Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.47.0-wmf.16
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Roosiya
0
2942
183371
180991
2026-08-20T10:53:15Z
InternetArchiveBot
6960
Add 5 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183371
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Ingushetia, Russia, Armkhi, Ingush tower.jpg|thumb|Armkhi ina ɓuuɓna leydi Roosiya]]
'''Roosiya''' ('''Roosiya''') walla '''Fedde Roosiya''', ko leydi gonndi e Fuɗnaange [[Yuroopu]] e [[Asia|Asiiya]] worgo. Ko leydi ɓurndi mawnude e winndere ndee to bannge wertallo, ndi yaaji ko e nokkuuji waktuuji sappo e go’o, ndi renndini keeri leydi e leyɗeele sappo e nay. Ko ndi leydi nayaɓiri ɓurndi heewde yimɓe e winndere ndee, kadi ndi leydi ɓurndi heewde yimɓe e Yuroopu. Roosiya ko leydi ndi heewi gure ina waɗi 16 nokkuuji ɗo yimɓe mum ngoni ɗoo, ina waɗi ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 100 neɗɗo. Laamorde mayre kam e wuro mayre ɓurngo mawnude ko [[Moscow]]. [[Saint Petersburg]] woni wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e nder leydi Roosiya, kadi ko laamorgo pinal mum.
Slav en fuɗnaange ummii ko e fedde anndiraande e nder Yuroopu hakkunde teeminannde 3th e 8th caggal iisa. Dowla Slavic fuɗnaange gadano, Kievan Rus', ummii ko e teeminannde 9th, e hitaande 988, ngo jaɓi diine Kiristaaku Ortodoks e nder laamu Bizantiin. Rus' haa jooni yani, Duchy mawɗo Moscow mawni haa wonti Tsardom Roosiya. E fuɗɗoode teeminannde 18th, Roosiya yaajnii no feewi e konu, e njiimaandi, e darnde wiɗtooɓe Roosiya, ƴellitii haa wonti laamu Roosiya, ngu heddii ko laamu tataɓuru ɓurngu mawnude e nder daartol. Kono, e Rewolison Roosiya e hitaande 1917, laamu laamɗo Roosiya momtaa, haa jooni lomtii ɗum ko SFSR Roosiya—dowla sosiyaalist gadano e winndere ndee to bannge doosɗe leydi. Caggal wolde hakkunde leyɗeele Roosiya, SFSR Roosiya sosi Dental Sowiyet e republiqueeji Sowiyet tati goɗɗi, e nder mum en ko kañum woni leydi ɓurndi mawnude e ɓurndi teeŋtude. E dow ballal miliyoŋaaji nguurndam, Dental Sowiyet waɗii ƴellitaare jaawnde e nder kitaale 1930, caggal ɗuum waɗii darnde tiiɗnde wonande leyɗeele dentuɗe Amerik e nder wolde adunaare ɗimmere, nde ardii golle mawɗe to bannge Fuɗnaange. Nde wolde huuɓtodinnde fuɗɗii, nde fotnoo haɓtaade Amerik ngam heɓde njiimaandi miijooji e doole winndereyankooje. Jamanuuji Sowiyet e teeminannde 20th yi’i yoga e golle ɓurɗe maantinde e karallaagal leydi Roosiya, ina jeyaa heen satelit gadano mo neɗɗo waɗi e yahdu neɗɗo gadano to weeyo.
E hitaande 1991, SFSR Roosiya yalti e fusde Dental Sowiyet, woni Fedde Roosiya jeytaare. Doosgal kesal ƴettaa, ngal sosi njuɓɓudi semi-president fedde nde. Gila e fuɗɗoode teeminannde ndee, ko Vladimir Putin ɓuri heewde e doosɗe politik leydi Roosiya, tawi e les njiimaandi mum, leydi ndii ina wondi e caɗeele demokaraasi, ina wayloo feewde e laamu nguu. Roosiya ina jeyaa e hareeji keewɗi e nder leyɗeele Sowiyet en ɓooyɗe e leyɗe goɗɗe, ina jeyaa heen hare mum e Georgia e hitaande 2008 e heɓtude Kirime e hitaande 2014 e juuɗe Ukrain koɗdiiɗo mum, caggal ɗuum heɓtude diiwanuuji nay goɗɗi e hitaande 2022 e nder hare nde jokki .
E nder winndere ndee, Roosiya ina jeyaa e leyɗe ɓurɗe lesɗude e peeje demokaraasi, jojjanɗe aadee e ndimaagu jaayɗe ; leydi ndii ina jogii kadi toɓɓe toowɗe ɗe nganndu-ɗaa ko fenaande. Faggudu leydi Roosiya yahrude yeeso ina jeyaa e ɓurɗe mawnude e winndere ndee, tuugii ko e ngalu mum keewngu e nder leydi hee ; ɗiɗmo e winndere ndee to bannge peewnugol petroŋ e peewnugol gaasuuji. Ko kañum ɓuri heewde kaɓirɗe nukliyeer, ko kañum woni tataɓol ɓurngol heewde ngalu konu. Roosiya ko leydi mawndi, ko leydi diiwaan. Leydi ndii ko tergal duumingal e Goomu Kisal Fedde Ngenndiije Dentuɗe ; leydi tergal G20, OSC, BRICS, APEC, OSCE, e OMC ; e leydi tergal ɓurndi mawnude e pelle caggal Sowiyet ko wayi no CIS, CSTO, e EAEU/EEU. Leydi Roosiya ina jeyaa e nokkuuji 30 jeyaaɗi e ndonaandi winndereyankoori UNESCO.
== Etimoloji ==
E wiyde ''Oxford English Dictionary'', innde Engele Russia fuɗɗii feeñde ko e teeminannde 14th, nde ƴettaa ko e ɗemngal Latin Medieval: Russia, huutorteende ko e teeminannde 11th e heewde e iwdiiji Angalteer teeminannde 12th, e mbaydi mum ummorii ko e Russi, ‘''the Russians’ e...''.ia.<ref>{{Cite web|date=September 2023|title=Russia (n.), Etymology|url=https://www.oed.com/dictionary/russia_n?tab=etymology|website=Oxford English Dictionary|doi=10.1093/OED/2223074989|access-date=3 January 2024|archive-date=22 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240122215843/https://www.oed.com/dictionary/russia_n?tab=etymology|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite book|last=Kuchkin|first=V. A.|title=|publisher=Institute of General History of the Russian Academy of Sciences; Ladomir|year=2014|editor-last=Melnikova|editor-first=E. A.|location=Moscow|pages=700–701|language=ru|script-title=ru:Древняя Русь в средневековом мире|trans-title=Old Rus' in the medieval world|script-chapter=ru:Русская земля|trans-chapter=Russian land|editor-last2=Petrukhina|editor-first2=V. Ya.}}</ref>
E nder taariindi hannde, leydi ndii ina heewi noddireede Kievan Rus caggal laamorgo mum.<ref>{{cite journal|last=Merridale|first=Catherine|title=Redesigning History in Contemporary Russia|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-contemporary-history_2003-01_38_1/page/13|journal=[[Journal of Contemporary History]]|year=2003|volume=38|number=1|pages=13–28|doi=10.1177/0022009403038001961|jstor=3180694|s2cid=143597960|issn=0022-0094}}</ref> Innde Latin woɗnde nde Rus' woni Ruthenia.<ref name="Hellberg-Hirn-1998">{{cite book|last1=Hellberg-Hirn|first1=Elena|title=Soil and Soul: The Symbolic World of Russianness|url=https://archive.org/details/soilsoulsymbolic0000hell|date=1998|publisher=Ashgate|location=Aldershot [Hants, England]|isbn=1855218712|pages=[https://archive.org/details/soilsoulsymbolic0000hell/page/54 54]}}</ref>
E ɗemngal Roosiya, innde leydi ndii hannde, Россия (Rossiya), ummorii ko e innde Gerek Bizantiin, firti ko Rus’, Ρωσία (Rosía).<ref>{{cite book|title=The Russians: The People of Europe|url=https://archive.org/details/russians0000miln|last=Milner-Gulland|first=R. R.|year=1997|publisher=Blackwell Publishing|isbn=978-0-631-21849-4|pages=[https://archive.org/details/russians0000miln/page/1 1]–4}}</ref> Sifaa keso innde Rus', Росия (Rosiya), ƴettaa ko e helmere Gerek, seedtinaa ko adii fof ko e hitaande 1387.<ref>{{cite book|last1=Obolensky|first1=Dimitri|author-link1=Dimitri Obolensky|title=Byzantium and the Slavs: Collected Studies|date=1971|isbn=978-0-902089-14-3|page=20|url=https://books.google.com/books?id=wH4JAQAAIAAJ|language=en|chapter=Commentary on the ninth chapter of Constantine Porphyrogenitus' De Administrando lmperio|publisher=Variorum Reprints|quote=Later, the term ''Ρωσία'' was borrowed by the Russians, in the form ''Rosiya'', from the terminology used by the Byzantine Patriarchate.}}</ref>[hoolkiso ngo ŋakki] Innde Rossiia feeñii e iwdiiji Roosiya e darorɗe teeminannde 15th, kono haa timmi e teeminannde 17th leydi ndi ɓuri heewde noddireede ko Rus’,<ref name=":1">{{cite book|last1=Bushkovitch|first1=Paul|title=A Concise History of Russia|date=5 December 2011|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-50444-7|url=https://books.google.com/books?id=Le-n7ZYjGWkC|language=en|page=37|quote=Precisely at this time in written usage the modern term ''Rossia'' (a literary expression borrowed from Greek) began to edge out the traditional and vernacular ''Rus''.}}</ref> leydi Roosiya (Russkaia zemlia), walla leydi Musku (Moskovskoe gosudarstvo), e nder mbaydiiji goɗɗi.<ref name=":0">{{cite book|last1=Langer|first1=Lawrence N.|title=Historical Dictionary of Medieval Russia|date=2021|location=Lanham|isbn=978-1538119426|page=182|edition=2nd|publisher=Rowman & Littlefield}}</ref><ref name="Hellberg-Hirn-19982">{{cite book|last1=Hellberg-Hirn|first1=Elena|title=Soil and Soul: The Symbolic World of Russianness|url=https://archive.org/details/soilsoulsymbolic0000hell|date=1998|publisher=Ashgate|location=Aldershot [Hants, England]|isbn=1855218712|pages=[https://archive.org/details/soilsoulsymbolic0000hell/page/54 54]}}</ref> E hitaande 1721, Piyeer Mawɗo wayli innde laamu nguu, ummoraade e Laamɗo leydi Roosiya (e ɗemngal Roosiya: Русское царство) walla e ɗemngal Roosiya: Московское царство, e ɗemngal Ruisi: Moskovskoye tsarstvo)<ref name=":02">{{cite book|last1=Langer|first1=Lawrence N.|title=Historical Dictionary of Medieval Russia|date=2021|location=Lanham|isbn=978-1538119426|page=182|edition=2nd|publisher=Rowman & Littlefield}}</ref> Laamu (laamu Ruusi).<ref>{{cite book|last1=Service|first1=Robert|author-link1=Robert Service (historian)|title=A History of Modern Russia: From Tsarism to the Twenty-First Century, Third Edition|date=30 October 2009|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-03493-8|url=https://books.google.com/books?id=fZkrAQAAIAAJ|language=en|page=84}}</ref>
Won kelme keewɗe e ɗemngal Russi ɗe firtata ko "Russians" e ɗemngal Engele. Innde e sifaa русский, russkiy ina firta leñol Roosiyanaaɓe. Sifaa российский, rossiiskiy ina hollita ɓiɓɓe leydi Roosiya tawa ko leñol. Ko noon kadi wonande innde ɓurnde ɓooyde ndee россиянин, rossiianyn, "Roosiya" e maanaa ɓiyleydi leydi Roosiya.<ref name=":7">{{cite book|last1=Kappeler|first1=Andreas|author1-link=Andreas Kappeler|editor1-last=Barker|editor1-first=Adele Marie|editor2-last=Grant|editor2-first=Bruce|title=The Russia Reader: History, Culture, Politics|date=12 July 2010|publisher=Duke University Press|isbn=978-0-8223-4648-7|pages=37|url=https://books.google.com/books?id=B-jWhJMt_9EC|language=en|chapter="Great Russians" and '"Little Russians"}}</ref><ref name=":03">{{cite book|last1=Langer|first1=Lawrence N.|title=Historical Dictionary of Medieval Russia|date=2021|location=Lanham|isbn=978-1538119426|page=182|edition=2nd|publisher=Rowman & Littlefield}}</ref>
E wiyde Primary Chronicle, konngol Rus’ ngol ummorii ko e leñol Rus’, ɓe ngonnoo ko leñol Suwed, e ɗo terɗe tati asliije laamu Rurikid ummorii.<ref name=":1" /> Konngol Finlande ngol Suwednaaɓe, ruotsi, ina jogii iwdi ngootiri.<ref name=":7" /> Wiɗtooji arkewolosi caggal ɗuum ɓuri tabitinde ngool miijo.<ref name=":12">{{cite book|last1=Bushkovitch|first1=Paul|title=The Oxford Dictionary of the Middle Ages|date=1 January 2010|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-866262-4|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780198662624.001.0001/acref-9780198662624-e-5118|language=en|chapter=Rus'}}</ref>
== Tariya ==
=== Daartol adanngol ===
[[File:Продаж кріпаків з аукціону.jpg|thumb|250px|Maccungaagu, ngu mawɓe e jom leydi en yuɓɓini, ko huunde heewnde waɗde e daartol Roosiya e nder teeminanɗe.]]
Koɗki aadee gadano e leydi Roosiya ummorii ko e jamaanu Oldowan e fuɗɗoode Paleolitik les. Ko ina wona duuɓi miliyoŋaaji ɗiɗi jooni, wakili’en Homo erectus ngummiima to duunde Taman to fuɗnaange leydi Roosiya.<ref>{{cite journal|last1=Shchelinsky|first1=V.E.|last2=Gurova|first2=M.|last3=Tesakov|first3=A.S.|last4=Titov|first4=V.V.|last5=Frolov|first5=P.D.|last6=Simakova|first6=A.N.|title=The Early Pleistocene site of Kermek in western Ciscaucasia (southern Russia): Stratigraphy, biotic record and lithic industry (preliminary results)|journal=[[Quaternary International]]|volume=393|pages=51–69|date=30 January 2016|doi=10.1016/j.quaint.2015.10.032|bibcode=2016QuInt.393...51S}}</ref> Kuutorɗe kaaƴe, ko ina wona duuɓi miliyoŋaaji 1.5 njiytaama to Kaukasus worgo.<ref>{{cite journal|last1=Douka|first1=K.|title=Age estimates for hominin fossils and the onset of the Upper Palaeolithic at Denisova Cave|journal=Nature|year=2019|volume=565|issue=7741|pages=640–644|doi=10.1038/s41586-018-0870-z|pmid=30700871|url=https://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=1559&context=smhpapers1|bibcode=2019Natur.565..640D|s2cid=59525455|access-date=10 January 2022|archive-date=6 May 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200506140551/https://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=1559&context=smhpapers1|url-status=live}}</ref> Eddaaji gonɗi e rajo-karbon ummoriiɗi e caalli Denisova e nder kaaƴe Altai ina ciftora ko Denisovan ɓurɗo ɓooyde wuuri ko ina wona duuɓi 195–122 700 jooni.<ref>{{cite web|last1=Chepalyga|first1=A.L.|last2=Amirkhanov|first2=Kh.A.|last3=Trubikhin|first3=V.M.|last4=Sadchikova|first4=T.A.|last5=Pirogov|first5=A.N.|last6=Taimazov|first6=A.I.|year=2011|title=Geoarchaeology of the earliest paleolithic sites (Oldowan) in the North Caucasus and the East Europe|url=http://paleogeo.org/article3.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130520090413/http://paleogeo.org/article3.html|archive-date=20 May 2013|access-date=18 December 2013}}</ref> Fossils Denny, ko jibinannde neɗɗo ɓooynde, feccere mum ko Neanderthal e feccere Denisovan, e wuurde ko ina wona duuɓi 90,000 jooni, tawaama kadi e nder weendu nduu.<ref>{{cite journal|last=Warren|first=Matthew|title=Mum's a Neanderthal, Dad's a Denisovan: First discovery of an ancient-human hybrid|date=22 August 2018|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|volume=560|issue=7719|pages=417–418|doi=10.1038/d41586-018-06004-0|pmid=30135540|bibcode=2018Natur.560..417W|doi-access=free}}</ref> Roosiya wonnoo ko wuro yoga e Neandertal en cakkitiiɗi wuurde, gila e duuɓi 45,000 jooni, tawaaɗi e nder weendu Mezmaiskaya.<ref>{{Cite journal|last1=Igor V. Ovchinnikov|last2=Anders Götherström|last3=Galina P. Romanova|last4=Vitaliy M. Kharitonov|last5=Kerstin Lidén|last6=William Goodwin|date=30 March 2000|title=Molecular analysis of Neanderthal DNA from the northern Caucasus|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-03-30_404_6777/page/490|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|volume=404|issue=6777|pages=490–493|bibcode=2000Natur.404..490O|doi=10.1038/35006625|pmid=10761915|s2cid=3101375}}</ref>
Batte gadane ɗe neɗɗo ɓooyɗo e nder leydi Roosiya ina yahra e duuɓi 45,000, to Siberi hirnaange.<ref>{{cite journal|vauthors=Fu Q, Li H, Moorjani P, Jay F, Slepchenko SM, Bondarev AA, Johnson PL, Aximu-Petri A, Prüfer K, de Filippo C, Meyer M, Zwyns N, Salazar-García DC, Kuzmin YV, Keates SG, Kosintsev PA, Razhev DI, Richards MP, Peristov NV, Lachmann M, Douka K, Higham TF, Slatkin M, Hublin JJ, Reich D, Kelso J, Viola TB, Pääbo S|title=Genome sequence of a 45,000-year-old modern human from western Siberia|journal=Nature|issue=7523|pages=445–449|date=23 October 2014|doi=10.1038/nature13810|pmid=25341783|volume=514|pmc=4753769|bibcode=2014Natur.514..445F|hdl=10550/42071}}</ref> Yiytude heddiiɓe e pinal toowngal e nder ɓalli yimɓe hannde, ko famɗi fof duuɓi 40,000 jooni, tawaama to Kostyonki–Borshchyovo, e to Sungir, ko ina wona duuɓi 34 600 jooni—ɗiin fof ko e hirnaange Roosiya.<ref>{{cite journal|last1=Dinnis|first1=Rob|last2=Bessudnov|first2=Alexander|last3=Reynolds|first3=Natasha|last4=Devièse|first4=Thibaut|last5=Pate|first5=Abi|last6=Sablin|first6=Mikhail|last7=Sinitsyn|first7=Andrei|last8=Higham|first8=Thomas|title=New data for the Early Upper Paleolithic of Kostenki (Russia)|pmid=30777356|doi=10.1016/j.jhevol.2018.11.012|journal=[[Journal of Human Evolution]]|year=2019|pages=21–40|volume=127|bibcode=2019JHumE.127...21D|s2cid=73486830|url=https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01982049/file/Dinnis%20et%20al%202019%20New%20data%20for%20the%20EUP%20of%20Kostenki%20%28green%20open-access%20post-print%29.pdf|access-date=21 January 2022|archive-date=5 April 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220405163036/https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-01982049/file/Dinnis%20et%20al%202019%20New%20data%20for%20the%20EUP%20of%20Kostenki%20%28green%20open-access%20post-print%29.pdf|url-status=live}}</ref> Neɗɗaŋke yettiima leydi Roosiya Arktik ko famɗi fof duuɓi 40,000 jooni, to Mamontovaya Kurya.<ref>{{cite journal|doi=10.1126/science.aao1807|pmid=28982795|title=Ancient genomes show social and reproductive behavior of early Upper Paleolithic foragers|url=https://archive.org/details/science_2017-11-03_358_6363/page/659|journal=Science|volume=358|issue=6363|pages=659–662|year=2017|vauthors=Sikora, Martin ''et al.''|bibcode=2017Sci...358..659S|doi-access=free}}</ref> Yimɓe ɓooyɓe Eurasia fuɗnaange ummoriiɓe Siberia nannduɓe e pinal Mal’ta–Buret’ e Afontova Gora ko ɓe darnde mawnde e nder renndo Ameriknaaɓe ɓooyɓe e dogooɓe-moftooɓe fuɗnaange.<ref>{{cite journal|last=Pavlov|first=Pavel|author2=John Inge Svendsen|author3=Svein Indrelid|date=6 September 2001|title=Human presence in the European Arctic nearly 40,000 years ago|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-09-06_413_6851/page/64|journal=Nature|volume=413|pages=64–67|doi=10.1038/35092552|pmid=11544525|issue=6851|bibcode=2001Natur.413...64P|s2cid=1986562}}</ref>
[[File:Yamnaya_Steppe_Pastoralists.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Yamnaya_Steppe_Pastoralists.jpg|left|thumb|320x320px|Duuɓi njamndi mboɗeeri njalti e iwdi durooɓe Yamnaya Steppe hakkunde 3300 e 1500 ko adii jibineede Iisaa, ina jeyaa heen pinal Afanasievo to Siberi fuɗnaange]]
Teskagol Kurgan ngol ina jokki e diiwaan Volga-Dnieper to fuɗnaange Roosiya e Ukrani ko urheimat Proto-Indo-Yuroopunaaɓe.<ref>{{cite journal|last1=Balter|first1=M.|title=Ancient DNA Links Native Americans With Europe|url=https://archive.org/details/sim_science_2013-10-25_342_6157/page/409|journal=Science|date=25 October 2013|volume=342|issue=6157|pages=409–410|doi=10.1126/science.342.6157.409|pmid=24159019|bibcode=2013Sci...342..409B|doi-access=free}}</ref> Eggugol Indo-Yuroopunaaɓe adanɓe ummoraade e steppe Pontik-Kaspian to Ukraine e Roosiya saaktinii iwdi Yamnaya e ɗemɗe Inndo-Yuroopunaaɓe e nder nokkuuji mawɗi Eurasi.<ref>{{Cite journal|last1=Anthony|first1=David W.|last2=Ringe|first2=Don|date=1 January 2015|title=The Indo-European Homeland from Linguistic and Archaeological Perspectives|journal=Annual Review of Linguistics|volume=1|issue=1|pages=199–219|doi=10.1146/annurev-linguist-030514-124812|issn=2333-9683|doi-access=free}}</ref> Durgol yah-ngartaa ƴellitii e nder ladde Pontik-Kaspiyankeewal fuɗɗoraade e jamaanu Kalkolitik.<ref>{{Cite journal|last1=Haak|first1=Wolfgang|last2=Lazaridis|first2=Iosif|last3=Patterson|first3=Nick|last4=Rohland|first4=Nadin|last5=Mallick|first5=Swapan|last6=Llamas|first6=Bastien|last7=Brandt|first7=Guido|last8=Nordenfelt|first8=Susanne|last9=Harney|first9=Eadaoin|last10=Stewardson|first10=Kristin|last11=Fu|first11=Qiaomei|date=11 June 2015|title=Massive migration from the steppe was a source for Indo-European languages in Europe|journal=Nature|volume=522|issue=7555|pages=207–211|doi=10.1038/nature14317|issn=0028-0836|pmc=5048219|pmid=25731166|bibcode=2015Natur.522..207H|arxiv=1502.02783}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://www.science.org/content/article/nomadic-herders-left-strong-genetic-mark-europeans-and-asians|first=Ann|last=Gibbons|date=10 June 2015|title=Nomadic herders left a strong genetic mark on Europeans and Asians|journal=Science|publisher=AAAS|access-date=25 September 2022|archive-date=2 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220902191050/https://www.science.org/content/article/nomadic-herders-left-strong-genetic-mark-europeans-and-asians|url-status=live}}</ref> Heddiiɓe e ɗeen siwiluuji steppe njiytaama e nokkuuji ko wayi no Ipatovo, Sintashta, Arkaim, e Pazyryk, ɗi njogii batte pucci ɓurɗe anndeede e nder hare.<ref name="Belinskij-1999">{{Cite journal|last1=Belinskij|first1=Andrej|last2=Härke|first2=Heinrich|title=The 'Princess' of Ipatovo|journal=Archeology|volume=52|issue=2|year=1999|url=http://cat.he.net/~archaeol/9903/newsbriefs/ipatovo.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20080610043326/http://cat.he.net/~archaeol/9903/newsbriefs/ipatovo.html|archive-date=10 June 2008|access-date=26 December 2007}}</ref> Ko taariindi haalooɓe ɓesngu ɗemngal Ural to worgo Yuroopu, ko eggugol ummoraade Siberi fuɗɗii ko famɗi fof duuɓi 3,500 jooni.<ref>{{Cite journal|last1=Lamnidis|first1=Thiseas C.|last2=Majander|first2=Kerttu|last3=Jeong|first3=Choongwon|last4=Salmela|first4=Elina|last5=Wessman|first5=Anna|last6=Moiseyev|first6=Vyacheslav|last7=Khartanovich|first7=Valery|last8=Balanovsky|first8=Oleg|last9=Ongyerth|first9=Matthias|last10=Weihmann|first10=Antje|last11=Sajantila|first11=Antti|last12=Kelso|first12=Janet|last13=Pääbo|first13=Svante|last14=Onkamo|first14=Päivi|last15=Haak|first15=Wolfgang|date=27 November 2018|title=Ancient Fennoscandian genomes reveal origin and spread of Siberian ancestry in Europe|journal=Nature Communications|language=en|volume=9|issue=1|page=5018|doi=10.1038/s41467-018-07483-5|pmid=30479341|pmc=6258758|bibcode=2018NatCo...9.5018L|s2cid=53792952|issn=2041-1723}}</ref>
E teeminannde 3 haa 4 CE, laamu Gothic Oium ina woodi e fuɗnaange Roosiya, caggal ɗuum Huns en njippini ɗum. Hakkunde teeminannde 3th e 6th caggal iisa, Laamu Bosporan, wonnoo ko laamu Hellenistik lomtiingu koloniiji Giriik, nguu kadi ina heewi njiimaandi e njilluuji gonɗi e leƴƴi hareeji ko wayi no Huns e Avars Eurasian.<ref>{{Cite book|author=Tsetskhladze, G. R.|title=The Greek Colonisation of the Black Sea Area: Historical Interpretation of Archaeology|publisher=F. Steiner|year=1998|page=48|isbn=978-3-515-07302-8}}</ref> Khazar en, ɓe iwdi mum en Turkiya, laamiima steppes hakkunde Kaukasus to fuɗnaange, to fuɗnaange rewrude e maayo Volga, e hirnaange haa Kiev to maayo Dnieper haa e teeminannde 10th.Caggal maɓɓe ari ko Pechenegs en mbaɗi konfederaasiyoŋ mawɗo, caggal ɗuum ko Cuman en e Kipchak en ƴetti ɗum.
Maamiraaɓe Roosiyanaaɓe ina njeyaa e leƴƴi Slavic en ceertuɗi e Proto-Indo-Yuroopunaaɓe, peeñɗi e bannge worgo-fuɗnaange Yuroopu c.Duuɓi 1500 jooni.<ref>{{cite journal|last1=Zhernakova|first1=Daria V.|display-authors=etal|title=Genome-wide sequence analyses of ethnic populations across Russia|volume=112|number=1|journal=Genomics|year=2020|pages=442–458|doi=10.1016/j.ygeno.2019.03.007|doi-access=free|publisher=[[Elsevier]]|pmid=30902755}}</ref> Slaav en fuɗnaange ina njooɗii seeɗa-seeɗa e hirnaange Roosiya (ko ina wona hakkunde Mosku e Saint-Petersburg hannde) e nder ɓoggi ɗiɗi: gooto ina ummoo Kiev feewde Suzdal e Murom hannde oo, goɗɗo oo ina ummoo Tver feewde Novgorod e Rostov. Ko adii eggugol Slavic en, oon nokku ina hoɗnoo e leƴƴi Finno-Ugrin en.<ref>{{Cite book|author=[[David Christian (historian)|Christian, D.]]|title=A History of Russia, Central Asia and Mongolia|url=https://archive.org/details/historyofrussiac0000chri_c0t2|publisher=Blackwell Publishing|year=1998|pages=[https://archive.org/details/historyofrussiac0000chri_c0t2/page/6 6]–7|isbn=978-0-631-20814-3}}</ref>{{sfn|Curtis|1998|loc=Chapter 1–2. Historical Setting}}<ref>Ed. [[Timothy Reuter]], ''The New Cambridge Medieval History'', Volume 3, Cambridge University Press, 1995, pp. 494-497. {{ISBN|0-521-36447-7}}.</ref>
=== Daartol aranol ===
E teeminannde 7th-9th, ɗeen leyɗeele ko leƴƴi Slavic fuɗnaange hoɗnoo, e nder feccere hakkundeere Ukrain hannde ndee e feccere hirnaange Roosiya hannde ndee. E yontaaji hakkundeeji, leyɗeele ɗiɗi ɗee fof ngonnoo ko e dowla gooto, laamorgo mum ko Kiev.E teeminannde 12th, dowla Kiyev fuɗɗii feccude e nder laamuuji keewɗi. E teeminannde 12th, Yuri Dolgoruky, ɓiy 6ɓo laamɗo Kiev biyeteeɗo Volodymyr Monomakh, alaa hakke e jappeere laamu, ɗum noon o ummii ngam heɓtude leyɗeele to fuɗnaange-rewo.<ref name="Borrero-p3">{{cite book|surname=Borrero|given=Mauricio|title=Russia: A Reference Guide from the Renaissance to the Present|series=European Nations|place=New York|publisher=Facts on File|year=2004|isbn=0-8160-4454-6|url=https://books.google.com/books?id=dhm0cGdrTOIC|page=3}}</ref>
Nii woni, e cakkital teeminannde 12th, leƴƴi Slavic en tawi koye mum en e leyɗeele hakkundeeje Roosiya. Ko adii nde ɓe ngartata, leƴƴi ɓadtiiɗi Finlandenaaɓe hannde ɓee ina nguurnoo e Mosku, ko Dolgoruky sosi ɗum wuro. Hare fuɗɗii hakkunde laamu Vladimir-Suzdal (hannde ko Roosiya hakkundeejo) e Kiyev, ɗum addani ɗum seertude e dowla Kiyev<ref>Прибалтийско-финские народы России / Отв. ред. Е.И. Клементьев, Н.В. Шлыгина. — М.,: Наука, 2003. — С. 361. — 671 с.</ref>
[[File:Alexander Nevsky shroud 03 by shakko.JPG|thumb|170px|Aleksanndere Nevski, natal ɓurngal ɓooyde e laamɗo oo]]
Caggal nde konu Batu ari e hitaande 1240, hooreejo dowlaaji worgo ɗii, hono Aleksanndere Nevski, wonti ɓiy Batu jibinaaɗo. Naatgol Aleksanndar e hareeji bannge Batu addani ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Daniil, jahroowo e duuɓi 16, wontude laamɗo gadano Mosku, ɗum addani Roosiya hannde oo ƴellitaade. Wuro mawngo ngoɗngo e yontaaji hakkundeeji e nder leydi Roosiya hannde oo, ko Veliky Novgorod, ngo wonnoo ko e haɓde e Moscow, Moscow heɓti ngo tan ko e hitaande 1478.
Leƴƴi Ukrain e Belarus, ɗi ceerti e Roosiyanaaɓe haa jooni caggal teeminannde 14th, naatii e Lithugea (haa e teeminannde 18th, ɗeen leƴƴi ɗiɗi ina njokkondiri no feewi, ɗemɗe Ukrain e Belarus ina mbaɗi haa hannde 84% e keewal ngewte).
E darorɗe teeminannde 15th, Horde kaŋŋe, dowla lomto Batu, feccii e Laamu Kirime, Laamu Astrakhan e Kazan, e Dowla Muscovite (Russie), jogorɗo waɗde hareeji njiyaagu e sehilaaɓe mum ɓooyɓe e hoɗdiiɓe mum, ko adii fof ko e Lithugea. Hareeji ina njokki haa jooni ngam heɓtude wuro Smolensk. Roosiyanaaɓe, hono Ukrainnaaɓe e Belarusnaaɓe, iwdi mum en ko e leƴƴi Slavic en fuɗnaange, mbaɗti leñol ceertungol e nder Laamaandi Moscovite e nder teeminannde 15th-17th<ref>Тарас А. Е. Войны Московской Руси с Великим княжеством Литовским и Речью Посполитой в XIV—XVII вв. — М.; Минск : АСТ; Харвест, 2006. — 800</ref><ref>Русско-литовские и русско-польские войны // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона : в 86 т. (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907</ref><ref>Кром М. М. Стародубская война (1534—1537). Из истории русско-литовских отношений. — М.: Рубежи XXI, 2008.</ref><ref>Записки о Московіи XVI вѣка сэра Джерома Горсея. Переводъ съ англійскаго Н. А. Бѣлозерской. Съ предисловіемъ и примечаніями Н. И. Костомарова.— С.-Петербургъ: Изданіе А. С. Суворина, 1909. — 159 с.</ref>.
=== Jamaanu keso ===
[[File:Muscovy 1390 1525.png|thumb|200px|Laamu Moscou - ɓernde daartol leydi Roosiya]]
Roosiyanaaɓe hannde ngari e Ukraine ko e teeminannde 17th, e nder hare ngam heɓde ndimaagu Ukrain e hitaande 1648-1654, e haɓaade njiyaagu Poloñ e gardagol Bohdan Khmelnytsky, e hitaande 1654 nanondiral siynaa e Roosiya<ref>[https://archive.org/details/OtmStMalPechSl1905/1905/page/n5/mode/1up?view=theater Об отмене стеснений малорусского печатного слова]</ref>.
Ukraninaaɓe njiyraaka no ɓiɓɓe leydi nii, tee ina keewi neldeede to Roosiya ngam golloraade doole, ɗum noon ina luulndii nanondiral 1654. (10 000 Ukrainnaajo maayi e nder ngonkaaji ɗi laaɓaani e nder mahngo kanndaa Ladoga.) E hitaande 1708, Ivan Mazepa, hooreejo Ukraninaaɓe e oon sahaa, ummini rewolisiyoŋ ngam yiɗde taƴde jokkondiral mum e Roosiya, tawi fuɗɗinooma hare mum e Suwed.
E hitaande 1775, Roosiya halki Kosaak en Ukraninaaɓe e caka mum en, hono Sich, ko ɗum addani leñol Ukraninaaɓe maccude ɗum en rewrude e Russifikaasiyoŋ (e ɗemngal Roosiya Русификация) - halkude ɗemngal e pinal Ukraninaaɓe<ref>[http://litopys.org.ua/ohienko/oh14.htm XIVЯК МОСКВА ЗНИЩИЛА ВОЛЮ ДРУКУ КИЄВО-ПЕЧЕРСЬКОЇ ЛАВРИ]</ref>.
[[File:Валуєвський циркуляр. Valuev Circular.jpg|thumb|200px|Yamiroore Valuev e hitaande 1863, nde wiyi : « ɗemngal Ukrain meeɗaa woodde, waawaa woodde, tee kala mo jaɓaani ndeeɗoo haala ko gaño Roosiya]]
Yeruuji ɓurɗi teeŋtude e ngalɗoo politik ko kuulal Ems (e ɗemngal Roosiya Эмский указ) e kuulal ministeer geɗe nder leydi Roosiya biyeteeɗo Pyotr Valuev (e ɗemngal Roosiya Валуевский циркуляр), haɗi Ukraninaaɓe huutoraade ɗemngal mum en neeniwal<ref>[http://resource.history.org.ua/cgi-bin/eiu/history.exe?&I21DBN=EIU&P21DBN=EIU&S21STN=1&S21REF=10&S21FMT=eiu_all&C21COM=S&S21CNR=20&S21P01=0&S21P02=0&S21P03=TRN=&S21COLORTERMS=0&S21STR=Valuievskyj_tsyrkuliar ВАЛУЄВСЬКИЙ ЦИРКУЛЯР]</ref>.
=== Teeminannde 20th ===
E hitaande 1914, laamɗo biyeteeɗo Nikolaas II haɗi mawninde duuɓi 100 jibinannde binndoowo Ukrain lolluɗo biyeteeɗo Taras Shevchenko e nder laamu Roosiya.<ref>{{cite book|last=Obolensky|first=Dimitri|url=https://archive.org/details/byzantiumslavs0000obol|title=Byzantium & the Slavs|date=1971|isbn=978-0-88141-008-2|pages=75–108|publisher=St. Vladimir's Seminary Press|url-access=registration}}</ref> E fuɗɗoode hitaande 1917, Rewolison Feebariyee mo Alexander Kerensky ardii, fooli laamu nguu, rokki leƴƴi tooñanngeeji ko adii ɗuum fartaŋŋe haɓaade ndimaagu mum en<ref>[https://kpi.ua/shevchenko-revolt Ювілей Т.Г. Шевченка і студентські заворушення в Києві 100 років тому]</ref>.
Caggal nde o heɓi laamu e darorɗe hitaande 1917, Lenin bayyini wolde nder leydi e nder Laamu Roosiya ɓooyngu, teeŋti noon e wolde 1917–1921 hakkunde Republique Populaire Ukraine e Roosiya Sowiyet, ko ɗum addani Ukraine feccude hakkunde Poloñ e Roosiya (e, gila 1922, Dental Sowiyet)<ref>Корніеєнко Агніешка Розстріляне відродження / Rozstrzeelane odrodzenie, Краків-Перемишль 2010 (пол.), 272 с.</ref> <ref> Від українізації до русифікації. Інформаційний бюлетень ЗП УГВР. — Ч. 2. — Нью-Йорк, 1970.</ref>.
E hitaande 1932-1933, laamu Sowiyetik e gardagol Joseph Stalin fuɗɗii Holodomor (heege artificielle), ko ɗum huunde nde yimɓe heewɓe nganndi ko warngooji baɗnooɗi e yimɓe Ukrain, ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 10 neɗɗo maayi heen<ref>Репресовані кінематографісти. Актуальна пам'ять: Статті й документи /Кінематографічні студії. Випуск п'ятий. — К.: «Кіно-Театр»; «АРТ КНИГА», 2017. — 176 с.</ref>.
[[File:Gulag Location Map.png|thumb|230px|Kartal kaɓirɗe Gulag ɗe ɓe mbaɗi e laamu Stalin]]
E hitaande 1937, NKVD (caggal ɗuum innitiraa ko Ministeer geɗe nder leydi Dental Sowiyet) fiyi ko ɓuri heewde e annduɓe Ukraninaaɓe, e yimɓe pinal, e annduɓe, ɓe mbari ɓalli maɓɓe e nder sirlu e nder ladde Bykivnyan, ɗo siftorde mahiraa caggal nde Dental Sowiyet yani<ref>Історія української літератури XX століття: у 2 кн.: 1910—1930-ті роки: Навч. посібник/ за ред. В. Г. Дончика. — Кн. 1. — К.: Либідь, 1993. — С. 21.</ref>. E hitaande 1941-1945, Naseer en keɓti leydi ndii fof, gooto e siwil en Ukraninaaɓe njoyo maayi heen. E kitaale 1960 e 1980, laamu Sowiyet ina softina luural no feewi, ina nelda luulndiiɓe mum miijooji e nder kasooji e nder opitaaluuji hakkillaaji. Luulndo ɓurngo lollude e leydi Ukraine ko Vasyl Stus.<ref>Русначенко А. М. Національно-визвольний рух в Україні середина 1950-х — початок 1990-х років. — К., 1998.</ref> E kitaale 1985-1991, Dental Sowiyet yani, ñalnde 24 ut 1991, Ukrain habri jeytaare mum.<ref>Каганов Ю. О. Опозиційний виклик: Україна і Центрально-Східна Європа 1980-х — 1991 рр. — Запоріжжя, 2009.Касьянов Г. В. Незгодні: українська інтелігенція в русі опору 1960- 80-х років. — К., 1995</ref>
=== Teeminannde 21th ===
Caggal manndaa tataɓo Vladimir Putin, gardinooɗo laamu e hitaande 2012, leydi Roosiya fuɗɗiima haɓaade ndimaagu haala. Yanti heen, caggal nde Putin heɓi laamu , mooftude konu mum sara keerol fuɗnaange Ukrayiina, o waɗti hare humpito mawnde e leydi ndii.
Ngam jokkude laamu, hooreejo leydi Ukrayiina e oon sahaa, hono Viktor Yanukovich, noddii Putin yo neldu konu mum 2013, ɗum jibini seppooji biyeteeɗi Euromaidan.
[[File:Ruins of Donetsk International airport (16).jpg|thumb|270px|Aeroport Donetsk, mo konu leydi Roosiya yani e nde ɓe keɓti wuro ngo, hitaande 2014]]
Ñalnde 20 feebariyee 2014, nde Yanukovich woni to Kiev, Roosiya umminii feere ngam heɓtude Kirime. Ñalnde 12 abriil 2014, Roosiya fuɗɗii wolde to fuɗnaange Ukrain nde konu nguu, e gardagol ofisee fedde ndeenka leydi Roosiya, hono Igor Girkin, heɓti wuro Slovyansk. Ñalnde 13 abriil 2014, Ukrayiina umminii « operation anti-terroriste » (ATO) ngam haɗde Roosiya<ref>
[https://nikvesti.com/news/incidents/59805 Террористы привязали мужчину с украинским флагом к столбу в Зугрэсе]</ref> <ref>
[https://news.obozrevatel.com/politics/80167-popavshij-v-plen-boets-ato-rasskazal-ob-izdevatelstvah-tolpyi-u-stolba-pozora.htm Попавший в плен боец АТО рассказал об издевательствах толпы у "столба позора"]</ref><ref>
[https://www.5.ua/suspilstvo/nezlamni-iryna-dovhan-istoriia-donechchanky-katovanoi-okupantamy-za-dopomohu-ukrainskym-biitsiam-197262.html НЕZЛАМНІ: Ірина Довгань - історія донеччанки, катованої окупантами за допомогу українським бійцям ]</ref><ref>
[https://web.archive.org/web/20160902091720/http://uapress.info/uk/news/show/37843 Патріотка Ірина Довгань, яку катували терористи, розповіла, чому не вважає себе героїнею]</ref>.
Haa e hitaande 2022, Roosiya, rewrude « Republique populaire de Donetsk », laamɗo mum gadano oo, ko politikyanke biyeteeɗo Alexander Borodai, jeyaaɗo to Mosku, waɗi hare e Ukrayiina, nde ɓeydii hare haa wonti hare timmunde e Ukrayiina. E hitaande 2022, seppooji keewɗi ngam haɓaade wolde mbaɗii e nder leydi Roosiya, ɗi doole kisal ndartini<ref>Garaev D. The Methodology of the ‘Russian World’and ‘Russian Islam:’New Ideologies of the Post-Socialist Context (англ.) // The Soviet and Post-Soviet Review. — 2021. — Iss. 48, no. 3. — P. 367—390.</ref> <ref>Лариса Дмитрівна Якубова. Рашизм: звір з безодні. — Akademperiodyka, 2023. — 315 с. </ref> <ref>Tsygankov, Daniel Beruf, Verbannung, Schicksal: Iwan Iljin und Deutschland // Archiv fuer Rechts- und Sozialphilosophie. — Bielefeld, 2001. — Vol. 87. — 1. Quartal. — Heft 1. — S. 44—60.</ref>.
[[File:Executed people in basement in Bucha.jpg|thumb|250px|Siwil en leydi Ukrayiina mbaraama e juuɗe dadiiɓe leydi Riisi to wuro Bucha, 2022]]
To leydi Ukrayiina, Roosiya waɗii bonanndeeji mawɗi e nder wolde, ko wayi no bommbooji e nokkuuji siwil en, e halkude gure timmuɗe ko wayi no Mariupol, e torlaade siwil en sabu miijooji mum en luulndiiɗi, haa arti noon e torlaade e nder cuuɗi hoɗɓe. Bonannde ɓurnde bonde e siwil en to Ukrayiina ko warngooji baɗnooɗi to wuro Bucha, baɗnooɗi e lewru marse 2022<ref>[https://memopzk.org/figurant/moskalyov-aleksej-vladimirovich/ Москалёв Алексей Владимирович]</ref>.<ref>[https://suspilne.media/kyiv/785809-poskodzena-budivla-med-zakladu-e-zagibli-rf-zavdala-povtornogo-udaru-po-kievu/ Пошкоджена будівля медзакладу, є загиблі: РФ завдала повторного удару по Києву]</ref>.
Ganndo politik Roosiya biyeteeɗo Timofey Sergeytsev, e nder winndannde mum « Hol ko Roosiya foti waɗde e Ukrayiina ? (E ɗemngal Roosiya: Что Россия сделать с Украиной?), noddi warngooji keewɗi. Ameriknaajo biyeteeɗo Timothy Snyder innitiri ɗum "Deftere janngirnde warngooji leydi Roosiya" <ref>[https://snyder.substack.com/p/russias-genocide-handbook Russia's genocide handbook]</ref> <ref>[https://kanaldim.tv/ru/eto-nastoyashhij-konczlager-21-filtraczionnyj-lager-sozdali-okkupanty-na-donetchine/ Это настоящий концлагерь: 21 фильтрационный лагерь создали оккупанты на Донетчине]</ref><ref>[https://www.bbc.com/news/world-europe-61208404 'You can't imagine the conditions' - Accounts emerge of Russian detention camps]</ref> <ref>[https://www.huffpost.com/entry/filtration-camps-russia-ukraine-war_n_624ac8b9e4b0e44de9c485ea Mariupol Women Report Russians Taking Ukrainians To 'Filtration Camps']</ref> <ref>[https://www.theguardian.com/world/2022/jun/12/ukrainians-who-fled-to-georgia-reveal-details-of-russias-filtration-camps Ukrainians who fled to Georgia reveal details of Russia’s ‘filtration camps’]</ref>.
== Ɗuɗuugo yimɓe ==
{{multiple image|direction=vertical|caption_align=center|align=right|title=|image1=Russia Population Density Map 2021.png|caption1=Denndaangal yimɓe e nder gure leydi Roosiya fawaade e binnditagol hitaande 2021|image2=Ethnic groups in Russia of more than 1 million people 2010 Census English.png|caption2={{font|size=100%|text=Leƴƴi e nder leydi Roosiya ina njogii yimɓe ko ina tolnoo e miliyoŋ gooto e binnditagol hitaande 2010}}}}
Roosiya ina joginoo 146,0 miliyoŋ neɗɗo e hitaande 2025 (143,6 miliyoŋ tawa Kirime e Sebastopol ina heen),<ref name="2021census">{{ru-pop-ref|2021Census}}</ref> ko famɗi fof 147,2 miliyoŋ neɗɗo e binnditagol 2021.<ref name="2021census" /> Ko leydi ɓurndi heewde yimɓe e nder Orop, ndi woni leydi nayaɓiri ɓurndi heewde yimɓe e winndere nde. E nder keewal yimɓe 8.5 km<sup>2</sup> (22 hoɗɓe/miiluuji kaaree),<ref>146,028,325 inhabitants / 17,098,246 km² = 8.5 inhabitants per km²</ref> Roosiya ina jeyaa e leyɗe ɓurɗe famɗude yimɓe e winndere nde,<ref name="cia">{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/russia/|title=Russia – The World Factbook|work=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]|access-date=4 March 2022|archive-date=9 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109173026/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/russia/|url-status=live}}</ref> tawi ko ɓuri heewde e yimɓe mum ina tawee e nder feccere mum hirnaange.<ref>{{cite web|date=25 February 2025|title=Рейтинг рождаемости в регионах: кто в лидерах, а кто в аутсайдерах {{!}} Москва|url=https://fedpress.ru/article/3365231|access-date=26 February 2025|website=ФедералПресс|language=ru-RU}}</ref> Leydi ndii ina heewi gure, tataɓe ɗiɗi e yimɓe leydi ndii ina nguuri e gure. Haa e hitaande 2024, keewal jibinannde e nder leydi Roosiya ina hiisa ko 1,41 suka jibinaaɗo e debbo gooto,<ref>{{cite web|date=15 January 2020|title=Russia's Putin seeks to stimulate birth rate|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-51120165|access-date=5 January 2022|publisher=BBC}}</ref> ko les tolno lomto 2,1 e nder ɓurɓe famɗude e winndere nde.[6] Caggal ɗuum, ina jeyaa e yimɓe ɓurɓe ɓooyde e winndere ndee, tawi duuɓi mum ina tolnoo e 41,9 hitaande.<ref name="cia2">{{cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/russia/|title=Russia – The World Factbook|work=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]|access-date=4 March 2022|archive-date=9 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109173026/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/russia/|url-status=live}}</ref>
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
Yimɓe leydi Roosiya ina tolnoo e miliyoŋaaji 148 neɗɗo e hitaande 1993, caggal ɗuum ɓe ustii sabu maayɓe maɓɓe ɓurɓe heewde jibinannde, ko ɗum won e annduɓe mbiyata ko kiris demokaraasi.[7] E hitaande 2009, nde winnditii ɓeydagol yimɓe hitaande kala ko adii fof e nder duuɓi sappo e joy, caggal ɗuum nde heɓi ɓeydagol yimɓe hitaande kala sabu ustaare maayɓe, ɓeydagol jibinannde, e ɓeydagol immigration.[8] Kono ɗeen dañal yimɓe mbayliima gila 2020, sibu maayɓe ɓurtuɓe e rafi COVID-19 addani ɗum ustaare ɓurnde mawnude e sahaa jam e nder daartol mum.[9] Caggal nde Roosiya yani e Ukraine e hitaande 2022, caɗeele demokaraasi ɓeydiima,[10] sabu maayɓe heewɓe e konu[11] e eggugol kesol.[12] Wiɗtooji baɗanooɗi ko ɓooyaani kollitii wonde hakkunde 15-45% e eggooɓe Roosiya ngartii Roosiya, hay so tawii noon ɗeen limooje ngonaa laaɓtuɗe.[13]{{Commons|Ukraine}}
{{Yuroopu}}
[[Catégorie:Leydi]]
[[Catégorie:Yuroopu]]
==Neesuji==
Mawɗun hollirɗum neesuji Roosiya
Boishoi wuro fijirde tokkirgo go haa [[Moscow]] neesuji Rasha ndi keɓoyi harande e ta laawol distinorde ummatore inare ɗe – ɗe woni ɗen bo e jajirka majun neesuji dinna e joɗaagu e hollurgo hirnawol duniyaaru. Winɗaɓe e anɗuɓe lasgol Roosiya ɓe yabi gamol bongol faaro maruki yumuki Turanko’en. Ha e jonii Roosiyanko’en ɓe gaɗi inɗe sombe e bauɗi e hiɓɓe ɗenno. Balle, fiijjoje, ɗuɗugo e gure ɗere-ɗere filmi. Ha e ko jonni ummatore ɗe hokki balle artuɗe e kononini tayaka e gollirka e jiituki ko yaari dau kode.
Roosiya e go wodi wuro e go ɗun inaje distinorde go UNESCO 3019 gada nɗer maɓɓe neesuji ɗi e bo ɗen goɗɗe gutule 27 ɗon ɓali eɗer goɗɗeje ɗe ɗun siryi. Mawɗe leddi Roosiya ɗe duniyaaru hanje ma ɗe yaɓi gamol faaro sakugo neesuji Roosiya e fuu dunjaru – halama leydi ɗi Roosiya shila ga ko e ɗiɗi ɗun heɓi fuɗɗaɗe tun zaman Tsardom, ɗenbo e ɗi ɗer Toggore makamiji e shaidaki. E ɗun wada kaute e Bear Roosiya e inna Roosiya. E ɗau Areji ɗi kononi leydi ɗin. E ɗun Hosha goyaɗi matryeshka e ɗau nan dirɗun neesuji Roosiya.
== Joografi ==
[[File:Russian Federation Relief Map.png|thumb|Kartal topografi leydi Roosiya]]
[[Fichier:Russian Federation (orthographic projection).svg|thumb|right|250px|Roosiya]]
Leydi Roosiya mawndi ina yaaji e dow fuɗnaange Yuroopu e bannge worgo Aasi.[227] Nde fawii ko e daande maayo ɓurngo worgo Yuroopu ; ina jogii daande maayo nayaɓere ɓurnde juutde e winndere ndee, ko ina ɓura 37 653 km (23 396 mi).[f][229] Roosiya ina woni hakkunde latitude 41° e 82° N, e njuuteendi 19° E e 169° W, ina yaaji fotde 9 000 km ( 600 mi) fuɗnaange haa hirnaange, e 2 500 haa 4 000 km (1 600 haa 2 500 mi) fuɗnaange haa fuɗnaange.[230] Roosiya, to bannge leydi, ɓuri duuɗe tati mawnude,[g] ina jogii wertallo leydi no Pluton nii.[231]
Roosiya ina jogii koɗli mawɗi jeenay, ina tawee e diiwanuuji ɓurɗi fuɗnaange, ɗi ndenndi feccere mawnde e koɗli Kaukasus (ina waɗi koɗli Elbrus, ɗi 5 642 m (18 510 ft) woni ko ɓuri toowde e Roosiya e Yuroopu);[9]. ] koɗli Altay e Sayan to Siberi; e nder Fuɗnaange Siberi e nder duunde Kamchatka to Fuɗnaange ɓadiiɗo Roosiya (ina waɗi Klyuchevskaya Sopka, mo 4 750 m (15 584 ft) woni ɓuuɓol ɓurngol toowde e nder Yuroopu).[232][233] Koye Ural, dogduɗe fuɗnaange haa fuɗnaange rewrude e hirnaange leydi ndii, ina keewi ngalu, ina mbaɗa keeri gaadanteeji hakkunde Yuroopu e Asii.[234] Toɓɓere ɓurnde lesɗude e nder leydi Roosiya e Yuroopu, woni ko e hoore maayo Kaspi, ɗo ɓuuɓol Kaspi yettotoo ko ina wona meeteruuji 29 (95,1 ft) les ɓuuɓol maayo.[235]
Roosiya, ko gooto e leyɗeele tati tan e nder winndere ndee, keerorɗe geec tati,[227] ina jokkondiri e geecuuji keewɗi.[h][236] Duuɗe mum mawɗe e arsipelaaji ina njeyaa heen Novaya Zemlya, leydi Franz Josef, Severnaya Zemlya, leydi kesiri Duunde Siberi, duunde Wrangel, duunde Kuril (nay heen ina luurdi e Japon), e Sakalin.[237][238] Duundeeji Diomede, ɗi Roosiya e Amerik njiimi, ina ceerti tan ko 3,8 km (2,4 miil);[239] e duunde Kunashir e nder duuɗe Kuril ina woɗɗi tan 20 km (12,4 mi) e Hokkaido, Japon.[2]
Roosiya, leydi ndi ko ina tolnoo e 100 000 maayo,[227] ina jeyaa e leyɗeele ɓurɗe mawnude e winndere ndee, tawi noon maayooji mum ina njogii ko ina tolnoo e feccere e ndiyam laaɓɗam e nder winndere ndee.[233] Lake Baikal, ɓurnde mawnude e ɓurnde maantinde e nder ndiyam laaɓɗam e nder leydi Roosiya, ko maayo ɓurngo luggiɗde, laaɓtungo, ɓurngo ɓooyde e ɓurngo yaajde e winndere ndee, ina waɗi ko ina ɓura joyaɓal ndiyam laaɓɗam e nder winndere ndee.[240] Ladoga e Onega to fuɗnaange-rewo leydi Roosiya ko maayooji ɗiɗi ɓurɗi mawnude e nder Yuroopu.[227] Roosiya woni ɗiɗaɓo caggal Beresiil e keewal ndiyam kesam-hesaagu.[241] Volga to bannge hirnaange Roosiya, mo heewɓe cikkata ko maayo ngenndiijo Roosiya, ko maayo ɓurngo juutde e Yuroopu ; e waɗde Delta Volga, woni delta maayo ɓurɗo mawnude e nder duunde he.[242] Maayooji Siberi ɗi Ob, Yenisey, Lena, e Amur ina njeyaa e maayooji ɓurɗi juutde e winndere nde.[243]
=== Wakati ===
[[File:Russia Köppen.svg|thumb|upright=1.38|Köppen renndinde weeyo leydi Roosiya]]
Mawnugol leydi Roosiya e woɗɗude nokkuuji mum keewɗi e geec ina addana ɗum ɓurde heewde nguleeki weeyo e nder ko ɓuri heewde e leydi ndii, so wonaa e nder tundra e fuɗnaange-rewo ɓurɗo toowde. Koɗli to fuɗnaange e fuɗnaange ina kaɗa dogdu henndu ngulndu ummoraade e geec Inndo e Pasifik, tawi noon, ŋorol Yuroopu ngol ina rewi bannge hirnaange e worgo mum ina uddita ɗum ngam heɓde semmbe ummoraade e geec Atlantik e Arktik.[244] Ko ɓuri heewde e fuɗnaange-rewo Roosiya e Siberi ina njogii weeyo ɓuuɓngo, tawi ndunngu ina tiiɗi no feewi e nder diiwanuuji nder worgo-fuɗnaange Siberi (ko ɓuri heewde ko Sakha, ɗo Pole Fuɗnaange-rewo woni e nguleeki ɓurtuki −71,2 °C walla −96,2 °F) ,[237] e ndunngu ɓurngu ɓuuɓde e nokkuuji goɗɗi. Koɗorɗe Roosiya mawɗe e nder geec Arktik e duuɗe Arktik Roosiya ina njogii weeyo polar.[244]
Feccere daande maayo Krasnodar Krai e dow maayo ɓaleejo, ko ɓuri teeŋtude e Sochi, e won e nokkuuji daande maayo e nder Kaukasus worgo ina njogii nokkuuji ɓuuɓɗi e nder weeyo ɓuuɓngo e ɓuuɓngo.[244] E nder diiwanuuji keewɗi Fuɗnaange Siberi e Fuɗnaange Roosiya, ndunngu ina yoori so yerondiraama e ndunngu ; nde wonnoo nokkuuji goɗɗi e nder leydi ndii ina keɓa toɓooli ɓurɗi heewde e nder yontaaji. Toɓooli ndunngu e nder ko ɓuri heewde e nokkuuji leydi ndii ina keewi ɓuuɓde no nees nii. Nokkuuji ɓurɗi hirnaange e nder diiwaan Kaliningrad e won e nokkuuji to fuɗnaange Krasnodar Krai e Kaukasus worgo ina njogii weeyo geec.[244] Diiwaan gonɗo e daande maayo Volga les e maayo Kaspi, kam e won e nokkuuji ɓurɗi hoɗde e Siberi, ina njogii weeyo ngo semi-arid.[245]
E nder ko ɓuri heewde e leydi ndii, ko yontaaji ɗiɗi tan ceertuɗi, ndunngu e ndunngu ; no ndunngu e ndunngu keewi juutde nii.[244] Lewru ɓurndu toowde ko lewru Yarkoma (Febariyee to daande maayo); ko ɓuri welde ko lewru sulyee. Ko mbaydiiji nguleeki mawɗi ngoni tippudi. E nder ndunngu, nguleeki ina ɓeydoo ɓuuɓde gila fuɗnaange haa worgo, gila hirnaange haa fuɗnaange. Sommer ina waawi wonde no feewi, hay to Siberi.[246] Waylo-waylo weeyo e nder leydi Roosiya ina addana yiite laddeeji heewde,[247] e ɓuuɓnude nokkuuji mawɗi ɗi leydi ndii jogii ɗii.[248]
=== Keewceeral nguurndam ===
[[File:Саблинский хребет.jpg|thumb|Park ngenndiijo Yugyd Va nder leydi Komi woni parc ngenndiijo ɓurɗo mawnude e nder Yuroopu.]]
Roosiya, sabu mawnugol mum mawngol, ina jogii ekosistemaaji keewɗi, ina jeyaa heen jeereende polaar, tundra, tundra ladde, taiga, ladde jillondirnde e leɗɗe jaajɗe, steppe ladde, steppe, semi-jeere, e subtropik.[249] Fotde feccere e leydi Roosiya ko laddeeji,[9] ina jogii laddeeji ɓurɗi mawnude e winndere ndee,[250] ɗi njiylotoo ko yoga e gaas karbonik ɓurɗo heewde e winndere ndee.[250][251]
Keewceeral nguurndam leydi Roosiya ina waɗi 12 500 sifaa leɗɗe ɓuuɓɗe, 2 200 sifaa briyofit, fotde 3 000 sifaa lichen, 7 000–9 000 sifaa algae, e 20 000–25 000 sifaa funeeɓe. Fauna Roosiya ina waɗi 320 sifaa daabaaji, ko ina ɓura 732 sifaa colli, 75 sifaa kullon ladde, fotde 30 sifaa amfibiiji, 343 sifaa liɗɗi ndiyam laaɓɗam (endemism toowɗo), ko ina tolnoo e 1 500 sifaa liɗɗi ndiyam lamɗam, sifaa cylostoc e 9 ko ina tolnoo e 100–150 000 kullon ladde (endemisme toowɗo).[249][252] Ko ina tolnoo e 1 100 leɗɗe e daabaaji ɗi keewaani, ɗi ngalaa ɗo kaaɗi, ina tawee e deftere boɗeere leydi Roosiya.[249]
Ekosistemaaji leydi Roosiya fof ina ndesndaa e nder fotde 15 000 nokkuuji tawaaɗi e nder nokkuuji ceertuɗi, ina njogii ko ɓuri 10% e nokkuuji leydi ndii fof.[249] Ina heen 45 nokkuuji biosfeer,[253] 64 nokkuuji parkeeji ngenndiiji, e 101 nokkuuji tago.[254] Hay so tawii e nder ustaare, leydi ndii ina jogii haa hannde ekosistemaaji keewɗi ɗi nganndu-ɗaa ko ladde nde alaa ɗo haaɗi ; ko ɓuri heewde ko e nokkuuji taigaaji to bannge worgo, e tundra subaltik Siberi.[255] Roosiya ina joginoo limre 9,02 e hitaande 2019, woni 10ɓo e nder 172 leydi ; e leñol mawngol gadanol e nder winndere nde.[256]
== Maandeeji ngenndiiji ==
<gallery mode="packed" class="center">
File:Flag of Russia.svg
File:Coat of Arms of the Russian Federation.svg
</gallery>
== Tuugnorgal ==
{{Yuroopu}}
{{Aasiya}}
[[Catégorie:Leydi]]
[[Catégorie:Yuroopu]]
[[Catégorie:Aasiya]]
[[Catégorie:Roosiya| ]]
==Hiimobe==
0svpn9a46rtody0h187qcpd6ndcm44s
Diiwal Ekiti
0
5075
183357
182301
2026-08-20T10:30:35Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183357
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Ekiti State University Senate Building.jpg|thumb|Jaaɓi-haaɗtirde leydi Ekiti, suudu Senaa.jpg]]
[[File:Ekiti state university ado ekiti 3.jpg|thumb|Duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Ekiti ado ekiti 3.jpg (hello sifaa)]]
[[File:Ekiti state university ado ekiti 3.jpg|thumb]]
'''Ekiti''' (heɗtoR) (Yoruba: Ìpínlẹ̀ Èkìtì) ko diiwaan gonɗo to fuɗnaange-rewo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], keerol mum ko [[Diiwal Kwara|diiwaan Kwara]] fotde 61 km, to Fuɗnaange-rewo [[Diiwal Kogi|diiwaan Kogi]] fotde 92 km, to Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo [[Diiwal Ondo|diiwaan Ondo]] fotde 84 km. Innde nde ngam yimɓe Ekiti—ɗum ko yimɓe Yoruba'en ɓe ɓuri ɗuuɗugo nder yimɓe jiha kan—Diiwal Ekiti wurtinaama diga nokkure lesdi Ondo nder hitaande 1996 nden laamorgo maako woni wuro Ado-Ekiti.<ref name="Creation">{{Cite news|title=This is how the 36 states were created|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|date=24 October 2017|access-date=22 December 2021}}</ref>
Gooto nder diiwalji ɓurduɗi famɗugo e jannguki ɓurduɗi ɗuuɗugo jannginooɓe nder [[Naajeeriya]], Ekiti woni 31ɓo ɓurduɗum mawnugo nder nokkuure nden e 30ɓo ɓurduɗum ɗuuɗugo yimɓe bee limngal yimɓe ko yotti miliyonji 3.5 haa hitaande 2022.<ref>{{cite web|title=Population 2006-2016|url=https://nigerianstat.gov.ng/elibrary/read/474|website=[[National Bureau of Statistics, Nigeria|National Bureau of Statistics]]|access-date=21 December 2021}}</ref> To bannge geɗe leydi, diiwaan oo ina feccii hakkunde laddeeji lesɗi [[Naajeeriya]] e nder ko ɓuri heewde e diiwaan oo e laddeeji [[Gine]] ɓurɗi yoorde–savanna mosaic to fuɗnaange. Ina jeyaa e sifaaji dowri ndii, acraeas fenaande, mona monkey, buffalo ladde, e parrot gray wondude e gooto e limlebbi simpanseeji [[Naajeeriya|Najeriya]]-[[Kamerun|Kameruun]] heddiiɗi ɗii e konu fotde 20 simpanseeji e nder ladde Ise nde hulɓinii no feewi.<ref>{{cite journal|last1=Olaniyi|first1=Oluwatobi|last2=Adefurin|first2=Olusola|last3=Oluwaseun|first3=Adegbola|title=Performance of Landsat 8 and Sentinel 2A in vegetation cover mapping of Ise Forest Reserve, Southwest Nigeria|journal=Environtropica|date=June 2019|volume=16|url=https://www.researchgate.net/publication/342529205}}</ref><ref>{{cite web|last1=Unah|first1=Linus|title=Nigeria declares new conservation zone for most threatened chimpanzee|url=https://news.mongabay.com/2020/04/nigeria-declares-new-conservation-zone-for-most-threatened-chimpanzee/|website=[[Mongabay]]|access-date=22 December 2021|date=3 April 2020}}</ref> E lewru mars 2022, diiwal Ekiti laati diiwal arandewal nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hoosugo lekki diiwal bana gootel nder alaamaaji maako. Ñalnde 2022, guwerneer [[Kayode Fayemi]] hollitii wonde Obeche (Triplochiton scleroxylon) suɓaama ngam wonde lekki dowri sabu darnde mum e nokku hee e nafoore mum to bannge taariindi, faggudu e pinal.<ref name="thehopenewspaper.com">{{Cite news|title=Ekiti adopts 'Obeche' as state tree, plants 500,000|url=https://www.thehopenewspaper.com/ekiti-adopts-obeche-as-state-tree-plants-500000/|location=Akure, Nigeria|newspaper=The Hope|date=24 March 2022|access-date=30 June 2022}}</ref>
Dowla Ekiti hannde oo, ko adii fof ko yimɓe Ekiti, fedde [[Yoruba language|Yoruba]], e fedde Yoruba Akoko, e fedde [[Yoruba language|Yoruba]] YagbaEkiti. To bannge diine, ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii (~90%) ko Kerecee’en e juulɓe ɓurɓe famɗude e aadaaji ko ina wona 5% e 5%, no mbaydiiji ɗii fof.[citation needed]
E jamaanu ko adii koloñaal, nokku mo jooni woni Dowla Ekiti oo, e sahaa gooto, ina wonnoo e les njiimaandi, hono no leƴƴi goɗɗi e nder leydi Yorubaland hannde ndii nii, e juuɗe dille imperiyaalisma Ibadan ɗe njuɓɓini e njiimaandi mum ([[Ibadan]]) e kitaale 1890, e cakkitiiɗe ɗee, Ekiticy Con the Ekidera the lafe ɗe sosi leydi ndii Kitaale 1800. Tuggi 1877 haa 1893, Fedde Ekiti (EkitiParapo) haɓii e Oyo-[[Ibadan]] e nder wolde EkitiParapo (anndiraande kadi wolde Kiriji) nde Fabunmi Okemesi-Ekiti ardii ɗum e wondude e pelle Yorubaa en Fuɗnaange goɗɗe e pelle Yorubaa en Hirnaange goɗɗe ; hare nde joofi ko e jokkere enɗam hakkunde Biritaan en hade nokku oo koloñaal e naatde e ''Protectorate'' Biritaan en to bannge worgo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nde caggal mum hawri e leydi Biritaan en e hitaande 1914. Caggal jeytaare leydi ndii e hitaande 1960, nokku oo jooni-Ekiti wonnoo ko e nder diiwaan hirnaange caggal jeytaare haa hitaande 1967 nde nokku oo woni split e nder diiwaan Wester. E hitaande 1976, Dowla Hirnaange feccii, fuɗnaange diiwaan oo wonti Dowla Ondo. Duuɓi capanɗe ɗiɗi caggal ɗuum, fuɗnaange-rewo diiwaan Ondo (ndeen ina wiyee ''Zone'' Ekiti) taƴaa ngam waɗde diiwaan Ekiti.<ref name="Creation2">{{Cite news|title=This is how the 36 states were created|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|date=24 October 2017|access-date=22 December 2021}}</ref>
To bannge faggudu, diiwaan Ekiti ina tuugii e ndema, ko ɓuri heewde ko e ndema yamre, maaro, kakao, e ndema maniyyu. Industiriiji tokoosi teeŋtuɗi ko leɗɗe e turism. Ekiti ina jogii limre sappo e tatiire ɓurnde toowde e nder leydi ndi, ina hiisee wonde ko ɓernde leydi leñol Ekiti.<ref>{{cite web|title=Human Development Indices|url=https://globaldatalab.org/shdi/shdi/|website=Global Data Lab|access-date=15 December 2021}}</ref>
To bannge jaŋde, diiwaan Ekiti ɓuri heewde jannginooɓe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].
== Tariya ==
Ekiti ko dowla jeytaare ko adii nde Angalteer heɓtata ɗum. Nde jeyaa ko e dowlaaji Yoruba keewɗi e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] hannde ndii. Yimɓe Ekiti ko leñol e diiwanuuji leñol Yoruba ina njokki e yoga e iwdi mum haa [[Oduduwa]], baaba mum e jibinannde leñol Yoruba ngol hay so tawii daliilu moƴƴo ina feeñi ngam tabitinde woodgol yimɓe aborigineeji e nder diiwaan Ekiti ko adii naatgol laamɓe ummoriiɓe hannde Ile gre Ife e oon laamɗo<ref name=":1">{{Cite web|title=About Ekiti State|url=https://ekiticonnect.com/about-us/about-ekiti-state/|access-date=2021-07-12|language=en-US|archive-date=12 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210712102429/https://ekiticonnect.com/about-us/about-ekiti-state/|url-status=dead}}</ref>.
Duɗe ɗiɗi mawɗe ina ngoodi ko fayti e daartol Ekiti. Ko adii fof ko daartol jokkondirngol iwdi Ekiti e Ife. Dabare nde'e ɗon wi'a Olofin, gooto nder ɓiɓɓe [[Oduduwa]] ɗonno mari ɓikkoy 16 nden nder laabi yi'ugo lesdi kesum ngam heɓugo ummaatoore, kamɓe fuu ɓe ɗonno wurta Ile-Ife bana ɓe ɗon yaha nder Iwo-Eleru (''Cave'' de ''Ashes'') haa Ijare nden ɓe ɗonno jooɗi haa nokkuure wi'eteende clormites Igboka to- [[Ile-Oluji]].<ref name=":0">{{Cite web|date=2021-03-23|title=How The Ara People Of Ekiti Committed Mass Suicide To Avoid Enslavement|url=https://spread.ng/information/how-the-ara-people-of-ekiti-committed-mass-suicide-to-avoid-enslavement/13060/|access-date=2021-07-12|website=Spread.ng|language=en-US}}</ref>
Olofin en, sukaaɓe 16 ɓee e won e yimɓe yiɗɓe woɗɓe njokki e yahdu mum en, kono nde ɓe njottii leydi keeriindi giɗli e ɓuuɓndi, Owa-Obokun (Laamɗo leydi Ijesha) e [[Orungan|Orangun]] Ila pelliti jooɗaade e leydi Ijesha e Igbomina hannde ndii e nder [[Diiwal Osun|diiwaan Osun]].<ref name=":02">{{Cite web|date=2021-03-23|title=How The Ara People Of Ekiti Committed Mass Suicide To Avoid Enslavement|url=https://spread.ng/information/how-the-ara-people-of-ekiti-committed-mass-suicide-to-avoid-enslavement/13060/|access-date=2021-07-12|website=Spread.ng|language=en-US}}</ref> Nde sukaaɓe 14 heddiiɓe ɓee njahdi yeeso, caggal ɗuum koɗi e leydi Ekiti hannde ndii. Ɓe tawi koɗorɗe ina keewi e nokku hee ɓe mbiyi e ɗemngal yumma maɓɓe ko ɗoo woni "Ile olokiti" leydi koɗorɗe. Ko ɗum waɗi Okiti en caggal ɗuum njiytiraa ko Ekiti. Ko noon Ekiti heɓiri innde mum e dow tule.<ref>{{Cite journal|last1=TAIWO|first1=Israel|last2=ADEWOLE|first2=Lawrence|last3=FAGBEJA|first3=Mofoluso|last4=BALOGU|first4=Ifeoluwa|date=21–25 June 2021|title=Web-Based Geospatial Information System to Access Land Suitability for Arable Crop Farming In Ekiti State, Nigeria|url=https://www.fig.net/resources/proceedings/fig_proceedings/fig2021/papers/ts08.2/TS08.2_taiwo_adewole_et_al_11118.pdf|journal=FIG E-Working Week}}</ref>
Ndee ɗoo daartol ina waawi siftinde daartol won e laamɓe e nder Ekiti hannde oo, kono wonaa Ekiti fof ina waɗi 131 wuro mawngo, tawa ina waɗi laamɓe mum en e renndooji keewɗi jogiiɗi leydi ɗi ngalaa laamɗo hay dara. E goonga, laamɓe njiimaandi ummoriiɓe Fuɗnaange njahii haa koloniiji e waylude aborigine en, ɓe ceerti ɗemngal Ekiti so ngal jillondirii e ɗemngal Ife/Oyo Yoruba en e wiyde Samuel Johnson, daartoowo lolluɗo e Dowlaaji e Geɗe Yoruba en puɗɗiiɗe.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekitiketecanada.com/history.htm|title=Ekiti Kete - Canada|access-date=2018-02-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20130717221243/http://www.ekitiketecanada.com/history.htm|archive-date=2013-07-17|url-status=dead}}</ref>
Duɗal miijo ɗiɗaɓal ko faati e iwdi Ekiti ɓuri waawde wonde e tuugnaade e daartol goongawol. Ina wiyee wonde [[Oduduwa]], iwdi [[Yoruba language|Yoruba]] en yahiino haa Ife [Ife Ooyelagbo] ɗo o hawri e yimɓe hoɗɓe toon. Ina jeyaa e mawɓe ɓe o hawri e wuro ngoo, Agbonniregun [Stetillu], Obatala, Orelure, Obameri, Elesije, Obamirin, Obalejugbe ngam siftinde seeɗa tan. Ina anndaa wonde iwdi Agbonniregun [Baba Ifa] koɗii e Ekiti, yeruuji ko Alara en e Ajero en ngoni ɓiɓɓe Ifa. Orunmila [Agbonniregun] e hoore mum, ko ɓuri heewde e nguurndam mum ko to Ado. Sabu ɗuum, eɗen njogii konngol ‘Ado ni ile Ifa’ [Ado ko galle Ifa]. Ekiti en gila ndeen koɗii e nokku mum en hannde oo.<ref>{{Cite web|title=National Trade & International Business Center|url=http://ntibc.ng/listing/state/54/Ekiti|access-date=2021-07-12|website=ntibc.ng|archive-date=16 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716084941/http://ntibc.ng/listing/state/54/Ekiti|url-status=dead}}</ref>
Hay gooto waawaa rokkude ñalɗi laaɓtuɗi e ɗeen kewuuji sabu ŋakkeende binndi, kono yimɓe ina nguuri e Ekiti ko ina wona teeminanɗe. Ina winndaa wonde Ekiti Obas ina joginoo laamu mbelngu e teeminannde 13ɓiire. Yeru mum ko laamu Ewi Ata mo Ado-Ekiti e kitaale 1400.
Ko fayti e Ekit en, Samuwel Jonson ina joginoo ɗumɗoo :
"E nder daartol, Ekiti en ina njeyaa e geɗe aborigine en leydi Nijeer ɗe njiimaandi ummoriiɓe Fuɗnaange (Yimɓe [[Yoruba language|Yoruba]] ummoriiɓe Ile Ife) njibini. Ko diiwaan yaajɗo, keewɗo ndiyam, ina waɗi leƴƴi e galleeji keewɗi haa yettii keeri leydi Niiseer, bannge fuɗnaange. Ɓe njogii koye maɓɓe no feewi e Ijesa en, haa teeŋti noon e geɗe politik." (Samuel Johnson, Taariindi [[Yoruba language|Yoruba]], 1921). Ina sikkaa wonde taaniraaɓe leñol Ekiti arɓe hawrude e leñol aborigineeji e leydi ndii, ummorii ko Ile Ife e leñol concording to Acruba binndi taariiha Yoruba, [[Oduduwa]], iwdi [[Yoruba language|Yoruba]] yahi haa Ife [Ife Ooyelagbo] ton o hawri bee yimbe kodi haa jooni E nder mawbe be o hawti bee wuro man, Agbonniregun [Stetillu], Obatala, Orelure, Obameri, Ejubarin, Obameri iwdi Agbonniregun [Baba Ifa] koɗii e Ekiti, yeruuji ko Alara e Ajero ɓe ngonaa ɓiɓɓe Ifa, Orunmila [Agbonniregun] e hoore mum waɗii feccere ɓurnde mawnude e nguurndam mum to Ado Sabu ɗuum, eɗen njogii konngol ‘Ado ni ile Ifa’ [Ado woni galle maɓɓe hannde oo Leydi Ekiti fucfcfiri ndii feccii ko e diiwanuuji 16 (e ndi jokki haa hannde), gooto heen fof ina jogii Owa mum walla Laamcfo mum (Owa ko helmere generik e nder majji) heen nayi ko toowcfi, woni : — (1) Owore Otun, (2) Ajero Ijero, (3) E.4 laamɓe Ekiti tokosɓe ɓee: — (5) Alara mo Aramoko, (6) Alaye mo Efon Alaye, (7) Ajanpanda mo Akure, (8) Ologotun mo Ogotun, (9) Olojudo mo Ido, (10) Attah mo Aiyede, (11) Oloja Oke mo Igbo Odo, (12) Olowowo mo3, (12) Olowowo mo1. Onire mo Ire, (15) Arinjale mo Ise e (16) Onitaji mo Itaji. Orangun mo Ila ina wondi e sahaaji e nder maɓɓe, kono ko o Ekiti tan e yurmeende, ko o jeyaaɗo e galle goɗɗo."<ref>{{Cite web|title=Agitations for State Creation in Nigeria: A Study of Ekiti State|url=https://www.researchgate.net/publication/313666270|access-date=2021-07-12|website=ResearchGate|language=en}}</ref>
Dowla Ekiti hannde oo sosaa ko e feccere Ondo e hitaande 1996.<ref>Cohen, Saul B., ed. ''The Columbia Gazetteer of the World'' (New York: Columbia University Press, 1998) vol 1, p. 915</ref> Ko adii ɗum, nde jeyaa ko e diiwaan Ondo to diiwaan hirnaange leydi Nijeer. So tawii feccere nde wonaa Ekiti e nder diiwaan hee ɓuri heewde doole to bannge geɗe leydi, Akure nde ndeen wonnoo ko wuro Ekiti woni hooreejo [[Diiwal Ondo|diiwaan Ondo]].<ref>{{Cite web|title=Agitations for State Creation in Nigeria: A Study of Ekiti State|url=https://www.researchgate.net/publication/313666270|access-date=2021-07-12|website=ResearchGate|language=en}}</ref>
== Geography ==
Yiyngo gila dow gooto e kooseeje Iworoko e nder diiwaan Ekiti.
Dowla oo ɓuri wonde ko nokku toowɗo, ina toowa ko ina tolnoo e 250 meeter dow koye maayo. Nde woni ko e nokku mo haayre metamorfik woni les mum. Ko ɓuri heewde ko nokku ɓuuɓɗo e nder leydi ndi, jogiiɗo sifaa leydi ndi, tawa ina waɗi ko ina wona 100 000 mbuuɗu, tawi ko ɓulli ɓooyɗi, tawi ko ɓulli gonɗi e ŋoral, ɗi mbaawi waɗde heen gootal walla e nder pelle walla e ŋoral. Hono ɗeen kaaƴe yaltuɗe ina ngoodi ko ɓuri heewde e Aramoko, Efon-Alaiye, Ikere-Ekiti, Igbara-odo-ekiti e Okemesi-Ekiti. Dowla oo ina heewi tufɗe ɓutte, teeŋtuɗe heen ko tufɗe Ikere-Ekiti to bannge worgo, tufɗe Efon-Alaiye to keeri hirnaange e tufɗe Ado-Ekiti to caka.<ref>{{Cite web|title=For The Love Of Ekiti|url=https://www.facebook.com/ololufeekiti/posts/1681005171971984|archive-url=https://ghostarchive.org/iarchive/facebook/763313467074497/1681005171971984|archive-date=2022-02-26|url-access=limited|website=www.facebook.com|language=en|access-date=2020-05-24}}{{cbignore}}</ref>
=== Kiliima e leɗɗe ===
Dowla oo ina jogii weeyo ɓuuɓngo, ngo duuɓi ɗiɗi ceertuɗi. Ko ɗeen ngoni dumunna toɓo (abriil–oktoobar) e dumunna yooro (noowammbar–mars). Nguleeki ina tolnoo e 21° haa 28 °C tawa ina waɗi nguleeki mawki. Henndu fuɗnaange-rewo e henndu njulaagu worgo-fuɗnaange ina ɓuuɓta e sahaa toɓo e sahaa yooro (Harmattan). Ladde ɓuuɓnde ina woodi to bannge worgo, savannah ina jogii saraaji worgo.<ref>{{Cite web|title=ADO EKITI, NIGERIA|url=https://www.cfan.org.uk/campaigns/ado-ekiti-nigeria|date=2019-11-19|website=[[Christ for all Nations]]|language=en|access-date=2020-05-24}}</ref>
== Wurooji e diwanuuji njuɓɓudi ==
=== Nokkuuji laamuuji nokkuuji ===
Ƴeew kadi: Doggol gure e nder diiwaan Ekiti
Dowla Ekiti ina waɗi nokkuuji sappo e jeegom laamu nokkuuji. Ɓe lati:
Ado-Ekiti
Ikere
Oye
Ayyekire (Gbonyin)
Efon
Ekiti Fuɗnaange
Ekiti Fuɗnaange-Hirnaange
Ekiti hirnaange
Emure
Ido-Osi
Ijero
Ikole
Ilejemeje
Irepodun/Ifelodun
Ise/Orun
Mooba
=== Doggol jooni ngol Hooreeɓe nokkuuji laamu nokkuuji. ===
1 Ise/Orun: Hooreejo. Olumide Falade 2 Gbonyin: Hon. Sade Akinrinmola 3 Emure: Hon. Oludare Paul Awopetu 4 Ido-Osi: Hon. Oye: Hon. Tayo Ogundare 6 Irepodun/Ifelodun: Hon. Dapo Olagunju 7 Ado-Ekiti: Hon. Ikere: Hon. Ekiti Fuɗnaange-rewo: Hon. Lanrewaju Omolase 10 Efon: Hon. Bolaji Jeje 11 Ilejemeje: Hon. Ganiyu bakare 12 Ijero: Hon. Ekiti Fuɗnaange: Hon. Samuel Adeniyi 14 Ekiti Hirnaange: Hon. Kolawole Omotunde 15 Moba: Hon. Adeniyi Adebayo 16 Ikole: Hon. Adesola Adeyanju <ref>{{cite web|url=http://ekitistate.gov.ng/administration/local-govt/caretaker-chairmen-and-secretaries-of-local-governments/|title=Chairmen And Secretaries Of Local Governments|work=The Official Website of the Government of Ekiti State, Nigeria|access-date=18 January 2015|archive-date=10 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150110015819/http://ekitistate.gov.ng/administration/local-govt/caretaker-chairmen-and-secretaries-of-local-governments/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ekitistate.gov.ng/about-ekiti/local-government/|title=Local Government – Ekiti State Website}}</ref>
=== Eɓɓooje 18 nokkuuji ƴellitaare diisnondiral nokkuuji (LCDAs) e nder diiwaan Ekiti ===
Laamu leydi Ekiti e hitaande 2014, ko adii yaltugol guwerneer Fayemi, ina foti sosde LCDA 18 ɓeydaare tuugnaade e wasiyaaji Goomu White Paper ngu laamu nguu sosi. Ɗum noon, ko guwerneer Ayo Fayose haɗi ɗum.[citation nécessaire]
== Demokaraasi ==
Ekitis ko gootum e pinal, ɓe kaala ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]] anndiraangal Ekiti. Sifaa gootol Ekiti ina rokka dowla oo won e keewal e nder dowlaaji fedde nde. Ceertugol seeɗa ina teskaa e ɗemɗe Ekiti ɗemngal Yoruba ngal renndooji keeri ɗii kaalata e dowlaaji goɗɗi ɗii. Yeru, yimve nokkuure laamu Ado haaldataa e yimve Ijero ''Local government'', yimve nokkuure Ikole ina kaala ko seerti e yimve nokkuure Ikere. Renndooji ɗi nokkuuji mum en njiylotoo ɗii ina njeyaa heen Otun (leydi Moba) kaaloowo ɗemngal ɓadtingal ɗemngal Igbominas e nder diiwaan Kwara. Yimɓe Oke-Ako, Irele, Omuo ina kaala ɗemngal nanndungal e ɗemngal Yagba mo diiwaan Kogi.
== Dina ==
Fotde 85% ko Kerecee’en, fotde 10% ko juulɓe e 5% ko [[Yoruba language|Yoruba]] en aadaaji (Oniṣeṣe).<ref>{{Cite news|url=https://guardian.ng/news/group-warns-muric-against-creating-religious-crisis-in-ekiti/|location=Lagos, Nigeria|title=Group warns MURIC against creating a religious crisis in Ekiti|date=14 March 2019|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=People & Culture – Ekiti State Website|url=https://www.ekitistate.gov.ng/about-ekiti/people-culture/|access-date=2021-12-22|language=en-US}}</ref> Diiwaan Anglikan Ondo nder Ekklessiya [[Naajeeriya]] hawti bee Dioceesji tati ɗi Ekiti Oke (2004) ɗi Bishop Isaac Olatunde Olubowale (2004) ardii, Ekiti Hirnaange (2005) ɗi Bishop Rufus Victor Ajileye Adepoju ardii (2017), e Ekiti (2004) ɗi Bishop Rufus Victor Ajileye Adepoju (2017) ardii (2022).
446 475 katolik (2021) e nder diiwaan Ekiti (1972 ko Ado-Ekiti), suffragan diiwaan mawɗo Ibadan, e 63 parwisaaji e les njiimaandi bismaango Feliks Femi Ajakaye (2010).
== Ɗemɗe ==
Ɗemɗe dowla Ekiti ɗe LGA limti:<ref name="e22">{{Cite news|url=https://www.ethnologue.com/country/NG|title=Nigeria|work=Ethnologue|edition=22|access-date=2020-01-10}}</ref>
== Jaangirde ==
Diiwal Ekiti ɗon huuwa bee janngirde 6-3-3-4 nde huuwata nder lesdi [[Naajeeriya]]. Jaŋde leslesre ndee woni ko e les njiimaandi fedde jaŋde leslesre winndereere (''Universal Basic Education Board'') to leydi Ekiti nde heewi gollodaade e UBEC ngam tabitinde ƴellitaare mbaawkaaji aadee e njuɓɓudi mum no nanngiraa e Politik Jaŋde leslesre winndereere.<ref name="e222">{{Cite news|url=https://www.ethnologue.com/country/NG|title=Nigeria|work=Ethnologue|edition=22|access-date=2020-01-10}}</ref> Ministeer Jaŋde lesdi ndin ɗon jokki binnditagol e jokkirgol nder janngirde nden e janngirde laamu fuu diga janngirde lesdi haa janngirde mawnde bana no ɗum huuwirta nder lesdi [[Naajeeriya]] fuu.
Duɗal Emmanuel (hannde ko duɗal leslesal Emmanuel) sosaangal e hitaande 1896 ko ngal duɗal gadanal, jooni ngal ɓuri ɓooyde e nder diiwaan Ekiti. Duɗal lesdi Saint Joseph, Ado-Ekiti, Duɗal lesdi St. Louis, Ikere-Ekiti, Duɗal lesdi Catford, Ado-Ekiti, e Duɗal EKSU Staff ina jeyaa e duɗe leslese ɓurɗe lollude e nder diiwaan Ekiti. Duɗe hakkundeeje mawɗe e nder diiwaan Ekiti ina mbaɗi kono ɗe limtaaka tan e Duɗal Almasiihu, Ado Ekiti, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde wuro Petoa, Ado-Ekiti, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Angalteer Anglikan Ekiti, Ado-Ekiti, Jaaɓihaaɗtirde tagoore hesere, Ado Ekiti e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Notre Dame, Usi-Ekiti.
<ref>{{Cite web|title=four universities in Ekiti {{!}} Universities of Higher Learning|url=http://www.alleducation.com.ng/universities-in-ekiti-state/|access-date=2021-06-30|language=en-US}}</ref> Jaami'aaji jowi tan woni nder jiha Ekiti ɗi woni]: Jaami'aare [[Afe Babalola]], Ado-Ekiti<ref>{{Cite web|title=Afe Babalola University {{!}} A Private University of Higher Learning|url=http://www.abuad.edu.ng/|access-date=2021-06-30|language=en-US}}</ref> nde sosaa nder hitaande 2009 nde mari suudu maako mawndu haa laamorde lesdi Ekiti, ɗum gootel nder jaami'aare mawnde nder lesdi [[Naajeeriya]]. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde lesdi Ekiti, Ado-Ekiti,<ref>{{Cite web|title=Ekiti State University – Home|url=https://eksu.edu.ng/|access-date=2021-06-30|language=en-US}}</ref> Duɗal jaaɓi-haaɗtirde fedde Oye-Ekiti,<ref>{{Cite web|title=Home|url=https://fuoye.edu.ng/|access-date=2021-06-30|website=Federal University Oye Ekiti (FUOYE)|language=en-US}}</ref> e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Venite Iloro Ekiti e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde jaŋde, ganndal e karallaagal Bamidele Olumilua keso sosaangal Ikere-Ekiti<ref>{{Cite web|title=Bamidele Olumilua University of Education, Science and Technology - Home|url=https://portalcoeikere.edu.ng/|access-date=2021-06-30|website=portalcoeikere.edu.ng|archive-date=16 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210516160424/https://portalcoeikere.edu.ng/|url-status=dead}}</ref> ko duɗe jaaɓi-haaɗtirde laamu e nder diiwaan Ekiti. Jaaɓihaaɗtirdeeji goɗɗi e nder diiwaan Ekiti ko duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde nde, Ado-Ekiti,<ref>{{Cite web|title=Home|url=https://ugportal.crownpolytechnic.edu.ng/|access-date=2021-06-30|website=ugportal.crownpolytechnic.edu.ng}}</ref> duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal cellal, Ijero-Ekiti.<ref>{{Cite web|title=CHST Ijero Ekiti (2020/2021) Forms: Portal, Price and Closing Date - School Contents|url=https://www.schoolcontents.info/2019/04/chst-ijero-ekiti-form-is-out-courses.html|access-date=2021-06-30|website=www.schoolcontents.info}}</ref>
Ekiti ina jogii limre nde naamnaaka, nde alaa ɗo haaɗi, nde tawnoo ko kañum woni njuɓɓudi ɓurndi mawnude e jaŋde tawa ina waɗi porfeseeruuji 11 e nder galle 13. Ɗum ko toɓɓere keeriinde e nder winndere nde. « Wiɗtooji kollitii wonde Ekiti ɓuri heewde yimɓe jannguɓe e kala kiloomeeteer kaaree e nder winndere ɓaleere ndee ». Ko sikke alaa, Ekiti, ko leñol ɓurngol heewde porfeseeruuji e nder leydi Najeriya. “Leydi Ekiti wonnoo ko “lampa e ɓuuɓri ndiyam janngirɗe nguurndam wonande leñol ɓaleejo...Daartol ina hollita wonde Ekiti waɗii safrooɓe jeegom (6) safrooɓe gollotooɓe e laanaaji hakkunde 1500 e 1830... hade duɗal gadanal soseede e nder leydi Nijeer (Ilesanmi, Dele Alaba, 2023).
== Moota ==
Laawol mawngol ina jeyaa heen:
Ado Ekiti-Igede-Aramoko Rd haa hirnaange diga Ado-Ekiti haa lesdi Osun bana Erimo-Effon Alaiye Rd,
Ikokum-Ijero Ekiti Rd hirnaange diga Ijero bee laawol Igbeja haa lesdi Osun,
Otun Rd haa woyla diga Ido Ekiti haa lesdi Kwara,
Omuo Ekiti-Ekinrin Rd fuunaange haa lesdi Kogi,
Omuo Ekiti-Igbe Rd fombina haa lesdi Ondo,
Ado Ekiti-Ikare Rd fuɗnaange haa lesdi Ondo,
Owo-Emure Ile Rd to fombina haa diiwaan Ondo,
Ado Ekiti-Ogbolu Rd fombina haa lesdi Ondo,
fuɗnaange-rewo gila Ikere haa diiwaan Ondo,
Igede Ekiti Oke Rd fombina haa lesdi Ondo haa Ibuji.
Ogotun Ekiti-Igbara Odo Rd haa lesdi Osun haa Ipetu-Ijesha bee laawol Ikeji-Ile
=== Politik ===
Laamu leydi ndi ardii ɗum ko guwerneer cuɓaaɗo e nder demokaraasi, gollodiiɗo e terɗe suudu sarɗiiji leydi ndi. Laamorgo leydi ndi woni Ado-Ekiti.<ref>{{Cite news|last=Oguntola|first=Tunde|date=2022-09-27|title=2023: Next President, Govs Must Get Two-thirds Spread, Says INEC|url=https://leadership.ng/2023-next-president-govs-must-get-two-thirds-spread-says-inec/|access-date=2023-02-24|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>
=== Sifaa woote ===
Sifaa woote kala diiwaan ina suɓee e kuutoragol sifaa baylaaɗo, gonɗo e doggol ɗiɗi. Ngam suɓaade e daawal gadanal ngal, kanndidaa ina foti heɓde keewal woote e ko ɓuri 25% e woote ɗe ko famɗi fof tataɓe ɗiɗi e nder nokkuuji laamuuji diiwaan oo. So tawii hay kanndidaa gooto rewaani laawol ngol, doggol ɗiɗmol ngol waɗata ko hakkunde kanndidaa ɓurɗo toowde e kanndidaa garoowo mo heɓi keewal wooteeji e nder Nokkuuji laamu nokkuuji ɓurɗi heewde.<ref>{{Cite news|last=Oguntola|first=Tunde|date=2022-09-27|title=2023: Next President, Govs Must Get Two-thirds Spread, Says INEC|url=https://leadership.ng/2023-next-president-govs-must-get-two-thirds-spread-says-inec/|access-date=2023-02-24|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>
== Jawdi tago ==
Leydi Ekiti ina jogii jawdi keewndi. Dowla oo ina waawi alɗude e geɗe miniraaje. Ina jeyaa e ɗeen : granit, kaoliniit, kolombit, karnokiit, njamndi mboɗeeri, barit, kaaƴe dime, kaaƴe dime, kaaƴe dime, fosfaat, kaaƴe dime, turmalin, kuuraa kaŋŋe e keewal seeɗa e ko nanndi heen. Ɗi ɓuri heewde ko e nder gure e gure ceertuɗe Ijero, Ekiti hirnaange, Ado-Ekiti, Ikole, Ikere, Ise-Ekiti e nokkuuji goɗɗi laamu nokkuuji.
Leydi ndii ina barkini kadi e geɗe ndiyam, yoga e maayooji mum mawɗi ko Ero, Osun, Ose, e Ogbese. Dowla kooseeje kadi ina barkini e nokkuuji turism keewɗi e nder dowla oo ko wayi no, Ikogosi Warm Springs ; Ɓooygol ndiyam Arinta; Koɗorɗe Olosunta e Orole ɗe Ikere; Maayo Erin-Ayonugba to Erijiyan Ekiti; Fajuyi Siftorde Ado - Ekiti e ko nanndi heen. Ko nokku turism Ikogosi ɓuri heewde yimɓe e ɓuri ƴellitaade. Punndi ngulndi ndii ko huunde nde alaa ko nanndi e mum, kadi ko gollorɗe ballitooje ina ƴellitee e nder caka hee. Punndi ndii woni ko e jooni, ina ligginee e ina pawee e nder ndiyam ɓuuɓɗam ngam njulaagu, ko sosiyetee keeriiɗo - UAC Nigeria.
Yanti heen, leydi ndii ina heewi ngalu ndema tawi ko kakawo woni ndema mum ɓurka heewde ngalu. Ko ɓuri heewde e ko anndaa wonde leydi Ekiti ina waɗi ko ina tolnoo e 40% e geɗe kakawo Diiwaan Hirnaange ɓooyɗo lolluɗo oo. Leydi ndii ina anndaa kadi e ngalu laddeeji, teeŋti noon e leɗɗe, e lewru marse 2022, Obeche (Triplochiton scleroxylon) ƴettaa ko Lekki Dowla sabu mawnugol mum e nafoore mum faggudu.<ref name="thehopenewspaper.com2">{{Cite news|title=Ekiti adopts 'Obeche' as state tree, plants 500,000|url=https://www.thehopenewspaper.com/ekiti-adopts-obeche-as-state-tree-plants-500000/|location=Akure, Nigeria|newspaper=The Hope|date=24 March 2022|access-date=30 June 2022}}</ref> Sabu ngonka weeyo moƴƴa, leydi ndii ina jogii leɗɗe ɓutte, ko noon kadi, ina jogii jawdi keewndi e leɗɗe ceertuɗe. Gese nguura ko wayi no yamre, maniyyu, e kadi gawri ko wayi no maaro e maaro ina ndema e keewal. Gese goɗɗe teskinɗe ko wayi no kola nut e mbaydiiji ɓiɓɓe leɗɗe ina ndema kadi e nder njulaagu.<ref>{{Cite web|title=ekiti state nigeria granite|url=https://www.isf-lecce.it/equipment/239836/ekiti-state-nigeria-granite/1560226005.html|website=www.isf-lecce.it|access-date=2020-05-24}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Galle ==
=== Yimɓe teskinaaɓe ===
[[Niyi Adebayo]]: gonnooɗo guwerneer, guwerneer gadano e nder diiwaan Ekiti, (ɓiy [[Robert Adeyinka Adebayo]]).<ref>{{Cite web|title=H.E. Otunba Adeniyi Adebayo|url=https://roscongress.org/en/speakers/adeniyi-adebayo-otunba/biography/|access-date=2021-06-30|website=Roscongress Building Trust}}</ref>
[[Robert Adeyinka Adebayo]]: Guwerneer gonnooɗo, diiwaan hirnaange e dowla hirnaange leydi Najeriya, (baaba [[Niyi Adebayo]]).<ref>{{Cite web|date=2017-03-08|title=Ex-Governor of Western Nigeria, Adeyinka Adebayo, is dead {{!}} Premium Times Nigeria|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/225570-ex-governor-western-nigeria-adeyinka-adebayo-dead.html|access-date=2021-06-30|language=en-GB}}</ref>
[[Odunlade adekola|Odunlade Adekola]]: fijoowo<ref>{{Cite news|date=2020-12-05|title=Odunlade Adekola's 'Nuclear Bomb'|url=https://guardian.ng/saturday-magazine/odunlade-adekolas-nuclear-bomb/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
[[Olusegun Aderemi]], laamɗo Aramoko-Ekiti.<ref name=":022">{{Cite news|last=danivert|date=2022-08-22|title=Nigerian Monarch, honored in USA with proclamations, Key to Franklin Township for pragmatic, outstanding leadership|url=https://thesun.ng/nigerian-monarch-honored-in-usa-with-proclamations-key-to-franklin-township-for-pragmatic-outstanding-leadership/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-03-15|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en}}</ref>
Alhaji [[Abdul Azeez Kolawole Adeyemo]]: dawriyanke lolluɗo<ref>{{Cite web|title=National Trade & International Business Center|url=http://ntibc.ng/listing/state/54/Ekiti|access-date=2021-06-30|website=ntibc.ng|archive-date=16 July 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716084941/http://ntibc.ng/listing/state/54/Ekiti|url-status=dead}}</ref>
Sade Adu: jimoowo<ref>{{Cite web|title=Sade {{!}} Biography, Songs, & Facts|url=https://www.britannica.com/biography/Sade|access-date=2021-06-30|website=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref>
S. [[Banji Akintoye ]]: jannginoowo daartol e winndiyanke.
[[Bolaji Aluko]]: jannginoowo<ref>{{Cite web|title=FULL PROFILE OF PROFESSOR MOBOLAJI EBENEZER ALUKO -|url=https://careerbridgeafrica.org/full-profile-of-professor-mobolaji-ebenezer-aluko/|access-date=2021-06-30|language=en-US}}</ref>
[[Gbenga Olu Komolafe|Gbenga Aluko]]: senateer<ref>{{Cite web|last=Agencies|date=2020-02-02|title=Ekiti APC urges Senator Abaribe to seek forgiveness over call for President Buhari's resignation|url=https://www.today.ng/news/politics/ekiti-apc-urges-senator-abaribe-seek-forgiveness-call-president-buharis-resignation-278160|access-date=2021-06-30|website=TODAY|language=en-US}}</ref>
[[Sam Aluko]]: ganndo faggudu e baaba Bolaji Aluko e [[Gbenga Aluko]]<ref>{{Cite web|title=Prof. Sam Aluko passes on – News Report|url=https://www.proshareng.com/news/People/Prof.-Sam-Aluko-passes-on-–-News-Report/16237|access-date=2021-06-30|website=Prof. Sam Aluko passes on – News Report|language=en}}</ref>
[[Niniyola Apata]], jimoowo e mawniiko debbo<ref>{{Cite web|author=Earl Nurse and Arit Okpo|title=A polygamous upbringing and a tragic loss contribute to Niniola's music|url=https://www.cnn.com/2020/11/04/africa/niniola-apata-polygamy-upbringing-music-nigeria-afro-beat-spc-intl/index.html|access-date=2021-06-30|website=CNN|date=4 November 2020}}</ref>
[[Teniyola Apata]], jimoowo e miñi mum debbo <ref>{{Cite news|last=Sanusi|first=Sola|date=2020-04-05|title=Niniola stops own sister Teniola from entering her house over covid-19 scare|url=https://www.legit.ng/1318271-coronavirus-scare-niniola-stops-sister-teniola-coming-house.html|access-date=2021-06-30|newspaper=[[Legit.ng]]|language=en}}</ref>
[[Ayodeji Awoyomi]], fotoowo naalankaagal keɓɗo njeenaari.<ref>{{Cite news|last=Oshodi|first=Adewale|date=2024-08-14|title=Nigerian photographer wins British award|url=https://tribuneonlineng.com/nigerian-photographer-wins-british-award/|access-date=2025-10-21|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref>
[[Yinka Ayefele]]: jimoowo<ref>{{Cite news|date=2020-09-08|title=Media war in Ibadan over jingle placement|url=https://guardian.ng/features/media-war-in-ibadan-over-jingle-placement/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>.
[[Afe Babalola]]: mawɗo awokaajo leydi [[Naajeeriya]], balloowo yimɓe<ref>{{Cite web|title=babalola|url=https://www.ogeesinstitute.edu.ng/babalola|access-date=2021-06-30|website=ogeesedu|language=en}}</ref>
[[Rasak Ojo Bakare]]: jannginoowo<ref>{{Cite web|title=Rasak Ojo Bakare: A Consummate Culture Ambassador – Media Hub Nigeria|url=https://themediahubnig.com/rasak-ojo-bakare-a-consummate-culture-ambassador/|access-date=2021-06-30|language=en-US}}</ref>
[[Richard Bamisile]]: Ko o siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o woni tergal nder suudu joonde diidaaɗi lesdi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=ShineYourEye|url=https://www.shineyoureye.org/person/bamisile-olufemi-richard|access-date=2021-06-30|website=www.shineyoureye.org}}</ref>
[[Babalola Borishade|Babalola Borisade]]: Jaagorgal leydi [[Naajeeriya]] laabi 4, CFR<ref>{{Cite news|date=2017-04-27|title=OBITUARY: Borishade, the man whom senate rejected thrice yet led 4 key ministries|url=https://www.thecable.ng/obituary-borishade-man-senate-rejected-thrice-yet-led-4-key-ministries|access-date=2021-06-30|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref>
[[Adekunle Fajuyi]]: Gomnaajo konu arandeejo, diiwal hirnaange lesdi [[Naajeeriya]] - Diiwal man feccaama jooni haa lesdi 6.<ref>{{Cite journal|last=Adebanwi|first=Wale|title=Death, National Memory and the Social Construction of Heroism|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-african-history_2008_49_3/page/419|date=November 2008|journal=The Journal of African History|language=en|volume=49|issue=3|pages=419–444|doi=10.1017/S0021853708003642|issn=1469-5138|doi-access=free}}</ref>
[[Femi Falana]]: mawɗo awokaa leydi Nijeer, daraniiɗo, (baaba [[Falz]]).<ref>{{Cite news|date=2016-03-19|title=Femi Falana speaks on lawyer-son, Falz turned musician|url=https://www.vanguardngr.com/2016/03/femi-falana-speaks-lawyer-son-falz-turned-musician/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
[[Falz]]: jimoowo, (ɓii [[Femi Falana]])<ref>{{Cite news|date=2014-02-13|title=Why Femi Falana's Son, Falz Dumped Law for Music|url=https://www.vanguardngr.com/2014/02/femi-falanas-son-falz-dumped-law-music/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
[[Olusoji Fasuba]]: dognoowo e dingiral<ref>{{Cite web|title=Olusoji Adetokunbo FASUBA {{!}} Profile|url=https://worldathletics.org/athletes/nigeria/olusoji-a-fasuba-14214967|access-date=2021-06-30|website=worldathletics.org}}</ref>
[[John Olukayode Fayemi|Kayode Fayemi]]: gonnooɗo guwerneer diiwaan Ekiti.<ref>{{Cite web|title=The Grass Not Always Greener|url=https://www.thebusinessyear.com/nigeria-2017/the-grass-not-always-greener/interview|access-date=2021-06-30|website=The Business Year|archive-date=6 May 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190506150425/https://www.thebusinessyear.com/nigeria-2017/the-grass-not-always-greener/interview|url-status=dead}}</ref>
[[Ayo Fayose]]: gonnooɗo guwerneer diiwaan Ekiti<ref>{{Cite news|date=2021-04-26|title=Rising from controversial congress, Southwest PDP seeks rebirth|url=https://guardian.ng/politics/rising-from-controversial-congress-southwest-pdp-seeks-rebirth/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
[[Zlatan Ibile]]: naalanke, jimoowo [ina haani ƴeewteede].
[[Oluyemi Kayode]]: dognoowo <ref>{{Cite news|date=2015-05-08|title=Sad tale of 76-yr-old mother of late Nigerian hero abandoned to fate|url=https://thenationonlineng.net/sad-tale-of-76-yr-old-mother-of-late-nigerian-hero-abandoned-to-fate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref>
[[Babafemi Ojudu]]: senateer, jooni ko jaagorgal keeringal hooreejo leydi<ref>{{Cite news|date=2020-09-25|title=Ekiti APC suspends Ojudu, 10 others|url=https://guardian.ng/?p=1225017|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-30|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
Senator [[Abiodun Olujimi]]: senateer leydi [[Naajeeriya]] lomtotooɗo diiwaan Ekiti Sud e cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]]<ref>{{Cite news|date=2021-03-22|title=How I escaped gunshots during Ekiti bye-election - Senator|url=https://www.premiumtimesng.com/news/more-news/450431-how-i-escaped-gunshots-during-ekiti-bye-election-senator.html|access-date=2021-06-30|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
[[Bamidele Olumilua]]: gonnooɗo guwerneer, [[Diiwal Ondo|diiwaan Ondo]] ɓooyɗo.<ref>{{Cite news|date=2020-06-04|title=Ex-Ondo governor, Bamidele Olumilua, is dead|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/396084-ex-ondo-governor-bamidele-olumilua-is-dead.html|access-date=2021-06-30|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
[[Segun Oni]]: ko o dawriyanke, gonnooɗo guwerneer, diiwaan Ekiti<ref>{{Cite news|date=2021-05-01|title=Why I want to be Ekiti governor again – Segun Oni|url=https://www.premiumtimesng.com/regional/ssouth-west/458861-why-i-want-to-be-ekiti-governor-again-segun-oni.html|access-date=2021-06-30|language=en-GB|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
[[Niyi Osundare]]: yimoowo, jannginoowo<ref>{{Cite web|title=Osundare, Niyi|url=https://www.uno.edu/profile/faculty/niyi_osundare|access-date=2021-06-30|website=The University of New Orleans|language=en}}</ref>
[[Sola Sobowale]]: ko fijoowo<ref>{{Cite news|last=Mbuthia|first=Mercy|date=2021-01-06|title=Sola Sobowale biography: age, husband, children, movies, net worth|url=https://www.legit.ng/1394025-sola-sobowale-biography-age-husband-children-movies-net-worth.html|access-date=2021-06-30|newspaper=[[Legit.ng]]|language=en}}</ref>.
[[Tope Tedela]]: ko fijoowo<ref>{{Cite web|title=Tope Tedela (Actor) {{!}} Photos and Movies {{!}} INSIDENOLLY|url=https://www.insidenolly.ng/tope-tedela/|access-date=2021-06-30|website=www.insidenolly.ng|language=en}}</ref>
[[Puffy Tee]]: ko peewnoowo diskooji{{Stub}}
==Hiimoɓe==
{{Reflist}}
[[Category:Diiwal Ekiti]]
[[Category:Diiwe Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Stub]]
78naxv69nztj5oo7orgpq7ijc6qdvas
Atlantis
0
13668
183390
108717
2026-08-20T11:24:36Z
InternetArchiveBot
6960
Add 3 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183390
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Atlantis''' ko duunde fenaande cifaaɗe e defte Platon Timaeus e Critias e nder nate gonɗe e hubris leƴƴi. E nder daartol ngol, Atlantis ina siforee laamu laana ndiwoowa laamiiɗo denndaangal nokkuuji hirnaange winndere anndaande ndee,<ref>{{cite book|first=John R.|last=Hale|title=Lords of the Sea: The Epic Story of the Athenian Navy and the Birth of Democracy|location=New York|publisher=Penguin|year=2009|isbn=978-0-670-02080-5|page=368|url=https://books.google.com/books?id=z1iI-C4r09oC|quote=Plato also wrote the myth of Atlantis as an allegory of the archetypal [[thalassocracy]] or naval power.}}</ref> waɗti ɗum natal binndol gonngal e laamu Akemenid.<ref>{{cite book|last=Welliver|first=Warman|title=Character, Plot and Thought in Plato's Timaeus-Critias|location=Leiden|publisher=E.J. Brill|year=1977|isbn=978-90-04-04870-6|page=42|url={{Google books |plainurl=yes |id=Ppg3AAAAIAAJ |page=42}}}}</ref> Caggal eɓɓoore bonnde ngam haɓtaade « Athensɓooyɗo », Atlantis yani e laamɓe ɓee, yani e maayo Atlantik. Nde tawnoo Platon ina siftina Athensina nanndi e dowla mum teskinɗo e nder Republique, daartol Atlantis ina foti seedtaade ɓurondiral miijo makko e dowla.<ref name="Hackforth">{{cite journal|last=Hackforth|first=R.|title=The Story of Atlantis: Its Purpose and Its Moral|url=https://archive.org/details/sim_classical-review_1944-05_58_1/page/7|journal=[[Bryn Mawr Classical Review|Classical Review]]|volume=58|issue=1|year=1944|pages=7–9|jstor=701961|doi=10.1017/s0009840x00089356|s2cid=162292186|issn=0009-840X}}</ref><ref name="David">{{cite journal|first=Ephraim|last=David|title=The Problem of Representing Plato's Ideal State in Action|journal=[[Rivista di Filologia e di Istruzione Classica|Riv. Fil.]]|volume=112|year=1984|pages=33–53}}</ref>
Hay so tawii nafoore mum ina famɗi e golle Platon, daartol Atlantis ina jogii batte keewɗe e binndol. Feere allegori Atlantis ƴettaa ko e golle utopiyankooje binndooɓe heewɓe e jamaanu renndo, ko wayi no Atlantis keso mo Francis Bacon e Utopia mo Thomas More winndi.<ref>{{cite journal|first=Lewis|last=Mumford|title=Utopia, the City and the Machine|url=https://archive.org/details/sim_daedalus_spring-1965_94_2/page/271|journal=[[Daedalus (journal)|Daedalus]]|volume=94|issue=2|year=1965|pages=271–292|jstor=20026910}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Hartmann|first1=Anna-Maria|year=2015|title=The Strange Antiquity of Francis Bacon's ''New Atlantis''|journal=Renaissance Studies|volume=29|issue=3|pages=375–393|doi=10.1111/rest.12084|s2cid=161272260}}</ref> To bannge goɗɗo oo, annduɓe amateur en e teeminannde sappo e jeenay (19) njiyti ko fenaande e haala Platon, ko ɗum aadaaji daartol, ɓurɗo lollude oo ko Ignatius L. Donnelly e nder deftere mum Atlantis: Aduna Antediluvien. Ko Platon holliti ko laaɓtaani e sahaa kewuuji ɗii (ko ɓuri duuɓi 9 000 ko adii jamaanu makko) e nokku mo Atlantis wiyi woni oo ("caggal Pillars Hercules") addani miijooji fenaande keewɗi.<ref>{{cite book|last=Feder|first=Kenneth|chapter=Lost: One Continent – Reward|title=Frauds, Myths, and Mysteries: Science and Pseudoscience in Archaeology|location=New York|publisher=McGraw-Hill|year=2011|edition=Seventh|isbn=978-0-07-811697-1|pages=141–164|chapter-url={{Google books |plainurl=yes |id=8yw5QwAACAAJ |page=141 }}}}</ref> Ko ɗum waɗi Atlantis wontii konngol teskinngol wonande kala e kala ko ina sikkaa ko siwil en majjuɓe ko adii taariindi, ina jokki e ƴellitde binndanɗe hannde ɗee, gila e defte binndaaɗe haa e filmuuji.
So tawii annduɓe filoloji e annduɓe ɓooyɓe hannde ɓee ina kawri e sifaa daartol ngol,<ref>{{cite book|last=Clay|first=Diskin|chapter=The Invention of Atlantis: The Anatomy of a Fiction|title=Proceedings of the Boston Area Colloquium in Ancient Philosophy|editor-first=John J.|editor-last=Cleary|editor2-first=Gary M.|editor2-last=Gurtler|publisher=E. J. Brill|location=Leiden|volume=15|year=2000|pages=1–21|isbn=978-90-04-11704-4|chapter-url={{Google books |plainurl=yes |id=AMRl67uqD9wC |page=1}}}}</ref> ina woodi haa jooni jeewte ko fayti e ko wonnoo ɗum. Platon ina anndaa wonde o ƴettii e dow wellitaare won e nate makko e nate makko e aadaaji ɓooyɗi, hono no o waɗiri e daartol Gyges nii.<ref>{{Cite journal|jstor=631825|title=Ringing the Changes on Gyges: Philosophy and the Formation of Fiction in Plato's Republic|journal=[[Journal of Hellenic Studies]]|volume=121|pages=12–29|year=2001|last1=Laird|first1=A.|doi=10.2307/631825|s2cid=170951759}}</ref> Ɗum addani annduɓe heewɓe miijaade wonde ina waawi tawa ko Atlantis ummorii ko e binndanɗe Ejiptnaaɓe jowitiiɗe e ɓuuɓol Thera,<ref name="Luce">{{cite book|year=1978|title=Atlantis, Fact or Fiction?|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-10482-3|first=John V.|last=Luce|author-link=John V. Luce|chapter=The Literary Perspective|editor-first=Edwin S.|editor-last=Ramage|page=[https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72 72]|chapter-url=https://archive.org/details/atlantisfactorfi00rama/page/72}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Griffiths|first1=J. Gwyn|author-link=J. Gwyn Griffiths|year=1985|title=Atlantis and Egypt|journal=[[Historia (Antiquity journal)|Historia]]|volume=34|issue=1|pages=3–28|jstor=4435908}}</ref> njiimaandi Leƴƴi Geec,<ref>{{Cite journal|last1=Görgemanns|first1=Herwig|year=2000|title=Wahrheit und Fiktion in Platons Atlantis-Erzählung|journal=Hermes|volume=128|issue=4|pages=405–419|jstor=4477385}}</ref> walla wolde Trojan.<ref>{{Cite journal|last1=Zangger|first1=Eberhard|year=1993|title=Plato's Atlantis Account – A Distorted Recollection of the Trojan War|url=https://archive.org/details/sim_oxford-journal-of-archaeology_1993-03_12_1/page/77|journal=Oxford Journal of Archaeology|volume=12|issue=1|pages=77–87|doi=10.1111/j.1468-0092.1993.tb00283.x}}</ref> Woɗɓe njaɓaani ndee ɗoo jokkondire aadaaji, ina mbiya wonde Platon waɗii daartol fenaande,<ref name="Gill">{{cite journal|last=Gill|first=Christopher|title=Plato's Atlantis Story and the Birth of Fiction|journal=Philosophy and Literature|volume=3|issue=1|year=1979|pages=64–78|doi=10.1353/phl.1979.0005|s2cid=170851163}}</ref><ref name="Naddaf">{{cite journal|last=Naddaf|first=Gerard|year=1994|title=The Atlantis Myth: An Introduction to Plato's Later Philosophy of History|journal=[[Phoenix (classics journal)|Phoenix]]|volume=48|issue=3|pages=189–209|jstor=3693746|doi=10.2307/3693746}}</ref><ref name="Morgan">{{cite journal|last=Morgan|first=K. A.|year=1998|title=Designer History: Plato's Atlantis Story and Fourth-Century Ideology|journal=[[Journal of Hellenic Studies]]|volume=118|issue=1|pages=101–118|jstor=632233|doi=10.2307/632233|s2cid=162318214}}</ref> ina ƴetta heen miijo loowngo e kewuuji jooni ɗii, ko wayi no njiimaandi Atennaaɓe e Sisili e hitaande 415–413 ko adii jibineede Iisaa walla halkaare Helike e hitaande 4373 ko adii jibineede Iisaa.<ref name="David" />
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
[[Category:Stub]]
n2a60ew9xs3pcjvkinhi6mub6g5kfpz
Hugh Lockhart-Mummery
0
20386
183374
80134
2026-08-20T10:55:29Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183374
wikitext
text/x-wiki
[[File:The romance of names (IA romanceofnames00weekrich).pdf|thumb|Sir Hugh Evelyn Lockhart-Mummery, KVCO, (28 abriil 1918 – 24 suwee 1988), ko cafroowo Angalteer, wiɗtuɗo ñawu nguu, seernduɗo ñawu Crohn e kolitis]]
{{Databox}}'''Sir Hugh Evelyn Lockhart-Mummery, KVCO, (28 abriil 1918 – 24 suwee 1988),''' ko cafroowo Angalteer, wiɗtuɗo ñawu nguu, seernduɗo ñawu Crohn e kolitis. O janngi ko e duɗal Sandroyd e duɗal Stowe. O wonnoo ko Serjant-Cirrjon to Laamɗo debbo.<ref>{{cite journal|last1=Farmer|first1=Richard G.|title=The clinical evolution of inflammatory bowel disease, 19 60–2010: An eyewitness account|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-gastroenterology_2010-09_105_9/page/1922|journal=The American Journal of Gastroenterology|date=September 2010|volume=105|issue=9|pages=1922–4|doi=10.1038/ajg.2010.223|pmid=20818347|s2cid=27721622}}</ref>
Ƴeew kadi
Doggol gollotooɓe tedduɓe to opitaal laamɗo Edward VII ngam ofiseeji
Tuugnorgal
"Lokhart-Mummery, Sir Hugh Evelyn (1918 - 1988)". rcseng.ac.uk.
"Sir Hugh Lockhart-Mummery gonnooɗo doktoor to laamɗo debbo". Annals mo duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo leydi Angalteer. 72: 149. Hitaande 1990.
Mulder, Daniyel J.; Noble, Anjela J.; Justinik, Kiristofer J.; Duffin, Jakalin M. (1 mee 2014). "Taariindi ñawuuji ɗiɗi: Taariindi ñawu nguu". Jaaynde Crohn e Kolitis. 8 (5): 341-348. doi:10.1016/j.krons.2013.09.009. ISSN 1873-9946. PMID 24094598.
Demoowo, Richard G. (Seeɗto 2010). "Evolution kilinik ñawu nguu, 19 60–2010: Haala seedtotooɗo". Jaaynde Ameriknaare ko faati e ƴiiƴam. 105 (9): 1922-4. Doi:10.1038/ajg.2010.223. PMID 20818347. S2CID 27721622.
Dataaji toppitiiɗi laamu Waylu ɗum e Wikidata
Je lesdi feere
VIAF
Jannguɓe
CiNii
so2y23jjzfah2faukeqi8jviygd623s
1991 suɓaaji gomnatiji lesdi Katsina
0
22772
183372
178926
2026-08-20T10:54:07Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183372
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''1991 Katsina State gubernatorial election''' ko ñalnde 14 [[lewru]] Duujal hitaande ɗumngu alif 1991. Kanndidaa NRC biyeteeɗo Saidu Barda heɓiino woote ɗee, o fooli SDP [[Umaru Musa Yar'Adua]].<ref>{{Cite web|title=How we politicked in the past, by veterans|url=https://dailytrust.com/how-we-politicked-in-the-past-by-veterans|access-date=2021-04-28|website=Daily Trust|date=March 9, 2019|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Contradicting Itself – An Undemocratic Transition Seeks To Bring Democracy Nearer|url=https://www.hrw.org/legacy/reports/pdfs/n/nigeria/nigeria924.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090210080216/http://www.hrw.org/legacy/reports/pdfs/n/nigeria/nigeria924.pdf|archive-date=February 10, 2009}}</ref><ref>{{Cite web|title=Governorship and House of Assembly Elections, December 14, 1991|url=https://www.ifes.org/sites/default/files/ce01273.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171204145243/http://www.ifes.org/sites/default/files/ce01273.pdf|archive-date=December 4, 2017}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Commission|first1=Nigeria National Electoral|url=https://books.google.com/books?id=-RUmAQAAMAAJ|title=Governorship and House of Assembly Elections, December 14, 1991|last2=Iredia|first2=Tonnie O.|date=1991|publisher=National Electoral Commission|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last=United Nations High Commissioner for Refugees|title=Refworld {{!}} Nigeria: Corroboration of state assembly and gubernatorial election results for Lagos State, December 1991|url=https://www.refworld.org/docid/3ae6aae538.html|access-date=2021-04-28|website=Refworld|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Nwosu|first=Professor Humphrey N.|url=https://books.google.com/books?id=JQgvDwAAQBAJ|title=Laying the Foundation for Nigeria's Democracy: My Account of the June 12, 1993 Presidential Election and Its Annulment|date=2017-08-01|publisher=Page Publishing Inc|isbn=978-1-63568-287-8|language=en}}</ref><ref>{{cite journal|last=Shettima|first=Kole Ahmed|date=December 1995|title=Engendering Nigeria's Third Republic|url=https://archive.org/details/sim_african-studies-review_1995-12_38_3/page/61|publisher=Cambridge University Press|journal=African Studies|volume=38|number=3|pages=61–98|doi=10.2307/524793|jstor=524793|s2cid=143626393}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nigeria - The Third Republic|url=http://countrystudies.us/nigeria/76.htm|access-date=2021-04-28|website=countrystudies.us}}</ref><ref>{{Cite news|date=1992-07-07|title=Nigerian Vote Moves Populous African State Closer to Civilian Rule|work=Christian Science Monitor|url=https://www.csmonitor.com/1992/0707/07051.html|access-date=2021-04-28|issn=0882-7729}}</ref><ref>{{Cite web|title=Elections in Nigeria|url=https://africanelections.tripod.com/ng_governorship.html|access-date=2021-04-28|website=africanelections.tripod.com}}</ref>
== Yiituki ==
Woote guwerneer ɗee mbaɗiraa ko e kuutoragol njuɓɓudi woote udditiindi..<ref>{{Cite web|date=2019-05-06|title=9 Years After: The Rise And Fall Of The Yar'Adua Political Dynasty + How Atiku, Tinubu Benefited|url=http://ng.dailyadvent.com/politics/2019/05/06/9-years-after-the-rise-and-fall-of-the-yaradua-political-dynasty-how-atiku-tinubu-benefited/|access-date=2021-04-28|website=Daily Advent Nigeria|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2015-05-28|title=Aisha Buhari... Simply Mr President's wife|url=https://thenationonlineng.net/aisha-buhari-simply-mr-presidents-wife/|access-date=2021-04-28|website=Latest Nigeria News, Nigerian Newspapers, Politics|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2007-01-24|title=Cover Story : Unmasking The 'Khalifa' -Umar Yar'Adua-TheNEWS|url=http://saharareporters.com/2007/01/24/cover-story-unmasking-khalifa-umar-yaradua-thenews|access-date=2021-04-28|website=Sahara Reporters}}</ref><ref>{{Cite web|title=When a gentleman-president died|url=https://dailytrust.com/when-a-gentleman-president-died|access-date=2021-04-28|website=Daily Trust|date=May 9, 2010|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|title=Umaru Yar'Adua: President of Nigeria|newspaper=[[The Times]]|language=en|url=https://www.thetimes.co.uk/article/umaru-yaradua-president-of-nigeria-k2ghhw9ffcj|access-date=2021-04-28|issn=0140-0460}}</ref><ref>{{Cite web|date=2011-10-23|title=Umaru Yar'Adua: Nigerian President who struggled to tackle the country's social and political problems|url=https://www.independent.co.uk/news/obituaries/umaru-yar-adua-nigerian-president-who-struggled-tackle-country-s-social-and-political-problems-1993052.html|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220501/https://www.independent.co.uk/news/obituaries/umaru-yar-adua-nigerian-president-who-struggled-tackle-country-s-social-and-political-problems-1993052.html|archive-date=May 1, 2022|url-access=subscription|url-status=live|access-date=2021-04-28|website=The Independent|language=en}}{{cbignore}}</ref> Primaire ngam lanndaaji ɗiɗi ɗii suɓaade ardiiɓe banngeeji mum en mbaɗaama ñalnde sapponde jaawniy 19 oktoobar hiitande dubi alif 1991.<ref>{{Cite web|title=Towards the 25th Anniversary of June 12 Presidential Election (2), By Eric Teniola|url=https://dailytimes.ng/life-times-umaru-musa-yaradua/|access-date=2021-04-28|website=Daily Times}}</ref><ref>{{Cite web|date=2018-06-01|title=Towards the 25th Anniversary of June 12 Presidential Election (2), By Eric Teniola - Premium Times Opinion|url=https://opinion.premiumtimesng.com/2018/06/01/anniversary-of-june-12-presidential-election-2-by-eric-teniola/|access-date=2021-04-28|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2010-05-07|title=allAfrica.com: Nigeria: Umaru Musa Yar'Adua, 1951-2010 - The Life of a President|url=https://allafrica.com/stories/201005060490.html|access-date=2021-04-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20100507114805/https://allafrica.com/stories/201005060490.html|archive-date=May 7, 2010}}</ref><ref>{{Cite web|title=May 29, 2015|url=https://issuu.com/thenation/docs/may_29__2015|access-date=2021-04-28|website=Issuu|date=May 29, 2015|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Umaru Musa YarAdua: The 13th President Of Nigeria|url=https://www.theabusites.com/umaru-musa-yaradua-13th-president-of-nigeria/|access-date=2021-04-28|website=The Abusites|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-05-05|title=May 5: How Nigeria lost Umaru Musa Yar'adua 4 years ago|url=https://thenet.ng/may-5-how-nigeria-lost-umaru-musa-yaradua-4-years-ago/|access-date=2021-04-28|website=Nigerian Entertainment Today|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Umaru Yar'dua: Great Expectation,{{as written|Disapo|inting [sic]}} Outcome - by Nasir El- Rufai|url=https://www.modernghana.com/news/219489/umaru-yardua-great-expectationdisapointing-outc.html|url-status=live|access-date=2021-04-28|website=www.modernghana.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428212223/https://www.modernghana.com/news/219489/umaru-yardua-great-expectationdisapointing-outc.html|archive-date=April 28, 2021}}</ref>
Fiilngo ngoo waɗi ko ñalnde 14 desaambar 1991.<ref>{{Cite web|title=When Katsina's past administrators, governors gathered at 25|url=https://dailytrust.com/when-katsinas-past-administrators-governors-gathered-at-25|access-date=2021-04-28|website=Daily Trust|date=October 7, 2012|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2020-05-05|title=ARTICLE: Decade after the death of Yar'Adua, important things to know about the late President Umaru Musa Yar'Adua|url=https://www.insideoau.com/2020/05/05/article-decade-after-the-death-of-yaradua-important-things-to-know-about-the-late-president-umaru-musa-yaradua/|access-date=2021-04-28|website=Inside OAU Media|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2018-08-03|title=Brief biography of Alhaji Sa'idu Barda, Katsina State's first civilian governor|url=http://katsinapost.com.ng/2018/08/03/brief-biography-of-alhaji-saidu-barda-katsina-states-first-civilian-governor/|access-date=2021-04-28|website=Katsina Post|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|date=2020-01-03|title=Alhaji Umaru Musa Yar'adua v. Alhaji Sa'idu BardaA & ORS|url=https://lawcarenigeria.com/alhaji-umaru-musa-yaradua-v-alhaji-saidu-barda-ors/|access-date=2021-04-28|website=LawCareNigeria|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Government {{!}} Katsina State Government|url=https://www.katsinastate.gov.ng/government/|access-date=2021-04-28|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Elections in Nigeria|url=https://africanelections.tripod.com/ng_governorship.html|access-date=2021-04-28|website=africanelections.tripod.com}}</ref><ref>{{Cite web|date=2011-07-14|title=Obasanjo tears Yar'Adua's family apart|url=http://www.nationaldailyngr.com/index.php?option=com_content&view=article&id=789:obasanjo-tears-yaraduas-family-apart&catid=98:nationwide&Itemid=484|access-date=2021-04-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20110714155427/http://www.nationaldailyngr.com/index.php?option=com_content&view=article&id=789:obasanjo-tears-yaraduas-family-apart&catid=98:nationwide&Itemid=484|archive-date=July 14, 2011}}</ref> Kanndidaa NRC Saidu Barda heɓi nasaraaku, o fooli SDP [[Umaru Musa Yar'Adua]].<ref>{{Cite web|date=2010-01-27|title=Her imperial majesty, Turai Yar'adua-TELL magazine|url=http://saharareporters.com/2010/01/27/her-imperial-majesty-turai-yaradua-tell-magazine|access-date=2021-04-28|website=Sahara Reporters}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Q80uAQAAIAAJ&q=Abdullahi+Aminchi|title=Governor Barda: One Year of Resourceful Administration|date=1993|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=3 Jan 2018|title=Kaita's support for Magaji against me didn't go between us – Barda|url=https://www.pressreader.com/nigeria/daily-trust/20180103/281569471110558|access-date=2021-05-05|website=Daily Trust|via=PressReader}}</ref><ref>{{Cite book|last=Lugard|first=Sani|url=https://books.google.com/books?id=RG0uAQAAIAAJ&q=Abdullahi+Aminchi|title=The Great Province: 413 AH to 1413 AH, 993 to 1993 AD|date=1993|publisher=Lugga Press|isbn=978-978-2105-48-6|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Agbalaya|first=Abdulmaleeq|url=https://books.google.com/books?id=ZMYuAQAAIAAJ&q=Abdullahi+Aminchi|title=Katsina State: Home of Heritage and Hospitality|date=2004|publisher=Ecstasy Publications|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2018-06-11|title=June 12 presidential election anniversary - Part 2|url=https://guardian.ng/opinion/june-12-presidential-election-anniversary-part-2/|access-date=2021-04-28|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=25 May 2018|title=A Life of Excellence|url=https://www.pressreader.com/nigeria/thisday/20180525/281977493289145|access-date=2021-04-28|website=This Day|via=PressReader}}</ref><ref>{{Cite web|title=Umaru Musa Yar'Adua|url=https://onlinenigeria.com/articles/notable-nigerians/4343-umaru-musa-yar-adua.html|url-status=live|access-date=2021-04-28|website=www.onlinenigeria.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200619141513/https://onlinenigeria.com/articles/notable-nigerians/4343-umaru-musa-yar-adua.html|archive-date=June 19, 2020}}</ref><ref>{{Cite web|date=2020-06-27|title=All Governors of Katsina State|url=https://www.glimpse.ng/all-governors-of-katsina-state/|access-date=2021-04-28|website=Glimpse Nigeria|language=en-US|archive-date=April 28, 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428205222/https://www.glimpse.ng/all-governors-of-katsina-state/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Adiew Yar'Adua...His Life and Times|url=http://www.pointblanknews.com/os3314.html|access-date=2021-04-28|website=www.pointblanknews.com}}</ref><ref>{{Cite web|date=2018-05-24|title=A Life of Excellence|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2018/05/25/a-life-of-excellence/|access-date=2021-04-28|website=ThisDayLive|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=The Nation April 08, 2012|url=https://issuu.com/thenation/docs/april_08__2012/24|access-date=2021-04-28|website=Issuu|date=April 6, 2012|language=en}}</ref>
== Firooji ==
{{Reflist}}
[[Category:Stub]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Katsina]]
fx48sn69zynsdydcvzb1400xm9dvaw4
Nicole Anderson (filoosofu)
0
23684
183399
83587
2026-08-20T11:40:24Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183399
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Nicole Anderson''' ko filosof Ostaraliijo, ko porfeseer e gardiiɗo duɗal wiɗtooji ko faati e neɗɗankaagal (IHR) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Arizona. Ko kanko kadi woni porfeseer tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Macquarie, ko o porfeseer Honoris Causa to duɗal jaaɓi haaɗtirde winnderewal ko faati e hermenetik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Warsaw.<ref>{{cite web|title=Nicole Anderson|url=https://search.asu.edu/profile/3703189|website=Arizona State University|language=en}}</ref> Anderson ina anndaa e golle mum e miijo Derrida, ko kanko woni sosɗo e mawɗo jaaynde wiyeteende Derrida ''Today''.<ref>{{cite journal|last1=Hanrahan|first1=M.|title=Derrida: Ethics under Erasure|journal=French Studies|date=1 July 2013|volume=67|issue=3|pages=439–440|doi=10.1093/fs/knt114|language=en|issn=0016-1128}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Kelly|first1=Elaine|title=There's a Promise Hidden in the Ruins of a Pure Ethics: Reviewing Anderson's "Ethics under Erasure"|url=https://archive.org/details/sim_philosophy-today_summer-2014_58_3/page/499|journal=Philosophy Today|date=2014|volume=58|issue=3|pages=499–503|doi=10.5840/philtoday201458324}}</ref><ref>{{cite web|title=Derrida Today|url=https://www.euppublishing.com/loi/drt}}</ref>
== Deftere ==
* Derrida: Ethics Under Erasure (2014)
* Firooji aadaaji nder kuuɗe kala nyalaade (2009)
== Firooji ==
{{reflist}}
<references />
[[Category:Osterliya]]
kmt6u3tp8sm06rymuj5abcnszo3pjtu
Cheryl Harris
0
24680
183358
111380
2026-08-20T10:31:27Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183358
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cheryl I. Harris''' ko ganndo sariya Ameriknaajo, kadi ko ganndo ko faati e njiyaagu. Ko o porfeseer hakkeeji siwil e ndimaagu siwil to duɗal sariya UCLA.<ref>{{Cite web|title=Harris, Cheryl {{!}} UCLA Law|url=https://law.ucla.edu/faculty/faculty-profiles/cheryl-i-harris|access-date=2023-05-16|website=law.ucla.edu|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2 June 2020|title=UCLA protests LAPD using Jackie Robinson stadium for protest arrest processing|first=Gale|last=Holland|url=https://www.latimes.com/california/story/2020-06-02/ucla-protests-lapd-using-jackie-robinson-stadium-for-protest-arrest-processing|access-date=30 June 2020|website=The Los Angeles Times}}</ref>
Harris anndiraa e "Whiteness as Property", wonande nder nder nder nder hitaande 1993 nder ''Harvard Law Review''.<ref name=":0">{{Cite web|last=Warren|first=James|title=WHITENESS AS PROPERTY|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-1993-09-05-9309050031-story.html|date=5 September 1993|access-date=3 June 2020|website=The Chicago Tribune}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Harris|first=Cheryl I.|date=1993|title=Whiteness as Property|url=https://archive.org/details/sim_harvard-law-review_1993-06_106_8/page/n8|journal=Harvard Law Review|volume=106|issue=8|pages=1707–1791|doi=10.2307/1341787|jstor=1341787|issn=0017-811X}}</ref> Nder deftere, Harris holli tagdi fuɗɗam fuɗɗam ɓale e ko ɗum hokkata nder ummaatoore maccuɓe.<ref>{{Cite news|last=Bouie|first=Jamelle|date=8 May 2020|title=The Anti-Lockdown Protesters Have a Twisted Conception of Liberty|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/05/08/opinion/sunday/anti-lockdown-protesters.html|access-date=30 June 2020|issn=0362-4331|url-access=subscription}}</ref>
Harris boo woni inna rapper, mawɗo songwriter e mawɗo album Earl sweatshirt.<ref>{{Cite magazine|date=8 December 2019|title=5 Things We Learned From Earl Sweatshirt's Talk With His Mother at MOCA in L.A.|url=http://www.billboard.com/articles/columns/hip-hop/8545708/5-things-we-learned-from-earl-sweatshirts-talk-with-his-mother-at|access-date=3 June 2020|magazine=Billboard}}</ref>
== Jaŋde ==
Harris heɓii jaŋde maako arande nder Wellesley College nder hitaande 1973 e jaŋde J.D. nder Jaŋde Law Pritzker nder hitaande 1978.<ref name=":0" />
== Firooji ==
<references />
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
[[Category:Stub]]
gqxbkaksrpqyjrvjdbcoegglji6j8ik
Vila Socó
0
28689
183373
106803
2026-08-20T10:54:50Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183373
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Vila Socó''' ko "favela" (slum) to Cubatão, Beresiil, ko ɗoon woni nokku ɗo yiite mawnunoo e nder njulaagu petroŋ, ñalnde 25 feebariyee 1984. 700 000 liiteer gaas yalti, 1 000 galle ina halka, 100 neɗɗo maayii<nowiki></ref></nowiki> The geography of Cubatão prevented rapid dispersal of air pollutants released from the burning fuels.<ref>{{Cite journal|last1=Spektor|first1=D M|last2=Hofmeister|first2=V A|last3=Artaxo|first3=P|last4=Brague|first4=J A|last5=Echelar|first5=F|last6=Nogueira|first6=D P|last7=Hayes|first7=C|last8=Thurston|first8=G D|last9=Lippmann|first9=M|date=1991-08-01|title=Effects of heavy industrial pollution on respiratory function in the children of Cubatao, Brazil: a preliminary report.|url=https://archive.org/details/sim_environmental-health-perspectives_1991-08_94/page/51|journal=Environmental Health Perspectives|volume=94|pages=51–54|issn=0091-6765|pmc=1567962|pmid=1954940|doi=10.2307/3431292|jstor=3431292}}</ref> Geography Cubatão haɗii sarde yaawnde e polluɓe henndu yaltuɓe e petroŋ ɓuuɓɗo.[2] Sosiyoloji Almaañnaajo biyeteeɗo Ulrich Beck huutoriima haala Vila Socó ("Wuro kemikal ɓurɗo tiiɗde e winndere ndee") ko yeru "doole bonɗe e nder gollordu riskuuji ƴellitiiɗi."
Yaajde e nder gollorɗe e Riisuuji nokkuuji
Ɓamtaare Vila Paria’en ɗon hawta bee boomre nde’e haa Beresiil, haa teeŋti bee Cuubatão, ɗum laati nokkuure mawnde petromikaal e njamndi mboɗeeri ngam ɓadaaki wuro São Paulo e Santos. Ndee yaajde ina heewi ko rewaani laawol, kadi Vila Parisi yalti ko e njuɓɓudi ndi alaa ko woni e mum so wonaa gollotooɓe ɓe ngalaa ngalu, heewɓe e maɓɓe ko gollotooɓe e nder gollorɗe ɓadiiɗe.[4] Mahaaɗo e dow mbaydi mangrove ɓooyndi, nokku oo alaa ko woni e mum, tee hoɗɓe ɓee ina ngondi e tolnooji pollugol ɓurɗi heewde, ɗum noon ina addana ɗum en ŋakkeende mawnde e ñawuuji jibinannde, ñawuuji foofaandu, e ngonkaaji cellal goɗɗi gonɗi e nder reedu.
Yiite industriel to Vila Parisi, waroowo fotde 100 neɗɗo, ko batte toowɗe e ngalɗoo ŋakkeende njuɓɓudi, e ŋakkeende kisal, e ŋakkeende nguura e nder gollorɗe. Laabi laamu e feddeeji gollorɗe ina nganndi caɗeele ɗe tuubaaji ɓooyɗi e desorɗe kemikal, kono ɓe mbaawaano ƴettude peeje ngam haɓaade ɗum.[4] Zome industrielle taariiɗe ɗee, sifotooɗe ko « falnde maayde » sabu caɗeele mum e nder weeyo, ɓooyii tampere e mborosaaji ɗi ƴeewtaaka, ɓuuɓri tookeeji, e aksidaaji keewɗi ko adii kewu nguu e fuɗɗoode hitaande 1984.
Caggal musiiba oo tan ɓeydi teeŋtinde hono ɗeen caɗeele sistemik. Haalaaji mbayliigu, ɓuuɓri tooke, e marginalisaasiyoŋ faggudu ina metti, ina njokki e battinde e hoɗɓe e leydi Vila hannde, ina ɓeyda ŋakkeende potal renndo.[4] Kala golle ɗe pelle ko wayi no CETESB (Ambiental Ambiental do Estado de São Paulo walla Dowla São Paulo Environmental) ngam artirde bonnugol weeyo ngo heddii ko ina leeltina, tee geɗe cellal jowitiiɗe e pollugol ina njokki e haɓaade mboros oo e nder leydi e mborosaaji ndiyam.[5] E joofnirde, Vila Parisi ina heddii e yeru mawɗo tooñanngeeji weeyo, ina hollita mbaadiiji ɓurɗi yaajde e yaajde gollorɗe e dow ballal renndooji marginaali.
1a53441bwp5yvairdkhdyn9cwkhd3l6
Saunie Salyer
0
29069
183380
153199
2026-08-20T11:02:12Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183380
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Saunie Salyer''' ko Ameriknaajo ƴeewoowo filmuuji. Kanko e Siew-Hwa Beh ɓe ndarni jaaynde wiyeteende Rewɓe e nder ''Film'', nde ɓe cosi e hitaande 1972.<ref>{{Cite journal|date=Spring 1972|title=Front Matter|url=https://archive.org/details/sim_film-quarterly_spring-1972_25_3/page/1|jstor=1211514|journal=Film Quarterly|volume=25|issue=3|pages=1}}</ref>
== Rewɓe e nder Film ==
Rewɓe e nder filmuuji ko filmuuji rewɓe gadani yaltuɗi e sahaaji. Salyer e Beh ko yiɗɓe waɗde filmuuji to Los Angeles nde ɓe cosi ɗum e fuɗɗoode kitaale 1970. <ref>{{Cite web|url=https://womenandfilmproject.wordpress.com/about/the-project/|title=The Project|last=Jacob|first=Clarissa Kennedy|website=The Women & Film Project|access-date=March 25, 2018}}</ref> E wiyde Constance Penley, jannginoowo ko faati e filmuuji e jaayɗe to duɗal jaaɓi haaɗtirde UC Santa Barabara, nde yaltinii "ciimtol rewɓe adanngol e filmuuji Hollywood", nde ƴelliti filmuuji goɗɗi, nde wiɗtii darnde rewɓe e daartol filmuuji.<ref>{{Cite book|title=Women of Vision: Histories in Feminist Film and Video|url=https://archive.org/details/womenvisionhisto00juha|url-access=limited|publisher=University of Minnesota Press|year=2001|isbn=978-0816633722|editor-last=Juhasz|editor-first=Alexandra|pages=[https://archive.org/details/womenvisionhisto00juha/page/n185 171]|chapter=Constance Penley}}</ref>
== Firooji ==
{{Reflist}}
l717os542jk49gc4udk1j7a0xyarsvb
International Relations and Global Climate Change
0
29223
183384
109802
2026-08-20T11:10:31Z
InternetArchiveBot
6960
Add 4 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183384
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Jokkondiral hakkunde leyɗeele e waylo-waylo weeyo winndere ko deftere nde Urs Luterbacher e Detlef F. Sprinz mbinndi e hitaande 2001. Ko jaaynde MIT Press yaltini nde. Deftere ndee ina waɗi ƴeewndo laaɓtungo e binndanɗe jokkondiral hakkunde leyɗeele jowitiiɗe e geɗe weeyo. Ina heen ƴeewndorɗe miijooji, teskuyaaji, e laabi politik mbayliigu weeyo aduna. Deftere nde ko ƴeewndo hakkunde fannuuji..<ref>{{Cite journal|last=Canzi|first=Germana|date=2002|title=Review of International Relations and Global Climate Change|url=https://archive.org/details/sim_international-affairs_2002-10_78_4/page/913|journal=International Affairs|volume=78|issue=4|pages=913|issn=0020-5850|jstor=3095785}}</ref>.<ref>{{Cite journal|last=Bongaarts|first=John|date=2002|title=Review of International Relations and Global Climate Change|url=https://archive.org/details/sim_population-and-development-review_2002-06_28_2/page/361|journal=Population and Development Review|volume=28|issue=2|pages=361–362|issn=0098-7921|jstor=3092823}}</ref> The book is an interdisciplinary overview.<ref>{{Cite journal|last=Canzi|first=Germana|date=2002|title=Review of International Relations and Global Climate Change|url=https://archive.org/details/sim_international-affairs_2002-10_78_4/page/913|journal=International Affairs|volume=78|issue=4|pages=913|issn=0020-5850|jstor=3095785}}</ref>.<ref>{{Cite journal|last=Bongaarts|first=John|date=2002|title=Review of International Relations and Global Climate Change|url=https://archive.org/details/sim_population-and-development-review_2002-06_28_2/page/361|journal=Population and Development Review|volume=28|issue=2|pages=361–362|issn=0098-7921|jstor=3092823}}</ref>
Tuugnorgal
p2bwor3egdn9gsyw3mpfrjw1sb12pxo
Atomic fountain
0
30083
183361
115849
2026-08-20T10:36:15Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183361
wikitext
text/x-wiki
'''Fooyre atomik''' ina fotnoo mbayliigu atomik hiperfine, tawa ina ɗala duule atom coofɗe laser ina njippoo e nokku jokkondirɗo e les doole teddeendi. Duule atomik ɗee ina cooynee, ina ɓuuɓnee dow e laseruuji gonɗi e ɓuuɓde e nder mbaydi molaas optik. Jaltugol atom ngol ina fotndee no feewi e mikroo-ondeeji jokkondirɗi tawa atom en ina njalta e nokku jokkondirɗo oo. Fotde mbayliigu nguu ina waawi huutoreede e fotde waktuuji atomik haa laaɓa cer.<ref name="nist-f1">[https://www.nist.gov/public_affairs/releases/n99-22.cfm How the NIST-F1 Caesium Fountain Clock Works]</ref>
Fotde mbayliigu atomik e nder ɓuuɓol atomik huutortoo ko feere Ramsey.<ref name="foot">{{Cite book|last=C. J. Foot|url=https://archive.org/details/atomicphysics0000foot/page/132|title=Atomic Physics|year=2005|page=212}}</ref> E nder strokeeji jaajɗi, feere Ramsey ina waɗi feeñninde ruulde atom e nder weeyo elektoro-magnetik (rf) juutngo ; fadde waktu T; ko juuti feeñninde ruulde ndee e ladde rf kadi; e ndeen fotde hol feccere atom e nder ruulde nde riiwtaa gila e ngonka puɗɗaaka haa e ngonka cakkitiika. So tawii ƴoƴre fannu rf ina resondira e mbayliigu atom, atom ina yiytee e ngonka cakkitiika.Ɓooygol mikroo-onde ina ɓuuɓtoo e nder mbayliigu atom e dow fotdeeji keewɗi puɗɗiiɗi.<ref>{{YouTube|z-jE7DXy1x0|"NIST Launches a New U.S. Time Standard: NIST-F2 Atomic Clock"}}</ref>
Njuuteeki feere Ramsey ina luurdi e waktu daɗndo T duule ɗee. Huutoraade ɓuuɓol atomik e ruulde atomik cooynde ina addana waktuuji daɓɓi e dow doggol leƴƴannde wootere, ko ɓuri heewde e ko waawi heɓde e waɗde feere Ramsey e dow lewru atomik ngulndu, tawa ina waawi jogaade waktuuji jokkondire e dow doggol sappooji mikroo-leƴƴanɗe. Ko ɗum huunde e ko addani NIST-F1, waktuuji ɓuuɓɗi cesium<ref>{{cite journal|last1=Lee|first1=W D|last2=Shirley|first2=J H|last3=Lowe|first3=J P|title=The accuracy evaluation of NIST-7|journal=IEEE Transactions on Instrumentation and Measurement|date=1995|volume=44|issue=2|pages=120–123|doi=10.1109/19.377788|bibcode=1995ITIM...44..120L|url=https://doi.org/10.1109/19.377788|url-access=subscription}}</ref> jogiiɗi ŋakkeende dartagol feccere e...
2
×
10
−
16
<nowiki>{\displaystyle 2\times 10^{-16}} ina waawi jogaade waktu ɓurɗo laaɓtude e waktuuji atomik kuutortooɗi lampaaji atomik naamnitooji, yeru waktu lampaaji cesiyum NIST-7, tawa ina waɗi ŋakkeende dartagol feccere e...</nowiki>
1
×
10
−
14
<nowiki>{\hollirde 1\laabi 10^{-14}}.</nowiki>
== '''Tariya''' ==
Miijo ɓuuɓol atomik ngol fuɗɗii ko e kitaale 1950 ko Jerrold Zacharias<ref name="Kasevich">{{cite journal|author=M. A. Kasevich|title=Atomic fountains and clocks|journal=Optics News|volume=15|issue=12|year=1989|pages=31–32|doi=10.1364/ON.15.12.000031|display-authors=etal}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Forman|first1=P|title=Atomichron®: The atomic clock from concept to commercial product|url=https://archive.org/details/ieee-proceedings_1985-07_73_7/page/1181|journal=Proceedings of the IEEE|date=1985|volume=73|issue=7|pages=1181–1204|doi=10.1109/PROC.1985.13266}}</ref> Zacharias etinooma huutoraade ɓuuɓri atomik huutortoondi lampa nguleeki atom, e nder miijo wonde atom en to joofnirde njaaweeki tokoosi e peccitagol Maxwell–Boltzmann ina mbaawi wonde semmbeeji tokoosi no feewi ngam waɗde laawol parabolik ngol njaajeendi mum en ina foti.<ref name="chu">{{cite journal|author=S. Chu|title=The manipulation of neutral particles|url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1997/chu-lecture.pdf|journal=Rev. Mod. Phys.|volume=70|pages=685–706|year=1998|issue=3|bibcode=1998RvMP...70..685C|doi=10.1103/RevModPhys.70.685|doi-access=free}}</ref> Kono tan, etaade ndee dañaani nafoore sabu atomuuji jaawɗi e nder lewru ina njirloo e atomuuji ɗi njaaweeki mum en famɗi, ina cirƴa ɗi.
== '''Tuugnorgal''' ==
<references />
nmiznflulkq5e9ip0ltrx0mbfn3je8x
Garden cress oil
0
30586
183377
125207
2026-08-20T10:58:35Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183377
wikitext
text/x-wiki
'''Nebam jarne ina heɓee e aawdi jarne''' (sabivum L) , e dow ɓuuɓri (spsing hydraulic), ƴettugol solvant (soxhlet) e CO2 supercritique. Ko heewi e nebam ɗam e aawdi jarne ko 21,54% (e feere ƴettugol solde) nebam ɗam ina jogii uurngol tippudi nebam mustard kono ko famɗi fof ko ɓuuɓta e nebam mustard.<ref>{{cite journal|title=Physicochemical Properties of Garden Cress (Lepidium sativum L.) Seed Oil|url=https://archive.org/details/sim_jaocs-journal-of-the-american-oil-chemists-society_2010-05_87_5/page/539|journal=Journal of the American Oil Chemists' Society|year=2010|volume=87|doi=10.1007/s11746-009-1523-z|issue=5|pages=539|last1=Diwakar|first1=Bastihalli Tukaram|last2=Dutta|first2=Pinto Kumar|last3=Lokesh|first3=Belur Ramaswamy|last4=Naidu|first4=Kamatham Akhilender|s2cid=84640977}}</ref><ref>{{cite journal|title=Vegetable oil blends with α-linolenic acid rich Garden cress oil modulate lipid metabolism in experimental rats|journal=Food Chemistry|year=2012|volume=135|issue=4|pages=2845–2851|doi=10.1016/j.foodchem.2012.05.118|pmid=22980881|last1=Umesha|first1=S.S.|last2=Naidu|first2=K. Akhilender}}</ref>
== '''Tuugnorgal''' ==
<references />
1lvz08bnxb67q6uvpt8kdoj773rliwa
Social Democratic Party (Japan, 1901)
0
31119
183395
127724
2026-08-20T11:33:17Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183395
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lannda Demokaraasi Sosiyaal''' ( 社会しゃかい民主党みんしゅとう, Shakaiminshu-tō) ko lannda politik to [[Japan|Japon]], gonnooɗo ñalnde wootere hade laamu nguu haɗde ɗum. Ko kañum woni lannda sosiyaalist gadano soseede to [[Japan|Japon]].
Sosi lannda ka ko Kinoshita Naoe, Kiyoshi Kawakami, Kōniro Nishikawa [ja], Sen Katayama, Abe Isoo, e Kōtoku Shūsui. Kinoshita e Katayama cuɓaama ngam wonde binndoowo njuɓɓudi laamu. Nde ɓe mbaɗi plateau oo, sosnooɓe ɓee ƴetti plateau Parti Sosiyaal Demokaratik Almaañ (SPD) ngam waɗde heen tuugnorgal. Nde rewi ko e ruuhu winndereejo e nder Porogaraam mayre Basic, hono no Almaañnaajo nii. Winndannde adannde e lowre lannda demokaraasi renndo ko « faandaare lannda amen ko heɓde sosiyaalisma (to [[Japan|Japon]]) ». Joy e nder worɓe njeegomo sosnooɓe lannda kaa ko Kerecee’en.
== Ƴeew kadi ==
Lannda Sosiyaalist [[Japan|Japon]] (1906)
Lannda Demokaraasi Sosiyetee ([[Japan|Japon]])
Lannda Mass Renndo
== Tuugnorgal<ref name="Lu1997">{{cite book|author=David John Lu|title=Japan: A Documentary History|url=https://books.google.com/books?id=xsd1t56UEbIC&pg=PA366|year=1997|publisher=M.E. Sharpe|isbn=978-0-7656-0036-3|page=366}}</ref> <ref>{{cite journal|last1=Totten|first1=George O.|title=The Social Democratic Movement in Prewar Japan|journal=Studies on Japan's Social Democratic Parties|volume=1|url=https://quod.lib.umich.edu/c/cjs/anh1780.0001.001/--social-democratic-movement-in-prewar-japan?rgn=main;view=fulltext|year=1966}}</ref> <ref name="ndl">{{cite web|url=http://dl.ndl.go.jp/info:ndljp/pid/1920419/150|website=dl.ndl.go.jp|title=新聞集成明治編年史編纂会編『新聞集成明治編年史 第11卷』林泉社、1940年、p.253|access-date=2023-01-04}}</ref>.<ref>{{Cite web|last=Yagi|first=Kiichiro|date=October 12, 2003|title=Social Democracy and Liberarism in the 20th Century Japan|url=https://lex.juris.hokudai.ac.jp/global-g/paper/1-13.pdf|access-date=2022-11-06|website=Hokkaido University}}</ref> <ref name="Shaminto1901-Ktbk">{{cite web|url=https://kotobank.jp/word/%E7%A4%BE%E4%BC%9A%E6%B0%91%E4%B8%BB%E5%85%9A%281901%E5%B9%B4%E7%B5%90%E6%88%90%29-1543674|script-title=ja:社会民主党(1901年結成)|website=朝日新聞社Kotobank|access-date=2020-06-26}}</ref> <ref name="Kublin1952">{{cite journal|last1=Kublin|first1=Hyman|title=The Origins of Japanese Socialist Tradition|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-politics_1952-05_14_2/page/257|journal=The Journal of Politics|volume=14|issue=2|year=1952|pages=257–280|issn=0022-3816|doi=10.2307/2126522|jstor=2126522|s2cid=154811958}}</ref> ==
9r4c9xusefqvo6g7dd9v4wwgnum8l18
Agnes Yewande Savage
0
31205
183410
128469
2026-08-20T11:58:01Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183410
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Agnes Yewande Savage''' (21 Feburuwa 1906 – 7 suwee 1964) en ɗi ɗiyam naijeriya e scotland ɗum doctor juulde, kadi ɗum ɗiyam adii West Africa mo woni nyiɓɓoowo fii waɗde jogiima ilmi juulde e nder laawol hakkunde.[[Sarliyon|]] Elliott-Horton wonti debbo ɗiɗmo[[Afrik|Afrik]] hirnaange jaŋnguɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde, kadi ko kañum woni debbo gadano heɓde dipolomaaji mum to bannge gannde.<ref name="Mitchell2">{{cite web|url=https://centreofafricanstudies.wordpress.com/2016/11/16/cas-students-to-lead-seminar-on-universitys-african-alumni-pt-iv-agnes-yewande-savage/|title=Dr Agnes Yewande Savage – West Africa's First Woman Doctor (1906–1964)|last=Mitchell|first=Henry|date=November 2016|website=|publisher=Centre of African Studies|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414132157/https://centreofafricanstudies.wordpress.com/2016/11/16/cas-students-to-lead-seminar-on-universitys-african-alumni-pt-iv-agnes-yewande-savage/|archive-date=14 April 2019|url-status=live}}</ref><ref name=":22">{{Cite news|url=https://centreofafricanstudies.wordpress.com/2016/11/16/cas-students-to-lead-seminar-on-universitys-african-alumni-pt-iv-agnes-yewande-savage/|title=CAS Students to Lead Seminar on University's African Alumni, Pt. IV: Agnes Yewande Savage|date=16 November 2016|work=CAS from the Edge|access-date=2018-05-31|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414132157/https://centreofafricanstudies.wordpress.com/2016/11/16/cas-students-to-lead-seminar-on-universitys-african-alumni-pt-iv-agnes-yewande-savage/|archive-date=14 April 2019|url-status=live}}</ref><ref name=":12">{{Cite journal|last=Tetty|first=Charles|date=1985|title=Medical Practitioners of African Descent in Colonial Ghana|url=https://archive.org/details/international-journal-of-african-historical-studies_1985_18_1/page/139|jstor=217977|journal=[[The International Journal of African Historical Studies]]|volume=18|issue=1|pages=139–144|doi=10.2307/217977|pmid=11617203}}</ref><ref name=":32">{{Cite news|url=https://www.ed.ac.uk/alumni/services/notable-alumni/alumni-in-history/agnes-yewande-savage|title=Agnes Yewande Savage (1906 – 1964)|work=The University of Edinburgh|access-date=2018-09-19|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20181124203251/https://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache%3Av4vUh9wytN4J%3Ahttps%3A%2F%2Fwww.ed.ac.uk%2Falumni%2Fservices%2Fnotable-alumni%2Falumni-in-history%2Fagnes-yewande-savage+&cd=2&hl=en&ct=clnk&gl=us|archive-date=24 November 2018|url-status=live}}</ref><ref name=":42">{{Cite journal|last=Ferry|first=Georgina|date=November 2018|title=Agnes Yewande Savage, Susan Ofori-Atta, and Matilda Clerk: three pioneering doctors|url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(18)32827-7/fulltext|journal=[[The Lancet]]|language=English|volume=392|issue=10161|pages=2258–2259|doi=10.1016/S0140-6736(18)32827-7|s2cid=53713242|issn=0140-6736|url-access=subscription}}</ref>
== Ngendam ==
=== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ===
Savage jibinaa ko ñalnde 21 feebariyee 1906 to Edinburgh, Ecoppi, e galle Richard Akinwande Savage Sr ( safroowo Nijeernaajo, bayyinoowo jaayndeeji e jaŋnguɗo Edinburgh e hitaande 1900 , iwdi kreyol Siyeraa Leyoon ) e Maggie S. Bowiets ( Ecoppinaajo golloowo ). Miñiiko ko Richard Gabriel Akinwande Savage, kanko ne ko doktoor keɓɗo seedantaagal mum to Edinburgh e hitaande 1926.Savage waɗii ekkolaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Music e hitaande 1919, o rokkaa bursi ngam janngude to duɗal jaaɓi haaɗtirde rewɓe George Watson. Ko ɗoon o heɓi njeenaari ngam ganndal kuuɓtodinngal e golle ekkol, o heɓi kadi seedantaagal jaŋde toownde Ecoppi.
O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh ngam janngude safaara, o ƴaañii e jaŋde makko. E hitaande nayaɓere jaŋde makko safaara, o dañii teddungal gadanal e fannuuji kala, o dañi njeenaari e ñawuuji ɓalli e medal e safaara ñaawoore, ɗum noon ko kanko woni debbo gadano e daartol Edinburgh waɗde ɗum. {{Efn|A newspaper report of the graduation ceremonies noted: "Among the 95 medical graduates, was a young lady of colour from West Africa, bearing the not inappropriate name Agnes Yewande Savage, whose father is also a doctor. She gained the two prizes awarded to the most distinguished woman student of her year, and her success, to judge from her enthusiastic reception, was highly popular with her fellow undergraduates."}} O heɓi njeenaari ciftorgol Dorothy Gilfillan sabu debbo ɓurɗo waawde heɓde dipolomaaji e hitaande 1929.<ref name="Mitchell3">{{cite web|url=https://centreofafricanstudies.wordpress.com/2016/11/16/cas-students-to-lead-seminar-on-universitys-african-alumni-pt-iv-agnes-yewande-savage/|title=Dr Agnes Yewande Savage – West Africa's First Woman Doctor (1906–1964)|last=Mitchell|first=Henry|date=November 2016|website=|publisher=Centre of African Studies|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414132157/https://centreofafricanstudies.wordpress.com/2016/11/16/cas-students-to-lead-seminar-on-universitys-african-alumni-pt-iv-agnes-yewande-savage/|archive-date=14 April 2019|url-status=live}}</ref>{{efn|A newspaper report of the graduation ceremonies noted: "Among the 95 medical graduates, was a young lady of colour from West Africa, bearing the not inappropriate name Agnes Yewande Savage, whose father is also a doctor. She gained the two prizes awarded to the most distinguished woman student of her year, and her success, to judge from her enthusiastic reception, was highly popular with her fellow undergraduates.
=== Golle safaara e ndonu ===
[[File:AgnesYewandeSavage1929.png|alt=Agnes Yewande Savage wearing a cloche hat, from a 1929 issue of The Crisis|thumb|Agnes Yewande Savage, ummoraade e tonngoode 1929 e nder jaaynde wiyeteende ''« La crise »'']]
Savage ina jokkondiri e caɗeele juɓɓule jinnaaɓe e njiyaagu e nder golle mum . Caggal nde o timmini jaŋde makko, o naati e golle koloñaal to Gold Coast ( [[Gana]] hannde) o woni Ofisee Safrooɓe tokooso . Hay so tawii o ɓuri ko ɓuri heewde e banndiraaɓe makko worɓe waawde, o heɓaani nafooje seeɗa. <ref name="Mitchell" />
E hitaande 1931, o ƴettaa e juuɗe gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde Achimota . E dow yamiroore hooreejo duɗal ngal, hono Alec Garden Fraser, laamu koloñaal rokki mo kontraa ɓurɗo moƴƴude. O woniino e Achimota duuɓi nay ko o safroowo e jannginoowo . Nde o woni to Achimota, o jokkondiri e [[Susan Ofori-Atta|Susan de Graft-Johnson]] nde o woni hooreejo duɗal sukaaɓe rewɓe. Johnson ina heewnoo gollodaade e Savage to sick bay, caggal ɗuum o yahi kadi janngude safaara to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh, o woni debbo gadano safroowo to [[Gana|Ganaa]] . Debbo goɗɗo Afriknaajo hirnaange, piilaaɗo safaara, jannguɗo to Achimota e Edinburgh fof ko [[Matilda J. Koolaaɗo kuuɓal|Matilda J. Clerk]], wonnoo debbo Ganaajo gadano heɓde bursi jaŋde toownde, debbo ɗiɗaɓo doktoor to [[Gana|Ganaa]] e debbo nayaɓo Afriknaajo jannguɗo cafroowo . <ref name=":0" />
Caggal Achimota, Savage arti e sarwiis safaara koloñaal, o rokkaa njeenaari ɓurndi moƴƴude, gardinooɗo kilinikuuji wellitaare sukaaɓe, jokkondirɗi e opitaal Korle Bu to [[Akra|Accra]] . E oon sahaa, o toɗɗaa ko balloowo safrooɓe to departemaa jibinannde safrirde ndee, e gardotooɗo hostel infirmiyee en . To Korle-Bu, o ardii sosde duɗal heblo infirmiyee en, Koldaa heblo infirmiyee en Korle-Bu, ɗo ward inniraa e teddungal makko.
== Wade ==
Savage woppi golle mum ko yaawi sabu "caɗeele ɓanndu e hakkille" e hitaande 1947, o waɗi heddiiɓe e nguurndam makko ko e Ecoppi ngam nehde ɓiɗɗo mawniiko gorko e ɓiɗɗo mawniiko gorko. O sankii ko caggal mboros, to opitaal St Paul, to Hemel Hempstead, to Angalteer, ñalnde 7 suwee 1964, omo yahra e duuɓi 58.
== Ƴeew kadi ==
* Waktuuji rewɓe e nder ganndal
* Rewɓe e nder safaara.
== Himobe==
<references />
lptc6evtbfwd3j6wjz791pc2bzsdh49
Bere, Botswana
0
32177
183376
133327
2026-08-20T10:57:44Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183376
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Bere''' ko wuro e nder diiwaan Ghanzi to leydi Bostwana. Nde woni ko e bannge worgo diiwaan oo, nde jogii ko duɗal leslesal.
== Yimɓe leydi ==
ndi ko 778 e binnditagol hitaande 2011. Bere ina jeyaa hannde e nokkuuji seeɗa e nder Kalahari hakkundeejo ɗo dogdu Persistence ina waɗee haa jooni.
== Tuugnorgal<ref>{{Cite journal|doi=10.1086/508695|title=Persistence Hunting by Modern Hunter‐Gatherers|url=https://archive.org/details/sim_current-anthropology_2006-12_47_6/page/1017|journal=Current Anthropology|volume=47|issue=6|pages=1017–1026|year=2006|last1=Liebenberg|first1=Louis}}</ref> <ref>{{cite web|url=http://www.cso.gov.bw/templates/cso/file/File/Population%20of%20Towns%20and%20Villages%20_2011%20PHC_%20Jun%204%202012..pdf|title=Distribution of population by sex by villages and their associated localities: 2011 population and housing census|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150904061357/http://www.cso.gov.bw/templates/cso/file/File/Population%20of%20Towns%20and%20Villages%20_2011%20PHC_%20Jun%204%202012..pdf|archivedate=2015-09-04|df=}}</ref> ==
f8642kxiuhpdxnonms2j04uk3ar1kfs
Bonwapitse River
0
32183
183260
133378
2026-08-19T15:16:17Z
MOIBARDE
10068
Add link
183260
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Bonwapitse''' ko maayo wonngo e Cakaare [[Botswana|Bostwana]]. Maayo ngoo ina hiisa ko 886 m (2 907 ft) dow koye maayo, tawi njaajeendi mum ko 1 202 985 ha. Innde maayo ngoo ina woodi e mbaadiiji keewɗi : Maayo Bonapitse, Bonapitse, Bonwapitse. Hannde maayo ngoo ina rewa e leydi ɓuuɓndi, ndi semi-arid, ndi huɗo savannah, ndi leɗɗe e leɗɗe. Maayo ngoo ina ilna sahaa e sahaa fof e sahaa toɓooli, tuggi noowammbar haa abriil, ko heddii e hitaande ndee ko yoori. Nde rewata ko les ɗo nde hawrata e maayo Serorome.<ref>{{Cite web|title=Drought impact mitigation and prevention in the Limpopo River Basin|url=https://www.fao.org/4/y5744e/y5744e07.htm|access-date=2025-06-23|website=www.fao.org}}</ref><ref>{{Cite web|title=Evolution of the Limpopo River Basin in Botswana based on morphometric and morphotectonic features from selected rivers using GIS techniques|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/24749508.2023.2219492}}</ref><ref>{{Cite web|title=Bonwapitse stream, Central, Botswana|url=https://bw.geoview.info/bonwapitse,933873|access-date=2025-06-23|website=bw.geoview.info}}</ref>
== Himobe==
tlquptfeob3tf3bg7zr3srbcx75qd9h
183261
183260
2026-08-19T15:17:05Z
MOIBARDE
10068
Add a category
183261
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Bonwapitse''' ko maayo wonngo e Cakaare [[Botswana|Bostwana]]. Maayo ngoo ina hiisa ko 886 m (2 907 ft) dow koye maayo, tawi njaajeendi mum ko 1 202 985 ha. Innde maayo ngoo ina woodi e mbaadiiji keewɗi : Maayo Bonapitse, Bonapitse, Bonwapitse. Hannde maayo ngoo ina rewa e leydi ɓuuɓndi, ndi semi-arid, ndi huɗo savannah, ndi leɗɗe e leɗɗe. Maayo ngoo ina ilna sahaa e sahaa fof e sahaa toɓooli, tuggi noowammbar haa abriil, ko heddii e hitaande ndee ko yoori. Nde rewata ko les ɗo nde hawrata e maayo Serorome.<ref>{{Cite web|title=Drought impact mitigation and prevention in the Limpopo River Basin|url=https://www.fao.org/4/y5744e/y5744e07.htm|access-date=2025-06-23|website=www.fao.org}}</ref><ref>{{Cite web|title=Evolution of the Limpopo River Basin in Botswana based on morphometric and morphotectonic features from selected rivers using GIS techniques|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/24749508.2023.2219492}}</ref><ref>{{Cite web|title=Bonwapitse stream, Central, Botswana|url=https://bw.geoview.info/bonwapitse,933873|access-date=2025-06-23|website=bw.geoview.info}}</ref>
== Himobe==
<references />
[[Category:Bostwana]]
hjt3c4d9r4sn7gkn5ogt2zsx6h06d9l
Nursing Minimum Data Set
0
32853
183367
136786
2026-08-20T10:45:15Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183367
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Nursing Minimum Data Se'''t ('''NMDS''') ko njuɓɓudi renndinde baawndi rokkude mooftugol doosɗe infirmiyee potɗe huutoreede. Dowlaaji mooftaazi zi ina poti rokkude sifaaji laaɓtuɗi e golle safaara kuutorteeɗe so ina ndokka safaara. NMDS ina addana ƴeewtaade e ƴeewtaade dokke infirmiyee e nder yimɓe, nokkuuji, nokkuuji, e sahaa.<ref>{{cite journal|first1=HH|last1=Werley|first2=EC|last2=Devine|first3=CR|last3=Zorn|first4=P|last4=Ryan|first5=BL|last5=Westra|title=The Nursing Minimum Data Set: abstraction tool for standardized, comparable, essential data|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_1991-04_81_4/page/421|journal=American Journal of Public Health|date=April 1991|volume=81|issue=4|pages=421–426|pmid=2003618|pmc=1405031|doi=10.2105/ajph.81.4.421}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Williams|first1=CA|title=The Nursing Minimum Data Set: a major priority for public health nursing but not a panacea|journal=American Journal of Public Health|date=April 1991|volume=81|issue=4|pages=413–414|pmid=2003616|pmc=1405046|doi=10.2105/ajph.81.4.413}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Njuɓɓudi njuɓɓudi safaara moƴƴiri Set Dowlaaji ɓurɗi famɗude Nanda Feere toppitagol safrooɓe Ƴeewndo infirmiyee Diagnostic infirmiyee Senngo golle infirmiyee (NIC) Senngo batte infirmiyee (NOC) Siistem Omaha
== Tuugnorgal ==
nqrs6zl9hkjjjf466pzd1ncla1llrvt
Kolcaba's theory of comfort
0
32865
183386
136735
2026-08-20T11:16:09Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183386
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Miijo Kolcaba e wellitaare ina fammina''' wellitaare ko huunde nde aadee en fof poti huutoraade ngam wallitde, weeɓde, walla ɓurde yaawde ummoraade e ngonkaaji cellal ɗi ngonaa caɗeele.<ref>Pinto, S., Caldeira, S., & Martins, J. (2017). Evolutionary analysis of the concept of comfort. Holistic Nursing Journal, 31(4), 243-252</ref> Comfort ina waawi ɓeydude jikkuuji ɗaɓɓooɓe cellal wonande ñawɓe, terɗe galle, e safrooɓe. Miijo mawngo e nder miijo Katharine Kolcaba ko wellitaare.<ref name="mcewen">McEwen, M., & Wills, E. (2014). Theoretical basis for nursing (4th ed.). Philadelphia, PA: [[Wolters Kluwer Health]]</ref> Miijooji goɗɗi jowitiiɗi heen ɗii ko toppitagol, peeje wellitaare, toppitagol kuuɓtodinngol, jikkuuji ɗaɓɓooɓe cellal, nuunɗal juɓɓule, e waylooji naatɗi.
Miijo Kolcaba ina jokki e ƴellitde geɗe nay metaparadigm infirmiyee.<ref name="march">March, A., & McCormack, D. (2009). Nursing theory- Directed healthcare: Modifying Kolcaba's comfort theory as an institution-wide approach. Holistic Nursing Practice, 23(2), 75-80.</ref> Hokkude wellitaare e nder fannuuji ɓanndu, hakkille, renndo, e nokku ngam ustude baasal ko huunde teskinnde e ndee ɗoo miijo. So tawii golle infirmiyee ina ngoodi, batte ɓeydagol wellitaare ina heɓee.<ref>{{Cite journal|last=Malinowski|first=Ann|last2=Stamler|first2=Lynnette Leeseberg|date=2002-09-04|title=Comfort: exploration of the concept in nursing|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-advanced-nursing_2002-09_39_6/page/600|journal=Journal of Advanced Nursing|language=en|volume=39|issue=6|pages=600–602|doi=10.1046/j.1365-2648.2002.02329.x|pmid=12207758|issn=0309-2402}}</ref>
Ndee ɗoo miijo ummorii ko e miijo Watson jowitiingo e toppitagol aadee e golle mum. Kolcaba ko hooreejo infirmiyee naamnaaɗo ngam siftinde golle mum e infirmiyee tawa ko e yaasi golle keertiiɗe.<ref>{{Cite web|url=https://www.thecomfortline.com/faq|title=Comfort Line {{!}} Frequently Asked Questions|website=Comfort Line|language=en|access-date=2019-12-03}}</ref> O anndi ŋakkeende ganndal binndol e dow haala wellitaare ina waɗi nafoore e toppitagol ñawɓe. Jaaynde adannde ndee ko e hitaande 1994, caggal ɗuum yaajtinaa e winndannde e hitaande 2001, nde ɓeydii ƴellitaade e deftere winndaande e hitaande 2003.
Miijo Kolcaba ngoo wonti ko heewi haa ngo jarribaama e nder wiztooji keewzi ko wayi no : rewve wonduve e kanseer e nder reedu mum e nder daawal gadanal ina njahra e radiation therapy mo Kolcaba e ''Fox'' mbaɗi e hitaande 1999, yimɓe wonduɓe e ɓuuɓri e ɓuuɓri gonndi e ɓuuɓri ndi Dowd, Kolcaba, e Steiner co life e00 mbaɗi e hitaande 1999 Novak, Kolcaba, Steiner, e Dowd e hitaande 2001.
== Tuugnorgal ==
07yv34twwm35zvoe9l1o4rdoijd4w7p
Textbook of Pain
0
32895
183403
136274
2026-08-20T11:45:16Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183403
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:A textbook of obstetrics (1899) (14775159341).jpg|thumb]]
Deftere janngirnde nafoore Wall & Melzack ko deftere janngirnde safaara nde Elsevier yaltini. Nde inniraa ko Patrick David Wall e Ronald Melzack, naatnooɓe miijo ƴeewndo damal e nder wiɗtooji ñawu nguu e kitaale 1960. Deftere nde fuɗɗii yaltude ko e hitaande 1984, nde siforaama wonde « binndol ganndal ɓurngol laaɓtude e fannu safaara ñawu ».<ref>{{cite journal|last=Rathmell|first=James P.|author2=Hill, Bradley|title=Wall and Melzack's Textbook of Pain, 5th E-dition.|url=https://archive.org/details/sim_anesthesia-and-analgesia_2006-06_102_6/page/1914|journal=[[Anesthesia & Analgesia]]|date=June 2006|volume=102|issue=6|pages=1914|doi=10.1213/01.ANE.0000220485.92210.D3|doi-access=free}}</ref>
E hitaande 1999, deftere ndee naati e bayyinaango mum nayaɓo, ko adii maayde gardiiɗo sosnde nde, hono Patrick David Wall, e hitaande 2001. Jooni ko e bayyinaango mum 6ɓo woni.
== Tuugnorgal ==
<references />
<references />
4f87fy5ys2ufhf6cn08lvhpwpfdbq8w
Limits to Medicine
0
32915
183370
136345
2026-08-20T10:50:14Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183370
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Limits to Medicine,''' anndiraande kadi Medical Nemesis, ko deftere nde Ivan Illich winndi, yaltunde e hitaande 1975. So o siftinaaki ko woni safaara, Illich wiyi wonde safaara ɓeydiima dañde doole renndo e nguurndam yimɓe, ɗum addani batte iatrogenic, tawi ko safrooɓe ngoni e nder golle ke.
== Miijo Catal ==
Miijo mawngo deftere ndee ko wonde safaara - haa teeŋti e safaara hirnaange - moƴƴaani e moƴƴere no cafrooɓe mbaɗata nii. Ina jogii caɗeele mum keewɗe, ɗe njuɓɓudi safaara heewi suuɗde e anniya. Ƴeewen naatgol deftere ndee, fuɗɗoriinde e ndeeɗoo haala, "Estaad medical wontii kulhuli mawɗi e cellal".<ref name="Killeen1976">{{cite journal|last1=Killeen|first1=Raymond N. F.|title=A Review of Illich's Medical Nemesis|journal=Western Journal of Medicine|date=July 1976|volume=125|issue=1|pages=67–69|pmid=18747743|issn=0093-0415|pmc=1237194}}</ref><ref name="O'Mahony2016">{{cite journal|last1=O'Mahony|first1=S.|title=Medical Nemesis 40 years on: the enduring legacy of Ivan Illich|journal=The Journal of the Royal College of Physicians of Edinburgh|date=June 2016|volume=46|issue=2|pages=134–139|doi=10.4997/JRCPE.2016.214|pmid=27929580|issn=2042-8189}}</ref><ref name="Babich2018">{{cite journal|last1=Babich|first1=Babette|title=Ivan Illich's Medical Nemesis and the 'age of the show': On the Expropriation of Death|journal=Nursing Philosophy|date=January 2018|volume=19|issue=1|doi=10.1111/nup.12187|pmid=29271600|issn=1466-769X}}</ref><ref name="Illich2003">{{cite journal|last1=Illich|first1=I.|title=Medical nemesis*|url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-preventive-and-social-medicine_2003-12_57_12/page/919|journal=Journal of Epidemiology and Community Health|date=December 2003|volume=57|issue=12|pages=919–922|doi=10.1136/jech.57.12.919|pmid=14652247|issn=0143-005X|doi-access=free|pmc=1732343}}</ref><ref>{{cite book|last1=Horrobin|first1=David F.|title=Medical Hubris: A Reply to Ivan Illich|date=1980|publisher=Eden Press|isbn=978-0-88831-080-4|url=https://books.google.com/books?id=S0xrAAAAMAAJ&q=Medical+Nemesis+illich|language=en}}</ref><ref name="Cayley2021">{{cite book|last1=Cayley|first1=David|title=Ivan Illich: An Intellectual Journey|date=2021|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-08912-6|url=https://books.google.com/books?id=jqUeEAAAQBAJ&q=Medical+Nemesis+illich|language=en}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
* Daawuuda Horobin
* Daawuuda Kayley
* Nassim Nikolaas Taleb - winndi deftere wiyeteende Antifragile (2012) nde tuugnii no feewi e helmere Iatrogenics
== Tuugnorgal ==
<references />
gfhscj4msduuz17jdclwg227twm5z46
AE1/AE3
0
32923
183398
136380
2026-08-20T11:38:31Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183398
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''AE1/AE3''' ko koktel antibiotik kuutorteeɗo e immunohistochimie, ina heewi wonde moƴƴo e nder sitoplasma karsinoomaaji (kanseeruuji iwdi epiteliyal).
== Paandaale ==
Kosam ɗam ina jokkondiri e sitokeratin 1 - 8, 10, 14 - 16 e 19 (kono wonaa CK17 walla CK18). Ko ɗum waɗi ina huutoree ngam anndude kanseer, ko wayi no luggiɗgol ɓuuɓri e metastaas. Yeru, ko ɗum huunde teskinnde, kadi ko huunde teeŋtunde ngam yiytude metastaas kanseer ɓernde e nder ƴiye limfatik sentinel.
Ina waawi jokkondirde e GFAP, addana ɗum mbayliigu mbaylaandi e ɓuuɓri glial ko wayi no ependimoma, glioblastoma e swannoma. Ina waawi kadi ustude miofibroblasteeji e ƴiye ɓuuɓɗe. Yanti heen, ina waawi ustude ƴiye epiteliyal noddaango, ɗe mboros oo heɓi e biopsie ɓooyɗo.
== Ƴeew kadi ==
Doggol mbaydiiji histoloji ballooji e ƴeewde ngonkaaji ɓalndu
== Tuugnorgal<ref name="Pernick2013">{{cite web|url=http://www.pathologyoutlines.com/topic/stainsae1ae3.html|title=Stains - Cytokeratin AE1 / AE3|date=2013-07-01|website=PathologyOutlines}} Revised: 26 November 2019</ref><ref>Cytoplasmic stain: {{cite web|url=https://biocare.net/product/pan-cytokeratin-ae1ae3-antibody/|title=Pan Cytokeratin [AE1/AE3]|website=BioCare Medical|accessdate=2021-05-12}}</ref> <ref name="pmid10975928">{{cite journal|author=Xu X, Roberts SA, Pasha TL, Zhang PJ|title=Undesirable cytokeratin immunoreactivity of native nonepithelial cells in sentinel lymph nodes from patients with breast carcinoma.|url=https://archive.org/details/sim_archives-of-pathology-laboratory-medicine_2000-09_124_9/page/1310|journal=Arch Pathol Lab Med|year=2000|volume=124|issue=9|pages=1310–3|pmid=10975928|doi=10.5858/2000-124-1310-UCIONN|pmc=}}</ref> ==
99iam8etuq8wyvj91dhqmt7i108ppul
The Oxford Textbook of Clinical Research Ethics
0
32957
183385
136523
2026-08-20T11:11:33Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183385
wikitext
text/x-wiki
'''Deftere janngirnde Oxford ko faati''' e nehdi wiɗtooji safaara ko deftere janngirnde ko faati e nehdi wiɗtooji safrirde nde Ezekiel Emanuel, Christine Grady, Robert A. Crouch, Reidar Lie, Franklin G. Miller e David Wendler mbinndi.Wendler.<ref>{{cite journal|last1=Faunce|first1=Thomas A.|title=The Oxford Textbook of Clinical Research Ethics|journal=[[JAMA (journal)|JAMA]]|date=24 September 2008|volume=300|issue=12|pages=1466|doi=10.1001/jama.300.12.1466-b|url=https://jamanetwork.com/journals/jama/article-abstract/182589|accessdate=28 July 2018|language=en|issn=0098-7484|url-access=subscription}}</ref><ref>{{cite book|last1=Rogers|first1=Wendy|authorlink1=Wendy Anne Rogers|title=The Oxford textbook of clinical research ethics Ezekiel Emanuel, Christine Grady, Robert Crouch, Reidar Lie, Franklin Miller, David Wendler, Oxford University Press, 2008. No. of pages: 848. Price: $150.00.|isbn=9780195168655|journal=[[Statistics in Medicine (journal)|Statistics in Medicine]]|date=2 May 2011|volume=30|issue=11|pages=1324–1325|doi=10.1002/sim.4221|language=en|issn=0277-6715}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Chadwick|first1=Gary L.|title=Book Review The Oxford Textbook of Clinical Research Ethics Edited by Ezekiel J. Emanuel, Christine Grady, Robert A. Crouch, Reidar K. Lie, Franklin G. Miller, and David Wendler. 827 pp., illustrated. New York, Oxford University Press, 2008. $150. 978-0-19-516865-5|url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2008-08-28_359_9/page/982|journal=[[New England Journal of Medicine]]|date=28 August 2008|volume=359|issue=9|pages=982–983|doi=10.1056/nejmbkrev0806110|language=EN|issn=0028-4793}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
5t2swpt68lgw34vgfvf73lwknxi5wwq
Cukku
0
32975
183397
181008
2026-08-20T11:38:04Z
InternetArchiveBot
6960
Add 3 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183397
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Cukku''' ('''Cukku''') ko ñawu nguu heewi heɓtaade ko juuti, ngu ɓuuɓnata ƴiiƴam ɓalndu.<ref name="WHO2013">{{cite web|title=Asthma Fact sheet №307|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs307/en/|website=WHO|access-date=March 3, 2016|date=November 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629035454/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs307/en/|archive-date=June 29, 2011}}</ref> Ina sikkaa ko maale mbayliigu e mbayliigu, ɓuuɓgol henndu mbayliigu, e ɓuuɓgol ɓuuɓngol no feewi.<ref name="NHLBI07p11-12">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|pp=11–12}}</ref><ref name="GINA_2011_page20,51">{{harvnb|GINA|2011|p=20,51}}</ref> Maale ɗee ko: sondaru, ɓuuɓri, wiɓɓere hiɓɓa, e juutde foofaango. Bonannde maale Cukku ɗoon e ɗoon, sahaa e sahaa fof ina wiyee ‘’attaque Cukku’’ walla ‘’exacerbation Cukku’’ ina waawi waɗde so alerji, pollen, duƴƴe, walla geɗe goɗɗe, ina foofa e nder ƴiiƴam, ina addana ƴiiƴam ɗam ɓuuɓde e feewnude ƴiiƴam ɗam, ɗam restoraa tooksiliverik.<ref name="Antileukotriene agents">{{cite journal|vauthors=Scott JP, Peters-Golden M|title=Antileukotriene agents for the treatment of lung disease|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-respiratory-critical-care-medicine_2013-09-01_188_5/page/538|journal=American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine|volume=188|issue=5|pages=538–44|date=September 2013|pmid=23822826|doi=10.1164/rccm.201301-0023PP}}</ref> Ɗee ina mbaawi waɗde laabi seeɗa e ñalawma walla laabi seeɗa e yontere. E fawaade e neɗɗo oo, maale Cukku ina mbaawi ɓeydaade bonde e jamma walla e fijirde.
Cukku ina sikkaa ko jillondiral geɗe renndo e nokkuuji ngaddata ɗum.<ref name="Goldman2020">{{cite book|vauthors=Drazen GM, Bel EH|veditors=Goldman L, Schafer AI|title=Goldman-Cecil Medicine|date=2020|publisher=Elsevier|location=Philadelphia|isbn=978-0-323-55087-1|pages=527–535|edition=26th|volume=1|chapter-url=https://books.google.com/books?id=7pKqDwAAQBAJ&dq=Asthma&pg=PA527|chapter=81. Asthma}}</ref> Geɗe weeyo ina njeyaa heen: ɓuuɓri henndu e alerji.<ref name="GINA_2011_page71">{{harvnb|GINA|2011|p=71}}</ref> Ko waawi heen wonde fof, ina jeyaa heen leɗɗe ko wayi no aspiriin e beta-blockers. Ñawu nguu ina heewi tuugnaade e no maale ɗee njiyrata, no jaabawol ngol yahrata e nder sahaaji, e ƴeewndo golle ɓuuɓri spirometry.<ref name="Lemanske2010">{{cite journal|vauthors=Lemanske RF, Busse WW|title=Asthma: clinical expression and molecular mechanisms|journal=The Journal of Allergy and Clinical Immunology|volume=125|issue=2 Suppl 2|pages=S95-102|date=February 2010|pmid=20176271|pmc=2853245|doi=10.1016/j.jaci.2009.10.047}}</ref> Cukku ina renndinee fawaade e keewal maale ɓuuɓri doole e nder leƴƴannde wootere (FEV1), e ɓuuɓri ɓuuɓri ɓurndi heewde. Ina waawi kadi renndineede e atopik walla ko wonaa atopik, ɗo atopik woni ko jogori arde e ƴellitde mbaydi 1 gonndi e ɓuuɓri gonndi e ɓuuɓri.<ref name="RobbinsCotran2010">{{cite book|vauthors=Kumar V, Abbas AK, Fausto N, Aster J|title=Robbins and Cotran pathologic basis of disease|url=https://archive.org/details/isbn_9781437707922|publisher=Saunders|edition=8th|year=2010|isbn=978-1-4160-3121-5|page=[https://archive.org/details/isbn_9781437707922/page/688 688]|oclc=643462931}}</ref><ref>{{cite book|title=Stedman's Medical Dictionary|url=https://archive.org/details/stedmansmedicald00sted_3|url-access=registration|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|edition=28|year=2005|isbn=978-0-7817-3390-8}}</ref>
Alaa safaara anndaaɗo e ñawu nguu, kono ina waawi safreede.<ref name="GINA_2011_page33">{{harvnb|GINA|2011|p=33}}</ref> Maale ɗee ina mbaawi haɗeede e rewrude e reentaade ko addata ɗum, ko wayi no alerji e ɓuuɓri fooftere, e suppiteede e huutoraade kortikosteroiduuji foofaaɗi.<ref name="NHLBI07p169">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|pp=169–72}}</ref><ref name="GINA_2011_page712">{{harvnb|GINA|2011|p=71}}</ref> Agonisteeji beta juutɗi (LABA) walla antileukotriyen ina mbaawi huutoreede e ko jiidaa e kortikosteroid foofaandu so tawii maale Cukku ina keddii e ƴeewteede.<ref name="GINA_2011_page33" /><ref name="Antileukotriene agents2">{{cite journal|vauthors=Scott JP, Peters-Golden M|title=Antileukotriene agents for the treatment of lung disease|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-respiratory-critical-care-medicine_2013-09-01_188_5/page/538|journal=American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine|volume=188|issue=5|pages=538–44|date=September 2013|pmid=23822826|doi=10.1164/rccm.201301-0023PP}}</ref> Safrude maale ñawu nguu ɓeydotooɗe yaawde ko heewi ko e foofaango, ko wayi no salbutamol e kortikosteroid ƴettaaɗo e hunuko.<ref name="Ana2010">{{cite journal|vauthors=Anandan C, Nurmatov U, van Schayck OC, Sheikh A|title=Is the prevalence of asthma declining? Systematic review of epidemiological studies|journal=Allergy|volume=65|issue=2|pages=152–67|date=February 2010|pmid=19912154|doi=10.1111/j.1398-9995.2009.02244.x|s2cid=19525219|doi-access=}}</ref> E nder caɗeele teeŋtuɗe, ina waawi ɗaɓɓude kortikosteroid e nder ƴiiƴam, sulfaat magnesium, e lopitaal.<ref name="Manniche1999">{{cite book|vauthors=Manniche L|title=Sacred luxuries: fragrance, aromatherapy, and cosmetics in ancient Egypt|pages=[https://archive.org/details/sacredluxuriesfr0000mann/page/49 49]|date=1999|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-3720-5}}</ref>
E hitaande 2019, Cukku ina heɓtoo fotde 262 miliyoŋ neɗɗo, ina addana fotde 461 000 maayɗo. Ko ɓuri heewde e maayɓe ɓee ko e leyɗeele ƴellitiiɗe ɗee.<ref name="WHO20132">{{cite web|title=Asthma Fact sheet №307|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs307/en/|website=WHO|access-date=March 3, 2016|date=November 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629035454/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs307/en/|archive-date=June 29, 2011}}</ref> Cukku ina heewi fuɗɗoraade e cukaagu,<ref name="WHO20132" /> tee ina ɓeydoo heewde gila e kitaale 1960. Cukku ina anndaa gila e Misra ɓooyɗo. Konngol Cukku ngol ummorii ko e ɗemngal Gerek ἆσθμα (âsthma), firti ko ‘ɓuuɓde’.<ref name="M38">{{cite book|vauthors=Murray JF|title=Murray and Nadel's textbook of respiratory medicine|url=https://archive.org/details/murraynadelstext0002unse|veditors=Mason RJ, Murray JF, Broaddus VC, Nadel JA, Martin TR, King Jr TE, Schraufnagel DE|year=2010|publisher=Elsevier|isbn=978-1-4160-4710-0|chapter=Ch. 38 Asthma|edition=5th}}</ref>
== Sawta e maandolji ==
{{Listen|filename=Wheeze2O noise reduced.ogg|title=Wheezing|description=Hoodere ɓuuɓnde no naniraa e stetoskop|format=[[Ogg]]}}Cukku ina maantiniri ɓuuɓri ɓuuɓri, ɓuuɓri fooftere, ɓuuɓri ɓalndu, e ɓuuɓri ɓuuɓri.[21] Sputum ina waawi yaltude e ɓuuɓri e ɓuuɓri kono ina heewi saɗtude addude. E nder cellal e ñawu Cukku (exacerbation), ɓuuɓri ina waawi feeñde no ɓuuɓri nii, sabu ɓuuɓri ƴiiƴam ɓaleeri ina wiyee eosinophiles.<ref>{{cite book|veditors=Jindal SK|title=Textbook of pulmonary and critical care medicine|publisher=Jaypee Brothers Medical Publishers|location=New Delhi|date=2011|isbn=978-93-5025-073-0|page=242|url=https://books.google.com/books?id=EvGTw3wn-zEC&pg=PA242|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160424073023/https://books.google.com/books?id=EvGTw3wn-zEC&pg=PA242|archive-date=April 24, 2016}}</ref> Maale ɗee ina keewi bonde e jamma e subaka law walla e jaabawol fijirde walla henndu ngulndu.<ref>{{cite book|vauthors=George RB|title=Chest Medicine: Essentials of Pulmonary and Critical Care Medicine|date=2005|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia|isbn=978-0-7817-5273-2|page=62|url=https://books.google.com/books?id=ZzlX2zJMbdgC&pg=PA62|edition=5th|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160505195821/https://books.google.com/books?id=ZzlX2zJMbdgC&pg=PA62|archive-date=May 5, 2016}}</ref> Won e yimɓe wonduɓe e Cukku ina famɗi ɗo keɓata maale, ko ɓuri heewde ko e jaabawol gonngol e ɓuuɓri, woɗɓe ina mbaawi jaabaade ko heewi e ko yaawi, ina keɓa maale duumotooɗe.<ref name="GINA2011_p8-9">{{harvnb|GINA|2011|pp=8–9}}</ref>
=== Sartiiji jokkondirɗi ===
Ko heewi e ngonkaaji cellal goɗɗi ina keewi feeñde e yimɓe wonduɓe e Cukku, gastroesophageal reflux disease (GERD), rhinosinusitis, e obstructive sleep apnea.<ref name="Boulet2009">{{cite journal|vauthors=Boulet LP|title=Influence of Comorbid Conditions on Asthma|journal=The European Respiratory Journal|volume=33|issue=4|pages=897–906|date=April 2009|pmid=19336592|doi=10.1183/09031936.00121308|doi-access=free}}</ref> Rafiiji hakkille kadi ɓuri heewde,<ref name="Boulay2011">{{cite journal|vauthors=Boulet LP, Boulay MÈ|title=Asthma-related comorbidities|journal=Expert Review of Respiratory Medicine|volume=5|issue=3|pages=377–393|date=June 2011|pmid=21702660|doi=10.1586/ers.11.34|doi-access=free}}</ref> rafiiji kulɓiniiɗi ina keɓa hakkunde 16 e 52% e rafiiji ɓernde ina keɓa hakkunde 14–41%.<ref name="Andrew2010">{{cite book|veditors=Harver A, Kotses H|title=Asthma, Health and Society: A Public Health Perspective|date=2010|publisher=Springer|location=New York|isbn=978-0-387-78285-0|page=315|url=https://books.google.com/books?id=nkP8_h_ewLMC&pg=PA315|access-date=April 6, 2021}}</ref> Anndaaka so tawii Cukku ina addana neɗɗo caɗeele hakkille walla caɗeele hakkille ina addana neɗɗo Cukku.<ref>{{cite journal|vauthors=Thomas M, Bruton A, Moffat M, Cleland J|title=Asthma and psychological dysfunction|journal=Primary Care Respiratory Journal|volume=20|issue=3|pages=250–256|date=September 2011|pmid=21674122|pmc=6549858|doi=10.4104/pcrj.2011.00058}}</ref> Cukku jooni oo, kono wonaa Cukku ɓooyɗo oo, ina jokkondiri e ɓeydagol maayde e nder safaaraaji kala, maayde e ñawu ɓernde, e maayde e ñawu nguu e nder reedu les.<ref>{{cite journal|vauthors=He X, Cheng G, He L, Liao B, Du Y, Xie X, Zhang S, Li G, Wang Y, Zhang Y|display-authors=6|title=Adults with current asthma but not former asthma have higher all-cause and cardiovascular mortality: a population-based prospective cohort study|journal=Scientific Reports|volume=11|issue=1|date=January 2021|pmid=33446724|pmc=7809422|doi=10.1038/s41598-020-79264-4|bibcode=2021NatSR..11.1329H}}</ref> Cukku, haa teeŋti noon e Cukku tiiɗɗo, ina jokkondiri no feewi e ƴellitaare ñawu nguu (COPD).<ref name="Asthma as a risk factor for COPD in">{{cite journal|vauthors=Silva GE, Sherrill DL, Guerra S, Barbee RA|title=Asthma as a risk factor for COPD in a longitudinal study|url=https://archive.org/details/sim_chest_2004-07_126_1/page/59|journal=Chest|volume=126|issue=1|pages=59–65|date=July 2004|pmid=15249443|doi=10.1378/chest.126.1.59}}</ref><ref name="Asthma, COPD and overlap syndrome">{{cite journal|vauthors=de Marco R, Marcon A, Rossi A, Antó JM, Cerveri I, Gislason T, Heinrich J, Janson C, Jarvis D, Kuenzli N, Leynaert B, Probst-Hensch N, Svanes C, Wjst M, Burney P|display-authors=6|title=Asthma, COPD and overlap syndrome: a longitudinal study in young European adults|journal=The European Respiratory Journal|volume=46|issue=3|pages=671–679|date=September 2015|pmid=26113674|doi=10.1183/09031936.00008615|s2cid=2169875|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors=Gibson PG, McDonald VM|title=Asthma-COPD overlap 2015: now we are six|journal=Thorax|volume=70|issue=7|pages=683–691|date=July 2015|pmid=25948695|doi=10.1136/thoraxjnl-2014-206740|s2cid=38550372|doi-access=free}}</ref> Ɓeen wonduɓe e Cukku, haa teeŋti noon so tawii ko ko ŋakki e reentaade, ina ɓeydoo heewde baasal e reentaade raajo-kontrast.<ref>{{cite book|veditors=Thomsen HS, Webb JA|title=Contrast media: safety issues and ESUR guidelines.|date=2014|publisher=Springer|location=Dordrecht|isbn=978-3-642-36724-3|page=54|edition=Third|url=https://books.google.com/books?id=W1O-BAAAQBAJ&pg=PA54}}</ref>
Kaɓirɗe ɓuri heewde feeñde ko e yimɓe wonduɓe e Cukku.<ref name="Martinez2007">{{cite journal|vauthors=Martinez FD|title=Genes, environments, development and asthma: a reappraisal|journal=The European Respiratory Journal|volume=29|issue=1|pages=179–84|date=January 2007|pmid=17197483|doi=10.1183/09031936.00087906|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|vauthors=Miller RL, Ho SM|title=Environmental epigenetics and asthma: current concepts and call for studies|journal=American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine|volume=177|issue=6|pages=567–73|date=March 2008|pmid=18187692|pmc=2267336|doi=10.1164/rccm.200710-1511PP}}</ref> Ina gasa tawa ɗum jokkondirii e batte ustude ƴiiƴam (agonistes beta2-adrenergiques).<ref>{{cite journal|vauthors=Choudhry S, Seibold MA, Borrell LN, Tang H, Serebrisky D, Chapela R, Rodriguez-Santana JR, Avila PC, Ziv E, Rodriguez-Cintron W, Risch NJ, Burchard EG|display-authors=6|title=Dissecting complex diseases in complex populations: asthma in latino americans|journal=Proceedings of the American Thoracic Society|volume=4|issue=3|pages=226–33|date=July 2007|pmid=17607004|pmc=2647623|doi=10.1513/pats.200701-029AW}}</ref> Ɗeeɗoo leɗɗe ina mbaawi kadi ustude baasal dental.
== Patofisiyoloji ==
{{multiple image|total_width=660|image1=Asthma attack-illustration NIH.jpg|caption1=Natal A hollitii nokku ɗo ɓuuɓri e ɓuuɓri ƴiiƴam woni e nder ɓanndu. Natal B hollitii taƴre gonnde e laawol henndu no woorunoo. Natal C hollitii taƴre gonnde e laawol henndu e nder maale asma.|image2=Asthma .jpg|alt2=Taƴre ƴiiƴam gonnde e laawol henndu ina hollira ɓakdi pinndi ɓuuɓndi e nder mum ina heewi muus daneejo|caption2=Uddugol lumen bronkiyol e eksudat mukoid, metaplaasi cellal goblet, e teddeendi membrane les epiteliyal e neɗɗo mo cukku|image3=Asthma (Lungs).png|caption3=Natal asma}}
Cukku ko batte ɓuuɓri gonndi e nokku ɗo ƴiiƴam ɗam woni ɗoo (ko ɓuri teeŋtude e ɓuuɓri ƴiiƴam e ɓuuɓri ƴiiƴam), ko ɗum addanta caggal ɗuum ɓeydagol ɓuuɓri ƴiiƴam ɗam taariindi mum. Ɗuum e nder geɗe goɗɗe ina addana neɗɗo ɓuuɓde ƴiiƴam e maale ɓuuɓɗe (classiques) ɓuuɓɗe. Naatgol ngol ina heewi wayleede tawa ina safree walla tawa alaa. Sahaa e sahaa fof, laabi henndu ɗii e koye mum en ina mbayla. Waylooji keewɗi e nder laabi henndu ina mbaɗi ɓeydagol eosinofiiluuji e teddeendi lamina retikulaar. E nder dumunna juutɗo, ƴiiƴam ɗam ina waawi ɓeydaade mawnude e ɓeydagol limoore ƴiiƴam ɗam. Ko wayi no limfositte T, makrofaaji, e neutrofiiluuji, ina heen sifaaji cellal goɗɗi. Ina waawi kadi tawa ina waɗi heen geɗe goɗɗe gonɗe e nder ɓalndu, ko wayi no sitokineeji, kemokineeji, histamin, e leukotrien e nder goɗɗi ɗii.
== Firooji ==
{{Reflist}}
jyy2gtk3qvjs0kso234jpx27c0563cr
The Human Embryo
0
33033
183363
136866
2026-08-20T10:38:15Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183363
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Embriyo Aadama: Aristote e Aadaaji Aarabeeɓe e Oropnaaɓe''' ko deftere ƴeewtotoonde filosofi e miijooji diineeji jibinannde aadee e nder duuɓi, nde Reverend Canon G. R. Dunstan winndi, nde duɗal jaaɓi haaɗtirde Exeter Press yaltini e hitaande 1990. Nde teskini ko e janngugol miijooji ceertuɗi e pinal aadee. Taƴre ɓurnde mawnude ndee ko faamde ɓiɗɗo e nder yontaaji hakkundeeji, binndanɗe jeeɗiɗi tan ina ciftora binndanɗe Dante jowitiiɗe e nguurndam ɓiɗɗo.<ref>{{cite journal|pmc=1036581|page=238|volume=36|issue=2|journal=Med Hist|title=The human embryo: Aristotle and the Arabic and European traditions|url=https://archive.org/details/sim_medical-history_1992-04_36_2/page/238|doi=10.1017/s0025727300055216|year=1992|last1=Jacquart|first1=Danielle}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
3ce1t7l5przrdztsohb5ed5ii27u11c
Myospherulosis
0
33101
183360
137132
2026-08-20T10:33:40Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183360
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Miyosferulosis''', anndiraango kadi sferulositosis,[1] ko ɓuuɓri ɓalndu jananndi, ndi ƴiiƴam mum ina waɗi lipid.].<ref name="pmid7591868">{{Cite journal|last1=Godbersen|first1=GS.|last2=Kleeberg|first2=J.|last3=Lüttges|first3=J.|last4=Werner|first4=JA.|title=[Spherulocytosis (myospherulosis) of the paranasal sinuses].|journal=HNO|volume=43|issue=9|pages=552–5|date=Sep 1995|pmid=7591868}}</ref><ref name="pmid11811513">{{Cite journal|last1=Fisher|first1=SC.|last2=Horning|first2=GM.|last3=Hellstein|first3=JW.|title=Myospherulosis complicating cortical block grafting: a case report.|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-periodontology_2001-12_72_12/page/1755|journal=J Periodontol|volume=72|issue=12|pages=1755–9|date=Dec 2001|doi=10.1902/jop.2001.72.12.1755|pmid=11811513}}</ref>
Ina waawi yiyeede e nokkuuji keewɗi ina heen:
Nekrosis fat.[1]
Ñawu bonngu, e.g. kanseer ƴiiƴam reedu.[3]
Waɗde tetrasiklin topikal e nder base petroŋ e nder nokku seppo.
Ko ɗum waɗi, mbaydi histopatoloji ndii ɓuri heewde, tee e fuɗɗoode ina sikkaa ko ɓuuɓri endosporulant ndi siforaaka tawo.
== Ƴeew kadi ==
Nekrosis fat
== Tuugnorgal ==
<references />
h13ot0p1w81i98f35m5f3gn0y2eiz0s
Lymphoepithelial lesion
0
33121
183368
138119
2026-08-20T10:47:01Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183368
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''E nder patoloji, ɓuuɓri limfoepiteliyal''' ko ɓuuɓri ceertundi, tawa ina waɗi ƴiye limfoyid e epiteliyoŋ, ina waawi wonde moƴƴo walla moƴƴaani.
Ina waawi firtude ɓuuɓri limfoepiteliyal moƴƴiri e nder ƴiiƴam ɓalndu walla ɓuuɓri limfoepiteliyal moƴƴiri e nder ƴiiƴam ƴiiƴam, walla ina waawi firtude naatgol ƴiiƴam bonɗam e nder epiteliyoŋ, e nder ngonka limfoma gastrointestinal gadano.
E nder ngonka limfoma GI, ɓuri heewde jokkondirde ko e limfomaaji MALT.
== Ƴeew kadi ==
== Limfoma reedu ==
== Limfoma MALT ==
== Tuugnorgal<ref name="pmid1452124">{{Cite journal|last1=Papadaki|first1=L.|last2=Wotherspoon|first2=AC.|last3=Isaacson|first3=PG.|title=The lymphoepithelial lesion of gastric low-grade B-cell lymphoma of mucosa-associated lymphoid tissue (MALT): an ultrastructural study.|url=https://archive.org/details/sim_histopathology_1992-11_21_5/page/415|journal=Histopathology|volume=21|issue=5|pages=415–21|date=Nov 1992|doi=10.1111/j.1365-2559.1992.tb00425.x|pmid=1452124|s2cid=11763061}}</ref> ==
aecngiwv48ujewlz7oy7qo9dgc7b8ut
Ladin's sign
0
33422
183392
138414
2026-08-20T11:29:22Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183392
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Maande Ladin''' ko maande kilinik reedu ɗo softeende woni e nder hakkundeere reedu yeeso to nokku ɗo reedu e reedu kawri. Ina waɗa, ina yiyee e ƴeewndo junngo hedde jonte 6 jibinannde. Maande Ladin ina heewi taweede e nder ƴeewndo pelɓondiral gadanal debbo so ina tuuma reedu. Njuuteeki reedu ina maantini kadi e nder reedu kadi njuuteendi juutndi walla juutndi ina waawi ɓeydude fartaŋŋeeji jibingol e jibinannde nde tawnoo ngool juutgol ina waɗa e fuɗɗoode jibingol. Reedu ina softina gila e jibinannde, tawa ina hawra e maale goɗɗe gonɗe e reedu, yiytude maande Ladin ina waawi wallitde safrooɓe e hoolkisaade ƴeewndo reedu.
Softeende reedu nde aldaa e sago ina waawi kadi waɗde e reedu, ko ɗum waɗi ƴeewndo softeende reedu reedu, ina jeyaa heen fotde njaaweeki ɓuuɓol, ina waawi huutoreede ngam seerndude softeende reedu nde aldaa e sago.
====== Ƴeew kadi ======
== Maande Chadwick ==
== Maande Goodell ==
== Hegar maande ==
== Tuugnorgal<ref>Alan H. DeCherney, Martin L. Pernoll, Lauren Nathan. ''Current Obstetric & Gynecologic Diagnosis & Treatment'', page 196. McGraw-Hill Professional, 2002. {{ISBN|978-0-8385-1401-6}}. [https://books.google.com/books?id=9xD0inFiEIAC&dq=ladin%27s+sign&pg=PA196 Google books]</ref> <ref>{{Cite book|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK51890/|title=Clinical examination of pregnant women|publisher=National Collaborating Centre for Women's and Children's Health|date=March 2008|work=NICE Clinical Guidelines|issue=62}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/pregnancy-week-by-week/expert-answers/cervical-length/faq-20058357?p=1|title=Cervical length: Why does it matter during pregnancy? - Mayo Clinic|website=www.mayoclinic.org|language=en|access-date=2018-11-07}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/pregnancy-week-by-week/expert-answers/cervical-length/faq-20058357?p=1|title=Cervical length: Why does it matter during pregnancy? - Mayo Clinic|website=www.mayoclinic.org|language=en|access-date=2018-11-07}}</ref> <ref>{{cite journal|vauthors=Rosado-Mendez IM, Carlson LC, Woo KM, Santoso AP, Guerrero QW, Palmeri ML, Feltovich H, Hall TJ|title=Quantitative assessment of cervical softening during pregnancy in the Rhesus macaque with shear wave elasticity imaging|journal=Physics in Medicine and Biology|volume=63|issue=8|pages=085016|date=April 2018|pmid=29517492|pmc=5908736|doi=10.1088/1361-6560/aab532|bibcode=2018PMB....63h5016R}}</ref> <ref>{{cite journal|vauthors=Badir S, Mazza E, Zimmermann R, Bajka M|title=Cervical softening occurs early in pregnancy: characterization of cervical stiffness in 100 healthy women using the aspiration technique|url=https://archive.org/details/sim_prenatal-diagnosis_2013-08_33_8/page/737|journal=Prenatal Diagnosis|volume=33|issue=8|pages=737–41|date=August 2013|pmid=23553612|doi=10.1002/pd.4116|s2cid=25260888}}</ref> ==
599odul51566hgfekd5o0mcjjy7iedo
Umbilical cord ulceration and intestinal atresia
0
33444
183405
138577
2026-08-20T11:47:36Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183405
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ɓoornugol ƴiiƴam e atresia ɓalndu''' ko rar. ñawu jibinannde baɗngu atresia ɓalndu, ɓuuɓri ƴiiƴam e ƴiiƴam ɓuuɓɗam e nder reedu. Ko 15 tan njiytaa haa hannde, hay so tawii noon wiɗtooji baɗanooɗi ko ɓooyaani ina kollita wonde keeweendi ñawu nguu ina waawi ɓurde ko miijinoo ko adii. Wiɗto keeriiɗo hollitii jokkondire laaɓtuɗe hakkunde atresia ɓalndu e ulceration umbilical caggal nde ciimtol joy hono ɗeeɗoo geɗe e sahaa bayyinaango.
== Tuugnorgale<ref name="rare">{{RareDiseases|5403|Umbilical cord ulceration and intestinal atresia}}</ref> <ref>{{cite web|url=http://www.orpha.net/consor/cgi-bin/OC_Exp.php?Lng=GB&Expert=3405|title=Umbilical cord ulceration intestinal atresia|work=Orphanet|date=September 2006|id=ORPHA3405}}</ref>.<ref>{{cite journal|vauthors=Yamanaka M, Ohyama M, Koresawa M, Kawataki M, Ohsaki I, Tanaka Y|title=Umbilical cord ulceration and intestinal atresia|url=https://archive.org/details/sim_european-journal-of-obstetrics-gynecology_1996-12-27_70_2/page/209|journal=Eur. J. Obstet. Gynecol. Reprod. Biol.|volume=70|issue=2|pages=209–12|date=December 1996|pmid=9119106|doi=10.1016/S0301-2115(95)02559-6}}</ref> ==
ot7pehnq6o2x38icfsd92f9p8mk8hna
Urethropexy
0
33617
183375
139370
2026-08-20T10:56:23Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183375
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Uretropexi''' ko feere seppo ɗo ballal rokketee e ƴiiƴam.
Gooto e mbaadiiji ɗii ko "uretropeksi Burch".
Ina waɗi sahaaji e safrude ɓuuɓri (haa teeŋti e ɓuuɓri stres).[citation needed]<ref name="urlGlossary">{{Cite web|url=http://www.agscenter.com/glossary.asp|title=Glossary|access-date=2009-06-18}}</ref><ref name="pmid12114897">{{Cite journal|vauthors=Kenton K, Oldham L, Brubaker L|title=Open Burch urethropexy has a low rate of perioperative complications|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2002-07_187_1/page/107|journal=Am. J. Obstet. Gynecol.|volume=187|issue=1|pages=107–10|date=July 2002|pmid=12114897|doi=10.1067/mob.2002.125706}}</ref><ref name="pmid14618308">{{Cite journal|vauthors=Kwon CH, Culligan PJ, Koduri S, Goldberg RP, Sand PK|title=The development of pelvic organ prolapse following isolated Burch retropubic urethropexy|journal=Int Urogynecol J Pelvic Floor Dysfunct|volume=14|issue=5|pages=321–5; discussion 325|date=November 2003|pmid=14618308|doi=10.1007/s00192-003-1090-z|s2cid=31934981}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
kis4igxhjnvsqiz63ej60ojce1k5s4h
Selective percutaneous myofascial lengthening
0
33678
183401
139573
2026-08-20T11:42:29Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183401
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Juutgol miofassiyaal perkutane cuɓaaɗo''' ko sifaa opereeji ɗi ngalaa batte, kuutorteeɗi ngam ittude ɓuuɓri e ɓuuɓri ɓalndu. Ina huutoree ngam safrude sukaaɓe wonduɓe e rafi cerebral.<ref>{{cite journal|journal=Clin Podiatr Med Surg.|date=Apr 2010|volume=27|issue=2|pages=335–43|title=Selective percutaneous myofascial lengthening of the lower extremities in children with spastic cerebral palsy|url=https://archive.org/details/sim_clinics-in-podiatric-medicine-and-surgery_2010-04_27_2/page/335|last=Mitsiokapa|first=EA|author2=Mavrogenis AF|author3=Skouteli H|author4=Vrettos SG|author5=Tzanos G|author6=Kanellopoulos AD|author7=Korres DS|author8=Papagelopoulos PJ.|pmid=20470962|doi=10.1016/j.cpm.2009.12.005}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
2chlxjshqbo5qwkfqqm4q54cng46ghw
Tandem gait
0
33790
183393
140017
2026-08-20T11:30:37Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183393
wikitext
text/x-wiki
[[File:Tightrope (5893328472).jpg|thumb]]
'''Yahdu tandem''' ko yahdu (laabi yahdu) tawa ina waɗi paɗe tokoose no feewi e nder doggol juutngol, mbele, e kala paɗe, taƴre koyngal yahrata yeeso ndee ina waɗee ɗoon e ɗoon e yeeso, walla ina mema tan, koppi koyngal caggal/ballal.
Neurologiste en ina mbaawi naamnaade neɗɗo yo yah no yahrata e ŋoral nii ngam yaltinde yahdu tandem.
Neurologiste en ina naamnoo sahaa e sahaa fof ñawɓe ɓee yo njahdu e laawol peewal, kuutortoo ko yahdu tandem ngam ƴeewndaade ngam wallitde anndude ataxia, haa teeŋti noon e ataxia truncal, sibu ñawɓe ɗeen caɗeele maa njogo yahdu ndu dartaaki. Yahde e tandem ina mawnina ŋakkeende darnde. Kono tan, njeñtudi ndii laaɓtaani, sibu ŋakkeende walla caɗeele keewɗe ina mbaawi saabaade yahdu ndu dartaaki (ko wayi no caɗeele yiytere, caɗeele e neeruuji mooftuɗi, kortikol associatif walla tampere terɗe leslese sabu sabaabuuji ɗi ngonaa neeruuji). Ko ɗum waɗi, waasde yahde no haanirta nii e nder yahdu tandem, hollittaako wonde ataxia ina woodi.[citation needed]
Yahdu tandem luggiɗndu tawa alaa ko ŋakki heen ko huunde maantiniinde e mboros posterior vermal split syndrome.<ref>{{cite journal|last=Bastian|first=AJ|author2=Mink, JW|author3=Kaufman, BA|author4=Thach, WT|title=Posterior vermal split syndrome.|url=https://archive.org/details/sim_annals-of-neurology_1998-10_44_4/page/601|journal=Annals of Neurology|date=October 1998|volume=44|issue=4|pages=601–10|pmid=9778258|doi=10.1002/ana.410440405|s2cid=30170682}}</ref>
Tuumaaɗo ina waawi kadi naamneede ngam waɗde yahdu tandem e nder "yahdu e wirnude" feccere e jarribo sobriety ladde.test]].<ref>{{Cite web|url=http://www.nhtsa.gov/People/injury/alcohol/SFST/appendix_a.htm|title=U.S. Department of Transportation - NHTSA - Development of a Standardized Field Sobriety Test (SFST) Training Management System - Appendix A - DOT HS 809 400 - November 2001|access-date=2011-05-08|archive-date=2011-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20110320022017/http://www.nhtsa.gov/People/injury/alcohol/SFST/appendix_a.htm|url-status=dead}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
sind75ny3fie6gb6ptn5o31xko3qn1n
Surfactant–albumin ratio
0
33793
183359
140023
2026-08-20T10:32:38Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183359
wikitext
text/x-wiki
Ko '''limre surfactant–albumin woni''' jarribo ngam ƴeewde mawnugol ɓuuɓri ɓiɗɗo. .<ref name="pmid10920328">{{cite journal|vauthors=Liu KZ, Shaw RA, Dembinski TC, Reid GJ, Ying SL, Mantsch HH|title=Comparison of infrared spectroscopic and fluorescence depolarization assays for fetal lung maturity|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-obstetrics-and-gynecology_2000-07_183_1/page/181|journal=Am. J. Obstet. Gynecol.|volume=183|issue=1|pages=181–7|date=July 2000|pmid=10920328|doi=10.1067/mob.2000.105345}}</ref>Fooyre ndee, hay so tawii nattii huutoreede e njulaagu, huutoriima ƴeewndo otomatik ngam fooɗtude annoore ɓuuɓnde polarize yaltunde e sample ndiyam amniyotik mo ƴaañii e ƴeewndo ɓuuɓngo jokkondirngo e lesitin (fosfatidilkolin way) e suitch a direct geɗe ina mbaawi heɓde. Ko ɓuri heewde e lesitin – e tuugnaade e albumin – ina hollita mawnugol ɓuuɓri (e ko nanndi heen nguurndam cukalel ngel). Nde ndee jarribo huutortenoo haa jooni e golle, Standards of Laboratory Practice ƴettii tolno mawnugol ɓuuɓri ko 55 mg lesitin e kala gram albumin..<ref>Standards of Laboratory Practice: Guidelines for the Evaluation and Management of the Newborn. National Academy of Clinical Biochemistry, 1998.</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
gzki4jtoskv1z66oboau0pgl880k9h0
Bristol Activities of Daily Living Scale
0
33826
183369
140195
2026-08-20T10:48:54Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183369
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Eskaal golle nguurndam ñalnde kala''' (BADLS) to Bristol ko naamnal 20 toɓɓe, baɗaangal ngam ƴeewde mbaawka neɗɗo mo ŋakkere hakkille waawi waɗde golle ñalnde kala ko wayi no ɓoornaade, feewnude nguura e huutoraade otooji.<ref name="Bucks1996">{{cite journal|title=Assessment of activities of daily living in dementia: development of the Bristol Activities of Daily Living Scale|url=https://archive.org/details/sim_age-and-ageing_1996-03_25_2/page/113|journal=Age and Ageing|year=1996|first1=RS|last1=Bucks|first2=DL|last2=Ashworth|first3=GK|last3=Wilcock|first4=K|last4=Siegfried|volume=25|issue=2|pages=113–120|doi=10.1093/ageing/25.2.113|pmid=8670538|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|title=Rating scales in old age psychiatry|journal=British Journal of Psychiatry|last1=Burns|first1=Alistair|last2=Lawlor|first2=Brian|last3=Craig|first3=Sarah|year=2002|volume=180|issue=2|pages=161–167|doi=10.1192/bjp.180.2.161|pmid=11823329|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite journal|first1=RS|last1=Bucks|first2=Judy|last2=Haworth|year=2002|title=Bristol Activities of Daily Living Scale: a critical evaluation|journal=Expert Review of Neurotherapeutics|volume=2|issue=5|pages=669–676|doi=10.1586/14737175.2.5.669|pmid=19810983|s2cid=46137516|url=http://eprints.soton.ac.uk/18567/|url-access=subscription}}</ref>
== Tuugnorgal ==
lstzm3w4takqw8dbf24nmdu18tubnmw
Peritoneal equilibration test
0
33833
183383
140206
2026-08-20T11:08:28Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183383
wikitext
text/x-wiki
E nder nefroloji, jarribo mbayliigu peritoneal (PET), ko '''kuutorgal ngal nefroloji''' kuutortoo ngam anndude sifaaji sifaaji jolngo masse membrane peritoneal, so ina ƴeewtoo ñawɗo ngam waɗde diiyalis peritoneal.
== Fistol ==
Test ekilibraasiyoŋ peritoneal (PET) ko ƴeewndo semi-kantitatiif e golle jolngo membrane peritoneal e nder ñawɓe wonduɓe e diiyalis peritoneal (PD). Hakindo jolngo solute ina ƴeewtee e hakindo ballal mum hakkunde ƴiiƴam kapilaar peritoneal e diyalisaat. Resorde ɓuuɓri ɓuuɓri e nder diiyalisaaji e plasma (D/P ratio) e sahaaji keertiiɗi (t) e nder dumunna gonɗo e ɓuuɓri ina hollita tolno ɓuuɓri ɓuuɓri. Ndeeɗoo feere ina waawi anndeede e kala ɓuuɓri gonndi e ƴiiƴam kapilaar haa e diiyalisaaji. Ko kreatinin, uree, elektorolit, fosfaat, e poroteyiin ngoni ɓuuɓri ɓurndi jarribeede ngam huutoraade e nder safaara..<ref>{{cite journal|vauthors=Pannekeet M, Imholz A, Struijk D, Koomen G, Langedijk M, Schouten N, de Waart R, Hiralall J, Krediet R|title=The standard peritoneal permeability analysis: a tool for the assessment of peritoneal permeability characteristics in CAPD patients.|url=https://archive.org/details/sim_kidney-international_1995-09_48_3/page/866|journal=Kidney Int|volume=48|issue=3|pages=866–75|year=1995|pmid=7474677|doi=10.1038/ki.1995.363|doi-access=free}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
gzxvci9fpdouarraqdw30703d3nkqxn
Canadian CT head rule
0
33854
183396
140268
2026-08-20T11:34:33Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183396
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kuulal hoore CT Kanadaa''' (ko famɗi fof CCTHR walla CCHR; ina wiyee kadi sahaa e sahaa fof Kuulal hoore Tomografii Kanadaa) ko peeje safaara kuutorteeɗe ngam ƴeewde so tawii ñawɓe wonduɓe e gaañanɗe tokoose e hoore ina poti waɗde CT scans cranial. Ko Stiell et al. e nder winndannde bayyinaande e jaaynde Lancet e hitaande 2001, nde ɓe kuutorii ɗum e fuɗɗoode tan ko e ñawɓe wonduɓe e Glasgow Coma Scale scores hakkunde 13 e 15. Gila ndeen, CCTHR wontii kuulal ɓurngal yaajde wiɗteede e yaajde tabitineede e sifaa mum, hay so tawii noon ko 2011 review criteria saɗtunde waɗde ɗum systema " winndere ndee kala."<ref name="jtrauma" /><ref>{{cite journal|vauthors=Masood S, Woolner V, Yoon JH, Chartier LB|title=Checklist for Head Injury Management Evaluation Study (CHIMES): a quality improvement initiative to reduce imaging utilisation for head injuries in the emergency department|journal=BMJ Open Quality|volume=9|issue=1|article-number=e000811|date=February 2020|pmid=32019751|pmc=7011890|doi=10.1136/bmjoq-2019-000811}}</ref>
== Dabare ==
CCTHR ina yaltina ñawɓe ɓe :<ref>{{cite journal|vauthors=Stiell IG, Wells GA, Vandemheen K, Clement C, Lesiuk H, Laupacis A, McKnight RD, Verbeek R, Brison R, Cass D, Eisenhauer ME, Greenberg G, Worthington J|display-authors=6|title=The Canadian CT Head Rule for patients with minor head injury|url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_2001-05-05_357_9266/page/1391|journal=Lancet|volume=357|issue=9266|pages=1391–6|date=May 2001|pmid=11356436|doi=10.1016/s0140-6736(00)04561-x|s2cid=12242494}}</ref>
heɓaani ñawu ngaandi mbonngu
jogaade limre Glasgow Coma Scale les 13, 2019.
ina njogii duuɓi 16, 2018.
ina jogii rafi ƴiiƴam walla ina huutoroo warfarin, e/walla
ina jogii ɓuuɓri ɓalndu udditiindi yiyteende.
E nder CCTHR, ñawɓe wonduɓe e rafiiji tokoosi ina poti heɓde CT tan so tawii gooto walla ko ɓuri ɗum e ɗeeɗoo geɗe ina njogii :<ref name="jtrauma2">{{cite journal|vauthors=Harnan SE, Pickering A, Pandor A, Goodacre SW|title=Clinical decision rules for adults with minor head injury: a systematic review|journal=The Journal of Trauma|volume=71|issue=1|pages=245–51|date=July 2011|pmid=21818031|doi=10.1097/TA.0b013e31820d090f|url=https://figshare.com/articles/poster/Clinical_decision_rules_for_adults_with_minor_head_injury_a_systematic_review/11889807}}</ref>
Glasgow Coma Scale limto les 15 e waktuuji 2 caggal ñawu
Tuumaaɗo udditaade walla ɓuuɓde ɓalndu
Kala maande ɓuuɓri ɓalndu basal
Episodeeji ɗiɗi walla ko ɓuri ɗum e ɓuuɓri
Duuɓi 65 walla ko ɓuri ɗum
Amnesia ko adii batte mum ko hojomaaji 30 walla ko ɓuri ɗum
Mekanisme kulɓiniiɗo (ɗum ko Stiell et al. (2005) sifotoo ko "yahoowo mo oto yani e mum, jooɗiiɗo e mum yalti e oto, walla dogde e dow tooweeki 3 walla ko ɓuri ɗum walla 5 step." )
Laabi joy gadani ɗii ko "risk mawɗo", kono laabi 6 e 7 ina mbiyaa ko "risk hakkundeejo".
== Tuugnorgal ==
b9ygkn12fta5hmfie2qyqo9xklyy5uo
Cary–Blair transport medium
0
33856
183391
140275
2026-08-20T11:28:11Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183391
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Cary–Blair transport medium''' ko feere huutorteende ngam hisnude ƴiye kilinik e ƴiye reedu caggal nde ɗe mooftaa. Ko Sylvia G. Cary e Eugene B. Blair peewni feere ndee e hitaande 1964, ɓe teskiima nde ina addana en safrude ñawuuji salmonella, shigella, vibrio, e pasteurella ko ɓuri juutde e feere yah-ngartaa.ref name="Cary–Blair 1964">{{cite journal|pmc=277262|date=1964|last1=Cary|first1=S. G.|last2=Blair|first2=E. B.|title=NEW TRANSPORT MEDIUM FOR SHIPMENT OF CLINICAL SPECIMENS I. : Fecal Specimens|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_1964-07_88_1/page/96|journal=Journal of Bacteriology|volume=88|issue=1|pages=96–98|doi=10.1128/jb.88.1.96-98.1964|pmid=14197911}}
Laawol yah-ngartaa Cary-Blair ko waylude feere nde R.D. Stuart, S.R. Tosaak e T.M. Patsula e hitaande 1954 ko addani Gonococci heɓtaade no feewi e nder sammeeji ƴiiƴam. Cary e Blair teskiima Stuart, Toshach e Patsula, kuutorɗe hakkundeeje e kuutorɗe goɗɗe baawɗe safrude ñawuuji e nder ƴiiƴam ko juuti, ina maantiniri ŋakkeende nguura, ŋakkeende mbaawka ustude oksidaasiyoŋ, e pH toowɗo.<ref name="Stuart-Toshach-Patusla 1954">{{cite journal|pmid=13126855|date=1954|author1=STUART RD|author2=TOSHACH SR|author3=PATSULA TM|title=The problem of transport of specimens for culture of Gonococci|journal=Canadian Journal of Public Health|volume=45|issue=2|pages=73–83}}</ref>
Tuggude e hitaande 2024, huutoraade feere yah-ngartaa Cary–Blair ina wasiyee e nokku toppitiiɗo ko fayti e ñawuuji to Amerik ngam ƴeewndaade e nder laboratuwaaruuji ñawu nguu, so tawii pinal fuɗɗaaki e nder waktuuji ɗiɗi
== Tuugnorgal ==
5tlcwjzcezen4q3xgyniklhx8fm1rf9
French–American–British classification
0
33903
183362
140540
2026-08-20T10:37:09Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183362
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Siistem renndinde Farayse-Amerik-British''' (FAB) ina holla senngooji ñawuuji ƴiiƴam. Ina tuugii e woodgol dismiyelopoyesis e limtude mieloblasteeji e eritroblasteeji.<ref name="pmid2738163">{{cite journal |vauthors=Bennett JM, Catovsky D, Daniel MT|title=Proposals for the classification of chronic (mature) B and T lymphoid leukaemias. French-American-British (FAB) Cooperative Group|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-pathology_1989-06_42_6/page/567|journal=J. Clin. Pathol.|volume=42|issue=6|pages=567–84|date=June 1989|pmid=2738163|pmc=1141984|doi=10.1136/jcp.42.6.567|display-authors=etal}}</ref>
Nde fuɗɗii feewneede ko e hitaande 1976.<ref name="pmid188440">{{cite journal |vauthors=Bennett JM, Catovsky D, Daniel MT|title=Proposals for the classification of the acute leukaemias. French-American-British (FAB) co-operative group|journal=Br. J. Haematol.|volume=33|issue=4|pages=451–8|date=August 1976|pmid=188440|doi=10.1111/j.1365-2141.1976.tb03563.x|s2cid=9985915|display-authors=etal}}</ref>
Nokkuuji ɗii ina mbaɗi:
Senngo FAB e mborosaaji limfoblastik ɓuuɓɗi : L1–L3 (faandaare tati)
Senngo FAB e mborosaaji gonɗi e ƴiiƴam : M0–M7 (ceertuɗi jeetati)
FAB renndinde mborosaaji mielodisplastik
Kesɗitingol ngol jokki haa ko famɗi fof hitaande 1989.<ref>{{cite book
|title=Hematology, Volume 487|author=Emmanuel C. Besa|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|year=1992|isbn=9780683062229|page=42|url=https://books.google.com/books?id=j0WXeUfLGesC&pg=PA42}}</ref>
== Tuugnorgal ==
09qao7yg9uvgup267k4box3fup2j6aq
Gandy–Gamna nodules
0
33907
183406
181142
2026-08-20T11:50:24Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183406
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Nodule Gandy–Gamna walla''' ɓalli Gandy-Gamna, sahaa e sahaa fof ina wiyee ɓalli Gamna-Gandy walla nodule Gamna-Gandy, ko ɓuuɓri tokosiri, daneeji, walla daneeji, tawaaɗi e nder ɓalndu e ñawɓe wonduɓe e ɓalndu mawndu sabu ñawu portal cell sick. Eɗe mbaɗi ƴiye fiɓnde jogiiɗe ɓuuɓri hemosiderin e kalsiyum, ina gasa tawa ɗe peeñata ko sabu ɓuuɓri e nokkuuji ɗo ƴiiƴam tokosam perivaskulaar. Ɗe njiyata ko e ƴeewndo MRI sabu woodgol hemosiderin.
Ina mbaawi kadi yiyeede e miksomaaji atrial.
Ɓe inniraa ko Sarles Gandi e Karlos Gamna.
== Tuugnorgal<ref name="KuntzKuntz2009">{{cite book|last1=Kuntz|first1=Erwin|last2=Kuntz|first2=Hans-Dieter|title=Hepatology: Textbook and Atlas|url=https://archive.org/details/hepatologytextbo0000kunt|date=11 March 2009|publisher=Springer Science & Business Media|language=English|isbn=9783540768395|page=[https://archive.org/details/hepatologytextbo0000kunt/page/253 253]|quote=Prolonged portal hypertention sometimes leads to the formation of Gamna-Gandy nodules.}}<!--|accessdate=3 December 2015--></ref><ref>[http://www.mondofacto.com/facts/dictionary?Gandy-Gamna+bodies Gandy-Gamna bodies] at Mondofacto online medical dictionary</ref>.<ref>{{cite journal|pmid=2672093|doi=10.1148/radiology.172.3.2672093|volume=172|title=Gamna-Gandy bodies of the spleen: evaluation with MR imaging|url=https://archive.org/details/sim_radiology_1989-09_172_3/page/685|year=1989|author=Sagoh T, Itoh K, Togashi K, Shibata T, Nishimura K, Minami S, Asato R, Noma S, Fujisawa I, Yamashita K|journal=Radiology|issue=3|pages=685–7}}</ref> ==
3kqrj7eb1hlp6mtht2dzukequ5rz49n
Mentzer index
0
33970
183378
140954
2026-08-20T10:59:43Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183378
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Indeks Mentzer,''' mo William C. Mentzer sifotoo e hitaande 1973, ko MCV fecciraaɗo e limto RBC. Ina wiyee ina wallita e seerndude ŋakkere njamndi e sifaa talasemiya beta.
Innde Mentzer
=
MCV (fL)
RBC (miliyoŋaaji/
μ
L
)
{\binndol{Innde Mentzer}}={\frac {\binndol{MCV (fL)}}<nowiki>{{\binndol{RBC (miliyoŋaaji/}}</nowiki>\mu L{\binndol{)}}}}}
Indeks oo hiisaama e njeñtudi limto ƴiiƴam timmungo. So tawii limre njuuteendi ɓalndu (MCV, e fL) feccii e limre ƴiiƴam mboɗejam (RBC, e miliyoŋaaji e nder mikroo-liiteer) ina famɗi 13, sifaa β-talasemiya ina wiyee ɓuri waawde. So tawii njeñtudi ndii ɓurii 13, ndeen ina wiyee ko ŋakkere njamndi ɓuri heewde.<ref name="pmid4123424">{{cite journal |author=Mentzer WC|title=Differentiation of iron deficiency from thalassaemia trait|url=https://archive.org/details/sim_the-lancet_1973-04-21_1_7808/page/882|journal=Lancet|volume=1|issue=7808|pages=882|date=April 1973|pmid=4123424|doi=10.1016/S0140-6736(73)91446-3}}</ref>
Kuulal gonngal heen ngal ko nii siforii : E nder ŋakkeende njamndi, ƴiiƴam ɗam waawaa feewnude RBC no fotiri nii, tee ina famɗi (mikrositik), ko ɗum waɗi limoore RBC e MCV fof maa ustoy, ɗum noon, indeks oo maa ɓur 13. Ko wayno noon, e nder talasemiya, woni rafi limoore RBC ɓurnde famɗude kono ko ɓuri heewde e sintesis globin, ko ŋakkeende sintesis globin e ɓurde ɓuuɓde. Ko ɗum waɗi limoore RBC ina moƴƴi, kono MCV ina famɗi, ɗum noon indeks oo maa ustoy 13.<ref>{{Cite web |title=Mentzer Index|url=https://reference.medscape.com/calculator/878/mentzer-index|access-date=2023-06-28|website=reference.medscape.com}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<ref name="pmid17476506">{{cite journal |vauthors=Ntaios G, Chatzinikolaou A, Saouli Z, etal|s2cid=10499303|title=Discrimination indices as screening tests for beta-thalassemic trait|journal=Ann. Hematol.|volume=86|issue=7|pages=487–91|date=July 2007|pmid=17476506|doi=10.1007/s00277-007-0302-x}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Beta Thalassemia Differential Diagnoses|url=https://emedicine.medscape.com/article/206490-differential|access-date=2023-06-28|website=emedicine.medscape.com|language=en}}</ref>
<math>\text{Mentzer Index} = \frac{\text{MCV (fL)}}{\text{RBC (millions/}\mu L\text{)}}
</math>
7t55p2q55c2rmilvsei8yz3s9aufwx8
Denis classification
0
33989
183353
141069
2026-08-20T10:26:43Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183353
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Senngo Denis''' ko feere renndinde ɓuuɓri sakral.
== Senngo ==
== Sifaa Zone ==
I Feccere bannge to foramen sakral
II Feccere rewrude e ɓuuɓri sakral
III Feccere hakkundeere e ɓuuɓri sakral yaajndi e nder ɓuuɓri ɓalndu
== Tuugnorgal<ref>{{cite journal |title=Sacral fractures: an important problem. Retrospective analysis of 236 cases|url=https://archive.org/details/sim_clinical-orthopaedics-and-related-research_1988-02_227/page/67|vauthors=Denis F, Davis S, Comfort T|journal=Clin Orthop Relat Res|date=Feb 1988|volume=227|pages=67–81|doi=10.1097/00003086-198802000-00010|pmid=3338224}}</ref> ==
9je8fmm7ptrljrbtez2g7nh0rz0il2m
Codman triangle
0
34001
183404
141107
2026-08-20T11:46:11Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183404
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Taƴre Codman''' (ko adii fof ko taƴre Codman) ko nokku tatiire ƴiyal kesal gonngal les periosteal ngal, ngal sosata ko nde ɓuuɓri, heewi wonde ko ɓuuɓri, umminii periosteum oo e ƴiyal ngal. Taƴre Codman wonaa taƴre timmunde tigi. E nder ɗuum, ina heewi wonde pseudo-triangle e dow ko yiytaa e radiyoo, tawa ina waɗi ossifikaasiyoŋ e dow ƴiyal asliwal e bannge gooto ɓeydiiɗo e tatiire ndee, ko ɗum waɗi tatiire banngeeji ɗiɗi, bannge gooto udditii. Ndeeɗoo feere banngeeji ɗiɗi ina heɓtoo sabu ɓuuɓri (walla mawnugol) mawnugol e njaaweeki ɓurki yaawde no periosteum waawi mawnude walla yaajde, ko ɗum waɗi, e nokku ɗo periosteum oo dimmbata ɗoo, ina ɓuuɓtoo, ina rokka ossifikaasiyoŋ e dow daande ɗiɗmere tatiire ndee. Tuumre yahrude yeeso ndee ina diwta periosteum oo e ɓalndu nduu. .<ref name="Periosteal Ewing sarcoma">{{cite journal|pmid=8184073|doi=10.1148/radiology.191.3.8184073|volume=191|title=Periosteal Ewing sarcoma|url=https://archive.org/details/sim_radiology_1994-06_191_3/page/825|year=1994|vauthors=Shapeero LG, Vanel D, Sundaram M, Ackerman LV, Wuisman P, Bauer TW, Neuenschwander S, Contesso G, Janney C, McDonald DJ|journal=Radiology|pages=825–31}}</ref><ref name="Imaging in Classic Osteosarcoma">{{Cite journal |last=Hide|first=Geoff|date=April 19, 2018|title=Imaging in Classic Osteosarcoma: Practice Essentials, Radiography, Computed Tomography|url=https://emedicine.medscape.com/article/393927-overview|journal=|website=Medscape|access-date=October 26, 2022|archive-date=October 26, 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221026085804/https://emedicine.medscape.com/article/393927-overview|url-status=live}}</ref> mo diwtaa e jooni oo, ina etoo feewnude ƴiyal les ngal. Ɗuum ina siftina mbaydi periosteal.[citation needed]
Ko ɓuri heewde e sabaabuuji ooɗoo maande ko osteosarkoma, sarkoma Ewing, eumicetoma, e ɓuuɓri gonndi e les ƴiye.<ref name="PeriostealReaction">{{Cite web |title=Periosteal Reaction|url=https://rad.washington.edu/about-us/academic-sections/musculoskeletal-radiology/teaching-materials/online-musculoskeletal-radiology-book/periosteal-reaction/|access-date=2022-10-26|website=UW Radiology|language=en|archive-date=2022-10-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20221026085813/https://rad.washington.edu/about-us/academic-sections/musculoskeletal-radiology/teaching-materials/online-musculoskeletal-radiology-book/periosteal-reaction/|url-status=live}}</ref>
== Tuugnorgal ==
8catv2duebvbmorhoek4km32c7gwgle
Kocher criteria
0
34023
183409
141192
2026-08-20T11:55:28Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183409
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wiɗto adanngo ngoo''' huutoriima geɗe sukaaɓe retrospective ngam ƴellitde sifaaji ɗii e nder duuɓi keewɗi. Njoɓdi ndii ɓuri huutoreede ko e ñawbuuli ortopedi ɗi maale keɓtinaaɗe e septik e sinovitis gonɗo e sahaa ina nanndi. Sifaa oo ina waawi huutoreede e jokkondire keewɗe — ko hippoode ɓuri ƴeewteede so en ƴeewii keewal mum e nafoore mum e yahdu ñawɗo oo. Goddol e koyngal ina mbaawi kadi heɓde ɗeeɗoo maale kadi teskuyaaji ina mbaawi huutoreede e jokkondire maale ko wayi no ɗeeɗoo. Artritis septik ko ñawu nguu ina jokki e ɓalndu, so safaara mum leeltinaama, ina waawi addude bonnugol jokkondire ɗe mbaylaaka. Septik ina heewi feeñde e cukaagu, ɓuri heewde e sahaaji goɗɗi. Laabi Kocher ko ballal nafoowal ngam anndude ñawu nguu e nder sukaaɓe, haa teeŋti noon e nder reedu, gooto e jokkondire ɓurɗe heewde heɓtaade. Kono tan, cafroowo garoowo oo ina ɗaɓɓiree waɗde ɗeeɗoo sifaaji e nder ngonka kilinik. Yeru, cafroowo garoowo oo ina foti huutoraade miijo mum e humpito mum to bannge safaara ngam safrude woodgol osteomielitis hematogenous acute concurrent e nder ñawɓe septik septik selluɓe. Yanti heen, sukaaɓe wonduɓe e rafi septik - mo hip - ina keewi waawde teddinde beer e dow wellitaare. Ko feewti heen, sukaaɓe wonduɓe e sinovitis (sinovitis) ɓuuɓɗo e nder reedu ina mbaawi sahaa e sahaa fof.<ref>{{cite book|last1=Smith|first1=Howard S.|title=Current Therapy in Pain|date=2009|publisher=Elsevier Health Sciences|isbn=978-1416048367|page=181|url=https://books.google.com/books?id=iTgy62MWnK4C&q=Kocher+criteria|access-date=17 January 2018|language=en}}</ref>
== Toɓɓere ==
Toɓɓere ina rokka kala e ɗeeɗoo geɗe nay :
Ko wonaa teddungal e bannge toɗɗaaɗo
Hakindo ɓuuɓri eritrosit > 40
Feere > 38,5 °C
Limre ƴiiƴam ɓalejam > 12 000
Score Ina waawi wonde septik
1 3%
2 40%
3 93%
4 99%
== Tuugnorgal<ref>{{cite journal |vauthors=Kocher MS, Zurakowski D, Kasser JR|title=Differentiating between septic arthritis and transient synovitis of the hip in children: an evidence-based clinical prediction algorithm.|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bone-and-joint-surgery_1999-12_81a_12/page/1662|journal=J Bone Joint Surg Am|year=1999|volume=81|issue=12|pages=1662–70|doi=10.2106/00004623-199912000-00002|pmid=10608376}}</ref><ref>{{cite journal |author1=R. Singhal|author2=D.C. Perry|author3=C.E. Bruce.|title=The Diagnostic Utility of Kocher's Criteria in the Diagnosis of Septic Arthritis in Children: An External Validation Study.|journal=J Bone Joint Surg|year=2012|volume=94-B|issue=XXXV 6}}</ref><ref name="mahmoud2021">{{cite journal |last1=El-Sobky|first1=T|last2=Mahmoud|first2=S|title=Acute osteoarticular infections in children are frequently forgotten multidiscipline emergencies: beyond the technical skills.|journal=EFORT Open Reviews|date=July 2021|volume=6|issue=7|pages=584–592|doi=10.1302/2058-5241.6.200155|pmid=34377550|pmc=8335954}}</ref><ref name="mahmoud2021" /><ref name="urlACEP News">{{cite web |url=http://www.acep.org/Content.aspx?id=82236|title=Kocher Criteria Still the Best Way To ID Septic Arthritis in Children|author=Bruce Jancin|publisher=ACEP|access-date=2014-10-17}}</ref> ==
53lue7jjhqf6pqzg16zqslvgzocwujt
Chemical colitis
0
34637
183379
145917
2026-08-20T11:00:47Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183379
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kolitis kemikal''' ko sifaa kolitis, ɓuuɓri ɓalndu mawndu walla ɓalndu mawndu, saabaade ɗum ko naatgol kemikal tiiɗngal e nder ɓalndu, tawa ko e enema walla e peeje goɗɗe.<ref>K. Harish, Severe colitis induced by soap enemas, Indian J. Gastroent., 2006 {{cite web|url=http://www.indianjgastro.com/article.asp?issn%3D0254-8860%3Byear%3D2006%3Bvolume%3D25%3Bissue%3D2%3Bspage%3D99%3Bepage%3D100%3Baulast%3DK|title=Severe colitis induced by soap enemas K Harish, J Tony, R Sunilkumar, Thomas Varghese - Indian J Gastroenterol|accessdate=2006-07-23|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061016165312/http://www.indianjgastro.com/article.asp?issn=0254-8860%3Byear%3D2006%3Bvolume%3D25%3Bissue%3D2%3Bspage%3D99%3Bepage%3D100%3Baulast%3DK|archivedate=2006-10-16}}</ref>
Enemas saabunde ina jeyaa e ko addata kolitis kemikal. Kemikaluuji goɗɗi baawɗi saabaade kolitis kemikal (naatnaaɗi e nder ɓalndu tawa ko e anniya walla e anniya e nder golle safaara) ina njeyaa heen alkol, radiyoo-kontrast, glutaraldehiid (kuutorteeɗo ngam ustude mborosaaji e dow leydi e ustude kaɓirɗe safaara), formalin (ina heewi huutoreede ngam ustude mborosaaji e nder reedu (ina heewi huutoreede ngam ustude mborosaaji), asid hidrofluor, asid sulfurik, asid asetik, amoniak, saabunde, hidroksiid sodium, peroksiid hidrojen, leɗɗe cafrorteeɗe, kuloroksilenol e permanganaat potaasiyom. Kemikaluuji tiiɗɗi, ko wayi no mbaydiiji kuutorteeɗi ngam laɓɓinde kolonoskopi, ina heen sahaaji tawa ina naata e nder reedu e nder kolonoskopi tawa ina addana ɗum ɓuuɓri kemikal.[2] Heen sahaaji kemikaaji ina mbaɗee e nder reedu e nder golle jokkondire, e nder jarribooji warngooji walla e nder laɓɓingol reedu ina addana ɗum en ɓuuɓde kolitis kemikal.<ref>K. Harish, Severe colitis induced by soap enemas, Indian J. Gastroent., 2006 {{cite web|url=http://www.indianjgastro.com/article.asp?issn%3D0254-8860%3Byear%3D2006%3Bvolume%3D25%3Bissue%3D2%3Bspage%3D99%3Bepage%3D100%3Baulast%3DK|title=Severe colitis induced by soap enemas K Harish, J Tony, R Sunilkumar, Thomas Varghese - Indian J Gastroenterol|accessdate=2006-07-23|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061016165312/http://www.indianjgastro.com/article.asp?issn=0254-8860%3Byear%3D2006%3Bvolume%3D25%3Bissue%3D2%3Bspage%3D99%3Bepage%3D100%3Baulast%3DK|archivedate=2006-10-16}}</ref>
Maale ñawu nguu (colitis chimique) ngonaa keertiiɗe, ina waawi wonde kadi ɓuuɓri, ƴiiƴam ɓalndu e ɓuuɓri reedu. Maale ñawu nguu ina ƴeewtee e nder limto golle ñawu nguu e nder safaara.[citation needed]
E nder limlebbi tokoosi, ɓuuɓri colon yiytaa e huutoraade kolonoskopi e nder ɓuuɓri kolitis kemikal sabu glutaraldehyde, ko huunde nde alaa ɗo haaɗi, ina nanndi e ɓuuɓri yiytaa e kolitis iskemiik, ñawu ɓuuɓri ɓalndu walla kolitis infeksiyoŋ.<ref name="Sheibani 2008">{{cite journal|last1=Sheibani|first1=Sarah|last2=Gerson|first2=Lauren B.|title=Chemical Colitis|journal=Journal of Clinical Gastroenterology|date=February 2008|volume=42|issue=2|pages=115–121|doi=10.1097/MCG.0b013e318151470e|pmid=18209577}}</ref>
Ko heewi e kolitis kemikal anndaaka kono ina sikkaa ko huunde nde heewaani. E nder wiɗto ƴeewndo tuugiiɗo e yimɓe, enemaaji gliserin kuutorteeɗi ngam ustude ɓuuɓri ina njogii 0,23% e yimɓe departemaa emergency. Duuɓi hakkundeeji wonduɓe e mboros iskemiik caggal nde ɓe mbaɗi enema glycérine ko duuɓi 70, tawi noon waktuuji keewɗi haa mboros iskemiik fuɗɗotoo ko waktuuji 5,5 caggal nde ɓe mbaɗi enema.<ref name="Sheibani 20082">{{cite journal|last1=Sheibani|first1=Sarah|last2=Gerson|first2=Lauren B.|title=Chemical Colitis|journal=Journal of Clinical Gastroenterology|date=February 2008|volume=42|issue=2|pages=115–121|doi=10.1097/MCG.0b013e318151470e|pmid=18209577}}</ref>
Kolitis kemikal ina waawi saabaade ɓuuɓri ɓuuɓri walla ɓuuɓri Crohn.[citation needed]
Safaara oo heewi wonde ko e toppitagol ballitoowol haa kolitis oo safra. Kono e nder ñawanɗe tiiɗɗe ɗe kolitis kemikal (colitis chimique) jogii, tawi ina waɗi gaañannde mawnde, haa teeŋti noon e ñawanɗe ɗe geɗe ɓuuɓɗe no feewi, ina ɗaɓɓi sahaa e sahaa fof kolektomi (ittugol feccere bonnde e ɓalndu nduu e nder seppo).<ref name="Ahishali 2009">{{cite journal|last1=Ahishali|first1=Emel|last2=Uygur-Bayramiçli|first2=Oya|last3=Dolapçioğlu|first3=Can|last4=Dabak|first4=Reşat|last5=Mengi|first5=Alperen|last6=Işik|first6=Aygün|last7=Ermiş|first7=Elvan|title=Chemical Colitis Due to Glutaraldehyde: Case Series and Review of the Literature|url=https://archive.org/details/sim_digestive-diseases-and-sciences_2009-12_54_12/page/2541|journal=Digestive Diseases and Sciences|date=December 2009|volume=54|issue=12|pages=2541–2545|doi=10.1007/s10620-008-0630-2|pmid=19104938}}</ref>
== Tuugnorgal ==
kyp1cwcl244cd9c6gxk4aad32u1a9tf
Chromophobe renal cell carcinoma
0
34638
183407
145920
2026-08-20T11:52:26Z
InternetArchiveBot
6960
Add 2 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183407
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kanser ƴiiƴam kromofob''' (chRCC) ko kanser ƴiiƴam keewɗo faayiida, ina waɗi fotde 5–7% e kanseer ƴiiƴam mawɓe fof.<ref name="Nerli_2015">{{cite journal |vauthors=Nerli R, Pattanshetti S, Ghagane S, Malur P|title=Chromophobe renal cell carcinoma: Comprehensive analysis of 11 cases.|journal=Clinical Cancer Investigation Journal|date=2015|volume=4|issue=1|pages=9–12|doi=10.4103/2278-0513.149023|doi-access=free}}</ref> Ina ummoo e ƴiye nder ƴiye distal ƴiiƴam, ina jogii sifaaji keertiiɗi e les mikroskoop e to bannge taariindi, ko wayi no keewgol majjugol won e kromosomuuji e waylooji taƴe ko wayi no TP53 e PTEN.<ref name="Lobo_2022">{{cite journal |vauthors=Lobo J, Ohashi R, Amin MB, Berney DM, Compérat EM, Cree IA, Gill AJ, Hartmann A, Menon S, Netto GJ, Raspollini MR, Rubin MA, Tan PH, Tickoo SK, Tsuzuki T, [[Samra Turajlic|Turajlic S]], Zhou M, Srigley JR, Moch H|title=WHO 2022 landscape of papillary and chromophobe renal cell carcinoma|journal=Histopathology|volume=81|issue=4|pages=426–438|date=October 2022|pmid=35596618|doi=10.1111/his.14700|url=}}</ref><ref name="Linehan_2003">{{cite journal |vauthors=Linehan WM, Walther MM, Zbar B|title=The genetic basis of cancer of the kidney|journal=The Journal of Urology|volume=170|issue=6 Pt 1|pages=2163–72|date=December 2003|pmid=14634372|doi=10.1097/01.ju.0000096060.92397.ed|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-urology_2003-12_170_6/page/2163}}</ref> Ko ɓuri heewde e ñawɓe chRCC ina tawee e daawal gadanal, ina keewi mawnude seeɗa seeɗa, ko ɗum waɗi ñawɓe ɓee ina keewi jogaade yiytere moƴƴere.Kono tan, ñawɓe seeɗa ina mbaawi ɓurde tiiɗde, haa teeŋti noon so tawii mboros oo ina hollita sifaaji sarkomatoid walla nekrosis. Sabu chRCC ina famɗi, ina famɗi safaaraaji peewnaaɗi ngam ɗum, ko ɗum waɗi safrooɓe ina keewi huutoraade safaaraaji gooti e sifaaji kanseer ƴiiƴam ɓurɗi heewde, hay so tawii noon chRCC ina waawi jaabaade no feewi].<ref name="Nerli_20152">{{cite journal |vauthors=Nerli R, Pattanshetti S, Ghagane S, Malur P|title=Chromophobe renal cell carcinoma: Comprehensive analysis of 11 cases.|journal=Clinical Cancer Investigation Journal|date=2015|volume=4|issue=1|pages=9–12|doi=10.4103/2278-0513.149023|doi-access=free}}</ref><ref name="Nerli_20153">{{cite journal |vauthors=Nerli R, Pattanshetti S, Ghagane S, Malur P|title=Chromophobe renal cell carcinoma: Comprehensive analysis of 11 cases.|journal=Clinical Cancer Investigation Journal|date=2015|volume=4|issue=1|pages=9–12|doi=10.4103/2278-0513.149023|doi-access=free}}</ref><ref name="Linehan_20032">{{cite journal |vauthors=Linehan WM, Walther MM, Zbar B|title=The genetic basis of cancer of the kidney|journal=The Journal of Urology|volume=170|issue=6 Pt 1|pages=2163–72|date=December 2003|pmid=14634372|doi=10.1097/01.ju.0000096060.92397.ed|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-urology_2003-12_170_6/page/2163}}</ref>
== Tuugnorgal ==
pxtfnd8ljs5q6jjswjllaccpmkhw49e
Obia (folklore)
0
34896
183355
146794
2026-08-20T10:28:29Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183355
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''obia walla obeah''' ko mboddi e nder daartol Afrik hirnaange. Ina siforee wonde ko daaba mawɗo mo jaagorɗe neldata e nder gure ngam nanngude sukaaɓe rewɓe tokosɓe, ɓoorna ɗum en ɓalli mum en ngam waɗde coftal ɓalli.
Ko ɗum kadi helmere huutorteende e nder duuɗe Bay Honduras ngam wiyde jaambaaro walla fenaande nde jaambaaro oo waɗata. Ɗum ɓuri waawde wonde ko konngol gaadanteewol Garifuna.<ref>{{cite journal|last=Robinson|first=Mat|title=Obeah Worship in East and West Indies|journal=Folklore|date=Jun 1893|volume=4|issue=2|publisher=Taylor & Francis, Ltd. on behalf of Folklore Enterprises, Ltd.|pages=207–209|doi=10.1080/0015587X.1893.9720153|jstor=1253452|url=https://zenodo.org/record/2202097}}</ref>
Obiama walla obiyaman ko kuutortooɗo doole obiya.
Taariiha Edwards dow koloniiji Biritaniya'en nder Indiya Hirnaange, bayyinaande nder hitaande 1793, holli haala ɓurka wooɗugo dow obeah haa Jamayka. Helmere obeah walla obia wontii helmere ɓurnde lollude e nder Jamayka huutorteende ngam siftinde Afriknaaɓe wonɓe e duunde ndee waɗooɓe jaŋde. Ina sikkaa ko gollal karallaagal ɓurngal mawnude, janngeteengal e jokkondiral e seyɗane, baawngal rokkude neɗɗo warde walla no feewi ngam heɓde jawdi, doole, walla yoɓde añɓe mum. Gila e seedantaagal Afriknaaɓe wonɓe e duunde ndee fof, ina wiyee wonde joom en obi en ko yimɓe Afriknaaɓe, nde tawnoo ko kamɓe ngaddi naalankaagal ngal e nder leydi Jamayka ɗo ngal huutortenoo e nder winndere ndee kala e nder estaaduuji mawɗi seeɗa. Afriknaaɓe walla kreyol en ina teddini, ina njiyloo, ina kuli leñol obeah ; ɓe njogii hoolaare e ɗeen annabaagal, ɓe nodda ɗum en ngam safrude caɗeele, heɓde njoɓdi, wallitde e moƴƴere, ñaawde wujjooɓe walla jeenooɓe, e teskaade ko jogori aroyde.<ref>{{cite journal|last=Beck|first=Jane C.|title=The Implied Obeah Man|url=https://archive.org/details/sim_western-folklore_1976-01_35_1/page/23|journal=Western Folklore|date=Jan 1976|volume=35|issue=1|publisher=Western States Folklore Society|pages=23–33|doi=10.2307/1499150|jstor=1499150}}</ref>
== Obeah worɓe ==
Obeah ina heewi yiyeede ko kaɓirgal ngam nafoore Hirnaange Inndo. Nde tawnoo obeah ina addana doole, kulol, e teddungal, ina ɗaminaa wonde neɗɗo obeah ina jogii ɗeeɗoo sifaaji fof. E nder renndo hono Indiya, gorko obeah e trapping mum ko gootum. So neɗɗo obeah ina anndaa ko yeeyoowo moƴƴo, maa o dañ kiliyaneeɓe heewɓe. So neɗɗo dañii won e ngalu e feere nde yiyataa, ndeen ina sikkaa ko o haɓoowo e won e doole guurɗe. E nder renndo Hirnaange Inndo, gollal neɗɗo obeah ina manti renndo mum ngam wonde banndiiko hakkunde aduna tawaaɗo e aduna ɓurɗo tagoore golloowo ko moƴƴi e ko boni. Kono, implied obeah gorko mo jogaa tuumaaɗo. Gorko obeah implied wallittaako wocf6e e karallaagal mum, kono ina huutoroo cfum ngam nafoore mum, ko cfuum wacfi ina 6eydoo 6amtaade renndo ngo o wuuri ngo, ina 6eydoo 6amtaade e 6amtaade renndo makko.
== Tuugnorgal ==
l9hvdflq6t36u1265bkpcesdqexw3j5
Painal
0
35019
183394
147493
2026-08-20T11:31:35Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183394
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Painal florentine.jpg|thumb|Painal no hollirtee e nder Kodduwaar Firentin.]]
'''Painal''' (kañum kadi ina winndaa Paynal walla Painalton, "Painal tokooso"; ina winndaa kadi Paynalton; Nahuatl ɓooyɗo: Payyinal [paˈjiːnaɬ], Payinaltōn, Payinaltzin) sahaa e sahaa fof koloñaal en Espaañ ina firta ɗum ko laamɗo (teotl) mo gollotoo ko e wakiliijo Hulipocht. Annduɓe woɗɓe teskiima wonde Paynala ina waawi wonde toponim, jiiɓru wonande neɗɗo.
Daartol kuuɓtodinngol geɗe Espaañ keso ngol Bernardo de Sahagún winndi, ngol yimɓe heewɓe mbiyata Kodex Florence, ina siftina Painal nii :
Paynal ko « nulaaɗo », « lomto », « jaagorde », sibu ko kanko lomtii Uitzilopchtli. Nde wonnoo ko seppo o rokketee innde Paynal, sabu ɓe ndartini mo ko yaawi; o waɗaama ngam yaawnude.<ref>{{Cite journal|doi=10.1080/00309230.2017.1360918|title=Representations of hands in the Florentine Codex by Bernardino de Sahagún (ca 1499–1590)|journal=Paedagogica Historica|volume=54|issue=1–2|pages=114–133|year=2018|last1=Roith|first1=Christian|s2cid=148929704}}</ref><ref name="Miller 2005">{{cite journal|last1=Miller|first1=Mary E.|title=Rethinking Jaina: Goddesses, Skirts, and the Jolly Roger|url=https://archive.org/details/sim_record-of-the-art-museum-princeton-university_2005_64/page/67|journal=Record of the Art Museum, Princeton University|date=2005|volume=64|pages=67|jstor=3774835}}</ref>
— Bernardino de Sahagún, Kodduwaar Firentin
== Tuugnorgal ==
t187har2oz8avska8erqbboqliu56k9
African Studies Association of the United Kingdom
0
35659
183382
149235
2026-08-20T11:05:25Z
InternetArchiveBot
6960
Add 2 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183382
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Fedde janndeeji Afrik to leydi Angalteer''' (ASAUK) sosaa ko e hitaande 1963 "ngam yahrude yeeso janndeeji Afrik, haa teeŋti noon e nder leydi Angalteer, e rokkude nokkuuji ngam gostondiral kabaruuji e miijooji e jokkondire golle hakkunde yimɓe e juɓɓule jowitiiɗe e janngugol Afrik." Antony O Al found fedde. E yontaaji ɓennuɗi ɗii ko Fedde Laamɗo Afrik ina njuɓɓina fedde ndee.
Fedde nde ina yuɓɓina batuuji e wallitde Goomu Duuɓi Jaaɓihaaɗtirde e nder Afrik e Goomu Duuɓi ngam Kaɓirɗe Defte e nder Afrik..<ref>{{cite journal|title=British African Studies since the Second World War: A Personal Account|url=https://archive.org/details/sim_african-affairs_1989-07_88_352/page/397|author=[[John Donnelly Fage]]|journal=African Affairs|volume=88|year=1989|issue=352|pages=397–413|doi=10.1093/oxfordjournals.afraf.a098190|jstor=722694}}</ref><ref>{{cite web|url=https://researcharchive.vuw.ac.nz/xmlui/bitstream/handle/10063/941/thesis.pdf|title=The Development of African History as a Discipline in the Englishspeaking World: A Study in Academic Infrastructure|last=Watterson|first=Craig|date=2008|website=researcharchive.vuw.ac.nz|publisher=Victoria University of Wellington|access-date=14 February 2022|quote=}}</ref>.<ref>{{cite journal|title=British African Studies since the Second World War: A Personal Account|url=https://archive.org/details/sim_african-affairs_1989-07_88_352/page/397|author=[[John Donnelly Fage]]|journal=African Affairs|volume=88|year=1989|issue=352|pages=397–413|doi=10.1093/oxfordjournals.afraf.a098190|jstor=722694}}</ref><ref>{{cite web|url=https://researcharchive.vuw.ac.nz/xmlui/bitstream/handle/10063/941/thesis.pdf|title=The Development of African History as a Discipline in the Englishspeaking World: A Study in Academic Infrastructure|last=Watterson|first=Craig|date=2008|website=researcharchive.vuw.ac.nz|publisher=Victoria University of Wellington|access-date=14 February 2022|quote=}}</ref>
== Hooreejo leydi ==
* 1963 haa 1964 : Margery Perham (hooreejo leydi gadano)
* 1964 haa 1965 : Odrey Riis
* c. 1964: A.F
* 1966 haa 1967 : Roland Oliwer
* 1969 haa 1970 : Antoŋ Allot<ref>[https://scolma.org/?page_id=2 Scolma website (Retrieved 13 Nov. 2023)]</ref><ref>[https://scolma.org/?page_id=2 Scolma website (Retrieved 13 Nov. 2023)]</ref>
* 1978 haa 1979 : Suula Marks
* 1980 haa 1982 : Teren Ranger
* c. 1985 : Daawuuda Birmingham
* 1988 haa 1990 : Antoni Kirk-Green
* 1990 haa 1992 : John Makka
* 1992 haa 1994 : Kiristofer Klafam
* 1996 haa 1998 : Riis Hoddere-Wiliyam
* 1998 haa 2000 : J.D.Y. Ɓorugo
* 2000 haa 2002 : Karin Barber
* 2002 haa 2004 : Niisi Nelson
* 2004 haa 2006 : Graham Furniis
* 2006 haa 2008: Tunde Zaak-Wiliyam
* 2008 haa 2010 : Wiliyam Beynart
* 2010 haa 2012 : Megan Vaagan
* 2012 haa 2014 : Stefani Newel
* 2014 haa 2016 : Daawuuda Makswel
* 2016 haa 2018 : Insa Noolte
* 2018 haa 2020: Ambreena Manji
* 2020 haa 2022 : Ola Uduku
* 2022 haa jooni : Karli Koetzee
* Njeenaari Afriknaajo tedduɗo
* Njeenaari ASAUK "Afriknaajo tedduɗo" sosaa ko e hitaande 2001 ngam teddinde ɓeen "waɗɓe darnde tiiɗnde e fannu jaŋde Afrik". Heɓooɓe ɗum ɓee ko :
* 2001: Basil Davidson, John Fage, e Douglas Rimmer
* 2002: Liyonel Kiliif, Eldred D. Jones, Marjori Jones, e Shula Marks
* 2004 : Roland Oliver e Terens Ranger
* 2005: Antoni Kirk-Green
* 2006: John Lonsdaal
* 2007: Joorji Shepperson
* 2008: John Makkaraken
* 2009 : Jaak Kuri
* 2010: Sariya Robin
* 2011-12: Kennet King, Pravina King, e Lalage Bown
* 2013-14: Gawin Wiliyam
* 2015-16: J.D.Y.Pil, Nisi Nelson, e Ricard Hoder-Wiliyam
* 2017-18: Paulo Fernando de Moraes Fariyas e Karin Barber
* 2019-20: Tunde Zaak-Wiliyam
* 2020: Bibi bakare-yuusuf
* 2022: Ray Buus
== Ƴeew kadi ==
Fedde Afrik-Orop ngam wiɗtooji hakkunde fannuuji - AEGIS, fedde Oropnaaɓe pelle wiɗtooji jowitiiɗe e wiɗtooji Afrik.
Fedde Jannde Afrik - Fedde wiɗtooji to Amerik, jowitiinde e jannde Afrik.
Fedde janngugol Afrik e nder leydi Itali - ASAI, lowre wiɗtooji to leydi Itali, jowitiinde e janngugol Afrik
== Bayyinaango ==
Wiɗtooji e binndanɗe Afrik : jaaynde Fedde Jannde Afrik to Angalteer e Goomu Duuɓi [Konferensi] ko faati e kaɓirɗe defte e Afrik, Birmingham: Fedde Jannde Afrik to Angalteer, 1973, ISSN 0305-862X Tuggi 1973 haa 2026d, it was Fromshe by1946d SCOLMA (Koolol dartingol ko faati e kaɓirɗe defte e Afrik, Goomu defte e defte binndaaɗe e Afrik), Londres. E fawaade e ɗuum, gila ndeen tiitoonde ndee ko wiɗtooji e binndanɗe Afrik. Jaaynde Komisariyaa Duuɓi ngam Kaɓirɗe Defte e Afrik. E hitaande 2022, Wiɗtooji e Binndanɗe Afrik kawritii e Bibliyogaraafi Afrik e nder Bibliyogaraafi, Wiɗtooji e Binndanɗe Afrik.
== Tuugnorgal ==
ddmt3u0o70lzluv4fb9twevoc4uapcs
KAMER Foundation
0
35886
183365
151610
2026-08-20T10:43:20Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183365
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Fooyre Kamer''' (e ɗemngal [[Turkiya|Turki]]: Kamer Vakfi), sahaa e sahaa fof ina wiyee '''Ka-Mer''', ko fedde rewɓe [[Turkiya|Turki]] yiylotoonde hoɗorde e rokkude ballal sariya wonande rewɓe ɓe banndiraaɓe mum en ndartini.<ref>{{cite journal|last1=Gokalp|first1=Deniz|title=A gendered analysis of violence, justice and citizenship: Kurdish women facing war and displacement in Turkey|url=https://archive.org/details/sim_womens-studies-international-forum_november-december-2010_33_6/page/561|journal=Women's Studies International Forum|date=November–December 2010|volume=33|issue=6|doi=10.1016/j.wsif.2010.09.005|pages=561–569}}</ref>
== Ɓawo ==
Sosaa ko e hitaande 1997, e juuɗe jannginoowo duɗal leslesal « wonnooɗo daranaade haala tooñanngeeji rewɓe kurde en rewrude e geɗe makko e jom suudu makko e fitinaaji e kitaale 1980 e 1990 » ina tawee e wuro Diyarbakir, to leydi Turki. KAMER ƴettii feere woɗnde e feminism e nder leydi [[Turkiya|Turki]], nde o woppi geɗe feministe notional, o waɗti heen hakkille makko e waylude miijo renndo, pinal, e politik pinal kurde en e rewɓe.women.<ref>{{Cite journal|last1=Mojab|first1=Shahrzad|last2=Gorman|first2=Rachel|title=Dispersed nationalism: war, diaspora and Kurdish women's organizing|journal=[[Journal of Middle East Women's Studies]]|volume=3|issue=1|pages=58–85|doi=10.2979/mew.2007.3.1.58|jstor=10.2979/mew.2007.3.1.58|date=Winter 2007|s2cid=144958845}}</ref><ref>{{cite web|title=KA-MER Foundation|url=https://www.tpfund.org/my-tpf/kamer/|website=Turkish Philanthropy Funds|access-date=4 May 2015}}</ref>
E kitaale 1990 KA-MER ɓeydii jokkondiral e dingiral rewɓe [[Turkiya|Turki]] e Kurde, ko ɗum walliti ɓe, addani ɓe ɓeydaade humpitaade warngooji e « warngooji baɗaaɗi e les njiimaandi ‘teddungal’ » (warngooji teddungal) sukaaɓe rewɓe Kurde eggooɓe. Kono, won luural mawngal hakkunde KA-MER e dingiral rewɓe ɓurngal anndude politik. Ɓeen feministe en ina cikki KA-MER ina anndi goonga hare Kurde en, ina ɓuri wonde "njuɓɓudi pragmatist, elite."
Hannde KA-MER ina jeyaa e pelle rewɓe ɓurɗe maantinde e nder leydi Turki, ɗe pelle winndereeje toppitiiɗe jojjanɗe aadee nganndi, ina jokki e haɓaade warngooji teddungal e mbaydiiji goɗɗi ɗi rewɓe mbaɗata wallude ɓeydude kattanɗe rewɓe ɓeydaade waawde jeytaare to bannge ngalu. Ɗeeɗoo nokkuuje rewɓe kadi ina ngollodoo e galle oo fof, haa arti noon e worɓe ɓee, ngam wallitde jaɓde jeytaare rewɓe e yiɗde wonde rewɓe ina mbaawi waɗde darnde tiiɗnde e nder renndo. Miijo KA-MERS "ko anndude ɗeen golle pinal e aadaaji, ɗe nafooje njiyaagu njiylotoo, ɗe bonnata rewɓe e sukaaɓe, ngam ƴellitde alteret mum en, e tabitinde kuutoragol mum en."
Eɗen poti yaltinde ɗeen warngooji e nder ŋoral, njannginen rewɓe hakkeeji mum en. Sariyaaji ɗii mbayliima, kono pinal ɗoo waylataa jamma gooto. — Ayten Tekay, gardiiɗo ñaawoore Ka-Mer to Diyarbakir.
== Ƴeew kadi ==
Warngooji teddungal
Teddungal warde hoore
Nees (deftere Pamuk)
== Tuugnorgal ==
bvfkost239jzwhszv3qj173njav7r30
Sally St. Clair
0
36517
183402
152969
2026-08-20T11:44:19Z
InternetArchiveBot
6960
Add 3 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183402
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Sally St. Clair''' walla St. Jinnaaɗo makko goonga oo, wondiiɓe makko njiytaa ɗum ko caggal nde o waraa e wolde e nder Siege Savannah e hitaande 1782.<ref>{{cite book|last1=Berkin|first1=Carol|author-link=Carol Berkin|title=Revolutionary Mothers: Women in the Struggle for America's Independence|publisher=Knopf Doubleday Publishing Group|date=2007|isbn=9780307427496|page=61|url=https://books.google.com/books?id=uY4TWMfXsQwC}}</ref>
Ko seeɗa anndaa e St. O siforaama no feewi ko debbo kreyol, <ref>{{Cite web|url=https://www.hmhco.com/~/media/sites/home/countries/us/california/190928-ca-hss-review/grade-5/revolutionary_women.pdf?la=en|title=Revolutionary Women - In more ways than one|date=1996}}</ref>debbo daneejo, debbo iwdi Afrik e Farayse. Won e nate o naati konu ngam won'de e giɗo makko, sarwiis William Jaspar mo Biraam Francis Marion, o waraa ngam hisnude nguurndam makko. Ina gasa tawa ko kanko woni gunner. Wonndeeji keewɗi ina kollita wonde o waraa ko e wolde Savannah e hitaande 1778.<ref>{{cite book|last1=Berkin|first1=Carol|author-link=Carol Berkin|title=Revolutionary Mothers: Women in the Struggle for America's Independence|publisher=Knopf Doubleday Publishing Group|date=2007|isbn=9780307427496|page=61|url=https://books.google.com/books?id=uY4TWMfXsQwC}}</ref>
"Victorian en yiɗɓe" hono George Pope Morris mbiyi hay giɗo mum anndaa mo haa caggal nde o waraa, ɓanndu makko feewnaa ngam wirneede. Yimre Morris ko fayti e St.<ref>{{Cite web|url=https://www.hmhco.com/~/media/sites/home/countries/us/california/190928-ca-hss-review/grade-5/revolutionary_women.pdf?la=en|title=Revolutionary Women - In more ways than one|date=1996}}</ref>
E nder darnde fedde Marion,<ref>{{cite book|last1=Booth|first1=Sally Smith|title=The Women of '76|publisher=Hastings House|date=1973|isbn=9780803880665|url-access=registration|url=https://archive.org/details/womenof760000boot}}</ref>
Rewrude e leydi moraas e leɗɗe,
Dow maayo njaareendi oole,
Koɗorɗe, ladde e falnde;
Debbo golloowo fuɗnaange, e nder mawnikinaare mum fof,
March'd gayly to bannge giɗo mum,
E nder mbaydi mbaylaandi
Nde e'en gite makko
Yiytaani Sally.<ref>{{cite journal|last1=Dorson|first1=Richard M.|title=Reviewed work: American Folklore and Legend, Horace Beck|url=https://archive.org/details/sim_western-folklore_1980-10_39_4/page/318|journal=Western Folklore|date=1980|volume=39|issue=4|pages=318–20|doi=10.2307/1500001|jstor=1500001}}</ref>
Morris siftinii St. Clair ko « suka debbo kreyol belɗo, gite ɓaleeje » jogiiɗo « ƴiye juutɗe, jettooɗe », o wiyi o maayi ko e jolngo lance ngo o fawi e giɗo makko, hono Sergeant Jasper.<ref>{{cite journal|last1=Dorson|first1=Richard M.|title=Reviewed work: American Folklore and Legend, Horace Beck|url=https://archive.org/details/sim_western-folklore_1980-10_39_4/page/318|journal=Western Folklore|date=1980|volume=39|issue=4|pages=318–20|doi=10.2307/1500001|jstor=1500001}}</ref> O jokki heen wonde "alaa yitere yoornde e nder korse nde Sally St. Clair lelnaa e yanaande mum, sara maayo Santee, e nder ŋoral ɓuuɓngal, nanndungal e wujjaaɗo e nder Aljanna."<ref>{{cite journal|last1=Dorson|first1=Richard M.|title=Reviewed work: American Folklore and Legend, Horace Beck|url=https://archive.org/details/sim_western-folklore_1980-10_39_4/page/318|journal=Western Folklore|date=1980|volume=39|issue=4|pages=318–20|doi=10.2307/1500001|jstor=1500001}}</ref>
Warren Wildwood ina haala daartol mum e konnguɗi nannduɗi e ɗii, e nder deftere mum wiyeteende “Aventures thrisantes dans les premiers colons” (1866). E wiyde Morris, Wildwood ina siftina « fedde gonɗi » « warooɓe tiiɗɓe » ɓe mbari St. <ref>{{cite book|last1=Wildwood|first1=Warren|title=Thrilling Adventures Among the Early Settlers|publisher=J. Edwin Potter|location=Philadelphia|date=1866|chapter=The Romance of War.—Sergeant Jasper and Sally St. Clair|pages=78–81|chapter-url=https://books.google.com/books?id=215aAAAAYAAJ&pg=PA78}}</ref>
Richard Dorson, ganndo ko faati e leƴƴi, ganndo mawɗo mo duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana, ina jaɓi St. Dorson hollitii jaambaarooji ɗi ngonaa aadaaji ko geɗe cakkitiiɗe ɗe ganndal naftortoo ngam wiɗtooɓe e winndooɓe ngam "waɗde ko moƴƴi e rewɓe" e udditde daartol rewɓe piilaaɗo ngol haalaaka. <ref name="SoCaHistorical">{{cite journal|title=Historical Notes|journal=The South Carolina Historical and Genealogical Magazine|date=July 1906|volume=7|issue=3|page=174|jstor=27575138|url=https://www.jstor.org/stable/27575138|access-date=May 7, 2022}}</ref>
Teskorde e nder winndannde renndo daartol to Caroline du Sud e hitaande 1906, ina hollita dokkal leydi rokkaangal e hitaande 1784 to Sgt. Roneteeɗo Jasper, William Jasper, wiyi janngude kabaruuji dokkal leydi "ina wasiyaa ngam miijaade ɓeen yimɓe ɓe ngoongɗini oon daartol majjere ko fayti e suka debbo ina wiyee Sinclair mo e nder mbaydi gorko rewi e Jasper e nder golle sabu yiɗde mum e makko, o waraa e golle e dow Santee."<ref>{{cite journal|last1=McKenney|first1=Janice E.|title="Women in Combat": Comment|journal=Armed Forces & Society|date=1982|volume=8|issue=4|pages=686–92|doi=10.1177/0095327X8200800415|jstor=45346289|url=http://www.jstor.org/stable/45346289|url-access=subscription}}</ref>
Daartoowo konu biyeteeɗo Janice E. McKenney ina siftora daartoowo Ameriknaajo biyeteeɗo Linda Grant DePauw, ina rokka sikkitaare ko fayti e inflation batte goonga ɗe jaambaarooji Rewolison mbaɗi e golle konu. DePauw wiyi ko « majjere » « waɗde » rewɓe hono St. Clair ina njoginoo « kala nafoore konu » e nder wolde Amerik.<ref name="SoCaHistorical2">{{cite journal|title=Historical Notes|journal=The South Carolina Historical and Genealogical Magazine|date=July 1906|volume=7|issue=3|page=174|jstor=27575138|url=https://www.jstor.org/stable/27575138|access-date=May 7, 2022}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
* Margaret Korbin
* Laana Anna Mariyam
* Mary Hays (Hare mbayliigu Amerik)
* Deboora Sampson
== Tuugnorgal ==
a592iqbxdldlv7bs3plpeko7lf244lz
Christabel Baxendale
0
36628
183408
153329
2026-08-20T11:54:29Z
InternetArchiveBot
6960
Add 3 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183408
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Florence Christabel Baxendale''' (28 Duujal 1886 – 1977) ko jimoowo Engelenaajo, jimoowo "mo doole keewɗe". O woniino e golle e fuɗɗoode kitaale 1900 haa ko famɗi fof hitaande 1921, o waɗii konnguɗi e nder diiwaan Londres, sahaa e sahaa fof omo wondi e mawniiko debbo biyeteeɗo Kathleen Baxendale, jimoowo opera soprano.talent".<ref>{{cite book|title=The Musical times and singing-class circular|publisher=JSTOR (Organization)|year=1911}}</ref><ref>{{Cite journal|date=1917|title=London Concerts|url=https://archive.org/details/sim_musical-times_1917-01-01_58_887/page/33|journal=The Musical Times|volume=58|issue=887|pages=33–35|jstor=909503|issn=0027-4666}}</ref><ref>{{cite book|title=The musical times|publisher=JSTOR|year=1917}}</ref><ref>{{Cite journal|date=1911|title=Music in the Provinces|url=https://archive.org/details/sim_musical-times_1911-04-01_52_818/page/257|journal=The Musical Times|volume=52|issue=818|pages=257–265|jstor=906246|issn=0027-4666}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Kalisch|first=Alfred|date=1921|title=London Concerts|url=https://archive.org/details/sim_musical-times_1921-01-01_62_935/page/27|journal=The Musical Times|volume=62|issue=935|pages=27–30|jstor=909157|issn=0027-4666}}</ref>
Baxendale jibinaa ko ñalnde 28 desaambar 1886. E hitaande 1939, o woniino jannginoowo jimɗi to wuro wiyeteengo Uckfield, to Sussex.<ref>{{cite web|title=1939 England and Wales Register|url=https://www.ancestry.co.uk/discoveryui-content/view/3957175:61596?tid=&pid=&queryId=706ed751ce4578043141636b0aaa283f&_phsrc=ddL6402&_phstart=successSource|website=Ancestry|access-date=8 May 2023}}</ref>
Baxendale maayi ko e hitaande 1977 to Bournemouth, omo yahra e duuɓi 90..<ref>{{cite web|title=England & Wales, Civil Registration Death Index, 1916-2007|url=https://search.ancestry.co.uk/cgi-bin/sse.dll?indiv=1&dbid=7579&h=46394454&tid=&pid=&queryId=cb97f6b8d9d9f331939d2aa4781e2bdc&usePUB=true&_phsrc=ddL6403&_phstart=successSource|website=Ancestry|access-date=8 May 2023}}</ref>
== Golle ==
Baxendale ɓuri waɗde jimɗi ɓurɗi lollude. Golle cuɓaaɗe ina heen :
Ndeen weltaare, weltaare mee (setting jimɗi Gerald Massey)
Melodi wullaango ngam violon walla viola e piyano (1951)
== Gite ɗiɗi tokoose ɗe bulo ==
== A Warii E Am ==
== Tuugnorgal ==
lyo3zuzdnk18geias90g0wpbl4sbzt9
Majority World
0
37837
183387
157036
2026-08-20T11:18:36Z
InternetArchiveBot
6960
Add 2 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183387
wikitext
text/x-wiki
'''Jaayndiyanke fotoowo''' Tuunus biyeteeɗo Zine Ali Abidine Ben sinci « Aduna ɓurɗo heewde » e fuɗɗoode kitaale 1990. O yiɗiino teeŋtinde luural so en ƴeewtindiima e leyɗeele hirnaange, haa teeŋti noon e leyɗeele jokkondirɗe e G8, tawi ko seeɗa e yimɓe winndere ndee, kono ina njogii doole keewɗe e dow heddiiɓe e neɗɗaagal. Nde yiɗiino foolde "haala demokaraasi hirnaange" tawa ina famɗi ko renndo jogii e ko ŋakki..<ref name="Alam2008">{{cite journal|last1=Alam|first1=Shahidul|title=Majority World: Challenging the West's Rhetoric of Democracy|url=https://archive.org/details/sim_amerasia-journal_2008_34_1/page/89|journal=Amerasia Journal|date=January 2008|volume=34|issue=1|page=89|doi=10.17953/amer.34.1.l3176027k4q614v5}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Leong|first1=Russell C.|title=Majority World: New Veterans of Globalization|journal=Amerasia Journal|date=January 2008|volume=34|issue=1|pages=vii–viii|doi=10.17953/amer.34.1.w73j740264225r95}}</ref>
Helmere nde sosaa ko ngam waylude "Aduna Tataɓo" walla "Aduna ƴellitiiɗo", helmere nde semmbini miijooji jowitiiɗi e renndooji miskineeɓe e suuɗde daartol mum en tooñanngeeji e electoral..<ref name="Alam20082">{{cite journal|last1=Alam|first1=Shahidul|title=Majority World: Challenging the West's Rhetoric of Democracy|url=https://archive.org/details/sim_amerasia-journal_2008_34_1/page/89|journal=Amerasia Journal|date=January 2008|volume=34|issue=1|page=89|doi=10.17953/amer.34.1.l3176027k4q614v5}}</ref>Ina luulndii njiimaandi (hierarchies) teskinndi, hakkunde "arannde" e "tataɓere", walla haaju "ƴellitaare."."<ref>{{cite web|last1=Shafaieh|first1=Charles|title=Shahidul Alam on the Majority World|url=https://www.harvarddesignmagazine.org/articles/shahidul-alam-on-the-majority-world/|website=Harvard Design Magazine|access-date=20 April 2025}}</ref><ref>{{cite web|last1=Lawrence|first1=Salmah Eva-Lina|title=The Majority World – what's in a phrase?|url=https://www.philanthropy.org.au/news-and-stories/the-majority-world-whats-in-a-phrase/|website=Philanthropy Australia|access-date=20 April 2025}}</ref>Kadi ina famɗi no feewi e "Fuɗnaange Aduna", sibu ɗeen leyɗeele ngonaa sahaa kala e nder geɗe leydi e nder fuɗnaange..<ref>{{cite news|last1=Silver|first1=Marc|title=If You Shouldn't Call It The Third World, What Should You Call It?|url=https://www.npr.org/sections/goatsandsoda/2015/01/04/372684438/if-you-shouldnt-call-it-the-third-world-what-should-you-call-it|access-date=20 April 2025|work=NPR|date=4 January 2015|language=en}}</ref>
Miijooji jokkondirɗi
E hitaande 2003, helmere "Global majority" ndee sosaa ngam haalde ko fayti e ɓeen wonɓe e ndonu winndere ɓurngu heewde nguura e nder leyɗeele hirnaange.[6] Ndee miijo fuɗɗii dañde doole ko e kitaale 2020 e nder seppooji Black Lives Matter, ko feewti e kelme njiyaagu "leñol tokosol", "Leñol ɓaleejo, Aasiyankeewol e leñol tokosol" to Dental Dowlaaji Amerik,,<ref>{{cite news|last1=McGuinness|first1=Alan|title=Boris Johnson told to 'scrap use of BAME label' as critics brand it 'unhelpful and redundant'|url=https://news.sky.com/story/boris-johnson-told-to-scrap-use-of-bame-label-as-critics-brand-it-unhelpful-and-redundant-12259929|work=Sky News|date=29 March 2021|language=en}}</ref><ref>{{cite news|last1=Sharman|first1=Laura|title=Abandon redundant BAME label, race commission tells Downing St|url=https://www.thetimes.com/uk/politics/article/abandon-redundant-bame-label-race-commission-tells-downing-st-zxt7zvmms|work=[[The Times]]|date=29 March 2021|archive-url=https://archive.today/20210711091957/https://www.thetimes.co.uk/article/abandon-redundant-bame-label-race-commission-tells-downing-st-zxt7zvmms|archive-date=11 July 2021|url-status=live|language=en}}</ref>e «neɗɗo ɓaleejo» to Dental Dowlaaji Amerik.<ref>{{cite book|last1=Campbell-Stephens|first1=Rosemary M.|title=Educational Leadership and the Global Majority: Decolonising Narratives|date=2021|publisher=Springer Nature|isbn=978-3-030-88282-2|url=https://books.google.com/books?id=UYNSEAAAQBAJ|language=en|pages=4–6}}</ref>.
Kuutoragol
Shahidul Alam caggal mum sosi fedde wiyeteende "Majority World" ngam addude e yeeso fotooje ummoriiɗe e Aduna Majority.[10] Helmere nde huutoraama e jaayndeeji janngirɗe hono Amerasia Journal e The BMJ,[11][12] e jaayndeeji hono NPR[13] Helmere ndee kadi huutoraama no feewi e nder diine kerecee en, nde tawnoo ko ɓuri heewde e kerecee en winndere ndee ina tawee hannde e nder Majority World.<ref>{{cite web|title=What is the Majority World?|url=https://lausanne.org/video/what-is-majority-world|website=Lausanne Movement|access-date=21 April 2025}}</ref>
Ƴeew kadi
logo
Ƴeew ko ɓuri heewde e aduna e nder Wiktionary, saggitorde nde alaa ko yoɓi.
Ko ɓuri heewde e winndere ndee
== Tuugnorgal ==
pq1wwmq2spz2t7kto0i31kg5py773ko
Tomboy
0
38183
183400
158309
2026-08-20T11:41:28Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183400
wikitext
text/x-wiki
[[File:Tomboy (uploaded by Miss Morice).jpg|thumb|Tombo]]
'''Tomboy''' ko suka debbo walla debbo tokooso holliroowo jikkuuji e sifaaji keewɗi jokkondirɗi e sukaaɓe worɓe walla worɓe e nder pinal dottaangal, ko wayi no ɓoornaade comci androgyne walla ɗi ngonaa rewɓe e waɗde golle ɗe aadaaji njiyrata ko worɓe.<ref name="Bailey">{{cite journal|doi=10.1023/A:1016272209463|title=Who Are Tomboys and Why Should We Study Them?|url=https://archive.org/details/sim_archives-of-sexual-behavior_2002-08_31_4/page/333|publisher=[[Springer Publishing|SpringerLink]]|journal=[[Archives of Sexual Behavior]]|date=2002|volume=31|issue=4|last1=Bailey|first1=J. Michael|last2=Bechtold|first2=Kathleen T.|last3=Berenbaum|first3=Sheri A.|pages=333–341|pmid=12187546}}</ref>
== Iwdiiji ==
Tomboy, nate 1873 ɗe John George Brown waɗi
Konngol "tomboy" ko konngol gonngol e "tom" e "boy". Hay so tawii hannde ndee helmere ina huutoree ngam wiyde "sukaaɓe rewɓe nannduɓe e sukaaɓe", etimoloji ina hollita wonde maanaa tomboy wayliima no feewi e nder yontaaji.<ref name="king">{{cite magazine|last1=King|first1=Elizabeth|date=2017-01-05|title=A Short History of the Tomboy|url=https://www.theatlantic.com/health/archive/2017/01/tomboy/512258/|url-status=live|magazine=The Atlantic|archive-url=https://web.archive.org/web/20170108210903/https://www.theatlantic.com/health/archive/2017/01/tomboy/512258/|archive-date=2017-01-08|access-date=2017-01-06}}</ref>
E hitaande 1533, e wiyde saggitorde Oxford e ɗemngal Engele, « tomboy » ina huutoree ngam firtude « suka gorko jom njurum, jom njurum walla jom yeeso ». Kono e kitaale 1570, "tomboy" ƴettii maanaa "debbo cuusɗo walla mo alaa neɗɗaagal", haa jooni, e nder kitaale 1590 e puɗal 1600, helmere ndee wayliima wonti maanaa mum hannde oo: "bojel jiɗɗo no suka gorko jom ruuhu walla boil]<ref name="Abate-2015">{{Cite web|last=Abate|first=Michelle Ann|date=2015-06-04|title=Tomboy|url=https://keywords.nyupress.org/childrens-literature/essay/tomboy/|access-date=2022-12-13|website=Keywords|language=en-US}}</ref>
== Tariya ==
=== To leydi Amerik ===
=== Teeminannde 19ɓiire ===
Ko adii caka teeminannde 19ɓiire, rewɓe ina nanndi e ŋakkeende miijooji, ŋakkeende ɓanndu, ŋakkeende muñal, e ŋakkeende ɗooftaare nder galle, ko ɓuri anndeede e "Cult of True Womanhood". E nder doole ngalɗoo miijo rewɓe, rewɓe mbaɗataa dingiral tiiɗngal walla kala golle ɓalliije. Ndeeɗoo feere heddii ko e darnde mum haa e cakkital teeminannde sappo e jeenay. E nder yontaaji « Long Depression » e darorɗe kitaale 1800, ɓeydagol ŋakkeende faggudu Amerik waɗii rewɓe ɓuuɓɓe nattii yiɗeede. Sukaaɓe rewɓe naatii e golle ngam wallitde ɓesnguuji mum en e janngude karallaagal gollal, ko noon kadi ɓalli ɓurɗi tiiɗde ina njiɗaa ngam wallitde ɗaɓɓaande ɓalliwal golle. Ɗuum addani waylo-waylo weeyo ngo yimɓe ɗaminii e sukaaɓe rewɓe gila e ŋarɗugol ɓuuɓngol, fawaade e cellal tiiɗngal, ɗum noon ko lelnude golle tomboyism.<ref name="Abate-2008">{{Cite book|last=Abate|first=Michelle Ann|url=https://books.google.com/books?id=pYdrZNd7B1sC|title=Tomboys: A Literary and Cultural History|date=2008-06-28|publisher=Temple University Press|isbn=978-1-59213-724-4|location=Philadelphia|pages=4–6|language=en}}</ref>
E nder deftere Charlotte Perkins Gilman winndi e hitaande 1898, Rewɓe e Faggudu, winndiyanke oo ina yetta nafoore cellal won'de tomboy, wonde sukaaɓe rewɓe ina poti "wonaa rewɓe haa nde waktu mum yonti".<ref>{{cite book|last1=Gilman|first1=Charlotte Perkins|url=https://archive.org/details/womenandeconomi01gilmgoog|title=Women and Economics|date=1898|publisher=Small, Maynard & Company|location=Boston|page=[https://archive.org/details/womenandeconomi01gilmgoog/page/n69 56]}}</ref> Joseph Lee, daraniiɗo pijirlooji, winndi e hitaande 1915 wonde "fase tomboy" ina waɗi nafoore mawnde e ƴellitaare ɓanndu sukaaɓe rewɓe hakkunde duuɓi 8 e 13.<ref name="Lee-1915">{{Cite book|last=Lee|first=Joseph|url=https://archive.org/details/cu31924032551826|title=Play in Education|year=1915|pages=[https://archive.org/details/cu31924032551826/page/n419 392]–393}}</ref> E wondude e jibinannde feminism wave adannde e faggudu Amerik ɓuuɓndu, tomboyism e nder sukaaɓe rewɓe feeñii sabu jibnaaɓe sukaaɓe rewɓe ɓee njaɓii walla hay daranaade nehdi tomboy sabu faggudu bonndu e ngonka politik Amerik ɓuuɓka.<ref name="Abate-20082">{{Cite book|last=Abate|first=Michelle Ann|url=https://books.google.com/books?id=pYdrZNd7B1sC|title=Tomboys: A Literary and Cultural History|date=2008-06-28|publisher=Temple University Press|isbn=978-1-59213-724-4|location=Philadelphia|pages=4–6|language=en}}</ref>
=== E darorɗe teeminannde 19ɓiire e wolde hakkunde leyɗeele ===
Misaaji subaka Alet e nder kampaañ 69 N.Y.S.M. Foto ina hollita Baaba Thomas H. Mooney, Kapiteen 69ɓo konu militeeruuji diiwaan New York e soldateeɓe Ameriknaaɓe Irlanndanaaɓe e nder juulde katolik en to Fort Cocoran, Arlington Heights, Virginie ñalnde 1 lewru nduu hitaande 1861.
Konu nguu ƴetti worɓe ngam wolde hakkunde leyɗeele Amerik, acci rewɓe ɓee ngam toppitaade « golle worɓe heddiiɗe ».
E nder wolde hakkunde leyɗeele Amerik, renndo Amerik ina anndi no feewi nafoore rewɓe celluɓe. Nde hareeji hakkunde Fuɗnaange e Fuɗnaange puɗɗii, ujunnaaje ujunnaaje worɓe ndogi, sukaaɓe rewɓe e rewɓe tokosɓe heewɓe ndartinaama ngam waɗde golle ɗe aadaaji njiylotonoo e nder laamu worɓe. Rewɓe ɓe njaɓaaka jogaade konte banke keertiiɗe, jooni ina ɗaminaa maa toppito kaalis oo. Rewɓe Ameriknaaɓe, yummiraaɓe e sukaaɓe rewɓe tokosɓe ɓe meeɗnoo tuugnaade e worɓe e nder galle ngam kisal, hannde ina njogii fartaŋŋe reende galleeji mum en e gaño. Ko ɗum waɗi yummiraaɓe ɓee mbaɗti hakkillaaji mum en e moƴƴinde doosɗe ɓalli ɓiɓɓe mum en rewɓe tawa ina toppitii koye mum en. Rewɓe heewɓe abonnaaɓe e Cult of True Womanhood ko adii wolde Siwil, tawi ina mbaɗa golle worɓe e nder maggal. Rewɓe hokkeede golle worɓe e yonta wolde hakkunde leyɗeele ina hirjina tomboyism.<ref name="Abate-2008-2">{{Cite book|last=Abate|first=Michelle Ann|url=https://books.google.com/books?id=pYdrZNd7B1sC&q=began+to+change|title=Tomboys: A Literary and Cultural History|date=2008-06-28|publisher=Temple University Press|isbn=978-1-59213-724-4|location=Philadelphia, USA|pages=24–16|language=en}}</ref>
=== Teeminannde 20ɓiire : mbaydi feminism ɗiɗmiri ===
Koolol suɓol rewɓe e nder wuro New York, hitaande 1912
So tawii feminism wave gadano oo ɓuri tiiɗnaade ko e suɓngooji rewɓe, feminism wave ɗiɗaɓo oo yaajtinii yeewtere ko fayti e ŋakkeende potal rewɓe e worɓe e nder fannuuji ko wayi no jokkondiral, dinamiik galleeji, nokkuuji golle, e sariyaaji jowitiiɗi e baabiraaɓe e pinal.<ref>{{Cite journal|last=Pike|first=Kirsten|date=2011-06-01|title=Lessons in Liberation: Schooling Girls in Feminism and Femininity in 1970s ABC Afterschool Specials|url=https://www.berghahnjournals.com/view/journals/girlhood-studies/4/1/ghs040107.xml|journal=Girlhood Studies|language=en-US|volume=4|issue=1|pages=95–113|doi=10.3167/ghs.2011.040107|issn=1938-8322|url-access=subscription}}</ref> E faandaare mawnde ko ñiŋde njuɓɓudi baabiraaɓe, ndee dillere udditanii rewɓe laabi jaŋde, golle, e reende sariyaaji e bonanndeeji nder galleeji.
=== E darorɗe teeminannde 20ɓiire ===
E darorɗe teeminannde 20ɓiire, helmere tomboy ndee ina siftina sukaaɓe rewɓe ɓoorniiɓe comci ɗi ngonaa rewɓe, ina mbaɗa dingiral ɓalliwal, ina njaɓɓoo ko heewi anndireede "pijirlooji sukaaɓe" ko wayi no otooji, walla golle goɗɗe ɗe keewi jokkondirde e sukaaɓe worɓe.[1] Helmere ndee huutoraaka ko famɗi fof ko adii e nder hirnaange ko ɓuri heewde ko sabu hannde ko ɗum huunde renndoyankoore nde sukaaɓe rewɓe tokosɓe mbaɗata ngam waɗde golle ɓalliyankooje, fijde e sehilaaɓe mum en ɓe ngonaa jinnaaɓe mum en e ɓe ngonaa jinnaaɓe mum en, e ɓoornaade comci belɗi.<ref>{{Cite journal|last1=Hemmer|first1=Joan D.|last2=Kleiber|first2=Douglas A.|date=1981-12-01|title=Tomboys and sissies: Androgynous children?|url=https://doi.org/10.1007/BF00287972|journal=Sex Roles|language=en|volume=7|issue=12|pages=1205–1212|doi=10.1007/BF00287972|s2cid=143826710|issn=1573-2762|url-access=subscription}}</ref>
=== Fuɗɗoode teeminannde 21ɓiire ===
Sebastian Zulch mo Bustle wiyi wonde nde tawnoo helmere tomboy ndee ina jokkondiri e jikkuuji worɓe, ina siftina kadi ko renndo ngoo ɗaminii e sukaaɓe rewɓe, kuutoragol maggol ina waawi siforeede no feewi e ustude jikkuuji.[10]
== Wakiili’en nder media ==
Winndannde mawnde: Doggol tomboy e nder fijirde
Tomboy e nder daartol fenaande ina heewi huutoreede ngam seerndude jikku ɓurɗo girly e jikku debbo aada. Ɗeeɗoo jikkuuji kadi ina keewi wonde ɗi mbaɗata dingiral mbaylaandi (makeover scene) ɗo ɓe njanngata wonde rewɓe, heewi wonde ko e les njiimaandi heɓde sehil gorko. Heewi wonde ko e ballal jikku ɓurɗo bonde e sukaaɓe, ɓe mbayla gila e ɓiɗɗo gorko bonɗo, ɓe mbaɗta ɗum en ɓiɗɓe leɗɗe belɗe, ɓe njejjita paandaale ɓennuɗe, ɓe keewi kadi ko ɓe mbaylaaki e mbaadi ndi ɓe ngonti ko ɓuri moƴƴude e maɓɓe.[21] Jikku Doris Day e nder filmo Calamity Jane mo hitaande 1953 ko yeru gooto e ɗuum.[22] Limlebbi tomboy ɗi njahataa haa jooni ngam yahdude e jikkuuji rewɓe e jommbaajo gorko ina keewi tan heddaade e ngonka tomboy cukaagu mum en, ɗi ngalaa ɗo kaaɗi haa abada. Daawe nguurndam ɗo tomboyism jaɓaa ina juuti no feewi kadi ina famɗi ɗo tomboyɓe njaɓata duuɓi mum en e jam e weltaare tawa mbaylaaki e tawa ɓe ngoppaani tomboyism mum en.[22]
Tomboyism e nder fijirde ina heewi maande sifaaji kesi e nder galleeji, heewi wonde ko caggal maayde walla sifaa goɗɗo jiiɓru e nder dental galleeji nukliyeer, ardaade galleeji cuɓaaɗi wonaa iwdi. Ɗuum ina addana dental ɓesngu nguu caɗeele goɗɗe, tawa ina heewi heen ñiŋooje renndoyankooje hol ko foti wonde galle – ina jeyaa heen ñiŋooje kalaas e heewde darnde rewɓe e nder galle. Tomboyism ina waawi wiyde hay fuɗɗoraade normaliseede e hirjinde naatgol pelle goɗɗe marginalisée e sifaaji galleeji e nder fiction ina jeyaa heen, galleeji LGBT walla pelle njiyaagu. Ɗum fof ko e caɗeele darnde rewɓe e worɓe, e teskaade jibinannde e yumma nde tomboy en nguurdi.[22]
Tomboy ina huutoree kadi e daartol ngenndi, ɗo jikku debbo yiɗi golloraade e wolde, sabu dalillaaji keewɗi. Dalilla gooto ko yiɗde leydi e yiɗde wonde e yeeso. Ɗuum ina heewi yejjiteede e laabi keewɗi goɗɗi ɗi rewɓe mbaawi tawtoreede e hareeji, tawa ina rewna heen laawol gootol tan golloraade e huutoraade ɓanndu neɗɗo. Ooɗoo sifaa daartol ina heewi rewde e trope tomboy yiyteede caggal nde o yani, e fijde e laabi keertiiɗi ɗi ɓalli keɓata feeñde, polis e cate. Ooɗoo sifaa daartol kadi ina heewi wonde ngenndiyaŋkaagal, tee tomboy ina heewi hollirde ko jaambaaro mo jikkuuji rewɓe ɓurɓe heewde poti ƴeewtaade, hay so tawii noon haa jooni eɓe keewi ruttaade e yoga e laabi maɓɓe ɓurɗi toowde caggal wolde.[22]
== Tuugnorgal ==
<references />
nxro3a5bjyz9z2kfbipx5nvsql32m8m
Sphaerium beckmani
0
38853
183381
160446
2026-08-20T11:04:08Z
InternetArchiveBot
6960
Add 2 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183381
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Sphaerium beckmani''' ko leñol majjungol, ƴiye ƴiye ndiyam laaɓɗam ummoriiɗe e nokkuuji ɓuuɓɗi Amerik worgo. Ooɗoo sifaa ko ganndo ko faati e tagopeeje Ameriknaajo biyeteeɗo Loris Shano Russell adii siftinde ɗum e hitaande 1976. Ko ganndo ko faati e tagopeeje Ameriknaajo biyeteeɗo Karl M. Waage moofti ɗum gila 1961 haa 1962 e nder nokku biyeteeɗo Hell Creek Formation to fuɗnaange Montana. Nokku oo ina yahra e duuɓi Maastricht (hedde duuɓi 66,0 haa 72,1 miliyoŋ jooni).<ref name="big">{{cite web|url=http://www.scn.org/~bh162/hellcreek2.html|title=Cretaceous "Hell Creek Faunal Facies"; Late Maastrichtian|author=Phillip Bigelow|publisher=Hell Creek Life|access-date=September 25, 2013}}</ref>ref name="russ">{{cite journal|author=Loris S. Russell|year=1976|title=Pelecypods of the Hell Creek Formation (Uppermost Cretaceous) of Garfield County, Montana|url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-earth-sciences_1976-02_13_2/page/365|journal=Canadian Journal of Earth Sciences|volume=13|issue=2|pages=365–388|doi=10.1139/e76-039|bibcode=1976CaJES..13..365R}}<nowiki></ref></nowiki><nowiki><ref name="russ"></nowiki>{{cite journal|author=Loris S. Russell|year=1976|title=Pelecypods of the Hell Creek Formation (Uppermost Cretaceous) of Garfield County, Montana|url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-earth-sciences_1976-02_13_2/page/365|journal=Canadian Journal of Earth Sciences|volume=13|issue=2|pages=365–388|doi=10.1139/e76-039|bibcode=1976CaJES..13..365R}}<ref name="big2">{{cite web|url=http://www.scn.org/~bh162/hellcreek2.html|title=Cretaceous "Hell Creek Faunal Facies"; Late Maastrichtian|author=Phillip Bigelow|publisher=Hell Creek Life|access-date=September 25, 2013}}</ref><nowiki></ref></nowiki> The specimens were collected by the American paleontologist [[Karl M. Waage]] from 1961 to 1962 from the [[Hell Creek Formation]] of eastern [[Montana]]. The locality is dated to the late pool [[Maastrichtian]] [[Age (geology)|Age]] (around 66.0 to 72.1 million years ago).<nowiki><ref name="big"></nowiki>
== Tuugnorgal ==
<references />
<references />
t0jltftmyve3t89r5t0m0j58lth0h58
Rebecca Cole
0
39419
183388
180808
2026-08-20T11:19:37Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183388
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Rebecca J. Cole (16 marse 1846 – 14 ut 1922)''' ko cafroowo Ameriknaajo, sosɗo fedde, peewnoowo renndo. E hitaande 1867, o woni debbo afriknaajo-ameriknaajo ɗiɗaɓo wontude safroowo to Amerik, caggal Rebecca Lee Crumpler duuɓi tati ko adii ɗuum. E nder nguurndam makko fof o hawri ko e caɗeele njiyaagu e jinnaaɓe e nder jaŋde makko safaara, e heblo e nder duɗe rewɓe fof ɗe yontaaji gadani cafrooɓe rewɓe jannguɓe.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Cole jibinaa ko to Philadelphia ñalnde 16 marse 1846, omo jeyaa e sukaaɓe njoyo. Baaba makko ko golloowo, yumma makko ko lootoowo. Gooto e miñiraaɓe makko rewɓe, hono Sarah Elizabeth Cole, resii Henry L. Phillips, almuudo Episkopaal Afriknaajo Ameriknaajo mawɗo, c.1876.
Cole janngi duɗal hakkundeewal to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe ɓaleeɓe ɗo janngirɗe ɗemngal Latin, Grek, e hiisa, o heɓi bak makko e hitaande 1863.
Cole heɓi bak mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde safaara debbo to Pennsylvania e hitaande 1867, e gardagol Ann Preston, debbo gadano deenoowo duɗal ngal. Koolaaɗo kuuɓal safaara rewɓe sosaa ko e juuɗe Quaker en yiɗɓe woppude laamu e reformers temperance e hitaande 1850. Ko adii fof ko duɗal safaara rewɓe Pennsylvania, ko ngal duɗal gadanal rokkude rewɓe jaŋde safaara laaɓtunde tawa ko e kulhuli tesis M.D. Cole e tiitoonde mum ko The Eendages. E hitaande makko mawnde, Cole wuuri ko e wondiiɓe makko janngooɓe safaara, hono Odelia Blinn e Martha E. Hutchings. Fotde duuɓi capanɗe tati caggal ɗuum, Blinn winndi winndannde ina hollita no taƴgol ‘color line’ to Philadelphia fotnoo ustude jaŋde Cole to duɗal jaaɓi haaɗtirde e peeje mum ngam waɗde golle safroowo.
Kugal
Caggal nde o heɓi dipolom makko to bannge safaara, Cole naati e duɗal jaaɓi haaɗtirde Elizabeth Blackwell to New York ngam rewɓe e sukaaɓe waasɓe, ɗo o halfinaa jannginde rewɓe wonɓe e cuuɗi cafrirɗi toppitagol e cellal hade jibineede. Blackwell siftini Cole bana "cafroowo suka mo mari hakkilo [mo] jokki kuugal man bee hakkilo bee hakkiilo."
Cole caggal ɗuum waɗii safaara seeɗa to Caroline du Sud hade mum hootde Philadelphia.
E hitaande 1873, Cole udditi nokku ɗo rewɓe njiylotoo ɗoo e Doktoor Charlotte Abbey, ɗo o rokkata rewɓe e sukaaɓe waasɓe golle safaara e sariya. E lewru Yarkomaa hitaande 1899, Cole toɗɗaama hooreejo galle mo fedde wallitooɓe rewɓe e sukaaɓe waasɓe ɓaleeɓe to Washington, D.C. Rajo fedde nde hitaande 1899 hollitii wonde Cole ina jogii "denndaangal sifaaji potɗi wonde e ndee ɗoo darnde, humpito, semmbe." Ciimtol caggal ɗuum hollitii wonde :
Kanko Dr Cole, o waɗii ko ɓuri ko sehilaaɓe makko ɗaminii. E yi’annde laaɓnde e kuuɓtodinnde e fannu golle makko fof, o waɗii peeje makko e hakkille moƴƴo e doole ɗe ngonaa e jikku makko, tawa kadi ko weltaare makko, e pellital makko yiyde ko ɓuri moƴƴude e kala ngonka e nder kala neɗɗo, o waɗii e sara makko weeyo naange ɓeydoowo weltaare e wellitaare kala galle.
— Ciimtol hitaandewol Fedde ngenndiije ngam wallitde rewɓe e sukaaɓe ɓaleeɓe waasɓe, https://www.loc.gov/item/91898495/
Cole waɗii safaara duuɓi capanɗe joyi. E hitaande 2015, o suɓaama e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal wuro Philadelphia ngam wonde teddinaaɗo e nder dingiral Innovators Walk of Fame.
Wade
Cole sankii ko ñalnde 14 ut 1922, tawi omo yahra e duuɓi 76. O wirnaa ko to yanaande Eden to Collingdale, to Pennsylvanie. Ko seeɗa e binndanɗe walla fotooje makko keddii.<ref>{{cite book|first=Darryl|last=Lyman|title=Great African-American Women|url=https://archive.org/details/greatafricanamer0000lyma_w4o4|location=Middle Village, NY|publisher=J David|year=2005|isbn=978-0-82460-459-2|page=[https://archive.org/details/greatafricanamer0000lyma_w4o4/page/279 279]}}</ref><ref>{{Cite web|date=2007-11-17|title=Rebecca J. Cole (1846-1922) •|url=https://www.blackpast.org/african-american-history/cole-rebecca-j-1846-1922/|access-date=2022-02-11|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Archdeacon Henry L. Phillips Ninth Rector (1912-1914)|url=http://www.aecst.org/phillips%209threc.htm|access-date=2023-06-06|website=www.aecst.org}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Fee|first1=Elizabeth|last2=Brown|first2=Theodore M.|date=March 2004|title="An Eventful Epoch in the History of Your Lives"|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-public-health_2004-03_94_3/page/367|journal=American Journal of Public Health|volume=94|issue=3|pages=367|doi=10.2105/ajph.94.3.367|issn=0090-0036|pmc=1448257|pmid=14998795}}</ref><ref>{{cite news|last1=Odelia Blinn, MD|title=The Color Line in 1867|publisher=[[Chicago Inter Ocean|The Inter Ocean]]|date=May 18, 1896|page=12}}</ref><ref>{{Cite book|last=Nimura|first=Janice P.|author-link=Janice P. Nimura|title=The doctors Blackwell : how two pioneering sisters brought medicine to women--and women to medicine|url=https://archive.org/details/doctorsblackwell0000nimu|date=2021|isbn=978-0-393-63554-6|edition=|location=New York, N.Y.|publisher=W.W. Norton & Company|oclc=1155067347}}</ref><ref name="ThreadofHope">{{cite book|last1=Clark Hine|first1=Darlene|url=https://archive.org/details/shiningthreadofh00hine|title=A Shining Thread of Hope|last2=Thompson|first2=Kathleen|date=1998|publisher=Broadway Books|isbn=0-7679-0111-8|edition=First|location=New York, NY|page=[https://archive.org/details/shiningthreadofh00hine/page/163 163]|url-access=registration}}</ref><ref>{{Cite web|title=Thirty-seventh annual report of the National Association for the Relief of Destitute Colored Women and Children, for the year ending January, 1900 ...|url=https://www.loc.gov/item/91898495/|access-date=2022-02-11|website=Library of Congress}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
9mks3k6linr7c5b9xngii828mr13jzx
Victoria Wyatt
0
40147
183364
164772
2026-08-20T10:42:26Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183364
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Victoria Wyatt''' (jibinaa ko ñalnde 3 lewru bowte hitaande 1956) ko ganndo ko faati e ñeeñal e daartol ñeeñal, ganndo ko faati e ñeeñal yimɓe Ameriknaaɓe to bannge worgo-fuɗnaange.
Wyatt janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kenyon (BA) e duɗal jaaɓi haaɗtirde Yale (MA, M.Phil., Ph.D.). Ko o porfeseer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Victoria, to Kolommbi, to Kanadaa, to duɗal jaaɓi haaɗtirde daartol e nder naalankaagal.
Defte makko ina mbaɗi sifaaji miijooji maɓɓe: Miijooji jokkondiral pinal e nder naalankaagal Indiya to bannge worgo-fuɗnaange, e nate ummoraade e laawol nder: Natal Alaskan ngal Winter e Pond (e Lloyd Winter e Percy Pond). Wyatt jannginiino ko adii ɗuum to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Washington to Seattle, o woniino kadi gardiiɗo mooftirgel naalankaagal Northwest Coast to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Burke to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal, to duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal.<ref>{{cite web|url=http://finearts.uvic.ca/historyinart/faculty/victoria_wyatt_bio.shtml|title=Victoria Wyatt - Bio|work=finearts.uvic.ca|publisher=University of Victoria|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111002024936/http://finearts.uvic.ca/historyinart/faculty/victoria_wyatt_bio.shtml|archivedate=October 2, 2011|url-status=dead}}</ref><ref>Reviews of ''Shapes of Their Thoughts'':
* {{cite journal|last=Burton|first=Charline R.|date=Summer 1985|journal=Explorations in Sights and Sounds|pages=89–90|title=Review|url=https://scholarscompass.vcu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1208&context=ess|volume=5|doi=10.1525/ess.1985.5.1.89|doi-access=free}}
* {{cite journal|last=Berlo|first=Janet Catherine|date=November 1985|doi=10.2307/3336393|issue=1|journal=African Arts|jstor=3336393|pages=82–83|title=none|volume=19}}
* {{cite journal|last=Berlo|first=Janet Catherine|date=Spring 1986|doi=10.2307/1183984|issue=2|journal=American Indian Quarterly|jstor=1183984|pages=119–125|title=Recent Scholarship on Northwest Coast Indian Art: A Review Essay|url=https://archive.org/details/sim_american-indian-quarterly_spring-1986_10_2/page/119|volume=10}}</ref><ref>Reviews of ''Images from the Inside Passage'':
* {{cite journal|last=Naske|first=Claus-M.|date=November 1990|doi=10.2307/969270|issue=4|journal=Western Historical Quarterly|jstor=969270|pages=500–501|title=none|volume=21}}
* {{cite journal|last=Scherer|first=Joanna Cohan|date=Spring 1991|doi=10.2307/1185154|issue=2|journal=American Indian Quarterly|jstor=1185154|pages=266–268|title=none|volume=15}}
* {{cite journal|last=Toedtemeier|first=Terry|date=Winter 1992–1993|issue=4|journal=Oregon Historical Quarterly|jstor=20614490|pages=436–438|title=none|volume=93}}</ref>
Tuugnorgal
<references />
[[Category:Rewbe]]
etm578ndt6dqakpi7syk9bx7esqtyxz
Female bonding
0
40426
183354
165634
2026-08-20T10:27:30Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183354
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''ethologie e ganndal renndo''', jokkondiral rewɓe ko sosde jokkondiral hakkunde yimɓe e mbaadiiji sehilaagal, jokkondiral, e gollondiral hakkunde rewɓe.
== Yeruuji ==
Jokkondiral debbo ina waawi ɓeydaade yuurniteede e nder ngonka aadee e jokkondiral nder galle. Yeru, jokkondiral moƴƴal hakkunde yumma e ɓiɗɗo debbo ƴellitoowal, siifaama ngam rokkude ballal mawngal to bannge miijooji, kaalis e kuutorɗe ; holliroowo wonde jokkondiral debbo ina woodi. E nder wiɗto woɗngo, yumma gooto siftinii ɓiɓɓe mum rewɓe wonde "ɓe ɓuri nanndude e banndiraaɓe rewɓe, ina kaala wonde potal... ko huunde himmunde e jokkondiral maɓɓe hannde. Ɓe kuutoriima ɗemngal jokkondiral sehilaagal..."
Gaa gaa jokkondiral yumma e ɓiɗɗo debbo, jokkondiral banndiraaɓe ina waawi ƴeewteede no moƴƴi ngam ɓeydaade yeru e jokkondiral rewɓe. Woodi hujjaaji ɗuɗɗi dow jokkirli banndiraaɓe rewɓe e banndiraaɓe rewɓe woni jokkirli ɓurduɗi semmbiɗinki gonɗi, nder hawtuki bandiraaɓe jinnaaɓe renndini. E nder wiɗto sakkitiingo, yeewtidiiɗo gooto siftinii jotondiral makko e miñiiko debbo ko ɓuri duumaade e tiiɗde e nguurndam makko. Ɗuum ina ɓeyda hollude renndinde miijooji ɗi mbiyaa ko kañum woni mbaydi adanndi ndi jokkondiral rewɓe tuugnii e mum.
Won kadi seedeeji e nder ngonka daabaaji ko faati e miijo renndo caggal jokkondiral rewɓe. Wiɗto ngo "wiɗtii no jokkondire renndo ngoo waɗiri e nder yimɓe wonɓe e leydi Indo-Pacifik, Tursiops aduncus, ... ƴeewtindorii batte jikkuuji... e jogaade jokkondiral renndo ngoo." Njeñtudi ndee winndannde hollitii wonde "ina woodi batte ɓurɗe mawnude e rewɓe [s] e jokkondiral renndo worɓe, sibu semmbe jokkondiral ina jokkondiri no feewi e jokkondiral renndo hakkunde rewɓe".<ref>{{cite web|url=https://www.ldoceonline.com/dictionary/bonding|title=bonding - meaning of bonding in Longman Dictionary of Contemporary English - LDOCE|website=www.ldoceonline.com}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Allen|first1=Katherine R.|last2=Blieszner|first2=Rosemary|last3=Roberto|first3=Karen A.|title=Perspectives on Extended Family and Fictive Kin in the Later Years: Strategies and Meanings of Kin Reinterpretation|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-family-issues_2011-09_32_9/page/1156|journal=Journal of Family Issues|date=September 2011|volume=32|issue=9|pages=1156–1177|doi=10.1177/0192513x11404335|s2cid=145401804}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Wells|first1=Juliette|title=The Closeness of Sisters: Imagining Cassandra and Jane|journal=Persuasions|date=Winter 2009|volume=30|issue=1|url=http://www.jasna.org/persuasions/on-line/vol30no1/wells.html}}</ref><ref name="Wiszniewski et al 2010">{{cite journal|last1=Wiszniewski|first1=Joanna|last2=Lusseau|first2=David|last3=Möller|first3=Luciana M.|title=Female bisexual kinship ties maintain social cohesion in a dolphin network|journal=Animal Behaviour|date=November 2010|volume=80|issue=5|pages=895–904|doi=10.1016/j.anbehav.2010.08.013|s2cid=53153102}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
mzf43f508h21vx6fzraml9zslyiryxo
Mary White (ceramicist and calligrapher)
0
40542
183356
166065
2026-08-20T10:29:34Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183356
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mary White jibinaaɗo e Rollinson''' (1926-2013) ko naalanke ceramic e kaligraf.
== Nguurndam ==
Binndol e dow Seramik
White jibinaa ko e hitaande 1926 to wuro wiyeteengo Croesyceiliog, to leydi Galles. Tuggi 1949 haa 1950 o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Goldsmiths, e hitaande 1951 o resi pentoowo biyeteeɗo Charles White (maayɗo 1997). O waɗtaa e fedde winndooɓe e annoore (SSI) e hitaande 1962, caggal ɗuum o waɗtaa e fedde mbaylaandi ɓataakeeji.
E fuɗɗoode kitaale 1970 White jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Atlantik, to Glamorgan. Caggal nde o jannginii duuɓi capanɗe ɗiɗi e nder duɗe grammar, e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde naalankaagal e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Atlantic, White woppi janngingol e hitaande 1973 ngam golloraade hoore mum.
E hitaande 1975 White noddaama ngam tawtoreede batu hakkunde leyɗeele to Cardiff, o dañi fartaŋŋe jarribaade porselin. O ƴettii taasaaji jaajɗi, o yaajtini rimɗi ɓutti ɗii haa ɗi ɓuuɓti. O tawi kadi ina waawi huutoraade kalaaji e nder glaasuuji e nokkuuji ɓurɗi heewde warde browns ɗi o huutortonoo ngam waɗde tableware. Ɗumɗoon noon ko waylo mawngo e golle makko. Turki wonti colour mo ɓuri yiɗde, e fuɗɗoode ko laaɓɗo, caggal ɗuum e mbayliigaaji laaɓtuɗi. O fuɗɗii waɗde ko ɓuri heewde e pecce keewɗe e sahaa nde kanko e jom suudu makko ɓe ngummii Almaañ e hitaande 1980 o seeɗa waɗde tableware. E hitaande 1982 o rokkaa njeenaari Staatspreis Rheinland-Pfalz sabu golle makko maantiniiɗe.
Ko adii nde o ummotoo Almaañ, White ina hollira sahaa e sahaa fof kalifaandi e SSI, omo huutoroo alkule e dow taasaaji, ko ɓuri heewde heen ko pentirɗe lustres. To Almaañ o dañaani luural e ɗeen geɗe kadi e oon sahaa o jokkondirtaa e kalifaandi Almaañ, ko ɗuum waɗi duuɓi keewɗi o waɗti hakkille makko e seraamik. E fuɗɗoode kitaale 1980 White fuɗɗii waɗde mbaydiiji organik e porselin, heen feccere ko juuɗe mahi. O huutoriima loope ɗee no feewi, fotde no kaayitaaji ɓuuɓɗi nii, o moofti ɗe e laabi. Miijooji ummorii ko e laabi kaaƴe gonɗi e daande maayo, kolli e ɓuuɓol ina ɓuuɓtoo e dow njaareendi e kalaaji e nder geec e asamaan. O ɓuri yiɗde ko waɗde sifaaji ɓurɗi oval, wonaa cirƴam. E hitaande 1990 o naati kadi e kalifaandi, o tawtoraama batu hakkunde leyɗeele to Belsik. E les njiimaandi kalifaandi mawndi, hono Villu Toots mo Estoni, o heɓtii yiɗde makko e kalifaandi, o jarribii hawrude e fannuuji naalankaagal ɗiɗi ɗii.
Golle makko ina mooftee e nder winndere ndee, ina peeña e nder defte mooftugol galleeji, ina jeyaa heen galleeji Victoria e Albert, to Londres e galleeji ñeeñal (Musée des Arts Décoratifs) to Pari.
O maayi ko to Almaañ e hitaande 2013.
== Golle bayyinaaɗe ==
Lettering on Seramics, 2003, ƴeewtaama e...<ref name="Aber">{{cite web|url=http://www.ceramics-aberystwyth.com/White-Mary.html|title=Ceramic Collection & Archive: Mary White (Wales)|year=2016|accessdate=22 May 2016|work=[[Aberystwyth University]]|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160623231919/http://www.ceramics-aberystwyth.com/White-Mary.html|archivedate=23 June 2016}}</ref><ref name="SSI Fellows">{{cite web|title=Fellows of the Society of Scribes and Illuminators|url=http://www.calligraphyonline.org/_records.php?s=112&np=16|publisher=[[Society of Scribes & Illuminators]]|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071010221601/http://www.calligraphyonline.org/_records.php?s=112&np=16|archivedate=2007-10-10}}</ref><ref name="Letter Exchange">{{cite web|title=Mary White, member, the Letter Exchange|url=http://www.letterexchange.org/members/98.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20041222181159/http://letterexchange.org/members/98.html|url-status=dead|archive-date=2004-12-22|quote=a society for professionals involved in the whole spectrum of the lettering arts and crafts, from calligraphy and letter-cutting}} (includes photographs of lettered ceramic works)</ref><ref name="Aber bio">{{cite web|url=http://www.aber.ac.uk/ceramics/gendered/biographies/ullaviotti.htm#mw|title=The Ceramic Collection, Biographies of ceramicists|publisher=University of Wales, Aberystwyth|access-date=2008-05-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20070820023052/http://www.aber.ac.uk/ceramics/gendered/biographies/ullaviotti.htm#mw|archive-date=2007-08-20|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.raamatukoi.ee/cgi-bin/isik?8276|title=Some works of Villu Toots|language=Estonian}}</ref><nowiki></ref></nowiki> reviewed in <ref name="REV Lettering on Ceramics">{{cite journal|journal=Ceramics Monthly|date=February 2004|volume=52|issue=2|pages=26|title=Review of ''Lettering on Ceramics''|url=https://archive.org/details/sim_ceramics-monthly_2004-02_52_2/page/26}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Rewbe]]
7da4spb23htvyxg3zm2yt2tpyjuidfj
Dubbi Volcano
0
41522
183389
180810
2026-08-20T11:21:12Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183389
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Tufnde Dubbi''' ko tufnde ɓuuɓnde (stratovolcan) tawaande e nder diiwaan maayo woɗeewo fuɗnaange leydi Eritree. Toowgol mayre ko 1 625 m (5 331 ft). Ko ɓuuɓol nayi anndaa. E hitaande 1400, laana ndiwoowa anndaama ina yettoo maayo woɗeewo tawi e hitaande 1861, cumu nguu werlaa ko ɓuri 250 km (160 mi) e dow tulde ndee. Kewuuji ɗiɗi goɗɗi ina tuumaa hakkunde 1861 e teeminannde 20ɓiire.<ref>{{cite book|last=Ambraseys|first=Nicolas|authorlink=Nicholas Ambraseys|author2=Melville, C.P.|author3=Adams, R.D.|title=The Seismicity of Egypt, Arabia and the Red Sea: A Historical Review|url=https://archive.org/details/seismicityofegyp0000ambr|publisher=Cambridge University Press|year=1994|isbn=0-521-39120-2}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=qW1UNwhuhnUC&pg=PA134|title=Eruptions That Shook the World|isbn=978-0-521-64112-8|last=Oppenheimer|first=Clive|date=2011-06-30}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://geology.gsapubs.org/content/28/4/291|doi=10.1130/0091-7613(2000)28<291:LKHEIA>2.0.CO;2|issn=0091-7613|year=2000|volume=28|pages=291|title=Largest known historical eruption in Africa: Dubbi volcano, Eritrea, 1861|last1=Wiart|first1=Pierre|last2=Oppenheimer|first2=Clive|journal=Geology|issue=4|bibcode=2000Geo....28..291W|url-access=subscription}}</ref><ref>{{cite journal|doi=10.1080/014311600210353|title=Eruptive history of Dubbi volcano, northeast Afar (Eritrea), revealed by optical and SAR image interpretation|url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-remote-sensing_2000-03-20_21_5/page/911|year=2000|last1=Wiart|first1=P. A. M.|last2=Oppenheimer|first2=C.|last3=Francis|first3=P.|journal=International Journal of Remote Sensing|volume=21|issue=5|pages=911–936|bibcode=2000IJRS...21..911W|s2cid=128693302}}</ref>
Ñalnde 13 lewru juko hitaande 2011, ruulde cumu jogiinde won batte e yah-ngartaa weeyo, siifaama ko Dubbi. Kono, natal satelit ɓurngal laaɓtude caggal ɗuum hollitii wonde Nabro ko ɓuuɓol ngol ɓuuɓnoo.<ref>Blog articles: [http://volcanism.wordpress.com/2011/06/13/eritrea-eruption-update-nabro-volcano-erupts/ "Eritrea eruption update: Nabro volcano erupts (updated)"], [http://www.volcano-blog.com/1/post/2011/06/update-eruption-of-nabro-in-ertitrea-not-dubbi.html "Update: Eruption of Nabro in Ertitrea (not Dubbi!)"]</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol kaaƴe ɓutte e nder leydi Eritree
Doggol ɓulli stratowolkaaji
== Tuugnorgal ==
5kxoys92kwo60gmsyfpt1werj3o8ukj
Wadi Laba River
0
41622
183366
171142
2026-08-20T10:44:13Z
InternetArchiveBot
6960
Add 1 book for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260820sim)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]]
183366
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Maayo Wadi Laba''' ko maayo ɓuuɓngo e nder leydi Eritree, ngo heewi waɗde ko kewuuji ɓuuɓɗi, ɗi njuuteendi mum en ko waktuuji seeɗa tan, kadi ko laabi joy haa sappo tan e nder dumunna dabbunde juutɗo. Nde ummotoo ko fuɗnaange Massawa, nde ummotoo ko e maayo geec. Ko adii nde joofata, maayo ngoo hawrata ko e maayo Wokiro.<ref>{{cite journal|last=Grabow|first=Garry L.|author2=McCornick, Peter G.|author3=Rankl, James G.|title=Stream Gauging of Torrential Rivers of Eastern Eritrea|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-hydrologic-engineering_1998-07_3_3/page/211|journal=Journal of Hydrologic Engineering|volume=3|issue=3|pages=211–214|date=July 1998|doi=10.1061/(ASCE)1084-0699(1998)3:3(211)}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol maayooji leydi Eritree
== Tuugnorgal ==
latm0blpocgimcvfb12j40za3i9xjxm
Matsubara Station (Nagasaki)
0
43584
183226
183225
2026-08-19T11:59:06Z
Ilya Discuss
10103
183226
wikitext
text/x-wiki
'''Gaaraas Matsubara''' (松原駅, Matsubara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.
Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 28,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Siding ina ɓuuɓtoo e laabi mawɗi ɗii, ina doga hakkunde galle station oo e plateauji ɗii. Mahdi station oo, ko mahdi njamndi mboɗeeri jamaanu, alaa ko woni heen, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ otomaatik yeeyoowo tikket. Taƴre tolno ina hokka laawol feewde e laylayti station.
==Tariya Laana njoorndi
Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895.
E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki.
E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Matsubara udditaa e ñalawma gooto ko jolngo hakkunde Haiki e Ōmura.
== Nde laawol laana ==
njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Matsubara haa Isahaya inniraa laana Ōmura.
E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi laamorgo ngoo rokkaama JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 27 802 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 76 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 34
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
orj6qxm6rw3qixnf69u5vesh2twcnqh
183227
183226
2026-08-19T11:59:35Z
Ilya Discuss
10103
183227
wikitext
text/x-wiki
'''Gaaraas Matsubara''' (松原駅, Matsubara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.
Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 28,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Siding ina ɓuuɓtoo e laabi mawɗi ɗii, ina doga hakkunde galle station oo e plateauji ɗii. Mahdi station oo, ko mahdi njamndi mboɗeeri jamaanu, alaa ko woni heen, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ otomaatik yeeyoowo tikket. Taƴre tolno ina hokka laawol feewde e laylayti station.
== Tariya Laana njoorndi ==
Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895.
E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki.
E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Matsubara udditaa e ñalawma gooto ko jolngo hakkunde Haiki e Ōmura.
== Nde laawol laana ==
njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Matsubara haa Isahaya inniraa laana Ōmura.
E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi laamorgo ngoo rokkaama JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 27 802 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 76 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 34
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
mnjq4tjxkcc32bpdz63axqc06c3u674
183228
183227
2026-08-19T12:00:42Z
Ilya Discuss
10103
183228
wikitext
text/x-wiki
'''Gaaraas Matsubara''' (松原駅, Matsubara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191872_1601.html|title=松原|trans-title=Matsubara|accessdate=19 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref>
Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 28,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Siding ina ɓuuɓtoo e laabi mawɗi ɗii, ina doga hakkunde galle station oo e plateauji ɗii. Mahdi station oo, ko mahdi njamndi mboɗeeri jamaanu, alaa ko woni heen, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ otomaatik yeeyoowo tikket. Taƴre tolno ina hokka laawol feewde e laylayti station.
== Tariya Laana njoorndi ==
Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895.
E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki.
E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Matsubara udditaa e ñalawma gooto ko jolngo hakkunde Haiki e Ōmura.
== Nde laawol laana ==
njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Matsubara haa Isahaya inniraa laana Ōmura.
E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi laamorgo ngoo rokkaama JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 27 802 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 76 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 34
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
74fiis1jgigefdtltoyikqib6abqwj1
183229
183228
2026-08-19T12:01:33Z
Ilya Discuss
10103
183229
wikitext
text/x-wiki
'''Gaaraas Matsubara''' (松原駅, Matsubara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191872_1601.html|title=松原|trans-title=Matsubara|accessdate=19 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref>
Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 28,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Siding ina ɓuuɓtoo e laabi mawɗi ɗii, ina doga hakkunde galle station oo e plateauji ɗii. Mahdi station oo, ko mahdi njamndi mboɗeeri jamaanu, alaa ko woni heen, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ otomaatik yeeyoowo tikket. Taƴre tolno ina hokka laawol feewde e laylayti station..<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0070_matsubara.htm|title=松原|trans-title=Matsubara|accessdate=19 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=37, 73}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12025449328.html|title=大村線・松原駅に行ってきました。(前編)|trans-title=I went to Matsubara Station Ōmura Line (Part 1)|date=12 May 2015|accessdate=19 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
== Tariya Laana njoorndi ==
Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895.
E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki.
E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Matsubara udditaa e ñalawma gooto ko jolngo hakkunde Haiki e Ōmura.
== Nde laawol laana ==
njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Matsubara haa Isahaya inniraa laana Ōmura.
E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi laamorgo ngoo rokkaama JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 27 802 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 76 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 34
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
e1yh38io6t3vx5c98wvjp1w3n13coa5
183230
183229
2026-08-19T12:02:45Z
Ilya Discuss
10103
183230
wikitext
text/x-wiki
'''Gaaraas Matsubara''' (松原駅, Matsubara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191872_1601.html|title=松原|trans-title=Matsubara|accessdate=19 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref>
Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 28,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Siding ina ɓuuɓtoo e laabi mawɗi ɗii, ina doga hakkunde galle station oo e plateauji ɗii. Mahdi station oo, ko mahdi njamndi mboɗeeri jamaanu, alaa ko woni heen, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ otomaatik yeeyoowo tikket. Taƴre tolno ina hokka laawol feewde e laylayti station..<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0070_matsubara.htm|title=松原|trans-title=Matsubara|accessdate=19 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=37, 73}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12025449328.html|title=大村線・松原駅に行ってきました。(前編)|trans-title=I went to Matsubara Station Ōmura Line (Part 1)|date=12 May 2015|accessdate=19 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
== Tariya Laana njoorndi ==
Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895.
E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki.
E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Matsubara udditaa e ñalawma gooto ko jolngo hakkunde Haiki e Ōmura.<ref>{{Teishajo|I|22-3, 225, 227}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|738}}</ref>
== Nde laawol laana ==
njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Matsubara haa Isahaya inniraa laana Ōmura.
E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi laamorgo ngoo rokkaama JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 27 802 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 76 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 34
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
f9ee11l15at06t83wb744oscnwgqf4p
183231
183230
2026-08-19T12:03:39Z
Ilya Discuss
10103
183231
wikitext
text/x-wiki
'''Gaaraas Matsubara''' (松原駅, Matsubara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191872_1601.html|title=松原|trans-title=Matsubara|accessdate=19 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref>
Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 28,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Siding ina ɓuuɓtoo e laabi mawɗi ɗii, ina doga hakkunde galle station oo e plateauji ɗii. Mahdi station oo, ko mahdi njamndi mboɗeeri jamaanu, alaa ko woni heen, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ otomaatik yeeyoowo tikket. Taƴre tolno ina hokka laawol feewde e laylayti station..<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0070_matsubara.htm|title=松原|trans-title=Matsubara|accessdate=19 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=37, 73}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12025449328.html|title=大村線・松原駅に行ってきました。(前編)|trans-title=I went to Matsubara Station Ōmura Line (Part 1)|date=12 May 2015|accessdate=19 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
== Tariya Laana njoorndi ==
Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895.
E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki.
E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Matsubara udditaa e ñalawma gooto ko jolngo hakkunde Haiki e Ōmura.<ref>{{Teishajo|I|22-3, 225, 227}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|738}}</ref>
== Nde laawol laana ==
njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Matsubara haa Isahaya inniraa laana Ōmura..<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/285599.html#unyu|title=第63版(平成28年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 63rd Edition 2016|accessdate=16 March 2018|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref>
E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi laamorgo ngoo rokkaama JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 27 802 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 76 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 34
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
n5oj75igm7prbcg3ktcaakp9nuw1dv4
Matsuura Station
0
43585
183232
2026-08-19T12:05:15Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgol Matsuura (松浦駅, Matsuura-eki) ko gartirgol laana njoorndi to Shisa-cho Ura-men, Matsuura, diiwaan Nagasaki. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laawol laana njoorndi Matsuura Tsukinokawa Nishi-Kyushu Line Matsuura Hatsudensho-mae Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi ina waɗi 2 plateau e 3 piste. Toɓɓe 1 ■Line Nishi-Kyūshū To Tabira-Hiradoguchi・Saza・Sasebo 2 ■Line Nishi-Kyushū..."
183232
wikitext
text/x-wiki
Gartirgol Matsuura (松浦駅, Matsuura-eki) ko gartirgol laana njoorndi to Shisa-cho Ura-men, Matsuura, diiwaan Nagasaki. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laawol laana njoorndi Matsuura Tsukinokawa Nishi-Kyushu Line Matsuura Hatsudensho-mae Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi ina waɗi 2 plateau e 3 piste. Toɓɓe 1 ■Line Nishi-Kyūshū To Tabira-Hiradoguchi・Saza・Sasebo 2 ■Line Nishi-Kyushū To Imari 3 ■Line Nishi-Kyushū To Imari Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Catal otooji Matsuura (Motor Saihi) Biro wuro Matsuura Duɗal jaaɓi haaɗtirde Matsuura Duɗal jaaɓi haaɗtirde Matsuura Denki Matsuura-Shisa ɓurɗo moƴƴude Tariya 25 lewru juko hitaande 1933 - Udditaa ngam golloraade ko nokku Shisa (志佐駅, Shisa-eki). 1 oktoobar 1959 - Ooɗoo dingiral wayli innde mum haa wonti innde hannde ndee. 1 abriil 1987 - Laabi njamndi mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ko JR Kyushu. 1 abriil 1988 - Ngolɗoo dingiral roni ɗum ko laana njoorndi Matsuura. Tuugnorgal
4p1d5digq11ka4s74abrytskwulgv11
183233
183232
2026-08-19T12:05:46Z
Ilya Discuss
10103
183233
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgol Matsuura (松浦駅, Matsuura-eki) ko gartirgol laana njoorndi to Shisa-cho Ura-men, Matsuura, diiwaan Nagasaki. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laawol laana njoorndi Matsuura Tsukinokawa Nishi-Kyushu Line Matsuura Hatsudensho-mae Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi ina waɗi 2 plateau e 3 piste. Toɓɓe 1 ■Line Nishi-Kyūshū To Tabira-Hiradoguchi・Saza・Sasebo 2 ■Line Nishi-Kyushū To Imari 3 ■Line Nishi-Kyushū To Imari Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Catal otooji Matsuura (Motor Saihi) Biro wuro Matsuura Duɗal jaaɓi haaɗtirde Matsuura Duɗal jaaɓi haaɗtirde Matsuura Denki Matsuura-Shisa ɓurɗo moƴƴude Tariya 25 lewru juko hitaande 1933 - Udditaa ngam golloraade ko nokku Shisa (志佐駅, Shisa-eki). 1 oktoobar 1959 - Ooɗoo dingiral wayli innde mum haa wonti innde hannde ndee. 1 abriil 1987 - Laabi njamndi mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ko JR Kyushu. 1 abriil 1988 - Ngolɗoo dingiral roni ɗum ko laana njoorndi Matsuura. Tuugnorgal
bu4f205bxvlhr6aq40xqj1kz85vdi4n
183234
183233
2026-08-19T12:06:53Z
Ilya Discuss
10103
183234
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Matsuura''' (松浦駅, Matsuura-eki) ko gartirgol laana njoorndi to Shisa-cho Ura-men, Matsuura, diiwaan Nagasaki.
Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laawol laana njoorndi Matsuura Tsukinokawa Nishi-Kyushu Line Matsuura Hatsudensho-mae Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi ina waɗi 2 plateau e 3 piste.
Toɓɓe 1 ■Line Nishi-Kyūshū To Tabira-Hiradoguchi・Saza・Sasebo 2 ■Line Nishi-Kyushū To Imari 3 ■Line Nishi-Kyushū To Imari Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Catal otooji Matsuura (Motor Saihi) Biro wuro Matsuura Duɗal jaaɓi haaɗtirde Matsuura Duɗal jaaɓi haaɗtirde Matsuura Denki Matsuura-Shisa ɓurɗo moƴƴude Tariya 25 lewru juko hitaande 1933 - Udditaa ngam golloraade ko nokku Shisa (志佐駅, Shisa-eki). 1 oktoobar 1959 - Ooɗoo dingiral wayli innde mum haa wonti innde hannde ndee. 1 abriil 1987 - Laabi njamndi mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ko JR Kyushu. 1 abriil 1988 - Ngolɗoo dingiral roni ɗum ko laana njoorndi Matsuura.
== Tuugnorgal ==
ju9ep2mumn5qpw2p6fpzxkrb21z12et
Miebashi Station
0
43586
183235
2026-08-19T12:11:29Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Miebashi (美栄橋駅, Miebashi-eki) ko gooto e gartirɗi laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaaɗo to Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Gaaraas Miebashi udditaama e lewru ut 2003. Jokkondire yaajɗe"
183235
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Miebashi (美栄橋駅, Miebashi-eki) ko gooto e gartirɗi laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaaɗo to Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Gaaraas Miebashi udditaama e lewru ut 2003. Jokkondire yaajɗe
3upl5qqekpk4hqdhdp1lzwlp6z8e53b
183236
183235
2026-08-19T12:11:53Z
Ilya Discuss
10103
183236
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Miebashi (美栄橋駅, Miebashi-eki) ko gooto e gartirɗi laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaaɗo to Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Gaaraas Miebashi udditaama e lewru ut 2003. Jokkondire yaajɗe
3lrhr5giiem1jm0mux4tlx5awh9vpfh
183237
183236
2026-08-19T12:13:32Z
Ilya Discuss
10103
183237
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Miebashi''' (美栄橋駅, Miebashi-eki) ko gooto e gartirɗi laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaaɗo to Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon.
== Diidi Monorail ==
wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi.
Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa
== ngam yahde ==
laana ndiwoowa Naha Tariya Gaaraas Miebashi udditaama e lewru ut 2003.
== Jokkondire yaajɗe ==
9f9fhlllbqiq0gco8ax5h9j0b8twike
Mikawachi Station
0
43587
183238
2026-08-19T12:15:21Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Mikawachi (三河内駅, Mikawachi-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Sasebo, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo gollotoo, ina woni 35,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi la..."
183238
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Mikawachi (三河内駅, Mikawachi-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Sasebo, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo gollotoo, ina woni 35,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi e siding branching off track 2. Galle staasiyoŋ oo ko mbaydi leɗɗe tokosiri ina waɗi windo tikket kono jooni alaa gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Isahaya 2 ■ Limre Sasebo ngam Sasebo Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Nagasaki Main Line e laawol gollortoongol dingiral ngal inniraa kadi Sasebo Line. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 30 338 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 83 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 35 Opitaal Mikawachi Posto Mikawachi Ofis wuro Sasebo Catal Mikawachi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
jipwhrnkc65s19df9yyevyx3qdbo0hi
183239
183238
2026-08-19T12:15:42Z
Ilya Discuss
10103
183239
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Mikawachi (三河内駅, Mikawachi-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Sasebo, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo gollotoo, ina woni 35,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi e siding branching off track 2. Galle staasiyoŋ oo ko mbaydi leɗɗe tokosiri ina waɗi windo tikket kono jooni alaa gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Isahaya 2 ■ Limre Sasebo ngam Sasebo Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Nagasaki Main Line e laawol gollortoongol dingiral ngal inniraa kadi Sasebo Line. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 30 338 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 83 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 35 Opitaal Mikawachi Posto Mikawachi Ofis wuro Sasebo Catal Mikawachi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
ohq28zo4k0v8rem4r1lxf4kamecmail
183240
183239
2026-08-19T12:17:47Z
Ilya Discuss
10103
183240
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Mikawachi''' (三河内駅, Mikawachi-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Sasebo, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon.
Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo gollotoo, ina woni 35,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo.
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi e siding branching off track 2.
== Galle staasiyoŋ ==
oo ko mbaydi leɗɗe tokosiri ina waɗi windo tikket kono jooni alaa gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Isahaya 2 ■ Limre Sasebo ngam Sasebo Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895.
E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo.
Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Nagasaki.
Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Nagasaki Main Line e laawol gollortoongol dingiral ngal inniraa kadi Sasebo Line. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 30 338 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 83 yah-ngartaa e yontere kala.
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon 35 Opitaal Mikawachi Posto Mikawachi Ofis wuro Sasebo Catal Mikawachi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
dt53dk1ar5pty63pxxcia1029c87r8l
183241
183240
2026-08-19T12:18:39Z
Ilya Discuss
10103
183241
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Mikawachi''' (三河内駅, Mikawachi-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Sasebo, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon.
Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo gollotoo, ina woni 35,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi e siding branching off track 2.
== Galle staasiyoŋ ==
oo ko mbaydi leɗɗe tokosiri ina waɗi windo tikket kono jooni alaa gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Isahaya 2 ■ Limre Sasebo ngam Sasebo Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895.
E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo.
Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Nagasaki.
Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Nagasaki Main Line e laawol gollortoongol dingiral ngal inniraa kadi Sasebo Line. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 30 338 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 83 yah-ngartaa e yontere kala.
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon 35 Opitaal Mikawachi Posto Mikawachi Ofis wuro Sasebo Catal Mikawachi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
jwuiz44m8jst7dijfwdtpx8ip8y9zjp
183242
183241
2026-08-19T12:19:29Z
Ilya Discuss
10103
183242
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Mikawachi''' (三河内駅, Mikawachi-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Sasebo, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon.
Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo gollotoo, ina woni 35,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi e siding branching off track 2..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191876_1601.html|title=三河内|trans-title=Mikawachi|accessdate=22 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref>
== Galle staasiyoŋ ==
oo ko mbaydi leɗɗe tokosiri ina waɗi windo tikket kono jooni alaa gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Isahaya 2 ■ Limre Sasebo ngam Sasebo Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895.
E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo.
Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Nagasaki.
Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Nagasaki Main Line e laawol gollortoongol dingiral ngal inniraa kadi Sasebo Line. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 30 338 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 83 yah-ngartaa e yontere kala.
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon 35 Opitaal Mikawachi Posto Mikawachi Ofis wuro Sasebo Catal Mikawachi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ju7neoqqykdf0kpx1jpipgr7kptsgut
183243
183242
2026-08-19T12:20:12Z
Ilya Discuss
10103
183243
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Mikawachi''' (三河内駅, Mikawachi-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Sasebo, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon.
Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo gollotoo, ina woni 35,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi e siding branching off track 2..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191876_1601.html|title=三河内|trans-title=Mikawachi|accessdate=22 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref>
== Galle staasiyoŋ ==
oo ko mbaydi leɗɗe tokosiri ina waɗi windo tikket kono jooni alaa gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Isahaya 2 ■ Limre Sasebo ngam Sasebo Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895.
E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo.
Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Nagasaki.<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=27, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0090_mikawachi.htm|title=三河内|trans-title=Mikawachi|accessdate=22 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Nagasaki Main Line e laawol gollortoongol dingiral ngal inniraa kadi Sasebo Line. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 30 338 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 83 yah-ngartaa e yontere kala.
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon 35 Opitaal Mikawachi Posto Mikawachi Ofis wuro Sasebo Catal Mikawachi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
972e4bpby4o2n8rzcvwwac7wye9lfgu
183244
183243
2026-08-19T12:21:02Z
Ilya Discuss
10103
183244
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Mikawachi''' (三河内駅, Mikawachi-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Sasebo, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon.
Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo gollotoo, ina woni 35,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi e siding branching off track 2..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191876_1601.html|title=三河内|trans-title=Mikawachi|accessdate=22 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref>
== Galle staasiyoŋ ==
oo ko mbaydi leɗɗe tokosiri ina waɗi windo tikket kono jooni alaa gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Isahaya 2 ■ Limre Sasebo ngam Sasebo Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895.
E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo.
Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Nagasaki.<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=27, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0090_mikawachi.htm|title=三河内|trans-title=Mikawachi|accessdate=22 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Nagasaki Main Line e laawol gollortoongol dingiral ngal inniraa kadi Sasebo Line. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 30 338 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 83 yah-ngartaa e yontere kala..<ref>{{Teishajo|I|216, 227}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|729}}</ref>
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon 35 Opitaal Mikawachi Posto Mikawachi Ofis wuro Sasebo Catal Mikawachi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ib5q3ourndspikecyz878lvdoav8ky4
183245
183244
2026-08-19T12:21:50Z
Ilya Discuss
10103
183245
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Mikawachi''' (三河内駅, Mikawachi-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Sasebo, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon.
Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo gollotoo, ina woni 35,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi e siding branching off track 2..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191876_1601.html|title=三河内|trans-title=Mikawachi|accessdate=22 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref>
== Galle staasiyoŋ ==
oo ko mbaydi leɗɗe tokosiri ina waɗi windo tikket kono jooni alaa gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Isahaya 2 ■ Limre Sasebo ngam Sasebo Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895.
E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo.
Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Nagasaki.<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=27, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0090_mikawachi.htm|title=三河内|trans-title=Mikawachi|accessdate=22 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Nagasaki Main Line e laawol gollortoongol dingiral ngal inniraa kadi Sasebo Line. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 30 338 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 83 yah-ngartaa e yontere kala..<ref>{{Teishajo|I|216, 227}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|729}}</ref>
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon 35 Opitaal Mikawachi Posto Mikawachi Ofis wuro Sasebo Catal Mikawachi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon.<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/285599.html#unyu|title=第63版(平成28年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 63rd Edition 2016|accessdate=16 March 2018|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref>
== Tuugnorgal ==
h9du6nejkn8wcu4vvezdslzbfqfoi15
183246
183245
2026-08-19T12:22:52Z
Ilya Discuss
10103
183246
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Mikawachi''' (三河内駅, Mikawachi-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Sasebo, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon.
Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo gollotoo, ina woni 35,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>
== Laylaytol station ==
Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi e siding branching off track 2..<ref name="kawashima" />
== Galle staasiyoŋ ==
oo ko mbaydi leɗɗe tokosiri ina waɗi windo tikket kono jooni alaa gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Isahaya 2 ■ Limre Sasebo ngam Sasebo Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895.
E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo.
Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Nagasaki.<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=27, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0090_mikawachi.htm|title=三河内|trans-title=Mikawachi|accessdate=22 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Nagasaki Main Line e laawol gollortoongol dingiral ngal inniraa kadi Sasebo Line. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 30 338 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 83 yah-ngartaa e yontere kala..
== Nokku taariindi ==
Laawol lesdi Japon 35 Opitaal Mikawachi Posto Mikawachi Ofis wuro Sasebo Catal Mikawachi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon.<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/285599.html#unyu|title=第63版(平成28年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 63rd Edition 2016|accessdate=16 March 2018|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref>
== Tuugnorgal ==
7njrueulqj5xdg93irph0dass8vsea0
Mikuriya Station (Nagasaki)
0
43588
183247
2026-08-19T13:01:04Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Mikuriya (御厨駅, Mikuriya-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Mikuriya-machi Sato-men, Matsuura, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Matsuura Hatsudensho-mae Nishikoba nokkuure Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗ..."
183247
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Mikuriya (御厨駅, Mikuriya-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Mikuriya-machi Sato-men, Matsuura, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Matsuura Hatsudensho-mae Nishikoba nokkuure Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Plateau oo ina jokkondiri e galle station oo, woni ko e taƴre laawol laana njoorndi. Suudu daɗndo ina woni sara compounding farmasiiji ɗi ñamli nokku station, kadi sosaa ina waawi huutoraade nder mum e waktuuji golle farmasiiji ɗii. Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Ofis wuro Matsuura Catal Mikuriya Posto Mikuriya Opitaal Oshibuchi A-COOP Mikuriya (Luumo mawngo) Tariya Ñalnde 6 ut 1935 - Udditaa ngam golloraade ko nokku ɗo Hizen-Mikuriya (Hizen-Mikuriya-eki). Ñalnde 1 abriil 1987 - Laanaaji diwooje mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko laawol laana njoorndi Matsuura, innde mum wayli haa wonti innde hannde ndee. Jokkondire yaajɗe
iwg15x5m7lgid6g7ncm67hsyttyk4m2
183248
183247
2026-08-19T13:01:28Z
Ilya Discuss
10103
183248
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Mikuriya (御厨駅, Mikuriya-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Mikuriya-machi Sato-men, Matsuura, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Matsuura Hatsudensho-mae Nishikoba nokkuure Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Plateau oo ina jokkondiri e galle station oo, woni ko e taƴre laawol laana njoorndi. Suudu daɗndo ina woni sara compounding farmasiiji ɗi ñamli nokku station, kadi sosaa ina waawi huutoraade nder mum e waktuuji golle farmasiiji ɗii. Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Ofis wuro Matsuura Catal Mikuriya Posto Mikuriya Opitaal Oshibuchi A-COOP Mikuriya (Luumo mawngo) Tariya Ñalnde 6 ut 1935 - Udditaa ngam golloraade ko nokku ɗo Hizen-Mikuriya (Hizen-Mikuriya-eki). Ñalnde 1 abriil 1987 - Laanaaji diwooje mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko laawol laana njoorndi Matsuura, innde mum wayli haa wonti innde hannde ndee. Jokkondire yaajɗe
152wot8ue8uz2unxa77cn3cl6ovcqh7
183249
183248
2026-08-19T13:02:47Z
Ilya Discuss
10103
183249
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Mikuriya''' (御厨駅, Mikuriya-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Mikuriya-machi Sato-men, Matsuura, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū.
Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Matsuura Hatsudensho-mae Nishikoba nokkuure Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Plateau oo ina jokkondiri e galle station oo, woni ko e taƴre laawol laana njoorndi. Suudu daɗndo ina woni sara compounding farmasiiji ɗi ñamli nokku station, kadi sosaa ina waawi huutoraade nder mum e waktuuji golle farmasiiji ɗii.
Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Ofis wuro Matsuura Catal Mikuriya Posto Mikuriya Opitaal Oshibuchi A-COOP Mikuriya (Luumo mawngo) Tariya Ñalnde 6 ut 1935 - Udditaa ngam golloraade ko nokku ɗo Hizen-Mikuriya (Hizen-Mikuriya-eki).
Ñalnde 1 abriil 1987 - Laanaaji diwooje mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko laawol laana njoorndi Matsuura, innde mum wayli haa wonti innde hannde ndee.
== Jokkondire yaajɗe ==
ou8g48mfyv5nwz17uerg4urlffl12nu
183254
183249
2026-08-19T15:10:15Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
183254
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gaaraas Mikuriya''' (御厨駅, Mikuriya-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Mikuriya-machi Sato-men, Matsuura, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Matsuura Hatsudensho-mae Nishikoba nokkuure Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Plateau oo ina jokkondiri e galle station oo, woni ko e taƴre laawol laana njoorndi. Suudu daɗndo ina woni sara compounding farmasiiji ɗi ñamli nokku station, kadi sosaa ina waawi huutoraade nder mum e waktuuji golle farmasiiji ɗii Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Ofis wuro Matsuura Catal Mikuriya Posto Mikuriya Opitaal Oshibuchi A-COOP Mikuriya (Luumo mawngo) Tariya Ñalnde 6 ut 1935 - Udditaa ngam golloraade ko nokku ɗo Hizen-Mikuriya (Hizen-Mikuriya-eki) Ñalnde 1 abriil 1987 - Laanaaji diwooje mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko laawol laana njoorndi Matsuura, innde mum wayli haa wonti innde hannde ndee.
== Jokkondire yaajɗe ==
5wqzn2pufx6baot6virddissyezx8f2
Kamanohana Station
0
43589
183250
2026-08-19T15:06:52Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgol Kamanohana (釜ノ鼻駅, Kamanohana-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. Suudu daɗndo ina woni e hakkunde plate..."
183250
wikitext
text/x-wiki
Gartirgol Kamanohana (釜ノ鼻駅, Kamanohana-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. Suudu daɗndo ina woni e hakkunde plateau, sara bannge funnaange, naatirde e yaltirde station ina tawee e ndee suudu daɗndo. Won nokku ɗo welooji ndarnetee ko ɓuuɓnaaka yeeso station.Station oo alaa ɗo toppitii.. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas Kamanohana udditaa ko ñalnde 1 suwee 1935. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 6 455 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 18 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Catal wuro Moriyama (hono wuro Moriyama) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
35dd5qrs3pncfiq2g4aw4wr2jgob9ve
183251
183250
2026-08-19T15:07:18Z
Ilya Discuss
10103
183251
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgol Kamanohana (釜ノ鼻駅, Kamanohana-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. Suudu daɗndo ina woni e hakkunde plateau, sara bannge funnaange, naatirde e yaltirde station ina tawee e ndee suudu daɗndo. Won nokku ɗo welooji ndarnetee ko ɓuuɓnaaka yeeso station.Station oo alaa ɗo toppitii.. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas Kamanohana udditaa ko ñalnde 1 suwee 1935. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 6 455 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 18 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Catal wuro Moriyama (hono wuro Moriyama) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
ofdf0hu3t5hz2k5jvcpkmq08ucwoni6
183252
183251
2026-08-19T15:09:23Z
Ilya Discuss
10103
183252
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Kamanohana''' (釜ノ鼻駅, Kamanohana-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki.
Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.
Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol.
Suudu daɗndo ina woni e hakkunde plateau, sara bannge funnaange, naatirde e yaltirde station ina tawee e ndee suudu daɗndo. Won nokku ɗo welooji ndarnetee ko ɓuuɓnaaka yeeso station.Station oo alaa ɗo toppitii.
== Daaldal Daaldal Tariya ==
Gaaraas Kamanohana udditaa ko ñalnde 1 suwee 1935.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 6 455 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 18 neɗɗo ina njogori yahde.
Nokku taariindi Catal wuro Moriyama (hono wuro Moriyama)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
fnpvx9ue1n9emmlxl6sxn7igc126sbx
183253
183252
2026-08-19T15:10:06Z
Ilya Discuss
10103
183253
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Kamanohana''' (釜ノ鼻駅, Kamanohana-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0060_kamanohana.htm|title=釜ノ鼻駅|trans-title=Kamanohana Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.
Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol.
Suudu daɗndo ina woni e hakkunde plateau, sara bannge funnaange, naatirde e yaltirde station ina tawee e ndee suudu daɗndo. Won nokku ɗo welooji ndarnetee ko ɓuuɓnaaka yeeso station.Station oo alaa ɗo toppitii.
== Daaldal Daaldal Tariya ==
Gaaraas Kamanohana udditaa ko ñalnde 1 suwee 1935.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 6 455 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 18 neɗɗo ina njogori yahde.
Nokku taariindi Catal wuro Moriyama (hono wuro Moriyama)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
6sd1wfm6nb41xbl0ljm1fppj428x0t0
183255
183253
2026-08-19T15:10:55Z
Ilya Discuss
10103
183255
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Kamanohana''' (釜ノ鼻駅, Kamanohana-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0060_kamanohana.htm|title=釜ノ鼻駅|trans-title=Kamanohana Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya..<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/488846.html|title=第67版(令和2年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 67th Edition|accessdate=16 March 2024|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref>
Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol.
Suudu daɗndo ina woni e hakkunde plateau, sara bannge funnaange, naatirde e yaltirde station ina tawee e ndee suudu daɗndo. Won nokku ɗo welooji ndarnetee ko ɓuuɓnaaka yeeso station.Station oo alaa ɗo toppitii.
== Daaldal Daaldal Tariya ==
Gaaraas Kamanohana udditaa ko ñalnde 1 suwee 1935.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 6 455 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 18 neɗɗo ina njogori yahde.
Nokku taariindi Catal wuro Moriyama (hono wuro Moriyama)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
0o1sahuv0ahdse5255oybr38t1id4ky
Kami-Imari Station
0
43590
183256
2026-08-19T15:12:52Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Kami-Imari (上伊万里駅, Kami-Imari-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 24,1 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plat..."
183256
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Kami-Imari (上伊万里駅, Kami-Imari-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 24,1 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Batte jolngo marsandiis ngo huutoraaka ina yiyee to bannge worgo jolngo ngoo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Imari nokkuure Kanaishihara Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 1 686 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 5 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Laawol lesdi Japon 202 Laawol lesdi Japon 498 Park Morinaga Duɗal Imari prefektuur Saga ngam ŋakkiraaɓe Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
t3kbxquk89da3ny15uu0vptd3y03chw
183257
183256
2026-08-19T15:13:18Z
Ilya Discuss
10103
183257
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Kami-Imari (上伊万里駅, Kami-Imari-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 24,1 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Batte jolngo marsandiis ngo huutoraaka ina yiyee to bannge worgo jolngo ngoo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Imari nokkuure Kanaishihara Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 1 686 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 5 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Laawol lesdi Japon 202 Laawol lesdi Japon 498 Park Morinaga Duɗal Imari prefektuur Saga ngam ŋakkiraaɓe Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
27zdtwtbwb63fwe3ewx902dk9jg5fu8
183258
183257
2026-08-19T15:15:18Z
Ilya Discuss
10103
183258
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Kami-Imari (上伊万里駅, Kami-Imari-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 24,1 km.
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.
Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe.
Batte jolngo marsandiis ngo huutoraaka ina yiyee to bannge worgo jolngo ngoo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Imari nokkuure Kanaishihara Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.
== Laana njoorndi ==
Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 1 686 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 5 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Laawol lesdi Japon 202 Laawol lesdi Japon 498 Park Morinaga Duɗal Imari prefektuur Saga ngam ŋakkiraaɓe
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
chm1v72aqsvj5k2w9w699wsc5hs21fu
183259
183258
2026-08-19T15:16:17Z
Ilya Discuss
10103
183259
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Kami-Imari (上伊万里駅, Kami-Imari-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 24,1 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.
Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe.
Batte jolngo marsandiis ngo huutoraaka ina yiyee to bannge worgo jolngo ngoo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Imari nokkuure Kanaishihara Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.
== Laana njoorndi ==
Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 1 686 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 5 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Laawol lesdi Japon 202 Laawol lesdi Japon 498 Park Morinaga Duɗal Imari prefektuur Saga ngam ŋakkiraaɓe
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
1uv4bhmy8c77j7g25zfn5mtx8b27ld4
183262
183259
2026-08-19T15:17:40Z
Ilya Discuss
10103
183262
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Kami-Imari (上伊万里駅, Kami-Imari-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 24,1 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0590_kamiimari.htm|title=上伊万里|trans-title=Kami-Imari|accessdate=2 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=35, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-kamiimari.html|title=上伊万里|trans-title=Kamai-Imari|accessdate=2 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe.
Batte jolngo marsandiis ngo huutoraaka ina yiyee to bannge worgo jolngo ngoo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Imari nokkuure Kanaishihara Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.
== Laana njoorndi ==
Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 1 686 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 5 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Laawol lesdi Japon 202 Laawol lesdi Japon 498 Park Morinaga Duɗal Imari prefektuur Saga ngam ŋakkiraaɓe
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
afa52lfm4kax7tvoqfqhb223h8lok3b
Kanaishihara Station
0
43591
183263
2026-08-19T15:20:41Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Kanaishihara (金石原駅, Kanaishihara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 19,7 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow pla..."
183263
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Kanaishihara (金石原駅, Kanaishihara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 19,7 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kami-Imari nokku Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 4 941 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498 Tuugnorgal
3osp9fob68w5svylm259s1blgwnkpp0
183264
183263
2026-08-19T15:21:11Z
Ilya Discuss
10103
183264
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Kanaishihara (金石原駅, Kanaishihara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 19,7 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kami-Imari nokku Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 4 941 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498 Tuugnorgal
1sr1h24k0u79s45qopg61xbmbixbrx8
183265
183264
2026-08-19T15:22:49Z
Ilya Discuss
10103
183265
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kanaishihara''' (金石原駅, Kanaishihara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 19,7 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kami-Imari nokku Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.
Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 4 941 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498
== Tuugnorgal ==
ly14ls3f7mrxopj0o30w2fhq7ivbrf3
183266
183265
2026-08-19T15:27:15Z
Ilya Discuss
10103
183266
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kanaishihara''' (金石原駅, Kanaishihara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 19,7 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kami-Imari nokku Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0580_kanaishihara.htm|title=金石原|trans-title=Kanaishihara|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-kanaishihara.html|title=金石原|trans-title=Kanaishihara|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.
Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 4 941 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498
== Tuugnorgal ==
hl4ozer8ec33xiqhhy2n29j7oek3gni
183267
183266
2026-08-19T15:28:20Z
Ilya Discuss
10103
183267
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kanaishihara''' (金石原駅, Kanaishihara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 19,7 km.
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kami-Imari nokku Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0580_kanaishihara.htm|title=金石原|trans-title=Kanaishihara|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-kanaishihara.html|title=金石原|trans-title=Kanaishihara|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.
Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi2" />
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 4 941 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498
== Tuugnorgal ==
kh4lp2xbzalju6nty3v8hl7j79b4dvo
183268
183267
2026-08-19T15:30:12Z
Ilya Discuss
10103
183268
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kanaishihara''' (金石原駅, Kanaishihara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 19,7 km.
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kami-Imari nokku Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0580_kanaishihara.htm|title=金石原|trans-title=Kanaishihara|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-kanaishihara.html|title=金石原|trans-title=Kanaishihara|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|727}}</ref>
Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi2" />
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 4 941 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala.
Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498
== Tuugnorgal ==
eur8uxoh2cafaduz5vhjlivbpx2unu7
183269
183268
2026-08-19T15:31:02Z
Ilya Discuss
10103
183269
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kanaishihara''' (金石原駅, Kanaishihara-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 19,7 km.
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kami-Imari nokku Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0580_kanaishihara.htm|title=金石原|trans-title=Kanaishihara|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-kanaishihara.html|title=金石原|trans-title=Kanaishihara|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|727}}</ref>
Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 4 941 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala.
Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498
== Tuugnorgal ==
n28nwt7b8a7b9pifp2a81ca73esmijk
Kantakunosato Station
0
43592
183270
2026-08-19T15:33:04Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Kantakunosato (干拓の里駅, Kantakunosato-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 5,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge worgo laawol gootol. Alaa galle station, kono ina woodi..."
183270
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Kantakunosato (干拓の里駅, Kantakunosato-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 5,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge worgo laawol gootol. Alaa galle station, kono ina woodi suudu dow plateau. Feccere e nokku gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii.. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas Kantakunosato udditaa ko ñalnde 20 abriil 1995. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 16983 yah-ngartaa, tawi ko 47 yah-ngartaa ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Isahaya Ono Biro Catal Ono, suudu wuro Isahaya Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
c1fispbrrtmyqil6s7ie6ev95q6bkj1
183271
183270
2026-08-19T15:33:34Z
Ilya Discuss
10103
183271
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Kantakunosato (干拓の里駅, Kantakunosato-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 5,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge worgo laawol gootol. Alaa galle station, kono ina woodi suudu dow plateau. Feccere e nokku gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii.. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas Kantakunosato udditaa ko ñalnde 20 abriil 1995. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 16983 yah-ngartaa, tawi ko 47 yah-ngartaa ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Isahaya Ono Biro Catal Ono, suudu wuro Isahaya Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
12l4xk05150e55m5px4cbkoh8p8khzx
183272
183271
2026-08-19T15:35:35Z
Ilya Discuss
10103
183272
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kantakunosato''' (干拓の里駅, Kantakunosato-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum.
Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 5,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.
Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge worgo laawol gootol.
Alaa galle station, kono ina woodi suudu dow plateau.
Feccere e nokku gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii..
== Daaldal Daaldal ==
Tariya Gaaraas Kantakunosato udditaa ko ñalnde 20 abriil 1995. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 16983 yah-ngartaa, tawi ko 47 yah-ngartaa ñalnde kala.
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Isahaya Ono Biro Catal Ono, suudu wuro Isahaya
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
c0yf1zhpx3eugl9lnw6odfek8ty8u8a
183273
183272
2026-08-19T15:36:28Z
Ilya Discuss
10103
183273
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kantakunosato''' (干拓の里駅, Kantakunosato-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum.
== Diidi Staasiyoŋ ==
oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 5,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.
Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge worgo laawol gootol.
== Alaa galle ==
station, kono ina woodi suudu dow plateau.
Feccere e nokku gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii..
== Daaldal Daaldal ==
Tariya Gaaraas Kantakunosato udditaa ko ñalnde 20 abriil 1995. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 16983 yah-ngartaa, tawi ko 47 yah-ngartaa ñalnde kala.
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Isahaya Ono Biro Catal Ono, suudu wuro Isahaya
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
2xed8i5scixrzsfxfvxufhswq7o88yi
183274
183273
2026-08-19T15:37:18Z
Ilya Discuss
10103
183274
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kantakunosato''' (干拓の里駅, Kantakunosato-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0040_kantakunosato.htm|title=干拓の里駅|trans-title=Kantakunosato Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Diidi Staasiyoŋ ==
oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 5,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.
Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge worgo laawol gootol.
== Alaa galle ==
station, kono ina woodi suudu dow plateau.
Feccere e nokku gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii..
== Daaldal Daaldal ==
Tariya Gaaraas Kantakunosato udditaa ko ñalnde 20 abriil 1995. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 16983 yah-ngartaa, tawi ko 47 yah-ngartaa ñalnde kala.
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Isahaya Ono Biro Catal Ono, suudu wuro Isahaya
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
prwtlo5bbqqxju6m3ecbiwqczzpqma5
183275
183274
2026-08-19T15:38:04Z
Ilya Discuss
10103
183275
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kantakunosato''' (干拓の里駅, Kantakunosato-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0040_kantakunosato.htm|title=干拓の里駅|trans-title=Kantakunosato Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Diidi Staasiyoŋ ==
oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 5,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.
<ref name="kawashima2" />
== Station layout ==
The station consists of one [[side platform]] located on the north side of a single track. There is no station building, but there is a roof over the platform. Part of the space under the platform is also used as a bicycle parking area. The station is unattended..<ref name="kawashima2" /><ref name="hacchi2" />
Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge worgo laawol gootol.
== Alaa galle ==
station, kono ina woodi suudu dow plateau.
Feccere e nokku gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii..
== Daaldal Daaldal ==
Tariya Gaaraas Kantakunosato udditaa ko ñalnde 20 abriil 1995. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 16983 yah-ngartaa, tawi ko 47 yah-ngartaa ñalnde kala.
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Isahaya Ono Biro Catal Ono, suudu wuro Isahaya
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
jqpk3a221lz0qjx5wd9mxqgu0qp3oc2
183276
183275
2026-08-19T15:38:54Z
Ilya Discuss
10103
183276
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kantakunosato''' (干拓の里駅, Kantakunosato-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0040_kantakunosato.htm|title=干拓の里駅|trans-title=Kantakunosato Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Diidi Staasiyoŋ ==
oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 5,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.
<ref name="kawashima2" />
== Station layout ==
The station consists of one [[side platform]] located on the north side of a single track. There is no station building, but there is a roof over the platform. Part of the space under the platform is also used as a bicycle parking area. The station is unattended..<ref name="kawashima2" /><ref name="hacchi2" />
Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge worgo laawol gootol.<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/488846.html|title=第67版(令和2年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 67th Edition|accessdate=16 March 2024|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref>
== Alaa galle ==
station, kono ina woodi suudu dow plateau.
Feccere e nokku gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii..
== Daaldal Daaldal ==
Tariya Gaaraas Kantakunosato udditaa ko ñalnde 20 abriil 1995. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 16983 yah-ngartaa, tawi ko 47 yah-ngartaa ñalnde kala.
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Isahaya Ono Biro Catal Ono, suudu wuro Isahaya
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
sl0gmjsjujl71jw1tihg2l6ge5mzjbj
183277
183276
2026-08-19T15:39:23Z
Ilya Discuss
10103
183277
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kantakunosato''' (干拓の里駅, Kantakunosato-eki) ko gartirgal laaɗe diwooje yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0040_kantakunosato.htm|title=干拓の里駅|trans-title=Kantakunosato Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Diidi Staasiyoŋ ==
oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 5,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.
<ref name="kawashima2" />
== Station layout ==
The station consists of one [[side platform]] located on the north side of a single track. There is no station building, but there is a roof over the platform. Part of the space under the platform is also used as a bicycle parking area. The station is unattended..<ref name="kawashima2" />
Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge worgo laawol gootol.<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/488846.html|title=第67版(令和2年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 67th Edition|accessdate=16 March 2024|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref>
== Alaa galle ==
station, kono ina woodi suudu dow plateau.
Feccere e nokku gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii..
== Daaldal Daaldal ==
Tariya Gaaraas Kantakunosato udditaa ko ñalnde 20 abriil 1995. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 16983 yah-ngartaa, tawi ko 47 yah-ngartaa ñalnde kala.
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Isahaya Ono Biro Catal Ono, suudu wuro Isahaya
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
rytq4o2uipikhyrkwpkpk2ucimw9sdg
Kita-Sasebo Station
0
43593
183278
2026-08-19T15:40:48Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Ko jolngo laana njoorndi woni e nder wuro Tawara-machi, Sasebo, diiwaan Nagasaki. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Senpukuji Nishi-Kyūshū Line (Sarwiis Jaawɗo) Sasebo-Chūō Yamanota Nishi-Kyushū Line(nokku) Naka-Sasebo Laylaytol station Stasiyoŋ Kita-Sasebo ina jogii laylaytol duunde wootere to bannge leydi ina huutoroo laabi ɗiɗi. Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Tawaramachi Ɓooyɗo Sakura-no-Sei..."
183278
wikitext
text/x-wiki
Ko jolngo laana njoorndi woni e nder wuro Tawara-machi, Sasebo, diiwaan Nagasaki. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Senpukuji Nishi-Kyūshū Line (Sarwiis Jaawɗo) Sasebo-Chūō Yamanota Nishi-Kyushū Line(nokku) Naka-Sasebo Laylaytol station Stasiyoŋ Kita-Sasebo ina jogii laylaytol duunde wootere to bannge leydi ina huutoroo laabi ɗiɗi. Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Tawaramachi Ɓooyɗo Sakura-no-Seibo(Yumma ceniɗo lekki cereeli) janngirde sukaaɓe (Ɓuuɓri Gare Kami-Sasebo nder laawol laana njoorndi Sasebo) Duɗal hakkundeewal Sasebo-Chuo Seiwa Joshi Gakuin Duɗal Jaaɓihaaɗtirde e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal hakkundeewal Sasasbo-Kita e duɗal leslesal TSUTAYA Tariya 9 noowammbar 1935 - Udditaa ngam golloraade no station Line Sasebo. 30 ut 1943 - Laana Sasebo Sasebo - Kita-Sasebo naati e laana Matsuura, wonti nokku ɗo laana Matsuura woni ɗoo. 1 abriil 1987 - Laabi njamndi mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ko JR Kyushu. 1 abriil 1988 - Ngolɗoo dingiral roni ɗum ko laana njoorndi Matsuura. Tuugnorgal
gu5s9w8sfoyapeq5j7ps5528h8a1sra
183279
183278
2026-08-19T15:41:18Z
Ilya Discuss
10103
183279
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ko jolngo laana njoorndi woni e nder wuro Tawara-machi, Sasebo, diiwaan Nagasaki. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Senpukuji Nishi-Kyūshū Line (Sarwiis Jaawɗo) Sasebo-Chūō Yamanota Nishi-Kyushū Line(nokku) Naka-Sasebo Laylaytol station Stasiyoŋ Kita-Sasebo ina jogii laylaytol duunde wootere to bannge leydi ina huutoroo laabi ɗiɗi. Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Tawaramachi Ɓooyɗo Sakura-no-Seibo(Yumma ceniɗo lekki cereeli) janngirde sukaaɓe (Ɓuuɓri Gare Kami-Sasebo nder laawol laana njoorndi Sasebo) Duɗal hakkundeewal Sasebo-Chuo Seiwa Joshi Gakuin Duɗal Jaaɓihaaɗtirde e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal hakkundeewal Sasasbo-Kita e duɗal leslesal TSUTAYA Tariya 9 noowammbar 1935 - Udditaa ngam golloraade no station Line Sasebo. 30 ut 1943 - Laana Sasebo Sasebo - Kita-Sasebo naati e laana Matsuura, wonti nokku ɗo laana Matsuura woni ɗoo. 1 abriil 1987 - Laabi njamndi mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ko JR Kyushu. 1 abriil 1988 - Ngolɗoo dingiral roni ɗum ko laana njoorndi Matsuura. Tuugnorgal
5721h73c44c5srjek1abzkpjlssd6fb
183280
183279
2026-08-19T15:43:06Z
Ilya Discuss
10103
183280
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ko jolngo laana njoorndi woni e nder wuro Tawara-machi, Sasebo''', diiwaan Nagasaki.
Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Senpukuji Nishi-Kyūshū Line (Sarwiis Jaawɗo) Sasebo-Chūō Yamanota Nishi-Kyushū Line(nokku) Naka-Sasebo Laylaytol station Stasiyoŋ Kita-Sasebo ina jogii laylaytol duunde wootere to bannge leydi ina huutoroo laabi ɗiɗi.
Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Tawaramachi Ɓooyɗo Sakura-no-Seibo(Yumma ceniɗo lekki cereeli) janngirde sukaaɓe (Ɓuuɓri Gare Kami-Sasebo nder laawol laana njoorndi Sasebo) Duɗal hakkundeewal Sasebo-Chuo Seiwa Joshi Gakuin Duɗal Jaaɓihaaɗtirde e Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal hakkundeewal Sasasbo-Kita e duɗal leslesal TSUTAYA Tariya 9 noowammbar 1935 - Udditaa ngam golloraade no station Line Sasebo. 30 ut 1943 - Laana Sasebo Sasebo - Kita-Sasebo naati e laana Matsuura, wonti nokku ɗo laana Matsuura woni ɗoo. 1 abriil 1987 - Laabi njamndi mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ko JR Kyushu. 1 abriil 1988 - Ngolɗoo dingiral roni ɗum ko laana njoorndi Matsuura.
== Tuugnorgal ==
cgv8gwug3yp4u6yscwkgyollq7wcfqe
Kiyama Station (Saga)
0
43594
183281
2026-08-19T15:44:37Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgal Kiyama (基山駅, Kiyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kiyama, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e pelle. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 101,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Ko ɗoon kadi woni joofnirde laana njoorndi Amagi, ina woni 13,7 km e joofnirde laana njoorndi luurondirka e Amagi. Tooɓere Fe..."
183281
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Kiyama (基山駅, Kiyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kiyama, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e pelle. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 101,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Ko ɗoon kadi woni joofnirde laana njoorndi Amagi, ina woni 13,7 km e joofnirde laana njoorndi luurondirka e Amagi. Tooɓere Feccere JR e dingiral ngal ina waɗi dingiral bannge gooto e dingiral duunde wootere ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle dingiral toowngal. Koolol ngol ina taarii laawol ngenndiwal Japon 3, ngol yahrata ko e laawol laana njoorndi. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Feccere Amagi Railway e gartirgol ngol ina waɗi plateau bannge gooto e laawol gootol, tawaangol bannge fuɗnaange plateauji JR. Ina huutoroo Platform 4 ɓooyɗo gila e jamaanu JNR. Laawol ngol jokkondirtaa e JR (laawol ngol caggal ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo ngol ittaaka, kono ngol heewi ko kaaƴe, ngol wonti laawol maayngol). Alaa dame biyeeji walla masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otooji, kono ina waɗi suudu reentordu, masiŋaaji yeeyooɓe, e cuuɗi ɓuuɓɗi. Alaa elewaaji. Alaa damal tikket jokkondirngal e JR, ko ɗum waɗi yahooɓe ummoriiɓe JR feewde Amagi Railway ina poti yaltude damal tikket ngal ko adii.
7s6qvnrtfill8uzz09gv0od9bfg9l7u
183282
183281
2026-08-19T15:45:38Z
Ilya Discuss
10103
183282
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Kiyama (基山駅, Kiyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kiyama, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e pelle. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 101,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Ko ɗoon kadi woni joofnirde laana njoorndi Amagi, ina woni 13,7 km e joofnirde laana njoorndi luurondirka e Amagi. Tooɓere Feccere JR e dingiral ngal ina waɗi dingiral bannge gooto e dingiral duunde wootere ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle dingiral toowngal. Koolol ngol ina taarii laawol ngenndiwal Japon 3, ngol yahrata ko e laawol laana njoorndi. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Feccere Amagi Railway e gartirgol ngol ina waɗi plateau bannge gooto e laawol gootol, tawaangol bannge fuɗnaange plateauji JR. Ina huutoroo Platform 4 ɓooyɗo gila e jamaanu JNR. Laawol ngol jokkondirtaa e JR (laawol ngol caggal ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo ngol ittaaka, kono ngol heewi ko kaaƴe, ngol wonti laawol maayngol). Alaa dame biyeeji walla masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otooji, kono ina waɗi suudu reentordu, masiŋaaji yeeyooɓe, e cuuɗi ɓuuɓɗi. Alaa elewaaji. Alaa damal tikket jokkondirngal e JR, ko ɗum waɗi yahooɓe ummoriiɓe JR feewde Amagi Railway ina poti yaltude damal tikket ngal ko adii.
Plateauji 1, 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Orio, Kokura e Hakata 2, 3 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Tosu e Kurume 1 ■ Limre Amagi ngam Amagi Tariya Ñalnde 11 noowammbar 1918, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi boowal Signal Kiyamaguchi (木山口信号場) to nokku ɗo laana njoorndi woni hannde ɗoo. Ñalnde 5 ut 1921, nokku oo waylaa, wonti station timmuɗo, inniraa Kiyama. Ñalnde 28 abriil 1939, Kiyama wonti joofnirde hirnaange laana Amagi haa Amagi. Ñalnde 1 abriil 1986, laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomtinooɗo JGR, rokki laana Amagi sosiyatee sekteer tataɓo biyeteeɗo Amagi Railway. Ñalnde 1 abriil 1987, e privatisaasiyoŋ JNR, JR Kyushu ƴetti laamu gartirgol Kiyama. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral JR huutortenoo ko e 2999 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 53ɓo e nder dingiral JR Kyushu ɓurngal heewde yimɓe. E nder oon sahaa gooto, feccere Amagi Railway e nder gartirgol ngol huutoriima 841 yahoowo. Nokku taariindi Tomeikan Duɗal tokosal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Daikozen-ji (Saga) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
lqgi80knq7czbhphu0lzk1szfobsveg
183283
183282
2026-08-19T15:46:29Z
Ilya Discuss
10103
183283
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgal Kiyama (基山駅, Kiyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kiyama, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e pelle. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 101,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Ko ɗoon kadi woni joofnirde laana njoorndi Amagi, ina woni 13,7 km e joofnirde laana njoorndi luurondirka e Amagi. Tooɓere Feccere JR e dingiral ngal ina waɗi dingiral bannge gooto e dingiral duunde wootere ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle dingiral toowngal. Koolol ngol ina taarii laawol ngenndiwal Japon 3, ngol yahrata ko e laawol laana njoorndi. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Feccere Amagi Railway e gartirgol ngol ina waɗi plateau bannge gooto e laawol gootol, tawaangol bannge fuɗnaange plateauji JR. Ina huutoroo Platform 4 ɓooyɗo gila e jamaanu JNR. Laawol ngol jokkondirtaa e JR (laawol ngol caggal ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo ngol ittaaka, kono ngol heewi ko kaaƴe, ngol wonti laawol maayngol). Alaa dame biyeeji walla masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otooji, kono ina waɗi suudu reentordu, masiŋaaji yeeyooɓe, e cuuɗi ɓuuɓɗi. Alaa elewaaji. Alaa damal tikket jokkondirngal e JR, ko ɗum waɗi yahooɓe ummoriiɓe JR feewde Amagi Railway ina poti yaltude damal tikket ngal ko adii.
Plateauji 1, 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Orio, Kokura e Hakata 2, 3 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Tosu e Kurume 1 ■ Limre Amagi ngam Amagi Tariya Ñalnde 11 noowammbar 1918, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi boowal Signal Kiyamaguchi (木山口信号場) to nokku ɗo laana njoorndi woni hannde ɗoo. Ñalnde 5 ut 1921, nokku oo waylaa, wonti station timmuɗo, inniraa Kiyama. Ñalnde 28 abriil 1939, Kiyama wonti joofnirde hirnaange laana Amagi haa Amagi. Ñalnde 1 abriil 1986, laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomtinooɗo JGR, rokki laana Amagi sosiyatee sekteer tataɓo biyeteeɗo Amagi Railway. Ñalnde 1 abriil 1987, e privatisaasiyoŋ JNR, JR Kyushu ƴetti laamu gartirgol Kiyama. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral JR huutortenoo ko e 2999 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 53ɓo e nder dingiral JR Kyushu ɓurngal heewde yimɓe. E nder oon sahaa gooto, feccere Amagi Railway e nder gartirgol ngol huutoriima 841 yahoowo. Nokku taariindi Tomeikan Duɗal tokosal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Daikozen-ji (Saga) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
qnf7e0eo9p754z5fql9e6fda7wdyf1e
183284
183283
2026-08-19T15:49:25Z
Ilya Discuss
10103
183284
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Kiyama''' (基山駅, Kiyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kiyama, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e pelle.
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 101,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Ko ɗoon kadi woni joofnirde laana njoorndi Amagi, ina woni 13,7 km e joofnirde laana njoorndi luurondirka e Amagi.
Tooɓere Feccere JR e dingiral ngal ina waɗi dingiral bannge gooto e dingiral duunde wootere ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle dingiral toowngal. Koolol ngol ina taarii laawol ngenndiwal Japon 3, ngol yahrata ko e laawol laana njoorndi.
Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Feccere Amagi Railway e gartirgol ngol ina waɗi plateau bannge gooto e laawol gootol, tawaangol bannge fuɗnaange plateauji JR.
Ina huutoroo Platform 4 ɓooyɗo gila e jamaanu JNR. Laawol ngol jokkondirtaa e JR (laawol ngol caggal ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo ngol ittaaka, kono ngol heewi ko kaaƴe, ngol wonti laawol maayngol).
Alaa dame biyeeji walla masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otooji, kono ina waɗi suudu reentordu, masiŋaaji yeeyooɓe, e cuuɗi ɓuuɓɗi.
Alaa elewaaji. Alaa damal tikket jokkondirngal e JR, ko ɗum waɗi yahooɓe ummoriiɓe JR feewde Amagi Railway ina poti yaltude damal tikket ngal ko adii.
Plateauji 1, 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Orio, Kokura e Hakata 2, 3 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Tosu e Kurume 1 ■ Limre Amagi ngam Amagi Tariya Ñalnde 11 noowammbar 1918, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi boowal Signal Kiyamaguchi (木山口信号場) to nokku ɗo laana njoorndi woni hannde ɗoo. Ñalnde 5 ut 1921, nokku oo waylaa, wonti station timmuɗo, inniraa Kiyama.
Ñalnde 28 abriil 1939, Kiyama wonti joofnirde hirnaange laana Amagi haa Amagi.
Ñalnde 1 abriil 1986, laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomtinooɗo JGR, rokki laana Amagi sosiyatee sekteer tataɓo biyeteeɗo Amagi Railway. Ñalnde 1 abriil 1987, e privatisaasiyoŋ JNR, JR Kyushu ƴetti laamu gartirgol Kiyama. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral JR huutortenoo ko e 2999 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 53ɓo e nder dingiral JR Kyushu ɓurngal heewde yimɓe.
E nder oon sahaa gooto, feccere Amagi Railway e nder gartirgol ngol huutoriima 841 yahoowo. Nokku taariindi Tomeikan Duɗal tokosal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Daikozen-ji (Saga)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
sq4v5p3kto4c6cl0odwiif5a9e4jq3o
183285
183284
2026-08-19T15:50:28Z
Ilya Discuss
10103
183285
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Kiyama''' (基山駅, Kiyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kiyama, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e pelle.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 101,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Ko ɗoon kadi woni joofnirde laana njoorndi Amagi, ina woni 13,7 km e joofnirde laana njoorndi luurondirka e Amagi.
Tooɓere Feccere JR e dingiral ngal ina waɗi dingiral bannge gooto e dingiral duunde wootere ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle dingiral toowngal. Koolol ngol ina taarii laawol ngenndiwal Japon 3, ngol yahrata ko e laawol laana njoorndi.
Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Feccere Amagi Railway e gartirgol ngol ina waɗi plateau bannge gooto e laawol gootol, tawaangol bannge fuɗnaange plateauji JR.
Ina huutoroo Platform 4 ɓooyɗo gila e jamaanu JNR. Laawol ngol jokkondirtaa e JR (laawol ngol caggal ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo ngol ittaaka, kono ngol heewi ko kaaƴe, ngol wonti laawol maayngol).
Alaa dame biyeeji walla masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otooji, kono ina waɗi suudu reentordu, masiŋaaji yeeyooɓe, e cuuɗi ɓuuɓɗi.
Alaa elewaaji. Alaa damal tikket jokkondirngal e JR, ko ɗum waɗi yahooɓe ummoriiɓe JR feewde Amagi Railway ina poti yaltude damal tikket ngal ko adii.
Plateauji 1, 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Orio, Kokura e Hakata 2, 3 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Tosu e Kurume 1 ■ Limre Amagi ngam Amagi Tariya Ñalnde 11 noowammbar 1918, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi boowal Signal Kiyamaguchi (木山口信号場) to nokku ɗo laana njoorndi woni hannde ɗoo. Ñalnde 5 ut 1921, nokku oo waylaa, wonti station timmuɗo, inniraa Kiyama.
Ñalnde 28 abriil 1939, Kiyama wonti joofnirde hirnaange laana Amagi haa Amagi.
Ñalnde 1 abriil 1986, laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomtinooɗo JGR, rokki laana Amagi sosiyatee sekteer tataɓo biyeteeɗo Amagi Railway. Ñalnde 1 abriil 1987, e privatisaasiyoŋ JNR, JR Kyushu ƴetti laamu gartirgol Kiyama. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral JR huutortenoo ko e 2999 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 53ɓo e nder dingiral JR Kyushu ɓurngal heewde yimɓe.
E nder oon sahaa gooto, feccere Amagi Railway e nder gartirgol ngol huutoriima 841 yahoowo. Nokku taariindi Tomeikan Duɗal tokosal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Daikozen-ji (Saga)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
7qrcmrvz64d46zepn8254cz0p81j4p7
183286
183285
2026-08-19T15:51:20Z
Ilya Discuss
10103
183286
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Kiyama''' (基山駅, Kiyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kiyama, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e pelle.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 101,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Ko ɗoon kadi woni joofnirde laana njoorndi Amagi, ina woni 13,7 km e joofnirde laana njoorndi luurondirka e Amagi..<ref name="kawashima" /><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/0410_kiyama.htm|title=基山駅|trans-title=Kiyama Station|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Tooɓere Feccere JR e dingiral ngal ina waɗi dingiral bannge gooto e dingiral duunde wootere ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle dingiral toowngal. Koolol ngol ina taarii laawol ngenndiwal Japon 3, ngol yahrata ko e laawol laana njoorndi.
Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Feccere Amagi Railway e gartirgol ngol ina waɗi plateau bannge gooto e laawol gootol, tawaangol bannge fuɗnaange plateauji JR.
Ina huutoroo Platform 4 ɓooyɗo gila e jamaanu JNR. Laawol ngol jokkondirtaa e JR (laawol ngol caggal ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo ngol ittaaka, kono ngol heewi ko kaaƴe, ngol wonti laawol maayngol).
Alaa dame biyeeji walla masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otooji, kono ina waɗi suudu reentordu, masiŋaaji yeeyooɓe, e cuuɗi ɓuuɓɗi.
Alaa elewaaji. Alaa damal tikket jokkondirngal e JR, ko ɗum waɗi yahooɓe ummoriiɓe JR feewde Amagi Railway ina poti yaltude damal tikket ngal ko adii.
Plateauji 1, 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Orio, Kokura e Hakata 2, 3 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Tosu e Kurume 1 ■ Limre Amagi ngam Amagi Tariya Ñalnde 11 noowammbar 1918, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi boowal Signal Kiyamaguchi (木山口信号場) to nokku ɗo laana njoorndi woni hannde ɗoo. Ñalnde 5 ut 1921, nokku oo waylaa, wonti station timmuɗo, inniraa Kiyama.
Ñalnde 28 abriil 1939, Kiyama wonti joofnirde hirnaange laana Amagi haa Amagi.
Ñalnde 1 abriil 1986, laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomtinooɗo JGR, rokki laana Amagi sosiyatee sekteer tataɓo biyeteeɗo Amagi Railway. Ñalnde 1 abriil 1987, e privatisaasiyoŋ JNR, JR Kyushu ƴetti laamu gartirgol Kiyama. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral JR huutortenoo ko e 2999 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 53ɓo e nder dingiral JR Kyushu ɓurngal heewde yimɓe.
E nder oon sahaa gooto, feccere Amagi Railway e nder gartirgol ngol huutoriima 841 yahoowo. Nokku taariindi Tomeikan Duɗal tokosal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Daikozen-ji (Saga)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
j0b6wtaa7n3y0ck5ci2dbl5l7bk7ush
183287
183286
2026-08-19T15:52:40Z
Ilya Discuss
10103
183287
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Kiyama''' (基山駅, Kiyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kiyama, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e pelle.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 101,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Ko ɗoon kadi woni joofnirde laana njoorndi Amagi, ina woni 13,7 km e joofnirde laana njoorndi luurondirka e Amagi..<ref name="kawashima" /><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/0410_kiyama.htm|title=基山駅|trans-title=Kiyama Station|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Tooɓere Feccere JR e dingiral ngal ina waɗi dingiral bannge gooto e dingiral duunde wootere ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle dingiral toowngal. Koolol ngol ina taarii laawol ngenndiwal Japon 3, ngol yahrata ko e laawol laana njoorndi.
Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Feccere Amagi Railway e gartirgol ngol ina waɗi plateau bannge gooto e laawol gootol, tawaangol bannge fuɗnaange plateauji JR.
Ina huutoroo Platform 4 ɓooyɗo gila e jamaanu JNR. Laawol ngol jokkondirtaa e JR (laawol ngol caggal ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo ngol ittaaka, kono ngol heewi ko kaaƴe, ngol wonti laawol maayngol).<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
Alaa dame biyeeji walla masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otooji, kono ina waɗi suudu reentordu, masiŋaaji yeeyooɓe, e cuuɗi ɓuuɓɗi.
Alaa elewaaji. Alaa damal tikket jokkondirngal e JR, ko ɗum waɗi yahooɓe ummoriiɓe JR feewde Amagi Railway ina poti yaltude damal tikket ngal ko adii.
Plateauji 1, 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Orio, Kokura e Hakata 2, 3 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Tosu e Kurume 1 ■ Limre Amagi ngam Amagi Tariya Ñalnde 11 noowammbar 1918, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi boowal Signal Kiyamaguchi (木山口信号場) to nokku ɗo laana njoorndi woni hannde ɗoo. Ñalnde 5 ut 1921, nokku oo waylaa, wonti station timmuɗo, inniraa Kiyama.
Ñalnde 28 abriil 1939, Kiyama wonti joofnirde hirnaange laana Amagi haa Amagi.
Ñalnde 1 abriil 1986, laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomtinooɗo JGR, rokki laana Amagi sosiyatee sekteer tataɓo biyeteeɗo Amagi Railway. Ñalnde 1 abriil 1987, e privatisaasiyoŋ JNR, JR Kyushu ƴetti laamu gartirgol Kiyama. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral JR huutortenoo ko e 2999 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 53ɓo e nder dingiral JR Kyushu ɓurngal heewde yimɓe.
E nder oon sahaa gooto, feccere Amagi Railway e nder gartirgol ngol huutoriima 841 yahoowo. Nokku taariindi Tomeikan Duɗal tokosal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Daikozen-ji (Saga)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
pgky2dicdo8j3nqwx5zddmk9ihz8me0
183288
183287
2026-08-19T15:53:42Z
Ilya Discuss
10103
183288
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Kiyama''' (基山駅, Kiyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kiyama, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e pelle.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref>
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 101,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Ko ɗoon kadi woni joofnirde laana njoorndi Amagi, ina woni 13,7 km e joofnirde laana njoorndi luurondirka e Amagi..<ref name="kawashima" />
Tooɓere Feccere JR e dingiral ngal ina waɗi dingiral bannge gooto e dingiral duunde wootere ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle dingiral toowngal. Koolol ngol ina taarii laawol ngenndiwal Japon 3, ngol yahrata ko e laawol laana njoorndi.
Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Feccere Amagi Railway e gartirgol ngol ina waɗi plateau bannge gooto e laawol gootol, tawaangol bannge fuɗnaange plateauji JR.
Ina huutoroo Platform 4 ɓooyɗo gila e jamaanu JNR.
Laawol ngol jokkondirtaa e JR (laawol ngol caggal ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo ngol ittaaka, kono ngol heewi ko kaaƴe, ngol wonti laawol maayngol).<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
Alaa dame biyeeji walla masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otooji, kono ina waɗi suudu reentordu, masiŋaaji yeeyooɓe, e cuuɗi ɓuuɓɗi.
Alaa elewaaji. Alaa damal tikket jokkondirngal e JR, ko ɗum waɗi yahooɓe ummoriiɓe JR feewde Amagi Railway ina poti yaltude damal tikket ngal ko adii.
Plateauji 1, 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Orio, Kokura e Hakata 2, 3 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Tosu e Kurume 1 ■ Limre Amagi ngam Amagi Tariya Ñalnde 11 noowammbar 1918, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi boowal Signal Kiyamaguchi (木山口信号場) to nokku ɗo laana njoorndi woni hannde ɗoo. Ñalnde 5 ut 1921, nokku oo waylaa, wonti station timmuɗo, inniraa Kiyama.
Ñalnde 28 abriil 1939, Kiyama wonti joofnirde hirnaange laana Amagi haa Amagi.
Ñalnde 1 abriil 1986, laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomtinooɗo JGR, rokki laana Amagi sosiyatee sekteer tataɓo biyeteeɗo Amagi Railway. Ñalnde 1 abriil 1987, e privatisaasiyoŋ JNR, JR Kyushu ƴetti laamu gartirgol Kiyama. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral JR huutortenoo ko e 2999 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 53ɓo e nder dingiral JR Kyushu ɓurngal heewde yimɓe.
E nder oon sahaa gooto, feccere Amagi Railway e nder gartirgol ngol huutoriima 841 yahoowo. Nokku taariindi Tomeikan Duɗal tokosal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Daikozen-ji (Saga)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ha3b7v1syiwo1z29oebg2wq8pduncnr
Komanaki Station
0
43595
183289
2026-08-19T15:55:19Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Komanaki (駒鳴駅, Komanaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu huutortoo, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 11,0 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Plateau oo woni ko e bannge rewo laawol ngol ummoraade e laawol naa..."
183289
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Komanaki (駒鳴駅, Komanaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu huutortoo, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 11,0 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Plateau oo woni ko e bannge rewo laawol ngol ummoraade e laawol naatgol ngol, ina yettoo e laawol taƴgol tolno. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Ōkawano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njamndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 2 535 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 7 yah-ngartaa e yontere kala. Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
bzmoohy48ug3h0gxvbw9bn2eng7nuvx
183290
183289
2026-08-19T15:55:52Z
Ilya Discuss
10103
183290
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Komanaki (駒鳴駅, Komanaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu huutortoo, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 11,0 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Plateau oo woni ko e bannge rewo laawol ngol ummoraade e laawol naatgol ngol, ina yettoo e laawol taƴgol tolno. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Ōkawano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njamndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 2 535 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 7 yah-ngartaa e yontere kala. Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
jtpodiyy4tekmtwm3u310w6uzt18anj
183291
183290
2026-08-19T15:58:13Z
Ilya Discuss
10103
183291
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Komanaki''' (駒鳴駅, Komanaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu huutortoo, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 11,0 km.
Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade.
== Plateau oo woni ==
ko e bannge rewo laawol ngol ummoraade e laawol naatgol ngol, ina yettoo e laawol taƴgol tolno.
Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Ōkawano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
== E nder fawaade ==
e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.
== Laana njamndi ==
Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 2 535 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 7 yah-ngartaa e yontere kala.
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
l7ofkl7dyk79wuadw57oskd44t0huwi
183292
183291
2026-08-19T15:59:01Z
Ilya Discuss
10103
183292
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Komanaki''' (駒鳴駅, Komanaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu huutortoo, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 11,0 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade.
== Plateau oo woni ==
ko e bannge rewo laawol ngol ummoraade e laawol naatgol ngol, ina yettoo e laawol taƴgol tolno.
Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Ōkawano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
== E nder fawaade ==
e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.
== Laana njamndi ==
Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 2 535 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 7 yah-ngartaa e yontere kala.
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
3v29fxd86n3qpxsl9vy1xxee38kilds
183293
183292
2026-08-19T16:00:15Z
Ilya Discuss
10103
183293
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Komanaki''' (駒鳴駅, Komanaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu huutortoo, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 11,0 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>
Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0540_komanaki.htm|title=駒鳴|trans-title=Komanaki|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/sub2-komanaki.htm|title=駒鳴|trans-title=Komanaki|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities especially the old station building, which has since been demolished.</ref>
== Plateau oo woni ==
ko e bannge rewo laawol ngol ummoraade e laawol naatgol ngol, ina yettoo e laawol taƴgol tolno.
Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Ōkawano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
== E nder fawaade ==
e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.
== Laana njamndi ==
Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 2 535 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 7 yah-ngartaa e yontere kala.
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
om8hho9l7hkrpex08tghwciuute8rqy
183294
183293
2026-08-19T16:01:25Z
Ilya Discuss
10103
183294
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Komanaki''' (駒鳴駅, Komanaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu huutortoo, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 11,0 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>
Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0540_komanaki.htm|title=駒鳴|trans-title=Komanaki|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/sub2-komanaki.htm|title=駒鳴|trans-title=Komanaki|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities especially the old station building, which has since been demolished.</ref>
== Plateau oo woni ==
ko e bannge rewo laawol ngol ummoraade e laawol naatgol ngol, ina yettoo e laawol taƴgol tolno.
Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Ōkawano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
== E nder fawaade ==
e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref> <ref name="teishajo">{{Teishajo|II|726-7}}</ref>
== Laana njamndi ==
Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 2 535 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 7 yah-ngartaa e yontere kala.
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
rfbc7yqu6oq065yxfjiguy3xvxytmqd
183295
183294
2026-08-19T16:05:11Z
Ilya Discuss
10103
183295
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Komanaki''' (駒鳴駅, Komanaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu huutortoo, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 11,0 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>
Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0540_komanaki.htm|title=駒鳴|trans-title=Komanaki|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/sub2-komanaki.htm|title=駒鳴|trans-title=Komanaki|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities especially the old station building, which has since been demolished.</ref>
== Plateau oo woni ==
ko e bannge rewo laawol ngol ummoraade e laawol naatgol ngol, ina yettoo e laawol taƴgol tolno.
Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Ōkawano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
== E nder fawaade ==
e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol.
== Laana njamndi ==
Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 2 535 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 7 yah-ngartaa e yontere kala.
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
63urfdzu7lzri37zb5edgx28ndnjqkx
Koura Station
0
43596
183296
2026-08-19T16:09:44Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Koura (小浦駅, Koura-eki) ko gaaraas laana njoorndi to Koura-men, wuro Saza, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Masaru nokkuure Saza Saza Jaawɗo Sarwiis Tanagata Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi, ina waɗi plateau bannge gooto. Taariindi Posto Koura Koolaa..."
183296
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Koura (小浦駅, Koura-eki) ko gaaraas laana njoorndi to Koura-men, wuro Saza, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Masaru nokkuure Saza Saza Jaawɗo Sarwiis Tanagata Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi, ina waɗi plateau bannge gooto. Taariindi Posto Koura Koolaaɗo kuuɓal karallaagal Sasebo Biro Hokubu Moto Saihi Naange-Wuro Saza Tariya Ñalnde 29 lewru bowte hitaande 1931 - Udditaa ngam njulaagu e laawol laana njoorndi Sasebo. oktoobar 1936 - Ministeer laawol laana njoorndi ngenndii denndaangal laana njoorndi Sasebo, ndeeɗoo jolngo wonti jolngo laana njoorndi JGR Matsuura. mars 1945 - Ooɗoo station yahri ko e nokku ɗo woni hannde ɗoo.. Ñalnde 1 abriil 1987 - Laanaaji diwooje mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko laana njoorndi Matsuura. Tuugnorgal
g3bv8yeutzrg0am5zxf53v47gus7rk9
183297
183296
2026-08-19T16:10:08Z
Ilya Discuss
10103
183297
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Koura (小浦駅, Koura-eki) ko gaaraas laana njoorndi to Koura-men, wuro Saza, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Masaru nokkuure Saza Saza Jaawɗo Sarwiis Tanagata Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi, ina waɗi plateau bannge gooto. Taariindi Posto Koura Koolaaɗo kuuɓal karallaagal Sasebo Biro Hokubu Moto Saihi Naange-Wuro Saza Tariya Ñalnde 29 lewru bowte hitaande 1931 - Udditaa ngam njulaagu e laawol laana njoorndi Sasebo. oktoobar 1936 - Ministeer laawol laana njoorndi ngenndii denndaangal laana njoorndi Sasebo, ndeeɗoo jolngo wonti jolngo laana njoorndi JGR Matsuura. mars 1945 - Ooɗoo station yahri ko e nokku ɗo woni hannde ɗoo.. Ñalnde 1 abriil 1987 - Laanaaji diwooje mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko laana njoorndi Matsuura. Tuugnorgal
gm2l1wv4yjuclkcdweuewa4mt1wipo3
183298
183297
2026-08-19T16:11:07Z
Ilya Discuss
10103
183298
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Koura''' (小浦駅, Koura-eki) ko gaaraas laana njoorndi to Koura-men, wuro Saza, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Masaru nokkuure Saza Saza Jaawɗo Sarwiis Tanagata Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi, ina waɗi plateau bannge gooto. Taariindi Posto Koura Koolaaɗo kuuɓal karallaagal Sasebo Biro Hokubu Moto Saihi Naange-Wuro Saza Tariya Ñalnde 29 lewru bowte hitaande 1931 - Udditaa ngam njulaagu e laawol laana njoorndi Sasebo. oktoobar 1936 - Ministeer laawol laana njoorndi ngenndii denndaangal laana njoorndi Sasebo, ndeeɗoo jolngo wonti jolngo laana njoorndi JGR Matsuura. mars 1945 - Ooɗoo station yahri ko e nokku ɗo woni hannde ɗoo.. Ñalnde 1 abriil 1987 - Laanaaji diwooje mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko laana njoorndi Matsuura.
== Tuugnorgal ==
a2yp5029pa5hc3po03vum84dy14jlpj
183299
183298
2026-08-19T16:11:50Z
Ilya Discuss
10103
183299
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Koura''' (小浦駅, Koura-eki) ko gaaraas laana njoorndi to Koura-men, wuro Saza, diiwaan Nagasaki.
Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Masaru nokkuure Saza Saza Jaawɗo Sarwiis Tanagata Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi, ina waɗi plateau bannge gooto.
Taariindi Posto Koura Koolaaɗo kuuɓal karallaagal Sasebo Biro Hokubu Moto Saihi Naange-Wuro Saza Tariya Ñalnde 29 lewru bowte hitaande 1931 - Udditaa ngam njulaagu e laawol laana njoorndi Sasebo.
oktoobar 1936 - Ministeer laawol laana njoorndi ngenndii denndaangal laana njoorndi Sasebo, ndeeɗoo jolngo wonti jolngo laana njoorndi JGR Matsuura. mars 1945 - Ooɗoo station yahri ko e nokku ɗo woni hannde ɗoo..
Ñalnde 1 abriil 1987 - Laanaaji diwooje mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko laana njoorndi Matsuura.
== Tuugnorgal ==
2y7bxy3t216w15khd37nho0h21dhlab
Kubota Station (Saga)
0
43597
183300
2026-08-19T16:14:21Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgal Kubota (久保田駅, Kubota-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Saga, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, woni 31,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu, kadi ko kañum woni joofnirde fuɗnaange laana Karatsu ka 42,5 kiloomeeteer haa Nishi-Karatsu. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa ko woni e mum, ina waɗi lowre bannge e lowre duun..."
183300
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Kubota (久保田駅, Kubota-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Saga, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, woni 31,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu, kadi ko kañum woni joofnirde fuɗnaange laana Karatsu ka 42,5 kiloomeeteer haa Nishi-Karatsu. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa ko woni e mum, ina waɗi lowre bannge e lowre duunde ina huutoroo laabi tati. Mahdi station tokosiri, mahdi beton hoyre mum, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ yeeyoowo tikket otomaatik. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Sidings ɗiɗi ina njuuti e laawol 1 ngol, ina kuutoree e kaɓirɗe toppitiiɗe laawol ngol. Ina woodi monimaaji kaaƴe yeeso gartirgol ngol ina wiya wonde gartirgol Kubota udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896. Ko ɗoon galle welooji woni yeeso gartirgol ngol. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya e Nagasaki ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2, 3 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Saga e Tosu Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano. Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii.
2kkvnn4hnb2iin52ag0q7oax0cxoje2
183301
183300
2026-08-19T16:15:27Z
Ilya Discuss
10103
183301
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Kubota (久保田駅, Kubota-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Saga, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, woni 31,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu, kadi ko kañum woni joofnirde fuɗnaange laana Karatsu ka 42,5 kiloomeeteer haa Nishi-Karatsu. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa ko woni e mum, ina waɗi lowre bannge e lowre duunde ina huutoroo laabi tati. Mahdi station tokosiri, mahdi beton hoyre mum, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ yeeyoowo tikket otomaatik. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Sidings ɗiɗi ina njuuti e laawol 1 ngol, ina kuutoree e kaɓirɗe toppitiiɗe laawol ngol. Ina woodi monimaaji kaaƴe yeeso gartirgol ngol ina wiya wonde gartirgol Kubota udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896. Ko ɗoon galle welooji woni yeeso gartirgol ngol. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya e Nagasaki ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2, 3 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Saga e Tosu Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano. Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii.
Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896 e juuɗe laana njoorndi keeriiɗo Kyushu ngam wonde gaaraas ɓeydiiɗo e dow ŋoral laawol ngol, e hitaande 1895, ngol lelni gila Tosu haa Yamaguchi (hannde Kohoku) e Takeo (hannde Takeo-Onsen). Ñalnde 14 desaambar 1903, laawol goɗngol ngol laawol laana njoorndi Kyushu heɓnoo e hitaande 1902 hakkunde Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) e Azamibaru (hannde Taku) yaajtinaama to fuɗnaange, jokkondiri e Kubota. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol feewde Yamaguchi wonti laawol mawngol Nagasaki tawi laawol feewde Nishi-Karatsu wonti laawol Karatsu. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 485 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 217ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 34 Laawol leydi Japon 207 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
ryq6oiotplpnd1tz65sxt6h2b6v7tp5
183302
183301
2026-08-19T16:15:59Z
Ilya Discuss
10103
183302
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgal Kubota (久保田駅, Kubota-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Saga, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, woni 31,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu, kadi ko kañum woni joofnirde fuɗnaange laana Karatsu ka 42,5 kiloomeeteer haa Nishi-Karatsu. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa ko woni e mum, ina waɗi lowre bannge e lowre duunde ina huutoroo laabi tati. Mahdi station tokosiri, mahdi beton hoyre mum, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ yeeyoowo tikket otomaatik. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Sidings ɗiɗi ina njuuti e laawol 1 ngol, ina kuutoree e kaɓirɗe toppitiiɗe laawol ngol. Ina woodi monimaaji kaaƴe yeeso gartirgol ngol ina wiya wonde gartirgol Kubota udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896. Ko ɗoon galle welooji woni yeeso gartirgol ngol. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya e Nagasaki ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2, 3 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Saga e Tosu Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano. Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii.
Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896 e juuɗe laana njoorndi keeriiɗo Kyushu ngam wonde gaaraas ɓeydiiɗo e dow ŋoral laawol ngol, e hitaande 1895, ngol lelni gila Tosu haa Yamaguchi (hannde Kohoku) e Takeo (hannde Takeo-Onsen). Ñalnde 14 desaambar 1903, laawol goɗngol ngol laawol laana njoorndi Kyushu heɓnoo e hitaande 1902 hakkunde Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) e Azamibaru (hannde Taku) yaajtinaama to fuɗnaange, jokkondiri e Kubota. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol feewde Yamaguchi wonti laawol mawngol Nagasaki tawi laawol feewde Nishi-Karatsu wonti laawol Karatsu. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 485 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 217ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 34 Laawol leydi Japon 207 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
m614lbtfc72ekert5lxllxl69ix6zbr
183303
183302
2026-08-19T16:18:19Z
Ilya Discuss
10103
183303
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Kubota''' (久保田駅, Kubota-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Saga, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, woni 31,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu, kadi ko kañum woni joofnirde fuɗnaange laana Karatsu ka 42,5 kiloomeeteer haa Nishi-Karatsu. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa ko woni e mum, ina waɗi lowre bannge e lowre duunde ina huutoroo laabi tati.
Mahdi station tokosiri, mahdi beton hoyre mum, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ yeeyoowo tikket otomaatik. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe.
Sidings ɗiɗi ina njuuti e laawol 1 ngol, ina kuutoree e kaɓirɗe toppitiiɗe laawol ngol.
Ina woodi monimaaji kaaƴe yeeso gartirgol ngol ina wiya wonde gartirgol Kubota udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896. Ko ɗoon galle welooji woni yeeso gartirgol ngol.
Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya e Nagasaki ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2, 3 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Saga e Tosu Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano.
Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii.
Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896 e juuɗe laana njoorndi keeriiɗo Kyushu ngam wonde gaaraas ɓeydiiɗo e dow ŋoral laawol ngol, e hitaande 1895, ngol lelni gila Tosu haa Yamaguchi (hannde Kohoku) e Takeo (hannde Takeo-Onsen).
Ñalnde 14 desaambar 1903, laawol goɗngol ngol laawol laana njoorndi Kyushu heɓnoo e hitaande 1902 hakkunde Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) e Azamibaru (hannde Taku) yaajtinaama to fuɗnaange, jokkondiri e Kubota. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.
Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol feewde Yamaguchi wonti laawol mawngol Nagasaki tawi laawol feewde Nishi-Karatsu wonti laawol Karatsu.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 485 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 217ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 34 Laawol leydi Japon 207
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
c7itrl4w0dmv32q530aexcd6fj97l1i
183304
183303
2026-08-19T16:19:27Z
Ilya Discuss
10103
183304
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Kubota''' (久保田駅, Kubota-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Saga, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, woni 31,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu, kadi ko kañum woni joofnirde fuɗnaange laana Karatsu ka 42,5 kiloomeeteer haa Nishi-Karatsu. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa ko woni e mum, ina waɗi lowre bannge e lowre duunde ina huutoroo laabi tati.
Mahdi station tokosiri, mahdi beton hoyre mum, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ yeeyoowo tikket otomaatik. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe.
Sidings ɗiɗi ina njuuti e laawol 1 ngol, ina kuutoree e kaɓirɗe toppitiiɗe laawol ngol.
Ina woodi monimaaji kaaƴe yeeso gartirgol ngol ina wiya wonde gartirgol Kubota udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896. Ko ɗoon galle welooji woni yeeso gartirgol ngol.
Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya e Nagasaki ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2, 3 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Saga e Tosu Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano.
Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii.
Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896 e juuɗe laana njoorndi keeriiɗo Kyushu ngam wonde gaaraas ɓeydiiɗo e dow ŋoral laawol ngol, e hitaande 1895, ngol lelni gila Tosu haa Yamaguchi (hannde Kohoku) e Takeo (hannde Takeo-Onsen).
Ñalnde 14 desaambar 1903, laawol goɗngol ngol laawol laana njoorndi Kyushu heɓnoo e hitaande 1902 hakkunde Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) e Azamibaru (hannde Taku) yaajtinaama to fuɗnaange, jokkondiri e Kubota. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.
Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol feewde Yamaguchi wonti laawol mawngol Nagasaki tawi laawol feewde Nishi-Karatsu wonti laawol Karatsu.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 485 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 217ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 34 Laawol leydi Japon 207
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
p7lnjivp7duuhzkeg5rgu2q53fakl0q
183305
183304
2026-08-19T16:20:57Z
Ilya Discuss
10103
183305
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Kubota''' (久保田駅, Kubota-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Saga, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, woni 31,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu, kadi ko kañum woni joofnirde fuɗnaange laana Karatsu ka 42,5 kiloomeeteer haa Nishi-Karatsu. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa ko woni e mum, ina waɗi lowre bannge e lowre duunde ina huutoroo laabi tati..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nagasaki/station/0080_kubota.htm|title=久保田|trans-title=Kubota|accessdate=13 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=19, 65}}</ref>
Mahdi station tokosiri, mahdi beton hoyre mum, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ yeeyoowo tikket otomaatik. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe.
Sidings ɗiɗi ina njuuti e laawol 1 ngol, ina kuutoree e kaɓirɗe toppitiiɗe laawol ngol.
Ina woodi monimaaji kaaƴe yeeso gartirgol ngol ina wiya wonde gartirgol Kubota udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896. Ko ɗoon galle welooji woni yeeso gartirgol ngol.
Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya e Nagasaki ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2, 3 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Saga e Tosu Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano.
Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii.
Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896 e juuɗe laana njoorndi keeriiɗo Kyushu ngam wonde gaaraas ɓeydiiɗo e dow ŋoral laawol ngol, e hitaande 1895, ngol lelni gila Tosu haa Yamaguchi (hannde Kohoku) e Takeo (hannde Takeo-Onsen).
Ñalnde 14 desaambar 1903, laawol goɗngol ngol laawol laana njoorndi Kyushu heɓnoo e hitaande 1902 hakkunde Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) e Azamibaru (hannde Taku) yaajtinaama to fuɗnaange, jokkondiri e Kubota. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.
Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol feewde Yamaguchi wonti laawol mawngol Nagasaki tawi laawol feewde Nishi-Karatsu wonti laawol Karatsu.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 485 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 217ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 34 Laawol leydi Japon 207
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
mv71296u7ctdvl0k3d34s40sja5ppz1
183306
183305
2026-08-19T16:21:35Z
Ilya Discuss
10103
183306
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Kubota''' (久保田駅, Kubota-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Saga, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, woni 31,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu, kadi ko kañum woni joofnirde fuɗnaange laana Karatsu ka 42,5 kiloomeeteer haa Nishi-Karatsu. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa ko woni e mum, ina waɗi lowre bannge e lowre duunde ina huutoroo laabi tati..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nagasaki/station/0080_kubota.htm|title=久保田|trans-title=Kubota|accessdate=13 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=19, 65}}</ref>
Mahdi station tokosiri, mahdi beton hoyre mum, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ yeeyoowo tikket otomaatik. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe.
Sidings ɗiɗi ina njuuti e laawol 1 ngol, ina kuutoree e kaɓirɗe toppitiiɗe laawol ngol.
Ina woodi monimaaji kaaƴe yeeso gartirgol ngol ina wiya wonde gartirgol Kubota udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896. Ko ɗoon galle welooji woni yeeso gartirgol ngol.
Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya e Nagasaki ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2, 3 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Saga e Tosu Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano.
Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii.
Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896 e juuɗe laana njoorndi keeriiɗo Kyushu ngam wonde gaaraas ɓeydiiɗo e dow ŋoral laawol ngol, e hitaande 1895, ngol lelni gila Tosu haa Yamaguchi (hannde Kohoku) e Takeo (hannde Takeo-Onsen).
Ñalnde 14 desaambar 1903, laawol goɗngol ngol laawol laana njoorndi Kyushu heɓnoo e hitaande 1902 hakkunde Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) e Azamibaru (hannde Taku) yaajtinaama to fuɗnaange, jokkondiri e Kubota. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.
Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol feewde Yamaguchi wonti laawol mawngol Nagasaki tawi laawol feewde Nishi-Karatsu wonti laawol Karatsu.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 485 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 217ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 34 Laawol leydi Japon 207
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
oxqrdy39z0yhnlm94rrat6x4iprgkal
183307
183306
2026-08-19T16:23:38Z
Ilya Discuss
10103
183307
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Kubota''' (久保田駅, Kubota-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Saga, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, woni 31,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu, kadi ko kañum woni joofnirde fuɗnaange laana Karatsu ka 42,5 kiloomeeteer haa Nishi-Karatsu. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa ko woni e mum, ina waɗi lowre bannge e lowre duunde ina huutoroo laabi tati..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nagasaki/station/0080_kubota.htm|title=久保田|trans-title=Kubota|accessdate=13 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=19, 65}}</ref>
Mahdi station tokosiri, mahdi beton hoyre mum, ina waɗi suudu reentordu, ina waɗi masiŋ yeeyoowo tikket otomaatik. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe.<ref>{{Teishajo|I|222-3}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|713-4, 719}}</ref>
Sidings ɗiɗi ina njuuti e laawol 1 ngol, ina kuutoree e kaɓirɗe toppitiiɗe laawol ngol.
Ina woodi monimaaji kaaƴe yeeso gartirgol ngol ina wiya wonde gartirgol Kubota udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896. Ko ɗoon galle welooji woni yeeso gartirgol ngol.
Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya e Nagasaki ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2, 3 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Saga e Tosu Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano.
Yiyngo ummoraade e plateau 1. Sidings ina yiyee e nano. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii. Mahdi station ɓooyndi ndii, no yiyraa e hitaande 1990 nii.
Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 oktoobar 1896 e juuɗe laana njoorndi keeriiɗo Kyushu ngam wonde gaaraas ɓeydiiɗo e dow ŋoral laawol ngol, e hitaande 1895, ngol lelni gila Tosu haa Yamaguchi (hannde Kohoku) e Takeo (hannde Takeo-Onsen).
Ñalnde 14 desaambar 1903, laawol goɗngol ngol laawol laana njoorndi Kyushu heɓnoo e hitaande 1902 hakkunde Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) e Azamibaru (hannde Taku) yaajtinaama to fuɗnaange, jokkondiri e Kubota. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.
Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol feewde Yamaguchi wonti laawol mawngol Nagasaki tawi laawol feewde Nishi-Karatsu wonti laawol Karatsu.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 485 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 217ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 34 Laawol leydi Japon 207
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
az0fw8b9g1bi7hnpkiygllgw5i5ua12
Kyozuka Station
0
43598
183308
2026-08-19T16:25:17Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgol Kyozuka (経塚駅, Kyōzuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shur..."
183308
wikitext
text/x-wiki
Gartirgol Kyozuka (経塚駅, Kyōzuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri haa Tedako-Uranishi. Tuugnorgal
abs9sdrl25yg52fz0kr2qflcbqqii2z
183309
183308
2026-08-19T16:25:51Z
Ilya Discuss
10103
183309
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgol Kyozuka (経塚駅, Kyōzuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri haa Tedako-Uranishi. Tuugnorgal
dadwjbaz9f2fs2k61fqnxcpikbmbqty
183310
183309
2026-08-19T16:26:18Z
Ilya Discuss
10103
183310
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Kyozuka''' (経塚駅, Kyōzuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri haa Tedako-Uranishi.
== Tuugnorgal ==
3kkxpdw1v99yi62l60r4v2hopnt1ywg
183311
183310
2026-08-19T16:27:24Z
Ilya Discuss
10103
183311
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Kyozuka''' (経塚駅, Kyōzuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, diiwaan Okinawa, Japon.
Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi.
Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri haa Tedako-Uranishi.
== Tuugnorgal ==
ortkshtsjhc4yrlbi2uh6um35gmiij7
183312
183311
2026-08-19T16:28:12Z
Ilya Discuss
10103
183312
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Kyozuka''' (経塚駅, Kyōzuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, diiwaan Okinawa, Japon..<ref>{{Cite web|date=2019-12-02|title=移動手段だけじゃもったいない! ワクワクする沖縄都市モノレール「ゆいレール」観光移動手段だけじゃもったいない! ワクワクする沖縄都市モノレール「ゆいレール」観光|url=https://en.okinawatraveler.net/feature/0125_sp|website=Okinawa Traveler}}</ref>
Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi.
Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri haa Tedako-Uranishi.
== Tuugnorgal ==
0l269geqa4wjnjcn3vj3go1r4fg6muy
183313
183312
2026-08-19T16:28:56Z
Ilya Discuss
10103
183313
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Kyozuka''' (経塚駅, Kyōzuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, diiwaan Okinawa, Japon..<ref>{{Cite web|date=2019-12-02|title=移動手段だけじゃもったいない! ワクワクする沖縄都市モノレール「ゆいレール」観光移動手段だけじゃもったいない! ワクワクする沖縄都市モノレール「ゆいレール」観光|url=https://en.okinawatraveler.net/feature/0125_sp|website=Okinawa Traveler}}</ref>
Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi.<ref>{{cite news|title=ゆいレール延伸 4.1キロ、新4駅で駅開き /沖縄|url=https://mainichi.jp/articles/20191002/rky/00m/040/024000c|accessdate=31 October 2019|agency=[[Mainichi Shimbun]]|date=2 October 2019|language=ja}}</ref>
Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri haa Tedako-Uranishi.
== Tuugnorgal ==
aio2rbks6ft7kruntc0vg5kne7ifds8
Kyūragi Station
0
43599
183314
2026-08-19T16:30:48Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Kyūragi (厳木駅, Kyūragi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 20,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Sidings ɗiɗi branche off laabi mawɗi. Mahdi station ndii ko leɗɗe, ndi alaa gollotooɓe, ndi woni t..."
183314
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Kyūragi (厳木駅, Kyūragi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 20,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Sidings ɗiɗi branche off laabi mawɗi. Mahdi station ndii ko leɗɗe, ndi alaa gollotooɓe, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Limre JK Karatsu ngam Saga Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) fayde Yamamoto. Ñalnde 13 lewru nduu hitaande 1899, laawol ngol yaajtinaa haa Kyūragi wonti nokku keso fuɗnaange. Ñalnde 25 desaambar 1899, Kyūragi wonti nokku rewrude e laawol nde laawol ngol ɓeydaa fuɗnaange haa Azamibaru (hannde Taku). Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Ñalnde 1 noowammbar 1903, dingiral ngal innitiraa Iwaya. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 238 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Karatsu wuro Kyūragi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kyūragi to diiwaan Saga Posto Kyūragi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
c7r4zijv41vjz5jnhdysij9g2pxdr5j
183315
183314
2026-08-19T16:31:11Z
Ilya Discuss
10103
183315
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Kyūragi (厳木駅, Kyūragi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 20,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Sidings ɗiɗi branche off laabi mawɗi. Mahdi station ndii ko leɗɗe, ndi alaa gollotooɓe, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Limre JK Karatsu ngam Saga Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) fayde Yamamoto. Ñalnde 13 lewru nduu hitaande 1899, laawol ngol yaajtinaa haa Kyūragi wonti nokku keso fuɗnaange. Ñalnde 25 desaambar 1899, Kyūragi wonti nokku rewrude e laawol nde laawol ngol ɓeydaa fuɗnaange haa Azamibaru (hannde Taku). Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Ñalnde 1 noowammbar 1903, dingiral ngal innitiraa Iwaya. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 238 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Karatsu wuro Kyūragi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kyūragi to diiwaan Saga Posto Kyūragi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
36hehmxchwg9m9m83z8iqqycxssve5h
183316
183315
2026-08-19T16:33:29Z
Ilya Discuss
10103
183316
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kyūragi''' (厳木駅, Kyūragi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 20,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Sidings ɗiɗi branche off laabi mawɗi. Mahdi station ndii ko leɗɗe, ndi alaa gollotooɓe, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe.
Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Limre JK Karatsu ngam Saga Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) fayde Yamamoto.
== Ñalnde 13 lewru ==
nduu hitaande 1899, laawol ngol yaajtinaa haa Kyūragi wonti nokku keso fuɗnaange. Ñalnde 25 desaambar 1899, Kyūragi wonti nokku rewrude e laawol nde laawol ngol ɓeydaa fuɗnaange haa Azamibaru (hannde Taku).
Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu.
Ñalnde 1 noowammbar 1903, dingiral ngal innitiraa Iwaya. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.
Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2016, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 238 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Karatsu wuro Kyūragi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kyūragi to diiwaan Saga Posto Kyūragi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
qfkz57etovbbyndeoip6q0lg29v5boe
183317
183316
2026-08-19T16:34:45Z
Ilya Discuss
10103
183317
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kyūragi''' (厳木駅, Kyūragi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 20,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Sidings ɗiɗi branche off laabi mawɗi. Mahdi station ndii ko leɗɗe, ndi alaa gollotooɓe, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Limre JK Karatsu ngam Saga Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) fayde Yamamoto.
== Ñalnde 13 lewru ==
nduu hitaande 1899, laawol ngol yaajtinaa haa Kyūragi wonti nokku keso fuɗnaange. Ñalnde 25 desaambar 1899, Kyūragi wonti nokku rewrude e laawol nde laawol ngol ɓeydaa fuɗnaange haa Azamibaru (hannde Taku).
Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu.
Ñalnde 1 noowammbar 1903, dingiral ngal innitiraa Iwaya. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.
Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2016, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 238 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Karatsu wuro Kyūragi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kyūragi to diiwaan Saga Posto Kyūragi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
8oq9zr3ycrqbg8xrour0808bzpewovr
183318
183317
2026-08-19T16:35:36Z
Ilya Discuss
10103
183318
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kyūragi''' (厳木駅, Kyūragi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 20,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Sidings ɗiɗi branche off laabi mawɗi. Mahdi station ndii ko leɗɗe, ndi alaa gollotooɓe, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Limre JK Karatsu ngam Saga Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) fayde Yamamoto..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0050_kyuuragi.htm|title=厳木駅|trans-title=Kyūragi Station|accessdate=11 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref>
== Ñalnde 13 lewru ==
nduu hitaande 1899, laawol ngol yaajtinaa haa Kyūragi wonti nokku keso fuɗnaange. Ñalnde 25 desaambar 1899, Kyūragi wonti nokku rewrude e laawol nde laawol ngol ɓeydaa fuɗnaange haa Azamibaru (hannde Taku).
Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu.
Ñalnde 1 noowammbar 1903, dingiral ngal innitiraa Iwaya. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.
Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2016, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 238 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Karatsu wuro Kyūragi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kyūragi to diiwaan Saga Posto Kyūragi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
rtsv7v5fpzffx9wjjq28zitwxrz5gqy
183319
183318
2026-08-19T16:37:02Z
Ilya Discuss
10103
183319
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kyūragi''' (厳木駅, Kyūragi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 20,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Sidings ɗiɗi branche off laabi mawɗi. Mahdi station ndii ko leɗɗe, ndi alaa gollotooɓe, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Limre JK Karatsu ngam Saga Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) fayde Yamamoto..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0050_kyuuragi.htm|title=厳木駅|trans-title=Kyūragi Station|accessdate=11 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref>
== Ñalnde 13 lewru ==
nduu hitaande 1899, laawol ngol yaajtinaa haa Kyūragi wonti nokku keso fuɗnaange. Ñalnde 25 desaambar 1899, Kyūragi wonti nokku rewrude e laawol nde laawol ngol ɓeydaa fuɗnaange haa Azamibaru (hannde Taku)..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|719-720}}</ref>
Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu.
Ñalnde 1 noowammbar 1903, dingiral ngal innitiraa Iwaya. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.
Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2016, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 238 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Karatsu wuro Kyūragi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kyūragi to diiwaan Saga Posto Kyūragi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
3tw3xy2qjnhigk3b4amm6xxxrzqatyy
183320
183319
2026-08-19T16:37:52Z
Ilya Discuss
10103
183320
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kyūragi''' (厳木駅, Kyūragi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 20,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Sidings ɗiɗi branche off laabi mawɗi. Mahdi station ndii ko leɗɗe, ndi alaa gollotooɓe, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Limre JK Karatsu ngam Saga Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) fayde Yamamoto..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0050_kyuuragi.htm|title=厳木駅|trans-title=Kyūragi Station|accessdate=11 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref>
== Ñalnde 13 lewru ==
nduu hitaande 1899, laawol ngol yaajtinaa haa Kyūragi wonti nokku keso fuɗnaange. Ñalnde 25 desaambar 1899, Kyūragi wonti nokku rewrude e laawol nde laawol ngol ɓeydaa fuɗnaange haa Azamibaru (hannde Taku)..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|719-720}}</ref>
Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu.
Ñalnde 1 noowammbar 1903, dingiral ngal innitiraa Iwaya. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.
Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2016年度)|url=http://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2016jousya.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801162701/http://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2016jousya.pdf|accessdate=2023-09-08|archive-date=1 August 2017}}</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2016, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 238 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Karatsu wuro Kyūragi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kyūragi to diiwaan Saga Posto Kyūragi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
snmy05f6577apzpe4pmakq9fp1ki5q3
183321
183320
2026-08-19T16:38:34Z
Ilya Discuss
10103
183321
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Kyūragi''' (厳木駅, Kyūragi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 20,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Sidings ɗiɗi branche off laabi mawɗi. Mahdi station ndii ko leɗɗe, ndi alaa gollotooɓe, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>
Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Limre JK Karatsu ngam Saga Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Yiyngo plateauji e laabi. sidings ina yiyee caggal jolngo koyɗe to bannge nano. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) fayde Yamamoto..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0050_kyuuragi.htm|title=厳木駅|trans-title=Kyūragi Station|accessdate=11 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref>
== Ñalnde 13 lewru ==
nduu hitaande 1899, laawol ngol yaajtinaa haa Kyūragi wonti nokku keso fuɗnaange. Ñalnde 25 desaambar 1899, Kyūragi wonti nokku rewrude e laawol nde laawol ngol ɓeydaa fuɗnaange haa Azamibaru (hannde Taku)..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref>
Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu.
Ñalnde 1 noowammbar 1903, dingiral ngal innitiraa Iwaya. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.
Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2016年度)|url=http://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2016jousya.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20170801162701/http://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2016jousya.pdf|accessdate=2023-09-08|archive-date=1 August 2017}}</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2016, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 238 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Karatsu wuro Kyūragi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kyūragi to diiwaan Saga Posto Kyūragi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
i20g4o7dbzmwsgebzodm1nrucbambp0
Isahaya-higashi-kōkō Station
0
43600
183322
2026-08-19T16:41:19Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Isahaya-higashi-kōkō Stasiyoŋ (諫早東高校駅, Isahaya-higashi-kōkō-eki) ko nokku laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 11,4 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge hirnaange laawol gootol. Alaa galle..."
183322
wikitext
text/x-wiki
Isahaya-higashi-kōkō Stasiyoŋ (諫早東高校駅, Isahaya-higashi-kōkō-eki) ko nokku laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 11,4 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge hirnaange laawol gootol. Alaa galle station, kono ko suudu daɗndu nduu tan woni e dow plateau Station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Tariya Staasiyoŋ Isahaya-higashi-kōkō udditaama e innde Isahaya-higashi-kōkōmae ñalnde 12 noowammbar 1984, innde mum wayliima e innde mum hannde ndee ñalnde 1 oktoobar 2019. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 45 218 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 124 neɗɗo naati heen. Nokku taariindi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Isahaya Higashi to diiwaan Nagasaki Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
hfilsnyz4dvuu9c3h6bxipqaph6fvfc
183323
183322
2026-08-19T16:41:46Z
Ilya Discuss
10103
183323
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Isahaya-higashi-kōkō Stasiyoŋ (諫早東高校駅, Isahaya-higashi-kōkō-eki) ko nokku laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 11,4 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge hirnaange laawol gootol. Alaa galle station, kono ko suudu daɗndu nduu tan woni e dow plateau Station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Tariya Staasiyoŋ Isahaya-higashi-kōkō udditaama e innde Isahaya-higashi-kōkōmae ñalnde 12 noowammbar 1984, innde mum wayliima e innde mum hannde ndee ñalnde 1 oktoobar 2019. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 45 218 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 124 neɗɗo naati heen. Nokku taariindi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Isahaya Higashi to diiwaan Nagasaki Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
lvpaezhl9cwbegox7dr257p9lq15esn
183324
183323
2026-08-19T16:43:04Z
Ilya Discuss
10103
183324
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isahaya-higashi-kōkō Stasiyoŋ''' (諫早東高校駅, Isahaya-higashi-kōkō-eki) ko nokku laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 11,4 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge hirnaange laawol gootol. Alaa galle station, kono ko suudu daɗndu nduu tan woni e dow plateau Station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Tariya Staasiyoŋ Isahaya-higashi-kōkō udditaama e innde Isahaya-higashi-kōkōmae ñalnde 12 noowammbar 1984, innde mum wayliima e innde mum hannde ndee ñalnde 1 oktoobar 2019. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 45 218 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 124 neɗɗo naati heen. Nokku taariindi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Isahaya Higashi to diiwaan Nagasaki
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
lo3el7h9oio2pl3st0y7crqlikt50vp
183325
183324
2026-08-19T16:43:50Z
Ilya Discuss
10103
183325
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isahaya-higashi-kōkō Stasiyoŋ''' (諫早東高校駅, Isahaya-higashi-kōkō-eki) ko nokku laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum.
== Diidi Stasiyoŋ ==
oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 11,4 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.
Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge hirnaange laawol gootol.
Alaa galle station, kono ko suudu daɗndu nduu tan woni e dow plateau Station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Tariya Staasiyoŋ Isahaya-higashi-kōkō udditaama e innde Isahaya-higashi-kōkōmae ñalnde 12 noowammbar 1984, innde mum wayliima e innde mum hannde ndee ñalnde 1 oktoobar 2019.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 45 218 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 124 neɗɗo naati heen. Nokku taariindi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Isahaya Higashi to diiwaan Nagasaki
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
5tdnsaaiseb2qqnk9poas34evu11jky
183326
183325
2026-08-19T16:44:35Z
Ilya Discuss
10103
183326
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isahaya-higashi-kōkō Stasiyoŋ''' (諫早東高校駅, Isahaya-higashi-kōkō-eki) ko nokku laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0020_saiwai.htm|title=諫早東高校駅|trans-title=Isahaya-higashi-kōkō Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Diidi Stasiyoŋ ==
oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 11,4 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.
Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge hirnaange laawol gootol.
Alaa galle station, kono ko suudu daɗndu nduu tan woni e dow plateau Station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Tariya Staasiyoŋ Isahaya-higashi-kōkō udditaama e innde Isahaya-higashi-kōkōmae ñalnde 12 noowammbar 1984, innde mum wayliima e innde mum hannde ndee ñalnde 1 oktoobar 2019.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 45 218 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 124 neɗɗo naati heen. Nokku taariindi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Isahaya Higashi to diiwaan Nagasaki
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
o0anta32xi1s8rrg3k2mann6zl2zfyn
183327
183326
2026-08-19T16:45:33Z
Ilya Discuss
10103
183327
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isahaya-higashi-kōkō Stasiyoŋ''' (諫早東高校駅, Isahaya-higashi-kōkō-eki) ko nokku laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0020_saiwai.htm|title=諫早東高校駅|trans-title=Isahaya-higashi-kōkō Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Diidi Stasiyoŋ ==
oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 11,4 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.<ref>{{Cite web|url=https://www.shimatetsu.co.jp/infos/detail/?id=131|title=10月以降の鉄道・バスの各種変更について|trans-title=Changes in railway and bus from October|date=30 September 2019|accessdate=13 October 2019|author=Shimabara Railway|language=ja}}</ref>
Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge hirnaange laawol gootol.
Alaa galle station, kono ko suudu daɗndu nduu tan woni e dow plateau Station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Tariya Staasiyoŋ Isahaya-higashi-kōkō udditaama e innde Isahaya-higashi-kōkōmae ñalnde 12 noowammbar 1984, innde mum wayliima e innde mum hannde ndee ñalnde 1 oktoobar 2019.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 45 218 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 124 neɗɗo naati heen. Nokku taariindi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Isahaya Higashi to diiwaan Nagasaki
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
gh61tiz5h5foyxo0l75od19eky5ipe1
183328
183327
2026-08-19T16:47:02Z
Ilya Discuss
10103
183328
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Isahaya-higashi-kōkō Stasiyoŋ''' (諫早東高校駅, Isahaya-higashi-kōkō-eki) ko nokku laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0020_saiwai.htm|title=諫早東高校駅|trans-title=Isahaya-higashi-kōkō Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Diidi Stasiyoŋ ==
oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 11,4 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.<ref>{{Cite web|url=https://www.shimatetsu.co.jp/infos/detail/?id=131|title=10月以降の鉄道・バスの各種変更について|trans-title=Changes in railway and bus from October|date=30 September 2019|accessdate=13 October 2019|author=Shimabara Railway|language=ja}}</ref>
Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo bannge hirnaange laawol gootol.<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/488846.html|title=第67版(令和2年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 67th Edition|accessdate=16 March 2024|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref>
Alaa galle station, kono ko suudu daɗndu nduu tan woni e dow plateau Station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Tariya Staasiyoŋ Isahaya-higashi-kōkō udditaama e innde Isahaya-higashi-kōkōmae ñalnde 12 noowammbar 1984, innde mum wayliima e innde mum hannde ndee ñalnde 1 oktoobar 2019.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 45 218 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 124 neɗɗo naati heen. Nokku taariindi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Isahaya Higashi to diiwaan Nagasaki
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
6isjwy1mzd3xeijdp0z9bgq9p432ay5
Ishimine Station
0
43601
183329
2026-08-19T16:49:33Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Ishimine (石嶺駅, Ishimine-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade..."
183329
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Ishimine (石嶺駅, Ishimine-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri haa Tedako-Uranishi. Tuugnorgal
747wz677ca8p50ssrwi8sba9qj4qf09
183330
183329
2026-08-19T16:50:00Z
Ilya Discuss
10103
183330
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Ishimine (石嶺駅, Ishimine-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri haa Tedako-Uranishi. Tuugnorgal
hhzdrw5pj4hqstwz8nhos91t67oqt8e
183331
183330
2026-08-19T16:51:12Z
Ilya Discuss
10103
183331
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Ishimine''' (石嶺駅, Ishimine-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon.
Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi.
Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri haa Tedako-Uranishi.
== Tuugnorgal ==
gq66w62pcieb9axxfonyg9azfnfwsvo
183332
183331
2026-08-19T16:52:20Z
Ilya Discuss
10103
183332
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Ishimine''' (石嶺駅, Ishimine-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon.
Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi.
Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019, e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri haa Tedako-Uranishi..<ref>{{cite news|title=ゆいレール延伸 4.1キロ、新4駅で駅開き /沖縄|url=https://mainichi.jp/articles/20191002/rky/00m/040/024000c|accessdate=31 October 2019|agency=[[Mainichi Shimbun]]|date=2 October 2019|language=ja|archive-date=31 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031201932/https://mainichi.jp/articles/20191002/rky/00m/040/024000c|url-status=dead}}</ref>
== Tuugnorgal ==
16r3vyi3dzan05nczeg8ikbeqwkntei
Hon-Isahaya Station
0
43602
183333
2026-08-19T16:54:23Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Staasiyoŋ Hon-Isahaya Ayaare Ngewte Jaangugo Waylu iwdi Yiytu daartol Larugo Koolaaɗo kuuɓal: 32°50′30,13′′F 130°3′11,20′′Fuɗnaange Gila e Wikipedia, ansiklopiiji ɗi ngalaa njoɓdi Staasiyoŋ Hon-Isahaya 本諫早駅 Staasiyoŋ Hon-Isahaya Kabaaru kuuɓtodinɗo Nokku 4 Higashikojimachi, Isahaya-shi, Nagasaki-ken 854-0014 Japon Koolondiral 32°50′30,13′′N 130°3′11,20′′F Operateer laana njoorndi Shimabara Laabi ■ Laabi laana njoorndi Shima..."
183333
wikitext
text/x-wiki
Staasiyoŋ Hon-Isahaya Ayaare Ngewte Jaangugo Waylu iwdi Yiytu daartol Larugo Koolaaɗo kuuɓal: 32°50′30,13′′F 130°3′11,20′′Fuɗnaange Gila e Wikipedia, ansiklopiiji ɗi ngalaa njoɓdi Staasiyoŋ Hon-Isahaya 本諫早駅 Staasiyoŋ Hon-Isahaya Kabaaru kuuɓtodinɗo Nokku 4 Higashikojimachi, Isahaya-shi, Nagasaki-ken 854-0014 Japon Koolondiral 32°50′30,13′′N 130°3′11,20′′F Operateer laana njoorndi Shimabara Laabi ■ Laabi laana njoorndi Shimabara Woɗɗude Isahaya ko 1,5 km Plateauji 2 plateauji banngeeji Kabaaruuji goɗɗi Status mo alaa gollotooɓe Lowre Lowre laawɗunde Tariya Udditaama ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911 Yahooɓe Hitaande 2018 584 ñalnde kala Sarwisaaji Ko adii staasiyoŋ Shimabara Railway Staasiyoŋ caggal Isaaya Terminaal Laawol laana njoorndi Shimabara Saiwai feewde Simabarakō Wakere Stasiyoŋ Hon-Isahaya woni ko e diiwaan Nagasaki Nokku e nder diiwaan Nagasaki Hollit kartal leydi Nagasaki Hollit kartal leydi Japon Hollit ɗiɗo fof Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗi Hon-Isahaya (本諫早駅, Hon-Isahaya-eki) ko nokku ɗo laana njoorndi njolnata e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 1,5 km e nokku ɗo laawol ngol fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi e jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗi ngam laabi ɗiɗi, ɓeydi heen jolɗe ɗiɗi bannge Isahaya. Plateauji ɗii ina njokkondiri e taƴre tolno nder nokku oo. So otooji ɗii mbaylaaki, otooji dow ɗii e les ɗii fof ina njooɗii e nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo bannge mahngo gartirgol ngol. Nde tawnoo Gare Isahaya ina jogii tan ko plateau gooto e laawol gootol, siding oo ina huutoree ngam mooftude otooji. Ina woodi galle station mo cuuɗi ɗiɗi to bannge worgo plateau oo. It Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Ina woodi masiŋ otomatik tikket e nder suudu safrirdu nder galle station. Plateauji 1 ■ ■ Laawol laana njoorndi Simabara ngam Simabara e Simabarakō 2 ■ ■Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Isahaya Plateauji ina ƴeewa feewde Saiwai Plateauji ina ƴeewa feewde Saiwai Siding Siding Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911. E lewru desaambar 1989, galle staasiyoŋ gonɗo oo joofi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 213 436 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 584 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Stasiyoŋ oo woni ko e nokku caka wuro Isahaya. Biro wuro Isahaya Posto Isahaya Duɗal toowngal Isahaya Biro ko faati e sariyaaji Isahaya Defterdu wuro Isahaya Park Isahaya Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
sam426lpuvr8jeaxv7m8f2eyo06nmki
183334
183333
2026-08-19T16:55:22Z
Ilya Discuss
10103
183334
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Staasiyoŋ Hon-Isahaya Ayaare Ngewte Jaangugo Waylu iwdi Yiytu daartol Larugo Koolaaɗo kuuɓal: 32°50′30,13′′F 130°3′11,20′′Fuɗnaange Gila e Wikipedia, ansiklopiiji ɗi ngalaa njoɓdi Staasiyoŋ Hon-Isahaya 本諫早駅 Staasiyoŋ Hon-Isahaya Kabaaru kuuɓtodinɗo Nokku 4 Higashikojimachi, Isahaya-shi, Nagasaki-ken 854-0014 Japon Koolondiral 32°50′30,13′′N 130°3′11,20′′F Operateer laana njoorndi Shimabara Laabi ■ Laabi laana njoorndi Shimabara Woɗɗude Isahaya ko 1,5 km Plateauji 2 plateauji banngeeji Kabaaruuji goɗɗi Status mo alaa gollotooɓe Lowre Lowre laawɗunde Tariya Udditaama ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911 Yahooɓe Hitaande 2018 584 ñalnde kala Sarwisaaji Ko adii staasiyoŋ Shimabara Railway Staasiyoŋ caggal Isaaya Terminaal Laawol laana njoorndi Shimabara Saiwai feewde Simabarakō Wakere Stasiyoŋ Hon-Isahaya woni ko e diiwaan Nagasaki Nokku e nder diiwaan Nagasaki Hollit kartal leydi Nagasaki Hollit kartal leydi Japon Hollit ɗiɗo fof Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗi Hon-Isahaya (本諫早駅, Hon-Isahaya-eki) ko nokku ɗo laana njoorndi njolnata e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 1,5 km e nokku ɗo laawol ngol fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi e jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗi ngam laabi ɗiɗi, ɓeydi heen jolɗe ɗiɗi bannge Isahaya. Plateauji ɗii ina njokkondiri e taƴre tolno nder nokku oo. So otooji ɗii mbaylaaki, otooji dow ɗii e les ɗii fof ina njooɗii e nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo bannge mahngo gartirgol ngol. Nde tawnoo Gare Isahaya ina jogii tan ko plateau gooto e laawol gootol, siding oo ina huutoree ngam mooftude otooji. Ina woodi galle station mo cuuɗi ɗiɗi to bannge worgo plateau oo. It Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Ina woodi masiŋ otomatik tikket e nder suudu safrirdu nder galle station. Plateauji 1 ■ ■ Laawol laana njoorndi Simabara ngam Simabara e Simabarakō 2 ■ ■Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Isahaya Plateauji ina ƴeewa feewde Saiwai Plateauji ina ƴeewa feewde Saiwai Siding Siding Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911. E lewru desaambar 1989, galle staasiyoŋ gonɗo oo joofi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 213 436 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 584 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Stasiyoŋ oo woni ko e nokku caka wuro Isahaya. Biro wuro Isahaya Posto Isahaya Duɗal toowngal Isahaya Biro ko faati e sariyaaji Isahaya Defterdu wuro Isahaya Park Isahaya Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
mlffl4c8erjz20je8vfs93i3mjultfd
183335
183334
2026-08-19T16:56:33Z
Ilya Discuss
10103
183335
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Staasiyoŋ Hon-Isahaya Ayaare''' Ngewte Jaangugo Waylu iwdi Yiytu daartol Larugo Koolaaɗo kuuɓal: 32°50′30,13′′F 130°3′11,20′′Fuɗnaange Gila e Wikipedia, ansiklopiiji ɗi ngalaa njoɓdi Staasiyoŋ Hon-Isahaya 本諫早駅 Staasiyoŋ Hon-Isahaya Kabaaru kuuɓtodinɗo Nokku 4 Higashikojimachi, Isahaya-shi, Nagasaki-ken 854-0014 Japon Koolondiral 32°50′30,13′′N 130°3′11,20′′F Operateer laana njoorndi Shimabara Laabi ■ Laabi laana njoorndi Shimabara Woɗɗude Isahaya ko 1,5 km Plateauji 2 plateauji banngeeji Kabaaruuji goɗɗi Status mo alaa gollotooɓe Lowre Lowre laawɗunde Tariya Udditaama ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911 Yahooɓe Hitaande 2018 584 ñalnde kala Sarwisaaji Ko adii staasiyoŋ Shimabara Railway Staasiyoŋ caggal Isaaya Terminaal Laawol laana njoorndi Shimabara Saiwai feewde Simabarakō Wakere Stasiyoŋ Hon-Isahaya woni ko e diiwaan Nagasaki Nokku e nder diiwaan Nagasaki Hollit kartal leydi Nagasaki Hollit kartal leydi Japon Hollit ɗiɗo fof Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗi Hon-Isahaya (本諫早駅, Hon-Isahaya-eki) ko nokku ɗo laana njoorndi njolnata e nder wuro Isahaya, Nagasaki.
Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 1,5 km e nokku ɗo laawol ngol fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi e jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗi ngam laabi ɗiɗi, ɓeydi heen jolɗe ɗiɗi bannge Isahaya. Plateauji ɗii ina njokkondiri e taƴre tolno nder nokku oo. So otooji ɗii mbaylaaki, otooji dow ɗii e les ɗii fof ina njooɗii e nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo bannge mahngo gartirgol ngol. Nde tawnoo Gare Isahaya ina jogii tan ko plateau gooto e laawol gootol, siding oo ina huutoree ngam mooftude otooji. Ina woodi galle station mo cuuɗi ɗiɗi to bannge worgo plateau oo. It Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Ina woodi masiŋ otomatik tikket e nder suudu safrirdu nder galle station. Plateauji 1 ■ ■ Laawol laana njoorndi Simabara ngam Simabara e Simabarakō 2 ■ ■Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Isahaya Plateauji ina ƴeewa feewde Saiwai Plateauji ina ƴeewa feewde Saiwai Siding Siding Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911. E lewru desaambar 1989, galle staasiyoŋ gonɗo oo joofi.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 213 436 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 584 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Stasiyoŋ oo woni ko e nokku caka wuro Isahaya. Biro wuro Isahaya Posto Isahaya Duɗal toowngal Isahaya Biro ko faati e sariyaaji Isahaya Defterdu wuro Isahaya Park Isahaya
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
35issnsi24tkzz3589npqjfocz99dxh
183336
183335
2026-08-19T16:57:15Z
Ilya Discuss
10103
183336
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Staasiyoŋ Hon-Isahaya Ayaare''' Ngewte Jaangugo Waylu iwdi Yiytu daartol Larugo Koolaaɗo kuuɓal: 32°50′30,13′′F 130°3′11,20′′Fuɗnaange Gila e Wikipedia, ansiklopiiji ɗi ngalaa njoɓdi Staasiyoŋ Hon-Isahaya 本諫早駅 Staasiyoŋ Hon-Isahaya Kabaaru kuuɓtodinɗo Nokku 4 Higashikojimachi, Isahaya-shi, Nagasaki-ken 854-0014 Japon Koolondiral 32°50′30,13′′N 130°3′11,20′′F Operateer laana njoorndi Shimabara Laabi ■ Laabi laana njoorndi Shimabara Woɗɗude Isahaya ko 1,5 km Plateauji 2 plateauji banngeeji Kabaaruuji goɗɗi Status mo alaa gollotooɓe Lowre Lowre laawɗunde Tariya Udditaama ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911 Yahooɓe Hitaande 2018 584 ñalnde kala Sarwisaaji Ko adii staasiyoŋ Shimabara Railway Staasiyoŋ caggal Isaaya Terminaal Laawol laana njoorndi Shimabara Saiwai feewde Simabarakō Wakere Stasiyoŋ Hon-Isahaya woni ko e diiwaan Nagasaki Nokku e nder diiwaan Nagasaki Hollit kartal leydi Nagasaki Hollit kartal leydi Japon Hollit ɗiɗo fof Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗi Hon-Isahaya (本諫早駅, Hon-Isahaya-eki) ko nokku ɗo laana njoorndi njolnata e nder wuro Isahaya, Nagasaki.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0010_honisahaya.htm|title=本諫早駅|trans-title=Hon-Isahaya Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 1,5 km e nokku ɗo laawol ngol fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi e jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗi ngam laabi ɗiɗi, ɓeydi heen jolɗe ɗiɗi bannge Isahaya. Plateauji ɗii ina njokkondiri e taƴre tolno nder nokku oo. So otooji ɗii mbaylaaki, otooji dow ɗii e les ɗii fof ina njooɗii e nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo bannge mahngo gartirgol ngol. Nde tawnoo Gare Isahaya ina jogii tan ko plateau gooto e laawol gootol, siding oo ina huutoree ngam mooftude otooji. Ina woodi galle station mo cuuɗi ɗiɗi to bannge worgo plateau oo. It Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Ina woodi masiŋ otomatik tikket e nder suudu safrirdu nder galle station. Plateauji 1 ■ ■ Laawol laana njoorndi Simabara ngam Simabara e Simabarakō 2 ■ ■Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Isahaya Plateauji ina ƴeewa feewde Saiwai Plateauji ina ƴeewa feewde Saiwai Siding Siding Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911. E lewru desaambar 1989, galle staasiyoŋ gonɗo oo joofi.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 213 436 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 584 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Stasiyoŋ oo woni ko e nokku caka wuro Isahaya. Biro wuro Isahaya Posto Isahaya Duɗal toowngal Isahaya Biro ko faati e sariyaaji Isahaya Defterdu wuro Isahaya Park Isahaya
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
q1plrrel1sh7bide6klhoskk5b2i5mo
183337
183336
2026-08-19T16:58:11Z
Ilya Discuss
10103
183337
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Staasiyoŋ Hon-Isahaya Ayaare''' Ngewte Jaangugo Waylu iwdi Yiytu daartol Larugo Koolaaɗo kuuɓal: 32°50′30,13′′F 130°3′11,20′′Fuɗnaange Gila e Wikipedia, ansiklopiiji ɗi ngalaa njoɓdi Staasiyoŋ Hon-Isahaya 本諫早駅 Staasiyoŋ Hon-Isahaya Kabaaru kuuɓtodinɗo Nokku 4 Higashikojimachi, Isahaya-shi, Nagasaki-ken 854-0014 Japon Koolondiral 32°50′30,13′′N 130°3′11,20′′F Operateer laana njoorndi Shimabara Laabi ■ Laabi laana njoorndi Shimabara Woɗɗude Isahaya ko 1,5 km Plateauji 2 plateauji banngeeji Kabaaruuji goɗɗi Status mo alaa gollotooɓe Lowre Lowre laawɗunde Tariya Udditaama ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911 Yahooɓe Hitaande 2018 584 ñalnde kala Sarwisaaji Ko adii staasiyoŋ Shimabara Railway Staasiyoŋ caggal Isaaya Terminaal Laawol laana njoorndi Shimabara Saiwai feewde Simabarakō Wakere Stasiyoŋ Hon-Isahaya woni ko e diiwaan Nagasaki Nokku e nder diiwaan Nagasaki Hollit kartal leydi Nagasaki Hollit kartal leydi Japon Hollit ɗiɗo fof Kartal Wikimedia | © Kartal laabi udditiiɗi Hon-Isahaya (本諫早駅, Hon-Isahaya-eki) ko nokku ɗo laana njoorndi njolnata e nder wuro Isahaya, Nagasaki.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0010_honisahaya.htm|title=本諫早駅|trans-title=Hon-Isahaya Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 1,5 km e nokku ɗo laawol ngol fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e dow leydi e jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗi ngam laabi ɗiɗi, ɓeydi heen jolɗe ɗiɗi bannge Isahaya. Plateauji ɗii ina njokkondiri e taƴre tolno nder nokku oo. So otooji ɗii mbaylaaki, otooji dow ɗii e les ɗii fof ina njooɗii e nokku ɗo otooji ɗii ngoni ɗoo bannge mahngo gartirgol ngol. Nde tawnoo Gare Isahaya ina jogii tan ko plateau gooto e laawol gootol, siding oo ina huutoree ngam mooftude otooji. Ina woodi galle station mo cuuɗi ɗiɗi to bannge worgo plateau oo. It Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Ina woodi masiŋ otomatik tikket e nder suudu safrirdu nder galle station. Plateauji 1 ■ ■ Laawol laana njoorndi Simabara ngam Simabara e Simabarakō 2 ■ ■Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Isahaya Plateauji ina ƴeewa feewde Saiwai Plateauji ina ƴeewa feewde Saiwai Siding Siding Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911. E lewru desaambar 1989, galle staasiyoŋ gonɗo oo joofi.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 213 436 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 584 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Stasiyoŋ oo woni ko e nokku caka wuro Isahaya. Biro wuro Isahaya Posto Isahaya Duɗal toowngal Isahaya Biro ko faati e sariyaaji Isahaya Defterdu wuro Isahaya Park Isahaya.<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/488846.html|title=第67版(令和2年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 67th Edition|accessdate=16 March 2024|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
apo0bujzb0rqr9fkkg3aji6jmn2ht0s
Hizen-Nagano Station
0
43603
183338
2026-08-19T17:00:14Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Hizen-Nagano (肥前長野駅, Hizen-Nagano-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 14,3 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Mahdi station oo ko mbaydi leɗɗe ɓooyndi, nd..."
183338
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Hizen-Nagano (肥前長野駅, Hizen-Nagano-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 14,3 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Mahdi station oo ko mbaydi leɗɗe ɓooyndi, ndi Japonnaaɓe mbaɗi, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Ōkawano nokkuure Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 7 092 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 19 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal Tōryō wuro Imari Tuugnorgal
skibn8p37ccsp14cnkljyb0lvmvn7xo
183339
183338
2026-08-19T17:00:37Z
Ilya Discuss
10103
183339
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Hizen-Nagano (肥前長野駅, Hizen-Nagano-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 14,3 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Mahdi station oo ko mbaydi leɗɗe ɓooyndi, ndi Japonnaaɓe mbaɗi, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Ōkawano nokkuure Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 7 092 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 19 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal Tōryō wuro Imari Tuugnorgal
nupf6by1p9eoyyup6mt0tc52qg9tpw3
183340
183339
2026-08-19T17:02:15Z
Ilya Discuss
10103
183340
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hizen-Nagano''' (肥前長野駅, Hizen-Nagano-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 14,3 km.
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.
Mahdi station oo ko mbaydi leɗɗe ɓooyndi, ndi Japonnaaɓe mbaɗi, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Ōkawano nokkuure Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 7 092 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 19 yah-ngartaa e yontere kala.
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal Tōryō wuro Imari
== Tuugnorgal ==
iqicsmlofxa1tnr6xk80ibuwonxo0vh
183341
183340
2026-08-19T17:03:10Z
Ilya Discuss
10103
183341
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hizen-Nagano''' (肥前長野駅, Hizen-Nagano-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 14,3 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.
Mahdi station oo ko mbaydi leɗɗe ɓooyndi, ndi Japonnaaɓe mbaɗi, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Ōkawano nokkuure Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 7 092 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 19 yah-ngartaa e yontere kala.
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal Tōryō wuro Imari
== Tuugnorgal ==
d2o8m4258ddx9ikutw82ebcrz44a7sc
183342
183341
2026-08-19T17:03:55Z
Ilya Discuss
10103
183342
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hizen-Nagano''' (肥前長野駅, Hizen-Nagano-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 14,3 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0560_hizennagano.htm|title=肥前長野|trans-title=Hizen-Nagano|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-hizennagano.htm|title=肥前長野|trans-title=Hizen-Nagano|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
Mahdi station oo ko mbaydi leɗɗe ɓooyndi, ndi Japonnaaɓe mbaɗi, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Ōkawano nokkuure Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 7 092 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 19 yah-ngartaa e yontere kala.
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal Tōryō wuro Imari
== Tuugnorgal ==
2728xjg5ce8chvo8h0q87d32whxju4a
183343
183342
2026-08-19T17:04:55Z
Ilya Discuss
10103
183343
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hizen-Nagano''' (肥前長野駅, Hizen-Nagano-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 14,3 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0560_hizennagano.htm|title=肥前長野|trans-title=Hizen-Nagano|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-hizennagano.htm|title=肥前長野|trans-title=Hizen-Nagano|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
Mahdi station oo ko mbaydi leɗɗe ɓooyndi, ndi Japonnaaɓe mbaɗi, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Ōkawano nokkuure Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|727}}</ref>
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 7 092 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 19 yah-ngartaa e yontere kala.
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal Tōryō wuro Imari
== Tuugnorgal ==
s5iz9igqgdntjf6siuy6htpm0mqtiht
183344
183343
2026-08-19T17:05:40Z
Ilya Discuss
10103
183344
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hizen-Nagano''' (肥前長野駅, Hizen-Nagano-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 14,3 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0560_hizennagano.htm|title=肥前長野|trans-title=Hizen-Nagano|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-hizennagano.htm|title=肥前長野|trans-title=Hizen-Nagano|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
Mahdi station oo ko mbaydi leɗɗe ɓooyndi, ndi Japonnaaɓe mbaɗi, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Ōkawano nokkuure Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|727}}</ref>
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 7 092 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 19 yah-ngartaa e yontere kala..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref>
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal Tōryō wuro Imari
== Tuugnorgal ==
tmxl0ydock3fwac39b4wkbze7l2r06f
183345
183344
2026-08-19T17:06:03Z
Ilya Discuss
10103
183345
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hizen-Nagano''' (肥前長野駅, Hizen-Nagano-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 14,3 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0560_hizennagano.htm|title=肥前長野|trans-title=Hizen-Nagano|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-hizennagano.htm|title=肥前長野|trans-title=Hizen-Nagano|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref>
Mahdi station oo ko mbaydi leɗɗe ɓooyndi, ndi Japonnaaɓe mbaɗi, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Ōkawano nokkuure Momonokawa Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 7 092 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 19 yah-ngartaa e yontere kala..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref>
Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal Tōryō wuro Imari
== Tuugnorgal ==
qq06lhe69v59vuo4te9uyq1mor8pikn
Hizen-Kubo Station
0
43604
183346
2026-08-20T09:27:39Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Hizen-Kubo (肥前久保駅, Hizen-Kubo-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 5,1 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station kono k..."
183346
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Hizen-Kubo (肥前久保駅, Hizen-Kubo-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 5,1 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, suudu daɗndo ina wiyee "Sakura-kan" (maanaa Suudu Ɓoornugol) ina sosaa sara damal dingiral. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Suudu ndeenka "Sakura-kan". Suudu ndeenka "Sakura-kan". Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Nishi-Ōchi nokkuure Yamamoto Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde Banzuīn (幡随院). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, inniri ɗum Hizen-Kubo, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 5 125 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
ngc05a2hk2o6j10nnl4hon6ifkvfq2k
183347
183346
2026-08-20T09:28:21Z
Ilya Discuss
10103
183347
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Hizen-Kubo (肥前久保駅, Hizen-Kubo-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 5,1 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, suudu daɗndo ina wiyee "Sakura-kan" (maanaa Suudu Ɓoornugol) ina sosaa sara damal dingiral. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Suudu ndeenka "Sakura-kan". Suudu ndeenka "Sakura-kan". Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Nishi-Ōchi nokkuure Yamamoto Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde Banzuīn (幡随院). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, inniri ɗum Hizen-Kubo, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 5 125 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
9nbv8nzqj7vtulsnbtj61ym4sdum11r
183348
183347
2026-08-20T09:30:50Z
Ilya Discuss
10103
183348
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hizen-Kubo''' (肥前久保駅, Hizen-Kubo-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 5,1 km.
Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau.
Yanti heen, suudu daɗndo ina wiyee "Sakura-kan" (maanaa Suudu Ɓoornugol) ina sosaa sara damal dingiral. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Suudu ndeenka "Sakura-kan". Suudu ndeenka "Sakura-kan". Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Nishi-Ōchi nokkuure Yamamoto Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde Banzuīn (幡随院).
Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, inniri ɗum Hizen-Kubo, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 5 125 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala.
Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
acq8m8p00wyimtm8djulvw2xcllwibc
183349
183348
2026-08-20T09:31:43Z
Ilya Discuss
10103
183349
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hizen-Kubo''' (肥前久保駅, Hizen-Kubo-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 5,1 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau.
Yanti heen, suudu daɗndo ina wiyee "Sakura-kan" (maanaa Suudu Ɓoornugol) ina sosaa sara damal dingiral. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Suudu ndeenka "Sakura-kan". Suudu ndeenka "Sakura-kan". Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Nishi-Ōchi nokkuure Yamamoto Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde Banzuīn (幡随院).
Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, inniri ɗum Hizen-Kubo, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 5 125 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala.
Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
fhdhw16pgfsfv89wvpyzppr6a3boir4
183350
183349
2026-08-20T09:32:29Z
Ilya Discuss
10103
183350
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hizen-Kubo''' (肥前久保駅, Hizen-Kubo-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 5,1 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau.
Yanti heen, suudu daɗndo ina wiyee "Sakura-kan" (maanaa Suudu Ɓoornugol) ina sosaa sara damal dingiral. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Suudu ndeenka "Sakura-kan". Suudu ndeenka "Sakura-kan". Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Nishi-Ōchi nokkuure Yamamoto Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0510_hizenkubo.htm|title=肥前久保|trans-title=Hizen-Kubo|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref>
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde Banzuīn (幡随院).
Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, inniri ɗum Hizen-Kubo, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 5 125 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala.
Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
lj4lzm6o8vn5lz8zq9dz9gmezgma7te
183351
183350
2026-08-20T09:33:24Z
Ilya Discuss
10103
183351
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hizen-Kubo''' (肥前久保駅, Hizen-Kubo-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 5,1 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau.
Yanti heen, suudu daɗndo ina wiyee "Sakura-kan" (maanaa Suudu Ɓoornugol) ina sosaa sara damal dingiral. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Suudu ndeenka "Sakura-kan". Suudu ndeenka "Sakura-kan". Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Nishi-Ōchi nokkuure Yamamoto Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0510_hizenkubo.htm|title=肥前久保|trans-title=Hizen-Kubo|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref>
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde Banzuīn (幡随院).<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref> <ref name="teishajo">{{Teishajo|II|726}}</ref>
Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, inniri ɗum Hizen-Kubo, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi.
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 5 125 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala.
Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
bdy1zbkq4vctq56u5yufrihkcu0jduh
183352
183351
2026-08-20T09:34:25Z
Ilya Discuss
10103
183352
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hizen-Kubo''' (肥前久保駅, Hizen-Kubo-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 5,1 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau.
Yanti heen, suudu daɗndo ina wiyee "Sakura-kan" (maanaa Suudu Ɓoornugol) ina sosaa sara damal dingiral. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Suudu ndeenka "Sakura-kan". Suudu ndeenka "Sakura-kan". Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Nishi-Ōchi nokkuure Yamamoto Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0510_hizenkubo.htm|title=肥前久保|trans-title=Hizen-Kubo|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref>
E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde Banzuīn (幡随院).
Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, inniri ɗum Hizen-Kubo, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi..<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref>
E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.
Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 5 125 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 14 yah-ngartaa e yontere kala.
Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
rvbanhzv5q1g8aoslmdl4k80n8fkqud