi wonde hooreejo leydi PDP, Uche Secondus ina jogori lomtaade Ordia e Sahabi Yau. Ordia lomtii e nder senaa ko altine Okpebholo, mo heɓi nasaraaku e wooteeji senaa Edo Central 2023. Billuuji e mojobere Billeeji Sariya njoɓdi gollotooɓe (kuulal waylo-waylo) 2016 ; Sariya ngam waylude sariya Diiso doosɗe Cap C25 LFN 2004 ; Sariya ƴeewndo batte taariindi Cap E12 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2016 ; Kuulal njuɓɓudi opitaal hakkille (mbayliigu), 2016 ; Sosde Koldaa Jaŋde Fedde nde to Usugbenu, Irrua, (Sosde) Kuulal 2018(SB 554); Duɗal ngenndiwal karallaagal e njuɓɓudi mahdi, kuulal Uromi (Sosde), 2018 (SB. 628). Hooreejo leydi siifondiri ɗum e sariya ; Kuulal haɗde ɓuuɓri/ɓuuɓri udditiindi, 2020. Janngugol gadanol; Agency Naajeeriya laaɓɗo (Sosde, ekn) Bill 2021. Daawe Goomu; Kolleeji ndema Ubiaja, 2021 Bill sosngo. Janngugol ɗiɗaɓol; Sariya Diisnondiral wiɗtooji e ƴellitaare kaɓirɗe mbaylaandi Cap R3 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022 (SB).942. Sariya gollorɗe laamu (privatisation e commercialisation) CAP. P38 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal 2002 Sariya Diisnondiral otooji CAP. N8 LFN 2004 (mbayliigu) kuulal, 2022. Sariya 25, 2007, (waylude) Bill, 2022, Fedde Ngenndiije Dentuɗe toppitiinde ko yowitii e kuule e doosɗe taariindi (EST.). Sariya fedde restoraaji leydi Najeriya CAP. N131 LFN, 2004 (mbayliigu) kuulal ngal, 2002 Moƴƴere Haaju ngam haɓugo bee limngal mawngal ilamji 9 nder duunde Ifeku nder wuro Illushi, nokkuure laamu lesdi Esan, lesdi Edo Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ngonka bonka e ustaare laawol mawngol fedde Ekpoma -Benin Haaju firo laaɓtungo e MOU mo ministeer dowledde Siin, fotde 15 miliyaar dolaar Haaje ustugo goɗɗi kuuɗe kalluɗe ɗe Fulani'en ɗon waɗa nder lesdi Naajeeriya fuu Haaje Urgent ngam wallugo Centre ngam wiɗitol, hakkilanki e nyawndiigu nyawu Lassa nder leydi Naajeeriya Maayde mawɗo Doktoor Tony Okhakon Anenih CFR: Iyasele (Gardiiɗo jaagorɗe yimɓe Esan) Haajuuji ɓeydude sensitifikaasiyoŋ e batte ɓuuɓri Open Haajuuji jaawɗi ngam haɓaade ŋakkeende maayɗeele cukalel ngel sabu rafi Pneumonie e nder leydi ndi Haajere mawnde ngam laamu lesdi ndi'i waɗa kuuɗe ɗen dow ko laarani kuuɗe ɗen ɗe ɗon mari haaje, ɗe laawol Benin -Ekpoma -Auchi -Okene, laawol Benin -Sapele e laawol Ewu -Uromi -Agbor nder diiwal Edo Goomu Hooreejo, Goomu Senaa ngam ñamaale nder leydi e caggal leydi. Tergal, Goomu Senaa ngam Ganndal E Karallaagal. Tergal, Goomu Senaa ngam ndema. Tergal, Goomu Senaa ko feewti e dorog e narkotik. Tergal, Goomu Senaa ngam Jaŋde Toownde E TETFUND. Tergal, Goomu Senaa ko faati e yah-ngartaa e nder geec. Tergal, Goomu Senaa ko faati e koɗki. Tergal, Goomu Senaa Ko faati e FERMA. Tergal, Goomu Senaa ko faati e golle. Tergal, Goomu Senaa ko faati e Aviation. Eɓɓooje diiwaanuuji Pewnugol e moƴƴitingol Ina rokka kaɓirɗe Dokkal ambulance Mahugo Pewnugol laawol Ordia ina jogii eɓɓooji diiwaanuuji cakkitiiɗi e nder denndaangal nokkuuji joy laamu nokkuuji e nder diiwaan makko senaateer. Ko o senaateer, o suuɗaaki yiɗde makko e ɓamtaare ɓesngu makko e leydi makko gila o heɓi laamu. Ordia tan waɗii ko ina ɓura 200 eɓɓaande intervention e nder diiwaan makko senaateer. Ɗee eɓɓaaɗe ina njeyaa heen : mahngo cuuɗi janngirɗe, nokkuuji cellal puɗɗiiɗi jamaanu, elektoronik e nder gure e ɓuuɓnude ɓulli mooftaaɗi e nder renndooji ceertuɗi. Ordia kadi, wallitorii fartaŋŋeeji golle dipolomaaji e ɗi ngonaa dipolomaaji wonande sukaaɓe e nder diiwaan makko senaateer. O huutoriima biro makko ngam wallitde doole faggudu keewɗe wonande sukaaɓe e rewɓe e nder diiwaan makko senaateer, rokka ɓe geɗe baawɗe naftoraade ngalu e dokke puɗɗagol golle ngam fuɗɗaade golle baawɗe wonde ; geɗe gaddooje ngalu ɗee ko : 80 moto, 111 werlaaji tati, 211 masiŋaaji ƴulɓe tomateer, 311 masiŋaaji sewnde, 86 ƴulɓe, 60 ƴulɓe e 60 jenerator. Ordia wallitii mahngo laabi 22, bolokaaji 28 suudu janngirdu, nokkuuji 7 cellal, mahngo suudu safaara hakkille jamaanu e nder opitaal jannginirgal keeringal Irrua (ISTH), dokkal ambulance to ISTH, mahngo e mobelaaji suudu safrooɓe transformed suudu ɗiɗo, suudu safrooɓe dow U500 street lights.E nder fannu ndema, o rokki ko ina tolnoo e 4000 saak (saak) njuumri NPK e remooɓe e nder diiwaan makko senaateer.O mahii kadi liggorde njulaagu maniyyu jamaanu ngam yaawde huutoraade maniyyu e nder diiwaan senaateer Edo Central. O rokki fedde remooɓe hakkundeere Esan tiraktoruuji 4. Nguurndam neɗɗo O resii debbo Ewu jeyaaɗo e nokku laamu Esan Central. Ɓe njogii ko ɓiɓɓe njoyo. Fedde Fedde Innjiniyankooɓe Naajeeriya Fellow Duɗal Naajeeriya ngam Innjiniyankooɓe laabi mawɗi e yah-ngartaa (NIHTE) Mawɗo sehil IPMA Paul Harris, jeyaaɗo e fedde Rotary hakkunde leyɗeele Njeenaari e njeenaari Njeenaari batte ardorde Njeenaari Ardorde Alumni AAU Njeenaari hoodere == Tuugnorgal == dvnqeshblnlzhbynd25dyxcbnrx28id Emmanuel Yisa Orker-Jev 0 43508 182656 2026-08-14T10:57:53Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Emmanuel Yisa Orker-Jev ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, ko o tergal lannda PDP. O fooli gonnooɗo guwerneer Benue, George Akume, e nder wooteeji senateeruuji 2019 ngam diiwaan Benue to bannge worgo-fuɗnaange. Ɓawo Orker-Jev jibinaa ko ñalnde 15 lewru abriil hitaande 1963, o jeyaa ko e nokku laamu Buruku to diiwaan Benue, leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal NKST, tuggi 1970 haa 1976, o yahri to duɗal hakkundeewal Bristow ngam heɓde seedantaagal makko toowngal..." 182656 wikitext text/x-wiki Emmanuel Yisa Orker-Jev ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, ko o tergal lannda PDP. O fooli gonnooɗo guwerneer Benue, George Akume, e nder wooteeji senateeruuji 2019 ngam diiwaan Benue to bannge worgo-fuɗnaange. Ɓawo Orker-Jev jibinaa ko ñalnde 15 lewru abriil hitaande 1963, o jeyaa ko e nokku laamu Buruku to diiwaan Benue, leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal NKST, tuggi 1970 haa 1976, o yahri to duɗal hakkundeewal Bristow ngam heɓde seedantaagal makko toowngal to Afrik worgo (WASC). O yahi haa jangirde mawnde Jos 1985 ngam o jannga sariya, nden o heɓi janngirde maako nder hitaande 1988 ko adi, o yahi haa jangirde sariya lesdi Naajeeriya nden o noddaama haa suudu kiita lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989. Golle politik Orker-Jev fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako haa lesdi Benue ko adii o suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Buruku nder hitaande 2007. O suɓaama nder manndaa ɗiɗaɓo, o jokki kuugal maako nder suudu sarɗiiji lesdi. E hitaande 2023, o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan Benue worgo-fuɗnaange les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O ƴetti jooɗorde ndee ko e juuɗe George Akume, gardinooɗo diiwaan oo e nder Senaa gila 2007. Tuugnorgal m14aymyshhx9ggowzsnhqfe17kti0cq 182657 182656 2026-08-14T10:58:15Z Ilya Discuss 10103 182657 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Emmanuel Yisa Orker-Jev ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, ko o tergal lannda PDP. O fooli gonnooɗo guwerneer Benue, George Akume, e nder wooteeji senateeruuji 2019 ngam diiwaan Benue to bannge worgo-fuɗnaange. Ɓawo Orker-Jev jibinaa ko ñalnde 15 lewru abriil hitaande 1963, o jeyaa ko e nokku laamu Buruku to diiwaan Benue, leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal NKST, tuggi 1970 haa 1976, o yahri to duɗal hakkundeewal Bristow ngam heɓde seedantaagal makko toowngal to Afrik worgo (WASC). O yahi haa jangirde mawnde Jos 1985 ngam o jannga sariya, nden o heɓi janngirde maako nder hitaande 1988 ko adi, o yahi haa jangirde sariya lesdi Naajeeriya nden o noddaama haa suudu kiita lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989. Golle politik Orker-Jev fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako haa lesdi Benue ko adii o suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Buruku nder hitaande 2007. O suɓaama nder manndaa ɗiɗaɓo, o jokki kuugal maako nder suudu sarɗiiji lesdi. E hitaande 2023, o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan Benue worgo-fuɗnaange les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O ƴetti jooɗorde ndee ko e juuɗe George Akume, gardinooɗo diiwaan oo e nder Senaa gila 2007. Tuugnorgal epbi4i47llef125fiyi9s3v3nl7dwww 182658 182657 2026-08-14T10:59:59Z Ilya Discuss 10103 182658 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Yisa Orker-Jev''' ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, ko o tergal lannda PDP. O fooli gonnooɗo guwerneer Benue, George Akume, e nder wooteeji senateeruuji 2019 ngam diiwaan Benue to bannge worgo-fuɗnaange. Ɓawo Orker-Jev jibinaa ko ñalnde 15 lewru abriil hitaande 1963, o jeyaa ko e nokku laamu Buruku to diiwaan Benue, leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal NKST, tuggi 1970 haa 1976, o yahri to duɗal hakkundeewal Bristow ngam heɓde seedantaagal makko toowngal to Afrik worgo (WASC). O yahi haa jangirde mawnde Jos 1985 ngam o jannga sariya, nden o heɓi janngirde maako nder hitaande 1988 ko adi, o yahi haa jangirde sariya lesdi Naajeeriya nden o noddaama haa suudu kiita lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989. == Golle politik == Orker-Jev fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako haa lesdi Benue ko adii o suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Buruku nder hitaande 2007. O suɓaama nder manndaa ɗiɗaɓo, o jokki kuugal maako nder suudu sarɗiiji lesdi. E hitaande 2023, o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan Benue worgo-fuɗnaange les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O ƴetti jooɗorde ndee ko e juuɗe George Akume, gardinooɗo diiwaan oo e nder Senaa gila 2007. == Tuugnorgal == 8xz8flyzh70eacij0qgc97rqwvepq0z 182659 182658 2026-08-14T11:01:04Z Ilya Discuss 10103 182659 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Yisa Orker-Jev''' ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, ko o tergal lannda PDP. O fooli gonnooɗo guwerneer Benue, George Akume, e nder wooteeji senateeruuji 2019 ngam diiwaan Benue to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{Cite news|title=Jev, Suswam clinch PDP senatorial tickets in Benue|date=4 October 2018|url=https://guardian.ng/politics/jev-suswam-clinch-pdp-senatorial-tickets-in-benue/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hon. Yisa Orker-jev biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16705/hon-yisa-orker-jev|access-date=2022-01-31|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|title=Orker Jev floors Akume as Odebiyi wins senatorial seat in Ogun|date=27 February 2019|url=https://guardian.ng/politics/orker-jev-floors-akume-as-odebiyi-wins-senatorial-seat-in-ogun/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Meet Orker Jev, The Senator – Elect Who Stopped George Akume|date=27 February 2019|url=https://thewhistler.ng/meet-orker-jev-the-senator-elect-who-stopped-george-akume/|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Whistler (newspaper)|The Whistler]]}}</ref> Ɓawo Orker-Jev jibinaa ko ñalnde 15 lewru abriil hitaande 1963, o jeyaa ko e nokku laamu Buruku to diiwaan Benue, leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal NKST, tuggi 1970 haa 1976, o yahri to duɗal hakkundeewal Bristow ngam heɓde seedantaagal makko toowngal to Afrik worgo (WASC). O yahi haa jangirde mawnde Jos 1985 ngam o jannga sariya, nden o heɓi janngirde maako nder hitaande 1988 ko adi, o yahi haa jangirde sariya lesdi Naajeeriya nden o noddaama haa suudu kiita lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989. == Golle politik == Orker-Jev fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako haa lesdi Benue ko adii o suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Buruku nder hitaande 2007. O suɓaama nder manndaa ɗiɗaɓo, o jokki kuugal maako nder suudu sarɗiiji lesdi. E hitaande 2023, o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan Benue worgo-fuɗnaange les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O ƴetti jooɗorde ndee ko e juuɗe George Akume, gardinooɗo diiwaan oo e nder Senaa gila 2007. == Tuugnorgal == ktyxv6wqguz2xrzuoszj82kscqqejf0 182660 182659 2026-08-14T11:01:58Z Ilya Discuss 10103 182660 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Yisa Orker-Jev''' ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, ko o tergal lannda PDP. O fooli gonnooɗo guwerneer Benue, George Akume, e nder wooteeji senateeruuji 2019 ngam diiwaan Benue to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{Cite news|title=Jev, Suswam clinch PDP senatorial tickets in Benue|date=4 October 2018|url=https://guardian.ng/politics/jev-suswam-clinch-pdp-senatorial-tickets-in-benue/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hon. Yisa Orker-jev biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16705/hon-yisa-orker-jev|access-date=2022-01-31|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|title=Orker Jev floors Akume as Odebiyi wins senatorial seat in Ogun|date=27 February 2019|url=https://guardian.ng/politics/orker-jev-floors-akume-as-odebiyi-wins-senatorial-seat-in-ogun/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Meet Orker Jev, The Senator – Elect Who Stopped George Akume|date=27 February 2019|url=https://thewhistler.ng/meet-orker-jev-the-senator-elect-who-stopped-george-akume/|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Whistler (newspaper)|The Whistler]]}}</ref> Ɓawo Orker-Jev jibinaa ko ñalnde 15 lewru abriil hitaande 1963, o jeyaa ko e nokku laamu Buruku to diiwaan Benue, leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal NKST, tuggi 1970 haa 1976, o yahri to duɗal hakkundeewal Bristow ngam heɓde seedantaagal makko toowngal to Afrik worgo (WASC). O yahi haa jangirde mawnde Jos 1985 ngam o jannga sariya, nden o heɓi janngirde maako nder hitaande 1988 ko adi, o yahi haa jangirde sariya lesdi Naajeeriya nden o noddaama haa suudu kiita lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989.<ref>{{cite web|title=Emmanuel Yisa Orker-Jev|date=18 October 2019|url=https://blerf.org/index.php/biography/orker-jev-emmanuel-yisa/|accessdate=23 January 2020}}</ref><ref>{{cite web|title=Biography of Orker-jev Yisa|date=11 June 2018|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-orker-jev-yisa/?__cf_chl_captcha_tk__=557ed7e153511abb30ebb084907605c88a1485c4-1579745435-0-ARWZsZsuXOnjo0LUrDnW3L5qqowaHGhivT8I3n5D4MsUt61nyyLh-7X-ZPm6pXJFXG62OCRvT_e1TCkD8d80ayjQKembGZdpv2gZBUMiworpDLBC37JfleY-b7-XCG-_jVEz8wx3XliW7Wr9im4bDU1kTaipBkcrmvD9ds-lMuZoJ9FH9MRGOPBYW3FcuG6KLEsh8myyE0gJRhphdLf_vwBDrzQdn8QrtcdiiuAjn-1HWnv5-FKOa0dSe0LuGP59O_obX6KeQRZ99hqfZ5dOIXY_dQuDskKLWzUy79nU23EgF8x0duYsy9inLFBR6JdrcYiJ9PzN0DTPSneHVabA6nRVN1n6n6-lb02pTj8lmd41qEhjWlNifRC4Vvhos_J0Z92wZzbVnODc0FyAJ3StB7k|accessdate=23 January 2020}}</ref> == Golle politik == Orker-Jev fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako haa lesdi Benue ko adii o suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Buruku nder hitaande 2007. O suɓaama nder manndaa ɗiɗaɓo, o jokki kuugal maako nder suudu sarɗiiji lesdi. E hitaande 2023, o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan Benue worgo-fuɗnaange les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O ƴetti jooɗorde ndee ko e juuɗe George Akume, gardinooɗo diiwaan oo e nder Senaa gila 2007. == Tuugnorgal == dtzjndk7rh3t90d4s0rjzu58g74pab8 182661 182660 2026-08-14T11:02:48Z Ilya Discuss 10103 182661 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Yisa Orker-Jev''' ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, ko o tergal lannda PDP. O fooli gonnooɗo guwerneer Benue, George Akume, e nder wooteeji senateeruuji 2019 ngam diiwaan Benue to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{Cite news|title=Jev, Suswam clinch PDP senatorial tickets in Benue|date=4 October 2018|url=https://guardian.ng/politics/jev-suswam-clinch-pdp-senatorial-tickets-in-benue/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hon. Yisa Orker-jev biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16705/hon-yisa-orker-jev|access-date=2022-01-31|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|title=Orker Jev floors Akume as Odebiyi wins senatorial seat in Ogun|date=27 February 2019|url=https://guardian.ng/politics/orker-jev-floors-akume-as-odebiyi-wins-senatorial-seat-in-ogun/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Meet Orker Jev, The Senator – Elect Who Stopped George Akume|date=27 February 2019|url=https://thewhistler.ng/meet-orker-jev-the-senator-elect-who-stopped-george-akume/|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Whistler (newspaper)|The Whistler]]}}</ref> Ɓawo Orker-Jev jibinaa ko ñalnde 15 lewru abriil hitaande 1963, o jeyaa ko e nokku laamu Buruku to diiwaan Benue, leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal NKST, tuggi 1970 haa 1976, o yahri to duɗal hakkundeewal Bristow ngam heɓde seedantaagal makko toowngal to Afrik worgo (WASC). O yahi haa jangirde mawnde Jos 1985 ngam o jannga sariya, nden o heɓi janngirde maako nder hitaande 1988 ko adi, o yahi haa jangirde sariya lesdi Naajeeriya nden o noddaama haa suudu kiita lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989.<ref>{{cite web|title=Emmanuel Yisa Orker-Jev|date=18 October 2019|url=https://blerf.org/index.php/biography/orker-jev-emmanuel-yisa/|accessdate=23 January 2020}}</ref><ref>{{cite web|title=Biography of Orker-jev Yisa|date=11 June 2018|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-orker-jev-yisa/?__cf_chl_captcha_tk__=557ed7e153511abb30ebb084907605c88a1485c4-1579745435-0-ARWZsZsuXOnjo0LUrDnW3L5qqowaHGhivT8I3n5D4MsUt61nyyLh-7X-ZPm6pXJFXG62OCRvT_e1TCkD8d80ayjQKembGZdpv2gZBUMiworpDLBC37JfleY-b7-XCG-_jVEz8wx3XliW7Wr9im4bDU1kTaipBkcrmvD9ds-lMuZoJ9FH9MRGOPBYW3FcuG6KLEsh8myyE0gJRhphdLf_vwBDrzQdn8QrtcdiiuAjn-1HWnv5-FKOa0dSe0LuGP59O_obX6KeQRZ99hqfZ5dOIXY_dQuDskKLWzUy79nU23EgF8x0duYsy9inLFBR6JdrcYiJ9PzN0DTPSneHVabA6nRVN1n6n6-lb02pTj8lmd41qEhjWlNifRC4Vvhos_J0Z92wZzbVnODc0FyAJ3StB7k|accessdate=23 January 2020}}</ref> == Golle politik == Orker-Jev fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako haa lesdi Benue ko adii o suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Buruku nder hitaande 2007. O suɓaama nder manndaa ɗiɗaɓo, o jokki kuugal maako nder suudu sarɗiiji lesdi. E hitaande 2023, o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan Benue worgo-fuɗnaange les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O ƴetti jooɗorde ndee ko e juuɗe George Akume, gardinooɗo diiwaan oo e nder Senaa gila 2007.<ref>{{cite news|title=Meet Orker-Jev, the senator-elect who stopped George Akume|url=https://thewhistler.ng/meet-orker-jev-the-senator-elect-who-stopped-george-akume/|work=The Whistler|access-date=9 July 2026}}</ref><ref>{{cite web|title=Emmanuel Yisa Orker-Jev|url=https://blerf.org/index.php/biography/orker-jev-emmanuel-yisa/|publisher=Biographical Legacy and Research Foundation|access-date=9 July 2026}}</ref> == Tuugnorgal == 9cpibw5wa6x1spwmwo9zptjoelyx2fa 182662 182661 2026-08-14T11:03:42Z Ilya Discuss 10103 182662 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Yisa Orker-Jev''' ko neɗɗo dawruɗo leydi Najeriya, ko o tergal lannda PDP. O fooli gonnooɗo guwerneer Benue, George Akume, e nder wooteeji senateeruuji 2019 ngam diiwaan Benue to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{Cite news|title=Jev, Suswam clinch PDP senatorial tickets in Benue|date=4 October 2018|url=https://guardian.ng/politics/jev-suswam-clinch-pdp-senatorial-tickets-in-benue/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=Hon. Yisa Orker-jev biography, net worth, age, family, contact & picture|url=https://www.manpower.com.ng/people/16705/hon-yisa-orker-jev|access-date=2022-01-31|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite news|title=Orker Jev floors Akume as Odebiyi wins senatorial seat in Ogun|date=27 February 2019|url=https://guardian.ng/politics/orker-jev-floors-akume-as-odebiyi-wins-senatorial-seat-in-ogun/|location=Lagos, Nigeria|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite news|title=Meet Orker Jev, The Senator – Elect Who Stopped George Akume|date=27 February 2019|url=https://thewhistler.ng/meet-orker-jev-the-senator-elect-who-stopped-george-akume/|accessdate=23 January 2020|newspaper=[[The Whistler (newspaper)|The Whistler]]}}</ref> Ɓawo Orker-Jev jibinaa ko ñalnde 15 lewru abriil hitaande 1963, o jeyaa ko e nokku laamu Buruku to diiwaan Benue, leydi Najeriya. == O naati duɗal leslesal == NKST, tuggi 1970 haa 1976, o yahri to duɗal hakkundeewal Bristow ngam heɓde seedantaagal makko toowngal to Afrik worgo (WASC). O yahi haa jangirde mawnde Jos 1985 ngam o jannga sariya, nden o heɓi janngirde maako nder hitaande 1988 ko adi, o yahi haa jangirde sariya lesdi Naajeeriya nden o noddaama haa suudu kiita lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989.<ref>{{cite web|title=Emmanuel Yisa Orker-Jev|date=18 October 2019|url=https://blerf.org/index.php/biography/orker-jev-emmanuel-yisa/|accessdate=23 January 2020}}</ref><ref>{{cite web|title=Biography of Orker-jev Yisa|date=11 June 2018|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-orker-jev-yisa/?__cf_chl_captcha_tk__=557ed7e153511abb30ebb084907605c88a1485c4-1579745435-0-ARWZsZsuXOnjo0LUrDnW3L5qqowaHGhivT8I3n5D4MsUt61nyyLh-7X-ZPm6pXJFXG62OCRvT_e1TCkD8d80ayjQKembGZdpv2gZBUMiworpDLBC37JfleY-b7-XCG-_jVEz8wx3XliW7Wr9im4bDU1kTaipBkcrmvD9ds-lMuZoJ9FH9MRGOPBYW3FcuG6KLEsh8myyE0gJRhphdLf_vwBDrzQdn8QrtcdiiuAjn-1HWnv5-FKOa0dSe0LuGP59O_obX6KeQRZ99hqfZ5dOIXY_dQuDskKLWzUy79nU23EgF8x0duYsy9inLFBR6JdrcYiJ9PzN0DTPSneHVabA6nRVN1n6n6-lb02pTj8lmd41qEhjWlNifRC4Vvhos_J0Z92wZzbVnODc0FyAJ3StB7k|accessdate=23 January 2020}}</ref> == Golle politik == Orker-Jev fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako haa lesdi Benue ko adii o suɓaama nder suudu sarɗiiji lesdi ndi'i ngam o suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Buruku nder hitaande 2007. O suɓaama nder manndaa ɗiɗaɓo, o jokki kuugal maako nder suudu sarɗiiji lesdi. E hitaande 2023, o suɓaama senaateer lomtotooɗo diiwaan Benue worgo-fuɗnaange les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP). O ƴetti jooɗorde ndee ko e juuɗe George Akume, gardinooɗo diiwaan oo e nder Senaa gila 2007.<ref>{{cite news|title=Meet Orker-Jev, the senator-elect who stopped George Akume|url=https://thewhistler.ng/meet-orker-jev-the-senator-elect-who-stopped-george-akume/|work=The Whistler|access-date=9 July 2026}}</ref><ref>{{cite web|title=Emmanuel Yisa Orker-Jev|url=https://blerf.org/index.php/biography/orker-jev-emmanuel-yisa/|publisher=Biographical Legacy and Research Foundation|access-date=9 July 2026}}</ref> == Tuugnorgal == 8ukye0jsoit0kswi50f0etse3zr3hgv Patrick Osakwe 0 43509 182663 2026-08-14T11:06:03Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Patrick Enebeli Osakwe ListenR (11 lewru bowte 1948 – 15 lewru marse 2022) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan senaateeruuji Delta worgo e dow laylaytol lannda Accord. O warti tergal senaa Naajeeriya nder hitaande 1999, o suɓaama nder hitaande 2003 e hitaande 2007. Nguurndam neɗɗo Osakwe jibinaa ko ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1948. O ummorii ko Ugili-Amai to Ndokwa-fuɗnaange L.G.A to diiwaan Delta Najeriya. Osakwe heɓi B.Sc., M.Sc., LLB e BL to du..." 182663 wikitext text/x-wiki Patrick Enebeli Osakwe ListenR (11 lewru bowte 1948 – 15 lewru marse 2022) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan senaateeruuji Delta worgo e dow laylaytol lannda Accord. O warti tergal senaa Naajeeriya nder hitaande 1999, o suɓaama nder hitaande 2003 e hitaande 2007. Nguurndam neɗɗo Osakwe jibinaa ko ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1948. O ummorii ko Ugili-Amai to Ndokwa-fuɗnaange L.G.A to diiwaan Delta Najeriya. Osakwe heɓi B.Sc., M.Sc., LLB e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O sankii ko to Londres ñalnde 15 marse 2022, omo yahra e duuɓi 73. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Osakwe suɓaama e Senaa ngam diiwaan Delta North e hitaande 1999. E lewru oktoobar 2002, nde wonno peeje ngam ittude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, o wiyi wonde senateeruuji ɗii poti siynude kaayitaaji ittude laamu nguu tawa ɓe kaaldaani e suɓngooji maɓɓe. Ko adii wooteeji abriil 2003, Osakwe yedditii jeyeede e senaateeruuji jaɓnooɗi waylude sariya jowitiiɗo e golle njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC). O suɓaama kadi e hitaande 2003, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), hay so tawii noon o dañii darnde tiiɗnde e nder jeewte walla eɓɓaaɗe e nder suudu sarɗiiji toowndu.O suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam lomtaade lannda Accord. O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Gaas, Bankeeji, Assiranseeji & Golle kaalis goɗɗe, Appropriation, Delta Niiseer e Sarwisaaji Senaa. E nder jeewte lewru Yarkomaa 2008, ko faati e kuulal jowitiingal e ndimaagu humpito, Osakwe naamndii hol ko waɗi kuulal ngal siynaaka e juuɗe gonnooɗo hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. O hollitii wonde kuulal ngal ina foti ɗooftaade sariya sirluuji laamu. E lewru mee 2008, Ñaawirde Ñaawirde Toownde Asaba ƴetti ɗaɓɓaande ngam salaade suɓaade guwerneer diiwaan Delta, hono Emmanuel Uduaghan e Patrick Osakwe. Kanndidaa PDP Mirian Comfort Ali hollitiino wonde lannda Accord hollitaaki no haanirta nii Patrick Osakwe ngam wonde kanndidaa e woote ɗe. E lewru sulyee 2009, Osakwe, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Gaas, ñiŋii « ɓurondiral » laamu fedde ndee e nder sekteer petroŋ e gaas e nder batu diiwaan Delta ngam yeewtidde e peeje gaas ngenndiije. Tuugnorgal i4dvubn45u0w9527r52v7934188n8py 182664 182663 2026-08-14T11:06:34Z Ilya Discuss 10103 182664 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Patrick Enebeli Osakwe ListenR (11 lewru bowte 1948 – 15 lewru marse 2022) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan senaateeruuji Delta worgo e dow laylaytol lannda Accord. O warti tergal senaa Naajeeriya nder hitaande 1999, o suɓaama nder hitaande 2003 e hitaande 2007. Nguurndam neɗɗo Osakwe jibinaa ko ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1948. O ummorii ko Ugili-Amai to Ndokwa-fuɗnaange L.G.A to diiwaan Delta Najeriya. Osakwe heɓi B.Sc., M.Sc., LLB e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O sankii ko to Londres ñalnde 15 marse 2022, omo yahra e duuɓi 73. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Osakwe suɓaama e Senaa ngam diiwaan Delta North e hitaande 1999. E lewru oktoobar 2002, nde wonno peeje ngam ittude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, o wiyi wonde senateeruuji ɗii poti siynude kaayitaaji ittude laamu nguu tawa ɓe kaaldaani e suɓngooji maɓɓe. Ko adii wooteeji abriil 2003, Osakwe yedditii jeyeede e senaateeruuji jaɓnooɗi waylude sariya jowitiiɗo e golle njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC). O suɓaama kadi e hitaande 2003, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), hay so tawii noon o dañii darnde tiiɗnde e nder jeewte walla eɓɓaaɗe e nder suudu sarɗiiji toowndu.O suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam lomtaade lannda Accord. O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Gaas, Bankeeji, Assiranseeji & Golle kaalis goɗɗe, Appropriation, Delta Niiseer e Sarwisaaji Senaa. E nder jeewte lewru Yarkomaa 2008, ko faati e kuulal jowitiingal e ndimaagu humpito, Osakwe naamndii hol ko waɗi kuulal ngal siynaaka e juuɗe gonnooɗo hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. O hollitii wonde kuulal ngal ina foti ɗooftaade sariya sirluuji laamu. E lewru mee 2008, Ñaawirde Ñaawirde Toownde Asaba ƴetti ɗaɓɓaande ngam salaade suɓaade guwerneer diiwaan Delta, hono Emmanuel Uduaghan e Patrick Osakwe. Kanndidaa PDP Mirian Comfort Ali hollitiino wonde lannda Accord hollitaaki no haanirta nii Patrick Osakwe ngam wonde kanndidaa e woote ɗe. E lewru sulyee 2009, Osakwe, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Gaas, ñiŋii « ɓurondiral » laamu fedde ndee e nder sekteer petroŋ e gaas e nder batu diiwaan Delta ngam yeewtidde e peeje gaas ngenndiije. Tuugnorgal 3v0mgj5rh5etzei79zu87qaxka7hr6w 182665 182664 2026-08-14T11:09:07Z Ilya Discuss 10103 182665 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Enebeli Osakwe ListenR''' (11 lewru bowte 1948 – 15 lewru marse 2022) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan senaateeruuji Delta worgo e dow laylaytol lannda Accord. O warti tergal senaa Naajeeriya nder hitaande 1999, o suɓaama nder hitaande 2003 e hitaande 2007. == Nguurndam == neɗɗo Osakwe jibinaa ko ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1948. O ummorii ko Ugili-Amai to Ndokwa-fuɗnaange L.G.A to diiwaan Delta Najeriya. Osakwe heɓi B.Sc., M.Sc., LLB e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O sankii ko to Londres ñalnde 15 marse 2022, omo yahra e duuɓi 73. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Osakwe suɓaama e Senaa ngam diiwaan Delta North e hitaande 1999. E lewru oktoobar 2002, nde wonno peeje ngam ittude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, o wiyi wonde senateeruuji ɗii poti siynude kaayitaaji ittude laamu nguu tawa ɓe kaaldaani e suɓngooji maɓɓe. Ko adii wooteeji abriil 2003, Osakwe yedditii jeyeede e senaateeruuji jaɓnooɗi waylude sariya jowitiiɗo e golle njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC). O suɓaama kadi e hitaande 2003, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), hay so tawii noon o dañii darnde tiiɗnde e nder jeewte walla eɓɓaaɗe e nder suudu sarɗiiji toowndu.O suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam lomtaade lannda Accord. O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Gaas, Bankeeji, Assiranseeji & Golle kaalis goɗɗe, Appropriation, Delta Niiseer e Sarwisaaji Senaa. E nder jeewte lewru Yarkomaa 2008, ko faati e kuulal jowitiingal e ndimaagu humpito, Osakwe naamndii hol ko waɗi kuulal ngal siynaaka e juuɗe gonnooɗo hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. O hollitii wonde kuulal ngal ina foti ɗooftaade sariya sirluuji laamu. E lewru mee 2008, Ñaawirde Ñaawirde Toownde Asaba ƴetti ɗaɓɓaande ngam salaade suɓaade guwerneer diiwaan Delta, hono Emmanuel Uduaghan e Patrick Osakwe. Kanndidaa PDP Mirian Comfort Ali hollitiino wonde lannda Accord hollitaaki no haanirta nii Patrick Osakwe ngam wonde kanndidaa e woote ɗe. E lewru sulyee 2009, Osakwe, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Gaas, ñiŋii « ɓurondiral » laamu fedde ndee e nder sekteer petroŋ e gaas e nder batu diiwaan Delta ngam yeewtidde e peeje gaas ngenndiije. == Tuugnorgal == 73hxvqkt0vlc4jjif1vgienzpfvkxji 182666 182665 2026-08-14T11:10:09Z Ilya Discuss 10103 182666 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Enebeli Osakwe ListenR''' (11 lewru bowte 1948 – 15 lewru marse 2022) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan senaateeruuji Delta worgo e dow laylaytol lannda Accord. O warti tergal senaa Naajeeriya nder hitaande 1999, o suɓaama nder hitaande 2003 e hitaande 2007..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=46|title=Sen. Patrick Enebeli Osakwe|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=31 October 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075218/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=46|archive-date=7 June 2008}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo Osakwe jibinaa ko ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1948. O ummorii ko Ugili-Amai to Ndokwa-fuɗnaange L.G.A to diiwaan Delta Najeriya. Osakwe heɓi B.Sc., M.Sc., LLB e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O sankii ko to Londres ñalnde 15 marse 2022, omo yahra e duuɓi 73. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Osakwe suɓaama e Senaa ngam diiwaan Delta North e hitaande 1999. E lewru oktoobar 2002, nde wonno peeje ngam ittude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, o wiyi wonde senateeruuji ɗii poti siynude kaayitaaji ittude laamu nguu tawa ɓe kaaldaani e suɓngooji maɓɓe. Ko adii wooteeji abriil 2003, Osakwe yedditii jeyeede e senaateeruuji jaɓnooɗi waylude sariya jowitiiɗo e golle njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC). O suɓaama kadi e hitaande 2003, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), hay so tawii noon o dañii darnde tiiɗnde e nder jeewte walla eɓɓaaɗe e nder suudu sarɗiiji toowndu.O suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam lomtaade lannda Accord. O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Gaas, Bankeeji, Assiranseeji & Golle kaalis goɗɗe, Appropriation, Delta Niiseer e Sarwisaaji Senaa. E nder jeewte lewru Yarkomaa 2008, ko faati e kuulal jowitiingal e ndimaagu humpito, Osakwe naamndii hol ko waɗi kuulal ngal siynaaka e juuɗe gonnooɗo hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. O hollitii wonde kuulal ngal ina foti ɗooftaade sariya sirluuji laamu. E lewru mee 2008, Ñaawirde Ñaawirde Toownde Asaba ƴetti ɗaɓɓaande ngam salaade suɓaade guwerneer diiwaan Delta, hono Emmanuel Uduaghan e Patrick Osakwe. Kanndidaa PDP Mirian Comfort Ali hollitiino wonde lannda Accord hollitaaki no haanirta nii Patrick Osakwe ngam wonde kanndidaa e woote ɗe. E lewru sulyee 2009, Osakwe, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Gaas, ñiŋii « ɓurondiral » laamu fedde ndee e nder sekteer petroŋ e gaas e nder batu diiwaan Delta ngam yeewtidde e peeje gaas ngenndiije. == Tuugnorgal == gdsjpprsm2769tjn27pn685rugz76c3 182667 182666 2026-08-14T11:11:07Z Ilya Discuss 10103 182667 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Enebeli Osakwe ListenR''' (11 lewru bowte 1948 – 15 lewru marse 2022) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan senaateeruuji Delta worgo e dow laylaytol lannda Accord. O warti tergal senaa Naajeeriya nder hitaande 1999, o suɓaama nder hitaande 2003 e hitaande 2007..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=46|title=Sen. Patrick Enebeli Osakwe|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=31 October 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075218/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=46|archive-date=7 June 2008}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo Osakwe jibinaa ko ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1948. O ummorii ko Ugili-Amai to Ndokwa-fuɗnaange L.G.A to diiwaan Delta Najeriya. Osakwe heɓi B.Sc., M.Sc., LLB e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O sankii ko to Londres ñalnde 15 marse 2022, omo yahra e duuɓi 73. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Osakwe suɓaama e Senaa ngam diiwaan Delta North e hitaande 1999.<ref>{{Cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/gbagi-mourns-as-sen-osakwe-dies-at-73/|location=Lagos, Nigeria|title=Gbagi mourns as Sen. Osakwe dies at 73|date=16 March 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E lewru oktoobar 2002, nde wonno peeje ngam ittude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, o wiyi wonde senateeruuji ɗii poti siynude kaayitaaji ittude laamu nguu tawa ɓe kaaldaani e suɓngooji maɓɓe. Ko adii wooteeji abriil 2003, Osakwe yedditii jeyeede e senaateeruuji jaɓnooɗi waylude sariya jowitiiɗo e golle njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC). O suɓaama kadi e hitaande 2003, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), hay so tawii noon o dañii darnde tiiɗnde e nder jeewte walla eɓɓaaɗe e nder suudu sarɗiiji toowndu.O suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam lomtaade lannda Accord. O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Gaas, Bankeeji, Assiranseeji & Golle kaalis goɗɗe, Appropriation, Delta Niiseer e Sarwisaaji Senaa. E nder jeewte lewru Yarkomaa 2008, ko faati e kuulal jowitiingal e ndimaagu humpito, Osakwe naamndii hol ko waɗi kuulal ngal siynaaka e juuɗe gonnooɗo hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. O hollitii wonde kuulal ngal ina foti ɗooftaade sariya sirluuji laamu. E lewru mee 2008, Ñaawirde Ñaawirde Toownde Asaba ƴetti ɗaɓɓaande ngam salaade suɓaade guwerneer diiwaan Delta, hono Emmanuel Uduaghan e Patrick Osakwe. Kanndidaa PDP Mirian Comfort Ali hollitiino wonde lannda Accord hollitaaki no haanirta nii Patrick Osakwe ngam wonde kanndidaa e woote ɗe. E lewru sulyee 2009, Osakwe, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Gaas, ñiŋii « ɓurondiral » laamu fedde ndee e nder sekteer petroŋ e gaas e nder batu diiwaan Delta ngam yeewtidde e peeje gaas ngenndiije. == Tuugnorgal == fro5s6wi9ymop3n49i7hg3mmulapatv 182668 182667 2026-08-14T11:13:09Z Ilya Discuss 10103 182668 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Enebeli Osakwe ListenR''' (11 lewru bowte 1948 – 15 lewru marse 2022) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan senaateeruuji Delta worgo e dow laylaytol lannda Accord. O warti tergal senaa Naajeeriya nder hitaande 1999, o suɓaama nder hitaande 2003 e hitaande 2007..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=46|title=Sen. Patrick Enebeli Osakwe|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=31 October 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075218/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=46|archive-date=7 June 2008}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo Osakwe jibinaa ko ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1948. O ummorii ko Ugili-Amai to Ndokwa-fuɗnaange L.G.A to diiwaan Delta Najeriya. Osakwe heɓi B.Sc., M.Sc., LLB e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O sankii ko to Londres ñalnde 15 marse 2022, omo yahra e duuɓi 73. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Osakwe suɓaama e Senaa ngam diiwaan Delta North e hitaande 1999.<ref>{{Cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/gbagi-mourns-as-sen-osakwe-dies-at-73/|location=Lagos, Nigeria|title=Gbagi mourns as Sen. Osakwe dies at 73|date=16 March 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E lewru oktoobar 2002, nde wonno peeje ngam ittude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, o wiyi wonde senateeruuji ɗii poti siynude kaayitaaji ittude laamu nguu tawa ɓe kaaldaani e suɓngooji maɓɓe.<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-26139107_ITM|title=Senator Osakwe Tasks MPs Over Obasanjo's Impeachment|date=2 October 2002|publisher=Vanguard|author=Sola Adebayo|access-date=31 October 2009}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/news/20030320news29.html|title=Osakwe Denies Involvement in ICPC Bill Passage|author=Jaiyeoba Andrew|date=20 March 2003|publisher=This Day|access-date=31 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090705233922/http://www.thisdayonline.com/news/20030320news29.html|archive-date=5 July 2009|url-status=dead}}</ref> Ko adii wooteeji abriil 2003, Osakwe yedditii jeyeede e senaateeruuji jaɓnooɗi waylude sariya jowitiiɗo e golle njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC). O suɓaama kadi e hitaande 2003, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), hay so tawii noon o dañii darnde tiiɗnde e nder jeewte walla eɓɓaaɗe e nder suudu sarɗiiji toowndu.O suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam lomtaade lannda Accord. O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Gaas, Bankeeji, Assiranseeji & Golle kaalis goɗɗe, Appropriation, Delta Niiseer e Sarwisaaji Senaa. E nder jeewte lewru Yarkomaa 2008, ko faati e kuulal jowitiingal e ndimaagu humpito, Osakwe naamndii hol ko waɗi kuulal ngal siynaaka e juuɗe gonnooɗo hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. O hollitii wonde kuulal ngal ina foti ɗooftaade sariya sirluuji laamu. E lewru mee 2008, Ñaawirde Ñaawirde Toownde Asaba ƴetti ɗaɓɓaande ngam salaade suɓaade guwerneer diiwaan Delta, hono Emmanuel Uduaghan e Patrick Osakwe. Kanndidaa PDP Mirian Comfort Ali hollitiino wonde lannda Accord hollitaaki no haanirta nii Patrick Osakwe ngam wonde kanndidaa e woote ɗe. E lewru sulyee 2009, Osakwe, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Gaas, ñiŋii « ɓurondiral » laamu fedde ndee e nder sekteer petroŋ e gaas e nder batu diiwaan Delta ngam yeewtidde e peeje gaas ngenndiije. == Tuugnorgal == jj033dwws1m6c0iwctzrb797z746vpx 182669 182668 2026-08-14T11:14:40Z Ilya Discuss 10103 182669 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Enebeli Osakwe ListenR''' (11 lewru bowte 1948 – 15 lewru marse 2022) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan senaateeruuji Delta worgo e dow laylaytol lannda Accord. O warti tergal senaa Naajeeriya nder hitaande 1999, o suɓaama nder hitaande 2003 e hitaande 2007..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=46|title=Sen. Patrick Enebeli Osakwe|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=31 October 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075218/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=46|archive-date=7 June 2008}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo Osakwe jibinaa ko ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1948. O ummorii ko Ugili-Amai to Ndokwa-fuɗnaange L.G.A to diiwaan Delta Najeriya. Osakwe heɓi B.Sc., M.Sc., LLB e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O sankii ko to Londres ñalnde 15 marse 2022, omo yahra e duuɓi 73. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Osakwe suɓaama e Senaa ngam diiwaan Delta North e hitaande 1999.<ref>{{Cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/gbagi-mourns-as-sen-osakwe-dies-at-73/|location=Lagos, Nigeria|title=Gbagi mourns as Sen. Osakwe dies at 73|date=16 March 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E lewru oktoobar 2002, nde wonno peeje ngam ittude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, o wiyi wonde senateeruuji ɗii poti siynude kaayitaaji ittude laamu nguu tawa ɓe kaaldaani e suɓngooji maɓɓe.<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-26139107_ITM|title=Senator Osakwe Tasks MPs Over Obasanjo's Impeachment|date=2 October 2002|publisher=Vanguard|author=Sola Adebayo|access-date=31 October 2009}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/news/20030320news29.html|title=Osakwe Denies Involvement in ICPC Bill Passage|author=Jaiyeoba Andrew|date=20 March 2003|publisher=This Day|access-date=31 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090705233922/http://www.thisdayonline.com/news/20030320news29.html|archive-date=5 July 2009|url-status=dead}}</ref> Ko adii wooteeji abriil 2003, Osakwe yedditii jeyeede e senaateeruuji jaɓnooɗi waylude sariya jowitiiɗo e golle njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC). O suɓaama kadi e hitaande 2003, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), hay so tawii noon o dañii darnde tiiɗnde e nder jeewte walla eɓɓaaɗe e nder suudu sarɗiiji toowndu.O suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam lomtaade lannda Accord.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200805290782.html|title=Tribunal Upholds Uduaghan, Osakwe's Election|date=29 May 2008|publisher=This Day|access-date=31 October 2009}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.nigerianobservernews.com/24092008/24092008/news/national/news5.html|title=Tribunal dismises Ali's petition against Sen Osakwe|date=24 September 2008|access-date=31 October 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110714183338/http://www.nigerianobservernews.com/24092008/24092008/news/national/news5.html|archive-date=14 July 2011|newspaper=[[The Nigerian Observer]]}}</ref> O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Gaas, Bankeeji, Assiranseeji & Golle kaalis goɗɗe, Appropriation, Delta Niiseer e Sarwisaaji Senaa. E nder jeewte lewru Yarkomaa 2008, ko faati e kuulal jowitiingal e ndimaagu humpito, Osakwe naamndii hol ko waɗi kuulal ngal siynaaka e juuɗe gonnooɗo hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. O hollitii wonde kuulal ngal ina foti ɗooftaade sariya sirluuji laamu. E lewru mee 2008, Ñaawirde Ñaawirde Toownde Asaba ƴetti ɗaɓɓaande ngam salaade suɓaade guwerneer diiwaan Delta, hono Emmanuel Uduaghan e Patrick Osakwe. Kanndidaa PDP Mirian Comfort Ali hollitiino wonde lannda Accord hollitaaki no haanirta nii Patrick Osakwe ngam wonde kanndidaa e woote ɗe. E lewru sulyee 2009, Osakwe, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Gaas, ñiŋii « ɓurondiral » laamu fedde ndee e nder sekteer petroŋ e gaas e nder batu diiwaan Delta ngam yeewtidde e peeje gaas ngenndiije. == Tuugnorgal == ks8g01cqv2u4civuv7wm650g5ewe8q2 182670 182669 2026-08-14T11:16:17Z Ilya Discuss 10103 182670 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Patrick Enebeli Osakwe ListenR''' (11 lewru bowte 1948 – 15 lewru marse 2022) ko senaateer leydi Najeriya, gardinooɗo diiwaan senaateeruuji Delta worgo e dow laylaytol lannda Accord. O warti tergal senaa Naajeeriya nder hitaande 1999, o suɓaama nder hitaande 2003 e hitaande 2007..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=46|title=Sen. Patrick Enebeli Osakwe|publisher=National Assembly of Nigeria|access-date=31 October 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080607075218/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=46|archive-date=7 June 2008}}</ref> == Nguurndam == neɗɗo Osakwe jibinaa ko ñalnde 11 lewru bowte hitaande 1948. O ummorii ko Ugili-Amai to Ndokwa-fuɗnaange L.G.A to diiwaan Delta Najeriya. Osakwe heɓi B.Sc., M.Sc., LLB e BL to duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin. O sankii ko to Londres ñalnde 15 marse 2022, omo yahra e duuɓi 73. Golle Senaa Diiwaan Delta to leydi Naajeeriya Osakwe suɓaama e Senaa ngam diiwaan Delta North e hitaande 1999.<ref>{{Cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/gbagi-mourns-as-sen-osakwe-dies-at-73/|location=Lagos, Nigeria|title=Gbagi mourns as Sen. Osakwe dies at 73|date=16 March 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> E lewru oktoobar 2002, nde wonno peeje ngam ittude hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, o wiyi wonde senateeruuji ɗii poti siynude kaayitaaji ittude laamu nguu tawa ɓe kaaldaani e suɓngooji maɓɓe.<ref name="nassnig2" /><ref>{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-26139107_ITM|title=Senator Osakwe Tasks MPs Over Obasanjo's Impeachment|date=2 October 2002|publisher=Vanguard|author=Sola Adebayo|access-date=31 October 2009}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/news/20030320news29.html|title=Osakwe Denies Involvement in ICPC Bill Passage|author=Jaiyeoba Andrew|date=20 March 2003|publisher=This Day|access-date=31 October 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090705233922/http://www.thisdayonline.com/news/20030320news29.html|archive-date=5 July 2009|url-status=dead}}</ref> Ko adii wooteeji abriil 2003, Osakwe yedditii jeyeede e senaateeruuji jaɓnooɗi waylude sariya jowitiiɗo e golle njulaagu e bonanndeeji goɗɗi jowitiiɗi heen (ICPC). O suɓaama kadi e hitaande 2003, o woni kanndidaa lannda Demokaraasi Leñol (PDP), hay so tawii noon o dañii darnde tiiɗnde e nder jeewte walla eɓɓaaɗe e nder suudu sarɗiiji toowndu.O suɓaama kadi e hitaande 2007 ngam lomtaade lannda Accord.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200805290782.html|title=Tribunal Upholds Uduaghan, Osakwe's Election|date=29 May 2008|publisher=This Day|access-date=31 October 2009}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.nigerianobservernews.com/24092008/24092008/news/national/news5.html|title=Tribunal dismises Ali's petition against Sen Osakwe|date=24 September 2008|access-date=31 October 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110714183338/http://www.nigerianobservernews.com/24092008/24092008/news/national/news5.html|archive-date=14 July 2011|newspaper=[[The Nigerian Observer]]}}</ref> O toɗɗaa ko e goomuuji ko faati e Gaas, Bankeeji, Assiranseeji & Golle kaalis goɗɗe, Appropriation, Delta Niiseer e Sarwisaaji Senaa. E nder jeewte lewru Yarkomaa 2008, ko faati e kuulal jowitiingal e ndimaagu humpito, Osakwe naamndii hol ko waɗi kuulal ngal siynaaka e juuɗe gonnooɗo hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo. O hollitii wonde kuulal ngal ina foti ɗooftaade sariya sirluuji laamu. E lewru mee 2008, Ñaawirde Ñaawirde Toownde Asaba ƴetti ɗaɓɓaande ngam salaade suɓaade guwerneer diiwaan Delta, hono Emmanuel Uduaghan e Patrick Osakwe.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200805290782.html|title=Tribunal Upholds Uduaghan, Osakwe's Election|date=29 May 2008|publisher=This Day|access-date=31 October 2009}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.nigerianobservernews.com/24092008/24092008/news/national/news5.html|title=Tribunal dismises Ali's petition against Sen Osakwe|date=24 September 2008|access-date=31 October 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110714183338/http://www.nigerianobservernews.com/24092008/24092008/news/national/news5.html|archive-date=14 July 2011|newspaper=[[The Nigerian Observer]]}}</ref> Kanndidaa PDP Mirian Comfort Ali hollitiino wonde lannda Accord hollitaaki no haanirta nii Patrick Osakwe ngam wonde kanndidaa e woote ɗe. E lewru sulyee 2009, Osakwe, cukko hooreejo goomu Senaa ko faati e Gaas, ñiŋii « ɓurondiral » laamu fedde ndee e nder sekteer petroŋ e gaas e nder batu diiwaan Delta ngam yeewtidde e peeje gaas ngenndiije. == Tuugnorgal == l4uludy9kwv5zf6bh2ih5b5rkh3jtrr Bassey Otu 0 43510 182671 2026-08-14T11:20:38Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Bassey Edet Otu (jibinaa ko 18 lewru Oktoobar 1959) mo yimɓe fof anndi Sweet Prince ko politikaajo leydi Najeriya, kadi ko guwerneer diiwaan Cross River to bannge worgo leydi Najeriya hannde. mo woniino senaateer gooto e Cross River Sud gila 2011 haa 2015, e sahaa gooto wakiliijo diiwaan Calabar/Odukpani e nder diiwaan Cross River, e nder suudu sarɗiiji gila 2003 haa 2011. Ɓawo Laamɗo Bassey Edet Otu jibinaa ko ñalnde 18 ut 1959 e nder galle Late Eld. & Mrs Edet Oko..." 182671 wikitext text/x-wiki Bassey Edet Otu (jibinaa ko 18 lewru Oktoobar 1959) mo yimɓe fof anndi Sweet Prince ko politikaajo leydi Najeriya, kadi ko guwerneer diiwaan Cross River to bannge worgo leydi Najeriya hannde. mo woniino senaateer gooto e Cross River Sud gila 2011 haa 2015, e sahaa gooto wakiliijo diiwaan Calabar/Odukpani e nder diiwaan Cross River, e nder suudu sarɗiiji gila 2003 haa 2011. Ɓawo Laamɗo Bassey Edet Otu jibinaa ko ñalnde 18 ut 1959 e nder galle Late Eld. & Mrs Edet Okon Otu mo Adiabo nder nokkuure laamu Odukpani nder jiha Cross River. O mawni ko e wuro makko Calabar e nder wuro Jos, to Plateau State, ɗo baaba makko halfinaa golle e nder Egliis Ecoppi. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko adii nde o naatata e dawrugol, o gollatnoo ko e bankeeji e petroŋ. O woni kadi ko e ndema. Suudu sarɗiiji (2003-2011) Otu suɓaama tergal suudu sarɗiiji e lewru abriil 2003 ngam lomtaade Municipaalitee Calabar/Diiwaan Fedde Odukpani, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. E nder ooɗoo sahaa (2003–2011), o woniino hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e petroŋ (To dowri), cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole e Ministeer leydi ndii e Delta Niiseer, jokkondiral hakkunde parlemaaji, jokkondiral hakkunde lanndaaji, nokkuuji, jawdi ndiyam e defansiyoŋ. E nder yeewtere nde o waɗi e hitaande 2007, o wiyi wonde kuulal ngal ñaawirde winndereere ƴetti wonde duunde Bakassi ndee jeyaa ko e leydi Kameruun, ko huunde nde sellaani, kono golle ɗee jooni ko hoɗnude banndiraaɓe Najeriyanaaɓe woppitiiɓe ɓee, njahra yeeso.Otu wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu petroŋ (Upstream). bwnvidzrqaijo7czd14lkjkbi2o0edt 182672 182671 2026-08-14T11:21:39Z Ilya Discuss 10103 182672 wikitext text/x-wiki Bassey Edet Otu (jibinaa ko 18 lewru Oktoobar 1959) mo yimɓe fof anndi Sweet Prince ko politikaajo leydi Najeriya, kadi ko guwerneer diiwaan Cross River to bannge worgo leydi Najeriya hannde. mo woniino senaateer gooto e Cross River Sud gila 2011 haa 2015, e sahaa gooto wakiliijo diiwaan Calabar/Odukpani e nder diiwaan Cross River, e nder suudu sarɗiiji gila 2003 haa 2011. Ɓawo Laamɗo Bassey Edet Otu jibinaa ko ñalnde 18 ut 1959 e nder galle Late Eld. & Mrs Edet Okon Otu mo Adiabo nder nokkuure laamu Odukpani nder jiha Cross River. O mawni ko e wuro makko Calabar e nder wuro Jos, to Plateau State, ɗo baaba makko halfinaa golle e nder Egliis Ecoppi. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko adii nde o naatata e dawrugol, o gollatnoo ko e bankeeji e petroŋ. O woni kadi ko e ndema. Suudu sarɗiiji (2003-2011) Otu suɓaama tergal suudu sarɗiiji e lewru abriil 2003 ngam lomtaade Municipaalitee Calabar/Diiwaan Fedde Odukpani, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. E nder ooɗoo sahaa (2003–2011), o woniino hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e petroŋ (To dowri), cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole e Ministeer leydi ndii e Delta Niiseer, jokkondiral hakkunde parlemaaji, jokkondiral hakkunde lanndaaji, nokkuuji, jawdi ndiyam e defansiyoŋ. E nder yeewtere nde o waɗi e hitaande 2007, o wiyi wonde kuulal ngal ñaawirde winndereere ƴetti wonde duunde Bakassi ndee jeyaa ko e leydi Kameruun, ko huunde nde sellaani, kono golle ɗee jooni ko hoɗnude banndiraaɓe Najeriyanaaɓe woppitiiɓe ɓee, njahra yeeso.Otu wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu petroŋ (Upstream). Seneraal E hitaande 2011, Otu suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Cross River to bannge worgo. Nde o ari e Senaa, o wonti Hooreejo, Goomu Senaa ngam Kaalis, caggal ɗuum Hooreejo, Goomu Senaa ngam Bankeeji e juɓɓule kaalis goɗɗe ; o woniino kadi tergal, Goomu Navy, Power, Petroleum e Resources Water e makko ina sikka ina jogii batte mawɗe e citi, E hitaande 2018, Otu toɗɗaama nder hukuumaaji pamari lesdi (NHIS) diga hooreejo lesdi Muhammadu Buhari. Caggal konngol makko gadanol e lewru mee 2023 Otu wiyi o naatii e politik ngam gollanaade neɗɗaagu Galle laamiiɗo bassey edit otu Senator oo e nder Kampaañ mum senateer 2019. sen laamiiɗo bassey edet otu @Kampaañ Ladde laamɗo bassey otu E nder Kampaañ Damal-damal APC 2019 laamɗo otu Kampaañ @APC Oto kampaañ APC 2019 Oto kampaañ APC 2019 senateer laamɗo otu 2019 Goomu APC e kampaañ hooreejo leydi laamɗo bassey otu Kampaañ guwerneer/hooreejo leydi 2019 laamɗo otu E nder njillu laamu nokku laamɗo otu E nder kampaañ 2019 Ward to Ward senaateer otu Senator oo e batu mum e rewɓe wallitooɓe Debbo mum Tuugnorgal kvr05hfpl98urq5e6nrtfvpkyw4n21q 182673 182672 2026-08-14T11:22:02Z Ilya Discuss 10103 182673 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Bassey Edet Otu (jibinaa ko 18 lewru Oktoobar 1959) mo yimɓe fof anndi Sweet Prince ko politikaajo leydi Najeriya, kadi ko guwerneer diiwaan Cross River to bannge worgo leydi Najeriya hannde. mo woniino senaateer gooto e Cross River Sud gila 2011 haa 2015, e sahaa gooto wakiliijo diiwaan Calabar/Odukpani e nder diiwaan Cross River, e nder suudu sarɗiiji gila 2003 haa 2011. Ɓawo Laamɗo Bassey Edet Otu jibinaa ko ñalnde 18 ut 1959 e nder galle Late Eld. & Mrs Edet Okon Otu mo Adiabo nder nokkuure laamu Odukpani nder jiha Cross River. O mawni ko e wuro makko Calabar e nder wuro Jos, to Plateau State, ɗo baaba makko halfinaa golle e nder Egliis Ecoppi. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko adii nde o naatata e dawrugol, o gollatnoo ko e bankeeji e petroŋ. O woni kadi ko e ndema. Suudu sarɗiiji (2003-2011) Otu suɓaama tergal suudu sarɗiiji e lewru abriil 2003 ngam lomtaade Municipaalitee Calabar/Diiwaan Fedde Odukpani, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. E nder ooɗoo sahaa (2003–2011), o woniino hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e petroŋ (To dowri), cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole e Ministeer leydi ndii e Delta Niiseer, jokkondiral hakkunde parlemaaji, jokkondiral hakkunde lanndaaji, nokkuuji, jawdi ndiyam e defansiyoŋ. E nder yeewtere nde o waɗi e hitaande 2007, o wiyi wonde kuulal ngal ñaawirde winndereere ƴetti wonde duunde Bakassi ndee jeyaa ko e leydi Kameruun, ko huunde nde sellaani, kono golle ɗee jooni ko hoɗnude banndiraaɓe Najeriyanaaɓe woppitiiɓe ɓee, njahra yeeso.Otu wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu petroŋ (Upstream). Seneraal E hitaande 2011, Otu suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Cross River to bannge worgo. Nde o ari e Senaa, o wonti Hooreejo, Goomu Senaa ngam Kaalis, caggal ɗuum Hooreejo, Goomu Senaa ngam Bankeeji e juɓɓule kaalis goɗɗe ; o woniino kadi tergal, Goomu Navy, Power, Petroleum e Resources Water e makko ina sikka ina jogii batte mawɗe e citi, E hitaande 2018, Otu toɗɗaama nder hukuumaaji pamari lesdi (NHIS) diga hooreejo lesdi Muhammadu Buhari. Caggal konngol makko gadanol e lewru mee 2023 Otu wiyi o naatii e politik ngam gollanaade neɗɗaagu Galle laamiiɗo bassey edit otu Senator oo e nder Kampaañ mum senateer 2019. sen laamiiɗo bassey edet otu @Kampaañ Ladde laamɗo bassey otu E nder Kampaañ Damal-damal APC 2019 laamɗo otu Kampaañ @APC Oto kampaañ APC 2019 Oto kampaañ APC 2019 senateer laamɗo otu 2019 Goomu APC e kampaañ hooreejo leydi laamɗo bassey otu Kampaañ guwerneer/hooreejo leydi 2019 laamɗo otu E nder njillu laamu nokku laamɗo otu E nder kampaañ 2019 Ward to Ward senaateer otu Senator oo e batu mum e rewɓe wallitooɓe Debbo mum Tuugnorgal nk3gkx41shw8w278ikl4kct92m52v9z 182674 182673 2026-08-14T11:24:37Z Ilya Discuss 10103 182674 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Edet Otu''' (jibinaa ko 18 lewru Oktoobar 1959) mo yimɓe fof anndi Sweet Prince ko politikaajo leydi Najeriya, kadi ko guwerneer diiwaan Cross River to bannge worgo leydi Najeriya hannde. mo woniino senaateer gooto e Cross River Sud gila 2011 haa 2015, e sahaa gooto wakiliijo diiwaan Calabar/Odukpani e nder diiwaan Cross River, e nder suudu sarɗiiji gila 2003 haa 2011. == Ɓawo Laamɗo == Bassey Edet Otu jibinaa ko ñalnde 18 ut 1959 e nder galle Late Eld. & Mrs Edet Okon Otu mo Adiabo nder nokkuure laamu Odukpani nder jiha Cross River. O mawni ko e wuro makko Calabar e nder wuro Jos, to Plateau State, ɗo baaba makko halfinaa golle e nder Egliis Ecoppi. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko adii nde o naatata e dawrugol, o gollatnoo ko e bankeeji e petroŋ. O woni kadi ko e ndema. Suudu sarɗiiji (2003-2011) Otu suɓaama tergal suudu sarɗiiji e lewru abriil 2003 ngam lomtaade Municipaalitee Calabar/Diiwaan Fedde Odukpani, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. E nder ooɗoo sahaa (2003–2011), o woniino hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e petroŋ (To dowri), cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole e Ministeer leydi ndii e Delta Niiseer, jokkondiral hakkunde parlemaaji, jokkondiral hakkunde lanndaaji, nokkuuji, jawdi ndiyam e defansiyoŋ. E nder yeewtere nde o waɗi e hitaande 2007, o wiyi wonde kuulal ngal ñaawirde winndereere ƴetti wonde duunde Bakassi ndee jeyaa ko e leydi Kameruun, ko huunde nde sellaani, kono golle ɗee jooni ko hoɗnude banndiraaɓe Najeriyanaaɓe woppitiiɓe ɓee, njahra yeeso.Otu wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu petroŋ (Upstream). == Seneraal == E hitaande 2011, Otu suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Cross River to bannge worgo. Nde o ari e Senaa, o wonti Hooreejo, Goomu Senaa ngam Kaalis, caggal ɗuum Hooreejo, Goomu Senaa ngam Bankeeji e juɓɓule kaalis goɗɗe ; o woniino kadi tergal, Goomu Navy, Power, Petroleum e Resources Water e makko ina sikka ina jogii batte mawɗe e citi, E hitaande 2018, Otu toɗɗaama nder hukuumaaji pamari lesdi (NHIS) diga hooreejo lesdi Muhammadu Buhari. Caggal konngol makko gadanol e lewru mee 2023 Otu wiyi o naatii e politik ngam gollanaade neɗɗaagu Galle laamiiɗo bassey edit otu Senator oo e nder Kampaañ mum senateer 2019. sen laamiiɗo bassey edet otu @Kampaañ Ladde laamɗo bassey otu E nder Kampaañ Damal-damal APC 2019 laamɗo otu Kampaañ @APC Oto kampaañ APC 2019 Oto kampaañ APC 2019 senateer laamɗo otu 2019 Goomu APC e kampaañ hooreejo leydi laamɗo bassey otu Kampaañ guwerneer/hooreejo leydi 2019 laamɗo otu E nder njillu laamu nokku laamɗo otu E nder kampaañ 2019 Ward to Ward senaateer otu Senator oo e batu mum e rewɓe wallitooɓe Debbo mum == Tuugnorgal == gp0f6zbrrcxk51nkvisbw7trmk840zi 182675 182674 2026-08-14T11:25:45Z Ilya Discuss 10103 182675 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Edet Otu''' (jibinaa ko 18 lewru Oktoobar 1959) mo yimɓe fof anndi Sweet Prince ko politikaajo leydi Najeriya, kadi ko guwerneer diiwaan Cross River to bannge worgo leydi Najeriya hannde. mo woniino senaateer gooto e Cross River Sud gila 2011 haa 2015, e sahaa gooto wakiliijo diiwaan Calabar/Odukpani e nder diiwaan Cross River, e nder suudu sarɗiiji gila 2003 haa 2011.<ref name="Imukudo 2023">{{Cite news|last=Imukudo|first=Saviour|title=APC's Bassey Otu wins Cross River governorship election|newspaper=[[Premium Times]]|date=2023-03-20|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/589192-apcs-bassey-otu-wins-cross-river-governorship-election.html|access-date=2023-06-08}}</ref><ref name="Omoboye 2023">{{Cite news|last=Omoboye|first=Faith|title=Meet Prince Bassey Otu, gov-elect of Cross River State|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2023-03-23|url=https://businessday.ng/news/article/meet-prince-bassey-otu-gov-elect-of-cross-river-state/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-06-08}}</ref> == Ɓawo Laamɗo == Bassey Edet Otu jibinaa ko ñalnde 18 ut 1959 e nder galle Late Eld. & Mrs Edet Okon Otu mo Adiabo nder nokkuure laamu Odukpani nder jiha Cross River. O mawni ko e wuro makko Calabar e nder wuro Jos, to Plateau State, ɗo baaba makko halfinaa golle e nder Egliis Ecoppi. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko adii nde o naatata e dawrugol, o gollatnoo ko e bankeeji e petroŋ. O woni kadi ko e ndema. Suudu sarɗiiji (2003-2011) Otu suɓaama tergal suudu sarɗiiji e lewru abriil 2003 ngam lomtaade Municipaalitee Calabar/Diiwaan Fedde Odukpani, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. E nder ooɗoo sahaa (2003–2011), o woniino hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e petroŋ (To dowri), cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole e Ministeer leydi ndii e Delta Niiseer, jokkondiral hakkunde parlemaaji, jokkondiral hakkunde lanndaaji, nokkuuji, jawdi ndiyam e defansiyoŋ. E nder yeewtere nde o waɗi e hitaande 2007, o wiyi wonde kuulal ngal ñaawirde winndereere ƴetti wonde duunde Bakassi ndee jeyaa ko e leydi Kameruun, ko huunde nde sellaani, kono golle ɗee jooni ko hoɗnude banndiraaɓe Najeriyanaaɓe woppitiiɓe ɓee, njahra yeeso.Otu wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu petroŋ (Upstream). == Seneraal == E hitaande 2011, Otu suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Cross River to bannge worgo. Nde o ari e Senaa, o wonti Hooreejo, Goomu Senaa ngam Kaalis, caggal ɗuum Hooreejo, Goomu Senaa ngam Bankeeji e juɓɓule kaalis goɗɗe ; o woniino kadi tergal, Goomu Navy, Power, Petroleum e Resources Water e makko ina sikka ina jogii batte mawɗe e citi, E hitaande 2018, Otu toɗɗaama nder hukuumaaji pamari lesdi (NHIS) diga hooreejo lesdi Muhammadu Buhari. Caggal konngol makko gadanol e lewru mee 2023 Otu wiyi o naatii e politik ngam gollanaade neɗɗaagu Galle laamiiɗo bassey edit otu Senator oo e nder Kampaañ mum senateer 2019. sen laamiiɗo bassey edet otu @Kampaañ Ladde laamɗo bassey otu E nder Kampaañ Damal-damal APC 2019 laamɗo otu Kampaañ @APC Oto kampaañ APC 2019 Oto kampaañ APC 2019 senateer laamɗo otu 2019 Goomu APC e kampaañ hooreejo leydi laamɗo bassey otu Kampaañ guwerneer/hooreejo leydi 2019 laamɗo otu E nder njillu laamu nokku laamɗo otu E nder kampaañ 2019 Ward to Ward senaateer otu Senator oo e batu mum e rewɓe wallitooɓe Debbo mum == Tuugnorgal == mbpijye2p9b2l5h000xhus9m0kz793v 182676 182675 2026-08-14T11:27:01Z Ilya Discuss 10103 182676 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Edet Otu''' (jibinaa ko 18 lewru Oktoobar 1959) mo yimɓe fof anndi Sweet Prince ko politikaajo leydi Najeriya, kadi ko guwerneer diiwaan Cross River to bannge worgo leydi Najeriya hannde. mo woniino senaateer gooto e Cross River Sud gila 2011 haa 2015, e sahaa gooto wakiliijo diiwaan Calabar/Odukpani e nder diiwaan Cross River, e nder suudu sarɗiiji gila 2003 haa 2011.<ref name="Imukudo 2023">{{Cite news|last=Imukudo|first=Saviour|title=APC's Bassey Otu wins Cross River governorship election|newspaper=[[Premium Times]]|date=2023-03-20|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/589192-apcs-bassey-otu-wins-cross-river-governorship-election.html|access-date=2023-06-08}}</ref><ref name="Omoboye 2023">{{Cite news|last=Omoboye|first=Faith|title=Meet Prince Bassey Otu, gov-elect of Cross River State|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2023-03-23|url=https://businessday.ng/news/article/meet-prince-bassey-otu-gov-elect-of-cross-river-state/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-06-08}}</ref> == Ɓawo Laamɗo == Bassey Edet Otu jibinaa ko ñalnde 18 ut 1959 e nder galle Late Eld. & Mrs Edet Okon Otu mo Adiabo nder nokkuure laamu Odukpani nder jiha Cross River. O mawni ko e wuro makko Calabar e nder wuro Jos, to Plateau State, ɗo baaba makko halfinaa golle e nder Egliis Ecoppi. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko adii nde o naatata e dawrugol, o gollatnoo ko e bankeeji e petroŋ.<ref>{{cite web|url=http://www.punchontheweb.com/Articl.aspx?theartic=Art20090920555448|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002103606/http://www.punchontheweb.com/Articl.aspx?theartic=Art20090920555448|url-status=usurped|archive-date=2 October 2011|title=My patch of grey hair got me into trouble At 9 – Hon. Bassey Otu|author=KEMI ASHEFON|date=20 Sep 2009|work=The Punch|accessdate=2011-05-03}}</ref> O woni kadi ko e ndema. Suudu sarɗiiji (2003-2011) Otu suɓaama tergal suudu sarɗiiji e lewru abriil 2003 ngam lomtaade Municipaalitee Calabar/Diiwaan Fedde Odukpani, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007. E nder ooɗoo sahaa (2003–2011), o woniino hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e petroŋ (To dowri), cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole e Ministeer leydi ndii e Delta Niiseer, jokkondiral hakkunde parlemaaji, jokkondiral hakkunde lanndaaji, nokkuuji, jawdi ndiyam e defansiyoŋ. E nder yeewtere nde o waɗi e hitaande 2007, o wiyi wonde kuulal ngal ñaawirde winndereere ƴetti wonde duunde Bakassi ndee jeyaa ko e leydi Kameruun, ko huunde nde sellaani, kono golle ɗee jooni ko hoɗnude banndiraaɓe Najeriyanaaɓe woppitiiɓe ɓee, njahra yeeso. Otu wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu petroŋ (Upstream). == Seneraal == E hitaande 2011, Otu suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Cross River to bannge worgo. Nde o ari e Senaa, o wonti Hooreejo, Goomu Senaa ngam Kaalis, caggal ɗuum Hooreejo, Goomu Senaa ngam Bankeeji e juɓɓule kaalis goɗɗe ; o woniino kadi tergal, Goomu Navy, Power, Petroleum e Resources Water e makko ina sikka ina jogii batte mawɗe e citi, E hitaande 2018, Otu toɗɗaama nder hukuumaaji pamari lesdi (NHIS) diga hooreejo lesdi Muhammadu Buhari. Caggal konngol makko gadanol e lewru mee 2023 Otu wiyi o naatii e politik ngam gollanaade neɗɗaagu Galle laamiiɗo bassey edit otu Senator oo e nder Kampaañ mum senateer 2019. sen laamiiɗo bassey edet otu @Kampaañ Ladde laamɗo bassey otu E nder Kampaañ Damal-damal APC 2019 laamɗo otu Kampaañ @APC Oto kampaañ APC 2019 Oto kampaañ APC 2019 senateer laamɗo otu 2019 Goomu APC e kampaañ hooreejo leydi laamɗo bassey otu Kampaañ guwerneer/hooreejo leydi 2019 laamɗo otu E nder njillu laamu nokku laamɗo otu E nder kampaañ 2019 Ward to Ward senaateer otu Senator oo e batu mum e rewɓe wallitooɓe Debbo mum == Tuugnorgal == 158eyo646w33l0yspfyqsumhpnl9uyq 182677 182676 2026-08-14T11:29:19Z Ilya Discuss 10103 182677 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Edet Otu''' (jibinaa ko 18 lewru Oktoobar 1959) mo yimɓe fof anndi Sweet Prince ko politikaajo leydi Najeriya, kadi ko guwerneer diiwaan Cross River to bannge worgo leydi Najeriya hannde. mo woniino senaateer gooto e Cross River Sud gila 2011 haa 2015, e sahaa gooto wakiliijo diiwaan Calabar/Odukpani e nder diiwaan Cross River, e nder suudu sarɗiiji gila 2003 haa 2011.<ref name="Imukudo 2023">{{Cite news|last=Imukudo|first=Saviour|title=APC's Bassey Otu wins Cross River governorship election|newspaper=[[Premium Times]]|date=2023-03-20|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/589192-apcs-bassey-otu-wins-cross-river-governorship-election.html|access-date=2023-06-08}}</ref><ref name="Omoboye 2023">{{Cite news|last=Omoboye|first=Faith|title=Meet Prince Bassey Otu, gov-elect of Cross River State|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2023-03-23|url=https://businessday.ng/news/article/meet-prince-bassey-otu-gov-elect-of-cross-river-state/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-06-08}}</ref> == Ɓawo Laamɗo == Bassey Edet Otu jibinaa ko ñalnde 18 ut 1959 e nder galle Late Eld. & Mrs Edet Okon Otu mo Adiabo nder nokkuure laamu Odukpani nder jiha Cross River. O mawni ko e wuro makko Calabar e nder wuro Jos, to Plateau State, ɗo baaba makko halfinaa golle e nder Egliis Ecoppi. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko adii nde o naatata e dawrugol, o gollatnoo ko e bankeeji e petroŋ.<ref>{{cite web|url=http://www.punchontheweb.com/Articl.aspx?theartic=Art20090920555448|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002103606/http://www.punchontheweb.com/Articl.aspx?theartic=Art20090920555448|url-status=usurped|archive-date=2 October 2011|title=My patch of grey hair got me into trouble At 9 – Hon. Bassey Otu|author=KEMI ASHEFON|date=20 Sep 2009|work=The Punch|accessdate=2011-05-03}}</ref> O woni kadi ko e ndema. Suudu sarɗiiji (2003-2011) Otu suɓaama tergal suudu sarɗiiji e lewru abriil 2003 ngam lomtaade Municipaalitee Calabar/Diiwaan Fedde Odukpani, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=hon.bassey.otu|title=HON. BASSEY EDET OTU|publisher=House of Representatives|accessdate=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.cameroon-one.com/site/news/index.php?op=view&id=33365|title=Bakassi - Let's Resettle Our People And Move On - Bassey Otu|date=29 December 2007|author=Tuoyo Ukusanren|work=Vanguard|accessdate=2011-05-03|archive-date=3 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003084456/http://www.cameroon-one.com/site/news/index.php?op=view&id=33365|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://ptdf.gov.ng/index.php?option=com_content&task=view&id=80&Itemid=27|title=PTDF STRIKES RAPPROCHEMENT WITH NATIONAL ASSEMBLY|publisher=PTDF|accessdate=2011-05-03|archive-date=18 December 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101218035550/http://ptdf.gov.ng/index.php?option=com_content&task=view&id=80&Itemid=27|url-status=dead}}</ref> E nder ooɗoo sahaa (2003–2011), o woniino hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e petroŋ (To dowri), cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole e Ministeer leydi ndii e Delta Niiseer, jokkondiral hakkunde parlemaaji, jokkondiral hakkunde lanndaaji, nokkuuji, jawdi ndiyam e defansiyoŋ. E nder yeewtere nde o waɗi e hitaande 2007, o wiyi wonde kuulal ngal ñaawirde winndereere ƴetti wonde duunde Bakassi ndee jeyaa ko e leydi Kameruun, ko huunde nde sellaani, kono golle ɗee jooni ko hoɗnude banndiraaɓe Najeriyanaaɓe woppitiiɓe ɓee, njahra yeeso. Otu wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu petroŋ (Upstream). == Seneraal == E hitaande 2011, Otu suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Cross River to bannge worgo. Nde o ari e Senaa, o wonti Hooreejo, Goomu Senaa ngam Kaalis, caggal ɗuum Hooreejo, Goomu Senaa ngam Bankeeji e juɓɓule kaalis goɗɗe ; o woniino kadi tergal, Goomu Navy, Power, Petroleum e Resources Water e makko ina sikka ina jogii batte mawɗe e citi, E hitaande 2018, Otu toɗɗaama nder hukuumaaji pamari lesdi (NHIS) diga hooreejo lesdi Muhammadu Buhari. Caggal konngol makko gadanol e lewru mee 2023 Otu wiyi o naatii e politik ngam gollanaade neɗɗaagu Galle laamiiɗo bassey edit otu Senator oo e nder Kampaañ mum senateer 2019. sen laamiiɗo bassey edet otu @Kampaañ Ladde laamɗo bassey otu E nder Kampaañ Damal-damal APC 2019 laamɗo otu Kampaañ @APC Oto kampaañ APC 2019 Oto kampaañ APC 2019 senateer laamɗo otu 2019 Goomu APC e kampaañ hooreejo leydi laamɗo bassey otu Kampaañ guwerneer/hooreejo leydi 2019 laamɗo otu E nder njillu laamu nokku laamɗo otu E nder kampaañ 2019 Ward to Ward senaateer otu Senator oo e batu mum e rewɓe wallitooɓe Debbo mum == Tuugnorgal == 8br7d44rduqtp8zwtcn6w8nd5iq0jao 182678 182677 2026-08-14T11:30:17Z Ilya Discuss 10103 182678 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Edet Otu''' (jibinaa ko 18 lewru Oktoobar 1959) mo yimɓe fof anndi Sweet Prince ko politikaajo leydi Najeriya, kadi ko guwerneer diiwaan Cross River to bannge worgo leydi Najeriya hannde. mo woniino senaateer gooto e Cross River Sud gila 2011 haa 2015, e sahaa gooto wakiliijo diiwaan Calabar/Odukpani e nder diiwaan Cross River, e nder suudu sarɗiiji gila 2003 haa 2011.<ref name="Imukudo 2023">{{Cite news|last=Imukudo|first=Saviour|title=APC's Bassey Otu wins Cross River governorship election|newspaper=[[Premium Times]]|date=2023-03-20|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/589192-apcs-bassey-otu-wins-cross-river-governorship-election.html|access-date=2023-06-08}}</ref><ref name="Omoboye 2023">{{Cite news|last=Omoboye|first=Faith|title=Meet Prince Bassey Otu, gov-elect of Cross River State|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2023-03-23|url=https://businessday.ng/news/article/meet-prince-bassey-otu-gov-elect-of-cross-river-state/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-06-08}}</ref> == Ɓawo Laamɗo == Bassey Edet Otu jibinaa ko ñalnde 18 ut 1959 e nder galle Late Eld. & Mrs Edet Okon Otu mo Adiabo nder nokkuure laamu Odukpani nder jiha Cross River. O mawni ko e wuro makko Calabar e nder wuro Jos, to Plateau State, ɗo baaba makko halfinaa golle e nder Egliis Ecoppi. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko adii nde o naatata e dawrugol, o gollatnoo ko e bankeeji e petroŋ.<ref>{{cite web|url=http://www.punchontheweb.com/Articl.aspx?theartic=Art20090920555448|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002103606/http://www.punchontheweb.com/Articl.aspx?theartic=Art20090920555448|url-status=usurped|archive-date=2 October 2011|title=My patch of grey hair got me into trouble At 9 – Hon. Bassey Otu|author=KEMI ASHEFON|date=20 Sep 2009|work=The Punch|accessdate=2011-05-03}}</ref> O woni kadi ko e ndema. Suudu sarɗiiji (2003-2011) Otu suɓaama tergal suudu sarɗiiji e lewru abriil 2003 ngam lomtaade Municipaalitee Calabar/Diiwaan Fedde Odukpani, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=hon.bassey.otu|title=HON. BASSEY EDET OTU|publisher=House of Representatives|accessdate=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.cameroon-one.com/site/news/index.php?op=view&id=33365|title=Bakassi - Let's Resettle Our People And Move On - Bassey Otu|date=29 December 2007|author=Tuoyo Ukusanren|work=Vanguard|accessdate=2011-05-03|archive-date=3 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003084456/http://www.cameroon-one.com/site/news/index.php?op=view&id=33365|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://ptdf.gov.ng/index.php?option=com_content&task=view&id=80&Itemid=27|title=PTDF STRIKES RAPPROCHEMENT WITH NATIONAL ASSEMBLY|publisher=PTDF|accessdate=2011-05-03|archive-date=18 December 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101218035550/http://ptdf.gov.ng/index.php?option=com_content&task=view&id=80&Itemid=27|url-status=dead}}</ref> E nder ooɗoo sahaa (2003–2011), o woniino hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e petroŋ (To dowri), cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole e Ministeer leydi ndii e Delta Niiseer, jokkondiral hakkunde parlemaaji, jokkondiral hakkunde lanndaaji, nokkuuji, jawdi ndiyam e defansiyoŋ. E nder yeewtere nde o waɗi e hitaande 2007, o wiyi wonde kuulal ngal ñaawirde winndereere ƴetti wonde duunde Bakassi ndee jeyaa ko e leydi Kameruun, ko huunde nde sellaani, kono golle ɗee jooni ko hoɗnude banndiraaɓe Najeriyanaaɓe woppitiiɓe ɓee, njahra yeeso.<ref>{{Cite web|title=Senatorprinceotu.com: Senator Prince Bassey Otu – Excellence in Service|url=http://senatorprinceotu.com/|access-date=2022-12-07|website=senatorprinceotu.com}}</ref> Otu wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu petroŋ (Upstream). == Seneraal == E hitaande 2011, Otu suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Cross River to bannge worgo. Nde o ari e Senaa, o wonti Hooreejo, Goomu Senaa ngam Kaalis, caggal ɗuum Hooreejo, Goomu Senaa ngam Bankeeji e juɓɓule kaalis goɗɗe ; o woniino kadi tergal, Goomu Navy, Power, Petroleum e Resources Water e makko ina sikka ina jogii batte mawɗe e citi, E hitaande 2018, Otu toɗɗaama nder hukuumaaji pamari lesdi (NHIS) diga hooreejo lesdi Muhammadu Buhari. Caggal konngol makko gadanol e lewru mee 2023 Otu wiyi o naatii e politik ngam gollanaade neɗɗaagu Galle laamiiɗo bassey edit otu Senator oo e nder Kampaañ mum senateer 2019. sen laamiiɗo bassey edet otu @Kampaañ Ladde laamɗo bassey otu E nder Kampaañ Damal-damal APC 2019 laamɗo otu Kampaañ @APC Oto kampaañ APC 2019 Oto kampaañ APC 2019 senateer laamɗo otu 2019 Goomu APC e kampaañ hooreejo leydi laamɗo bassey otu Kampaañ guwerneer/hooreejo leydi 2019 laamɗo otu E nder njillu laamu nokku laamɗo otu E nder kampaañ 2019 Ward to Ward senaateer otu Senator oo e batu mum e rewɓe wallitooɓe Debbo mum == Tuugnorgal == 7rbztmz2fk5fdksh6wyaxg9nre3mu5d 182679 182678 2026-08-14T11:31:32Z Ilya Discuss 10103 182679 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Bassey Edet Otu''' (jibinaa ko 18 lewru Oktoobar 1959) mo yimɓe fof anndi Sweet Prince ko politikaajo leydi Najeriya, kadi ko guwerneer diiwaan Cross River to bannge worgo leydi Najeriya hannde. mo woniino senaateer gooto e Cross River Sud gila 2011 haa 2015, e sahaa gooto wakiliijo diiwaan Calabar/Odukpani e nder diiwaan Cross River, e nder suudu sarɗiiji gila 2003 haa 2011.<ref name="Imukudo 2023">{{Cite news|last=Imukudo|first=Saviour|title=APC's Bassey Otu wins Cross River governorship election|newspaper=[[Premium Times]]|date=2023-03-20|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/south-south-regional/589192-apcs-bassey-otu-wins-cross-river-governorship-election.html|access-date=2023-06-08}}</ref><ref name="Omoboye 2023">{{Cite news|last=Omoboye|first=Faith|title=Meet Prince Bassey Otu, gov-elect of Cross River State|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2023-03-23|url=https://businessday.ng/news/article/meet-prince-bassey-otu-gov-elect-of-cross-river-state/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2023-06-08}}</ref> == Ɓawo Laamɗo == Bassey Edet Otu jibinaa ko ñalnde 18 ut 1959 e nder galle Late Eld. & Mrs Edet Okon Otu mo Adiabo nder nokkuure laamu Odukpani nder jiha Cross River. O mawni ko e wuro makko Calabar e nder wuro Jos, to Plateau State, ɗo baaba makko halfinaa golle e nder Egliis Ecoppi. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal renndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Calabar. Ko adii nde o naatata e dawrugol, o gollatnoo ko e bankeeji e petroŋ.<ref>{{cite web|url=http://www.punchontheweb.com/Articl.aspx?theartic=Art20090920555448|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002103606/http://www.punchontheweb.com/Articl.aspx?theartic=Art20090920555448|url-status=usurped|archive-date=2 October 2011|title=My patch of grey hair got me into trouble At 9 – Hon. Bassey Otu|author=KEMI ASHEFON|date=20 Sep 2009|work=The Punch|accessdate=2011-05-03}}</ref> O woni kadi ko e ndema. Suudu sarɗiiji (2003-2011) Otu suɓaama tergal suudu sarɗiiji e lewru abriil 2003 ngam lomtaade Municipaalitee Calabar/Diiwaan Fedde Odukpani, o suɓaama kadi e lewru abriil 2007.<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/nass2/portfolio/profile.php?id=hon.bassey.otu|title=HON. BASSEY EDET OTU|publisher=House of Representatives|accessdate=2011-05-03}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.cameroon-one.com/site/news/index.php?op=view&id=33365|title=Bakassi - Let's Resettle Our People And Move On - Bassey Otu|date=29 December 2007|author=Tuoyo Ukusanren|work=Vanguard|accessdate=2011-05-03|archive-date=3 October 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111003084456/http://www.cameroon-one.com/site/news/index.php?op=view&id=33365|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://ptdf.gov.ng/index.php?option=com_content&task=view&id=80&Itemid=27|title=PTDF STRIKES RAPPROCHEMENT WITH NATIONAL ASSEMBLY|publisher=PTDF|accessdate=2011-05-03|archive-date=18 December 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20101218035550/http://ptdf.gov.ng/index.php?option=com_content&task=view&id=80&Itemid=27|url-status=dead}}</ref> E nder ooɗoo sahaa (2003–2011), o woniino hooreejo, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e petroŋ (To dowri), cukko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole, Goomu suudu sarɗiiji ko faati e doole e Ministeer leydi ndii e Delta Niiseer, jokkondiral hakkunde parlemaaji, jokkondiral hakkunde lanndaaji, nokkuuji, jawdi ndiyam e defansiyoŋ. E nder yeewtere nde o waɗi e hitaande 2007, o wiyi wonde kuulal ngal ñaawirde winndereere ƴetti wonde duunde Bakassi ndee jeyaa ko e leydi Kameruun, ko huunde nde sellaani, kono golle ɗee jooni ko hoɗnude banndiraaɓe Najeriyanaaɓe woppitiiɓe ɓee, njahra yeeso.<ref>{{Cite web|title=Senatorprinceotu.com: Senator Prince Bassey Otu – Excellence in Service|url=http://senatorprinceotu.com/|access-date=2022-12-07|website=senatorprinceotu.com}}</ref> Otu wonnoo ko hooreejo Goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde ngalu petroŋ (Upstream). == Seneraal == E hitaande 2011, Otu suɓaama yo won senaateer lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Cross River to bannge worgo. Nde o ari e Senaa, o wonti Hooreejo, Goomu Senaa ngam Kaalis, caggal ɗuum Hooreejo, Goomu Senaa ngam Bankeeji e juɓɓule kaalis goɗɗe ; o woniino kadi tergal, Goomu Navy, Power, Petroleum e Resources Water e makko ina sikka ina jogii batte mawɗe e citi, E hitaande 2018, Otu toɗɗaama nder hukuumaaji pamari lesdi (NHIS) diga hooreejo lesdi Muhammadu Buhari. Caggal konngol makko gadanol e lewru mee 2023 Otu wiyi o naatii e politik ngam gollanaade neɗɗaagu == Galle laamiiɗo == bassey edit otu Senator oo e nder Kampaañ mum senateer 2019. sen laamiiɗo bassey edet otu @Kampaañ Ladde laamɗo bassey otu E nder Kampaañ Damal-damal APC 2019 laamɗo otu Kampaañ @APC Oto kampaañ APC 2019 Oto kampaañ APC 2019 senateer laamɗo otu 2019 Goomu APC e kampaañ hooreejo leydi laamɗo bassey otu Kampaañ guwerneer/hooreejo leydi 2019 laamɗo otu E nder njillu laamu nokku laamɗo otu E nder kampaañ 2019 Ward to Ward senaateer otu Senator oo e batu mum e rewɓe wallitooɓe Debbo mum == Tuugnorgal == emzcnl7nqa8uv7esu4vq38jihb8t3lz Roland Owie 0 43511 182680 2026-08-14T11:33:06Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Roland Stephen Owie KSJI ko wuro Ilobi nder renndo isi, o suɓaama Senator ngam diiwal Edo Sud, lesdi Edo, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Owie woni hooreejo fijo senaa caggal nde o sosi kippu e hooreejo senaa ndeen, Chuba Okadigbo. Ko adii nde o wonata senaateer, o suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1979 Caggal nde o jooɗii e nder Senaa o toɗɗaa e goomuuji k..." 182680 wikitext text/x-wiki Roland Stephen Owie KSJI ko wuro Ilobi nder renndo isi, o suɓaama Senator ngam diiwal Edo Sud, lesdi Edo, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Owie woni hooreejo fijo senaa caggal nde o sosi kippu e hooreejo senaa ndeen, Chuba Okadigbo. Ko adii nde o wonata senaateer, o suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1979 Caggal nde o jooɗii e nder Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Suɓngooji, Sarwisaaji Senaa, Power & Steel, Demal, Ngalu ndiyam e Drug & Narcotics. Roland Stephen Owie kadi tawtoraama woote guwerneer 2003 e lannda ANPP kono ko Lucky Igbinedion fooli ɗum. Roland Owie hollitii kuulal ngal sosnoo koolol kisal leydi Najeriya (NSCDC). Tuugnorgal ddrtk602qy52htbsbz6jomlq639rhd1 182681 182680 2026-08-14T11:33:46Z Ilya Discuss 10103 182681 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Roland Stephen Owie KSJI ko wuro Ilobi nder renndo isi, o suɓaama Senator ngam diiwal Edo Sud, lesdi Edo, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Owie woni hooreejo fijo senaa caggal nde o sosi kippu e hooreejo senaa ndeen, Chuba Okadigbo. Ko adii nde o wonata senaateer, o suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1979 Caggal nde o jooɗii e nder Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Suɓngooji, Sarwisaaji Senaa, Power & Steel, Demal, Ngalu ndiyam e Drug & Narcotics. Roland Stephen Owie kadi tawtoraama woote guwerneer 2003 e lannda ANPP kono ko Lucky Igbinedion fooli ɗum. Roland Owie hollitii kuulal ngal sosnoo koolol kisal leydi Najeriya (NSCDC). Tuugnorgal 5d3qjvd9yh8mxag2nv1xh0eq0uqf4ng 182682 182681 2026-08-14T11:35:00Z Ilya Discuss 10103 182682 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Roland Stephen Owie KSJI''' ko wuro Ilobi nder renndo isi, o suɓaama Senator ngam diiwal Edo Sud, lesdi Edo, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP). O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Owie woni hooreejo fijo senaa caggal nde o sosi kippu e hooreejo senaa ndeen, Chuba Okadigbo. Ko adii nde o wonata senaateer, o suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1979 Caggal nde o jooɗii e nder Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Suɓngooji, Sarwisaaji Senaa, Power & Steel, Demal, Ngalu ndiyam e Drug & Narcotics. Roland Stephen Owie kadi tawtoraama woote guwerneer 2003 e lannda ANPP kono ko Lucky Igbinedion fooli ɗum. Roland Owie hollitii kuulal ngal sosnoo koolol kisal leydi Najeriya (NSCDC). == Tuugnorgal == 2uouez5sq1cx9nt4lgnwoe8akmv04l3 182683 182682 2026-08-14T11:36:02Z Ilya Discuss 10103 182683 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Roland Stephen Owie KSJI''' ko wuro Ilobi nder renndo isi, o suɓaama Senator ngam diiwal Edo Sud, lesdi Edo, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite web|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|access-date=2010-06-22|work=Psephos}}</ref> O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Owie woni hooreejo fijo senaa caggal nde o sosi kippu e hooreejo senaa ndeen, Chuba Okadigbo. Ko adii nde o wonata senaateer, o suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1979 Caggal nde o jooɗii e nder Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Suɓngooji, Sarwisaaji Senaa, Power & Steel, Demal, Ngalu ndiyam e Drug & Narcotics. Roland Stephen Owie kadi tawtoraama woote guwerneer 2003 e lannda ANPP kono ko Lucky Igbinedion fooli ɗum. Roland Owie hollitii kuulal ngal sosnoo koolol kisal leydi Najeriya (NSCDC). == Tuugnorgal == isor0k0dn90gna8uhz3r49u5vxgaevz 182684 182683 2026-08-14T11:37:01Z Ilya Discuss 10103 182684 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Roland Stephen Owie KSJI''' ko wuro Ilobi nder renndo isi, o suɓaama Senator ngam diiwal Edo Sud, lesdi Edo, lesdi Naajeeriya haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (PDP).<ref>{{cite web|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|access-date=2010-06-22|work=Psephos}}</ref> O heɓi laamu ñalnde 29 mee 1999. Owie woni hooreejo fijo senaa caggal nde o sosi kippu e hooreejo senaa ndeen, Chuba Okadigbo. Ko adii nde o wonata senaateer, o suɓaama e suudu sarɗiiji e hitaande 1979 Caggal nde o jooɗii e nder Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Suɓngooji, Sarwisaaji Senaa, Power & Steel, Demal, Ngalu ndiyam e Drug & Narcotics. Roland Stephen Owie kadi tawtoraama woote guwerneer 2003 e lannda ANPP kono ko Lucky Igbinedion fooli ɗum. Roland Owie hollitii kuulal ngal sosnoo koolol kisal leydi Najeriya (NSCDC)..<ref>{{cite web|title=Congressional Committees|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18|access-date=2010-06-22|publisher=Nigeria Congress}}</ref> == Tuugnorgal == 0wa0qshnq1oq7lghmu8mqbe8syt7sd3 Victor Oyofo 0 43512 182685 2026-08-14T11:38:32Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Victor Kassim Isa Oyofo ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo diiwal Edo woylaare lesdi Edo haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laynde lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e petroŋ, miniraaji solide, environnement (cukko hooreejo), geɗe polis, njulaagu e Delta Niiseer. Je hoore O resii ko Oyinkansola Oyofo, jibinaaɗo e hitaande 1959. Ɓe ceerti ko e hitaande 198..." 182685 wikitext text/x-wiki Victor Kassim Isa Oyofo ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo diiwal Edo woylaare lesdi Edo haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laynde lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e petroŋ, miniraaji solide, environnement (cukko hooreejo), geɗe polis, njulaagu e Delta Niiseer. Je hoore O resii ko Oyinkansola Oyofo, jibinaaɗo e hitaande 1959. Ɓe ceerti ko e hitaande 1981. Tuugnorgal rbaaqyeytj3v5vjrk4douk9yr8ich7c 182686 182685 2026-08-14T11:39:37Z Ilya Discuss 10103 182686 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Victor Kassim Isa Oyofo ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo diiwal Edo woylaare lesdi Edo haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laynde lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e petroŋ, miniraaji solide, environnement (cukko hooreejo), geɗe polis, njulaagu e Delta Niiseer. Je hoore O resii ko Oyinkansola Oyofo, jibinaaɗo e hitaande 1959. Ɓe ceerti ko e hitaande 1981. Tuugnorgal icjcv7yc2pzhjeos2nvsh7fbrpdk1s0 182687 182686 2026-08-14T11:40:04Z Ilya Discuss 10103 182687 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Victor Kassim Isa Oyofo''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo diiwal Edo woylaare lesdi Edo haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laynde lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e petroŋ, miniraaji solide, environnement (cukko hooreejo), geɗe polis, njulaagu e Delta Niiseer. Je hoore O resii ko Oyinkansola Oyofo, jibinaaɗo e hitaande 1959. Ɓe ceerti ko e hitaande 1981. == Tuugnorgal == 8sh0j53xwpefxljq4ji9n5ou1vug9nj 182688 182687 2026-08-14T11:40:28Z Ilya Discuss 10103 182688 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Victor Kassim Isa Oyofo''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo diiwal Edo woylaare lesdi Edo haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laynde lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999. Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e petroŋ, miniraaji solide, environnement (cukko hooreejo), geɗe polis, njulaagu e Delta Niiseer. Je hoore O resii ko Oyinkansola Oyofo, jibinaaɗo e hitaande 1959. Ɓe ceerti ko e hitaande 1981. == Tuugnorgal == ipwt2n8e0h4sqpy94mvxecyjezy98jg 182689 182688 2026-08-14T11:41:54Z Ilya Discuss 10103 182689 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Victor Kassim Isa Oyofo''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo diiwal Edo woylaare lesdi Edo haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laynde lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e petroŋ, miniraaji solide, environnement (cukko hooreejo), geɗe polis, njulaagu e Delta Niiseer. Je hoore O resii ko Oyinkansola Oyofo, jibinaaɗo e hitaande 1959. Ɓe ceerti ko e hitaande 1981. == Tuugnorgal == 7uchwjs95wcqdb9a1ilf18znhh52i3u 182690 182689 2026-08-14T11:42:56Z Ilya Discuss 10103 182690 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Victor Kassim Isa Oyofo''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo diiwal Edo woylaare lesdi Edo haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laynde lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e petroŋ, miniraaji solide, environnement (cukko hooreejo), geɗe polis, njulaagu e Delta Niiseer. .<ref name=":0">{{Cite web|url=http://solafolowosele.blogspot.com/2009/04/nigerian-high-society-honour-senator.html|title=METROGIST: NIGERIAN HIGH SOCIETY HONOUR SENATOR OYOFO'S WIFE @ 50|last=Folowosele|first=Sola|date=2009-04-02|website=METROGIST|access-date=2019-08-04}}</ref> Je hoore O resii ko Oyinkansola Oyofo, jibinaaɗo e hitaande 1959. Ɓe ceerti ko e hitaande 1981. == Tuugnorgal == l3cy24xfq18fzuxp9fw3fzm5mnq701q 182691 182690 2026-08-14T11:43:49Z Ilya Discuss 10103 182691 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Victor Kassim Isa Oyofo''' ko siyaasaajo Naajeeriya, mo suɓaama senaajo diiwal Edo woylaare lesdi Edo haa fuɗɗam lesdi Naajeeriya, o ɗon dogga dow laynde lesdi Naajeeriya (PDP). O fuɗɗii laamu ko ñalnde 29 mee 1999.<ref>{{cite web|url=http://psephos.adam-carr.net/countries/n/nigeria/nigerialeg2.txt|title=FEDERAL REPUBLIC OF NIGERIA LEGISLATIVE ELECTION OF 20 FEBRUARY AND 7 MARCH 1999|work=Psephos|access-date=2010-06-22}}</ref> Caggal nde o jooɗii e Senaa o toɗɗaa e goomuuji ko faati e petroŋ, miniraaji solide, environnement (cukko hooreejo), geɗe polis, njulaagu e Delta Niiseer. .<ref name=":0">{{Cite web|url=http://solafolowosele.blogspot.com/2009/04/nigerian-high-society-honour-senator.html|title=METROGIST: NIGERIAN HIGH SOCIETY HONOUR SENATOR OYOFO'S WIFE @ 50|last=Folowosele|first=Sola|date=2009-04-02|website=METROGIST|access-date=2019-08-04}}</ref> Je hoore O resii ko Oyinkansola Oyofo, jibinaaɗo e hitaande 1959. Ɓe ceerti ko e hitaande 1981.<ref>{{cite web|url=http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|title=Congressional Committees|publisher=Nigeria Congress|access-date=2010-06-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20091118151316/http://www.nigeriacongress.org/assembly/committees1.htm|archive-date=2009-11-18|url-status=usurped}}</ref> == Tuugnorgal == 4e82r4mla0zko7o135hrs9zx15m5317 Emmanuel Paulker 0 43513 182692 2026-08-14T11:45:33Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Emmanuel Paulker (jibinaa ko 15 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Najeriya, cuɓaaɗo senaateer to diiwaan Bayelsa hakkundeejo e nder diiwaan Bayelsa, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2007. O jeyaa ko e fedde UKIP. Nguurndam Paulker naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop Dimeari ɗo o heɓi WASC makko e hitaande 1973. O heɓi BSc (Hons) e ganndal biyokimiya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e hitaande 1983. Ko o jannginoowo e..." 182692 wikitext text/x-wiki Emmanuel Paulker (jibinaa ko 15 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Najeriya, cuɓaaɗo senaateer to diiwaan Bayelsa hakkundeejo e nder diiwaan Bayelsa, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2007. O jeyaa ko e fedde UKIP. Nguurndam Paulker naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop Dimeari ɗo o heɓi WASC makko e hitaande 1973. O heɓi BSc (Hons) e ganndal biyokimiya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e hitaande 1983. Ko o jannginoowo e golle makko, o toɗɗaa Komiseer leydi Bayelsa e koɗki (19019-02). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, kaalis e petroŋ dowri e dowri. O woniino hooreejo goomuuji ɗiɗi ɗii fof, dowri e dowri, e nder Senaa. O jeyaa ko e wallitooɓe mawɓe e kuulal ngal Naajeeriya ƴetti ngam ƴellitde kuugal petroŋ ngal, ngal ɓe ƴetti e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ñalnde alkamiisa 25 lewru nduu, hitaande 2017, duuɓi sappo e jeegom caggal nde ngal naati e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. Eɓɓaande ndee ina yiɗi sosde mbaadiiji sosde juɓɓule petroŋ jowitiiɗe e njulaagu e njulaagu, ngam tabitinde ɓeydagol nafoore e winndereyankaagal e nder petroŋ rewrude e sosde juɓɓule laamu laaɓtuɗe e baawɗe, jogiiɗe darnde laaɓtunde e ceertunde wonande petroŋ. O golliima e semmbe ngam yoɓde ɓeen wonɓe e ɓuuɓri nebam Bonga ko ina tolnoo e 40 000 barel ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2011, ko ina tolnoo e 20 renndo Riverine e nder Akwa Ibom, Bayelsa e Delta States, hono renndo Odioma e nder nokkuure laamu nokkuure Brass e nder nokkuure laamu nokkuure Ekerer e nder nokkuure Ikeremor e nder nokkuuji ɗiɗi nokku laamu nokkuure nder diiwal Bayelsa. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ndee, kono o tawtoraama no feewi jeewte kuule kuuɓtodinɗe kuule keewɗe. O waɗii darnde nafoore rewrude e Goomu makko toppitiingu petroŋ dowri, haa teeŋti noon e geɗe ittugol ballal petroŋ e ajendaaji deregulaasiyoŋ ɗii fof. O walli eɓɓaaɗe ngam ittude FERMA e sosde Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Fed Highway Authority) e nokku mum, e haɗde duɗe jaaɓi haaɗtirde waɗde jaŋde caggal JAMB. r515m9qmen475au1e7buaeqrtuxnkgj 182693 182692 2026-08-14T11:46:48Z Ilya Discuss 10103 182693 wikitext text/x-wiki Emmanuel Paulker (jibinaa ko 15 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Najeriya, cuɓaaɗo senaateer to diiwaan Bayelsa hakkundeejo e nder diiwaan Bayelsa, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2007. O jeyaa ko e fedde UKIP. Nguurndam Paulker naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop Dimeari ɗo o heɓi WASC makko e hitaande 1973. O heɓi BSc (Hons) e ganndal biyokimiya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e hitaande 1983. Ko o jannginoowo e golle makko, o toɗɗaa Komiseer leydi Bayelsa e koɗki (19019-02). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, kaalis e petroŋ dowri e dowri. O woniino hooreejo goomuuji ɗiɗi ɗii fof, dowri e dowri, e nder Senaa. O jeyaa ko e wallitooɓe mawɓe e kuulal ngal Naajeeriya ƴetti ngam ƴellitde kuugal petroŋ ngal, ngal ɓe ƴetti e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ñalnde alkamiisa 25 lewru nduu, hitaande 2017, duuɓi sappo e jeegom caggal nde ngal naati e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. Eɓɓaande ndee ina yiɗi sosde mbaadiiji sosde juɓɓule petroŋ jowitiiɗe e njulaagu e njulaagu, ngam tabitinde ɓeydagol nafoore e winndereyankaagal e nder petroŋ rewrude e sosde juɓɓule laamu laaɓtuɗe e baawɗe, jogiiɗe darnde laaɓtunde e ceertunde wonande petroŋ. O golliima e semmbe ngam yoɓde ɓeen wonɓe e ɓuuɓri nebam Bonga ko ina tolnoo e 40 000 barel ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2011, ko ina tolnoo e 20 renndo Riverine e nder Akwa Ibom, Bayelsa e Delta States, hono renndo Odioma e nder nokkuure laamu nokkuure Brass e nder nokkuure laamu nokkuure Ekerer e nder nokkuure Ikeremor e nder nokkuuji ɗiɗi nokku laamu nokkuure nder diiwal Bayelsa. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ndee, kono o tawtoraama no feewi jeewte kuule kuuɓtodinɗe kuule keewɗe. O waɗii darnde nafoore rewrude e Goomu makko toppitiingu petroŋ dowri, haa teeŋti noon e geɗe ittugol ballal petroŋ e ajendaaji deregulaasiyoŋ ɗii fof. O walli eɓɓaaɗe ngam ittude FERMA e sosde Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Fed Highway Authority) e nokku mum, e haɗde duɗe jaaɓi haaɗtirde waɗde jaŋde caggal JAMB. E lewru feebariyee 2010, yimɓe tato jom en kaɓirɗe nanngi yumma makko, hono Florentina Paulker, e nder galle mum to nokku biyeteeɗo Opolo to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa. Caggal nde debbo oo, jahroowo e duuɓi 73, waɗi balɗe jeetati e kasoo, o woppitaa caggal nde o waɗi fitinaaji ƴiiƴam e nanngooɓe mo, gooto e maɓɓe maayi. E lewru suwee 2015, senaateer Paulker Emmanuel, yiɗiino tawtoreede woote guwerneer diiwaan Bayelsa 2015 kono o woppitaa e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O woppitaama e woote guwerneer sabu won e terɗe luulndo All Progressives Congress (APC) tawtoraama juulde yettoode makko. Senator Paulker Emmanuel waɗii limngal Senator gadano ummoriiɗo e diiwaan Bayelsa ngam waɗde golle tati jokkondirɗe e nder suudu sarɗiiji 6ɓo, 7ɓo e 8ɓo. Ko kanko woni cukko hooreejo Minority Whip e nder Senaa 8ɓo, o woniino hooreejo, Goomu Senaa ngam sosde e golloraade laamu. E les Ardungal maako, Goomu nguu hokki ciimtol ngam Act ngam sosde Kawtal Naajeeriya ngam heɓugo anndal dow ko laarani limngal yimɓe yiɗɓe laataago terɗe winnditaaɗe nder kuugal psychologists nder Naajeeriya. O walli kadi e semmbiɗinki kuuɗe ɗen ngam sosde hukuumaaji pamari ɗin ngam sosde janngirde hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. O woniino tergal teddungal e teddungal e nder Goomu sappo e Asamblee ngenndiijo haa o yalti e Senaa e hitaande 2019 ngam tawtoreede woote gardagol leydi (Primaries) ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa wondude e capanɗe ɗiɗi woɗɓe. O dañii woote gardagol leydi ndii, tawi ko senaateer Douye Diri, mo o dañi ballal guwerneer jooɗiiɗo oo, hono Henry Seriake Dickson. E nder dumunna mo o woni Senator, o waawii wallude golle sukaaɓe worɓe e rewɓe ummoriiɓe e diiwaan makko Kolokuma-Opokuma, Ijaw fombina e nokkuuje laamu Yenagoa e nder nokkuuji laamuuji ceertuɗi e parastatals ko wayi no njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya (FIRS), Fedde Ngenndiije Dentuɗe Naajeeriya (NNPC), Hukuuma Nyukleer Naajeeriya, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ƴellitaare Bioteknoloji, Fedde Ƴellitaare Petroŋ Ta, (PTDF), Fedde Ƴellitaare Kuuɓal Naajeeriya, Njuɓɓudi Naajeeriya Maritime e Kisal (NIMASA), kam e worɓe the Defense Womenng (NIMASA), kam e worɓe the Defense of Nigeria Koolaaɗo kuuɓal polis. 3g8htmqn9hjf1a06tn23by8kvcw5sby 182694 182693 2026-08-14T11:47:51Z Ilya Discuss 10103 182694 wikitext text/x-wiki Emmanuel Paulker (jibinaa ko 15 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Najeriya, cuɓaaɗo senaateer to diiwaan Bayelsa hakkundeejo e nder diiwaan Bayelsa, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2007. O jeyaa ko e fedde UKIP. Nguurndam Paulker naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop Dimeari ɗo o heɓi WASC makko e hitaande 1973. O heɓi BSc (Hons) e ganndal biyokimiya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e hitaande 1983. Ko o jannginoowo e golle makko, o toɗɗaa Komiseer leydi Bayelsa e koɗki (19019-02). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, kaalis e petroŋ dowri e dowri. O woniino hooreejo goomuuji ɗiɗi ɗii fof, dowri e dowri, e nder Senaa. O jeyaa ko e wallitooɓe mawɓe e kuulal ngal Naajeeriya ƴetti ngam ƴellitde kuugal petroŋ ngal, ngal ɓe ƴetti e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ñalnde alkamiisa 25 lewru nduu, hitaande 2017, duuɓi sappo e jeegom caggal nde ngal naati e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. Eɓɓaande ndee ina yiɗi sosde mbaadiiji sosde juɓɓule petroŋ jowitiiɗe e njulaagu e njulaagu, ngam tabitinde ɓeydagol nafoore e winndereyankaagal e nder petroŋ rewrude e sosde juɓɓule laamu laaɓtuɗe e baawɗe, jogiiɗe darnde laaɓtunde e ceertunde wonande petroŋ. O golliima e semmbe ngam yoɓde ɓeen wonɓe e ɓuuɓri nebam Bonga ko ina tolnoo e 40 000 barel ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2011, ko ina tolnoo e 20 renndo Riverine e nder Akwa Ibom, Bayelsa e Delta States, hono renndo Odioma e nder nokkuure laamu nokkuure Brass e nder nokkuure laamu nokkuure Ekerer e nder nokkuure Ikeremor e nder nokkuuji ɗiɗi nokku laamu nokkuure nder diiwal Bayelsa. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ndee, kono o tawtoraama no feewi jeewte kuule kuuɓtodinɗe kuule keewɗe. O waɗii darnde nafoore rewrude e Goomu makko toppitiingu petroŋ dowri, haa teeŋti noon e geɗe ittugol ballal petroŋ e ajendaaji deregulaasiyoŋ ɗii fof. O walli eɓɓaaɗe ngam ittude FERMA e sosde Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Fed Highway Authority) e nokku mum, e haɗde duɗe jaaɓi haaɗtirde waɗde jaŋde caggal JAMB. E lewru feebariyee 2010, yimɓe tato jom en kaɓirɗe nanngi yumma makko, hono Florentina Paulker, e nder galle mum to nokku biyeteeɗo Opolo to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa. Caggal nde debbo oo, jahroowo e duuɓi 73, waɗi balɗe jeetati e kasoo, o woppitaa caggal nde o waɗi fitinaaji ƴiiƴam e nanngooɓe mo, gooto e maɓɓe maayi. E lewru suwee 2015, senaateer Paulker Emmanuel, yiɗiino tawtoreede woote guwerneer diiwaan Bayelsa 2015 kono o woppitaa e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O woppitaama e woote guwerneer sabu won e terɗe luulndo All Progressives Congress (APC) tawtoraama juulde yettoode makko. Senator Paulker Emmanuel waɗii limngal Senator gadano ummoriiɗo e diiwaan Bayelsa ngam waɗde golle tati jokkondirɗe e nder suudu sarɗiiji 6ɓo, 7ɓo e 8ɓo. Ko kanko woni cukko hooreejo Minority Whip e nder Senaa 8ɓo, o woniino hooreejo, Goomu Senaa ngam sosde e golloraade laamu. E les Ardungal maako, Goomu nguu hokki ciimtol ngam Act ngam sosde Kawtal Naajeeriya ngam heɓugo anndal dow ko laarani limngal yimɓe yiɗɓe laataago terɗe winnditaaɗe nder kuugal psychologists nder Naajeeriya. O walli kadi e semmbiɗinki kuuɗe ɗen ngam sosde hukuumaaji pamari ɗin ngam sosde janngirde hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. O woniino tergal teddungal e teddungal e nder Goomu sappo e Asamblee ngenndiijo haa o yalti e Senaa e hitaande 2019 ngam tawtoreede woote gardagol leydi (Primaries) ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa wondude e capanɗe ɗiɗi woɗɓe. O dañii woote gardagol leydi ndii, tawi ko senaateer Douye Diri, mo o dañi ballal guwerneer jooɗiiɗo oo, hono Henry Seriake Dickson. E nder dumunna mo o woni Senator, o waawii wallude golle sukaaɓe worɓe e rewɓe ummoriiɓe e diiwaan makko Kolokuma-Opokuma, Ijaw fombina e nokkuuje laamu Yenagoa e nder nokkuuji laamuuji ceertuɗi e parastatals ko wayi no njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya (FIRS), Fedde Ngenndiije Dentuɗe Naajeeriya (NNPC), Hukuuma Nyukleer Naajeeriya, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ƴellitaare Bioteknoloji, Fedde Ƴellitaare Petroŋ Ta, (PTDF), Fedde Ƴellitaare Kuuɓal Naajeeriya, Njuɓɓudi Naajeeriya Maritime e Kisal (NIMASA), kam e worɓe the Defense Womenng (NIMASA), kam e worɓe the Defense of Nigeria Koolaaɗo kuuɓal polis. Ina anndaa kadi wonde senaateer Paulker Izibefien Emmanuel waɗii eɓɓaaɗe diiwaanuuji e nder ko famɗi fof gure e nder diiwaan mum gadano oo. Eɓɓooje ɗee ina njahdi e hokkugol ndiyam, lampaaji laabi baawɗi huutoreede naange, peewnugol e mahngo cuuɗi janngirɗe kesi, hokkugol kaɓirɗe janngirɗe, mahngo nokkuuji ICT e hokkugol ordinateeruuji, mahngo laabi yah-ngartaa beton, hesɗitinde galle laamorɗo e hokkude mobelaaji, hokkude dokke janngirɗe e outside e scho ŋakkiraaɓe e rokkude koɗorɗe e kaɓirɗe nanɗe. Rewɓe kadi naftoriima eɓɓaande makko doole rewrude e rokkude masiŋaaji sewnde e kaɓirɗe peewnugol gaasa. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Niger Delta e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Port Harcourt kadi naftoriima eɓɓaaɗe makko. Senateer Paulker Emmanuel ko keɓɗo njeenaaje keewɗe. Njeenaaje makko ɓurɗe ɓadaade ɗee ko hokkude Fellow Fedde Hakkillaaji Naajeeriya e nder kewu mawngu to Uyo, diiwaan Akwa Ibom, e hokkude Fellow goɗɗo e fedde Chartered Institut forensic e Investigative to Naajeeriya to otel Bolton White, Abuja ñalnde 21 lewru Seeɗto hitaande 2019. Tuugnorgal 47xun8hd3djujcnrnyc4ol76aryhxj4 182695 182694 2026-08-14T11:48:13Z Ilya Discuss 10103 182695 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Emmanuel Paulker (jibinaa ko 15 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Najeriya, cuɓaaɗo senaateer to diiwaan Bayelsa hakkundeejo e nder diiwaan Bayelsa, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2007. O jeyaa ko e fedde UKIP. Nguurndam Paulker naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop Dimeari ɗo o heɓi WASC makko e hitaande 1973. O heɓi BSc (Hons) e ganndal biyokimiya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e hitaande 1983. Ko o jannginoowo e golle makko, o toɗɗaa Komiseer leydi Bayelsa e koɗki (19019-02). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, kaalis e petroŋ dowri e dowri. O woniino hooreejo goomuuji ɗiɗi ɗii fof, dowri e dowri, e nder Senaa. O jeyaa ko e wallitooɓe mawɓe e kuulal ngal Naajeeriya ƴetti ngam ƴellitde kuugal petroŋ ngal, ngal ɓe ƴetti e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ñalnde alkamiisa 25 lewru nduu, hitaande 2017, duuɓi sappo e jeegom caggal nde ngal naati e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. Eɓɓaande ndee ina yiɗi sosde mbaadiiji sosde juɓɓule petroŋ jowitiiɗe e njulaagu e njulaagu, ngam tabitinde ɓeydagol nafoore e winndereyankaagal e nder petroŋ rewrude e sosde juɓɓule laamu laaɓtuɗe e baawɗe, jogiiɗe darnde laaɓtunde e ceertunde wonande petroŋ. O golliima e semmbe ngam yoɓde ɓeen wonɓe e ɓuuɓri nebam Bonga ko ina tolnoo e 40 000 barel ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2011, ko ina tolnoo e 20 renndo Riverine e nder Akwa Ibom, Bayelsa e Delta States, hono renndo Odioma e nder nokkuure laamu nokkuure Brass e nder nokkuure laamu nokkuure Ekerer e nder nokkuure Ikeremor e nder nokkuuji ɗiɗi nokku laamu nokkuure nder diiwal Bayelsa. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ndee, kono o tawtoraama no feewi jeewte kuule kuuɓtodinɗe kuule keewɗe. O waɗii darnde nafoore rewrude e Goomu makko toppitiingu petroŋ dowri, haa teeŋti noon e geɗe ittugol ballal petroŋ e ajendaaji deregulaasiyoŋ ɗii fof. O walli eɓɓaaɗe ngam ittude FERMA e sosde Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Fed Highway Authority) e nokku mum, e haɗde duɗe jaaɓi haaɗtirde waɗde jaŋde caggal JAMB. E lewru feebariyee 2010, yimɓe tato jom en kaɓirɗe nanngi yumma makko, hono Florentina Paulker, e nder galle mum to nokku biyeteeɗo Opolo to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa. Caggal nde debbo oo, jahroowo e duuɓi 73, waɗi balɗe jeetati e kasoo, o woppitaa caggal nde o waɗi fitinaaji ƴiiƴam e nanngooɓe mo, gooto e maɓɓe maayi. E lewru suwee 2015, senaateer Paulker Emmanuel, yiɗiino tawtoreede woote guwerneer diiwaan Bayelsa 2015 kono o woppitaa e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O woppitaama e woote guwerneer sabu won e terɗe luulndo All Progressives Congress (APC) tawtoraama juulde yettoode makko. Senator Paulker Emmanuel waɗii limngal Senator gadano ummoriiɗo e diiwaan Bayelsa ngam waɗde golle tati jokkondirɗe e nder suudu sarɗiiji 6ɓo, 7ɓo e 8ɓo. Ko kanko woni cukko hooreejo Minority Whip e nder Senaa 8ɓo, o woniino hooreejo, Goomu Senaa ngam sosde e golloraade laamu. E les Ardungal maako, Goomu nguu hokki ciimtol ngam Act ngam sosde Kawtal Naajeeriya ngam heɓugo anndal dow ko laarani limngal yimɓe yiɗɓe laataago terɗe winnditaaɗe nder kuugal psychologists nder Naajeeriya. O walli kadi e semmbiɗinki kuuɗe ɗen ngam sosde hukuumaaji pamari ɗin ngam sosde janngirde hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. O woniino tergal teddungal e teddungal e nder Goomu sappo e Asamblee ngenndiijo haa o yalti e Senaa e hitaande 2019 ngam tawtoreede woote gardagol leydi (Primaries) ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa wondude e capanɗe ɗiɗi woɗɓe. O dañii woote gardagol leydi ndii, tawi ko senaateer Douye Diri, mo o dañi ballal guwerneer jooɗiiɗo oo, hono Henry Seriake Dickson. E nder dumunna mo o woni Senator, o waawii wallude golle sukaaɓe worɓe e rewɓe ummoriiɓe e diiwaan makko Kolokuma-Opokuma, Ijaw fombina e nokkuuje laamu Yenagoa e nder nokkuuji laamuuji ceertuɗi e parastatals ko wayi no njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya (FIRS), Fedde Ngenndiije Dentuɗe Naajeeriya (NNPC), Hukuuma Nyukleer Naajeeriya, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ƴellitaare Bioteknoloji, Fedde Ƴellitaare Petroŋ Ta, (PTDF), Fedde Ƴellitaare Kuuɓal Naajeeriya, Njuɓɓudi Naajeeriya Maritime e Kisal (NIMASA), kam e worɓe the Defense Womenng (NIMASA), kam e worɓe the Defense of Nigeria Koolaaɗo kuuɓal polis. Ina anndaa kadi wonde senaateer Paulker Izibefien Emmanuel waɗii eɓɓaaɗe diiwaanuuji e nder ko famɗi fof gure e nder diiwaan mum gadano oo. Eɓɓooje ɗee ina njahdi e hokkugol ndiyam, lampaaji laabi baawɗi huutoreede naange, peewnugol e mahngo cuuɗi janngirɗe kesi, hokkugol kaɓirɗe janngirɗe, mahngo nokkuuji ICT e hokkugol ordinateeruuji, mahngo laabi yah-ngartaa beton, hesɗitinde galle laamorɗo e hokkude mobelaaji, hokkude dokke janngirɗe e outside e scho ŋakkiraaɓe e rokkude koɗorɗe e kaɓirɗe nanɗe. Rewɓe kadi naftoriima eɓɓaande makko doole rewrude e rokkude masiŋaaji sewnde e kaɓirɗe peewnugol gaasa. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Niger Delta e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Port Harcourt kadi naftoriima eɓɓaaɗe makko. Senateer Paulker Emmanuel ko keɓɗo njeenaaje keewɗe. Njeenaaje makko ɓurɗe ɓadaade ɗee ko hokkude Fellow Fedde Hakkillaaji Naajeeriya e nder kewu mawngu to Uyo, diiwaan Akwa Ibom, e hokkude Fellow goɗɗo e fedde Chartered Institut forensic e Investigative to Naajeeriya to otel Bolton White, Abuja ñalnde 21 lewru Seeɗto hitaande 2019. Tuugnorgal nistlj9ctn0cgqmn03fh1dlprx59zma 182696 182695 2026-08-14T11:49:51Z Ilya Discuss 10103 182696 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Paulker''' (jibinaa ko 15 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Najeriya, cuɓaaɗo senaateer to diiwaan Bayelsa hakkundeejo e nder diiwaan Bayelsa, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2007. O jeyaa ko e fedde UKIP. Nguurndam Paulker naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop Dimeari ɗo o heɓi WASC makko e hitaande 1973. O heɓi BSc (Hons) e ganndal biyokimiya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e hitaande 1983. Ko o jannginoowo e golle makko, o toɗɗaa Komiseer leydi Bayelsa e koɗki (19019-02). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, kaalis e petroŋ dowri e dowri. O woniino hooreejo goomuuji ɗiɗi ɗii fof, dowri e dowri, e nder Senaa. O jeyaa ko e wallitooɓe mawɓe e kuulal ngal Naajeeriya ƴetti ngam ƴellitde kuugal petroŋ ngal, ngal ɓe ƴetti e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ñalnde alkamiisa 25 lewru nduu, hitaande 2017, duuɓi sappo e jeegom caggal nde ngal naati e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya. Eɓɓaande ndee ina yiɗi sosde mbaadiiji sosde juɓɓule petroŋ jowitiiɗe e njulaagu e njulaagu, ngam tabitinde ɓeydagol nafoore e winndereyankaagal e nder petroŋ rewrude e sosde juɓɓule laamu laaɓtuɗe e baawɗe, jogiiɗe darnde laaɓtunde e ceertunde wonande petroŋ. O golliima e semmbe ngam yoɓde ɓeen wonɓe e ɓuuɓri nebam Bonga ko ina tolnoo e 40 000 barel ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2011, ko ina tolnoo e 20 renndo Riverine e nder Akwa Ibom, Bayelsa e Delta States, hono renndo Odioma e nder nokkuure laamu nokkuure Brass e nder nokkuure laamu nokkuure Ekerer e nder nokkuure Ikeremor e nder nokkuuji ɗiɗi nokku laamu nokkuure nder diiwal Bayelsa. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ndee, kono o tawtoraama no feewi jeewte kuule kuuɓtodinɗe kuule keewɗe. O waɗii darnde nafoore rewrude e Goomu makko toppitiingu petroŋ dowri, haa teeŋti noon e geɗe ittugol ballal petroŋ e ajendaaji deregulaasiyoŋ ɗii fof. O walli eɓɓaaɗe ngam ittude FERMA e sosde Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Fed Highway Authority) e nokku mum, e haɗde duɗe jaaɓi haaɗtirde waɗde jaŋde caggal JAMB. E lewru feebariyee 2010, yimɓe tato jom en kaɓirɗe nanngi yumma makko, hono Florentina Paulker, e nder galle mum to nokku biyeteeɗo Opolo to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa. Caggal nde debbo oo, jahroowo e duuɓi 73, waɗi balɗe jeetati e kasoo, o woppitaa caggal nde o waɗi fitinaaji ƴiiƴam e nanngooɓe mo, gooto e maɓɓe maayi. E lewru suwee 2015, senaateer Paulker Emmanuel, yiɗiino tawtoreede woote guwerneer diiwaan Bayelsa 2015 kono o woppitaa e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O woppitaama e woote guwerneer sabu won e terɗe luulndo All Progressives Congress (APC) tawtoraama juulde yettoode makko. Senator Paulker Emmanuel waɗii limngal Senator gadano ummoriiɗo e diiwaan Bayelsa ngam waɗde golle tati jokkondirɗe e nder suudu sarɗiiji 6ɓo, 7ɓo e 8ɓo. Ko kanko woni cukko hooreejo Minority Whip e nder Senaa 8ɓo, o woniino hooreejo, Goomu Senaa ngam sosde e golloraade laamu. E les Ardungal maako, Goomu nguu hokki ciimtol ngam Act ngam sosde Kawtal Naajeeriya ngam heɓugo anndal dow ko laarani limngal yimɓe yiɗɓe laataago terɗe winnditaaɗe nder kuugal psychologists nder Naajeeriya. O walli kadi e semmbiɗinki kuuɗe ɗen ngam sosde hukuumaaji pamari ɗin ngam sosde janngirde hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. O woniino tergal teddungal e teddungal e nder Goomu sappo e Asamblee ngenndiijo haa o yalti e Senaa e hitaande 2019 ngam tawtoreede woote gardagol leydi (Primaries) ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa wondude e capanɗe ɗiɗi woɗɓe. O dañii woote gardagol leydi ndii, tawi ko senaateer Douye Diri, mo o dañi ballal guwerneer jooɗiiɗo oo, hono Henry Seriake Dickson. E nder dumunna mo o woni Senator, o waawii wallude golle sukaaɓe worɓe e rewɓe ummoriiɓe e diiwaan makko Kolokuma-Opokuma, Ijaw fombina e nokkuuje laamu Yenagoa e nder nokkuuji laamuuji ceertuɗi e parastatals ko wayi no njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya (FIRS), Fedde Ngenndiije Dentuɗe Naajeeriya (NNPC), Hukuuma Nyukleer Naajeeriya, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ƴellitaare Bioteknoloji, Fedde Ƴellitaare Petroŋ Ta, (PTDF), Fedde Ƴellitaare Kuuɓal Naajeeriya, Njuɓɓudi Naajeeriya Maritime e Kisal (NIMASA), kam e worɓe the Defense Womenng (NIMASA), kam e worɓe the Defense of Nigeria Koolaaɗo kuuɓal polis. Ina anndaa kadi wonde senaateer Paulker Izibefien Emmanuel waɗii eɓɓaaɗe diiwaanuuji e nder ko famɗi fof gure e nder diiwaan mum gadano oo. Eɓɓooje ɗee ina njahdi e hokkugol ndiyam, lampaaji laabi baawɗi huutoreede naange, peewnugol e mahngo cuuɗi janngirɗe kesi, hokkugol kaɓirɗe janngirɗe, mahngo nokkuuji ICT e hokkugol ordinateeruuji, mahngo laabi yah-ngartaa beton, hesɗitinde galle laamorɗo e hokkude mobelaaji, hokkude dokke janngirɗe e outside e scho ŋakkiraaɓe e rokkude koɗorɗe e kaɓirɗe nanɗe. Rewɓe kadi naftoriima eɓɓaande makko doole rewrude e rokkude masiŋaaji sewnde e kaɓirɗe peewnugol gaasa. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Niger Delta e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Port Harcourt kadi naftoriima eɓɓaaɗe makko. Senateer Paulker Emmanuel ko keɓɗo njeenaaje keewɗe. Njeenaaje makko ɓurɗe ɓadaade ɗee ko hokkude Fellow Fedde Hakkillaaji Naajeeriya e nder kewu mawngu to Uyo, diiwaan Akwa Ibom, e hokkude Fellow goɗɗo e fedde Chartered Institut forensic e Investigative to Naajeeriya to otel Bolton White, Abuja ñalnde 21 lewru Seeɗto hitaande 2019. == Tuugnorgal == 7zhdykczizwnhvasmk4j1p06hray973 182697 182696 2026-08-14T11:50:36Z Ilya Discuss 10103 182697 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Paulker''' (jibinaa ko 15 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Najeriya, cuɓaaɗo senaateer to diiwaan Bayelsa hakkundeejo e nder diiwaan Bayelsa, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2007. O jeyaa ko e fedde UKIP. Nguurndam Paulker naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop Dimeari ɗo o heɓi WASC makko e hitaande 1973. O heɓi BSc (Hons) e ganndal biyokimiya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e hitaande 1983. Ko o jannginoowo e golle makko, o toɗɗaa Komiseer leydi Bayelsa e koɗki (19019-02). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, kaalis e petroŋ dowri e dowri. O woniino hooreejo goomuuji ɗiɗi ɗii fof, dowri e dowri, e nder Senaa. O jeyaa ko e wallitooɓe mawɓe e kuulal ngal Naajeeriya ƴetti ngam ƴellitde kuugal petroŋ ngal, ngal ɓe ƴetti e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ñalnde alkamiisa 25 lewru nduu, hitaande 2017, duuɓi sappo e jeegom caggal nde ngal naati e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=32&page=1&state=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170831/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=32&page=1&state=8|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Paul Emmanuel|access-date=2010-06-14}}</ref> Eɓɓaande ndee ina yiɗi sosde mbaadiiji sosde juɓɓule petroŋ jowitiiɗe e njulaagu e njulaagu, ngam tabitinde ɓeydagol nafoore e winndereyankaagal e nder petroŋ rewrude e sosde juɓɓule laamu laaɓtuɗe e baawɗe, jogiiɗe darnde laaɓtunde e ceertunde wonande petroŋ. O golliima e semmbe ngam yoɓde ɓeen wonɓe e ɓuuɓri nebam Bonga ko ina tolnoo e 40 000 barel ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2011, ko ina tolnoo e 20 renndo Riverine e nder Akwa Ibom, Bayelsa e Delta States, hono renndo Odioma e nder nokkuure laamu nokkuure Brass e nder nokkuure laamu nokkuure Ekerer e nder nokkuure Ikeremor e nder nokkuuji ɗiɗi nokku laamu nokkuure nder diiwal Bayelsa. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ndee, kono o tawtoraama no feewi jeewte kuule kuuɓtodinɗe kuule keewɗe. O waɗii darnde nafoore rewrude e Goomu makko toppitiingu petroŋ dowri, haa teeŋti noon e geɗe ittugol ballal petroŋ e ajendaaji deregulaasiyoŋ ɗii fof. O walli eɓɓaaɗe ngam ittude FERMA e sosde Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Fed Highway Authority) e nokku mum, e haɗde duɗe jaaɓi haaɗtirde waɗde jaŋde caggal JAMB. E lewru feebariyee 2010, yimɓe tato jom en kaɓirɗe nanngi yumma makko, hono Florentina Paulker, e nder galle mum to nokku biyeteeɗo Opolo to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa. Caggal nde debbo oo, jahroowo e duuɓi 73, waɗi balɗe jeetati e kasoo, o woppitaa caggal nde o waɗi fitinaaji ƴiiƴam e nanngooɓe mo, gooto e maɓɓe maayi. E lewru suwee 2015, senaateer Paulker Emmanuel, yiɗiino tawtoreede woote guwerneer diiwaan Bayelsa 2015 kono o woppitaa e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O woppitaama e woote guwerneer sabu won e terɗe luulndo All Progressives Congress (APC) tawtoraama juulde yettoode makko. Senator Paulker Emmanuel waɗii limngal Senator gadano ummoriiɗo e diiwaan Bayelsa ngam waɗde golle tati jokkondirɗe e nder suudu sarɗiiji 6ɓo, 7ɓo e 8ɓo. Ko kanko woni cukko hooreejo Minority Whip e nder Senaa 8ɓo, o woniino hooreejo, Goomu Senaa ngam sosde e golloraade laamu. E les Ardungal maako, Goomu nguu hokki ciimtol ngam Act ngam sosde Kawtal Naajeeriya ngam heɓugo anndal dow ko laarani limngal yimɓe yiɗɓe laataago terɗe winnditaaɗe nder kuugal psychologists nder Naajeeriya. O walli kadi e semmbiɗinki kuuɗe ɗen ngam sosde hukuumaaji pamari ɗin ngam sosde janngirde hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. O woniino tergal teddungal e teddungal e nder Goomu sappo e Asamblee ngenndiijo haa o yalti e Senaa e hitaande 2019 ngam tawtoreede woote gardagol leydi (Primaries) ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa wondude e capanɗe ɗiɗi woɗɓe. O dañii woote gardagol leydi ndii, tawi ko senaateer Douye Diri, mo o dañi ballal guwerneer jooɗiiɗo oo, hono Henry Seriake Dickson. E nder dumunna mo o woni Senator, o waawii wallude golle sukaaɓe worɓe e rewɓe ummoriiɓe e diiwaan makko Kolokuma-Opokuma, Ijaw fombina e nokkuuje laamu Yenagoa e nder nokkuuji laamuuji ceertuɗi e parastatals ko wayi no njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya (FIRS), Fedde Ngenndiije Dentuɗe Naajeeriya (NNPC), Hukuuma Nyukleer Naajeeriya, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ƴellitaare Bioteknoloji, Fedde Ƴellitaare Petroŋ Ta, (PTDF), Fedde Ƴellitaare Kuuɓal Naajeeriya, Njuɓɓudi Naajeeriya Maritime e Kisal (NIMASA), kam e worɓe the Defense Womenng (NIMASA), kam e worɓe the Defense of Nigeria Koolaaɗo kuuɓal polis. Ina anndaa kadi wonde senaateer Paulker Izibefien Emmanuel waɗii eɓɓaaɗe diiwaanuuji e nder ko famɗi fof gure e nder diiwaan mum gadano oo. Eɓɓooje ɗee ina njahdi e hokkugol ndiyam, lampaaji laabi baawɗi huutoreede naange, peewnugol e mahngo cuuɗi janngirɗe kesi, hokkugol kaɓirɗe janngirɗe, mahngo nokkuuji ICT e hokkugol ordinateeruuji, mahngo laabi yah-ngartaa beton, hesɗitinde galle laamorɗo e hokkude mobelaaji, hokkude dokke janngirɗe e outside e scho ŋakkiraaɓe e rokkude koɗorɗe e kaɓirɗe nanɗe. Rewɓe kadi naftoriima eɓɓaande makko doole rewrude e rokkude masiŋaaji sewnde e kaɓirɗe peewnugol gaasa. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Niger Delta e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Port Harcourt kadi naftoriima eɓɓaaɗe makko. Senateer Paulker Emmanuel ko keɓɗo njeenaaje keewɗe. Njeenaaje makko ɓurɗe ɓadaade ɗee ko hokkude Fellow Fedde Hakkillaaji Naajeeriya e nder kewu mawngu to Uyo, diiwaan Akwa Ibom, e hokkude Fellow goɗɗo e fedde Chartered Institut forensic e Investigative to Naajeeriya to otel Bolton White, Abuja ñalnde 21 lewru Seeɗto hitaande 2019. == Tuugnorgal == f1tpuwf4sbjtjg3ytrc89by0eu995lf 182698 182697 2026-08-14T11:51:30Z Ilya Discuss 10103 182698 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Paulker''' (jibinaa ko 15 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Najeriya, cuɓaaɗo senaateer to diiwaan Bayelsa hakkundeejo e nder diiwaan Bayelsa, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2007. O jeyaa ko e fedde UKIP. Nguurndam Paulker naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop Dimeari ɗo o heɓi WASC makko e hitaande 1973. O heɓi BSc (Hons) e ganndal biyokimiya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e hitaande 1983. Ko o jannginoowo e golle makko, o toɗɗaa Komiseer leydi Bayelsa e koɗki (19019-02). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, kaalis e petroŋ dowri e dowri. O woniino hooreejo goomuuji ɗiɗi ɗii fof, dowri e dowri, e nder Senaa. O jeyaa ko e wallitooɓe mawɓe e kuulal ngal Naajeeriya ƴetti ngam ƴellitde kuugal petroŋ ngal, ngal ɓe ƴetti e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ñalnde alkamiisa 25 lewru nduu, hitaande 2017, duuɓi sappo e jeegom caggal nde ngal naati e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=32&page=1&state=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170831/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=32&page=1&state=8|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Paul Emmanuel|access-date=2010-06-14}}</ref> Eɓɓaande ndee ina yiɗi sosde mbaadiiji sosde juɓɓule petroŋ jowitiiɗe e njulaagu e njulaagu, ngam tabitinde ɓeydagol nafoore e winndereyankaagal e nder petroŋ rewrude e sosde juɓɓule laamu laaɓtuɗe e baawɗe, jogiiɗe darnde laaɓtunde e ceertunde wonande petroŋ. O golliima e semmbe ngam yoɓde ɓeen wonɓe e ɓuuɓri nebam Bonga ko ina tolnoo e 40 000 barel ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2011, ko ina tolnoo e 20 renndo Riverine e nder Akwa Ibom, Bayelsa e Delta States, hono renndo Odioma e nder nokkuure laamu nokkuure Brass e nder nokkuure laamu nokkuure Ekerer e nder nokkuure Ikeremor e nder nokkuuji ɗiɗi nokku laamu nokkuure nder diiwal Bayelsa. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ndee, kono o tawtoraama no feewi jeewte kuule kuuɓtodinɗe kuule keewɗe. O waɗii darnde nafoore rewrude e Goomu makko toppitiingu petroŋ dowri, haa teeŋti noon e geɗe ittugol ballal petroŋ e ajendaaji deregulaasiyoŋ ɗii fof. O walli eɓɓaaɗe ngam ittude FERMA e sosde Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Fed Highway Authority) e nokku mum, e haɗde duɗe jaaɓi haaɗtirde waɗde jaŋde caggal JAMB..<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-14}}</ref> E lewru feebariyee 2010, yimɓe tato jom en kaɓirɗe nanngi yumma makko, hono Florentina Paulker, e nder galle mum to nokku biyeteeɗo Opolo to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa. Caggal nde debbo oo, jahroowo e duuɓi 73, waɗi balɗe jeetati e kasoo, o woppitaa caggal nde o waɗi fitinaaji ƴiiƴam e nanngooɓe mo, gooto e maɓɓe maayi. E lewru suwee 2015, senaateer Paulker Emmanuel, yiɗiino tawtoreede woote guwerneer diiwaan Bayelsa 2015 kono o woppitaa e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O woppitaama e woote guwerneer sabu won e terɗe luulndo All Progressives Congress (APC) tawtoraama juulde yettoode makko. Senator Paulker Emmanuel waɗii limngal Senator gadano ummoriiɗo e diiwaan Bayelsa ngam waɗde golle tati jokkondirɗe e nder suudu sarɗiiji 6ɓo, 7ɓo e 8ɓo. Ko kanko woni cukko hooreejo Minority Whip e nder Senaa 8ɓo, o woniino hooreejo, Goomu Senaa ngam sosde e golloraade laamu. E les Ardungal maako, Goomu nguu hokki ciimtol ngam Act ngam sosde Kawtal Naajeeriya ngam heɓugo anndal dow ko laarani limngal yimɓe yiɗɓe laataago terɗe winnditaaɗe nder kuugal psychologists nder Naajeeriya. O walli kadi e semmbiɗinki kuuɗe ɗen ngam sosde hukuumaaji pamari ɗin ngam sosde janngirde hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. O woniino tergal teddungal e teddungal e nder Goomu sappo e Asamblee ngenndiijo haa o yalti e Senaa e hitaande 2019 ngam tawtoreede woote gardagol leydi (Primaries) ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa wondude e capanɗe ɗiɗi woɗɓe. O dañii woote gardagol leydi ndii, tawi ko senaateer Douye Diri, mo o dañi ballal guwerneer jooɗiiɗo oo, hono Henry Seriake Dickson. E nder dumunna mo o woni Senator, o waawii wallude golle sukaaɓe worɓe e rewɓe ummoriiɓe e diiwaan makko Kolokuma-Opokuma, Ijaw fombina e nokkuuje laamu Yenagoa e nder nokkuuji laamuuji ceertuɗi e parastatals ko wayi no njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya (FIRS), Fedde Ngenndiije Dentuɗe Naajeeriya (NNPC), Hukuuma Nyukleer Naajeeriya, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ƴellitaare Bioteknoloji, Fedde Ƴellitaare Petroŋ Ta, (PTDF), Fedde Ƴellitaare Kuuɓal Naajeeriya, Njuɓɓudi Naajeeriya Maritime e Kisal (NIMASA), kam e worɓe the Defense Womenng (NIMASA), kam e worɓe the Defense of Nigeria Koolaaɗo kuuɓal polis. Ina anndaa kadi wonde senaateer Paulker Izibefien Emmanuel waɗii eɓɓaaɗe diiwaanuuji e nder ko famɗi fof gure e nder diiwaan mum gadano oo. Eɓɓooje ɗee ina njahdi e hokkugol ndiyam, lampaaji laabi baawɗi huutoreede naange, peewnugol e mahngo cuuɗi janngirɗe kesi, hokkugol kaɓirɗe janngirɗe, mahngo nokkuuji ICT e hokkugol ordinateeruuji, mahngo laabi yah-ngartaa beton, hesɗitinde galle laamorɗo e hokkude mobelaaji, hokkude dokke janngirɗe e outside e scho ŋakkiraaɓe e rokkude koɗorɗe e kaɓirɗe nanɗe. Rewɓe kadi naftoriima eɓɓaande makko doole rewrude e rokkude masiŋaaji sewnde e kaɓirɗe peewnugol gaasa. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Niger Delta e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Port Harcourt kadi naftoriima eɓɓaaɗe makko. Senateer Paulker Emmanuel ko keɓɗo njeenaaje keewɗe. Njeenaaje makko ɓurɗe ɓadaade ɗee ko hokkude Fellow Fedde Hakkillaaji Naajeeriya e nder kewu mawngu to Uyo, diiwaan Akwa Ibom, e hokkude Fellow goɗɗo e fedde Chartered Institut forensic e Investigative to Naajeeriya to otel Bolton White, Abuja ñalnde 21 lewru Seeɗto hitaande 2019. == Tuugnorgal == 8k09t49339kshhtyvhhft5yaws4jskf 182699 182698 2026-08-14T11:52:32Z Ilya Discuss 10103 182699 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Emmanuel Paulker''' (jibinaa ko 15 lewru Oktoobar 1955) ko politikaajo leydi Najeriya, cuɓaaɗo senaateer to diiwaan Bayelsa hakkundeejo e nder diiwaan Bayelsa, leydi Najeriya, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru nduu hitaande 2007. O jeyaa ko e fedde UKIP. Nguurndam Paulker naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Bishop Dimeari ɗo o heɓi WASC makko e hitaande 1973. O heɓi BSc (Hons) e ganndal biyokimiya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt e hitaande 1983. Ko o jannginoowo e golle makko, o toɗɗaa Komiseer leydi Bayelsa e koɗki (19019-02). Caggal nde o jooɗii e Senaa e lewru suwee 2007, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e njulaagu, kaalis e petroŋ dowri e dowri. O woniino hooreejo goomuuji ɗiɗi ɗii fof, dowri e dowri, e nder Senaa. O jeyaa ko e wallitooɓe mawɓe e kuulal ngal Naajeeriya ƴetti ngam ƴellitde kuugal petroŋ ngal, ngal ɓe ƴetti e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, ñalnde alkamiisa 25 lewru nduu, hitaande 2017, duuɓi sappo e jeegom caggal nde ngal naati e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya..<ref name="nassnig">{{cite web|url=http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=32&page=1&state=8|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303170831/http://www.nassnig.org/senate/member.php?senator=32&page=1&state=8|url-status=dead|archive-date=2016-03-03|publisher=National Assembly of Nigeria|title=Sen. Paul Emmanuel|access-date=2010-06-14}}</ref> Eɓɓaande ndee ina yiɗi sosde mbaadiiji sosde juɓɓule petroŋ jowitiiɗe e njulaagu e njulaagu, ngam tabitinde ɓeydagol nafoore e winndereyankaagal e nder petroŋ rewrude e sosde juɓɓule laamu laaɓtuɗe e baawɗe, jogiiɗe darnde laaɓtunde e ceertunde wonande petroŋ. O golliima e semmbe ngam yoɓde ɓeen wonɓe e ɓuuɓri nebam Bonga ko ina tolnoo e 40 000 barel ñalnde 20 lewru Duujal hitaande 2011, ko ina tolnoo e 20 renndo Riverine e nder Akwa Ibom, Bayelsa e Delta States, hono renndo Odioma e nder nokkuure laamu nokkuure Brass e nder nokkuure laamu nokkuure Ekerer e nder nokkuure Ikeremor e nder nokkuuji ɗiɗi nokku laamu nokkuure nder diiwal Bayelsa. E nder ƴeewndo hakkundeejo senaateeruuji e lewru mee 2009, ThisDay wiyi wonde o wallittaaki hay kuulal gootal e hitaande ndee, kono o tawtoraama no feewi jeewte kuule kuuɓtodinɗe kuule keewɗe. O waɗii darnde nafoore rewrude e Goomu makko toppitiingu petroŋ dowri, haa teeŋti noon e geɗe ittugol ballal petroŋ e ajendaaji deregulaasiyoŋ ɗii fof. O walli eɓɓaaɗe ngam ittude FERMA e sosde Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Fed Highway Authority) e nokku mum, e haɗde duɗe jaaɓi haaɗtirde waɗde jaŋde caggal JAMB..<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-14}}</ref> E lewru feebariyee 2010, yimɓe tato jom en kaɓirɗe nanngi yumma makko, hono Florentina Paulker, e nder galle mum to nokku biyeteeɗo Opolo to Yenagoa, to diiwaan Bayelsa. Caggal nde debbo oo, jahroowo e duuɓi 73, waɗi balɗe jeetati e kasoo, o woppitaa caggal nde o waɗi fitinaaji ƴiiƴam e nanngooɓe mo, gooto e maɓɓe maayi. E lewru suwee 2015, senaateer Paulker Emmanuel, yiɗiino tawtoreede woote guwerneer diiwaan Bayelsa 2015 kono o woppitaa e nder ngonkaaji luulndiiɗi. O woppitaama e woote guwerneer sabu won e terɗe luulndo All Progressives Congress (APC) tawtoraama juulde yettoode makko. Senator Paulker Emmanuel waɗii limngal Senator gadano ummoriiɗo e diiwaan Bayelsa ngam waɗde golle tati jokkondirɗe e nder suudu sarɗiiji 6ɓo, 7ɓo e 8ɓo. Ko kanko woni cukko hooreejo Minority Whip e nder Senaa 8ɓo, o woniino hooreejo, Goomu Senaa ngam sosde e golloraade laamu. E les Ardungal maako, Goomu nguu hokki ciimtol ngam Act ngam sosde Kawtal Naajeeriya ngam heɓugo anndal dow ko laarani limngal yimɓe yiɗɓe laataago terɗe winnditaaɗe nder kuugal psychologists nder Naajeeriya. O walli kadi e semmbiɗinki kuuɗe ɗen ngam sosde hukuumaaji pamari ɗin ngam sosde janngirde hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. O woniino tergal teddungal e teddungal e nder Goomu sappo e Asamblee ngenndiijo haa o yalti e Senaa e hitaande 2019 ngam tawtoreede woote gardagol leydi (Primaries) ngam suɓaade hooreejo leydi Bayelsa wondude e capanɗe ɗiɗi woɗɓe. O dañii woote gardagol leydi ndii, tawi ko senaateer Douye Diri, mo o dañi ballal guwerneer jooɗiiɗo oo, hono Henry Seriake Dickson. E nder dumunna mo o woni Senator, o waawii wallude golle sukaaɓe worɓe e rewɓe ummoriiɓe e diiwaan makko Kolokuma-Opokuma, Ijaw fombina e nokkuuje laamu Yenagoa e nder nokkuuji laamuuji ceertuɗi e parastatals ko wayi no njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya, njuɓɓudi laamu leydi Najeriya (FIRS), Fedde Ngenndiije Dentuɗe Naajeeriya (NNPC), Hukuuma Nyukleer Naajeeriya, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Ƴellitaare Bioteknoloji, Fedde Ƴellitaare Petroŋ Ta, (PTDF), Fedde Ƴellitaare Kuuɓal Naajeeriya, Njuɓɓudi Naajeeriya Maritime e Kisal (NIMASA), kam e worɓe the Defense Womenng (NIMASA), kam e worɓe the Defense of Nigeria Koolaaɗo kuuɓal polis.<ref>{{cite web|url=http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=24462|title=Gunmen abduct senator‘s mother|date=February 26, 2010|author=Olamilekan Lartey|work=Nigeria Daily News|access-date=2010-06-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20110714183240/http://ndn.nigeriadailynews.com/templates/?a=24462|archive-date=July 14, 2011|url-status=dead}}</ref> Ina anndaa kadi wonde senaateer Paulker Izibefien Emmanuel waɗii eɓɓaaɗe diiwaanuuji e nder ko famɗi fof gure e nder diiwaan mum gadano oo. Eɓɓooje ɗee ina njahdi e hokkugol ndiyam, lampaaji laabi baawɗi huutoreede naange, peewnugol e mahngo cuuɗi janngirɗe kesi, hokkugol kaɓirɗe janngirɗe, mahngo nokkuuji ICT e hokkugol ordinateeruuji, mahngo laabi yah-ngartaa beton, hesɗitinde galle laamorɗo e hokkude mobelaaji, hokkude dokke janngirɗe e outside e scho ŋakkiraaɓe e rokkude koɗorɗe e kaɓirɗe nanɗe. Rewɓe kadi naftoriima eɓɓaande makko doole rewrude e rokkude masiŋaaji sewnde e kaɓirɗe peewnugol gaasa. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Niger Delta e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Port Harcourt kadi naftoriima eɓɓaaɗe makko. Senateer Paulker Emmanuel ko keɓɗo njeenaaje keewɗe. Njeenaaje makko ɓurɗe ɓadaade ɗee ko hokkude Fellow Fedde Hakkillaaji Naajeeriya e nder kewu mawngu to Uyo, diiwaan Akwa Ibom, e hokkude Fellow goɗɗo e fedde Chartered Institut forensic e Investigative to Naajeeriya to otel Bolton White, Abuja ñalnde 21 lewru Seeɗto hitaande 2019. == Tuugnorgal == irbbv8xk7m86nidqsm7xjeizy6jwtku Gyang Pwajok 0 43514 182701 2026-08-14T11:55:49Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gyang Nyam Shom (GNS) Pwajok (15 mars 1966 – 28 oktoobar 2015) ko neɗɗo dawrugol leydi Nijeer, jeyaaɗo e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Pwajok woni senaateer ngenndiijo ɓurɗo famɗude e nder Asaambele 7ɓo suudu toowndu nduu, ndu wonnoo ko e joɗnde tuggi 2011 haa 2015. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP e hitaande 2015 ngam wonde guwerneer diiwaan Plateau, kono ko seeɗa tan o dañi e suɓngo guwerneer Plateau e Simon Lalong mo Kongres All Progressi2011. Pwajok jibi..." 182701 wikitext text/x-wiki Gyang Nyam Shom (GNS) Pwajok (15 mars 1966 – 28 oktoobar 2015) ko neɗɗo dawrugol leydi Nijeer, jeyaaɗo e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Pwajok woni senaateer ngenndiijo ɓurɗo famɗude e nder Asaambele 7ɓo suudu toowndu nduu, ndu wonnoo ko e joɗnde tuggi 2011 haa 2015. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP e hitaande 2015 ngam wonde guwerneer diiwaan Plateau, kono ko seeɗa tan o dañi e suɓngo guwerneer Plateau e Simon Lalong mo Kongres All Progressi2011. Pwajok jibinaa ko ñalnde 15 marse 1966. O woniino jannginoowo e jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Plateau State Politechnic e duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos hade makko naatde e politik. O woniino gardiiɗo wiɗtooji e peewnugol e nder laamu gonnooɗo guwerneer diiwaan Plateau biyeteeɗo Jonah Jang tuggi 2007 haa 2012. E hitaande 2012, senaateer biyeteeɗo Gyang Dantong sankii nde o tawtoraa wirwirnde mawnde ngam waɗde wirwirnde warɓe e fitinaaji to Barkin-ladi. Gyang Pwajok heɓiino woote senateeruuji 2012 ngam lomtaade Dantong e nder diiwaan senateeruuji Plateau worgo. Ko kanko woni tergal ɓurngal famɗude e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, e nder suudu sarɗiiji 7ɓuru, ndu kawri gila 2012 haa 2015. Pwajok laati ardiiɗo lesdi PDP nder hitaande 2015 ngam suɓugo guwerneer lesdi Plateau, o fooli kanndidaaji 15 feere nder suɓol lesdi PDP ngam suɓol lesdi ndi'i. O dañii heen seeɗa e wooteeji guwerneer Plateau e Simon Lalong mo Kongres All Progressives ñalnde 11 abriil 2015. Pwajok rafaa ko ñalnde 29 mee 2015, o yalti leydi ndi ngam ƴeewde safaara. O sankii ko e kanseer hepatosellulaar, woni kanseer heege, to opitaal to leydi Inndo ñalnde 28 oktoobar 2015, tawi omo yahra e duuɓi 48. O woppi debbo makko, hono Bridget Gyang Pwajok. Janngugol makko waɗi ko to Egliis Almasiihu e nder Leyɗeele (COCIN) to Du Jos Sud ñalnde 13 noowammbar 2015. Tuugnorgal 15zznyiqxygy1pdodlx7vaeilaae0ki 182702 182701 2026-08-14T11:56:13Z Ilya Discuss 10103 182702 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gyang Nyam Shom (GNS) Pwajok (15 mars 1966 – 28 oktoobar 2015) ko neɗɗo dawrugol leydi Nijeer, jeyaaɗo e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Pwajok woni senaateer ngenndiijo ɓurɗo famɗude e nder Asaambele 7ɓo suudu toowndu nduu, ndu wonnoo ko e joɗnde tuggi 2011 haa 2015. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP e hitaande 2015 ngam wonde guwerneer diiwaan Plateau, kono ko seeɗa tan o dañi e suɓngo guwerneer Plateau e Simon Lalong mo Kongres All Progressi2011. Pwajok jibinaa ko ñalnde 15 marse 1966. O woniino jannginoowo e jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Plateau State Politechnic e duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos hade makko naatde e politik. O woniino gardiiɗo wiɗtooji e peewnugol e nder laamu gonnooɗo guwerneer diiwaan Plateau biyeteeɗo Jonah Jang tuggi 2007 haa 2012. E hitaande 2012, senaateer biyeteeɗo Gyang Dantong sankii nde o tawtoraa wirwirnde mawnde ngam waɗde wirwirnde warɓe e fitinaaji to Barkin-ladi. Gyang Pwajok heɓiino woote senateeruuji 2012 ngam lomtaade Dantong e nder diiwaan senateeruuji Plateau worgo. Ko kanko woni tergal ɓurngal famɗude e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, e nder suudu sarɗiiji 7ɓuru, ndu kawri gila 2012 haa 2015. Pwajok laati ardiiɗo lesdi PDP nder hitaande 2015 ngam suɓugo guwerneer lesdi Plateau, o fooli kanndidaaji 15 feere nder suɓol lesdi PDP ngam suɓol lesdi ndi'i. O dañii heen seeɗa e wooteeji guwerneer Plateau e Simon Lalong mo Kongres All Progressives ñalnde 11 abriil 2015. Pwajok rafaa ko ñalnde 29 mee 2015, o yalti leydi ndi ngam ƴeewde safaara. O sankii ko e kanseer hepatosellulaar, woni kanseer heege, to opitaal to leydi Inndo ñalnde 28 oktoobar 2015, tawi omo yahra e duuɓi 48. O woppi debbo makko, hono Bridget Gyang Pwajok. Janngugol makko waɗi ko to Egliis Almasiihu e nder Leyɗeele (COCIN) to Du Jos Sud ñalnde 13 noowammbar 2015. Tuugnorgal 8ez7xu6f8as0v2hu1rr2ywtw9rzz7eb 182703 182702 2026-08-14T11:57:25Z Ilya Discuss 10103 182703 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gyang Nyam Shom''' (GNS) Pwajok (15 mars 1966 – 28 oktoobar 2015) ko neɗɗo dawrugol leydi Nijeer, jeyaaɗo e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Pwajok woni senaateer ngenndiijo ɓurɗo famɗude e nder Asaambele 7ɓo suudu toowndu nduu, ndu wonnoo ko e joɗnde tuggi 2011 haa 2015. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP e hitaande 2015 ngam wonde guwerneer diiwaan Plateau, kono ko seeɗa tan o dañi e suɓngo guwerneer Plateau e Simon Lalong mo Kongres All Progressi2011. Pwajok jibinaa ko ñalnde 15 marse 1966. O woniino jannginoowo e jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Plateau State Politechnic e duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos hade makko naatde e politik. O woniino gardiiɗo wiɗtooji e peewnugol e nder laamu gonnooɗo guwerneer diiwaan Plateau biyeteeɗo Jonah Jang tuggi 2007 haa 2012. E hitaande 2012, senaateer biyeteeɗo Gyang Dantong sankii nde o tawtoraa wirwirnde mawnde ngam waɗde wirwirnde warɓe e fitinaaji to Barkin-ladi. Gyang Pwajok heɓiino woote senateeruuji 2012 ngam lomtaade Dantong e nder diiwaan senateeruuji Plateau worgo. Ko kanko woni tergal ɓurngal famɗude e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, e nder suudu sarɗiiji 7ɓuru, ndu kawri gila 2012 haa 2015. Pwajok laati ardiiɗo lesdi PDP nder hitaande 2015 ngam suɓugo guwerneer lesdi Plateau, o fooli kanndidaaji 15 feere nder suɓol lesdi PDP ngam suɓol lesdi ndi'i. O dañii heen seeɗa e wooteeji guwerneer Plateau e Simon Lalong mo Kongres All Progressives ñalnde 11 abriil 2015. Pwajok rafaa ko ñalnde 29 mee 2015, o yalti leydi ndi ngam ƴeewde safaara. O sankii ko e kanseer hepatosellulaar, woni kanseer heege, to opitaal to leydi Inndo ñalnde 28 oktoobar 2015, tawi omo yahra e duuɓi 48. O woppi debbo makko, hono Bridget Gyang Pwajok. Janngugol makko waɗi ko to Egliis Almasiihu e nder Leyɗeele (COCIN) to Du Jos Sud ñalnde 13 noowammbar 2015. == Tuugnorgal == kgcfr9xku184mw1psqz7pirvos9exnj 182704 182703 2026-08-14T11:58:30Z Ilya Discuss 10103 182704 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gyang Nyam Shom''' (GNS) Pwajok (15 mars 1966 – 28 oktoobar 2015) ko neɗɗo dawrugol leydi Nijeer, jeyaaɗo e lannda Demokaraasi yimɓe (PDP). Pwajok woni senaateer ngenndiijo ɓurɗo famɗude e nder Asaambele 7ɓo suudu toowndu nduu, ndu wonnoo ko e joɗnde tuggi 2011 haa 2015.<ref name="nation">{{cite news|first=Yusufu Aminu|last=Idegu|title=Ex-PDP governorship candidate Pwajok buried amid tears, eulogies|url=http://thenationonlineng.net/ex-pdp-governorship-candidate-pwajok-buried-amid-tears-eulogies/|location=Lagos, Nigeria|date=2015-11-14|accessdate=2015-11-26|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref>.<ref name="nation" /><ref name="premium">{{cite news|first=Andrew|last=Ajijah|title=Plateau State PDP 2015 governorship candidate, Gyang Pwajok, is dead|url=http://www.premiumtimesng.com/news/more-news/192327-plateau-state-pdp-2015-governorship-candidate-gyang-pwajok-is-dead.html|date=2015-10-29|accessdate=2015-11-26|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP e hitaande 2015 ngam wonde guwerneer diiwaan Plateau, kono ko seeɗa tan o dañi e suɓngo guwerneer Plateau e Simon Lalong mo Kongres All Progressi2011. Pwajok jibinaa ko ñalnde 15 marse 1966. O woniino jannginoowo e jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Plateau State Politechnic e duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos hade makko naatde e politik. O woniino gardiiɗo wiɗtooji e peewnugol e nder laamu gonnooɗo guwerneer diiwaan Plateau biyeteeɗo Jonah Jang tuggi 2007 haa 2012. E hitaande 2012, senaateer biyeteeɗo Gyang Dantong sankii nde o tawtoraa wirwirnde mawnde ngam waɗde wirwirnde warɓe e fitinaaji to Barkin-ladi. Gyang Pwajok heɓiino woote senateeruuji 2012 ngam lomtaade Dantong e nder diiwaan senateeruuji Plateau worgo. Ko kanko woni tergal ɓurngal famɗude e nder suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, suudu sarɗiiji leydi Naajeeriya, e nder suudu sarɗiiji 7ɓuru, ndu kawri gila 2012 haa 2015. Pwajok laati ardiiɗo lesdi PDP nder hitaande 2015 ngam suɓugo guwerneer lesdi Plateau, o fooli kanndidaaji 15 feere nder suɓol lesdi PDP ngam suɓol lesdi ndi'i. O dañii heen seeɗa e wooteeji guwerneer Plateau e Simon Lalong mo Kongres All Progressives ñalnde 11 abriil 2015. Pwajok rafaa ko ñalnde 29 mee 2015, o yalti leydi ndi ngam ƴeewde safaara. O sankii ko e kanseer hepatosellulaar, woni kanseer heege, to opitaal to leydi Inndo ñalnde 28 oktoobar 2015, tawi omo yahra e duuɓi 48. O woppi debbo makko, hono Bridget Gyang Pwajok. Janngugol makko waɗi ko to Egliis Almasiihu e nder Leyɗeele (COCIN) to Du Jos Sud ñalnde 13 noowammbar 2015. == Tuugnorgal == aenq13rac68c8u80p138rpui9ned4ip