Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.16 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Bola Tinubu 0 4796 183645 181225 2026-08-22T01:18:07Z Adamu mc 10501 183645 wikitext text/x-wiki {{databox}} Asiwaju '''Bola Ahmed Adekunle Tinubu''' GCFR (jibinaa ko 29 lewru mars hiitande 1952) ko o daraniiɗo dawrugol leydi [[Naajeeriya]], woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] 16ɓo e jooni gila hitaande 2023.<ref>{{Cite web|last=Majeed|first=Bakare|date=2023-05-29|title=PROFILE: Bola Tinubu: The Kingmaker becomes Nigeria's President, 16th Leader|url=https://www.premiumtimesng.com/news/601131-profile-bola-tinubu-the-kingmaker-becomes-nigerias-president-16th-leader.html|access-date=2023-05-29|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref> O woniino guwerneer diiwaan [[Lagos]] gila hiitande alif 1999 haa 2007 e senateer diiwaan [[Lagos]] Hirnaange e nder diiwaan tataɓo.<ref>{{Cite web|last=nigerianleaders|date=2024-08-23|title=List Of Lagos State Governors And Their Deputies (1999-Present)|url=https://nigerianleaders.com/list-of-lagos-state-governors-and-their-deputies/|access-date=2026-04-05|website=Nigerian Leaders|language=en-US}}</ref> Tinubu waɗi nguurndam mum gadanal ko to fombina-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], caggal ɗuum o ummii o fayi leydi [[Amerik]] ɗo o janngi ko fayti e hiisa (''accounting'') to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State. O warti lesdi [[Naajeeriya]] nder duuɓi 1980, o huwi haa Mobil [[Naajeeriya]] bana limngal limngal, hade maako nastugo siyaasaaku bana kanndidaa senator [[Lagos]] West nder hitaande 1992 les limngal lanyol ''Social Democratic Party''. Caggal nde dictateur militeer biyeteeɗo Sani Abacha fusi Senaa e hitaande 1993, Tinubu naati e leydi mum, o wonti daraniiɗo kampaañ ngam artirde demokaraasi e nder dingiral fedde wiyeteende ''National Democratic Coalition.''<ref>{{Cite web|last=Fasan|first=Olu|date=2022-07-25|title=For Tinubu, his 'lifelong ambition' trumps the unity of Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/for-tinubu-his-lifelong-ambition-trumps-the-unity-of-nigeria/|access-date=2026-04-05|website=Businessday NG|language=en-US}}</ref> E nder wooteeji gadani ɗi laamu [[Lagos]] waɗi caggal nde laamu nguu waɗi, Tinubu heɓiino nafoore mawnde e nder fedde wiyeteende Alliance for Democracy. Duuɓi nay caggal ɗuum, o dañii woote gardagol manndaa ɗiɗmo. Caggal nde o yalti laamu e hitaande 2007, o waɗii darnde mawnde e sosde fedde wiyeteende All Progressives Congrès e hitaande 2013. E hitaande 2023, o suɓaama hooreejo leydi, o fooli [[Atiku Abubakar]] e [[Peter Obi]].<ref>{{Cite web|last=Chioma|first=Unini|date=2023-02-28|title=#NigeriaElections2023: Final Results of 2023 Presidential Election [As Declared By INEC]|url=https://thenigerialawyer.com/inigeriaelections2023-final-results-of-2023-presidential-election-as-declared-by-ineci/|access-date=2026-04-05|website=TheNigeriaLawyer|language=en}}</ref> E gardagol makko laamu nguu joofniri ko adii ballal petroŋ, e wiyde mum ko ŋakkeende ngalu,<ref>{{Cite web|title=Nigerian petrol prices reach record high after subsidy removal|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/7/18/nigerian-petrol-prices-reach-record-high-after-subsidy-removal|access-date=2025-02-23|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> fusi juɓɓule laamu keewɗe e nder juɓɓule fedde nde e gollorɗe laamu, lomtiniri ko ɓuri heewde e ardorde konu e paramilitaare, wallitii golle diiwaan oo ngam jaabaade 2025' d securé e Dental Dowlaaji [[Amerik]] e Bentat ''the cooperation'' e Bentat ''cooperation'' 2025 feewde e Dowla Islaamiyankeejo e wuurde e kuudetaa mo tuumaama.<ref>{{Cite web|last=Lee|first=David D.|title=Nigeria says it deployed jets, troops to Benin to 'dislodge coup plotters'|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/12/8/nigeria-says-it-deployed-troops-to-benin-to-dislodge-coup-plotters|access-date=2026-04-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2026-01-26|title=Alleged Coup: Military Hands Over Report To Tinubu|url=https://dailytrust.com/alleged-coup-military-hands-over-report-to-tinubu/|access-date=2026-04-05|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> ==Nguurndam gadano== Tinubu jibinaa ko [[Lagos]], e nder galle juulɓe jeyaaɓe e leñol [[Yoruba language|Yoruba]],<ref>{{Cite news|first=Okeri|last=Ngutjinazo|title=Who is Bola Tinubu, Nigeria's new president?|newspaper=Deutsche Welt|date=May 29, 2023|url=https://www.dw.com/en/who-is-nigerias-new-president-bola-tinubu/a-64851330|via=|archive-url=|archive-date=}}</ref> ɓii Abibatu Mogaji, Ìyál'ọ́jà [[Lagos]]. O jaɓaama e nder binndanɗe koolniiɗe wonde o jibinaa ko e hitaande 1952;<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2023/feb/24/godfather-of-lagos-is-the-man-to-beat-in-pivotal-nigerian-election|title='Godfather of Lagos' is the man to beat in pivotal Nigerian election|newspaper=The Guardian|date=24 February 2023|last1=Burke|first1=Jason}}</ref> ndeeɗoo hitaande jibinannde ina waɗi sahaaji luulndiiɓe politik, ɓe mbiyi ko o mawɗo no feewi. Won e lowre koolkisaande ina teskaa wonde duuɓi makko hoolkisaaka.<ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/world/africa/article/nigerian-presidential-candidate-proves-hes-fit-for-office-on-exercise-bike-fhq7z7l7p|title=Nigerian presidential candidate 'proves he's fit for office' — on exercise bike|author=Richard Assheton}}</ref><ref>{{cite web|last1=Amaechi|first1=Ikechukwu|title=Tinubu and the certificate scandal that refuses to die|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=30 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=7 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707230143/https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|url-status=live}}</ref> ==Jaangirde== Tinubu janngi haa janngirde lesre St. John, Aroloya, [[Lagos]] ko adii o yaha janngirde sukaaɓe haa Ibadan.<ref>{{Cite web|title=Bola Tinubu Biography: Life Story and Age Accomplishments of Asiwaju|url=https://buzznigeria.com/bola-tinubu/|access-date=2023-05-29|website=buzznigeria.com|date=27 July 2022}}</ref> Tinubu arii leydi [[Amerik]] ko e hitaande 1975, ɗo o fuɗɗii jaŋde leslesre ko adii fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Richard J. Daley to [[Chicago]], caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Chicago]] ''State'' ɗo o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi. O golli golle keewɗe ko wayi no lootoowo diƴƴe, garde jamma e sofereeɓe taksi ngam wallitde hoore makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-23">{{Cite web|date=2011-07-23|title=Asiwaju Bola Tinubu - Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|access-date=2024-12-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011}}</ref> O waɗi doggol honor dean nde o woni janngoowo leslesre e jannginde remedial class tutorials, yoga e wondiiɓe makko ina njetta lectures makko ngam ɓeydagol toɓɓe maɓɓe. Tinubu ko hooreejo fedde hiisawal duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande makko mawnde. GPA makko mo o heɓi ko 3.54. Tinubu heɓi bakkaa mum ko faati e njuɓɓudi njulaagu e hitaande 1979.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-232" /><ref>{{cite web|last1=Ufuoma|first1=Vincent|title=Chicago University replies ICIR on Tinubu's controversial certificate|url=https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=27 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=8 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708190307/https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ade|first=Adesomoju|date=2023-10-05|title=Chicago varsity confirms Tinubu's graduation, identity, inconsistent on certificate submitted to INEC|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231008192033/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|archive-date=2023-10-08|access-date=2025-02-17|website=Premium Times}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Caggal nde o heɓi bak makko, Tinubu golliima e sosiyeteeji [[Amerik]] biyeteeɗi Arthur Andersen, Deloitte e GTE.<ref>{{cite web|title=My Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011|access-date=24 December 2009|publisher=Asiwaju Bola Tinubu}}</ref><ref name="GhanaWebTinubu">{{cite news|title=How I made my first million dollars in America - Bola Tinubu reveals|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/africa/How-I-made-my-first-million-dollars-in-America-Bola-Tinubu-reveals-1573562|access-date=8 July 2023|work=GhanaWeb|date=1 July 2022|language=en}}</ref> To Deloitte, o dañii humpito e golle ƴeewndo e njuɓɓudi konsulteer wonande sosiyeteeji Fortune 500. O woniino jiiloowo e fedde Saudi Aramco, gollodiiɗo mum e ''National Oil'', o wallitii e sosde njuɓɓudi maɓɓe hiisa e ƴeewndo, o ardii kadi ƴellitaare makko adannde e kaalis.Tinubu ummiima London ɗo o heɓi gollal ngam wonde ƴeewtotooɗo petroŋ e nder leydi Angalteer hade makko naatde e fedde nde wonaa laamuyankoore (jooni Seplat Energy) ngam wonde hooreejo sosiyetee mawɗo e kaalis e nder kitaale 1980.<ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30">{{Cite web|title=My education, career at Deloitte, Mobil, others - Tinubu|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/06/30/my-education-career-at-deloitte-mobil-others-tinubu/|access-date=2024-12-23|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=12 Dec 2024|title=Seplat Energy Plc ("Seplat Energy" or the "Company") Completion of the Acquisition of MPNU|url=https://www.seplatenergy.com/media/fohcbgzc/corporate-announcement-on-completion-december-12th-2024.pdf}}</ref>.<ref name="bbc2">{{cite web|author=Barnaby Phillips|date=20 February 1999|title=Lagos hopes for change|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109062035/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|archive-date=9 January 2010|access-date=24 December 2009|work=BBC News}}</ref><ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30" /> Tinubu waɗii darnde tiiɗnde e mooɓugo ceede ngam taskaramji ɓamtaare rento nder Lagos ardungal Primrose Group, hukuuma kuugal siyaasaaku ɗon ƴama waylaare mawnde nder siyaasaaku lesdi man wakkati laamu Babangida. O suɓii caggal mum naatde e politik ngam waylude golle makko keewɗe e nder Mobil.<ref>{{Cite web|last=Ololade|first=Olatunji|date=2023-03-03|title=Tinubu: President-elect against all odds|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-president-elect-against-all-odds/|access-date=2024-12-23|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Golle politik Tinubu puɗɗii ko e hitaande 1991,<ref>{{Cite web|date=26 January 2022|title=Tinubu's house of war|url=https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032420/https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=TheCable|language=en-US}}</ref> nde o naati lannda Sosiyaalist Demokaraasi, o tawtoraama no feewi kampaañ ngam suɓaade [[Moshood Kashimawo Abiola]].<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2023-06-12|title=Tinubu, June 12 and NADECO|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-june-12-and-nadeco/|access-date=2026-04-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Republique tataɓo == Winndannde mawnde: Republique [[Naajeeriya|Najeriya]] tataɓo E hitaande 1992, o suɓaama e nder Senaa, o lomtii diiwaan Senaa [[Lagos]] West. To Asaambele ngenndi, o ardii Goomu Senaa ko faati e Bankeeji, Kaalis, Appropriation, e Kaalis.<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|title=YORUBA LEADERSHIP: THE CAP AND THE SHOES FIT ASIWAJU BOLA TINUBU|publisher=NigeriaWorld|date=4 May 2008|access-date=24 December 2009|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173345/http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|url-status=live}}</ref> Caggal nde njeñtudi wooteeji hooreleydaagu ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ustaa, Tinubu wonti tergal sosngal fedde wiyeteende NADECO, fedde nde ina moofti ballal ngam artirde demokaraasi e anndinde Abiola wonde keɓɗo woote ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993.<ref>{{Cite web|last=247ureports|date=2026-04-05|title=From NADECO To 2027: How Rejection Rewrote The Histories Of Tinubu, Reno Omokri, Fani-Kayode, And Bwala|url=https://247ureports.com/2026/04/from-nadeco-to-2027-how-rejection-rewrote-the-histories-of-tinubu-reno-omokri-fani-kayode-and-bwala/|access-date=2026-04-07|website=247 Ureports|language=en-US}}</ref> === Egginde e hootde === Binndanɗe mawɗe: Kawtal ngenndiwal demokaraasi ([[Naajeeriya]]) e dictature militaire e nder leydi [[Naajeeriya]] Caggal nde o heɓi laamu e gardagol konu leydi Seneraal [[Sani Abacha]],<ref>{{Cite web|author=Olagunju B. B.|date=2021-10-17|title=Most Comprehensive Tinubu interview about his early life, struggles abroad, against military, governorship, others -|url=https://thenewsnigeria.com.ng/2021/10/17/most-comprehensive-tinubu-interview-about-his-early-life-struggles-abroad-against-military-governorship-others/|access-date=2023-05-30|website=The NEWS}}</ref> Tinubu fotnoo ko nanngeede, nanngeede, ƴattaade, e hulɓinaade nguurndam makko, ɗum addani mo dogde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ngam kisal. O woppaani, o naati e NADECO caggal leydi e nder eggude ngam jokkude haɓaade laamu demokaraasi e artirde laamu e nder leydi ndii. O yahi eggude e hitaande 1994, o arti leydi ndii e hitaande 1998 caggal maayde Abacha, ɗum addani mo waylude leydi ndii e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nayaɓiri.<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|title=They labelled me military mole in NADECO for nothing – Bucknor Akerele|date=10 October 2009|author=Jide Ajani|publisher=Vanguard|access-date=24 December 2009|archive-date=27 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227232859/http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|url-status=live}}</ref> E nder balɗe garooje wooteeji 1999, Bola Tinubu wonnoo ko gardiiɗo ardiiɓe fedde wiyeteende Ibraahiima Adesanya e Ayo Adebanjo.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|title=Acceptable face of godfatherism?|author=Duro Onabule|date=14 March 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226165315/http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|archive-date=26 February 2010}}</ref> O yahi haa o heɓi nasaraaku nder suɓol ardiiɓe lesdi [[Lagos]] ngam o fooli Funsho Williams e Wahab Dosunmu, gonnooɗo ministaajo kuuɗe e koɗki.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|title=Why the military toppled Shagari|author=DURO ADESEKO|date=20 December 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201171918/http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|archive-date=1 February 2009}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|title=PDP's insatiable thirst|author=Olusola Balogun|date=25 October 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101128145704/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|archive-date=28 November 2010}}</ref> E lewru Yarkoma hitaande 1999, o darii ngam wonde guwerneer diiwaan Lagos e dow tikket AD, o suɓaama guwerneer. == Gomnaajo lesdi Lagos (1999-2007) == Ko o daraniiɗo dabareeji siyaasaaku, Tinubu wuuri wakkati laamu nguu, nde lannda ''People’s Democratic Party'' (PDP) heɓti laamu mawngu dow lesdi Naajeeriya, o laati Gomnaajo gooto tan suɓaama nder lesdi [[Naajeeriya]]. Ɗum addani ɓe heewde luural e laamu fedde nde PDP joginoo, haa teeŋti noon e sosde nokkuuji 37 goɗɗi ngam ƴellitde diiwaanuuji [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=21 years after, Lagos Assembly to scrap 37 LCDAs created by Tinubu in major overhaul|url=https://pmnewsnigeria.com/2024/10/17/21-years-after-lagos-assembly-to-scrap-37-lcdas-created-by-tinubu-in-major-overhaul/|access-date=2026-04-07|language=en-US}}</ref> Ñaawirde toownde (Cour suprême) ƴetti kuulal ngam wallitde mo, yamiri yo kaalis laamu nokkuyankeewu leydi [[Lagos]] nanngaa. E nder duuɓi 8 ɗi o woni e laamu, Tinubu fuɗɗiima mahde laabi kesi, ɗaɓɓuɗi ngam heblude haajuuji yimɓe leydi ndii ɓeydotooɗi yaawde. Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, hooreejo lesdi Lagos, lesdi [[Naajeeriya]] (1999-2007), heɓi ceede ɗuuɗɗe ngam ardungal maako ngal ɗon mari bawɗe. Ɗii ɗon hawti bee Gomnati ɓurduɗum nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hitaande 2000 diga suudu filu [[Naajeeriya]]-Beljik, Y2002 ceede kuuɗe ɓurduɗe ngam ɓesdugo taariindi ngurdam diga ministaajo kuuɗe lesdi [[Naajeeriya]] e kawtal ONU Habitat, e Y2000 ceede laamu ɓurduɗum nder ordinateer nder [[Naajeeriya]] diga kawtal ordinateeruuji [[Naajeeriya]] . O hokkaama kadi seedantaagal ''Doctor Honorary of Law'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia ''State University'' ngam darnde makko e nder demokaraasi, laamu moƴƴu, e ɓamtaare leydi [[Naajeeriya]]. Tinubu ina jogii tiitoonde laamu keewnde, ina wallita pelle karallaagal e renndo keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|title=New road opens up Ijegun community|author=FEMI BABAFEMI|date=29 June 2005|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061231191044/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|archive-date=31 December 2006}}</ref> Tinubu, e wondude e cukko guwerneer keso, Femi Pedro, heɓiino suɓaade kadi ngam wonde guwerneer e [[lewru]] abriil 2003. Dowlaaji goɗɗi ɗii fof e nder Fuɗnaange-rewo, njippiima e lannda Demokaraasi Yimɓe e ɗeen cuɓagol.<ref>{{cite web |url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|title=One-party state: Who will stop PDP?|author=Olusola Balogun|date=6 September 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106165431/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|archive-date=6 January 2010}}</ref> O nasti nder hare bee laamu lesdi ndi [[Olusegun Obasanjo]] jogi, dow ko laarani lesdi [[Lagos]] woodi hakke sosde nokkuuje kese ngam heɓugo ko laarani ɓiɓɓe lesdi maako ɗuuɗɓe. Luural ngal waɗi laamu lesdi ndi'i hoosugo ceede ko hewti diidaaɗi lesdi nder jiha kan.<ref>{{Cite news|title=Tinubu and His Lifelong Ambition|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/25/tinubu-and-his-lifelong-ambition/|access-date=2023-05-18|newspaper=[[This Day]]}}</ref> E nder balɗe cakkitiiɗe ɗe o woni e laamu, o woniino e hareeji jokkondirɗi e laamuuji PDP ko wayi no Adeseye Ogunlewe, gonnooɗo senateer diiwaan Lagos, wonnooɗo jaagorgal golle, e Bode George, hooreejo PDP to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|date=17 June 2004|title=Pains, anguish of Ogunlewe/George Army on Lagos roads|author=Tolu Olarewaju|publisher=Daily Independent|access-date=13 November 2009|archive-date=8 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108234408/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|url-status=usurped}}</ref> E hitaande 2006, Tinubu etinooma wallude cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] e oon sahaa, [[Atiku Abubakar]], yo won hooreejo lannda makko keso, hono Kongres Action de Najeria (ACN). Abubakar wonnooɗo tergal lannda PDP, ko ɓooyaani koo o fotnoo ko luural e hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] ngam yiɗde Abubakar lomtaade Obasanjo e laamu. Tinubu hokki Abubakar fartaŋŋe wayluki lanndaaji e nastuki AC, hokki mo kanndidaajo lanyol maako, bee sarɗi dow kanko, Tinubu, o laatoto ardiiɗo Atiku Abubakar. Atiku salii eɓɓaande ndee, nde o wayli e AC, o suɓii kanndidaa gooto ummoriiɗo Fuɗnaange-rewo, hono senaateer Ben Obi. Hay so tawii Atiku ina doga e laamu e dow laylaytol Tinubu e nder woote ɗe, PDP ina jokki heɓde, e nder ƴaañgal leydi.[36] Jokkondiral hakkunde Tinubu e cukko guwerneer Femi Pedro ɓeydiima tiiɗde caggal nde Pedro holliti anniya mum tawtoreede wooteeji guwerneer. Pedro ina haɓananoo wonde kanndidaa AC ngam wonde guwerneer e wooteeji 2007, kono o itti innde makko e ñalnde aset noddaango lannda. O woppi lannda Labour tawi omo jokki e darnde makko e cukko guwerneer.[37] Tinubu laamu lesdi Lagos timmini nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007, nde lomto maako e gonnooɗo hooreejo hukuumaaji lesdi Babatunde Fashola hoosi laamu lesdi Lagos.[38][39] == Ko adii laamu (2007-2023) == === Fiilngo 2007 === E hitaande 2009, caggal nde lannda Demokaraasi Leñol (PDP) heɓi nafoore mawnde e wooteeji lewru abriil 2007, Tinubu naati e kaaldigal ngam hawrude e lanndaaji luulndo ceertuɗi ɗii, mbaɗta ɗum "lannda mawɗo" baawɗo luulndaade PDP laamiiɗo e oon sahaa.[40] E lewru marse 2009, wonno ko haala wonde fedde ina anndaa ngam warde Tinubu.[41] === Woote hooreleydaagu 2011 === Tinubu bana hooreejo lesdi ACN, o jaɓi e peeñcu kanndidaaku hawtuki Nuhu Ribadu e Fola Adeola bana kanndidaajo ACN ngam suɓugo hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi nder hitaande 2011.[42] Sahara Reporters caggal mum hollitii wonde Tinubu waɗii nanondiral e laamu Jonathan ngam wallitde mo e suɓaade mo e nokku makko walla o fotnoo waɗde ñaawoore fenaande nde laamu fedde ndee fawi e dow makko e dow tuumeeji ɗiɗi ɗi laamu fedde ndee fawi e makko ngam jaŋde makko.[43][44] Tinubu adii hebbinde ɓataakeeji kanndidaaji guwerneer e hitaande 1998 to Komiseer Suɓngo Leydi ndi, o jaɓi e fenaande wonde o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan.[45] Tinubu caggal mum hollitii e nder doggol wooteeji 2015 wonde o jaɓii kanndidaagal Goodluck Jonathan sabu agenda makko mo o yi'i e peewnugol, ko ɗum huunde nde o ñaawiino ko adii ɗuum jaaynde wiyeteende Sahara Reporters.[42][46][47] === Woote hooreleydaagu 2015 === Binndanɗe mawɗe: Suɓol mawngol leydi Naajeeriya 2015 e Kongres Progressives kala E lewru feebariyee 2013, Tinubu ina jeyaa e dawriyankooɓe heewɓe sosnooɓe lannda "luulndo mawngo" e kawral lanndaaji luulndo tati ɓurɗi mawnude e nder leydi Najeriya – Kongres Action mo Najeriya (ACN), Kongres ngam Waylude Yahrude yeeso (CPC), Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP), fedde AlllliPD Progressives (PGAAP Grand Action). lannda Demokaraasi Yimɓe laamiiɗo e oon sahaa[48] – e nder Kongres Demokaraasi (APC).[49] E hitaande 2014, Tinubu wallitii gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, Seneraal [[Muhammadu Buhari]], hooreejo fedde CPC nde APC – mo yamiri tokkugol yimɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, kadi ko adii ɗuum o tawtoraama e wooteeji 2003, 2007 e 2011 ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi CPC[0]. Tinubu fuɗɗiima yiɗde wonde cukko hooreejo leydi Buhari kono caggal ɗuum o jaɓi Yemi Osinbajo, sehil makko e gonnooɗo komisinaajo ñaawoore.[51] E hitaande 2015, Buhari wadi APC ngam heɓugo nasaraaku, o timmini laamu PDP duuɓi 16, nden o laati arandeere nde hooreejo leydi Naajeeriya jooɗiiɗo jooni o fooli kanndidaajo luutooɓe.[52] Tinubu yahi yeeso ngam waɗugo kuugal mawngal nder laamu Buhari, o wallitorii kuuɗe laamu nden o jokki bee jokkirgol lesdi ndi'i, ngam o ɗon mari haaje laataago hooreejo lesdi.[53] E hitaande 2019, o walli Buhari ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, o fooli kanndidaajo PDP mo Atiku Abubakar. E hitaande 2020, caggal caɗeele nder lannda ka addani Tinubu ittude sehil mum e hooreejo lannda Adams Oshiomole, ina sikkaa ko ɗum waɗi ko ngam ustude darnde Tinubu ngam wonde hooreejo leydi ko adii hitaande 2023.[54] === Woote hooreleydaagu 2023 === Winndannde mawnde: Suɓol hooreejo leydi Najeriya 2023 Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2022, Tinubu waɗii bayyinaango mum e dow sarɗi ngam suɓaade hooreejo leydi.[55][56][57] Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, Tinubu heɓi wooteeji kawral lannda APC laamu nguu, o heɓi 1 271, o fooli cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo e Rotimi Amaechi ɓe keɓi 235 e 316.[58] Ñalnde 1 marse 2023, INEC hollitii Tinubu ko kañum heɓi jaaliiɗo e woote hooreleydaagu 2023.[59] O bayyinaama hooreejo leydi caggal nde o heɓi 8 794 726 woote ngam foolde luutndiiɓe makko. O ƴetti 36,6 e nder teemedere woote ɗee, o suɓii ko famɗi fof 25 e nder teemedere e nder diiwanuuji 28, ko seeɗa tan o heɓi ngam heɓde hooreejo leydi e nder daawal gootal.[60] Koolaaɗo kuuɓal makko ɗiɗaɓo biyeteeɗo Atiku Abubakar, mo lannda luulndo (PDP) heɓi 6 984 520 woote. Peter Obi, mo lannda Labour, heɓi 6 101 533 woote ngam arde tataɓo.[61] Woote kuuɓtodinɗe ɗee teskaama e fuɗɗoode ko heewi e wooteeji ɗii, e ŋakkeende wooteeji jam. Nde marsaama e ciimtol soodgol wooteeji, hulɓinaade wootooɓe, njanguuji e nokkuuji wooteeji e nder nokkuuji goɗɗi, e ardiiɓe wooteeji ɗi ngonaa e waktuuji mum en wondude e tuumeede fenaande laaɓtunde;[62][63] ngam ɓeydude geɗe e hoolaare e wooteeji ɗii, ardiiɓe Komisariyaa Wootooɓe Ngenndiijo Jeytaare viewing portvious result to EC tabitinaama maa waɗ e ñalawma woote.[64][65][66] No njeñtudi leydi ndii fuɗɗiri anndineede ñalnde 26 feebariyee to nokku college ngenndiijo to Abuja, luulndo ngoo feeñii nde tawnoo doggi njeñtudi ɗii njoɓaaka haa jooni ko adii anndinde ɗum en no sariya yamiri nii.[67][68] Ɗee geɗe wondude e haalaaji cemmbinɗi INEC ummoraade e ƴeewooɓe e pelle renndo siwil, addani kampaañ Abubakar, Obi, e Kwankwaso naamnaade, caggal ɗuum jaɓa e dow laabi njeñtudi wooteeji bayyinaaɗi ɗii haa ñalnde 28 feebariyee.[69][70][71][72] Kampaañiji luulndo tati mawɗi ɗii fof, ko jiidaa e won e pelle renndo siwil e gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, noddii komisiyoŋ oo yo yuɓɓin woote ɗee sabu fenaande e fitinaaji.[73][74][75][76][77] E nder ɗuum, kampaañ Tinubu yetti komisiyoŋ oo, o noddii nanngugol haalooɓe PDP ngam "waɗde fitinaaji."[78] Subaka law 1 mars, hooreejo INEC, Mahmood Yakubu, hollitii Tinubu ko kañum woni jaaliiɗo caggal nde njeñtudi dowri ndii fof hawraa.[79] E nder jaabawol, Abubakar, Obi, e Kwankwaso njaɓaani, ɓe kuniima luulndaade njeñtudi ndii.[80][81][82] == Hooreejo leydi (2023–hannde) == Joɗnde Tinubu e jaagorgal leydi Angalteer ko feewti e caggal leydi, hono James Cleverly (lewru ut 2023) Tinubu fuɗɗi laamu lesdi Naajeeriya nyande 29 lewru Mayru hitaande 2023. O hunni hooreejo lesdi Naajeeriya diga hooreejo kiitaaji Olukayode Ariwoola wakkati 10:41 (WAT) haa juulde udditgol laamu maako haa Eagle Square haa Abuja.[83] Laamu makko, nde laɓɓini caɗeele sariya luulndo ngoo caggal wooteeji marse, ina jaɓee no feewi tawa hay gooto luulndaaki ɗum, ina jogii kadi laabi sariyaaji winndereeji.[84] Hooreeɓe leyɗeele e laamuuji keewɗi tawtoraama kewu nguu.[85] Tinubu hokkaama teddungal mawngal nder lesdi ndi'i, ko ardiiɗo lesdi ndi'i, Muhammadu Buhari, nden cukko hooreejo lesdi Kashim Shettima hokkaama tedduŋgal ɗiɗaɓal dow ko laarani ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nyande 25 lewru Mayru hitaande 2023. === Peewnugol faggudu === Tinubu e nder konngol mum gadanol, hollitii ittugol ballal laamu nguu e petroŋ. Haala ka o wi'i nder yewtere maako arandeere, waɗi soodugo kulniiɗum arandejum e ɓesdugo ceede nder jemmaare woore haa nokkuuje pompiyeeje nder lesdi Naajeeriya. Senndikaa ngenndiijo gollooɓe NLC noddii seppooji e seppooji e nder leydi ndii fof ngam ɓeydude coggu petroŋ, ɗum noon caggal ɗuum ɓe ngoppitaa e nder kaaldigal jokkiingal e wakili’en laamu. Ballal laamu dow nyaamdu petrol waɗi ƴiiƴam dow ceede laamu lesdi Naajeeriya nder duuɓi cappanɗe jowi nden ittugo man ɗon mari bawɗe mawɗe haa Banki Adunaaru ngam faggudu Naajeeriya. Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2023, Tinubu timminii ballal coodguuli petroŋ gonɗi e leydi Naajeeriya, ɗum addani privatisation e nder gollorɗe petroŋ Naajeeriya. Ballal ngal waɗiino laamu Naajeeriya miliyaaruuji 10 dolaar hitaande kala e sahaa nde Tinubu timmini ɗum. Hooreejo leydi Tinubu, jamma 9 lewru juko, dartini golle Godwin Emefiele, hooreejo lesdi Naajeeriya. Emefiele's suspension woni ɗiɗaɓre nde hooreejo banki apex nder taariiha maako itti hooreejo lesdi [[Naajeeriya]]. Emefiele nanngaama e juuɗe polis sirlu leydi Najeriya SSS to Lagos ngam yiɗde dogde leydi ndii fayde leydi Benin. Sosde ɗum yiytaa ko no ƴellitaare moƴƴere. Emefiele ko banke konservatiif mo limtaa e duɗal ɓooyngal ngam ƴellitde naira Najeriya. Emefiele lomtinaama e gooto e depiteeji makko ɓurɗi faggudu liberal Folashodun Adebisi ngam wonde guwerneer gardiiɗo Banke mawɗo leydi Najeriya e nder bayyinaango hooreejo leydi ndii "jokkondiral e wiɗtooji jokkiiɗi e biro makko e peeje peewnaaɗe e nder fannu kaalis faggudu".[98] Sosde e caggal mum nanngugol Emefiele e juuɗe polis sirlu ngam tuumeede kaalis ownugol ina yi’ee wonde ko huunde nde woɗɗaani e miijooji makko e politikaaji makko e banki apex e eɓɓooji makko e nder laamu ko wayi no arbitrage e les laamu Buhari e waylude kaalis Najeriya. Kono won ƴeewooɓe teskiima darnde politik e nder darnugol Emefiele e nder njuɓɓudi cuuɗiindi ngam ɓeydude njoɓdi ñamaale laamu nguu gila e 5% haa 15% rewrude e laabi e peeje ñalnde aset 10 lewru nduu, ñalnde 16 lewru nduu. E caggal dartagol makko, banke apex balɗe joyi caggal ɗuum ñalnde 14 lewru nduu ittii denndaangal kuule njulaagu kaalis caggal leydi, o acci kaalis leydi ndii ina ustoo haa ɓurta lesɗude e nder luumo hee. Ko ɗum waɗi, hay so wonaa ko meeɗaa waɗde, hollitii ko ɗaminaa caggal nde dartinaa. Tinubu's reforms ceede yi'aama bana ko ɓuri laamu SAP 1986 ngam o yiɗi ɓesdugo faggudu lesdi Naajeeriya e ceede laamu diga wartugo demokaraasi duuɓi cappanɗe ɗiɗi ko adii. Ñalnde 15 lewru nduu, hooreejo leydi Tinubu udditi batu faggudu ngenndi ngu cukko hooreejo leydi Shettima ardii. Diiso ngoo ina jogii yamiroore wasiyaade hooreejo leydi ndii e geɗe faggudu, ina waɗi guwerneer banke mawɗo oo e denndaangal guwerneeruuji dowlaaji fedde nde. Sehil Tinubu ɓadiiɗo, banke njulaagu Wale Edun, woni laamɗo politik kaalis. === Kabinee e toɗɗagol === Hooreejo leydi Tinubu toɗɗiima ñalnde 3 lewru nduu, senaateer George Akume yo won hooreejo laamu fedde nde, Femi Gbajabiamila yo won hooreejo gollordu hooreejo leydi ndii. Tinubu darni hooreejo EFCC Abdulrasheed Bawa nyande 9 lewru Juko nden polis'en sirru Naajeeriya nanngi mo ngam o huuwi bee kuugal maako nyalde woore ɓaawo kawtal hakkunde hukuumaaji SSS e EFCC haa Lagos.Darnde makko hono no Emefiele nii, ina waɗi fenaande no feewi nde tawnoo Bawa ina joginoo Tinubu e nder wiɗto.Bawa lomtii ko Abdulkarim Chukkol, hooreejo EFCC. Hooreejo leydi Tinubu ñalnde 19 lewru nduu hollitii Mallam Nuhu Ribadu ko jaagorgal kisal leydi ndii. Toɗɗagol Nuhu Ribadu, gonnooɗo polis, yi’aama no waylo waylo mawngo diga hukuumaaji konu ɗi ɓooyi laamaago kuuɗe kisal lesdi Naajeeriya.[114] Hooreejo leydi Tinubu laɓɓini ardungal denndaangal konu nguu e konu nguu ñalnde 19 lewru nduu nde o woppi golle ɗee ko ina tolnoo e teemedere e capanɗe joyi seneraaluuji mawɗi. Tiitoonde kisal leydi e les Tinubu ina ɗaminaa maa ardo ɗum e njiimaandi siwil en e les njiimaandi Ofis Jaagorgal Kisal Ngenndiwal, ko fedde doosgal leydi sosaande e hitaande 1993. Tinubu hay so wayliima no feewi e politikaaji kaalis e kaalis, o alaa tawo ko jogori sosde kabine makko. O waɗii noddaali ngam laamu kawral ngam addude ardiiɓe luulndo les makko. Waylo doosgal leydi ndi hooreejo leydi ndii ƴetti, waɗii kuule ngam toɗɗaade jaagorɗe e nder balɗe capanɗe jeegom gadane ɗe o woni e laamu. Tinubu fusi boarduuji ministeeruuji fuu, departemaaji e hukuumaaji lesdi Naajeeriya nyande 19 lewru Juko. Nde o waɗi lewru wooturu e laamu e joofnirde wooteeji ardorde parlemaa Tinubu ina haɗi ɗum neldude noddaango jaagorɗe to Senaa ngam heɗaade ɗum ko adii ñalnde 29 lewru juko. Ñalnde 16 lewru feebariyee hitaande 2024, Tinubu toɗɗii Oyetunde Oladimeji Ojo, dewbo ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Folashade Tinubu, yo won hooreejo fedde toppitiinde koɗki leydi ndii, ɗum addani ɗum ñiŋde ko wiyetee ko jom suudu mum. === Dina === Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2024, Tinubu siifondirii e sariya kuulal ƴettugol leydi Nijeer, We Hail Thee, ko ɗum woni jimɗi ngenndiiji leydi ndii gila 1960 haa 1978, ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum, lomtii Arise, O Banndiraaɓe. Tinubu anndini dowla dow Rivers State ngam ittugo guwerneer man, o lomtina mo bee ardiiɗo toɗɗaaɗo.Movement oo ina ñiŋaa no feewi sabu ko ɗum huunde nde fotaani wonde e doosɗe leydi. === Feere kuudetaa === E darorɗe lewru Seeɗto 2025, kuudetaa baɗaaɗo e laamu Tinubu mo humpitooji konu leydi [[Naajeeriya]] udditi, mo Sahara Reporters yaltini ɗum. Kewu konu ñalngu jeytaare potngu waɗeede ñalnde 1 ut 2025 dartinaama, ofiseeji konu sappo e jeegom nanngaama e juuɗe Agency Intelligence Defense ina heen seneraal brigadier, kolonel, lietnaa kolonel nayi, majoruuji joy, kapiteen ɗiɗo e squadre an hooreejo. Ciimtol gadanol ngol ko feewti e fedde nde, militeer en ɓee njaɓaani ɗum, ɓe ustii nanngugol ngol ko no diisnondiral nii. Feere nde ina wiyee ina waɗi ofiseeji ƴettugol leydi to bannge worgo ɗi Kolonel Mohammed Ma'aji ardii, ina heen ofisee jokkondirɗo e biro jaagorgal kisal ngenndiwal e ballal kaalis ummoraade e gonnooɗo guwerneer e jaagorgal petroŋ Timipre Slyva. Fedde nde ina anniyii foolde laamu fedde ndee e dow fenaande ñalnde 25 lewru nduu, e warde hooreejo leydi ndii e jagge laamu toowɗe keewɗe. Tinubu lomtii mawɓe konu ñalnde 18 lewru nduu, Seneraal Olufemi Oluyede toɗɗaa mawɗo konu, wiɗtooji ina njokki haa jooni. === Feere siwil === ==== [[Amerik]] yanii ==== Winndannde mawnde: 2025 Amerik yanii e leydi [[Nijeer]] E fuɗɗoode lewru Noowammbar 2025, [[Donald Trump]], hooreejo leydi Amerik, yamiri konu Amerik yo heblo ngam waɗde konu e nder leydi Najeriya. Trump hollitii warngooji bonɗi ɗi tuumaama ina mbaɗa e Kerecee’en e ko tuumaa ko bonnude ndimaagu diine, ko ɗum addani mo suɓaade leydi Nijeer “leydi ɓurndi teeŋtude” sabu waasde jogaade doole ngam haɓaade hareeji bonɗi hakkunde renndo e diineeji e nder leydi ndi, tawi ko lislaamnaaɓe, bandiiji, ekstremist en e hareeji hakkunde durooɓe e remooɓe]Hooreejo leydi Naajeeriya, Tinubu, salii ko Trump tuumi koo, o haali ko fayti e darnde laamu Naajeeriya ngam reende ɓiɓɓe leydi mum tawa ko e diine. Ñalnde 25 lewru Duujal hitaande 2025, e dow ɗaɓɓaande laamu Tinubu, leyɗeele dentuɗe Amerik mbaɗii seppo ngam haɓde e Dowla Islaamiyankeejo to worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Hooreejo leydi Amerika Donald Trump, wi'i Amerika fiɗi ngam reenugo Masiihiŋko'en diga fitinaaji diinaaji ɗi ɓe ɗon mari haa woyla lesdi Naajeeriya, fijirde nde'e woni arandeere konu lesdi Naajeeriya ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya. === Politik caggal leydi === Tinubu fuɗɗii njillu mum gadano e nder leydi Najeriya to Pari ñalnde 21 lewru nduu ngam tawtoreede batu kaalis winndereyankeewu ngu yuɓɓinaa to Palais Brongniart tuggi 22 haa 24 lewru nduu. O ummii Pari o fayi London e "njillu keeriiɗo" ɗo o hawri e hooreejo makko Muhammadu Buhari. E lewru ut 2023, o wiyi yo konu Naajeeriya naat e leydi Nijeer e nder kiris Nijeer 2023.Ɗum noon luulndo ngoo ñiŋi ɗum. E lewru Duujal 2025, Tinubu hokki konu lesdi Naajeeriya yamiroore ngam waɗuki kuuɗe konu nder lesdi Benin ngam wallugo laamu lesdi man ɓaawo kuudetaa dow hooreejo lesdi Patrice Talon. E lewru mee 2026, Tinubu fuɗɗii njillu balɗe tati to Farayse ngam hawritde e jom jawɗeele en winndere ndee ngam faddaade peeje faggudu makko. == Miijo e natal renndo == Tinubu e nder nguurndam mum politik fof ina joginoo darnde tiiɗnde e nder politik e faggudu. Miijo Tinubu e yahrude yeeso ina waɗi nafooje potal, nuunɗal renndo, ndimaagu, e anndinde hakkeeji teskinɗi. O yi’i dowla man bana daraniiɗo welwelo jama’aare e nastugo nder rento Naajeeriya bana ko haani ngam tabitinki potal, gooŋgaaku, e kawtal rento.Ndee ɗoo miijo woɗɗaani no feewi e golle makko demokaraasi e nder laamu diineeji e nder leydi Najeriya. === Yiyngooji faggudu === Hooreejo leydi makko e politik faggudu makko, ganndiraaɗo Tinubunomics, ina ɗaminaa maa won yaltugol politik-miijooji e Buharism, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e annduɓe faggudu winndere ndee ina ngoɗɗi tawo sifaa ngal yaltugol to bannge faggudu ; reformeeji e lewru makko adanndu e laamu hollirii yaltude e njuɓɓudi laamu ɓennundi. Banki Duniyaaru e FMI holli haaje laamu garoowo ngam tabitinki kuuɗe makro-structural dow limngal limngal limngal limngal 1980 ngam rewtinki faggudu lesdi Naajeeriya nder limngal limngal limngal lesdi Naajeeriya.Tinubunomiks hollitaama e deftere nde o winndi e Brian Browne, konsul mawɗo Amerik to Lagos. === Lion Bourdillon === Winndannde mawnde: Lion Bourdillon Tinubu ina anndiraa no feewi wonde "Baaba Lagos".Darnde makko e doolnude ɓoggi wuro-dowla mawɗo oo feeñninaama e nder filmo biyeteeɗo The Lion of Bourdillon, filmo 2015 holliroowo darnde Tinubu e politik e kaalis dowla wuro ngoo. Tinubu waɗii ñaawoore ₦150 miliyaar ngam ñaawde peewnoowo oo, Teleeji Afrik jeytaare (AIT). Dokimaa oo dartiima ñalnde 6 marse 2015. O etiima semmbinde golle politik ɗee, haa arti noon e lewru desaambar 2009, nde o habri wonde Fashola e Tinubu ndartinii luural e dow haala suɓaade Fashola e gardagol guwerneer Lagos e hitaande 2011, tawi Tinubuerizire ɓuri yiɗde ko com. Ko nanndi e ɗuum, hare waɗii e hitaande 2015 e dow lomto Fashola, hono Akinwunmi Ambode, o ƴetti Fashola e Tinubu, o werlii teddeendi makko timmundi caggal Ambode. Ambode lomtii Fashola, Tinubu riiwti mo, lomtii mo ko Babajide Sanwo-Olu === Tuumeede fenaande === E hitaande 1993, laamu Amerik ustii jawdi makko sabu ñaawoore nde wiyi wonde laamu Amerik ina jogii sabaabu potɗo » sikkude wonde konte banke Amerik Tinubu ina njogii ngalu ngu o heɓi e njulaagu heroin. O jooɗodii e laamu Amerik, o woppi fotde 460 000 dolaar caggal oon hitaande. Kaayitaaji ñaawirdu e caggal mum ciimtol ñaawoore ndee hollitii wonde o gollodiima e yeeyooɓe heroin ɗiɗo Chicago. E lewru abriil 2007, caggal wooteeji mawɗi, kono hade guwerneer cuɓaaɗo Babatunde Fashola heɓde laamu, laamu fedde ndee addi Tinubu yeeso Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi laamu ngam ñaaweede sabu ko o tuumaa ko e golle ɗe ngonaa sariya e konte 16 ceertuɗe caggal leydi. E lewru Yarkomaa 2009, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis laɓɓini Tinubu e guwerneeruuji James Ibori mo diiwaan Delta e Obong Victor Attah mo diiwaan [[Diiwal Akwa Ibom|Akwa Ibom]] ngam tuumeede warngooji, njulaagu kaalis, njulaagu laamu e njulaagu laamu jowitiingu e yeeyde geɗe lowre Vmobile e hitaande 20674.E lewru suwee 2009, won ciimtol wonde polis metropolitan Angalteer ina loyndotoo njulaagu ngu laamu diiwaan Lagos waɗi e Econet (jooni Airtel). Tinubu wi'i kuugal ngal laaɓɗum, ngal nafata lesdi ndi'i, walaa hakkunde'en. Laamu leydi Naajeeriya salii ɗaɓɓaande leydi Biritaan ngam yaltinde hujjaaji potɗi huutoreede ngam ɓeydaade wiɗtude e ñaawde guwerneeruuji tati ɓooyɗi leydi Najeriya ɗii e nder ñaawirdu London. E nder wooteeji 2019, oto bullion yiytaa ina naata e galle Tinubu to laawol Bourdillion to Ikoyi, ɗum addani mo caggal ɗuum wiyde : « miɗo jogii kaalis ɗo njiɗmi fof. == Nguurndam neɗɗo == Tinubu resi Oluremi Tinubu, gonnooɗo senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Lagos hakkundeejo, e hitaande 1987. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Zainab Abisola Tinubu, Habibat Tinubu e Olayinka Tinubu. O jibini ɓiɓɓe tato e jokkondiral ɓennungal, Kazeem Olajide Tinubu (12 oktoobar 1974 – 31 oktoobar 2017), Folashade Tinubu (jibinaa ko 17 lewru juko 1976) e Oluwaseyi Tinubu (jibinaa ko 13 oktoobar 1985). Yumma Tinubu, Abibatu Mogaji, sankii ñalnde 15 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 96. Ñalnde 31 lewru nduu hitaande 2017, ɓiyiiko biyeteeɗo Jide Tinubu sankii to Londres. Tinubu ko juulɗo. == Teddungal e paabi == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (25 mee 2023) === Tiitooɗe aadaaji === Tinubu ina jogii laamuuji ɗiɗi aadaaji ; ko kanko woni "Asiwaju" Lagos e "Jagaba" Emira Borgu e nder Dowla Nijeer.[176] == Ƴeew kadi == Jigi Bola Doggol hooreeɓe leyɗeele e laamu hannde Doggol hooreeɓe gollordu e dow tolno jaɓgol == Himobe == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 1osj89cn4ifeav4jibzle5jhcpb47w0 183646 183645 2026-08-22T01:18:53Z Adamu mc 10501 Add category 183646 wikitext text/x-wiki {{databox}} Asiwaju '''Bola Ahmed Adekunle Tinubu''' GCFR (jibinaa ko 29 lewru mars hiitande 1952) ko o daraniiɗo dawrugol leydi [[Naajeeriya]], woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] 16ɓo e jooni gila hitaande 2023.<ref>{{Cite web|last=Majeed|first=Bakare|date=2023-05-29|title=PROFILE: Bola Tinubu: The Kingmaker becomes Nigeria's President, 16th Leader|url=https://www.premiumtimesng.com/news/601131-profile-bola-tinubu-the-kingmaker-becomes-nigerias-president-16th-leader.html|access-date=2023-05-29|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref> O woniino guwerneer diiwaan [[Lagos]] gila hiitande alif 1999 haa 2007 e senateer diiwaan [[Lagos]] Hirnaange e nder diiwaan tataɓo.<ref>{{Cite web|last=nigerianleaders|date=2024-08-23|title=List Of Lagos State Governors And Their Deputies (1999-Present)|url=https://nigerianleaders.com/list-of-lagos-state-governors-and-their-deputies/|access-date=2026-04-05|website=Nigerian Leaders|language=en-US}}</ref> Tinubu waɗi nguurndam mum gadanal ko to fombina-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], caggal ɗuum o ummii o fayi leydi [[Amerik]] ɗo o janngi ko fayti e hiisa (''accounting'') to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State. O warti lesdi [[Naajeeriya]] nder duuɓi 1980, o huwi haa Mobil [[Naajeeriya]] bana limngal limngal, hade maako nastugo siyaasaaku bana kanndidaa senator [[Lagos]] West nder hitaande 1992 les limngal lanyol ''Social Democratic Party''. Caggal nde dictateur militeer biyeteeɗo Sani Abacha fusi Senaa e hitaande 1993, Tinubu naati e leydi mum, o wonti daraniiɗo kampaañ ngam artirde demokaraasi e nder dingiral fedde wiyeteende ''National Democratic Coalition.''<ref>{{Cite web|last=Fasan|first=Olu|date=2022-07-25|title=For Tinubu, his 'lifelong ambition' trumps the unity of Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/for-tinubu-his-lifelong-ambition-trumps-the-unity-of-nigeria/|access-date=2026-04-05|website=Businessday NG|language=en-US}}</ref> E nder wooteeji gadani ɗi laamu [[Lagos]] waɗi caggal nde laamu nguu waɗi, Tinubu heɓiino nafoore mawnde e nder fedde wiyeteende Alliance for Democracy. Duuɓi nay caggal ɗuum, o dañii woote gardagol manndaa ɗiɗmo. Caggal nde o yalti laamu e hitaande 2007, o waɗii darnde mawnde e sosde fedde wiyeteende All Progressives Congrès e hitaande 2013. E hitaande 2023, o suɓaama hooreejo leydi, o fooli [[Atiku Abubakar]] e [[Peter Obi]].<ref>{{Cite web|last=Chioma|first=Unini|date=2023-02-28|title=#NigeriaElections2023: Final Results of 2023 Presidential Election [As Declared By INEC]|url=https://thenigerialawyer.com/inigeriaelections2023-final-results-of-2023-presidential-election-as-declared-by-ineci/|access-date=2026-04-05|website=TheNigeriaLawyer|language=en}}</ref> E gardagol makko laamu nguu joofniri ko adii ballal petroŋ, e wiyde mum ko ŋakkeende ngalu,<ref>{{Cite web|title=Nigerian petrol prices reach record high after subsidy removal|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/7/18/nigerian-petrol-prices-reach-record-high-after-subsidy-removal|access-date=2025-02-23|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> fusi juɓɓule laamu keewɗe e nder juɓɓule fedde nde e gollorɗe laamu, lomtiniri ko ɓuri heewde e ardorde konu e paramilitaare, wallitii golle diiwaan oo ngam jaabaade 2025' d securé e Dental Dowlaaji [[Amerik]] e Bentat ''the cooperation'' e Bentat ''cooperation'' 2025 feewde e Dowla Islaamiyankeejo e wuurde e kuudetaa mo tuumaama.<ref>{{Cite web|last=Lee|first=David D.|title=Nigeria says it deployed jets, troops to Benin to 'dislodge coup plotters'|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/12/8/nigeria-says-it-deployed-troops-to-benin-to-dislodge-coup-plotters|access-date=2026-04-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2026-01-26|title=Alleged Coup: Military Hands Over Report To Tinubu|url=https://dailytrust.com/alleged-coup-military-hands-over-report-to-tinubu/|access-date=2026-04-05|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> ==Nguurndam gadano== Tinubu jibinaa ko [[Lagos]], e nder galle juulɓe jeyaaɓe e leñol [[Yoruba language|Yoruba]],<ref>{{Cite news|first=Okeri|last=Ngutjinazo|title=Who is Bola Tinubu, Nigeria's new president?|newspaper=Deutsche Welt|date=May 29, 2023|url=https://www.dw.com/en/who-is-nigerias-new-president-bola-tinubu/a-64851330|via=|archive-url=|archive-date=}}</ref> ɓii Abibatu Mogaji, Ìyál'ọ́jà [[Lagos]]. O jaɓaama e nder binndanɗe koolniiɗe wonde o jibinaa ko e hitaande 1952;<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2023/feb/24/godfather-of-lagos-is-the-man-to-beat-in-pivotal-nigerian-election|title='Godfather of Lagos' is the man to beat in pivotal Nigerian election|newspaper=The Guardian|date=24 February 2023|last1=Burke|first1=Jason}}</ref> ndeeɗoo hitaande jibinannde ina waɗi sahaaji luulndiiɓe politik, ɓe mbiyi ko o mawɗo no feewi. Won e lowre koolkisaande ina teskaa wonde duuɓi makko hoolkisaaka.<ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/world/africa/article/nigerian-presidential-candidate-proves-hes-fit-for-office-on-exercise-bike-fhq7z7l7p|title=Nigerian presidential candidate 'proves he's fit for office' — on exercise bike|author=Richard Assheton}}</ref><ref>{{cite web|last1=Amaechi|first1=Ikechukwu|title=Tinubu and the certificate scandal that refuses to die|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=30 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=7 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707230143/https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|url-status=live}}</ref> ==Jaangirde== Tinubu janngi haa janngirde lesre St. John, Aroloya, [[Lagos]] ko adii o yaha janngirde sukaaɓe haa Ibadan.<ref>{{Cite web|title=Bola Tinubu Biography: Life Story and Age Accomplishments of Asiwaju|url=https://buzznigeria.com/bola-tinubu/|access-date=2023-05-29|website=buzznigeria.com|date=27 July 2022}}</ref> Tinubu arii leydi [[Amerik]] ko e hitaande 1975, ɗo o fuɗɗii jaŋde leslesre ko adii fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Richard J. Daley to [[Chicago]], caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Chicago]] ''State'' ɗo o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi. O golli golle keewɗe ko wayi no lootoowo diƴƴe, garde jamma e sofereeɓe taksi ngam wallitde hoore makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-23">{{Cite web|date=2011-07-23|title=Asiwaju Bola Tinubu - Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|access-date=2024-12-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011}}</ref> O waɗi doggol honor dean nde o woni janngoowo leslesre e jannginde remedial class tutorials, yoga e wondiiɓe makko ina njetta lectures makko ngam ɓeydagol toɓɓe maɓɓe. Tinubu ko hooreejo fedde hiisawal duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande makko mawnde. GPA makko mo o heɓi ko 3.54. Tinubu heɓi bakkaa mum ko faati e njuɓɓudi njulaagu e hitaande 1979.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-232" /><ref>{{cite web|last1=Ufuoma|first1=Vincent|title=Chicago University replies ICIR on Tinubu's controversial certificate|url=https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=27 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=8 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708190307/https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ade|first=Adesomoju|date=2023-10-05|title=Chicago varsity confirms Tinubu's graduation, identity, inconsistent on certificate submitted to INEC|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231008192033/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|archive-date=2023-10-08|access-date=2025-02-17|website=Premium Times}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Caggal nde o heɓi bak makko, Tinubu golliima e sosiyeteeji [[Amerik]] biyeteeɗi Arthur Andersen, Deloitte e GTE.<ref>{{cite web|title=My Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011|access-date=24 December 2009|publisher=Asiwaju Bola Tinubu}}</ref><ref name="GhanaWebTinubu">{{cite news|title=How I made my first million dollars in America - Bola Tinubu reveals|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/africa/How-I-made-my-first-million-dollars-in-America-Bola-Tinubu-reveals-1573562|access-date=8 July 2023|work=GhanaWeb|date=1 July 2022|language=en}}</ref> To Deloitte, o dañii humpito e golle ƴeewndo e njuɓɓudi konsulteer wonande sosiyeteeji Fortune 500. O woniino jiiloowo e fedde Saudi Aramco, gollodiiɗo mum e ''National Oil'', o wallitii e sosde njuɓɓudi maɓɓe hiisa e ƴeewndo, o ardii kadi ƴellitaare makko adannde e kaalis.Tinubu ummiima London ɗo o heɓi gollal ngam wonde ƴeewtotooɗo petroŋ e nder leydi Angalteer hade makko naatde e fedde nde wonaa laamuyankoore (jooni Seplat Energy) ngam wonde hooreejo sosiyetee mawɗo e kaalis e nder kitaale 1980.<ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30">{{Cite web|title=My education, career at Deloitte, Mobil, others - Tinubu|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/06/30/my-education-career-at-deloitte-mobil-others-tinubu/|access-date=2024-12-23|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=12 Dec 2024|title=Seplat Energy Plc ("Seplat Energy" or the "Company") Completion of the Acquisition of MPNU|url=https://www.seplatenergy.com/media/fohcbgzc/corporate-announcement-on-completion-december-12th-2024.pdf}}</ref>.<ref name="bbc2">{{cite web|author=Barnaby Phillips|date=20 February 1999|title=Lagos hopes for change|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109062035/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|archive-date=9 January 2010|access-date=24 December 2009|work=BBC News}}</ref><ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30" /> Tinubu waɗii darnde tiiɗnde e mooɓugo ceede ngam taskaramji ɓamtaare rento nder Lagos ardungal Primrose Group, hukuuma kuugal siyaasaaku ɗon ƴama waylaare mawnde nder siyaasaaku lesdi man wakkati laamu Babangida. O suɓii caggal mum naatde e politik ngam waylude golle makko keewɗe e nder Mobil.<ref>{{Cite web|last=Ololade|first=Olatunji|date=2023-03-03|title=Tinubu: President-elect against all odds|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-president-elect-against-all-odds/|access-date=2024-12-23|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Golle politik Tinubu puɗɗii ko e hitaande 1991,<ref>{{Cite web|date=26 January 2022|title=Tinubu's house of war|url=https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032420/https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=TheCable|language=en-US}}</ref> nde o naati lannda Sosiyaalist Demokaraasi, o tawtoraama no feewi kampaañ ngam suɓaade [[Moshood Kashimawo Abiola]].<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2023-06-12|title=Tinubu, June 12 and NADECO|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-june-12-and-nadeco/|access-date=2026-04-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Republique tataɓo == Winndannde mawnde: Republique [[Naajeeriya|Najeriya]] tataɓo E hitaande 1992, o suɓaama e nder Senaa, o lomtii diiwaan Senaa [[Lagos]] West. To Asaambele ngenndi, o ardii Goomu Senaa ko faati e Bankeeji, Kaalis, Appropriation, e Kaalis.<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|title=YORUBA LEADERSHIP: THE CAP AND THE SHOES FIT ASIWAJU BOLA TINUBU|publisher=NigeriaWorld|date=4 May 2008|access-date=24 December 2009|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173345/http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|url-status=live}}</ref> Caggal nde njeñtudi wooteeji hooreleydaagu ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ustaa, Tinubu wonti tergal sosngal fedde wiyeteende NADECO, fedde nde ina moofti ballal ngam artirde demokaraasi e anndinde Abiola wonde keɓɗo woote ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993.<ref>{{Cite web|last=247ureports|date=2026-04-05|title=From NADECO To 2027: How Rejection Rewrote The Histories Of Tinubu, Reno Omokri, Fani-Kayode, And Bwala|url=https://247ureports.com/2026/04/from-nadeco-to-2027-how-rejection-rewrote-the-histories-of-tinubu-reno-omokri-fani-kayode-and-bwala/|access-date=2026-04-07|website=247 Ureports|language=en-US}}</ref> === Egginde e hootde === Binndanɗe mawɗe: Kawtal ngenndiwal demokaraasi ([[Naajeeriya]]) e dictature militaire e nder leydi [[Naajeeriya]] Caggal nde o heɓi laamu e gardagol konu leydi Seneraal [[Sani Abacha]],<ref>{{Cite web|author=Olagunju B. B.|date=2021-10-17|title=Most Comprehensive Tinubu interview about his early life, struggles abroad, against military, governorship, others -|url=https://thenewsnigeria.com.ng/2021/10/17/most-comprehensive-tinubu-interview-about-his-early-life-struggles-abroad-against-military-governorship-others/|access-date=2023-05-30|website=The NEWS}}</ref> Tinubu fotnoo ko nanngeede, nanngeede, ƴattaade, e hulɓinaade nguurndam makko, ɗum addani mo dogde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ngam kisal. O woppaani, o naati e NADECO caggal leydi e nder eggude ngam jokkude haɓaade laamu demokaraasi e artirde laamu e nder leydi ndii. O yahi eggude e hitaande 1994, o arti leydi ndii e hitaande 1998 caggal maayde Abacha, ɗum addani mo waylude leydi ndii e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nayaɓiri.<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|title=They labelled me military mole in NADECO for nothing – Bucknor Akerele|date=10 October 2009|author=Jide Ajani|publisher=Vanguard|access-date=24 December 2009|archive-date=27 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227232859/http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|url-status=live}}</ref> E nder balɗe garooje wooteeji 1999, Bola Tinubu wonnoo ko gardiiɗo ardiiɓe fedde wiyeteende Ibraahiima Adesanya e Ayo Adebanjo.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|title=Acceptable face of godfatherism?|author=Duro Onabule|date=14 March 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226165315/http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|archive-date=26 February 2010}}</ref> O yahi haa o heɓi nasaraaku nder suɓol ardiiɓe lesdi [[Lagos]] ngam o fooli Funsho Williams e Wahab Dosunmu, gonnooɗo ministaajo kuuɗe e koɗki.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|title=Why the military toppled Shagari|author=DURO ADESEKO|date=20 December 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201171918/http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|archive-date=1 February 2009}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|title=PDP's insatiable thirst|author=Olusola Balogun|date=25 October 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101128145704/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|archive-date=28 November 2010}}</ref> E lewru Yarkoma hitaande 1999, o darii ngam wonde guwerneer diiwaan Lagos e dow tikket AD, o suɓaama guwerneer. == Gomnaajo lesdi Lagos (1999-2007) == Ko o daraniiɗo dabareeji siyaasaaku, Tinubu wuuri wakkati laamu nguu, nde lannda ''People’s Democratic Party'' (PDP) heɓti laamu mawngu dow lesdi Naajeeriya, o laati Gomnaajo gooto tan suɓaama nder lesdi [[Naajeeriya]]. Ɗum addani ɓe heewde luural e laamu fedde nde PDP joginoo, haa teeŋti noon e sosde nokkuuji 37 goɗɗi ngam ƴellitde diiwaanuuji [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=21 years after, Lagos Assembly to scrap 37 LCDAs created by Tinubu in major overhaul|url=https://pmnewsnigeria.com/2024/10/17/21-years-after-lagos-assembly-to-scrap-37-lcdas-created-by-tinubu-in-major-overhaul/|access-date=2026-04-07|language=en-US}}</ref> Ñaawirde toownde (Cour suprême) ƴetti kuulal ngam wallitde mo, yamiri yo kaalis laamu nokkuyankeewu leydi [[Lagos]] nanngaa. E nder duuɓi 8 ɗi o woni e laamu, Tinubu fuɗɗiima mahde laabi kesi, ɗaɓɓuɗi ngam heblude haajuuji yimɓe leydi ndii ɓeydotooɗi yaawde. Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, hooreejo lesdi Lagos, lesdi [[Naajeeriya]] (1999-2007), heɓi ceede ɗuuɗɗe ngam ardungal maako ngal ɗon mari bawɗe. Ɗii ɗon hawti bee Gomnati ɓurduɗum nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hitaande 2000 diga suudu filu [[Naajeeriya]]-Beljik, Y2002 ceede kuuɗe ɓurduɗe ngam ɓesdugo taariindi ngurdam diga ministaajo kuuɗe lesdi [[Naajeeriya]] e kawtal ONU Habitat, e Y2000 ceede laamu ɓurduɗum nder ordinateer nder [[Naajeeriya]] diga kawtal ordinateeruuji [[Naajeeriya]] . O hokkaama kadi seedantaagal ''Doctor Honorary of Law'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia ''State University'' ngam darnde makko e nder demokaraasi, laamu moƴƴu, e ɓamtaare leydi [[Naajeeriya]]. Tinubu ina jogii tiitoonde laamu keewnde, ina wallita pelle karallaagal e renndo keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|title=New road opens up Ijegun community|author=FEMI BABAFEMI|date=29 June 2005|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061231191044/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|archive-date=31 December 2006}}</ref> Tinubu, e wondude e cukko guwerneer keso, Femi Pedro, heɓiino suɓaade kadi ngam wonde guwerneer e [[lewru]] abriil 2003. Dowlaaji goɗɗi ɗii fof e nder Fuɗnaange-rewo, njippiima e lannda Demokaraasi Yimɓe e ɗeen cuɓagol.<ref>{{cite web |url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|title=One-party state: Who will stop PDP?|author=Olusola Balogun|date=6 September 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106165431/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|archive-date=6 January 2010}}</ref> O nasti nder hare bee laamu lesdi ndi [[Olusegun Obasanjo]] jogi, dow ko laarani lesdi [[Lagos]] woodi hakke sosde nokkuuje kese ngam heɓugo ko laarani ɓiɓɓe lesdi maako ɗuuɗɓe. Luural ngal waɗi laamu lesdi ndi'i hoosugo ceede ko hewti diidaaɗi lesdi nder jiha kan.<ref>{{Cite news|title=Tinubu and His Lifelong Ambition|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/25/tinubu-and-his-lifelong-ambition/|access-date=2023-05-18|newspaper=[[This Day]]}}</ref> E nder balɗe cakkitiiɗe ɗe o woni e laamu, o woniino e hareeji jokkondirɗi e laamuuji PDP ko wayi no Adeseye Ogunlewe, gonnooɗo senateer diiwaan Lagos, wonnooɗo jaagorgal golle, e Bode George, hooreejo PDP to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|date=17 June 2004|title=Pains, anguish of Ogunlewe/George Army on Lagos roads|author=Tolu Olarewaju|publisher=Daily Independent|access-date=13 November 2009|archive-date=8 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108234408/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|url-status=usurped}}</ref> E hitaande 2006, Tinubu etinooma wallude cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] e oon sahaa, [[Atiku Abubakar]], yo won hooreejo lannda makko keso, hono Kongres Action de Najeria (ACN). Abubakar wonnooɗo tergal lannda PDP, ko ɓooyaani koo o fotnoo ko luural e hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] ngam yiɗde Abubakar lomtaade Obasanjo e laamu. Tinubu hokki Abubakar fartaŋŋe wayluki lanndaaji e nastuki AC, hokki mo kanndidaajo lanyol maako, bee sarɗi dow kanko, Tinubu, o laatoto ardiiɗo Atiku Abubakar. Atiku salii eɓɓaande ndee, nde o wayli e AC, o suɓii kanndidaa gooto ummoriiɗo Fuɗnaange-rewo, hono senaateer Ben Obi. Hay so tawii Atiku ina doga e laamu e dow laylaytol Tinubu e nder woote ɗe, PDP ina jokki heɓde, e nder ƴaañgal leydi.[36] Jokkondiral hakkunde Tinubu e cukko guwerneer Femi Pedro ɓeydiima tiiɗde caggal nde Pedro holliti anniya mum tawtoreede wooteeji guwerneer. Pedro ina haɓananoo wonde kanndidaa AC ngam wonde guwerneer e wooteeji 2007, kono o itti innde makko e ñalnde aset noddaango lannda. O woppi lannda Labour tawi omo jokki e darnde makko e cukko guwerneer.[37] Tinubu laamu lesdi Lagos timmini nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007, nde lomto maako e gonnooɗo hooreejo hukuumaaji lesdi Babatunde Fashola hoosi laamu lesdi Lagos.[38][39] == Ko adii laamu (2007-2023) == === Fiilngo 2007 === E hitaande 2009, caggal nde lannda Demokaraasi Leñol (PDP) heɓi nafoore mawnde e wooteeji lewru abriil 2007, Tinubu naati e kaaldigal ngam hawrude e lanndaaji luulndo ceertuɗi ɗii, mbaɗta ɗum "lannda mawɗo" baawɗo luulndaade PDP laamiiɗo e oon sahaa.[40] E lewru marse 2009, wonno ko haala wonde fedde ina anndaa ngam warde Tinubu.[41] === Woote hooreleydaagu 2011 === Tinubu bana hooreejo lesdi ACN, o jaɓi e peeñcu kanndidaaku hawtuki Nuhu Ribadu e Fola Adeola bana kanndidaajo ACN ngam suɓugo hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi nder hitaande 2011.[42] Sahara Reporters caggal mum hollitii wonde Tinubu waɗii nanondiral e laamu Jonathan ngam wallitde mo e suɓaade mo e nokku makko walla o fotnoo waɗde ñaawoore fenaande nde laamu fedde ndee fawi e dow makko e dow tuumeeji ɗiɗi ɗi laamu fedde ndee fawi e makko ngam jaŋde makko.[43][44] Tinubu adii hebbinde ɓataakeeji kanndidaaji guwerneer e hitaande 1998 to Komiseer Suɓngo Leydi ndi, o jaɓi e fenaande wonde o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan.[45] Tinubu caggal mum hollitii e nder doggol wooteeji 2015 wonde o jaɓii kanndidaagal Goodluck Jonathan sabu agenda makko mo o yi'i e peewnugol, ko ɗum huunde nde o ñaawiino ko adii ɗuum jaaynde wiyeteende Sahara Reporters.[42][46][47] === Woote hooreleydaagu 2015 === Binndanɗe mawɗe: Suɓol mawngol leydi Naajeeriya 2015 e Kongres Progressives kala E lewru feebariyee 2013, Tinubu ina jeyaa e dawriyankooɓe heewɓe sosnooɓe lannda "luulndo mawngo" e kawral lanndaaji luulndo tati ɓurɗi mawnude e nder leydi Najeriya – Kongres Action mo Najeriya (ACN), Kongres ngam Waylude Yahrude yeeso (CPC), Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP), fedde AlllliPD Progressives (PGAAP Grand Action). lannda Demokaraasi Yimɓe laamiiɗo e oon sahaa[48] – e nder Kongres Demokaraasi (APC).[49] E hitaande 2014, Tinubu wallitii gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, Seneraal [[Muhammadu Buhari]], hooreejo fedde CPC nde APC – mo yamiri tokkugol yimɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, kadi ko adii ɗuum o tawtoraama e wooteeji 2003, 2007 e 2011 ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi CPC[0]. Tinubu fuɗɗiima yiɗde wonde cukko hooreejo leydi Buhari kono caggal ɗuum o jaɓi Yemi Osinbajo, sehil makko e gonnooɗo komisinaajo ñaawoore.[51] E hitaande 2015, Buhari wadi APC ngam heɓugo nasaraaku, o timmini laamu PDP duuɓi 16, nden o laati arandeere nde hooreejo leydi Naajeeriya jooɗiiɗo jooni o fooli kanndidaajo luutooɓe.[52] Tinubu yahi yeeso ngam waɗugo kuugal mawngal nder laamu Buhari, o wallitorii kuuɗe laamu nden o jokki bee jokkirgol lesdi ndi'i, ngam o ɗon mari haaje laataago hooreejo lesdi.[53] E hitaande 2019, o walli Buhari ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, o fooli kanndidaajo PDP mo Atiku Abubakar. E hitaande 2020, caggal caɗeele nder lannda ka addani Tinubu ittude sehil mum e hooreejo lannda Adams Oshiomole, ina sikkaa ko ɗum waɗi ko ngam ustude darnde Tinubu ngam wonde hooreejo leydi ko adii hitaande 2023.[54] === Woote hooreleydaagu 2023 === Winndannde mawnde: Suɓol hooreejo leydi Najeriya 2023 Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2022, Tinubu waɗii bayyinaango mum e dow sarɗi ngam suɓaade hooreejo leydi.[55][56][57] Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, Tinubu heɓi wooteeji kawral lannda APC laamu nguu, o heɓi 1 271, o fooli cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo e Rotimi Amaechi ɓe keɓi 235 e 316.[58] Ñalnde 1 marse 2023, INEC hollitii Tinubu ko kañum heɓi jaaliiɗo e woote hooreleydaagu 2023.[59] O bayyinaama hooreejo leydi caggal nde o heɓi 8 794 726 woote ngam foolde luutndiiɓe makko. O ƴetti 36,6 e nder teemedere woote ɗee, o suɓii ko famɗi fof 25 e nder teemedere e nder diiwanuuji 28, ko seeɗa tan o heɓi ngam heɓde hooreejo leydi e nder daawal gootal.[60] Koolaaɗo kuuɓal makko ɗiɗaɓo biyeteeɗo Atiku Abubakar, mo lannda luulndo (PDP) heɓi 6 984 520 woote. Peter Obi, mo lannda Labour, heɓi 6 101 533 woote ngam arde tataɓo.[61] Woote kuuɓtodinɗe ɗee teskaama e fuɗɗoode ko heewi e wooteeji ɗii, e ŋakkeende wooteeji jam. Nde marsaama e ciimtol soodgol wooteeji, hulɓinaade wootooɓe, njanguuji e nokkuuji wooteeji e nder nokkuuji goɗɗi, e ardiiɓe wooteeji ɗi ngonaa e waktuuji mum en wondude e tuumeede fenaande laaɓtunde;[62][63] ngam ɓeydude geɗe e hoolaare e wooteeji ɗii, ardiiɓe Komisariyaa Wootooɓe Ngenndiijo Jeytaare viewing portvious result to EC tabitinaama maa waɗ e ñalawma woote.[64][65][66] No njeñtudi leydi ndii fuɗɗiri anndineede ñalnde 26 feebariyee to nokku college ngenndiijo to Abuja, luulndo ngoo feeñii nde tawnoo doggi njeñtudi ɗii njoɓaaka haa jooni ko adii anndinde ɗum en no sariya yamiri nii.[67][68] Ɗee geɗe wondude e haalaaji cemmbinɗi INEC ummoraade e ƴeewooɓe e pelle renndo siwil, addani kampaañ Abubakar, Obi, e Kwankwaso naamnaade, caggal ɗuum jaɓa e dow laabi njeñtudi wooteeji bayyinaaɗi ɗii haa ñalnde 28 feebariyee.[69][70][71][72] Kampaañiji luulndo tati mawɗi ɗii fof, ko jiidaa e won e pelle renndo siwil e gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, noddii komisiyoŋ oo yo yuɓɓin woote ɗee sabu fenaande e fitinaaji.[73][74][75][76][77] E nder ɗuum, kampaañ Tinubu yetti komisiyoŋ oo, o noddii nanngugol haalooɓe PDP ngam "waɗde fitinaaji."[78] Subaka law 1 mars, hooreejo INEC, Mahmood Yakubu, hollitii Tinubu ko kañum woni jaaliiɗo caggal nde njeñtudi dowri ndii fof hawraa.[79] E nder jaabawol, Abubakar, Obi, e Kwankwaso njaɓaani, ɓe kuniima luulndaade njeñtudi ndii.[80][81][82] == Hooreejo leydi (2023–hannde) == Joɗnde Tinubu e jaagorgal leydi Angalteer ko feewti e caggal leydi, hono James Cleverly (lewru ut 2023) Tinubu fuɗɗi laamu lesdi Naajeeriya nyande 29 lewru Mayru hitaande 2023. O hunni hooreejo lesdi Naajeeriya diga hooreejo kiitaaji Olukayode Ariwoola wakkati 10:41 (WAT) haa juulde udditgol laamu maako haa Eagle Square haa Abuja.[83] Laamu makko, nde laɓɓini caɗeele sariya luulndo ngoo caggal wooteeji marse, ina jaɓee no feewi tawa hay gooto luulndaaki ɗum, ina jogii kadi laabi sariyaaji winndereeji.[84] Hooreeɓe leyɗeele e laamuuji keewɗi tawtoraama kewu nguu.[85] Tinubu hokkaama teddungal mawngal nder lesdi ndi'i, ko ardiiɗo lesdi ndi'i, Muhammadu Buhari, nden cukko hooreejo lesdi Kashim Shettima hokkaama tedduŋgal ɗiɗaɓal dow ko laarani ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nyande 25 lewru Mayru hitaande 2023. === Peewnugol faggudu === Tinubu e nder konngol mum gadanol, hollitii ittugol ballal laamu nguu e petroŋ. Haala ka o wi'i nder yewtere maako arandeere, waɗi soodugo kulniiɗum arandejum e ɓesdugo ceede nder jemmaare woore haa nokkuuje pompiyeeje nder lesdi Naajeeriya. Senndikaa ngenndiijo gollooɓe NLC noddii seppooji e seppooji e nder leydi ndii fof ngam ɓeydude coggu petroŋ, ɗum noon caggal ɗuum ɓe ngoppitaa e nder kaaldigal jokkiingal e wakili’en laamu. Ballal laamu dow nyaamdu petrol waɗi ƴiiƴam dow ceede laamu lesdi Naajeeriya nder duuɓi cappanɗe jowi nden ittugo man ɗon mari bawɗe mawɗe haa Banki Adunaaru ngam faggudu Naajeeriya. Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2023, Tinubu timminii ballal coodguuli petroŋ gonɗi e leydi Naajeeriya, ɗum addani privatisation e nder gollorɗe petroŋ Naajeeriya. Ballal ngal waɗiino laamu Naajeeriya miliyaaruuji 10 dolaar hitaande kala e sahaa nde Tinubu timmini ɗum. Hooreejo leydi Tinubu, jamma 9 lewru juko, dartini golle Godwin Emefiele, hooreejo lesdi Naajeeriya. Emefiele's suspension woni ɗiɗaɓre nde hooreejo banki apex nder taariiha maako itti hooreejo lesdi [[Naajeeriya]]. Emefiele nanngaama e juuɗe polis sirlu leydi Najeriya SSS to Lagos ngam yiɗde dogde leydi ndii fayde leydi Benin. Sosde ɗum yiytaa ko no ƴellitaare moƴƴere. Emefiele ko banke konservatiif mo limtaa e duɗal ɓooyngal ngam ƴellitde naira Najeriya. Emefiele lomtinaama e gooto e depiteeji makko ɓurɗi faggudu liberal Folashodun Adebisi ngam wonde guwerneer gardiiɗo Banke mawɗo leydi Najeriya e nder bayyinaango hooreejo leydi ndii "jokkondiral e wiɗtooji jokkiiɗi e biro makko e peeje peewnaaɗe e nder fannu kaalis faggudu".[98] Sosde e caggal mum nanngugol Emefiele e juuɗe polis sirlu ngam tuumeede kaalis ownugol ina yi’ee wonde ko huunde nde woɗɗaani e miijooji makko e politikaaji makko e banki apex e eɓɓooji makko e nder laamu ko wayi no arbitrage e les laamu Buhari e waylude kaalis Najeriya. Kono won ƴeewooɓe teskiima darnde politik e nder darnugol Emefiele e nder njuɓɓudi cuuɗiindi ngam ɓeydude njoɓdi ñamaale laamu nguu gila e 5% haa 15% rewrude e laabi e peeje ñalnde aset 10 lewru nduu, ñalnde 16 lewru nduu. E caggal dartagol makko, banke apex balɗe joyi caggal ɗuum ñalnde 14 lewru nduu ittii denndaangal kuule njulaagu kaalis caggal leydi, o acci kaalis leydi ndii ina ustoo haa ɓurta lesɗude e nder luumo hee. Ko ɗum waɗi, hay so wonaa ko meeɗaa waɗde, hollitii ko ɗaminaa caggal nde dartinaa. Tinubu's reforms ceede yi'aama bana ko ɓuri laamu SAP 1986 ngam o yiɗi ɓesdugo faggudu lesdi Naajeeriya e ceede laamu diga wartugo demokaraasi duuɓi cappanɗe ɗiɗi ko adii. Ñalnde 15 lewru nduu, hooreejo leydi Tinubu udditi batu faggudu ngenndi ngu cukko hooreejo leydi Shettima ardii. Diiso ngoo ina jogii yamiroore wasiyaade hooreejo leydi ndii e geɗe faggudu, ina waɗi guwerneer banke mawɗo oo e denndaangal guwerneeruuji dowlaaji fedde nde. Sehil Tinubu ɓadiiɗo, banke njulaagu Wale Edun, woni laamɗo politik kaalis. === Kabinee e toɗɗagol === Hooreejo leydi Tinubu toɗɗiima ñalnde 3 lewru nduu, senaateer George Akume yo won hooreejo laamu fedde nde, Femi Gbajabiamila yo won hooreejo gollordu hooreejo leydi ndii. Tinubu darni hooreejo EFCC Abdulrasheed Bawa nyande 9 lewru Juko nden polis'en sirru Naajeeriya nanngi mo ngam o huuwi bee kuugal maako nyalde woore ɓaawo kawtal hakkunde hukuumaaji SSS e EFCC haa Lagos.Darnde makko hono no Emefiele nii, ina waɗi fenaande no feewi nde tawnoo Bawa ina joginoo Tinubu e nder wiɗto.Bawa lomtii ko Abdulkarim Chukkol, hooreejo EFCC. Hooreejo leydi Tinubu ñalnde 19 lewru nduu hollitii Mallam Nuhu Ribadu ko jaagorgal kisal leydi ndii. Toɗɗagol Nuhu Ribadu, gonnooɗo polis, yi’aama no waylo waylo mawngo diga hukuumaaji konu ɗi ɓooyi laamaago kuuɗe kisal lesdi Naajeeriya.[114] Hooreejo leydi Tinubu laɓɓini ardungal denndaangal konu nguu e konu nguu ñalnde 19 lewru nduu nde o woppi golle ɗee ko ina tolnoo e teemedere e capanɗe joyi seneraaluuji mawɗi. Tiitoonde kisal leydi e les Tinubu ina ɗaminaa maa ardo ɗum e njiimaandi siwil en e les njiimaandi Ofis Jaagorgal Kisal Ngenndiwal, ko fedde doosgal leydi sosaande e hitaande 1993. Tinubu hay so wayliima no feewi e politikaaji kaalis e kaalis, o alaa tawo ko jogori sosde kabine makko. O waɗii noddaali ngam laamu kawral ngam addude ardiiɓe luulndo les makko. Waylo doosgal leydi ndi hooreejo leydi ndii ƴetti, waɗii kuule ngam toɗɗaade jaagorɗe e nder balɗe capanɗe jeegom gadane ɗe o woni e laamu. Tinubu fusi boarduuji ministeeruuji fuu, departemaaji e hukuumaaji lesdi Naajeeriya nyande 19 lewru Juko. Nde o waɗi lewru wooturu e laamu e joofnirde wooteeji ardorde parlemaa Tinubu ina haɗi ɗum neldude noddaango jaagorɗe to Senaa ngam heɗaade ɗum ko adii ñalnde 29 lewru juko. Ñalnde 16 lewru feebariyee hitaande 2024, Tinubu toɗɗii Oyetunde Oladimeji Ojo, dewbo ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Folashade Tinubu, yo won hooreejo fedde toppitiinde koɗki leydi ndii, ɗum addani ɗum ñiŋde ko wiyetee ko jom suudu mum. === Dina === Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2024, Tinubu siifondirii e sariya kuulal ƴettugol leydi Nijeer, We Hail Thee, ko ɗum woni jimɗi ngenndiiji leydi ndii gila 1960 haa 1978, ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum, lomtii Arise, O Banndiraaɓe. Tinubu anndini dowla dow Rivers State ngam ittugo guwerneer man, o lomtina mo bee ardiiɗo toɗɗaaɗo.Movement oo ina ñiŋaa no feewi sabu ko ɗum huunde nde fotaani wonde e doosɗe leydi. === Feere kuudetaa === E darorɗe lewru Seeɗto 2025, kuudetaa baɗaaɗo e laamu Tinubu mo humpitooji konu leydi [[Naajeeriya]] udditi, mo Sahara Reporters yaltini ɗum. Kewu konu ñalngu jeytaare potngu waɗeede ñalnde 1 ut 2025 dartinaama, ofiseeji konu sappo e jeegom nanngaama e juuɗe Agency Intelligence Defense ina heen seneraal brigadier, kolonel, lietnaa kolonel nayi, majoruuji joy, kapiteen ɗiɗo e squadre an hooreejo. Ciimtol gadanol ngol ko feewti e fedde nde, militeer en ɓee njaɓaani ɗum, ɓe ustii nanngugol ngol ko no diisnondiral nii. Feere nde ina wiyee ina waɗi ofiseeji ƴettugol leydi to bannge worgo ɗi Kolonel Mohammed Ma'aji ardii, ina heen ofisee jokkondirɗo e biro jaagorgal kisal ngenndiwal e ballal kaalis ummoraade e gonnooɗo guwerneer e jaagorgal petroŋ Timipre Slyva. Fedde nde ina anniyii foolde laamu fedde ndee e dow fenaande ñalnde 25 lewru nduu, e warde hooreejo leydi ndii e jagge laamu toowɗe keewɗe. Tinubu lomtii mawɓe konu ñalnde 18 lewru nduu, Seneraal Olufemi Oluyede toɗɗaa mawɗo konu, wiɗtooji ina njokki haa jooni. === Feere siwil === ==== [[Amerik]] yanii ==== Winndannde mawnde: 2025 Amerik yanii e leydi [[Nijeer]] E fuɗɗoode lewru Noowammbar 2025, [[Donald Trump]], hooreejo leydi Amerik, yamiri konu Amerik yo heblo ngam waɗde konu e nder leydi Najeriya. Trump hollitii warngooji bonɗi ɗi tuumaama ina mbaɗa e Kerecee’en e ko tuumaa ko bonnude ndimaagu diine, ko ɗum addani mo suɓaade leydi Nijeer “leydi ɓurndi teeŋtude” sabu waasde jogaade doole ngam haɓaade hareeji bonɗi hakkunde renndo e diineeji e nder leydi ndi, tawi ko lislaamnaaɓe, bandiiji, ekstremist en e hareeji hakkunde durooɓe e remooɓe]Hooreejo leydi Naajeeriya, Tinubu, salii ko Trump tuumi koo, o haali ko fayti e darnde laamu Naajeeriya ngam reende ɓiɓɓe leydi mum tawa ko e diine. Ñalnde 25 lewru Duujal hitaande 2025, e dow ɗaɓɓaande laamu Tinubu, leyɗeele dentuɗe Amerik mbaɗii seppo ngam haɓde e Dowla Islaamiyankeejo to worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Hooreejo leydi Amerika Donald Trump, wi'i Amerika fiɗi ngam reenugo Masiihiŋko'en diga fitinaaji diinaaji ɗi ɓe ɗon mari haa woyla lesdi Naajeeriya, fijirde nde'e woni arandeere konu lesdi Naajeeriya ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya. === Politik caggal leydi === Tinubu fuɗɗii njillu mum gadano e nder leydi Najeriya to Pari ñalnde 21 lewru nduu ngam tawtoreede batu kaalis winndereyankeewu ngu yuɓɓinaa to Palais Brongniart tuggi 22 haa 24 lewru nduu. O ummii Pari o fayi London e "njillu keeriiɗo" ɗo o hawri e hooreejo makko Muhammadu Buhari. E lewru ut 2023, o wiyi yo konu Naajeeriya naat e leydi Nijeer e nder kiris Nijeer 2023.Ɗum noon luulndo ngoo ñiŋi ɗum. E lewru Duujal 2025, Tinubu hokki konu lesdi Naajeeriya yamiroore ngam waɗuki kuuɗe konu nder lesdi Benin ngam wallugo laamu lesdi man ɓaawo kuudetaa dow hooreejo lesdi Patrice Talon. E lewru mee 2026, Tinubu fuɗɗii njillu balɗe tati to Farayse ngam hawritde e jom jawɗeele en winndere ndee ngam faddaade peeje faggudu makko. == Miijo e natal renndo == Tinubu e nder nguurndam mum politik fof ina joginoo darnde tiiɗnde e nder politik e faggudu. Miijo Tinubu e yahrude yeeso ina waɗi nafooje potal, nuunɗal renndo, ndimaagu, e anndinde hakkeeji teskinɗi. O yi’i dowla man bana daraniiɗo welwelo jama’aare e nastugo nder rento Naajeeriya bana ko haani ngam tabitinki potal, gooŋgaaku, e kawtal rento.Ndee ɗoo miijo woɗɗaani no feewi e golle makko demokaraasi e nder laamu diineeji e nder leydi Najeriya. === Yiyngooji faggudu === Hooreejo leydi makko e politik faggudu makko, ganndiraaɗo Tinubunomics, ina ɗaminaa maa won yaltugol politik-miijooji e Buharism, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e annduɓe faggudu winndere ndee ina ngoɗɗi tawo sifaa ngal yaltugol to bannge faggudu ; reformeeji e lewru makko adanndu e laamu hollirii yaltude e njuɓɓudi laamu ɓennundi. Banki Duniyaaru e FMI holli haaje laamu garoowo ngam tabitinki kuuɗe makro-structural dow limngal limngal limngal limngal 1980 ngam rewtinki faggudu lesdi Naajeeriya nder limngal limngal limngal lesdi Naajeeriya.Tinubunomiks hollitaama e deftere nde o winndi e Brian Browne, konsul mawɗo Amerik to Lagos. === Lion Bourdillon === Winndannde mawnde: Lion Bourdillon Tinubu ina anndiraa no feewi wonde "Baaba Lagos".Darnde makko e doolnude ɓoggi wuro-dowla mawɗo oo feeñninaama e nder filmo biyeteeɗo The Lion of Bourdillon, filmo 2015 holliroowo darnde Tinubu e politik e kaalis dowla wuro ngoo. Tinubu waɗii ñaawoore ₦150 miliyaar ngam ñaawde peewnoowo oo, Teleeji Afrik jeytaare (AIT). Dokimaa oo dartiima ñalnde 6 marse 2015. O etiima semmbinde golle politik ɗee, haa arti noon e lewru desaambar 2009, nde o habri wonde Fashola e Tinubu ndartinii luural e dow haala suɓaade Fashola e gardagol guwerneer Lagos e hitaande 2011, tawi Tinubuerizire ɓuri yiɗde ko com. Ko nanndi e ɗuum, hare waɗii e hitaande 2015 e dow lomto Fashola, hono Akinwunmi Ambode, o ƴetti Fashola e Tinubu, o werlii teddeendi makko timmundi caggal Ambode. Ambode lomtii Fashola, Tinubu riiwti mo, lomtii mo ko Babajide Sanwo-Olu === Tuumeede fenaande === E hitaande 1993, laamu Amerik ustii jawdi makko sabu ñaawoore nde wiyi wonde laamu Amerik ina jogii sabaabu potɗo » sikkude wonde konte banke Amerik Tinubu ina njogii ngalu ngu o heɓi e njulaagu heroin. O jooɗodii e laamu Amerik, o woppi fotde 460 000 dolaar caggal oon hitaande. Kaayitaaji ñaawirdu e caggal mum ciimtol ñaawoore ndee hollitii wonde o gollodiima e yeeyooɓe heroin ɗiɗo Chicago. E lewru abriil 2007, caggal wooteeji mawɗi, kono hade guwerneer cuɓaaɗo Babatunde Fashola heɓde laamu, laamu fedde ndee addi Tinubu yeeso Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi laamu ngam ñaaweede sabu ko o tuumaa ko e golle ɗe ngonaa sariya e konte 16 ceertuɗe caggal leydi. E lewru Yarkomaa 2009, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis laɓɓini Tinubu e guwerneeruuji James Ibori mo diiwaan Delta e Obong Victor Attah mo diiwaan [[Diiwal Akwa Ibom|Akwa Ibom]] ngam tuumeede warngooji, njulaagu kaalis, njulaagu laamu e njulaagu laamu jowitiingu e yeeyde geɗe lowre Vmobile e hitaande 20674.E lewru suwee 2009, won ciimtol wonde polis metropolitan Angalteer ina loyndotoo njulaagu ngu laamu diiwaan Lagos waɗi e Econet (jooni Airtel). Tinubu wi'i kuugal ngal laaɓɗum, ngal nafata lesdi ndi'i, walaa hakkunde'en. Laamu leydi Naajeeriya salii ɗaɓɓaande leydi Biritaan ngam yaltinde hujjaaji potɗi huutoreede ngam ɓeydaade wiɗtude e ñaawde guwerneeruuji tati ɓooyɗi leydi Najeriya ɗii e nder ñaawirdu London. E nder wooteeji 2019, oto bullion yiytaa ina naata e galle Tinubu to laawol Bourdillion to Ikoyi, ɗum addani mo caggal ɗuum wiyde : « miɗo jogii kaalis ɗo njiɗmi fof. == Nguurndam neɗɗo == Tinubu resi Oluremi Tinubu, gonnooɗo senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Lagos hakkundeejo, e hitaande 1987. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Zainab Abisola Tinubu, Habibat Tinubu e Olayinka Tinubu. O jibini ɓiɓɓe tato e jokkondiral ɓennungal, Kazeem Olajide Tinubu (12 oktoobar 1974 – 31 oktoobar 2017), Folashade Tinubu (jibinaa ko 17 lewru juko 1976) e Oluwaseyi Tinubu (jibinaa ko 13 oktoobar 1985). Yumma Tinubu, Abibatu Mogaji, sankii ñalnde 15 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 96. Ñalnde 31 lewru nduu hitaande 2017, ɓiyiiko biyeteeɗo Jide Tinubu sankii to Londres. Tinubu ko juulɗo. == Teddungal e paabi == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (25 mee 2023) === Tiitooɗe aadaaji === Tinubu ina jogii laamuuji ɗiɗi aadaaji ; ko kanko woni "Asiwaju" Lagos e "Jagaba" Emira Borgu e nder Dowla Nijeer.[176] == Ƴeew kadi == Jigi Bola Doggol hooreeɓe leyɗeele e laamu hannde Doggol hooreeɓe gollordu e dow tolno jaɓgol == Himobe == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] tq51kpp5mftx5azjvcsugdqrb8rq53n 183647 183646 2026-08-22T01:19:36Z Adamu mc 10501 183647 wikitext text/x-wiki {{databox}} Asiwaju '''Bola Ahmed Adekunle Tinubu''' GCFR (jibinaa ko 29 lewru mars hiitande alif 1952) ko o daraniiɗo dawrugol leydi [[Naajeeriya]], woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] 16ɓo e jooni gila hitaande dubi 2023.<ref>{{Cite web|last=Majeed|first=Bakare|date=2023-05-29|title=PROFILE: Bola Tinubu: The Kingmaker becomes Nigeria's President, 16th Leader|url=https://www.premiumtimesng.com/news/601131-profile-bola-tinubu-the-kingmaker-becomes-nigerias-president-16th-leader.html|access-date=2023-05-29|website=Premium Times Nigeria|language=en-GB}}</ref> O woniino guwerneer diiwaan [[Lagos]] gila hiitande alif 1999 haa 2007 e senateer diiwaan [[Lagos]] Hirnaange e nder diiwaan tataɓo.<ref>{{Cite web|last=nigerianleaders|date=2024-08-23|title=List Of Lagos State Governors And Their Deputies (1999-Present)|url=https://nigerianleaders.com/list-of-lagos-state-governors-and-their-deputies/|access-date=2026-04-05|website=Nigerian Leaders|language=en-US}}</ref> Tinubu waɗi nguurndam mum gadanal ko to fombina-fuɗnaange leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], caggal ɗuum o ummii o fayi leydi [[Amerik]] ɗo o janngi ko fayti e hiisa (''accounting'') to duɗal jaaɓi haaɗtirde Chicago State. O warti lesdi [[Naajeeriya]] nder duuɓi 1980, o huwi haa Mobil [[Naajeeriya]] bana limngal limngal, hade maako nastugo siyaasaaku bana kanndidaa senator [[Lagos]] West nder hitaande 1992 les limngal lanyol ''Social Democratic Party''. Caggal nde dictateur militeer biyeteeɗo Sani Abacha fusi Senaa e hitaande 1993, Tinubu naati e leydi mum, o wonti daraniiɗo kampaañ ngam artirde demokaraasi e nder dingiral fedde wiyeteende ''National Democratic Coalition.''<ref>{{Cite web|last=Fasan|first=Olu|date=2022-07-25|title=For Tinubu, his 'lifelong ambition' trumps the unity of Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/for-tinubu-his-lifelong-ambition-trumps-the-unity-of-nigeria/|access-date=2026-04-05|website=Businessday NG|language=en-US}}</ref> E nder wooteeji gadani ɗi laamu [[Lagos]] waɗi caggal nde laamu nguu waɗi, Tinubu heɓiino nafoore mawnde e nder fedde wiyeteende Alliance for Democracy. Duuɓi nay caggal ɗuum, o dañii woote gardagol manndaa ɗiɗmo. Caggal nde o yalti laamu e hitaande 2007, o waɗii darnde mawnde e sosde fedde wiyeteende All Progressives Congrès e hitaande 2013. E hitaande 2023, o suɓaama hooreejo leydi, o fooli [[Atiku Abubakar]] e [[Peter Obi]].<ref>{{Cite web|last=Chioma|first=Unini|date=2023-02-28|title=#NigeriaElections2023: Final Results of 2023 Presidential Election [As Declared By INEC]|url=https://thenigerialawyer.com/inigeriaelections2023-final-results-of-2023-presidential-election-as-declared-by-ineci/|access-date=2026-04-05|website=TheNigeriaLawyer|language=en}}</ref> E gardagol makko laamu nguu joofniri ko adii ballal petroŋ, e wiyde mum ko ŋakkeende ngalu,<ref>{{Cite web|title=Nigerian petrol prices reach record high after subsidy removal|url=https://www.aljazeera.com/news/2023/7/18/nigerian-petrol-prices-reach-record-high-after-subsidy-removal|access-date=2025-02-23|website=www.aljazeera.com|language=en}}</ref> fusi juɓɓule laamu keewɗe e nder juɓɓule fedde nde e gollorɗe laamu, lomtiniri ko ɓuri heewde e ardorde konu e paramilitaare, wallitii golle diiwaan oo ngam jaabaade 2025' d securé e Dental Dowlaaji [[Amerik]] e Bentat ''the cooperation'' e Bentat ''cooperation'' 2025 feewde e Dowla Islaamiyankeejo e wuurde e kuudetaa mo tuumaama.<ref>{{Cite web|last=Lee|first=David D.|title=Nigeria says it deployed jets, troops to Benin to 'dislodge coup plotters'|url=https://www.aljazeera.com/news/2025/12/8/nigeria-says-it-deployed-troops-to-benin-to-dislodge-coup-plotters|access-date=2026-04-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2026-01-26|title=Alleged Coup: Military Hands Over Report To Tinubu|url=https://dailytrust.com/alleged-coup-military-hands-over-report-to-tinubu/|access-date=2026-04-05|website=Daily Trust|language=en-GB}}</ref> ==Nguurndam gadano== Tinubu jibinaa ko [[Lagos]], e nder galle juulɓe jeyaaɓe e leñol [[Yoruba language|Yoruba]],<ref>{{Cite news|first=Okeri|last=Ngutjinazo|title=Who is Bola Tinubu, Nigeria's new president?|newspaper=Deutsche Welt|date=May 29, 2023|url=https://www.dw.com/en/who-is-nigerias-new-president-bola-tinubu/a-64851330|via=|archive-url=|archive-date=}}</ref> ɓii Abibatu Mogaji, Ìyál'ọ́jà [[Lagos]]. O jaɓaama e nder binndanɗe koolniiɗe wonde o jibinaa ko e hitaande 1952;<ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2023/feb/24/godfather-of-lagos-is-the-man-to-beat-in-pivotal-nigerian-election|title='Godfather of Lagos' is the man to beat in pivotal Nigerian election|newspaper=The Guardian|date=24 February 2023|last1=Burke|first1=Jason}}</ref> ndeeɗoo hitaande jibinannde ina waɗi sahaaji luulndiiɓe politik, ɓe mbiyi ko o mawɗo no feewi. Won e lowre koolkisaande ina teskaa wonde duuɓi makko hoolkisaaka.<ref>{{cite news|url=https://www.thetimes.com/world/africa/article/nigerian-presidential-candidate-proves-hes-fit-for-office-on-exercise-bike-fhq7z7l7p|title=Nigerian presidential candidate 'proves he's fit for office' — on exercise bike|author=Richard Assheton}}</ref><ref>{{cite web|last1=Amaechi|first1=Ikechukwu|title=Tinubu and the certificate scandal that refuses to die|url=https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=30 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=7 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220707230143/https://www.vanguardngr.com/2022/06/tinubu-and-the-certificate-scandal-that-refuses-to-die/|url-status=live}}</ref> ==Jaangirde== Tinubu janngi haa janngirde lesre St. John, Aroloya, [[Lagos]] ko adii o yaha janngirde sukaaɓe haa Ibadan.<ref>{{Cite web|title=Bola Tinubu Biography: Life Story and Age Accomplishments of Asiwaju|url=https://buzznigeria.com/bola-tinubu/|access-date=2023-05-29|website=buzznigeria.com|date=27 July 2022}}</ref> Tinubu arii leydi [[Amerik]] ko e hitaande 1975, ɗo o fuɗɗii jaŋde leslesre ko adii fof to duɗal jaaɓi haaɗtirde Richard J. Daley to [[Chicago]], caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Chicago]] ''State'' ɗo o janngi ko faati e hiisa e njuɓɓudi. O golli golle keewɗe ko wayi no lootoowo diƴƴe, garde jamma e sofereeɓe taksi ngam wallitde hoore makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-23">{{Cite web|date=2011-07-23|title=Asiwaju Bola Tinubu - Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|access-date=2024-12-23|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011}}</ref> O waɗi doggol honor dean nde o woni janngoowo leslesre e jannginde remedial class tutorials, yoga e wondiiɓe makko ina njetta lectures makko ngam ɓeydagol toɓɓe maɓɓe. Tinubu ko hooreejo fedde hiisawal duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande makko mawnde. GPA makko mo o heɓi ko 3.54. Tinubu heɓi bakkaa mum ko faati e njuɓɓudi njulaagu e hitaande 1979.<ref name="asiwajubolatinubu_2011-07-232" /><ref>{{cite web|last1=Ufuoma|first1=Vincent|title=Chicago University replies ICIR on Tinubu's controversial certificate|url=https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|website=International Centre for Investigative Reporting|date=27 June 2022|access-date=8 July 2022|archive-date=8 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220708190307/https://www.icirnigeria.org/chicago-university-replies-icir-on-tinubus-controversial-certificate/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ade|first=Adesomoju|date=2023-10-05|title=Chicago varsity confirms Tinubu's graduation, identity, inconsistent on certificate submitted to INEC|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231008192033/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/630920-chicago-varsity-confirms-tinubus-graduation-identity-inconsistent-on-certificate-submitted-to-inec.html|archive-date=2023-10-08|access-date=2025-02-17|website=Premium Times}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Caggal nde o heɓi bak makko, Tinubu golliima e sosiyeteeji [[Amerik]] biyeteeɗi Arthur Andersen, Deloitte e GTE.<ref>{{cite web|title=My Profile|url=http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|url-status=usurped|archive-url=https://web.archive.org/web/20110723020125/http://www.asiwajubolatinubu.net/about/index.html|archive-date=23 July 2011|access-date=24 December 2009|publisher=Asiwaju Bola Tinubu}}</ref><ref name="GhanaWebTinubu">{{cite news|title=How I made my first million dollars in America - Bola Tinubu reveals|url=https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/africa/How-I-made-my-first-million-dollars-in-America-Bola-Tinubu-reveals-1573562|access-date=8 July 2023|work=GhanaWeb|date=1 July 2022|language=en}}</ref> To Deloitte, o dañii humpito e golle ƴeewndo e njuɓɓudi konsulteer wonande sosiyeteeji Fortune 500. O woniino jiiloowo e fedde Saudi Aramco, gollodiiɗo mum e ''National Oil'', o wallitii e sosde njuɓɓudi maɓɓe hiisa e ƴeewndo, o ardii kadi ƴellitaare makko adannde e kaalis.Tinubu ummiima London ɗo o heɓi gollal ngam wonde ƴeewtotooɗo petroŋ e nder leydi Angalteer hade makko naatde e fedde nde wonaa laamuyankoore (jooni Seplat Energy) ngam wonde hooreejo sosiyetee mawɗo e kaalis e nder kitaale 1980.<ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30">{{Cite web|title=My education, career at Deloitte, Mobil, others - Tinubu|url=https://pmnewsnigeria.com/2022/06/30/my-education-career-at-deloitte-mobil-others-tinubu/|access-date=2024-12-23|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=12 Dec 2024|title=Seplat Energy Plc ("Seplat Energy" or the "Company") Completion of the Acquisition of MPNU|url=https://www.seplatenergy.com/media/fohcbgzc/corporate-announcement-on-completion-december-12th-2024.pdf}}</ref>.<ref name="bbc2">{{cite web|author=Barnaby Phillips|date=20 February 1999|title=Lagos hopes for change|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20100109062035/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/281895.stm|archive-date=9 January 2010|access-date=24 December 2009|work=BBC News}}</ref><ref name="pmnewsnigeria_2022-06-30" /> Tinubu waɗii darnde tiiɗnde e mooɓugo ceede ngam taskaramji ɓamtaare rento nder Lagos ardungal Primrose Group, hukuuma kuugal siyaasaaku ɗon ƴama waylaare mawnde nder siyaasaaku lesdi man wakkati laamu Babangida. O suɓii caggal mum naatde e politik ngam waylude golle makko keewɗe e nder Mobil.<ref>{{Cite web|last=Ololade|first=Olatunji|date=2023-03-03|title=Tinubu: President-elect against all odds|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-president-elect-against-all-odds/|access-date=2024-12-23|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Fuɗɗoode golle politik == Golle politik Tinubu puɗɗii ko e hitaande 1991,<ref>{{Cite web|date=26 January 2022|title=Tinubu's house of war|url=https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032420/https://www.thecable.ng/tinubus-house-of-war|archive-date=24 February 2022|access-date=24 February 2022|website=TheCable|language=en-US}}</ref> nde o naati lannda Sosiyaalist Demokaraasi, o tawtoraama no feewi kampaañ ngam suɓaade [[Moshood Kashimawo Abiola]].<ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2023-06-12|title=Tinubu, June 12 and NADECO|url=https://thenationonlineng.net/tinubu-june-12-and-nadeco/|access-date=2026-04-07|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref> == Republique tataɓo == Winndannde mawnde: Republique [[Naajeeriya|Najeriya]] tataɓo E hitaande 1992, o suɓaama e nder Senaa, o lomtii diiwaan Senaa [[Lagos]] West. To Asaambele ngenndi, o ardii Goomu Senaa ko faati e Bankeeji, Kaalis, Appropriation, e Kaalis.<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|title=YORUBA LEADERSHIP: THE CAP AND THE SHOES FIT ASIWAJU BOLA TINUBU|publisher=NigeriaWorld|date=4 May 2008|access-date=24 December 2009|archive-date=27 September 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173345/http://nigeriaworld.com/feature/publication/ajiboye/050408.html|url-status=live}}</ref> Caggal nde njeñtudi wooteeji hooreleydaagu ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993 ustaa, Tinubu wonti tergal sosngal fedde wiyeteende NADECO, fedde nde ina moofti ballal ngam artirde demokaraasi e anndinde Abiola wonde keɓɗo woote ñalnde 12 lewru juko hitaande 1993.<ref>{{Cite web|last=247ureports|date=2026-04-05|title=From NADECO To 2027: How Rejection Rewrote The Histories Of Tinubu, Reno Omokri, Fani-Kayode, And Bwala|url=https://247ureports.com/2026/04/from-nadeco-to-2027-how-rejection-rewrote-the-histories-of-tinubu-reno-omokri-fani-kayode-and-bwala/|access-date=2026-04-07|website=247 Ureports|language=en-US}}</ref> === Egginde e hootde === Binndanɗe mawɗe: Kawtal ngenndiwal demokaraasi ([[Naajeeriya]]) e dictature militaire e nder leydi [[Naajeeriya]] Caggal nde o heɓi laamu e gardagol konu leydi Seneraal [[Sani Abacha]],<ref>{{Cite web|author=Olagunju B. B.|date=2021-10-17|title=Most Comprehensive Tinubu interview about his early life, struggles abroad, against military, governorship, others -|url=https://thenewsnigeria.com.ng/2021/10/17/most-comprehensive-tinubu-interview-about-his-early-life-struggles-abroad-against-military-governorship-others/|access-date=2023-05-30|website=The NEWS}}</ref> Tinubu fotnoo ko nanngeede, nanngeede, ƴattaade, e hulɓinaade nguurndam makko, ɗum addani mo dogde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ngam kisal. O woppaani, o naati e NADECO caggal leydi e nder eggude ngam jokkude haɓaade laamu demokaraasi e artirde laamu e nder leydi ndii. O yahi eggude e hitaande 1994, o arti leydi ndii e hitaande 1998 caggal maayde Abacha, ɗum addani mo waylude leydi ndii e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nayaɓiri.<ref>{{cite web|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|title=They labelled me military mole in NADECO for nothing – Bucknor Akerele|date=10 October 2009|author=Jide Ajani|publisher=Vanguard|access-date=24 December 2009|archive-date=27 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227232859/http://www.vanguardngr.com/2009/10/10/they-labelled-me-military-mole-in-nadeco-for-nothing-%E2%80%94-bucknor-akerele/|url-status=live}}</ref> E nder balɗe garooje wooteeji 1999, Bola Tinubu wonnoo ko gardiiɗo ardiiɓe fedde wiyeteende Ibraahiima Adesanya e Ayo Adebanjo.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|title=Acceptable face of godfatherism?|author=Duro Onabule|date=14 March 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100226165315/http://www.sunnewsonline.com/webpages/columnists/onabule/today-14-mar-2008.htm|archive-date=26 February 2010}}</ref> O yahi haa o heɓi nasaraaku nder suɓol ardiiɓe lesdi [[Lagos]] ngam o fooli Funsho Williams e Wahab Dosunmu, gonnooɗo ministaajo kuuɗe e koɗki.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|title=Why the military toppled Shagari|author=DURO ADESEKO|date=20 December 2008|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201171918/http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2008/dec/20/national-20-12-2008-02.htm|archive-date=1 February 2009}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|title=PDP's insatiable thirst|author=Olusola Balogun|date=25 October 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101128145704/http://sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/oct/25/powergame-25-10-2009-001.html|archive-date=28 November 2010}}</ref> E lewru Yarkoma hitaande 1999, o darii ngam wonde guwerneer diiwaan Lagos e dow tikket AD, o suɓaama guwerneer. == Gomnaajo lesdi Lagos (1999-2007) == Ko o daraniiɗo dabareeji siyaasaaku, Tinubu wuuri wakkati laamu nguu, nde lannda ''People’s Democratic Party'' (PDP) heɓti laamu mawngu dow lesdi Naajeeriya, o laati Gomnaajo gooto tan suɓaama nder lesdi [[Naajeeriya]]. Ɗum addani ɓe heewde luural e laamu fedde nde PDP joginoo, haa teeŋti noon e sosde nokkuuji 37 goɗɗi ngam ƴellitde diiwaanuuji [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=21 years after, Lagos Assembly to scrap 37 LCDAs created by Tinubu in major overhaul|url=https://pmnewsnigeria.com/2024/10/17/21-years-after-lagos-assembly-to-scrap-37-lcdas-created-by-tinubu-in-major-overhaul/|access-date=2026-04-07|language=en-US}}</ref> Ñaawirde toownde (Cour suprême) ƴetti kuulal ngam wallitde mo, yamiri yo kaalis laamu nokkuyankeewu leydi [[Lagos]] nanngaa. E nder duuɓi 8 ɗi o woni e laamu, Tinubu fuɗɗiima mahde laabi kesi, ɗaɓɓuɗi ngam heblude haajuuji yimɓe leydi ndii ɓeydotooɗi yaawde. Asiwaju Bola Ahmed Tinubu, hooreejo lesdi Lagos, lesdi [[Naajeeriya]] (1999-2007), heɓi ceede ɗuuɗɗe ngam ardungal maako ngal ɗon mari bawɗe. Ɗii ɗon hawti bee Gomnati ɓurduɗum nder lesdi [[Naajeeriya]] ngam hitaande 2000 diga suudu filu [[Naajeeriya]]-Beljik, Y2002 ceede kuuɗe ɓurduɗe ngam ɓesdugo taariindi ngurdam diga ministaajo kuuɗe lesdi [[Naajeeriya]] e kawtal ONU Habitat, e Y2000 ceede laamu ɓurduɗum nder ordinateer nder [[Naajeeriya]] diga kawtal ordinateeruuji [[Naajeeriya]] . O hokkaama kadi seedantaagal ''Doctor Honorary of Law'' to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia ''State University'' ngam darnde makko e nder demokaraasi, laamu moƴƴu, e ɓamtaare leydi [[Naajeeriya]]. Tinubu ina jogii tiitoonde laamu keewnde, ina wallita pelle karallaagal e renndo keewɗe.<ref>{{cite web|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|title=New road opens up Ijegun community|author=FEMI BABAFEMI|date=29 June 2005|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061231191044/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/citysun/2005/june/29/citysun-29-06-2005-002.htm|archive-date=31 December 2006}}</ref> Tinubu, e wondude e cukko guwerneer keso, Femi Pedro, heɓiino suɓaade kadi ngam wonde guwerneer e [[lewru]] abriil 2003. Dowlaaji goɗɗi ɗii fof e nder Fuɗnaange-rewo, njippiima e lannda Demokaraasi Yimɓe e ɗeen cuɓagol.<ref>{{cite web |url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|title=One-party state: Who will stop PDP?|author=Olusola Balogun|date=6 September 2009|publisher=Daily Sun|access-date=24 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100106165431/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/powergame/2009/sept/06/powergame-06-09-2009-001.htm|archive-date=6 January 2010}}</ref> O nasti nder hare bee laamu lesdi ndi [[Olusegun Obasanjo]] jogi, dow ko laarani lesdi [[Lagos]] woodi hakke sosde nokkuuje kese ngam heɓugo ko laarani ɓiɓɓe lesdi maako ɗuuɗɓe. Luural ngal waɗi laamu lesdi ndi'i hoosugo ceede ko hewti diidaaɗi lesdi nder jiha kan.<ref>{{Cite news|title=Tinubu and His Lifelong Ambition|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/25/tinubu-and-his-lifelong-ambition/|access-date=2023-05-18|newspaper=[[This Day]]}}</ref> E nder balɗe cakkitiiɗe ɗe o woni e laamu, o woniino e hareeji jokkondirɗi e laamuuji PDP ko wayi no Adeseye Ogunlewe, gonnooɗo senateer diiwaan Lagos, wonnooɗo jaagorgal golle, e Bode George, hooreejo PDP to bannge worgo-fuɗnaange.<ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|date=17 June 2004|title=Pains, anguish of Ogunlewe/George Army on Lagos roads|author=Tolu Olarewaju|publisher=Daily Independent|access-date=13 November 2009|archive-date=8 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111108234408/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2004/jun/17/148.html|url-status=usurped}}</ref> E hitaande 2006, Tinubu etinooma wallude cukko hooreejo leydi [[Naajeeriya]] e oon sahaa, [[Atiku Abubakar]], yo won hooreejo lannda makko keso, hono Kongres Action de Najeria (ACN). Abubakar wonnooɗo tergal lannda PDP, ko ɓooyaani koo o fotnoo ko luural e hooreejo leydi [[Olusegun Obasanjo]] ngam yiɗde Abubakar lomtaade Obasanjo e laamu. Tinubu hokki Abubakar fartaŋŋe wayluki lanndaaji e nastuki AC, hokki mo kanndidaajo lanyol maako, bee sarɗi dow kanko, Tinubu, o laatoto ardiiɗo Atiku Abubakar. Atiku salii eɓɓaande ndee, nde o wayli e AC, o suɓii kanndidaa gooto ummoriiɗo Fuɗnaange-rewo, hono senaateer Ben Obi. Hay so tawii Atiku ina doga e laamu e dow laylaytol Tinubu e nder woote ɗe, PDP ina jokki heɓde, e nder ƴaañgal leydi.[36] Jokkondiral hakkunde Tinubu e cukko guwerneer Femi Pedro ɓeydiima tiiɗde caggal nde Pedro holliti anniya mum tawtoreede wooteeji guwerneer. Pedro ina haɓananoo wonde kanndidaa AC ngam wonde guwerneer e wooteeji 2007, kono o itti innde makko e ñalnde aset noddaango lannda. O woppi lannda Labour tawi omo jokki e darnde makko e cukko guwerneer.[37] Tinubu laamu lesdi Lagos timmini nyande 29 lewru Mayru hitaande 2007, nde lomto maako e gonnooɗo hooreejo hukuumaaji lesdi Babatunde Fashola hoosi laamu lesdi Lagos.[38][39] == Ko adii laamu (2007-2023) == === Fiilngo 2007 === E hitaande 2009, caggal nde lannda Demokaraasi Leñol (PDP) heɓi nafoore mawnde e wooteeji lewru abriil 2007, Tinubu naati e kaaldigal ngam hawrude e lanndaaji luulndo ceertuɗi ɗii, mbaɗta ɗum "lannda mawɗo" baawɗo luulndaade PDP laamiiɗo e oon sahaa.[40] E lewru marse 2009, wonno ko haala wonde fedde ina anndaa ngam warde Tinubu.[41] === Woote hooreleydaagu 2011 === Tinubu bana hooreejo lesdi ACN, o jaɓi e peeñcu kanndidaaku hawtuki Nuhu Ribadu e Fola Adeola bana kanndidaajo ACN ngam suɓugo hooreejo lesdi e cukko hooreejo lesdi nder hitaande 2011.[42] Sahara Reporters caggal mum hollitii wonde Tinubu waɗii nanondiral e laamu Jonathan ngam wallitde mo e suɓaade mo e nokku makko walla o fotnoo waɗde ñaawoore fenaande nde laamu fedde ndee fawi e dow makko e dow tuumeeji ɗiɗi ɗi laamu fedde ndee fawi e makko ngam jaŋde makko.[43][44] Tinubu adii hebbinde ɓataakeeji kanndidaaji guwerneer e hitaande 1998 to Komiseer Suɓngo Leydi ndi, o jaɓi e fenaande wonde o janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, Ibadan.[45] Tinubu caggal mum hollitii e nder doggol wooteeji 2015 wonde o jaɓii kanndidaagal Goodluck Jonathan sabu agenda makko mo o yi'i e peewnugol, ko ɗum huunde nde o ñaawiino ko adii ɗuum jaaynde wiyeteende Sahara Reporters.[42][46][47] === Woote hooreleydaagu 2015 === Binndanɗe mawɗe: Suɓol mawngol leydi Naajeeriya 2015 e Kongres Progressives kala E lewru feebariyee 2013, Tinubu ina jeyaa e dawriyankooɓe heewɓe sosnooɓe lannda "luulndo mawngo" e kawral lanndaaji luulndo tati ɓurɗi mawnude e nder leydi Najeriya – Kongres Action mo Najeriya (ACN), Kongres ngam Waylude Yahrude yeeso (CPC), Lannda Leƴƴi Nijeer fof (ANPP), fedde AlllliPD Progressives (PGAAP Grand Action). lannda Demokaraasi Yimɓe laamiiɗo e oon sahaa[48] – e nder Kongres Demokaraasi (APC).[49] E hitaande 2014, Tinubu wallitii gonnooɗo hooreejo konu leydi ndii, Seneraal [[Muhammadu Buhari]], hooreejo fedde CPC nde APC – mo yamiri tokkugol yimɓe heewɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, kadi ko adii ɗuum o tawtoraama e wooteeji 2003, 2007 e 2011 ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi CPC[0]. Tinubu fuɗɗiima yiɗde wonde cukko hooreejo leydi Buhari kono caggal ɗuum o jaɓi Yemi Osinbajo, sehil makko e gonnooɗo komisinaajo ñaawoore.[51] E hitaande 2015, Buhari wadi APC ngam heɓugo nasaraaku, o timmini laamu PDP duuɓi 16, nden o laati arandeere nde hooreejo leydi Naajeeriya jooɗiiɗo jooni o fooli kanndidaajo luutooɓe.[52] Tinubu yahi yeeso ngam waɗugo kuugal mawngal nder laamu Buhari, o wallitorii kuuɗe laamu nden o jokki bee jokkirgol lesdi ndi'i, ngam o ɗon mari haaje laataago hooreejo lesdi.[53] E hitaande 2019, o walli Buhari ngam suɓaade hooreejo leydi ndi, o fooli kanndidaajo PDP mo Atiku Abubakar. E hitaande 2020, caggal caɗeele nder lannda ka addani Tinubu ittude sehil mum e hooreejo lannda Adams Oshiomole, ina sikkaa ko ɗum waɗi ko ngam ustude darnde Tinubu ngam wonde hooreejo leydi ko adii hitaande 2023.[54] === Woote hooreleydaagu 2023 === Winndannde mawnde: Suɓol hooreejo leydi Najeriya 2023 Ñalnde 10 lewru bowte hitaande 2022, Tinubu waɗii bayyinaango mum e dow sarɗi ngam suɓaade hooreejo leydi.[55][56][57] Ñalnde 8 lewru juko hitaande 2022, Tinubu heɓi wooteeji kawral lannda APC laamu nguu, o heɓi 1 271, o fooli cukko hooreejo leydi Yemi Osinbajo e Rotimi Amaechi ɓe keɓi 235 e 316.[58] Ñalnde 1 marse 2023, INEC hollitii Tinubu ko kañum heɓi jaaliiɗo e woote hooreleydaagu 2023.[59] O bayyinaama hooreejo leydi caggal nde o heɓi 8 794 726 woote ngam foolde luutndiiɓe makko. O ƴetti 36,6 e nder teemedere woote ɗee, o suɓii ko famɗi fof 25 e nder teemedere e nder diiwanuuji 28, ko seeɗa tan o heɓi ngam heɓde hooreejo leydi e nder daawal gootal.[60] Koolaaɗo kuuɓal makko ɗiɗaɓo biyeteeɗo Atiku Abubakar, mo lannda luulndo (PDP) heɓi 6 984 520 woote. Peter Obi, mo lannda Labour, heɓi 6 101 533 woote ngam arde tataɓo.[61] Woote kuuɓtodinɗe ɗee teskaama e fuɗɗoode ko heewi e wooteeji ɗii, e ŋakkeende wooteeji jam. Nde marsaama e ciimtol soodgol wooteeji, hulɓinaade wootooɓe, njanguuji e nokkuuji wooteeji e nder nokkuuji goɗɗi, e ardiiɓe wooteeji ɗi ngonaa e waktuuji mum en wondude e tuumeede fenaande laaɓtunde;[62][63] ngam ɓeydude geɗe e hoolaare e wooteeji ɗii, ardiiɓe Komisariyaa Wootooɓe Ngenndiijo Jeytaare viewing portvious result to EC tabitinaama maa waɗ e ñalawma woote.[64][65][66] No njeñtudi leydi ndii fuɗɗiri anndineede ñalnde 26 feebariyee to nokku college ngenndiijo to Abuja, luulndo ngoo feeñii nde tawnoo doggi njeñtudi ɗii njoɓaaka haa jooni ko adii anndinde ɗum en no sariya yamiri nii.[67][68] Ɗee geɗe wondude e haalaaji cemmbinɗi INEC ummoraade e ƴeewooɓe e pelle renndo siwil, addani kampaañ Abubakar, Obi, e Kwankwaso naamnaade, caggal ɗuum jaɓa e dow laabi njeñtudi wooteeji bayyinaaɗi ɗii haa ñalnde 28 feebariyee.[69][70][71][72] Kampaañiji luulndo tati mawɗi ɗii fof, ko jiidaa e won e pelle renndo siwil e gonnooɗo hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, noddii komisiyoŋ oo yo yuɓɓin woote ɗee sabu fenaande e fitinaaji.[73][74][75][76][77] E nder ɗuum, kampaañ Tinubu yetti komisiyoŋ oo, o noddii nanngugol haalooɓe PDP ngam "waɗde fitinaaji."[78] Subaka law 1 mars, hooreejo INEC, Mahmood Yakubu, hollitii Tinubu ko kañum woni jaaliiɗo caggal nde njeñtudi dowri ndii fof hawraa.[79] E nder jaabawol, Abubakar, Obi, e Kwankwaso njaɓaani, ɓe kuniima luulndaade njeñtudi ndii.[80][81][82] == Hooreejo leydi (2023–hannde) == Joɗnde Tinubu e jaagorgal leydi Angalteer ko feewti e caggal leydi, hono James Cleverly (lewru ut 2023) Tinubu fuɗɗi laamu lesdi Naajeeriya nyande 29 lewru Mayru hitaande 2023. O hunni hooreejo lesdi Naajeeriya diga hooreejo kiitaaji Olukayode Ariwoola wakkati 10:41 (WAT) haa juulde udditgol laamu maako haa Eagle Square haa Abuja.[83] Laamu makko, nde laɓɓini caɗeele sariya luulndo ngoo caggal wooteeji marse, ina jaɓee no feewi tawa hay gooto luulndaaki ɗum, ina jogii kadi laabi sariyaaji winndereeji.[84] Hooreeɓe leyɗeele e laamuuji keewɗi tawtoraama kewu nguu.[85] Tinubu hokkaama teddungal mawngal nder lesdi ndi'i, ko ardiiɗo lesdi ndi'i, Muhammadu Buhari, nden cukko hooreejo lesdi Kashim Shettima hokkaama tedduŋgal ɗiɗaɓal dow ko laarani ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nyande 25 lewru Mayru hitaande 2023. === Peewnugol faggudu === Tinubu e nder konngol mum gadanol, hollitii ittugol ballal laamu nguu e petroŋ. Haala ka o wi'i nder yewtere maako arandeere, waɗi soodugo kulniiɗum arandejum e ɓesdugo ceede nder jemmaare woore haa nokkuuje pompiyeeje nder lesdi Naajeeriya. Senndikaa ngenndiijo gollooɓe NLC noddii seppooji e seppooji e nder leydi ndii fof ngam ɓeydude coggu petroŋ, ɗum noon caggal ɗuum ɓe ngoppitaa e nder kaaldigal jokkiingal e wakili’en laamu. Ballal laamu dow nyaamdu petrol waɗi ƴiiƴam dow ceede laamu lesdi Naajeeriya nder duuɓi cappanɗe jowi nden ittugo man ɗon mari bawɗe mawɗe haa Banki Adunaaru ngam faggudu Naajeeriya. Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2023, Tinubu timminii ballal coodguuli petroŋ gonɗi e leydi Naajeeriya, ɗum addani privatisation e nder gollorɗe petroŋ Naajeeriya. Ballal ngal waɗiino laamu Naajeeriya miliyaaruuji 10 dolaar hitaande kala e sahaa nde Tinubu timmini ɗum. Hooreejo leydi Tinubu, jamma 9 lewru juko, dartini golle Godwin Emefiele, hooreejo lesdi Naajeeriya. Emefiele's suspension woni ɗiɗaɓre nde hooreejo banki apex nder taariiha maako itti hooreejo lesdi [[Naajeeriya]]. Emefiele nanngaama e juuɗe polis sirlu leydi Najeriya SSS to Lagos ngam yiɗde dogde leydi ndii fayde leydi Benin. Sosde ɗum yiytaa ko no ƴellitaare moƴƴere. Emefiele ko banke konservatiif mo limtaa e duɗal ɓooyngal ngam ƴellitde naira Najeriya. Emefiele lomtinaama e gooto e depiteeji makko ɓurɗi faggudu liberal Folashodun Adebisi ngam wonde guwerneer gardiiɗo Banke mawɗo leydi Najeriya e nder bayyinaango hooreejo leydi ndii "jokkondiral e wiɗtooji jokkiiɗi e biro makko e peeje peewnaaɗe e nder fannu kaalis faggudu".[98] Sosde e caggal mum nanngugol Emefiele e juuɗe polis sirlu ngam tuumeede kaalis ownugol ina yi’ee wonde ko huunde nde woɗɗaani e miijooji makko e politikaaji makko e banki apex e eɓɓooji makko e nder laamu ko wayi no arbitrage e les laamu Buhari e waylude kaalis Najeriya. Kono won ƴeewooɓe teskiima darnde politik e nder darnugol Emefiele e nder njuɓɓudi cuuɗiindi ngam ɓeydude njoɓdi ñamaale laamu nguu gila e 5% haa 15% rewrude e laabi e peeje ñalnde aset 10 lewru nduu, ñalnde 16 lewru nduu. E caggal dartagol makko, banke apex balɗe joyi caggal ɗuum ñalnde 14 lewru nduu ittii denndaangal kuule njulaagu kaalis caggal leydi, o acci kaalis leydi ndii ina ustoo haa ɓurta lesɗude e nder luumo hee. Ko ɗum waɗi, hay so wonaa ko meeɗaa waɗde, hollitii ko ɗaminaa caggal nde dartinaa. Tinubu's reforms ceede yi'aama bana ko ɓuri laamu SAP 1986 ngam o yiɗi ɓesdugo faggudu lesdi Naajeeriya e ceede laamu diga wartugo demokaraasi duuɓi cappanɗe ɗiɗi ko adii. Ñalnde 15 lewru nduu, hooreejo leydi Tinubu udditi batu faggudu ngenndi ngu cukko hooreejo leydi Shettima ardii. Diiso ngoo ina jogii yamiroore wasiyaade hooreejo leydi ndii e geɗe faggudu, ina waɗi guwerneer banke mawɗo oo e denndaangal guwerneeruuji dowlaaji fedde nde. Sehil Tinubu ɓadiiɗo, banke njulaagu Wale Edun, woni laamɗo politik kaalis. === Kabinee e toɗɗagol === Hooreejo leydi Tinubu toɗɗiima ñalnde 3 lewru nduu, senaateer George Akume yo won hooreejo laamu fedde nde, Femi Gbajabiamila yo won hooreejo gollordu hooreejo leydi ndii. Tinubu darni hooreejo EFCC Abdulrasheed Bawa nyande 9 lewru Juko nden polis'en sirru Naajeeriya nanngi mo ngam o huuwi bee kuugal maako nyalde woore ɓaawo kawtal hakkunde hukuumaaji SSS e EFCC haa Lagos.Darnde makko hono no Emefiele nii, ina waɗi fenaande no feewi nde tawnoo Bawa ina joginoo Tinubu e nder wiɗto.Bawa lomtii ko Abdulkarim Chukkol, hooreejo EFCC. Hooreejo leydi Tinubu ñalnde 19 lewru nduu hollitii Mallam Nuhu Ribadu ko jaagorgal kisal leydi ndii. Toɗɗagol Nuhu Ribadu, gonnooɗo polis, yi’aama no waylo waylo mawngo diga hukuumaaji konu ɗi ɓooyi laamaago kuuɗe kisal lesdi Naajeeriya.[114] Hooreejo leydi Tinubu laɓɓini ardungal denndaangal konu nguu e konu nguu ñalnde 19 lewru nduu nde o woppi golle ɗee ko ina tolnoo e teemedere e capanɗe joyi seneraaluuji mawɗi. Tiitoonde kisal leydi e les Tinubu ina ɗaminaa maa ardo ɗum e njiimaandi siwil en e les njiimaandi Ofis Jaagorgal Kisal Ngenndiwal, ko fedde doosgal leydi sosaande e hitaande 1993. Tinubu hay so wayliima no feewi e politikaaji kaalis e kaalis, o alaa tawo ko jogori sosde kabine makko. O waɗii noddaali ngam laamu kawral ngam addude ardiiɓe luulndo les makko. Waylo doosgal leydi ndi hooreejo leydi ndii ƴetti, waɗii kuule ngam toɗɗaade jaagorɗe e nder balɗe capanɗe jeegom gadane ɗe o woni e laamu. Tinubu fusi boarduuji ministeeruuji fuu, departemaaji e hukuumaaji lesdi Naajeeriya nyande 19 lewru Juko. Nde o waɗi lewru wooturu e laamu e joofnirde wooteeji ardorde parlemaa Tinubu ina haɗi ɗum neldude noddaango jaagorɗe to Senaa ngam heɗaade ɗum ko adii ñalnde 29 lewru juko. Ñalnde 16 lewru feebariyee hitaande 2024, Tinubu toɗɗii Oyetunde Oladimeji Ojo, dewbo ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Folashade Tinubu, yo won hooreejo fedde toppitiinde koɗki leydi ndii, ɗum addani ɗum ñiŋde ko wiyetee ko jom suudu mum. === Dina === Ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2024, Tinubu siifondirii e sariya kuulal ƴettugol leydi Nijeer, We Hail Thee, ko ɗum woni jimɗi ngenndiiji leydi ndii gila 1960 haa 1978, ngam wonde jimɗi ngenndiiji mum, lomtii Arise, O Banndiraaɓe. Tinubu anndini dowla dow Rivers State ngam ittugo guwerneer man, o lomtina mo bee ardiiɗo toɗɗaaɗo.Movement oo ina ñiŋaa no feewi sabu ko ɗum huunde nde fotaani wonde e doosɗe leydi. === Feere kuudetaa === E darorɗe lewru Seeɗto 2025, kuudetaa baɗaaɗo e laamu Tinubu mo humpitooji konu leydi [[Naajeeriya]] udditi, mo Sahara Reporters yaltini ɗum. Kewu konu ñalngu jeytaare potngu waɗeede ñalnde 1 ut 2025 dartinaama, ofiseeji konu sappo e jeegom nanngaama e juuɗe Agency Intelligence Defense ina heen seneraal brigadier, kolonel, lietnaa kolonel nayi, majoruuji joy, kapiteen ɗiɗo e squadre an hooreejo. Ciimtol gadanol ngol ko feewti e fedde nde, militeer en ɓee njaɓaani ɗum, ɓe ustii nanngugol ngol ko no diisnondiral nii. Feere nde ina wiyee ina waɗi ofiseeji ƴettugol leydi to bannge worgo ɗi Kolonel Mohammed Ma'aji ardii, ina heen ofisee jokkondirɗo e biro jaagorgal kisal ngenndiwal e ballal kaalis ummoraade e gonnooɗo guwerneer e jaagorgal petroŋ Timipre Slyva. Fedde nde ina anniyii foolde laamu fedde ndee e dow fenaande ñalnde 25 lewru nduu, e warde hooreejo leydi ndii e jagge laamu toowɗe keewɗe. Tinubu lomtii mawɓe konu ñalnde 18 lewru nduu, Seneraal Olufemi Oluyede toɗɗaa mawɗo konu, wiɗtooji ina njokki haa jooni. === Feere siwil === ==== [[Amerik]] yanii ==== Winndannde mawnde: 2025 Amerik yanii e leydi [[Nijeer]] E fuɗɗoode lewru Noowammbar 2025, [[Donald Trump]], hooreejo leydi Amerik, yamiri konu Amerik yo heblo ngam waɗde konu e nder leydi Najeriya. Trump hollitii warngooji bonɗi ɗi tuumaama ina mbaɗa e Kerecee’en e ko tuumaa ko bonnude ndimaagu diine, ko ɗum addani mo suɓaade leydi Nijeer “leydi ɓurndi teeŋtude” sabu waasde jogaade doole ngam haɓaade hareeji bonɗi hakkunde renndo e diineeji e nder leydi ndi, tawi ko lislaamnaaɓe, bandiiji, ekstremist en e hareeji hakkunde durooɓe e remooɓe]Hooreejo leydi Naajeeriya, Tinubu, salii ko Trump tuumi koo, o haali ko fayti e darnde laamu Naajeeriya ngam reende ɓiɓɓe leydi mum tawa ko e diine. Ñalnde 25 lewru Duujal hitaande 2025, e dow ɗaɓɓaande laamu Tinubu, leyɗeele dentuɗe Amerik mbaɗii seppo ngam haɓde e Dowla Islaamiyankeejo to worgo-fuɗnaange leydi Najeriya. Hooreejo leydi Amerika Donald Trump, wi'i Amerika fiɗi ngam reenugo Masiihiŋko'en diga fitinaaji diinaaji ɗi ɓe ɗon mari haa woyla lesdi Naajeeriya, fijirde nde'e woni arandeere konu lesdi Naajeeriya ɓaawo jeytaare lesdi Naajeeriya. === Politik caggal leydi === Tinubu fuɗɗii njillu mum gadano e nder leydi Najeriya to Pari ñalnde 21 lewru nduu ngam tawtoreede batu kaalis winndereyankeewu ngu yuɓɓinaa to Palais Brongniart tuggi 22 haa 24 lewru nduu. O ummii Pari o fayi London e "njillu keeriiɗo" ɗo o hawri e hooreejo makko Muhammadu Buhari. E lewru ut 2023, o wiyi yo konu Naajeeriya naat e leydi Nijeer e nder kiris Nijeer 2023.Ɗum noon luulndo ngoo ñiŋi ɗum. E lewru Duujal 2025, Tinubu hokki konu lesdi Naajeeriya yamiroore ngam waɗuki kuuɗe konu nder lesdi Benin ngam wallugo laamu lesdi man ɓaawo kuudetaa dow hooreejo lesdi Patrice Talon. E lewru mee 2026, Tinubu fuɗɗii njillu balɗe tati to Farayse ngam hawritde e jom jawɗeele en winndere ndee ngam faddaade peeje faggudu makko. == Miijo e natal renndo == Tinubu e nder nguurndam mum politik fof ina joginoo darnde tiiɗnde e nder politik e faggudu. Miijo Tinubu e yahrude yeeso ina waɗi nafooje potal, nuunɗal renndo, ndimaagu, e anndinde hakkeeji teskinɗi. O yi’i dowla man bana daraniiɗo welwelo jama’aare e nastugo nder rento Naajeeriya bana ko haani ngam tabitinki potal, gooŋgaaku, e kawtal rento.Ndee ɗoo miijo woɗɗaani no feewi e golle makko demokaraasi e nder laamu diineeji e nder leydi Najeriya. === Yiyngooji faggudu === Hooreejo leydi makko e politik faggudu makko, ganndiraaɗo Tinubunomics, ina ɗaminaa maa won yaltugol politik-miijooji e Buharism, hay so tawii noon ko ɓuri heewde e annduɓe faggudu winndere ndee ina ngoɗɗi tawo sifaa ngal yaltugol to bannge faggudu ; reformeeji e lewru makko adanndu e laamu hollirii yaltude e njuɓɓudi laamu ɓennundi. Banki Duniyaaru e FMI holli haaje laamu garoowo ngam tabitinki kuuɗe makro-structural dow limngal limngal limngal limngal 1980 ngam rewtinki faggudu lesdi Naajeeriya nder limngal limngal limngal lesdi Naajeeriya.Tinubunomiks hollitaama e deftere nde o winndi e Brian Browne, konsul mawɗo Amerik to Lagos. === Lion Bourdillon === Winndannde mawnde: Lion Bourdillon Tinubu ina anndiraa no feewi wonde "Baaba Lagos".Darnde makko e doolnude ɓoggi wuro-dowla mawɗo oo feeñninaama e nder filmo biyeteeɗo The Lion of Bourdillon, filmo 2015 holliroowo darnde Tinubu e politik e kaalis dowla wuro ngoo. Tinubu waɗii ñaawoore ₦150 miliyaar ngam ñaawde peewnoowo oo, Teleeji Afrik jeytaare (AIT). Dokimaa oo dartiima ñalnde 6 marse 2015. O etiima semmbinde golle politik ɗee, haa arti noon e lewru desaambar 2009, nde o habri wonde Fashola e Tinubu ndartinii luural e dow haala suɓaade Fashola e gardagol guwerneer Lagos e hitaande 2011, tawi Tinubuerizire ɓuri yiɗde ko com. Ko nanndi e ɗuum, hare waɗii e hitaande 2015 e dow lomto Fashola, hono Akinwunmi Ambode, o ƴetti Fashola e Tinubu, o werlii teddeendi makko timmundi caggal Ambode. Ambode lomtii Fashola, Tinubu riiwti mo, lomtii mo ko Babajide Sanwo-Olu === Tuumeede fenaande === E hitaande 1993, laamu Amerik ustii jawdi makko sabu ñaawoore nde wiyi wonde laamu Amerik ina jogii sabaabu potɗo » sikkude wonde konte banke Amerik Tinubu ina njogii ngalu ngu o heɓi e njulaagu heroin. O jooɗodii e laamu Amerik, o woppi fotde 460 000 dolaar caggal oon hitaande. Kaayitaaji ñaawirdu e caggal mum ciimtol ñaawoore ndee hollitii wonde o gollodiima e yeeyooɓe heroin ɗiɗo Chicago. E lewru abriil 2007, caggal wooteeji mawɗi, kono hade guwerneer cuɓaaɗo Babatunde Fashola heɓde laamu, laamu fedde ndee addi Tinubu yeeso Biro toppitiiɗo ko fayti e njuɓɓudi laamu ngam ñaaweede sabu ko o tuumaa ko e golle ɗe ngonaa sariya e konte 16 ceertuɗe caggal leydi. E lewru Yarkomaa 2009, Komisiyoŋ toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis laɓɓini Tinubu e guwerneeruuji James Ibori mo diiwaan Delta e Obong Victor Attah mo diiwaan [[Diiwal Akwa Ibom|Akwa Ibom]] ngam tuumeede warngooji, njulaagu kaalis, njulaagu laamu e njulaagu laamu jowitiingu e yeeyde geɗe lowre Vmobile e hitaande 20674.E lewru suwee 2009, won ciimtol wonde polis metropolitan Angalteer ina loyndotoo njulaagu ngu laamu diiwaan Lagos waɗi e Econet (jooni Airtel). Tinubu wi'i kuugal ngal laaɓɗum, ngal nafata lesdi ndi'i, walaa hakkunde'en. Laamu leydi Naajeeriya salii ɗaɓɓaande leydi Biritaan ngam yaltinde hujjaaji potɗi huutoreede ngam ɓeydaade wiɗtude e ñaawde guwerneeruuji tati ɓooyɗi leydi Najeriya ɗii e nder ñaawirdu London. E nder wooteeji 2019, oto bullion yiytaa ina naata e galle Tinubu to laawol Bourdillion to Ikoyi, ɗum addani mo caggal ɗuum wiyde : « miɗo jogii kaalis ɗo njiɗmi fof. == Nguurndam neɗɗo == Tinubu resi Oluremi Tinubu, gonnooɗo senateer lomtotooɗo diiwaan senateer Lagos hakkundeejo, e hitaande 1987. Ɓe ndañi ɓiɓɓe tato, Zainab Abisola Tinubu, Habibat Tinubu e Olayinka Tinubu. O jibini ɓiɓɓe tato e jokkondiral ɓennungal, Kazeem Olajide Tinubu (12 oktoobar 1974 – 31 oktoobar 2017), Folashade Tinubu (jibinaa ko 17 lewru juko 1976) e Oluwaseyi Tinubu (jibinaa ko 13 oktoobar 1985). Yumma Tinubu, Abibatu Mogaji, sankii ñalnde 15 lewru juko hitaande 2013, tawi omo yahra e duuɓi 96. Ñalnde 31 lewru nduu hitaande 2017, ɓiyiiko biyeteeɗo Jide Tinubu sankii to Londres. Tinubu ko juulɗo. == Teddungal e paabi == === Teddungal ngenndiwal === Naajeeriya: Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (25 mee 2023) === Tiitooɗe aadaaji === Tinubu ina jogii laamuuji ɗiɗi aadaaji ; ko kanko woni "Asiwaju" Lagos e "Jagaba" Emira Borgu e nder Dowla Nijeer.[176] == Ƴeew kadi == Jigi Bola Doggol hooreeɓe leyɗeele e laamu hannde Doggol hooreeɓe gollordu e dow tolno jaɓgol == Himobe == {{Reflist}} [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] 7d8obf8qol8veejew0qfii7a234fj76 Karl Marx frsa 0 6076 183689 112398 2026-08-22T10:34:42Z Adamu mc 10501 Edit 183689 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Karl Marx''' (e [[ɗemngal]] englishire karal philosophy) o ɓeedo daayaaɗo [[Leydi|Leysdi]] [[jamus]] e yanlde jeewenyi 5 lewru dujjal hiitande ndungu alif 1818 - yalnde 14 o souti nder lewru mboy e hiitande nduungu alif 1883 molaatiike anduɗo anndal ɗistinoore e howterde [[kemiyya]] e baawurde anndal finnataawaje e [[falsafa]] o nyaddo lesdi[[jaamus]]<ref>https://web.archive.org/web/20180416202116/http://www.calmview2.eu/RSA/CalmViewA/Record.aspx?src=CalmView.Catalog&id=RSA%2fSC%2fIM%2f701%2fS1000&pos=9</ref> anduɗo kawtal riskuje ajudodal yimmɓe nder [[Duniiyaru|duniyaaru]] e anndal [[Ɗemɗe Ron|ɗemle]] kowtarku ɓendetol winndande jaareda e jodondal e soyasaje takkowɗo wayletanre jowɗo ndal [[Duniiyaru|duniyaaru]] Karl Marx andudow [[Falsafa]] jaamusan,keejo Karl janngi jannde diigeri e nder anndal falsafaje [[File:Karl Marx 001.jpg|thumb]]hiitande ndunngu alif 1841 karl e [[jenny]] ɓee dayya baaci jeewiɗiɗi muujou ɗaake ekowree makko duuɓie 40 mawɗo anndal [[falsafaje]] e nder duniyaaru Karl marx moo mayie too nder<ref>https://en.m.wikipedia.org/wiki/Karl_Marx#cite_note-1</ref> [[Leydi|lisydi]] [[London]] ==Himobe== <references /> [[Category:Nyaddo]] ihiqp27ja0qytah1c8o09a9w5kgfmtl Kolori dam 0 6369 183649 183513 2026-08-22T01:23:39Z Adamu mc 10501 Edit 183649 wikitext text/x-wiki '''Kolori Dam''' ɗon nder Sokoto State nder lesdi [[Naajeeriya|Nigeria]]. Ɗum timmini nder 1978 nden nder hitaande dubu alif 1981 nden, ndiyam ndiyam maako boo heewi. Ɗum woni ko'e ndiyam mawɗo dow maayo [[Maayo Sakkwatoɓe|Sokoto]], ko'e nder maayo Rima, ko'o hokkata ndiyam Niijer. ndiyam diga dam ɗon hokkata kolori irrigation [[project]].<ref name=":0">https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0305750X9390121O</ref> Dam ina woodi [[limgal]] 450 liyaar mita kubik, e daande ndiyam ɓesngu huutoraaki haare 8,000 ha, ɓesngu 19 km ( mi) dow maayo.<ref name="helsinki">{{cite journal|url=http://www.njas.helsinki.fi/pdf-files/vol11num3/yahaya_02.pdf|title=DEVELOPMENT AND CHALLENGES OF BAKOLORI IRRIGATION PROJECT IN SOKOTO STATE, NIGERIA|author=MOHAMMED KUTA YAHAYA|journal=Nordic Journal of African Studies|volume=11|issue=3|pages=411–430|year=2002|accessdate=2010-01-10}}</ref> Garnude dam waɗi remooɓe ɗuuɗɓe ɓe ɓe ɓe mbaɗata hay leydi feere malla ceede jawdi. [[Yimɓe Ekoi|Yimɓe]] ɗuuɗɓe maayi nder ngam ɓe maayi ko ɓe nguurndam.<ref name="loveejoy">{{cite book|page=[https://archive.org/details/displacementpoli0000unse/page/76 76]|title=Displacement and the politics of violence in Nigeria|url=https://archive.org/details/displacementpoli0000unse|publisher=BRILL|year=1997|isbn=90-04-10876-9|author8=Paul E. Lovejoy, Pat Ama Tokunbo Williams}}</ref> Landu ndu waɗi anndude bana misaalu kulol ɓamtaare.<ref>{{cite book|page=312|title=Conservation in Africa: Peoples, Policies and Practice|author1=David Anderson|author2=Richard H. Grove|publisher=Cambridge University Press|year=1990|isbn=0-521-34990-7}}</ref> == Fiko == Sokoto River ɗon ƴiwo nder lesdi Sudan [[Sudan (region)|Savannah]] nder lesdi Nigeria. Wurooji ɗi anndaa ko anndaa, diga 500 mm haa 1,300 mm hitaande nder wakkati June haa Septemba. Ka yeeso haɓɓugo dam, yimɓe 50,000 nder nder ndiyam Sokoto fuɗɗiima haɓɓugo, ɓe ɗon mari kuugal fuɗnaaki, ɓe ɗon ɓeya arsaa e sorghum nder sahaa fuɗnaaku, e ɓe ɗon ɓeyi ko'e leɗɗe bana so'a, gargoor e tamata nder sahaa huutore.<ref name=":0" /> Lamuɓe ɗuuɗɓe naftiri e kuuɗe Shadoof ngam ɓe ummi ndiyam diga maayo ngam ɓe mburtina nder nder nder nder ndiyamji. Debbo'en nder [[purdah]] ɗon mbaɗata kuuɗe nder fannu, ammaa ɓe ɗon mari hakkiloji jaɓugo e wallude nder kuugal. Debbo'en ɓe ɓe ɗonno nder yaasi ɗon kuuwa nder lamndol.<ref name="helsinki" /> Fuu leydi ndii ɗon mari yimɓe ɓe mbaɗata ɗum'en, walaa goɗɗum ko ɓe mbaɗataa.<ref name=":0" /> Limooɓe nder nokkuure nden, ɓe ɗon njooɗugo nder nder nder nderji, ɓe ɓurdi ɓeydaago ngam foofugo risku diga ɓe ɓeyda ɓeydaaki. Fannu ndu ɗon haani ha nder sahaaji sahaaji, e yiɗde ndiyam je ɗon haani ɗum gooto e daliila haɓɓugo dam.<ref name=":0" /> == Fuuɗuki == Nder dubi alif 1969, Food and Agriculture Organization (FAO) waɗi habaru dow darnde ngam darnde dam e darnde darnde darnuki nder [[Talata Mafara]], bee darnde darnduki dow ndiyam ngam darnde. Fedde FAO nder warugo haala nde hollitii muhimminki laabi laabi ɗi ngaɗata hujja ɓurɗum ha hujja dow laabi huutoreeji leydi, nder fannu ngam walaa anndal nder kuuje ha nder nokkuure. Nder hitaande dubi alif 1971 laamu lesdi Naajeeriya noddi suɓaaji ngam suɓaaje e hakkilantaaku nder nder nder nder hitaande 1972, hokki golle to Impressit Bakolori Nigeria, maral ngal 60% ha laamu lesdi Nigeria e 40% ha maral [[Fiyat|Fiat]]. Nder wakkati jannguki 1972 haa 1974, laabi maral ngal ɓeydi haa hawti e damma mawɗo go'o e laabi mawɗi nder sistemji naange masin. Lardooɓe gariiri naa' ɓe haajinaama nder nder nder nder kuugal jaaynde nden, nden walaa kuugal jaayngal ngal waɗata dow ɓaawo.<ref name=":0" /> === Maaki === Maaki damma fuɗɗii nder hitaande 1974 nden timmi nder hitaande dubi alif 1978, caggal ɗum waɗi duuɓi tati ngam limgal damma. Dam woni dow dow dow dow leydi, e daande leydi, e nder suudu ɓernde e nder njamndi, e daare e nder njanngirde e nder njanndi, e nder daande e nder daare e daande e daande 48 m, e nder nder daande daande ndiyam e nder dabare daande 3 MW. Luttuɗe e canalji ji'am naa' ɓe timmini haa 1983 e ɓe ɗon hawta bee haaki 23,000 tan ha haaki 30,000 ha haaki diga fuɗɗam. ndiyam ɗon wurtina haa haaktorji 15,000 bee haaktorje 8,000 bee haaktarji gravity. Fuuɗe njamndi ɗon mari ceede, ammaa ɓe naftira ndiyam ɓurɗum to ɓe njamndiɗum. Caggal ɓeydaago ceede, kuugal naange waɗi nder kuugal ɓurɗo boɗeeji e haaktere nder duuniyaaru.<ref name=":0" /> Maɓɓugo dam, bee landing, clearing e canal construction halki laamuuji be leɗɗe. Yimɓe gariiri ɓe laati ɓeen laamiiɓe ɓe walaa leydi. Yimɓe ɓurɓe fuu ɓe keɓataa ceede, koo ɓe hokki leydi ɗe ɓe mbaawaa. Yimɓe jooɗiiɓe ɓe ɓe mbaɗi ɓe nganndi ko ɓe anndaa bana buroodi.<ref name="helsinki" /> Nder maɓɓugo maɓɓugo, remooɓe nokku ɗon ɓe mbaawaa ko ɓe mbaadi ngam ɓe njooɗugo duuɓi ɗuuɗɗi. Nde ɓe kawti e yimɓe ɓe ɗon holla nder lewru Noofambar 1979, gomnaaku Sokoto, [[Shehu Kangiwa]], waɗi alkawal ngam haɓɓugo ko ɓe ɗon haɓɓana fuu. Ammaa, nder 28 abriil 1980 polis ɓe ɗon hawta dow yimɓe ɓe ɓe ngalaa jawdi ɓe mbari yimɓe 380 diga maɓɓe. Dowla ɗon maaki nyau ndu, ɗon wi'a 25 tan maayi.<ref name="loveejoy" /> === Fuuɗuki dow ndiyam === Yimɓe ɓe ɗon mari ndiyam nder lesdi ɓe ɗon mari maayo ɓe ɗon mari nguleeki ndiyam ɓaawo wakkati ɓesngu, ngam ɓe ɗon ɓeyda ɓaawo wakkati ɓe ɗon mari lesdi.<ref name="Adam1993">{{cite journal|last=Adams|first=W.M.|date=September 1993|title=Development's deaf ear: Downstream users and water releases from the Bakolori Dam, Nigeria|url=https://archive.org/details/sim_world-development_1993-09_21_9/page/1405|journal=World Development|volume=21|issue=9|pages=1405–1416|doi=10.1016/0305-750X(93)90121-O}}</ref> Yimɓe huutoraade dam naa' ɓe ɗon hakkiilo ngam ngam ngam ɓe ɗon hokkata ndiyam haa wakkatiji naa' haani.<ref>{{cite book|page=[https://archive.org/details/futurelargedamsd00scud/page/n253 236]|title=The future of large dams: dealing with social, environmental, institutional and political costs|url=https://archive.org/details/futurelargedamsd00scud|url-access=limited|last=Scudder|first=Thayer|publisher=Earthscan|year=2005|isbn=1-84407-155-3}}</ref> Dam ngal ɓeydiima ɓeydaaki ɓeydaani e ɓeydaandi, wakkati e ɓeydagol ndiyam nder wakkati sahaaji ndiyam.<ref name="Adam1993" /><ref name=":1">https://web.archive.org/web/20120225071601/http://oldwww.wii.gov.in/eianew/eia/dams%20and%20development/kbase/contrib/soc195.pdf</ref> Ɗum ɓeydi ɗuuɗal ndiyam je ɗon haandi ngam lamnduki, ngam ndiyam ɗuuɗal nder nokkuure je ɗon mari masin e je ɗon mari mari mari mari ɓeydaaki ngam ɓeydaago.<ref name="helsinki" /> Nder nokkuuje dow ndiyam, nder nder leydi haaki 19,000 ha, damma waɗi haaki 7,000 ha haaki dabareeji e 5,000 ha haaki 5,000 haaki haaki.<ref name=":1" /> Ɗu'um majjum fuɗɗii ɓesdaaki ngam ɓeydaaki nder ɓeydaago nder ɓeydagol maaki e sorghum, ammaa yimɓe 12,000 ɓe ɗon ɓootira.<ref>{{cite book|page=[https://archive.org/details/greendevelopment00adam_182/page/n257 231]|title=Green development: environment and sustainability in the Third World|url=https://archive.org/details/greendevelopment00adam_182|url-access=limited|last=Adams|first=William Mark|publisher=Routledge|year=2001|isbn=0-415-14766-2}}</ref> Lottaji ɗi laamu nder laamu fuɗnaama e US$7 million hitaande fuu.<ref>http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2008/03/28/000333037_20080328012434/Rendered/PDF/263270NWP0REPL10Wetlands0Management.pdf</ref> == Fedde jaɓɓorgo e jaɓɓorgal == Dammugal ngal ina woodi nokkuure cukalel to bannge maayo, ɗum waɗi ko haɗi ha ɓesngu nokkuure ɓesngu e ɓesngu nder leƴƴi ɗuuɗɗi. ndiyam ɗam ɗon ɓeyda, ɗon woodi ɓiyɗe leydi ɗon ɗon ɓeydi bana maɓɓugo jayngol e halki ɓeydaaki leɗɗe ndiyam ɗi ndiyam ɗam ɗam ɗon mari nyaamdu. Ɗuum ɗon sakkinta potal nder nder nder nder ndiyam ngam nyaamugo leƴƴi.<ref>http://www.fao.org/docrep/005/T1230E/T1230E08.htm</ref> Dammugal ngal ɗon ɓeyda ɓeydaago diga maayo e nder maayoji e nder nder ndiyamji.<ref>http://www.fao.org/DOCREP/005/T1230E/T1230E06.htm#ch4.1</ref> Nder nokkuure je je jeji, ndiyamji jeji jejiji jeji e jeji jejeji ɗon jeji waɗi jeji, je je je jeɗɗi jeji, ɗe jeji feerootiri feerootiral. Ɗe woodi nyauɓe ɓurɓe ɓeydaade nder ndiyam.<ref name="helsinki" /> Caggal ngam huutoreeji haɓɓuki feere feere feere feere be cukale, sorghum e groundnuts fuɗnaaki bana non ngam saɗugo cukale cukale nden be sarɗi cukale je'e.<ref>M.O.E. Orode (1984-11-09). ''Tropical grain legume bulletin, Issue 28''. International Grain Legume Information Centre. p. 88.</ref> Ha 2003, sistemji sprinkler ɗon ɗon ɗon ɗon maaki, be haaki 7,500 tan ɗon ɗon maami, ɓurna fuu ngam rice, bee huutugo ndiyamji je ɗon haaki gravity.<ref>https://web.archive.org/web/20081116122312/http://www.usaid.gov/ng/downloads/markets/irrigated_rice_study_report.pdf</ref> Luttuɗum ɗon haa ɓaawo. [[Yimɓe Ekoi|Yimɓe]] ɗuuɗɓe ɓe njogii nder gure.<ref>https://web.archive.org/web/20110604105506/http://www.un.org/cyberschoolbus/student/2005/theme.asp</ref> Kolori dam waɗi ɓeydaaki 53% nder nokkuure je'e je'e.<ref>https://www.ramsar.org/sites/default/files/documents/library/wise_use_of_wetlands_-_g._e._hollis_m._m._holland_e._maltby_and_j._s._larson.pdf</ref> Mawɓe jaabawol dow huutoreeji njanngooji ɗi [[UNESCO]] wurtini nder hitaande 1988 ɓe mbi'i "ngam jaabawol jaayɗe ɓurɗe fuu dow kuugal Kolori footi ɓeydaaki ɓeydaago dow kalkal ngal ɓe jaɓa".<ref>{{cite book|url=https://www.ramsar.org/sites/default/files/documents/library/wise_use_of_wetlands_-_g._e._hollis_m._m._holland_e._maltby_and_j._s._larson.pdf|title=Wise Use of Wetlands|author1=G. E. Hollis|author2=M. M. Holland|author3=E. Maltby|author4=J. S. Larson|name-list-style=amp|series=Nature and Resources|volume=XXIV|issue=1|date=January–March 1988|publisher=UNESCO}}</ref> == Kootol == <references /> [[Category:Leydi]] [[Category:Sokoto]] [[Category:Naajeeriya]] 6o9w8tnnf1tp6o0pejlm7lnhfbmk5lq Ghali Umar Na'Abba 0 7195 183642 182316 2026-08-22T01:15:18Z Adamu mc 10501 183642 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] {{Databox}} '''Ghali Umar Na'Abba CFR''' (daygo e yalnde sapponde ɗiɗi jeewey ɗiɗi 27 lewru suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo [[Lislaamu|lislaam]].<ref>{{cite news|title=Former Reps Speaker, Gali Na'abba is dead|url=https://dailypost.ng/2023/12/27/former-reps-speaker-gali-naabba-is-dead/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 December 2023|date=27 December 2023|archive-date=27 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227064337/https://dailypost.ng/2023/12/27/former-reps-speaker-gali-naabba-is-dead/|url-status=live|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe Semmbinde goomuuji suudu sarɗiiji e semmbinde ardiiɓe goomuuji ngam ƴettude ministeeruuji e ardiiɓe gollorɗe e geɗe politik e tolno golle bidsee Jokkondiral keeringal e Auditeur-Général e Accountant-General Fedde nde e jaagorde kaalis ngam ƴeewtaade defte laamu ngam waɗde heen golle ko yaawi Wuurtinde batuuji kuuɓtodinɗi, ɗi mberlii jeewte celluɗe, elektirik, e nguurndam, baɗɗe njeñtudi mawndi. Ina winndaa wonde batuuji kuuɓtodinɗi suudu Ghali ina keddii e ɓurde tiiɗde e doolnude e nder ndeeɗoo Republique nayaɓere, tee ina teskaa e limoore kuule kalite ƴettaaɗe. Faccirde suudu jokkondire, huuɓtidinnde, jokkondire, miijo, e tawtoreede, keewnde miijooji. Ko aldaa e nanondiral e Na’Abba e Galle mum ko waawde mooftude ko ɓuri tataɓe ɗiɗi e kala sahaa Moƴƴinde ko ina ɓura 300 tergal e nder 360 ngam ittude kuule ɗe hooreejo leydi Obasanjo ƴetti ngam haɓaade kuule ko wayi no NDDC ekn, e ko nanndi heen. Suudu Na'Abba ina heddii e suudu wooturu baawndu foolde veto hooreejo leydi e dow kuulal. Jeewte jowitiiɗe e ngonka ngenndi. Jeewte 2002 ɗee mbaɗii kuulal toowngal e nder suudu sarɗiiji ngam fuɗɗaade ñaawoore ngam ittude hooreejo leydi Obasanjo ngam tamde mo sabu ɓeydagol yiɗde makko bonnude doosɗe leydi. Catal 32 bonanndeeji ɗi hooreejo leydi Obasanjo waɗi ɗi mbaawataa ñaaweede. Suudu Na’Abba ina heddii e suudu wooturu ndu ƴetti hooreejo leydi ndii e mbaadi kuuɓtodinndi, feewde e ƴeewndorɗe diineeji siwil en e ŋakkeende doosɗe leydi. Juɓɓule kuuɓtodinɗe laamu nguu, haa teeŋti noon e hooreejo leydi ndii, njaɓaani ardorde makko. Ɗum noon, ko ɓuri heewde e laamu Na’Abba ina seedtoo peeje mawɗe ɗe Hooreejo leydi oo waɗi ngam riiwtude mo, lomtinande mo depitee jom doole en. Ɗum taƴi jokkondiral hakkunde suudu nduu e hooreejo leydi ndii. O wuuri haa o joofni laamu makko duuɓi nay ñalnde 3 suwee 2003. E lewru ut 2002, suudu sarɗiiji nduu rokki hooreejo leydi ndii, hono [[Olusegun Obasanjo]], yamiroore yo o woppu laamu, walla o woppa laamu. Ko o haaloowo, Na'Abba wiyi suudu nduu ittataa kuulal ngal. Na'Abba woni hooreejo dillere ngam ittude laamu. Ina wiyee wonde Obasanjo rokkii terɗe suudu nduu ɗaɓɓaande ngam ñaawde Na'Abba Darnde parlemaa hakkunde leyɗeele Feññinaande wonde ko o baawɗo e golloraade e nder galle makko no haaloowo nii, Na'Abba hollitii wonde o rewtinii ko nanndi e ɗuum to bannge winndere. Ɗumɗoo ina hollita golle keewɗe kono teeŋtuɗe e nder parlemaa ɗe o joginoo to bannge winndere e nder duuɓi nay ɗi o woni hooreejo leydi ndii. Doggol ƴeewndo ina waɗi: Cukko Hooreejo, Batu Hooreejo Parlemaaji Afrik hirnaange Cukko hooreejo, depiteeji winndereeji ko faati e Habitat Cukko hooreejo, diiwaan Afrik, fedde parlemaa Commonwealth Cukko Hooreejo Dental Parlemaa Afrik Hooreejo Batu Hooreejo Hooreejo Parlemaaji Afrik Hirnaange Hooreejo, Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth Hooreejo, Dental Parlemaa Afrik Hooreejo, Goomu Diiwaan Afrik, Fedde Adunaare ngam Parlemaa ko faati e Hoɗorde Tuugnaade e sifaaji makko e ardaade, e darnde makko e golle e golle e njeñtudi, o toɗɗaa e wonde cukko hooreejo juɓɓule parlemaa diiwaan oo (Konferensi Hooreejo Parlemaa Afrik Hirnaange; Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth e Union Parlemaa Afrik) o woni hooreejo leydi e hitaande 20000 no feewi redefine, reshape, e riiwtude dipolomasi e ƴellitaare parlemaa Afrik, ko ɓuri yiɗeede e nder njiimaandi ujunere hitaande hesere e hitaande 2000. No hooreejo fedde parlemaa Commonwealth, Diiwaan Afrik, o artiri Nijeer e ɓanndu e innde Nijeer ina ittaa e rucount the abeyance nde abeyance hono ɗeen ɓalli. 2003 Ɗaɓɓaande woote gardagol E lewru abriil 2003, o ɗaɓɓiriino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe. Hooreejo leydi ndi ƴaañii e hare ngam ittude mo e gardagol hooreejo leydi ndii, yaajtinii njiimaandi makko e ɗaɓɓaande makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii. Hooreejo leydi ndii ina huli wonde, so en ƴeewii tolno golle makko e nder duuɓi nay e nder suudu sarɗiiji, e tolno makko toowɗo, so tawii o jaɓaama heɓde woote ngam artirde suudu sarɗiiji, o artirta ko hooreejo leydi. Ko ɓuri teeŋtude, ɗum addani mo waɗde feere mettunde ngam haɗde mo waasde woote ɗee. Oo sahaa kadi, ƴaañgal perfidy ngal yaajii, ngal ñaami PDP e nder diiwaan hee nde tawnoo lannda ka heɓiino All Nigeria People's Party. Filoosofi politik e jokkondire Miijo Na'Abba e lannda politik ko miijo ngo tuugii ko e : Njuɓɓudi, nuunɗal, potal, rokkude yimɓe heewɓe tawtoreede, e golloraade ko ɓuri teeŋtude e dow laylaytol ndimaagu e gollondiral. Ina heen kadi lowre jogiinde njuɓɓudi e laaɓal e nder teddungal toowngal, jogorngal nawde terɗe ɗee kala e kala sahaa. Manngu manifestooji baɗaaɗi e huutoraade ngam heblude haajuuji e yiɗdeeji yimɓe, tawa ina addana ɗum en laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndi. Caggal manipulations orchestrated won e ardiiɓe lannda ka ko waɗi mo waasde suɓaade Assemblée Nationale 2003 e faamde ɓeydagol tooñanngeeji e nder lannda ka e oon sahaa ko waɗi lannda ka ina ŋakkiraa miijo makko e lannda politik no limtiraa dow nii, Na'Abba fellitii yaltude e partiy min Abbads goɗɗo e nder Naajeeriya 2006. Nde ɗum laaɓti wonde ardiiɓe teeŋtuɓe duuminooɓe tooñanngeeji ɗii puɗɗiima rokkude laawol, o arti e PDP, duuɓi tati caggal ɗuum. Ko o politikyanke jahruɗo yeeso tabitinaaɗo, derailment laaɓtuɗo PDP yet again e hitaande 2014, hono no seedaa e doggol mawngol ardiiɓe lannda kaa, addani Na'Abba yaltude lannda kaa caggal diisnondiral. O naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC), fedde nde wonaa laamuyankoore wonande politikaaji yiɗɓe waylo-waylo moƴƴo. Teskaama, APC heɓii nasaraaku ustugo PDP haa lesdi ndiin e nder jihaaji ɗuuɗɗi. Wade Na'Abba maayi haa suudu nyawndiigu lesdi Abuja nyande 27 lewru Duujal hitaande 2023, o mari duuɓi 65. Njeenaaje E nder teddinde golle makko maantiniiɗe e nder politik, ardiiɗo jeytaare parlemaa e ƴellitaare suudu sarɗiiji e reentaade luggiɗnde e demokaraasi, njiimaandi sariya, e doosɗe leydi, Na'Abba heɓii njeenaaje ummoraade e laamu, pelle renndo siwil, golle yuɓɓinaaɗe, senndikaaji janngooɓe, pelle njulaagu keertiiɗe e pelle politik e agencien so. Ko ɗeeɗoo ngoni yoga e njeenaaje makko : Njeenaari teddungal ngenndiwal ko Goodluck Jonathan, hooreejo leydi Naajeeriya hokki ɗum nder hitaande 2010 Njeenaari mahngo njuɓɓudi doolnundi wonande Juɓɓule laamu, rokki ɗum ko lannda Demokaraasi Leñol (PDP), lannda laamu nguu e oon sahaa Yimɓe tedduɓe to wuro Kansas, to leydi Amerik Njeenaari neɗɗo nuunɗuɗo mo fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka Njeenaari mawndi ngam tabitinde doosɗe demokaraasi nder leydi Naajeeriya, ɗi kawtal Abuja ngal kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ) hokki Defender demokaraasi e fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero Njeenaari njettoor e njettoor mo Fedde Naajeeriya toppitiinde njulaagu e naatgol petroŋ ɓiɓɓe leydi ndii rokki Seedantaagal teddungal ngal Duɗal Njuɓɓudi Kuuɓal Naajeeriya Njeenaari kaŋŋe ujunnaaje hitaande ngam ƴellitaare sukaaɓe, ndi fedde sukaaɓe winndereere rokki ɗum Pillar mo lesdi Naajeeriya hokki ceede ko hukuumaaji pamari ɗi kawtal janngooɓe sariya, Jaami'aare Jos Njeenaari Jaambaaro Millennium ndi denndaangal sukaaɓe Fuɗnaange == Tuugnorgal == lpbztx3x3cqkx2qsaj2phlu9o648fgo 183643 183642 2026-08-22T01:16:06Z Adamu mc 10501 Edit 183643 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] {{Databox}} '''Ghali Umar Na'Abba CFR''' (daygo e yalnde sapponde ɗiɗi jeewey ɗiɗi 27 lewru suwee 1958 – 27 lewru desaambar 2023) ko siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo [[Lislaamu|lislaam]].<ref>{{cite news|title=Former Reps Speaker, Gali Na'abba is dead|url=https://dailypost.ng/2023/12/27/former-reps-speaker-gali-naabba-is-dead/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 December 2023|date=27 December 2023|archive-date=27 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227064337/https://dailypost.ng/2023/12/27/former-reps-speaker-gali-naabba-is-dead/|url-status=live|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe Semmbinde goomuuji suudu sarɗiiji e semmbinde ardiiɓe goomuuji ngam ƴettude ministeeruuji e ardiiɓe gollorɗe e geɗe politik e tolno golle bidsee Jokkondiral keeringal e Auditeur-Général e Accountant-General Fedde nde e jaagorde kaalis ngam ƴeewtaade defte laamu ngam waɗde heen golle ko yaawi Wuurtinde batuuji kuuɓtodinɗi, ɗi mberlii jeewte celluɗe, elektirik, e nguurndam, baɗɗe njeñtudi mawndi. Ina winndaa wonde batuuji kuuɓtodinɗi suudu Ghali ina keddii e ɓurde tiiɗde e doolnude e nder ndeeɗoo Republique nayaɓere, tee ina teskaa e limoore kuule kalite ƴettaaɗe. Faccirde suudu jokkondire, huuɓtidinnde, jokkondire, miijo, e tawtoreede, keewnde miijooji. Ko aldaa e nanondiral e Na’Abba e Galle mum ko waawde mooftude ko ɓuri tataɓe ɗiɗi e kala sahaa Moƴƴinde ko ina ɓura 300 tergal e nder 360 ngam ittude kuule ɗe hooreejo leydi Obasanjo ƴetti ngam haɓaade kuule ko wayi no NDDC ekn, e ko nanndi heen. Suudu Na'Abba ina heddii e suudu wooturu baawndu foolde veto hooreejo leydi e dow kuulal. Jeewte jowitiiɗe e ngonka ngenndi. Jeewte 2002 ɗee mbaɗii kuulal toowngal e nder suudu sarɗiiji ngam fuɗɗaade ñaawoore ngam ittude hooreejo leydi Obasanjo ngam tamde mo sabu ɓeydagol yiɗde makko bonnude doosɗe leydi. Catal 32 bonanndeeji ɗi hooreejo leydi Obasanjo waɗi ɗi mbaawataa ñaaweede. Suudu Na’Abba ina heddii e suudu wooturu ndu ƴetti hooreejo leydi ndii e mbaadi kuuɓtodinndi, feewde e ƴeewndorɗe diineeji siwil en e ŋakkeende doosɗe leydi. Juɓɓule kuuɓtodinɗe laamu nguu, haa teeŋti noon e hooreejo leydi ndii, njaɓaani ardorde makko. Ɗum noon, ko ɓuri heewde e laamu Na’Abba ina seedtoo peeje mawɗe ɗe Hooreejo leydi oo waɗi ngam riiwtude mo, lomtinande mo depitee jom doole en. Ɗum taƴi jokkondiral hakkunde suudu nduu e hooreejo leydi ndii. O wuuri haa o joofni laamu makko duuɓi nay ñalnde 3 suwee 2003. E lewru ut 2002, suudu sarɗiiji nduu rokki hooreejo leydi ndii, hono [[Olusegun Obasanjo]], yamiroore yo o woppu laamu, walla o woppa laamu. Ko o haaloowo, Na'Abba wiyi suudu nduu ittataa kuulal ngal. Na'Abba woni hooreejo dillere ngam ittude laamu. Ina wiyee wonde Obasanjo rokkii terɗe suudu nduu ɗaɓɓaande ngam ñaawde Na'Abba Darnde parlemaa hakkunde leyɗeele Feññinaande wonde ko o baawɗo e golloraade e nder galle makko no haaloowo nii, Na'Abba hollitii wonde o rewtinii ko nanndi e ɗuum to bannge winndere. Ɗumɗoo ina hollita golle keewɗe kono teeŋtuɗe e nder parlemaa ɗe o joginoo to bannge winndere e nder duuɓi nay ɗi o woni hooreejo leydi ndii. Doggol ƴeewndo ina waɗi: Cukko Hooreejo, Batu Hooreejo Parlemaaji Afrik hirnaange Cukko hooreejo, depiteeji winndereeji ko faati e Habitat Cukko hooreejo, diiwaan Afrik, fedde parlemaa Commonwealth Cukko Hooreejo Dental Parlemaa Afrik Hooreejo Batu Hooreejo Hooreejo Parlemaaji Afrik Hirnaange Hooreejo, Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth Hooreejo, Dental Parlemaa Afrik Hooreejo, Goomu Diiwaan Afrik, Fedde Adunaare ngam Parlemaa ko faati e Hoɗorde Tuugnaade e sifaaji makko e ardaade, e darnde makko e golle e golle e njeñtudi, o toɗɗaa e wonde cukko hooreejo juɓɓule parlemaa diiwaan oo (Konferensi Hooreejo Parlemaa Afrik Hirnaange; Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth e Union Parlemaa Afrik) o woni hooreejo leydi e hitaande 20000 no feewi redefine, reshape, e riiwtude dipolomasi e ƴellitaare parlemaa Afrik, ko ɓuri yiɗeede e nder njiimaandi ujunere hitaande hesere e hitaande 2000. No hooreejo fedde parlemaa Commonwealth, Diiwaan Afrik, o artiri Nijeer e ɓanndu e innde Nijeer ina ittaa e rucount the abeyance nde abeyance hono ɗeen ɓalli. 2003 Ɗaɓɓaande woote gardagol E lewru abriil 2003, o ɗaɓɓiriino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe. Hooreejo leydi ndi ƴaañii e hare ngam ittude mo e gardagol hooreejo leydi ndii, yaajtinii njiimaandi makko e ɗaɓɓaande makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii. Hooreejo leydi ndii ina huli wonde, so en ƴeewii tolno golle makko e nder duuɓi nay e nder suudu sarɗiiji, e tolno makko toowɗo, so tawii o jaɓaama heɓde woote ngam artirde suudu sarɗiiji, o artirta ko hooreejo leydi. Ko ɓuri teeŋtude, ɗum addani mo waɗde feere mettunde ngam haɗde mo waasde woote ɗee. Oo sahaa kadi, ƴaañgal perfidy ngal yaajii, ngal ñaami PDP e nder diiwaan hee nde tawnoo lannda ka heɓiino All Nigeria People's Party. Filoosofi politik e jokkondire Miijo Na'Abba e lannda politik ko miijo ngo tuugii ko e : Njuɓɓudi, nuunɗal, potal, rokkude yimɓe heewɓe tawtoreede, e golloraade ko ɓuri teeŋtude e dow laylaytol ndimaagu e gollondiral. Ina heen kadi lowre jogiinde njuɓɓudi e laaɓal e nder teddungal toowngal, jogorngal nawde terɗe ɗee kala e kala sahaa. Manngu manifestooji baɗaaɗi e huutoraade ngam heblude haajuuji e yiɗdeeji yimɓe, tawa ina addana ɗum en laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndi. Caggal manipulations orchestrated won e ardiiɓe lannda ka ko waɗi mo waasde suɓaade Assemblée Nationale 2003 e faamde ɓeydagol tooñanngeeji e nder lannda ka e oon sahaa ko waɗi lannda ka ina ŋakkiraa miijo makko e lannda politik no limtiraa dow nii, Na'Abba fellitii yaltude e partiy min Abbads goɗɗo e nder Naajeeriya 2006. Nde ɗum laaɓti wonde ardiiɓe teeŋtuɓe duuminooɓe tooñanngeeji ɗii puɗɗiima rokkude laawol, o arti e PDP, duuɓi tati caggal ɗuum. Ko o politikyanke jahruɗo yeeso tabitinaaɗo, derailment laaɓtuɗo PDP yet again e hitaande 2014, hono no seedaa e doggol mawngol ardiiɓe lannda kaa, addani Na'Abba yaltude lannda kaa caggal diisnondiral. O naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC), fedde nde wonaa laamuyankoore wonande politikaaji yiɗɓe waylo-waylo moƴƴo. Teskaama, APC heɓii nasaraaku ustugo PDP haa lesdi ndiin e nder jihaaji ɗuuɗɗi. Wade Na'Abba maayi haa suudu nyawndiigu lesdi Abuja nyande 27 lewru Duujal hitaande 2023, o mari duuɓi 65. Njeenaaje E nder teddinde golle makko maantiniiɗe e nder politik, ardiiɗo jeytaare parlemaa e ƴellitaare suudu sarɗiiji e reentaade luggiɗnde e demokaraasi, njiimaandi sariya, e doosɗe leydi, Na'Abba heɓii njeenaaje ummoraade e laamu, pelle renndo siwil, golle yuɓɓinaaɗe, senndikaaji janngooɓe, pelle njulaagu keertiiɗe e pelle politik e agencien so. Ko ɗeeɗoo ngoni yoga e njeenaaje makko : Njeenaari teddungal ngenndiwal ko Goodluck Jonathan, hooreejo leydi Naajeeriya hokki ɗum nder hitaande 2010 Njeenaari mahngo njuɓɓudi doolnundi wonande Juɓɓule laamu, rokki ɗum ko lannda Demokaraasi Leñol (PDP), lannda laamu nguu e oon sahaa Yimɓe tedduɓe to wuro Kansas, to leydi Amerik Njeenaari neɗɗo nuunɗuɗo mo fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka Njeenaari mawndi ngam tabitinde doosɗe demokaraasi nder leydi Naajeeriya, ɗi kawtal Abuja ngal kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ) hokki Defender demokaraasi e fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero Njeenaari njettoor e njettoor mo Fedde Naajeeriya toppitiinde njulaagu e naatgol petroŋ ɓiɓɓe leydi ndii rokki Seedantaagal teddungal ngal Duɗal Njuɓɓudi Kuuɓal Naajeeriya Njeenaari kaŋŋe ujunnaaje hitaande ngam ƴellitaare sukaaɓe, ndi fedde sukaaɓe winndereere rokki ɗum Pillar mo lesdi Naajeeriya hokki ceede ko hukuumaaji pamari ɗi kawtal janngooɓe sariya, Jaami'aare Jos Njeenaari Jaambaaro Millennium ndi denndaangal sukaaɓe Fuɗnaange == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] 2vsmerk2kvk42shq7yk310rgnjd9d9h 183644 183643 2026-08-22T01:16:38Z Adamu mc 10501 183644 wikitext text/x-wiki [[Category:Stub]] {{Databox}} '''Ghali Umar Na'Abba CFR''' (daygo e yalnde sapponde ɗiɗi jeewey ɗiɗi 27 lewru suwee 1958 – 27 lewru desaambar hiitande dubi 2023) ko siyaasaajo leydi [[Naajeeriya]], o laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya gila hitaande 1999 haa hitaande 2003. Ɓawo Ghali Umar Na'Abba CFR jibinaa ko e galle Alhaji Umar Na'Abba, jom njulaagu to Tudun Nufawa, wuro Kano, laamu nokkuure Kano ñalnde 27 lewru Seeɗto hitaande 1958. Baaba makko ko neɗɗo tiiɗɗo diine, ganndo [[Lislaamu|lislaam]].<ref>{{cite news|title=Former Reps Speaker, Gali Na'abba is dead|url=https://dailypost.ng/2023/12/27/former-reps-speaker-gali-naabba-is-dead/|location=Lagos, Nigeria|access-date=27 December 2023|date=27 December 2023|archive-date=27 December 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227064337/https://dailypost.ng/2023/12/27/former-reps-speaker-gali-naabba-is-dead/|url-status=live|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref> Baaba makko jannginii mo moƴƴereeji golle tiiɗɗe, njulaagu, laaɓal, cuusal, nuunɗal, doole, jikkuuji rimɗinɗi, hakkilantaagal, neɗɗaagal, e jikkuuji diine tiiɗɗi. Jaangirde E nder heblo, e golle, e karallaagal, Na’Abba ko ganndo politik, ko ganndo politik. O heɓi dipolomaaji makko leslesɗi e ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1979. Jaŋde makko adannde ko to duɗal leslesal Jakara, to Kano, ɗo o heɓi seedantaagal makko gadanal e hitaande 1969. Kano, hakkunde 1974 e 1976, hade mum naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, e lewru oktoobar 1976. Na'Abba timmini janngirde maako dow Ardungal e Laamu booɗɗum haa Duɗal Laamu Kennedy, Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Harvard haa lesdi Amerika nder hitaande 2004. O laati hooreejo suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin, o ardii hukuumaaji duniyaaru ɗuuɗɗi nder parlemaa nder wakkati ujunere hitaande. Na’Abba kadi tawtoraama, ardii, e hokki binndanɗe e nder seminaaji keewɗi hakkunde leyɗeele, e batuuji ko faati e politik, parlemaa, ƴellitaare, e laamu moƴƴu. Ina jeyaa heen batu hooreejo parlemaaji ngenndiiji yuɓɓinaangu to New York e hitaande 2000 ; Batuuji haalooɓe Afrik hirnaange mbaɗaama e hitaande 2000 e hitaande 2001 to Ouagadugou e Abuja ; Fedde parlemaa Commonwealth batuuji hitaande kala mbaɗaama no feewi e hitaande 1999, 2000, 2001 to Trinidad e Tobago, Londres e Melbourne, Ostarali e nokkuuji keewɗi goɗɗi. Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Ko humpito sekteer keeriiɗo E hitaande 1980, caggal jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande wootere e nder golle sukaaɓe ngenndiiji doole kono hade makko naatde e politik, Na’Abba naati e sosiyeteeji baaba makko. Nafooje makko e njulaagu ina njahdi e naatgol geɗe haa e peewnugol haa e bayyinde. Ko adii fof, ko o binndoowo e nder sosiyatee njulaagu Na’Abba, caggal ɗuum : Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Gardiiɗo, Jaawɗo Tappirde Limited Gardiiɗo njuɓɓudi, fedde nde wonaa laamuyankoore Jaambaraagal politik Ko o janngoowo ganndal politik to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, o suɓaama e nder goomu toppitiingu golle fedde ABU, lannda rimɗinde yimɓe, sosaa e nder Republique ɗiɗaɓere, tawi ko politikyanke maverick, Mallam Aminu Kano sosi ɗum. Ko o janngoowo duɗal Mallam Aminu ngal laamu moƴƴu, mahngo ngenndi, e laaɓal e nder politik, o wonti politikyanke mawɗo e nder diiwaan Kano e leydi Najeriya e nder leydi ndii fof. Na'Abba naati lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) e hitaande 1998 e sahaa nde ɗum sosaa. O wurti kanndidaajo lanyol ngol nder lewru Abriil 1999 nder suɓol Assemblée Nationale nder diiwal Kano Municipal Federal Constituency nder jiha Kano nden o heɓi nasaraaku suɓol ngam wakili'en lesdi ndin nder suudu sarɗiiji. E nasaraaku e ballal terɗe suudu sarɗiiji woɓɓe suɓaaɓe diga Kano e zone geopolitical North West, o jokki darnde hooreejo suudu sarɗiiji. Hay so tawii o hawrii e ballal mawngal e gollodiiɓe makko e ardiiɓe lannda makko, o sujjii e wasiyaaji, o jaɓi Ibraahiima Salisu Buhari, caggal ɗuum o yalti e hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii. Ko noon o toɗɗaa hooreejo goomu suudu sarɗiiji ngam ƴellitde kaalis. Laamu Buhari juutaani. Caggal nde o woppi laamu sabu won e bonanndeeji, suudu nduu noon ina joginoo caɗeele teeŋtuɗe ngam suɓaade hooreejo leydi jogiiɗo mbaawka e yiɗde politik, e karallaagal jogaade hakkille e nder suudu nduu, e artirde nuunɗal mum, e ƴellitde e jokkude golle sariya goonga. Mantel ardorde ina foti fawde e dow Ghali Umar Na'Abba. Suudu nduu hawri e nanondiral ngal meeɗaa yiyeede, waɗti Ghali hooreejo leydi. Hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndi Na'Abba ina heewnoo yetteede no feewi, sibu ko o hooreejo suudu sarɗiiji. Ɗumɗoo ko sabu cuusal makko, e doole makko, e haalaaji makko laaɓtuɗi, e tiiɗnaare makko e jeytaare sariya, e mbaadi makko mbayliigu feewde e dogginde suudu nduu e sahaa nde o woni hooreejo leydi ndii. Nde o suɓaa hooreejo leydi, Na’Abba hollitii laawol makko jaajngol. Ina heen : Defaare tiiɗnde e jeytaare suudu sarɗiiji Golle e miijo seerndude laamuuji Reende laamu sariya e doosɗe leydi Najeriya Sifaade e huutoraade mbaydi sariyaaji baawɗi wonde Doggol laamu sariyaaji goonga ngam resondirde e laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndiire moƴƴere Jaɓɓugol sariyaaji moƴƴi, kuule, e politikaaji ngam ƴellitde ƴellitaare jowitiinde e yimɓe Njuɓɓudi moƴƴiri kaalis laamu rewrude e laamu bidsee celluɗo jogorɗo huutoraade bidsee timmuɗo e nder njuɓɓudi toowndi Reende ɓeydagol golle ; ustude ŋakkeende laamu e ustude haa ɓurta, tolno njulaagu e nokkuuji renndo Jogaade junngo kuuɓtodinngo laamu nguu, ina foti hiisaade ɓesngu nguu haa timma Ngam heɓugo kuuɗe ɗe limtaa dow, Na'Abba gollidi bee hukuumaaji pamari ɗin, bee Hon. Chibudom Nwuche ko Cukko makko, o fuɗɗii e ɗeeɗoo peeje : Waɗde kuule e peeje kuuɓtodinɗe baɗɗe faayiida ngam ƴellitde parlemaa mo alaa ɗo haaɗi fotde duuɓi 16 caggal laamu hakkunde militeer en Sifaade duuɓi nay mbayliigu kono huuɓtodinngu ajendaaji sariyaaji kodde-innde Kontraa suudu e Naajeeriya. Kontraa suudu bee Naajeeriya, ko suudu ndu Na'Abba ardii bee fanfare e pellital, ɗon mari bayaanuuji feere-feere dow kuuɗe, taskaramji, e doosɗe ɗe suudu ndu'u yiɗi waɗugo, ngam heɓugo haaje yimɓe, ɓesdugo welwelo jama'aare, e ɓamtaare sektoraaji Yewtugo Bills Infrastructure Minimum, taskaram mawngal jaajngal e kuugal hukuumaaji rento ngam dogginki ɓamtaare infrastructure nder Naajeeriya Uddude dame ngam naatde e golle parlemaa Feññinde ñawuuji e nder laamu, e nder ɗuum, tawa ina jokkondiri e jaagorɗe e ardiiɓe gollorɗe laamu goɗɗe tawa ina njuumta, rewrude e heɗtooji wiɗtooji e heɗtooji renndo Ƴeewndo luggiɗngo e njuɓɓudi bidsee, waɗde njuɓɓudi tiiɗndi ɗo haani Waɗde jokkondiral moƴƴal e moƴƴal hakkunde jaayɗe e pelle renndo siwil ngam tabitinde ƴellitaare parlemaa sukaaɓe Semmbinde goomuuji suudu sarɗiiji e semmbinde ardiiɓe goomuuji ngam ƴettude ministeeruuji e ardiiɓe gollorɗe e geɗe politik e tolno golle bidsee Jokkondiral keeringal e Auditeur-Général e Accountant-General Fedde nde e jaagorde kaalis ngam ƴeewtaade defte laamu ngam waɗde heen golle ko yaawi Wuurtinde batuuji kuuɓtodinɗi, ɗi mberlii jeewte celluɗe, elektirik, e nguurndam, baɗɗe njeñtudi mawndi. Ina winndaa wonde batuuji kuuɓtodinɗi suudu Ghali ina keddii e ɓurde tiiɗde e doolnude e nder ndeeɗoo Republique nayaɓere, tee ina teskaa e limoore kuule kalite ƴettaaɗe. Faccirde suudu jokkondire, huuɓtidinnde, jokkondire, miijo, e tawtoreede, keewnde miijooji. Ko aldaa e nanondiral e Na’Abba e Galle mum ko waawde mooftude ko ɓuri tataɓe ɗiɗi e kala sahaa Moƴƴinde ko ina ɓura 300 tergal e nder 360 ngam ittude kuule ɗe hooreejo leydi Obasanjo ƴetti ngam haɓaade kuule ko wayi no NDDC ekn, e ko nanndi heen. Suudu Na'Abba ina heddii e suudu wooturu baawndu foolde veto hooreejo leydi e dow kuulal. Jeewte jowitiiɗe e ngonka ngenndi. Jeewte 2002 ɗee mbaɗii kuulal toowngal e nder suudu sarɗiiji ngam fuɗɗaade ñaawoore ngam ittude hooreejo leydi Obasanjo ngam tamde mo sabu ɓeydagol yiɗde makko bonnude doosɗe leydi. Catal 32 bonanndeeji ɗi hooreejo leydi Obasanjo waɗi ɗi mbaawataa ñaaweede. Suudu Na’Abba ina heddii e suudu wooturu ndu ƴetti hooreejo leydi ndii e mbaadi kuuɓtodinndi, feewde e ƴeewndorɗe diineeji siwil en e ŋakkeende doosɗe leydi. Juɓɓule kuuɓtodinɗe laamu nguu, haa teeŋti noon e hooreejo leydi ndii, njaɓaani ardorde makko. Ɗum noon, ko ɓuri heewde e laamu Na’Abba ina seedtoo peeje mawɗe ɗe Hooreejo leydi oo waɗi ngam riiwtude mo, lomtinande mo depitee jom doole en. Ɗum taƴi jokkondiral hakkunde suudu nduu e hooreejo leydi ndii. O wuuri haa o joofni laamu makko duuɓi nay ñalnde 3 suwee 2003. E lewru ut 2002, suudu sarɗiiji nduu rokki hooreejo leydi ndii, hono [[Olusegun Obasanjo]], yamiroore yo o woppu laamu, walla o woppa laamu. Ko o haaloowo, Na'Abba wiyi suudu nduu ittataa kuulal ngal. Na'Abba woni hooreejo dillere ngam ittude laamu. Ina wiyee wonde Obasanjo rokkii terɗe suudu nduu ɗaɓɓaande ngam ñaawde Na'Abba Darnde parlemaa hakkunde leyɗeele Feññinaande wonde ko o baawɗo e golloraade e nder galle makko no haaloowo nii, Na'Abba hollitii wonde o rewtinii ko nanndi e ɗuum to bannge winndere. Ɗumɗoo ina hollita golle keewɗe kono teeŋtuɗe e nder parlemaa ɗe o joginoo to bannge winndere e nder duuɓi nay ɗi o woni hooreejo leydi ndii. Doggol ƴeewndo ina waɗi: Cukko Hooreejo, Batu Hooreejo Parlemaaji Afrik hirnaange Cukko hooreejo, depiteeji winndereeji ko faati e Habitat Cukko hooreejo, diiwaan Afrik, fedde parlemaa Commonwealth Cukko Hooreejo Dental Parlemaa Afrik Hooreejo Batu Hooreejo Hooreejo Parlemaaji Afrik Hirnaange Hooreejo, Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth Hooreejo, Dental Parlemaa Afrik Hooreejo, Goomu Diiwaan Afrik, Fedde Adunaare ngam Parlemaa ko faati e Hoɗorde Tuugnaade e sifaaji makko e ardaade, e darnde makko e golle e golle e njeñtudi, o toɗɗaa e wonde cukko hooreejo juɓɓule parlemaa diiwaan oo (Konferensi Hooreejo Parlemaa Afrik Hirnaange; Diiwaan Afrik, Fedde Parlemaa Commonwealth e Union Parlemaa Afrik) o woni hooreejo leydi e hitaande 20000 no feewi redefine, reshape, e riiwtude dipolomasi e ƴellitaare parlemaa Afrik, ko ɓuri yiɗeede e nder njiimaandi ujunere hitaande hesere e hitaande 2000. No hooreejo fedde parlemaa Commonwealth, Diiwaan Afrik, o artiri Nijeer e ɓanndu e innde Nijeer ina ittaa e rucount the abeyance nde abeyance hono ɗeen ɓalli. 2003 Ɗaɓɓaande woote gardagol E lewru abriil 2003, o ɗaɓɓiriino woote gardagol leydi e nder suudu sarɗiiji leydi ndii e dow laylaytol lannda Demokaraasi yimɓe. Hooreejo leydi ndi ƴaañii e hare ngam ittude mo e gardagol hooreejo leydi ndii, yaajtinii njiimaandi makko e ɗaɓɓaande makko ngam suɓaade hooreejo leydi ndii. Hooreejo leydi ndii ina huli wonde, so en ƴeewii tolno golle makko e nder duuɓi nay e nder suudu sarɗiiji, e tolno makko toowɗo, so tawii o jaɓaama heɓde woote ngam artirde suudu sarɗiiji, o artirta ko hooreejo leydi. Ko ɓuri teeŋtude, ɗum addani mo waɗde feere mettunde ngam haɗde mo waasde woote ɗee. Oo sahaa kadi, ƴaañgal perfidy ngal yaajii, ngal ñaami PDP e nder diiwaan hee nde tawnoo lannda ka heɓiino All Nigeria People's Party. Filoosofi politik e jokkondire Miijo Na'Abba e lannda politik ko miijo ngo tuugii ko e : Njuɓɓudi, nuunɗal, potal, rokkude yimɓe heewɓe tawtoreede, e golloraade ko ɓuri teeŋtude e dow laylaytol ndimaagu e gollondiral. Ina heen kadi lowre jogiinde njuɓɓudi e laaɓal e nder teddungal toowngal, jogorngal nawde terɗe ɗee kala e kala sahaa. Manngu manifestooji baɗaaɗi e huutoraade ngam heblude haajuuji e yiɗdeeji yimɓe, tawa ina addana ɗum en laamu moƴƴu e ƴellitaare ngenndi. Caggal manipulations orchestrated won e ardiiɓe lannda ka ko waɗi mo waasde suɓaade Assemblée Nationale 2003 e faamde ɓeydagol tooñanngeeji e nder lannda ka e oon sahaa ko waɗi lannda ka ina ŋakkiraa miijo makko e lannda politik no limtiraa dow nii, Na'Abba fellitii yaltude e partiy min Abbads goɗɗo e nder Naajeeriya 2006. Nde ɗum laaɓti wonde ardiiɓe teeŋtuɓe duuminooɓe tooñanngeeji ɗii puɗɗiima rokkude laawol, o arti e PDP, duuɓi tati caggal ɗuum. Ko o politikyanke jahruɗo yeeso tabitinaaɗo, derailment laaɓtuɗo PDP yet again e hitaande 2014, hono no seedaa e doggol mawngol ardiiɓe lannda kaa, addani Na'Abba yaltude lannda kaa caggal diisnondiral. O naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress (APC), fedde nde wonaa laamuyankoore wonande politikaaji yiɗɓe waylo-waylo moƴƴo. Teskaama, APC heɓii nasaraaku ustugo PDP haa lesdi ndiin e nder jihaaji ɗuuɗɗi. Wade Na'Abba maayi haa suudu nyawndiigu lesdi Abuja nyande 27 lewru Duujal hitaande 2023, o mari duuɓi 65. Njeenaaje E nder teddinde golle makko maantiniiɗe e nder politik, ardiiɗo jeytaare parlemaa e ƴellitaare suudu sarɗiiji e reentaade luggiɗnde e demokaraasi, njiimaandi sariya, e doosɗe leydi, Na'Abba heɓii njeenaaje ummoraade e laamu, pelle renndo siwil, golle yuɓɓinaaɗe, senndikaaji janngooɓe, pelle njulaagu keertiiɗe e pelle politik e agencien so. Ko ɗeeɗoo ngoni yoga e njeenaaje makko : Njeenaari teddungal ngenndiwal ko Goodluck Jonathan, hooreejo leydi Naajeeriya hokki ɗum nder hitaande 2010 Njeenaari mahngo njuɓɓudi doolnundi wonande Juɓɓule laamu, rokki ɗum ko lannda Demokaraasi Leñol (PDP), lannda laamu nguu e oon sahaa Yimɓe tedduɓe to wuro Kansas, to leydi Amerik Njeenaari neɗɗo nuunɗuɗo mo fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka Njeenaari mawndi ngam tabitinde doosɗe demokaraasi nder leydi Naajeeriya, ɗi kawtal Abuja ngal kawtal jaayndiyankooɓe Naajeeriya (NUJ) hokki Defender demokaraasi e fedde janngooɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero Njeenaari njettoor e njettoor mo Fedde Naajeeriya toppitiinde njulaagu e naatgol petroŋ ɓiɓɓe leydi ndii rokki Seedantaagal teddungal ngal Duɗal Njuɓɓudi Kuuɓal Naajeeriya Njeenaari kaŋŋe ujunnaaje hitaande ngam ƴellitaare sukaaɓe, ndi fedde sukaaɓe winndereere rokki ɗum Pillar mo lesdi Naajeeriya hokki ceede ko hukuumaaji pamari ɗi kawtal janngooɓe sariya, Jaami'aare Jos Njeenaari Jaambaaro Millennium ndi denndaangal sukaaɓe Fuɗnaange == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] 6wbgmm7q3mjx4yr1hzzglbv3dn3jpr6 Musa Olaiya 0 7651 183638 181165 2026-08-22T01:09:44Z Adamu mc 10501 Add category 183638 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Moses Olaiya''' Listeni (o dañaama ñalnde 18 lewru dujjal hiitade dowgu alif 1936 - 7 liiyru yarkoma dowgu 2018),<ref>{{cite book|author=Sarah Stanton, Martin Banham|year=1996|title=Cambridge Paperback Guide to Theatre|publisher=Cambridge University Press|page=419}}</ref> anndiraaɗo e innde maako "'''Baba Sala'''", o wonnooɗo nder lesdi [[Naajeeriya]], mawɗo dowla, e mawɗo dowlaaji == Laamu == Olaiya jibinaa e Ilesha, Najeeriya worgo hirnaange, o ummii nder Najeeriya koloniyaare nden o ummii e nder diiwaanuuji woyla. Baaba maako ɗon huuwa bana moolinoowo, ɓaawo ɗon bana moolotooɗo ceede, e saare ɗon ɗon ɗon ɗon njahi haa [[Jos]] e [[Kano]]. Nde Olaiya ɓeydi suka, o waɗi ko o ɓeydaani e nder klas, haa o ɓorndi e ɓorniiji feere feere ngam o seeda yimɓe. Nde o suɓii heɓugo golle nder nder nder nder suudu huwugo, baaba maako e baaba maako ɓe yiɗi laawol ngol waddata nder suudu huwal bana nder suudu ndun walla nder suudu kiita.<ref name=":02">{{Cite book|title=Nigerian top TV comedians and soap opera|last=J.|first=Timothy-Asobele, S.|date=2003|publisher=Upper Standard Publications|isbn=9783694626|location=Lagos|pages=17–21|oclc=55644917}}</ref> Olaiya huuwani bana mo warugo ngam ardiiɗo ngam wuro [[Lagos]], ammaa bana goɗɗo mo ɓeydi ɓeydi mo hawta nder hawtaade, o waɗi bandol muusiki, Federal Rhythm Dandies, je ɗon woodi Sunny Ade mo ɗon wondi goomu. Yimɓe ɓeen ɗon jooɗora wakkati seɗɗa ngam Olaiya ƴettu diga muusik to drama, o winndi e wurtina kuuɗe ɗe nandi bee ɗemngal ngal Ogunde e Ladipo waɗi. Ammaa, ngam o yiɗi waɗugo ko ɓeydi, o waɗi nder kuugal komediya o waɗi gollaaku Alawada. Nder 1965, bandol heɓii yahugo nde o heɓii gasa haɓɓiiɗum nder teleeji lesdi Naajeeriya hirnaange, ɗum waɗi ɗum waɗi ɗum waɗii teleji. Yimɓe ɓe ɓeydi anndude nde ɓe ɗon kolli dow WNTV. Olaiya'en mawɗo nder bandiraaɗo on o Baba Sala, mo o jaɓiiɗo, o ɓornii fuɗɗaaji ɓurɗi ɓoggi e ɓurɗi mawnude e sahaa e taaru bana sahaaji juuɗe. O ɓeydi ɓeydiino ɓeydaade e ɓeydaare ngam o wondi boo mo ɓeydaani e mo ɓeydi.<ref name=":02" /><ref name=":13">{{Cite book|title=African cinema : postcolonial and feminist readings|url=https://archive.org/details/africancinemapos0000unse|last=Haynes|first=Jonathan|date=1999|publisher=Africa World Press|others=Harrow, Kenneth W.|isbn=0865436967|location=Trenton, NJ|pages=[https://archive.org/details/africancinemapos0000unse/page/157 157]–162|chapter=Nigerian Cinema: Structural Adjustments|oclc=39739657}}</ref><ref name=":12">{{Cite book|title=African cinema : postcolonial and feminist readings|url=https://archive.org/details/africancinemapos0000unse|last=Haynes|first=Jonathan|date=1999|publisher=Africa World Press|others=Harrow, Kenneth W.|isbn=0865436967|location=Trenton, NJ|pages=[https://archive.org/details/africancinemapos0000unse/page/157 157]–162|chapter=Nigerian Cinema: Structural Adjustments|oclc=39739657}}</ref> E hitaande 1982, Olaiya waɗi film makko e nder film Orun Mooru, ko Ola Balogun waɗi e Olaiya. waɗi ko o waɗi e dow yimɓe ɓe ɓe ɓeen, Baba Sala, neɗɗo mo ɓeen ɓeen ɓe ɓeen ɓe nganndi e nder wuro, ɓeen ɓe mbaɗi jawdi e nder nder wuro ngam ɓe mbaɗi ɗum ngam ɓe mbaɗata ko ɓeen ɓe njiɗi. Fim ngal weltii masin, amma ɗum waɗi ko ɗum waɗi ko waɗi ko ɗum ɓesdaama. Olaiya waɗi e waɗi film maako ɓaawo, Aare Agbaye nder 1983. Fim maako tataɓo Mosebolatan waɗi Ade Folayan e Tunde Kelani wonde filmograaf. Fim ngal waɗi ko heewde e nder fannu.<ref name=":0" /> duuɓi 1990, Olaiya hawti nder kasu home video bee Agba Man e Return Match ɗiɗo slapstick comedies ɗi ɓe walaa kuuɗe tekniki ɗi o waɗi nder filmooji maako fu.<ref name=":12" /> == Filmography == * ''Orun Mooru'' (1982) * ''Aare Agbaye'' (1983) * ''Mosebolatan'' (1985) * ''Obee Gbona'' (1989) * ''Diamond'' (1990 home video) * Agba Man (1992, Home Video) * Return Match (1993, Home Video) * ''Ana Gomina'' (1996, home video,) * ''Tokunbo'' (1985, TV) == Maayi == Nder lewru oktoobar 2018, Baba Sala maayi ngam ko o wi'i haani maako ha haani ha haani "tuubude haani ha duuɓi". Caggal maayde maako, Best of Nollywood Magazine anndini wonde "comedy of the year" nden anndiraa "Moses Adejumo Comedy of the Year" ngam teddina mo ngam darnde maako nder nder nder nder kisal.(((October 2018, Baba Sala died of what was referred by his media aide as "old-age related sickness".<ref name=":0">{{Cite web|url=https://punchng.com/breaking-veteran-comedian-baba-sala-is-dead/|title=Veteran comedian, Baba Sala, dies at 81|date=8 October 2018|website=[[The Punch]]}}</ref> After his death, Best of Nollywood Magazine announced that the category "comedy of the year" will now be known as "Moses Adejumo Comedy of the Year" to honour him for his contribution to the industry. <ref>{{Cite web|url=https://guardian.ng/life/film/late-actor-and-comedian-baba-sala-honoured-with-a-category-by-bon-awards-organisers/|title=Late Actor And Comedian Baba Sala Honoured with a Category By BON Awards Organisers|last=AKINYOADE|first=AKINWALE|date=12 October 2018|website=Guardian|access-date=13 October 2018}}</ref> == Ndaare kadi == * Lisi laamɓe lesdi Naajeeriya == Wurooji wurooji == * [http://www.citwf.com/person478705.htm Films database] * Koolaaji Fidiyooji Afriknaaɓe to [http://hcl.harvard.edu/ Harvard College Library] == Firooji == <references /> [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] e96vz7keeaboa7tcdj0dx1d35elvwt1 Nwando Achebe 0 8389 183694 159544 2026-08-22T10:41:13Z Adamu mc 10501 Added 183694 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nwando Achebe'''// i (dunde 7 Maars 1970)ko jannginoowo jaŋde, jaŋde jaŋde e jaŋde nder lesdi [[Naajeeriya]] e [[Amerik]],jannginooɗo jaŋde dow jaŋde.<ref>{{cite web|last1=Woodrow Wilson National Fellowship Foundation|title=Seeing The Whole Dance: Nwando Achebe WS '00 Brings New Perspective to African Women's Power|url=http://woodrow.org/about/fellows/achebe-nwando/|access-date=11 May 2017}}</ref> O woni jannginoowo taariika Jack e Margaret ''Sweet Endowed'' e Dean go'o'o haɓɓiiɓe ''for diversity, equity, and inclusion'' e ''College of Social Science'' e ''Michigan State University''.<ref>{{Cite web|last=MSU Today|date=17 June 2025|title=10 MSU faculty members earn University Distinguished Professor designation|url=https://msutoday.msu.edu/news/2025/10-msu-faculty-members-earn-university-distinguished-professor-designation}}</ref> O ɗon wondi boo ardiiɗo jaayndeewal taariha [[Afirik|Afrik]] hirnaange.<ref>{{cite web|title=Nwando Achebe, Department of History|url=http://history.msu.edu/people/faculty/nwando-achebe/|access-date=13 May 2017}}</ref> ''19th Century,20th Century,Culture, Political,Religious,Social, Women & Gender.''<ref>{{Cite web|title=Associate Dean of Diversity, Equity, and Inclusion|url=https://socialscience.msu.edu/about/leadership/faculty-excel-advocate.html|access-date=15 August 2020}}</ref><ref>{{cite web|last1=OkayAfrica International Edition|title=Why It is Crucial to Locate the "African" in African Studies|url=http://www.okayafrica.com/op-ed-2/crucial-locate-african-african-studies/|website=okayafrica.com|access-date=11 May 2017}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nwando Achebe – Department of History|url=https://history.msu.edu/people/faculty/nwando-achebe/|access-date=2023-09-05|language=en-US}}</ref> == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Nwando Achebe jibinaama haa [[Enugu]], fuunaange lesdi [[Naajeeriya]], haa lesdi [[Naajeeriya]] binndoowo, winndiyanke e yimoowo, bi'eteeɗo Chinua Achebe e Christie Chinwe Achebe, jannginoowo jaangirde. Achebe heɓi doktoraa mum Ph.D. e nder daartol [[Afrik]] to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni, Los Angeles e hitaande 2000. Daartoowo haalpulaar en e heblo, fannuuji ganndal makko ko daartol [[Afrik]] hirnaange, rewɓe, daartol jinnaaɓe e jokkondiral. == Kugal == E hitaande 1996 e 1998, Achebe woniino ganndo ''Ford Foundation'' e ganndo Fulbright-Hays to Duɗal Jaŋde [[Afrik]] e Departemaa Taariindi e Jaŋde hakkunde leyɗeele to Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Najeriya, Nsukka. Darnde makko adannde e jaŋde ko balloowo jannginoowo daartol to duɗal jaaɓi haaɗtirde William e Mary. Ndeen o ummiima to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Michigan State'' e hitaande 2005, o woni jannginoowo gardiiɗo jaagorɗe, jannginoowo e hitaande 2010, hannde ko o jannginoowo tedduɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde kam e jannginoowo Jack e Margaret Sweet Endowed. Achebe kadi ko tergal e Akademi Letteres Najeriya, kadi ko hooreejo fedde janndeeji [[Afrik]]. Bindi Achebe yaltinii defte jeegom. Deftere makko adannde, Remooɓe, Fiilooɓe, Jaagorgal, e Laamɓe: Doole rewɓe e laamu e nder Fuɗnaange Igboland, 1900–1960, Heinemann yaltini ɗum e hitaande 2005. Deftere nde siforaama e annduɓe ko wayi no Isidore Okpewho, e Obioma ko darnde mawnde e nder Afrik, e janngugol makko no feewi mbayliigu politik e diine e nder yonta koloñaal. Yiylotooɓe Simon Ottenberg e Edna G. Bay njettii Achebe sabu ƴeewndo mum laaɓtungo e darnde rewɓe e nder faggudu e ruuhu, ɓe teeŋtini kadi wonde humpitooji makko keewɗi e nder ladde ina keewi nafoore ngam faamde darnde rewɓe [[Igbo]] e nder renndo jamaanu koloñaal. Deftere ndee ina hollita miijo « kuulal debbo » hono no mbaydi teskinndi nii, e ƴeewtaade nguurndam Igbo en worgo e laabi ɗi wiɗtooji ɓennuɗi ɗii mbaɗaani, e hollirde ɗum en wonde tawtoraaɓe tiiɗɓe e ƴellitde diiwaan oo. E nder wiɗto ngoo fof, daartol jinnaaɓe worgo [[Igbo]] ina huutoree ngam ƴellitde naamne jowitiiɗe e miijooji ɓurɗi teeŋtude ɗi sifaaji rewɓe Afriknaaɓe ngoni leslesɓe, ina ndokka seedeeji doole e laamu rewɓe e nder renndo. Deftere maako ɗiɗaɓere, Laamiiɗo debbo lesdi [[Naajeeriya]]: Ahebi Ugbabe, yalti nder hitaande 2011 haa suudu jaami'aare Indiana. Ko nguurndam timmuɗam ko fayti e mawɗo warñeende debbo gooto e laamɗo e nder [[Afrik]] Angalteer. Deftere nde heɓi njeenaaje tati : njeenaari deftere Aidoo-Snyder, njeenaari deftere Barbara "Penny" Kanner, njeenaari deftere Gita Chaudhuri. Rewindaade e nder ''Leeds African Studies Bulletin'' siftinii ɗum “gooto e binndanɗe annduɓe ɓurɗe tiiɗde, wiɗteede no feewi e fannuuji daartol e jaŋde rewɓe e nder renndo Igbo koloñaal, Nijeer e [[Afrik]].” Achebe ko gooto e winndooɓe deftere E-''Course'' Taariindi [[Afrik]] Hirnaange 2018 (Goomu wiɗtooji naalankaagal e neɗɗankaagal Angalteer, 2018), deftere janngirnde wonande almudɓe ƴettuɓe jaŋde seedantaagal jaŋde mawnde [[Afrik]] hirnaange. O woni kadi koolaaɗo kuuɓal e William Worger e Charles Ambler e deftere wiyeteende « Sehil daartol [[Afrik]] » (Wiley Blackwell, 2019), e Claire Robertson, « Jogaade winndere ndee e nder gootal : rewɓe Afriknaaɓe e waylowaylo jiyɗe » (Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Wiskonsin, 2019). Deftere Achebe nde 2020, laamɓe rewɓe e laamɓe njulaagu e nder [[Afrik]], yaltinaama to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio.Laura Seay mo Washington Post, siftinii laamɓe rewɓe e laamɓe njulaagu e nder [[Afrik]] ko "deftere laaɓtunde, teskinnde, nde heɓetee." == Nguurndam neɗɗo == O resi ko Folu Ogundimu, jannginoowo jaayndeyaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Michigan, ko kanko woni yumma ɓiɗɗo debbo biyeteeɗo Chino. Mawniiko gorko, Chidi Chike Achebe ko cafroowo-golle. == Njeenaaje njeenaari == Nwando Achebe heɓii dokke ummoraade e fedde Wenner Gren, fedde Rockefeller, fedde Woodrow Wilson, fedde Fulbright-Hays, fedde Ford, fedde winndereyankoore cellal e fedde ngenndiire toppitiinde ko fayti e neɗɗaagu. Ko kanko kadi heɓi njeenaaje defte tati. == Binndanɗe == •Remooɓe, fiyooɓe, konunkooɓe, e laamɓe: Doole rewɓe e laamu e nder Fuɗnaange Igboland, 1900-1960. ISBN ko 0325070784 •Laamiiɗo debbo leydi Naajeeriya koloñaal: Ahebi Ugbabe. ISBN ko 0253222486 •Daartol [[Afrik]] hirnaange Deftere E-Course. ISBN ko 978-9983960204 •Sehil Daartol [[Afrik]]. <nowiki>ISBN 047065631X</nowiki> •Jogaade Aduna o: Rewɓe Afriknaaɓe e waylude jikkuuji. <nowiki>ISBN 9780299321109</nowiki> •Laamɓe rewɓe e laamɓe njulaagu e nder [[Afrik]]. ISBN ko 0821424076 == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] <references /> [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] 7ecd6h8kswu79gctyrx3pp7c949ob17 Kware 0 14548 183634 54896 2026-08-22T01:05:59Z Adamu mc 10501 183634 wikitext text/x-wiki '''Kware''' woni nokkuure laamu nder [[Leydi|lesdi]] [[Sokoto North|Sokoto]], lesdi [[Naajeeriya]]. Joɗnde mayre woni ko e wuro Kware to laawol mawngol A1. Wertallo mayri ko 554 km2, yimɓe mayri ko 133 899 e binnditagol 2006.[1] Ardii ɗum ko dawriyanke biyeteeɗo Hon. Usmaan Mohammed Balkore[ciimtol ina haani]. Kware ina jogii yimɓe heewɓe jannguɓe.[citation ina haani]. Kod posto nokku oo ko 841.[2] Tariya Ƴeew kadi: Muurtere Abdul Salaam Kware sosaa ko e juuɗe Abd al-Salam, ganndo Hausa tedduɗo, e hitaande 1812. O jeyaa ko e ardiiɓe jihaadi Sokoto, omo joginoo kadi almudɓe heewɓe. Caggal nde kalifaandi Sokoto sosaa, e mahngo wuro Sokoto caggal ɗuum, golle laamu peccii hakkunde ardiiɓe dille jihaadi. Ndee feccere ina hawri e pecce hono taƴe hirnaange e taƴe fuɗnaange e gardagol Abdullahi e Muhammadu Bello. Ardiiɓe woɗɓe kadi ndokkaama terɗe ceertuɗe e nder ndeeɗoo njuɓɓudi. Wonande feccere makko, Abd al-Salam halfinaama ƴeewtaade diiwanuuji jeeɗiɗi e nder feccere Abdullahi tawi ɓurnde mawnude ndee ko Sabiyel (hannde to Aleiro). Abd al-Salam weltaaki e ndee feccere nde tawnoo o miijii nde hollirtaa darnde makko e jihaadi. Nde o anndi ko ina waawi wonde jiiɓru, Shehu Usmaan noddi Abdu al-Salam to Sokoto. O yamiraama yo o ummo Sokoto, o acciraama sosde wuro Kware sara Sokoto e juuɗe Usmaan mbele Muhammadu Bello ina waawa ƴeewndaade mo.[3][4]: 68–69 Tokkuɓe Abd al-Salam ngummii to Kware ko ɗum addani wuro ngo ɓeydaade yaawde e keewal yimɓe e leyɗeele ndema. Abd al-Salam jokki e jogaade luural ngal aldaa e fitinaaji e laamu Sokoto ko ɗum addani base makko Kware wonde huɓeere wonande ɓeen wonɓe e Sokoto. Haa jooni, ɗeen caɗeele njoofi ko e murto timmungo ngo Abd al-Salam ardii e kalifaandi Sokoto e hitaande 1817, ko huunde nde waɗi e laamu Sultan Bello. Ndeen noon, Kware yani e konu Sokoto e Abd al-Salam dogi Bakura ɗo o maayi e mboros e hitaande 1818.[3][4]: 68–69 fb2r3f73jzxdt1nscouwcc67e0uix4m 183635 183634 2026-08-22T01:06:25Z Adamu mc 10501 Edit 183635 wikitext text/x-wiki '''Kware''' woni nokkuure laamu nder [[Leydi|lesdi]] [[Sokoto North|Sokoto]], lesdi [[Naajeeriya]]. Joɗnde mayre woni ko e wuro Kware to laawol mawngol A1. Wertallo mayri ko 554 km2, yimɓe mayri ko 133 899 e binnditagol 2006.[1] Ardii ɗum ko dawriyanke biyeteeɗo Hon. Usmaan Mohammed Balkore[ciimtol ina haani]. Kware ina jogii yimɓe heewɓe jannguɓe.[citation ina haani]. Kod posto nokku oo ko 841. Tariya Ƴeew kadi: Muurtere Abdul Salaam Kware sosaa ko e juuɗe Abd al-Salam, ganndo Hausa tedduɗo, e hitaande 1812. O jeyaa ko e ardiiɓe jihaadi Sokoto, omo joginoo kadi almudɓe heewɓe. Caggal nde kalifaandi Sokoto sosaa, e mahngo wuro Sokoto caggal ɗuum, golle laamu peccii hakkunde ardiiɓe dille jihaadi. Ndee feccere ina hawri e pecce hono taƴe hirnaange e taƴe fuɗnaange e gardagol Abdullahi e Muhammadu Bello. Ardiiɓe woɗɓe kadi ndokkaama terɗe ceertuɗe e nder ndeeɗoo njuɓɓudi. Wonande feccere makko, Abd al-Salam halfinaama ƴeewtaade diiwanuuji jeeɗiɗi e nder feccere Abdullahi tawi ɓurnde mawnude ndee ko Sabiyel (hannde to Aleiro). Abd al-Salam weltaaki e ndee feccere nde tawnoo o miijii nde hollirtaa darnde makko e jihaadi. Nde o anndi ko ina waawi wonde jiiɓru, Shehu Usmaan noddi Abdu al-Salam to Sokoto. O yamiraama yo o ummo Sokoto, o acciraama sosde wuro Kware sara Sokoto e juuɗe Usmaan mbele Muhammadu Bello ina waawa ƴeewndaade mo.[3][4]: 68–69 Tokkuɓe Abd al-Salam ngummii to Kware ko ɗum addani wuro ngo ɓeydaade yaawde e keewal yimɓe e leyɗeele ndema. Abd al-Salam jokki e jogaade luural ngal aldaa e fitinaaji e laamu Sokoto ko ɗum addani base makko Kware wonde huɓeere wonande ɓeen wonɓe e Sokoto. Haa jooni, ɗeen caɗeele njoofi ko e murto timmungo ngo Abd al-Salam ardii e kalifaandi Sokoto e hitaande 1817, ko huunde nde waɗi e laamu Sultan Bello. Ndeen noon, Kware yani e konu Sokoto e Abd al-Salam dogi Bakura ɗo o maayi e mboros e hitaande 0a5yjpvcjgqpnvqqjuc4ucz464372ac 183636 183635 2026-08-22T01:06:54Z Adamu mc 10501 Edit 183636 wikitext text/x-wiki '''Kware''' woni nokkuure laamu nder [[Leydi|lesdi]] [[Sokoto North|Sokoto]], lesdi [[Naajeeriya]]. Joɗnde mayre woni ko e wuro Kware to laawol mawngol A1. Wertallo mayri ko 554 km2, yimɓe mayri ko 133 899 e binnditagol 2006.[1] Ardii ɗum ko dawriyanke biyeteeɗo Hon. Usmaan Mohammed Balkore[ciimtol ina haani]. Kware ina jogii yimɓe heewɓe jannguɓe.[citation ina haani]. Kod posto nokku oo ko 841. Tariya Ƴeew kadi: Muurtere Abdul Salaam Kware sosaa ko e juuɗe Abd al-Salam, ganndo Hausa tedduɗo, e hitaande 1812. O jeyaa ko e ardiiɓe jihaadi Sokoto, omo joginoo kadi almudɓe heewɓe. Caggal nde kalifaandi Sokoto sosaa, e mahngo wuro Sokoto caggal ɗuum, golle laamu peccii hakkunde ardiiɓe dille jihaadi. Ndee feccere ina hawri e pecce hono taƴe hirnaange e taƴe fuɗnaange e gardagol Abdullahi e Muhammadu Bello. Ardiiɓe woɗɓe kadi ndokkaama terɗe ceertuɗe e nder ndeeɗoo njuɓɓudi. Wonande feccere makko, Abd al-Salam halfinaama ƴeewtaade diiwanuuji jeeɗiɗi e nder feccere Abdullahi tawi ɓurnde mawnude ndee ko Sabiyel (hannde to Aleiro). Abd al-Salam weltaaki e ndee feccere nde tawnoo o miijii nde hollirtaa darnde makko e jihaadi. Nde o anndi ko ina waawi wonde jiiɓru, Shehu Usmaan noddi Abdu al-Salam to Sokoto. O yamiraama yo o ummo Sokoto, o acciraama sosde wuro Kware sara Sokoto e juuɗe Usmaan mbele Muhammadu Bello ina waawa ƴeewndaade mo.[3][4]: 68–69 Tokkuɓe Abd al-Salam ngummii to Kware ko ɗum addani wuro ngo ɓeydaade yaawde e keewal yimɓe e leyɗeele ndema. Abd al-Salam jokki e jogaade luural ngal aldaa e fitinaaji e laamu Sokoto ko ɗum addani base makko Kware wonde huɓeere wonande ɓeen wonɓe e Sokoto. Haa jooni, ɗeen caɗeele njoofi ko e murto timmungo ngo Abd al-Salam ardii e kalifaandi Sokoto e hitaande 1817, ko huunde nde waɗi e laamu Sultan Bello. Ndeen noon, Kware yani e konu Sokoto e Abd al-Salam dogi Bakura ɗo o maayi e mboros e hitaande [[Category:Leydi]] 2qocryjljxwxyyrli17fvsvdec43mvj 183637 183636 2026-08-22T01:08:25Z Adamu mc 10501 Edit 183637 wikitext text/x-wiki '''Kware''' woni nokkuure laamu nder [[Leydi|lesdi]] [[Sokoto North|Sokoto]], lesdi [[Naajeeriya]]. Joɗnde mayre woni ko e wuro Kware to laawol mawngol A1. Wertallo mayri ko 554 km2, yimɓe mayri ko 133 899 e binnditagol 2006. Ardii ɗum ko dawriyanke biyeteeɗo Hon. Usmaan Mohammed Balkore[ciimtol ina haani]. Kware ina jogii yimɓe heewɓe jannguɓe.[citation ina haani]. Kod posto nokku oo ko 841. Tariya Ƴeew kadi: Muurtere Abdul Salaam Kware sosaa ko e juuɗe Abd al-Salam, ganndo Hausa tedduɗo, e hitaande 1812. O jeyaa ko e ardiiɓe jihaadi Sokoto, omo joginoo kadi almudɓe heewɓe. Caggal nde kalifaandi Sokoto sosaa, e mahngo wuro Sokoto caggal ɗuum, golle laamu peccii hakkunde ardiiɓe dille jihaadi. Ndee feccere ina hawri e pecce hono taƴe hirnaange e taƴe fuɗnaange e gardagol Abdullahi e Muhammadu Bello. Ardiiɓe woɗɓe kadi ndokkaama terɗe ceertuɗe e nder ndeeɗoo njuɓɓudi. Wonande feccere makko, Abd al-Salam halfinaama ƴeewtaade diiwanuuji jeeɗiɗi e nder feccere Abdullahi tawi ɓurnde mawnude ndee ko Sabiyel (hannde to Aleiro). Abd al-Salam weltaaki e ndee feccere nde tawnoo o miijii nde hollirtaa darnde makko e jihaadi. Nde o anndi ko ina waawi wonde jiiɓru, Shehu Usmaan noddi Abdu al-Salam to Sokoto. O yamiraama yo o ummo Sokoto, o acciraama sosde wuro Kware sara Sokoto e juuɗe Usmaan mbele Muhammadu Bello ina waawa ƴeewndaade mo.[3][4]: 68–69 Tokkuɓe Abd al-Salam ngummii to Kware ko ɗum addani wuro ngo ɓeydaade yaawde e keewal yimɓe e leyɗeele ndema. Abd al-Salam jokki e jogaade luural ngal aldaa e fitinaaji e laamu Sokoto ko ɗum addani base makko Kware wonde huɓeere wonande ɓeen wonɓe e Sokoto. Haa jooni, ɗeen caɗeele njoofi ko e murto timmungo ngo Abd al-Salam ardii e kalifaandi Sokoto e hitaande 1817, ko huunde nde waɗi e laamu Sultan Bello. Ndeen noon, Kware yani e konu Sokoto e Abd al-Salam dogi Bakura ɗo o maayi e mboros e hitaande [[Category:Leydi]] rai63vbho2pmpskq6r4sx4v5431q8qd Baraaji Inga 0 42189 183648 174315 2026-08-22T01:21:03Z Adamu mc 10501 183648 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Baraasuuji Inga''' (e Farayse : Barrages d'Inga ; Holanndee : Ingadam ) ko baraasuuji ɗiɗi kuutorteeɗi e ndiyam, jokkondirɗi e gooto e ɓulli ɓurɗi mawnude e winndere ndee, hono ɓulli Inga. Ɓe ngoni ko e hirnaange leydi Konngo, 140 kilomitaje to fuɗnaange-rewo Kinshasa. Faandaare Inga to maayo Konngo ko fedde ɓuuɓnde (walla katarakt) dow faandaare Livingstone e Pool Malebo. Konngo ina fadi ~96 meeteer (315 ft) e nder ndeeɗoo set katarakt. Hakindo ɓuuɓol maayo Konngo to Inga Falls ko ~42 000 meeteer kuuɓtodinɗo e leƴƴannde (1 500 000 cu ft/s). E tuugnaade e ngool ɓuuɓol e ɓuuɓol 96 meeter, ɓuuɓol Inga tan ina jogii mbaawka dañde ~39,6 gigawatt (53 100 000 hp) semmbe mekanik e semmbe kuuraa fotde ko ina wona. Inga Falls woni hannde nokku ɗo kuutorɗe ɗiɗi mawɗe kuutorteeɗe e ndiyam, ina ƴeewtee ngam mahde kuutorɗe ndiyam ɓurɗe mawnude, anndiraaɗe Grand Inga. Eɓɓaande Grand Inga ndee, so joofnaama, maa won nokku ɓurɗo mawnude e winndere ndee ngam ƴellitde semmbeeji ndiyam. Ko woni eɓɓaande ndee hannde ina ɗaɓɓi huutoraade tolno nguleeki ~26 400 meeteer kuuɓtodinɗo e leƴƴannde kala e hoore ~150 meeteer ; ɗum noon ina foti e mbaawka peewnugol ~38,9 GW. Ndeeɗoo ƴulɓe kuuraa ndiyam maa ɓur laabi ɗiɗi ƴulɓe winndere ndee hannde, woni baraas Three Gorges to maayo Yangtze to Siin. Grand Inga ko eɓɓaande kuuraa ndiyam "run-of-the-river" ɗo ko ɓuuɓol tokosol tan sosetee ngam wallitde doole ɓuuɓol maayo ngoo. Ɗum noon ko mbele hoore netto ngam turbineeji ndiyam ina waawa ɓadtaade 150 meeter. == Tariya == Laamu koloñaal Belsik ina miijinoo fuɗɗoraade ko wiyetee "The Inga Scheme" e ñalnde aset dekolonisaasiyoŋ e hitaande 1959.<ref>{{cite news|title=Economic Problems of the Congo|first=Louis|last=Ameye|publisher=Royal African Society|date=4 June 1959}}</ref> Inga I timminaama e hitaande 1972, Inga II timminaama e hitaande 1982.<ref>{{cite web|url=http://www.internationalpolicydigest.org/2013/06/29/will-congo-benefit-from-grand-inga-dam/|title=Will Congo Benefit from Grand Inga Dam?|first=Rudo|last=Sanyanga|publisher=International Policy Digest|access-date=29 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140404043624/http://www.internationalpolicydigest.org/2013/06/29/will-congo-benefit-from-grand-inga-dam/|archive-date=4 April 2014|url-status=usurped}}</ref> === Janngude ko yaawi === Pottital ndiyam maayo Konngo anndaama gila law, e sahaa nde njiimaandi koloñaal ina yaaji e Afrik, maayooji ina puɗɗii huutoreede ngam heɓde kuuraa. Ciimtol gootol gadanol ko fayti e ngalɗoo baawngal ari ko e laawol wiɗto leydi Amerik e hitaande 1921 ; ko ɓe njiyti koo hollitii wonde Basin Konngo e nder mum fof ina jogii « ko ɓuri nayaɓal doole ndiyam potɗe huutoreede e winndere ndee ». Wonande nokku Inga Falls oo teeŋti noon, ɗum teeŋtinaama duuɓi nay tan caggal ɗuum, ko soldaat Belsiknaajo, ganndo hiisiwal, jom ngalu biyeteeɗo Kolonel Van Deuren. O jokki golle wiɗtooji e saraaji Inga Falls, e nder kitaale 1920 e 1930 won dille feewde e ɓeydaade wiɗtude mbaawka nokku oo e fedde Syneba (1929–1939), kono tan puɗɗagol wolde adunaare ɗiɗmere e fusde Syneba waɗii yahrude yeeso e nokku hee ko juuti.<ref name="Showers">{{cite journal|last=Showers|first=Kate B.|year=2009|title=Congo River's Grand Inga hydroelectricity scheme: linking environmental history, policy and impact|journal=Water History|volume=1|issue=1|pages=31–58|doi=10.1007/s12685-009-0001-8|s2cid=161089543}}</ref> Atlantropa, ko peeje ngam hawrude e Orop e Afrik ɗe Herman Soergel miijii e kitaale 1920, ina heen eɓɓaande ngam daɗndude maayo Konngo. E nder ngool peeje, ndiyam ɗam huutortenoo ko ngam ustude jeereende Afrik worgo, e heɓde 22,5 haa 45 gigawatt doole.<ref>{{Cite journal|last=Lehmann|first=Philipp Nicolas|date=2016-02-01|title=Infinite Power to Change the World: Hydroelectricity and Engineered Climate Change in the Atlantropa Project|journal=The American Historical Review|language=en|volume=121|issue=1|pages=70–100|doi=10.1093/ahr/121.1.70|issn=0002-8762|doi-access=free}}</ref> === Feere Belsik === Hay so tawii ŋakkeende yahrude yeeso e nder wolde adunaare ɗimmere e caggal mum, mbaawkaaji tantalizing ɗi Inga Falls rokki ɗii ina keddii e hakkillaaji innjiniyankooɓe. Deftere 1954 wiyeteende Engineers’ Dreams limtii eɓɓooje keewɗe mawɗe baawɗe waɗeede e nder miijo (ina jeyaa heen Tunnel Channel garoowo), ɓurɗo mawnude heen ko baraas Inga baawɗo sosde maayo yaajngo haa e nder jeereende Sahara.<ref>{{cite magazine|author=Leonard, Jonathan N.|date=30 May 1954|title=New Sources of Power|magazine=The New York Times Book Review|page=14}}</ref> Ko adii nde Konngo heɓata jeytaare mum, Belsiknaaɓe ina njoginoo haa jooni yaakaare mahde eɓɓaande mawnde ngam ƴellitde Inga ngam heɓde kuuraa e nder gollorɗe teeŋtuɗe.<ref>{{cite news|title=Economy Gaining in Belgian Congo|date=28 September 1957|newspaper=The New York Times|page=27}}</ref> Ina jeyaa e ɗeen gollorɗe yeewtaaɗe, "aluminium, ferro-alloys, njuɓɓudi mbaylaandi, kaayitaaji, e njuɓɓudi seerndude isotopeeji."<ref name="Pop">{{cite journal|author=Holz, Peter|date=March 1958|title=More Power Lights "Darkest Africa"|url=https://books.google.com/books?id=5t0DAAAAMBAJ&q=More+Power+Lights+%E2%80%9CDarkest+Africa%E2%80%9D|journal=Popular Mechanics|volume=109|issue=3|page=232}}</ref> Yiyngo maɓɓe, ko famɗi fof e yeeso yimɓe, ina tiiɗi, tawi laamu gooto ina renndini ƴellitaare gollorɗe potɗe waɗeede e nder Konngo e Ruhr Almaañ.<ref name="Pop" /> Wonno ko jokkondiral Amerik teeŋtungal e eɓɓaande ndee e mbaadi Clarence E. Blee, gooto e jananɓe joy wonɓe e wiɗto yimɓe 10 e nokku Inga e hitaande 1957 e mawɗo innde innde Amerik e ƴellitaare kuuraa e gollorɗe fedde nde, hono Tennessee Valley Authority.<ref name="Pop" /> Ngolɗoo wiɗto maa jogo darnde mawnde e waawde faamnude laamuuji Belsik ngam waɗde baraas Inga e golle. Feere Inga, nde loowdi mum haali wonde ina waɗi « limlebbi kuutorɗe e baraasuuji », ko kañum woni sabaabu nde Kabinee Belsik ƴetti ñalnde 13 noowammbar 1957, tawi fedde ina foti soseede ngam yuurnitaade no kuutoragol kuuraa eɓɓaande ndee waawirta huutoreede e no nde jogori huutoreede ngam heɓde kaalis. Feere Kabine ndee ina fotnoo yoɓde e oon sahaa 3,16 miliyaar dolaar Amerik, ina ɗaminaa maa ɗum addan 25 000 MW.<ref>{{cite news|title=Congo Plan Approved|date=14 November 1957|newspaper=The New York Times|page=18}}</ref> Ciimtol ummoraade e darorɗe lewru abriil 1958 hollitii wonde golle njulaagu ina ɗaminaa maa puɗɗo e hakkunde hitaande, tawi ko hitaande 1964/1965 woni hitaande potnde addude daawal gadanal ngal haa timma. Peeje ɗee noddii daawal tati mahngo, fuɗɗoraade e 1 500 MW e coggu 320 miliyoŋ dolaar, caggal ɗuum laabi ɗiɗi oon mbaawka, haa jooni 25 000 MW jaɓaaɗe e fuɗɗoode. Ƴellitaare gollorɗe maa yahru yeeso e daawal, tawa ina wallita e coggu puɗɗagol 0,002 dolaar e kwh, peewnugol 500 000 ton aluminium e mahngo liggorde adannde ndee, e batte mum, faandaare peewnugol timmungol laabi jeegom. Sindikaa winndereejo biyeteeɗo Aluminga, ina waɗi fedde Orop e Amerik worgo, ina yuɓɓina tawo ngam humpitaade ɗum. Kaalis ko huunde nde alaa ɗo haaɗi, haa teeŋti noon nde Belsiknaaɓe paami wonde ɓe mbaawaa timminde hono ndee eɓɓaande tan. Investor en potɓe wonde ɓe jaayndeeji ɗii ciftorii ina njeyaa heen Banke Adunayankeewo ngam mahngo e ƴellitaare e Banke Orop ngam ƴellitde ngalu.<ref>{{cite news|title=Belgium Rushes Huge Power Project on the Congo|author=Waggoner, Walter H.|date=26 April 1958|newspaper=The New York Times|page=24}}</ref> E lewru feebariyee 1959 fedde jom jawdi en Ameriknaaɓe mawɓe ina heen David Rockefeller njilliima Inga Falls,<ref>{{cite news|title=U.S. Bankers View Project in Congo|author=Bracker, Milton|date=11 February 1959|newspaper=The New York Times}}</ref> hay so tawii noon mahngo ngoo ina jokki e ruttaade caggal e limtooji gadani ɗii, ndeen ina fotnoo waɗeede e hitaande 1961 walla caggal ɗuum.<ref>{{cite news|title=Belgian Congo Plant Delayed|date=7 April 1959|newspaper=The New York Times}}</ref> Jeytaare Konngo e Belsik momtaani ɗoon e ɗoon nafoore ƴellitaare Inga. Laamu Belsik ina jokki e doolnude eɓɓaande ndee, tawi ina kaalda e depiteeji Konngo ngam heɓde jeytaare, tawi ministeer Raymond Scheyven ina ɗaɓɓi sosiyatee gooto hakkunde Konngo e Belsik, ngam wallitde baraas Inga. Ɗuum wonaa miijo tokooso, kono ko eɓɓoore mawnde e nder peeje ƴellitaare Konngo duuɓi joy ɗe o ƴetti.<ref>{{cite news|title=Congo Cautioned on Its Economy|author=Gilroy, Harry|date=17 February 1960|newspaper=The New York Times}}</ref> Ndeen wasiya ina wayi no heɗaaka, sibu gardiiɗo jaagorɗe keso cuɓaaɗo oo, hono Patrice Lumumba, siifondirii e fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi winndereere Konngo, to Wall Street, nanondiral duuɓi capanɗe joyi ngam ƴellitde Konngo ñalnde 22 sulyee 1960, tawi eɓɓaande Inga e peewnugol aluminium jokkondirɗo e mum ina woni e dow doggol ngol.<ref>{{cite news|title=Congo Signs Pact With U.S. Concern To Tap Resources|author=Tanner, Henry|date=23 July 1960|newspaper=The New York Times}}</ref> PM Lumumba caggal mum woppitii, wiyi wonde nanondiral ngal ko "nanondiral tan e nder doosɗe",<ref>{{cite magazine|date=8 August 1960|title=CONGO: Where's the War?|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869737,00.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20071022230834/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,869737,00.html|url-status=dead|archive-date=22 October 2007|magazine=Time|access-date=19 November 2009}}</ref> kono ko ɗum fof e wayde noon, o woppitaama e juuɗe hooreejo konu Mobutu Sese Seko, ko ina wona lebbi ɗiɗi caggal ɗuum. === Inga I e Inga ɗiɗaɓo === Ko wonaa ɗuum koo, e sahaa ŋakkeende deeƴre, murto, e naatgol ONU e feccere adannde e kitaale 1960, ɗum ustaani yaakaare ardiiɓe ɓee e huutoraade doole maayo Konngo. Gila e ɓuuɓri dille Belsik e jiiɓru caggal ɗuum, yalti ko Mobutu Sésé Seko, o heɓti laamu timmungu e hoore makko e lewru noowammbar 1965, o woni hooreejo leydi Konngo doolnuɗo haa e lewru mee 1997. Ko e laamu makko eɓɓaaɗe gadane, haa jooni tan, eɓɓaaɗe generate gila e laamu Fanga mahaa. Inga I woni eɓɓoore adannde addunde haa timma. Janngugol ko feewti e mbaawkaaji wazaama e fedde Itaaliyankoore wiyeteende SICAI e hitaande 1963, nde wasiyii damal ngal wallitde gollorɗe nder leydi tawa ina luurdi e gollorɗe jowitiiɗe e njeeygu.<ref>{{cite book|url=https://archive.org/details/risedeclineofzai0000youn|title=The Rise and Decline of the Zairian State|author=Young, Crawford|author2=Turner, Thomas|publisher=The University of Wisconsin Press|year=1985|place=Madison|pages=[https://archive.org/details/risedeclineofzai0000youn/page/298 298–301]|isbn=9780299101138|url-access=registration}}</ref> Ko ɓuri heewde e ngalu nguu ko laamu nguu, mahngo ngoo waɗi ko tuggi 1968 haa 1972, tawi ko 351 MW tan woni 6 turbineeji.<ref name="IntRivers2">{{cite web|url=http://www.internationalrivers.org/en/node/2877|title=Inga 1 and Inga 2 dams|publisher=International Rivers|access-date=19 November 2009}}</ref> Ngalɗoo kuuraa ɓuri huutoreede ko e nokkuuji hoɗɓe e saraaji mum e les mum ; lomto mum ko laaɓtuɗo ngam golle miniraagal to bannge worgo. Inga II woni eɓɓaande ndiyam ɗiɗmere mahaande e nokku hee to fuɗnaange Inga I. Hay so tawii ko turbineeji jeetati tan, nde mahaa ko ngam heɓde 1 424 MW, nde timminii duuɓi sappo timmuɗi caggal Inga I. === Laana kuuraa Inga-Shaba === Ngam jokkondirde mbaawka peewnugol semmbe to Inga e ministeeruuji njamndi e kobalt tawaaɗi saraaji keeri Zambie e nder diiwaan Shaba (Katanga hannde), eɓɓaande hesere fawaade e mahngo laana semmbe ɓurka juutde e jolngo toowngo, tawa ina rewi e renndooji nokkuuji ɗii, ina wayla ɗum e jolngo mbayliigu to nokku mum cakkitiiɗo. Pelle ceertuɗe tawtoraaɗe ɗee ina njoginoo ajendaaji faggudu kam e politik ; so tawii jom jawdi en hirnaange e laamu Konngo ina njiɗi wallitde miniraaji Shaba e nder yonta mo coggu njamndi mboɗeeri ɓeydii, laamu nguu ina yiɗi kadi tiiɗtinde doole mum e dow diiwaan fuɗnaange seertuɗo oo, tee Hirnaange ina joginoo nafoore yiyde Konngo ina jokki e tiiɗnaare e nder kampaañ luulndiingo kominist en. Njeeygu eɓɓaande ndee ina ƴeewtee sahaa kala haa dow, haa arti noon e 500 miliyoŋ dolaar ko ɓuri bidsee. Jillondiral pelle keeriiɗe e pelle laamu ndokki ngalu nguu, teeŋti noon e Citibank, Manufacturers Hanover Trust, e Banke U.S.<ref>{{cite news|title=Mobuto Riding High, But Possibility Raised of Guerilla Warfare|last=Randa|first=Jonathan C.|date=28 April 1977|newspaper=The Washington Post|page=A26}}</ref><ref name="TaleofTwo">{{cite news|title=A Tale of Two Projects: One Winner, One Loser|last=Ross|first=Jay|date=25 April 1982|newspaper=The Washington Post|page=C5}}</ref> E hitaande 1980, njoɓdi laana ndiwoowa Inga-Shaba ina tolnoo e 24% e ñamaale Konngo, tawi noon, wondude e njulaagu, e njoɓdiiji goɗɗi bonɗi, e ƴettugol kuule bonɗe, addani ɗum en ustude ñamaale e naatgol annduɓe caggal leydi.<ref>{{cite news|title=Mobutu Mortgages Nation's Future|last=Dash|first=Leon|date=1 January 1980|newspaper=The Washington Post|page=A1}}</ref> Haa hitaande 1999, Konngo ina joginoo haa jooni njoɓdi Banke Ameriknaajo ko ina tolnoo e 900 miliyoŋ dolaar, ɗum noon yoɓooɓe njoɓdi Amerik njoɓaaka.<ref>{{cite news|title=Abroad at Home: The Foreign Affairs Community – Ex-Im Bank Aims to Do More in Africa|last=Mufson|first=Steven|date=16 December 1999|newspaper=The Washington Post|page=A37}}</ref> Nde laana Inga-Shaba ɓadtii timmude e fuɗɗoode kitaale 1980, binndanɗe keewɗe ndartinii eɓɓaande ndee. Gooto e jaaynde Washington Post hollitii ŋakkeende mum e eɓɓaande Peace Corps jaɓnde ngam moƴƴinde nguura Konngo, o wiyi wonde, "eɓɓaande mawnde ndee, haa jooni, wonti ko elefant daneejo, tawi noon eɓɓoore ndema liɗɗi nde, nde waɗii ko ina wona jooni duuɓi ujunnaaje yimɓe nannduɓe e ɗuum." Gécamines, sosiyatee laamu njulaagu to Shaba mo Belsiknaaɓe sosi e hitaande 1906, joofniri ko haa jooni ko ɓuri heewde e huutoraade kuuraa ndiyam keɓaaɗo e nokku hee, ko noon kadi laana Inga-Shaba tawi ina huutoree e tataɓal tan mbaawka mum. Yanti heen, mbaydi ndii e hoore mum ina ustii sabu leƴƴi nokkuuji ɗii kuutoriima njamndi mum ngam haajuuji galleeji keewɗi.<ref>{{cite book|url=https://archive.org/details/eastalongequator00wint|title=East Along the Equator: A Journey Up the Congo and into Zaire|author=Winternitz, Helen|publisher=Atlantic Monthly Press|year=1987|place=New York|page=[https://archive.org/details/eastalongequator00wint/page/175 175]|isbn=9780871131621|url-access=registration}}</ref> == Baraaji jooni ɗii == [[File:Inga 2006.svg|thumb|right|Inga dam projects, as of 2006.]] Baraaji ɗiɗi kuutortooɗi ndiyam ɗii, hono Inga I e Inga II, ina ngolloo hannde e ƴellitaare seeɗa. Inga I ina jogii mbaawka 351 MW e Inga II ina jogii 1424 MW.<ref>"Inga 1 and Inga 2 dams". International Rivers. Archived from the original on 7 March 2012. Retrieved 2 January 2015.</ref> Ɓe mahaa ko e laamu gonnooɗo hooreejo leydi ndii, hono Mobutu Sese Seko, e nder eɓɓaande Inga–Shaba. === Reentaade === RDC ina joginoo caɗeele moƴƴitinde baraasuuji ɗiɗi gonɗi ɗii, ɗi ndartiima, ɗi ngoppitaa ko ɓuri heewde e mbaawkaaji gadani ɗii, ko ina tolnoo e 40%, walla ko ɓuri 700 MW seeɗa so hawraama.<ref>"Inga 1 and Inga 2 dams". International Rivers. Retrieved 19 November 2009.</ref> E lewru mee 2001, Siemens ina wiyee ina jokkondiri e laamu nguu ngam waɗde jokkondiral miliyaaruuji dolaar, tawa ina jeyaa heen moƴƴitingol e moƴƴitingol jolngo kuuraa RDC, tawa ina jeyaa heen moƴƴitingol jolngooji ɗiɗi gonɗi e Inga ɗii,<ref>"Siemens Plans to Invest $1 billion in RDC Electronics Network". European Report. 24 May 2001.</ref> hay so tawii golle ɗee leeltinaama.<ref>"Grand Schemes on the Congo". IT Week. 3 February 2004.</ref> E cakkital hitaande 2003 wonno kadi ciimtol wonde Banke Adunaajo siifondirii e Siemens nanondiral 450 miliyoŋ dolaar ngam moƴƴinde peccitagol ndiyam e kuuraa e nder leydi RDC, tawi ina jeyaa heen moƴƴitingol eɓɓaaɗe ɗiɗi Inga (ciimtol ngol e oon sahaa ina jogii 30% e mbaawka mum) e laana kuuraa ɗiɗaɓa ummoraade Inga] feewde laamorgo leydi ndii.<ref>Misser, Francois (1 June 2003). "Siemens flags off massive DRC project". African Business.</ref> Laaɓaani ko waɗi e ɗeen kontraaji. Seerndi ɗum e lewru mee 2005 sosiyetee Kanadaa biyeteeɗo MagEnergy siifondiri nanondiral e SNEL ngam moƴƴinde yoga e turbineeji Inga II, tawi faandaare mum ko timminde ɗum e hitaande 2009.<ref>"MagEnergy Concludes Inga II Rehabilitation Agreement". Marketwire. 31 May 2005.</ref> Golle goonga ngam moƴƴinde Inga II puɗɗiima haa jooni ñalnde 27 abriil 2006, ko famɗi fof hitaande caggal nde nanondiral gadanal e MagEnergy siynaa.<ref>"MagEnergy Announces Start of Inga II Hydroelectric Plant Work Program". Marketwire. 1 May 2006.</ref> Ndee zoo daawal gadanal, ngal vurnoo wonde ko feewnude turbine gooto 168 MW e golle peewnugol gozze e nder yontere, hollitaama 90% timmaani e lewru abriil 2009, e daawal zii-zo (turbineeji nay gozzi) ina fotnoo 6etde duuvi joyi gozzi.<ref>"MagEnergy nears completion of unit rehab at DR Congo's 1,424-MW Inga 2". Hydroworld.com. 20 April 2009. Retrieved 22 November 2009.</ref> Kono tan, sikke ina woodi so tawii laamu nguu ina jaɓi jojjanɗe aadee, e nder ɗuum, sosiyatee Kanadaa biyeteeɗo First Quantum, gollinaama ngam moƴƴinde turbineeji ɗiɗi ceertuɗi Inga II.<ref>"Everyone Plugs into Inga". Africa Energy Intelligence. 11 February 2009.</ref> Ngam waɗde feere ndee, SNEL heɓii kaalis ummoraade e Eɓɓaande ƴellitaare luumooji doole diiwaan e nder leydi, nde e hoore mum Banke Adunaajo, Banke Ƴellitaare Afrik, e Banke Oropnaajo ina mballita ɗum.<ref>"Inga 1 and Inga 2 dams". International Rivers. Retrieved 19 November 2009.</ref> E lewru ut 2021, ciimtol jaayɗe hollitii wonde Société Nationale d’Électricité (Snel), sosiyetee ngenndiijo kuuraa to leydi Konngo e Ivanhoe Mines Energy RDC, jeyaaɗo e fedde njulaagu Kanadaa, Ivanhoe Mines, nanondirii nde ɗiɗaɓo oo waylata doole ñalnde 18 lewru nduu wakere darnal. Ɗum maa addan 162 megawatt ngam huutoraade lowre njamndi Kamoa-Kakula, sara wuro Kolwezi, to diiwaan Lualaba, to fuɗnaange leydi RDC. Golle ɗee maa mbaɗtu heen moƴƴitinde laana njoorndi toowka Inga–Kolwezi.<ref>Jean Marie Takouleu (25 August 2021). "DRC: Inga II hydroelectric plant to power Kamoa-Kakula copper mine". Afrik21.africa. Paris, France. Retrieved 11 September 2021.</ref> == Peeje yaajnude == [[File:Inga 2006-projet.svg|thumb|right|Official projections for Inga III and Grand Inga, as of 2006.]] Ina woodi peeje yaajnude ngam sosde baraas Inga tataɓo, hono Inga III. Eɓɓaaɗe ina kollita wonde so Inga III timmaani, ina waawi dañde 4 500 MW kuuraa. Inga III woni cakkital gollondiral Westcor ngal ina yiɗi jokkondirde e resooji kuuraa e nder leydi Konngo (RDC), Namibi, Angalteer, Bostwana, e Afrik worgo. Banke Adunanke, Banke Afriknaajo ngam Ƴellitaare, Banke Oropnaajo ngam Ngalu, dokkuɓe leyɗeele ɗiɗi ɗee, e sosiyeteeji doole Afrik worgo, kam en fof kollitii yiɗde mum en jokkude eɓɓaande ndee, nde fotnoo yoɓeede ko 80 miliyaar dolaar Amerik. Gooto e wallitooɓe ƴellitaare Inga e yarlitaare ko Afrik worgo. E lewru sulyee 1999, hooreejo leydi Afrik worgo keso cuɓaaɗo, hono Thabo Mbeki, waɗii konngol to Fedde Ngenndiije Dentuɗe, o hollitii ƴellitaare ɓulli Inga ngam ƴellitde semmbeeji ndiyam, ko ɗum yeru ƴellitaare haannde e faggudu Afrik.<ref>Mbeki, Thabo (20 July 1999). "Podium: The globalization of Africa". The Independent. London. Retrieved 17 November 2009.</ref> Wonande Eskom, fedde nde wonaa laamuyankoore to Afrik worgo, Inga ina yahdi e peeje ɓurɗe yaajde ngam waylude jolngo Afrik jokkondirngo, waɗta ɗum jolngo kuuraa, haa jooni ina rokka Orop e Fuɗnaange hakkundeejo.<ref>Hale, Briony (17 October 2002). "Africa's grand power exporting plans". BBC News. Retrieved 17 November 2009.</ref> E hitaande 2002 Inga teskiima e fedde AU ngam ƴellitaare Afrik (NEPAD)[33] e Eskom hollitaama ina wiɗta eɓɓaande Inga nde Eskom e Hydro-Québec ardii eɓɓaande kuutorɗe ngenndiije34. Hono ngool fedde, inniraande « Koridor Doole Hirnaange » (Westcor) yuɓɓinaama haa jooni e lewru feebariyee 2003. Ina jeyaa heen sosiyeteeji joy mawɗi kuutorteeɗi e nder diiwaan hee (Eskom, SNEL, Empresa Nationale de l'Electricité mo Angalteer, eɓɓaande NamPower mo Namibi to $5 miliyaaruuji e mahngo eɓɓaande 44 000 MW dogdu maayo.<ref>"Hard Talk, Charm Carries the Day for NEPAD". All Africa. 13 June 2002.</ref> Memorandum nanondiral hakkunde Westcor siynaama haa jooni ñalnde 22 oktoobar 2004, ngam mahngo Inga III mo 3 400 MW.<ref>Thomson, Alistair (22 October 2004). "Africa plans new Congo generator, seeks investment". Reuters.</ref> Feebariyee garoowo oo, Eskom hollitii peeje kese ngam dogde maayo, fotde 50 miliyaar dolaar.<ref>Vasagar, Jeevan (25 February 2005). "Could a $50bn plan to tame this mighty river bring electricity to all of Africa?". The Guardian. London. Retrieved 17 November 2009.</ref> Ndeen lewru suwee 2005 nanondiral hakkunde leyɗeele wonande Westcor siynaama, rokki kala fedde 20%.<ref>"Landmark Agreement to Satisfy Regional Power Needs". All Africa. 8 September 2005.</ref> RDC feeñii ina woɗɗitoo feere ƴellitaare diiwaan nde Westcor rokki, e lomtaade mahngo Inga III e hoore mum. E lewru suwee 2009 nde udditi bidsee ngam eɓɓaande Inga III fotde miliyaaruuji 7 dolaar, 4320 MW.[39] E ƴattaade Westcor, RDC suɓii ko BHP, anniyanooɗo huutoraade 2 000 MW ngam hoore mum, teeŋti noon e lowre ɓuuɓnde aluminium. E hitaande 2017, eɓɓooje ɗee ko ngam mahde baraas 10–12 GW, ummoraade e 4,8 GW e peeje gadiiɗe ɗee, tawa ina waawi timminde ɗum won e sahaaji caggal hitaande 2024.<ref name=":0">"GCR - News - DR Congo's Inga 3 dam to double in size to 12GW". globalconstructionreview.com. 13 July 2017. Archived from the original on 16 July 2017. Retrieved 17 September 2017.</ref><ref name=":0" /> E lewru oktoobar 2018, laamu RDC habrii siynude nanondiral e fedde Siin-Espaañ ngam udditde wiɗtooji diisnondiral ngam mahngo baraas Inga III mo 11 000 MW, tawi njoɓdi mum ko 14 miliyaar dolaar. Sosiyeteeji mawɗi e nder fedde nde ko Siin, Sinohydro e ACS Group.<ref>"Inga 3: An Exclusive Development Deal for Chinese and European companies". International Rivers. 17 October 2018. Retrieved 19 June 2020.</ref> So tawii peeje mahngo ngam fasaade III ina kollita wonde ina njokki e laawol e darorɗe hitaande 2019,<ref>Emmalogo555 (5 November 2019). "Construction of US$14bn Grand Inga dam in Congo on track". Construction Review Online. Retrieved 31 January 2020</ref> tergal mawngal potngal wonde e fedde mahngo, fedde Espaañnaare ACS Group, yalti e lewru Yarkomaa 2020, ɗum addi ŋakkeende hoolaare e heddiiɓe e gollodiiɓe Siin e Almaañ.<ref>"DRC's giant Inga III dam: Spanish firm ACS throws in the towel". The Africa Report.com. 24 January 2020. Retrieved 31 January 2020.</ref> === Inga mawɗo === Baraas mawɗo Inga oo, so huutoriima ko heewi e doole maayo ngoo, ina waawi dañde fotde 39 000 MW – tee ina ɓeyda no feewi semmbe mo duunde Afrik jogii, tawa ina yoɓee ko ina ɓura 80 miliyaar dolaar. Jokkondirde Inga e laylaytol kuuraa e nder duunde he ngam nokkuuji ɓurɗi heewde yimɓe, ina addana ɗum en ɓeydaade miliyaaruuji 10 dolaar (hedde 2000), tee ina wona eɓɓaande kuuraa ndiyam ɓurnde mawnude e winndere ndee. Ɓeen ñaawooɓe ina mbiya wonde kaalis keewɗo mo eɓɓaande ndee foti huutoraade oo, ina moƴƴi huutoreede e eɓɓaaɗe semmbeeji tokoosi, baawɗe huutoreede e nder nokkuuji, tawa ina moƴƴi e huutoraade haajuuji ɓurɗi heewde e miskineeɓe Afrik. Wiɗto ummoraade e duɗal jaaɓi-haaɗtirde Oxford ina wallita e ngool laawol reentaade, sibu hollitii wonde tolno coggu ɓurngu heewde e 245 baraas mawɗo e nder leyɗeele 65 e nder duundeeji jeegom ko 96% e ko yowitii e goonga.<ref>Ansar, Atif; Flyvbjerg, Bent; Budzier, Alexander; Lunn, Daniel (10 March 2014). "Should We Build More Large Dams? The Actual Costs of Hydropower Megaproject Development". Papers.ssrn.com. SSRN 2406852.</ref> Fedde hesere ngam ƴellitaare Afrik, e tawtoreede no feewi sosiyetee ESKOM mo Afrik worgo, hollitii e hitaande 2003 yo fuɗɗo eɓɓaande Grand Inga e hitaande 2010.<ref>"IRIN Africa | SOUTHERN AFRICA: New plant to bring regional power on stream | SOUTHERN AFRICA | Economy | Environment | Other". Irinnews.org. 14 November 2003. Archived from the original on 11 January 2008. Retrieved 15 September 2013.</ref><ref>"businessinafrica.net". businessinafrica.net. Archived from the original on 7 August 2011. Retrieved 15 September 2013.</ref> E mbaadi 39 000 MW, baraas mawɗo Inga oo tan ina waawi yaltinde 250 TWh hitaande kala, walla ko ina tolnoo e 370 TWh hitaande kala wonande nokku oo fof. So en ƴettii yeru, e hitaande 2024, peewnugol kuuraa Konngo ko 13,6 TWh.<ref>"DR Congo: Power Output Keeps Rising but Key Issues Remain". Bankable.Africa. 2 April 2025. Retrieved 3 September 2025.</ref> E hitaande 2005, kuuraa e nder Afrik ko 550 TWh (600 kWh e kala neɗɗo). Eɓɓaande ndee ina ɗaminaa maa yetto 100 miliyaar dolaar Amerik e njoɓdi ƴellitaare.<ref>The Grand Inga Dam</ref><ref>Hill, Matthew; Wilson, Tom (7 May 2016). "DR Congo moves to build $100 billion Grand Inga dam, to pick phase-1 contractor by August". mgafrica.com. Mail & Guardian. Archived from the original on 8 May 2016. Retrieved 27 August 2016.</ref> E lewru mee 2016 mahdi ndii wayi ko no fuɗɗotoo ko e nder lebbi keewɗi.<ref>John, Vidal (28 May 2016). "Construction of world's largest dam in DR Congo could begin within months". theguardian.com. Archived from the original on 26 August 2016. Retrieved 27 August 2016.</ref><ref>Tim, Cashion (23 June 2016). "A grand plan to electrify Congo and Africa". The Washington Times. Archived from the original on 26 August 2016. Retrieved 27 August 2016.</ref> Kono e lewru sulyee 2016 Banke Adunanke itti kaalis mum caggal luural eɓɓaande ndee hay so tawii nanondiral coodguuli doole ummoraade e Afrik worgo e sosiyeteeji miniraaji.<ref>"GCR - News - DR Congo's Inga 3 dam to double in size to 12GW". globalconstructionreview.com. 13 July 2017. Archived from the original on 16 July 2017. Retrieved 17 September 2017.</ref> Dokkal daawal gadanal ngal ina foti tolnaade e 73,1 miliyoŋ dolaar Amerik.<ref>"World Bank suspends funding for DR Congo's Inga 3 power project". africanews.com. Africanews. 26 July 2016. Archived from the original on 27 July 2016. Retrieved 27 August 2016.</ref> Won e ƴeewooɓe ina cikki eɓɓaande ndee, ina ciftina wonde nde ina heewi njoɓdi e nder leydi ndi nganndu-ɗaa ko kañum woni njulaagu nguu, tawi noon ko huunde nde alaa ko nafata e yimɓe ɓee.<ref>Tom, Nevin (13 May 2016). "Congo's Grand Inga plan faces a watershed". bdlive.co.za. Times Media. Archived from the original on 14 May 2016. Retrieved 27 August 2016</ref> == Feere semmbe kuuraa Afrik == Afrik ina sooda semmbe kuuraa seeɗa no feewi e kala neɗɗo so en ƴeewtindiima ɗum e diiwanuuji goɗɗi e winndere ndee. Eɓɓaaɗe ko wayi no baraas mawɗo Inga, baawɗo yaltinde 43,5 GW, ina mbaawi wallitde safrude ŋakkeende kuuraa Afrik. E hitaande 2005, Afrik worgo e Afrik worgo peewnii 70% e 550 TWh (63 GW) kuuraa mo duunde ndee yaltini. Afrik worgo : 230 TWh hitaande kala. / 26,2 GW (4500 kWh hitaande kala e kala neɗɗo / 513 W e kala neɗɗo) Afrik worgo : 150 TWh hitaande kala. / 17,1 GW (1000 kWh hitaande kala e kala neɗɗo /114 W e kala neɗɗo) Afrik worgo Saharaa (Afrik worgo ina heen) : 170 TWh p.a. / 19,4 GW (250 kWh hitaande kala e kala neɗɗo / 29 W e kala neɗɗo) Ina sikkaa wonde baraas mawɗo biyeteeɗo Grand Inga ina waawi yaltinde kuuraa haa heewi e duunde ndee kala. Ko noon ne kadi ko adii kitaale 1990.<ref>Hammons, T.J.; Blyden, B.K.; Calitz, A.C.; Gulstone, A.B.; Isekemanga, E.; Johnstone, R.; Paluku, K.; Simang, N.-N.; Taher, F. (2000). "African electricity infrastructure interconnections and electricity exchanges". IEEE Transactions on Energy Conversion. 15 (4): 470–480. Bibcode:2000ITEnC..15..470H. doi:10.1109/60.900510.</ref><ref>Hammons, T. J.; Taher, F.; Gulstone, A. B.; Blyden, B. K.; Johnston, R.; Isekemanga, E.; Paluku, K.; Calitz, A. C.; Simanga, N. N. (January 1997). "SciTech Connect". IEEE Power Engineering Review. 17 (1). doi:10.1109/MPER.1997.594920. OSTI 479422. S2CID 46233141.</ref> Duunde ndee ina jogii ɓeydagol faggudu e yimɓe hitaande kala, fotde 5% e 2,5%. E hitaande 2005, kuutoragol kuuraa ko 600 kWh e kala neɗɗo wonande 910 miliyoŋ afriknaajo. Diiwaan mo ŋakkeende semmbe mum duumii ko Afrik worgo Saharaa (Afrik worgo ina woɗɗi), ɗo peewnugol ngol wonnoo tan ko 250 kWh e kala neɗɗo wonande 700 miliyoŋ neɗɗo. Hakindo Afrik ko famɗi fof 1000 kWh e kala neɗɗo ina ɗaɓɓi peewnugol duunde he ko ina ɓura 1000 TWh p.a. / 120 GW. Ɗum noon ko laabi tati ko ɓuri heewde e doole baraas Grand Inga. Hakindo winndere ndee e kala neɗɗo ko 3044 kWh e hitaande 2012 (Banke Adunaajo : 2014 Deftere Dowlaaji tokoosi). E wiyde won heen, Grand Inga ina mawni no feewi e feccere e naamne Afrik (43,5 GW njaru kawrital so yerondiraama e 63 GW) ngam wonde lowre doole gollorde tawa jokkondiraani e nokkuuji jaajzi sinkron yeru, kam e resooji doole gozzi.[citation needed] Any dalarge, the tods grid, ko wayi no ɓuuɓri Beresiil e Paraguwaay e hitaande 2009 (17 GW), walla aksidaa gonɗo e werlaaji Sayano–Shushenskaya to Siberi e hitaande 2009 (6,4 GW), maa addan nokkuuji keewɗi e nder Afrik ŋakkere kuuraa, tawi ina waawi addude batte bonɗe. Yeru, ŋakkeende Siberi waɗii batte bonɗe e njulaagu aluminium nokkuuji ɗii. E ngalɗoo hujja, huutoraade ɗum timmuɗo ina ɗaɓɓi jokkondiral e Orop, mbele doole Orop ina mbaawa ndeen ruttaade e Afrik. Ɗuum ina ɓeyda darnde e nder njuɓɓudiiji ɗiɗi ɗii fof, ina usta njoɓdiiji ɗii fof.<ref>Andrews, Dave (1 August 2009). "Vision 2020 and beyond – Dr. Gregor Czisch Ex Kassell University discussed the integration of African Power production internally and with Europe to fully exploit the vast hydro power available at the Inga Dam site". Claverton-energy.com. Archived from the original on 28 September 2013. Retrieved 13 September 2013.</ref><ref>Andrews, Dave (1 August 2009). "Vision 2020 and beyond - Dr. Gregor Czisch Ex Kassell University discussed the integration of African Power production internally and with Europe to fully exploit the vast hydro power available at the Inga Dam site | Claverton Group". Claverton-energy.com. Archived from the original on 14 August 2009. Retrieved 20 February 2015</ref> Konsorsiiji tati winndereeji ina ɗaɓɓa kontraaji mahngo baraas oo, ganndiraaɗo Inga III, e yeeyde doole ɗe o heɓata, fotde 4 800 MW. Ɗumɗoo ina fotnoo laabi tati doole peewnaaɗe e baraasuuji ɗiɗi gonɗi e Inga ɗii, ɗi duuɓi capanɗe keewɗi, ɗi ŋakkiraaka sabu ñamaale laamu e jom jawɗeele en ɓe ngalaa riis. Banke Adunaajo wiyi, e nder peeje jooni ɗee, Afrik worgo maa sood 2 500 MW e Inga III, 1 300 MW goɗɗo maa yeey e njulaagu Konngo, tawi ina ŋakki doole. Heddii ko 1000 megawatt maa yah to gollordu ngenndiiru SNEL, wallitde rokkude doole fotde miliyoŋaaji 7 neɗɗo e nder saraaji Kinshasa, laamorgo leydi Konngo, e huutoraade denndaangal haajuuji kuuraa ɗi njiɗaa heɓde toon haa 2025.<ref>"World Bank approves funds to study Congo's Inga dam". Reuters. 20 March 2014. Archived from the original on 31 March 2015. Retrieved 20 February 2015.</ref> == Tuugnorgal == 0kbhz87dx2hnw3lzzg4ajs4en2mnd5q Hafsat Mohammed Baba 0 43070 183639 178414 2026-08-22T01:10:41Z Adamu mc 10501 183639 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Hafsat Mohammed Baba''' (jibinaa ko sappon e jeewey ɗiɗi 17 lewru juko hitaande 1957), ko gonnooɗo komisinaajo gollordu aadee e ƴellitaare renndo e nder diiwaan Kaduna. O toɗɗaama kadi Komiseer Golle Rewɓe e Ƴellitaare Renndo e lewru Siilo 2019 caggal nde o woni Komiseer Golle Rewɓe e Ƴellitaare Renndo gila 2017 haa Abriil 2019. Portfolio keso oo firti ko Ministeer Golle Rewɓe e Ƴellitaare Renndo ɓooyɗo oo ina joginoo Cuman e Art Development ina yaaji haa Yousth e Art Development haa jooni ko e Ministeeruuji goɗɗi. <ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/338519-breaking-el-rufai-nominates-11-commissioners-for-kaduna.html|title=El-Rufai nominates 11 Commissioners for Kaduna|date=2019-07-03|access-date=2024-09-11|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Hafsat M. Baba jibinaa ko ñalnde 17 sulyee 1957 to Hadejia (jooni ko e diiwaan Jigawa) e jibinannde Katsina. O fuɗɗii duɗal makko leslesal to Sokoto, o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Apostles (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen Amina), nde tawnoo baaba makko wonnoo ko ofisee cellal, o artiraa to Kaduna e fuɗɗoode kitaale 70. Hafsat naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Kaduna ngam jaŋde toownde, o heɓi seedanteeje Dipolomaaji ngenndiiji e Dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e njuɓɓudi ñaamdu e njuɓɓudi otel. Gila ndeen o ɓeydi heen dipolomaaji jaŋde leslesre (PgD) e jokkondiral hakkunde leyɗeele (Kaduna Polytechnic) e jam e jokkere enɗam to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (NOUN) Kugal<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/on-70-years-of-queen-amina-college/|last=Umar|first=Asabe|title=On 70 years of Queen Amina College|date=2010-05-22|access-date=2024-09-11|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Fuɗɗannde kuugal bee ministaajo njamu Kaduna nder hitaande kuugal maako, Hafsat fuɗɗi kuugal lesdi bana Ofiisaajo 1 haa suudu nyawndiigu kesu (jooni suudu nyawndiigu Barau Dikko), Kaduna. O yahi o golli to galle laamu, Kaduna ; Duɗal jannginooɓe ngenndiwal e Albarka Airlines ummorii ɗo, e hitaande 2002 o naati e fannu renndo/waɗde. Ko o heɓi e sektoraa renndo e ko wonaa laamuyankeewo, o waɗii golle makko e nder golle keewɗe gila e golle gardiiɗo leydi ndii, e nder fedde ardiiɓe miijooji rewɓe e sukaaɓe, Kaduna ; e wonde gardiiɗo eɓɓaande ndee, Jam’iyyar Matan Arewa, Kaduna ; ɗiɗo fof hakkunde 2002 e 2006. Gila 2006, e nder Diiso Ngenndiijo ngam Renndo Rewɓe, Kaduna, o wonii gardiiɗo wiɗtooji haa hitaande 2010, e balloowo Sekereteer haa o toɗɗaa Komiseer geɗe Rewɓe e juuɗe Guwerneer Nasir Ahmad El-R. Haa nde o toɗɗaa, o woniino Konsul Konsul ko faati e VIH/SIDA e nder porogaraam BBC World Service Trust Radio Programme gila 2006 e konsul konsul ko faati e rewɓe e worɓe e nder PNUD gila 2013. Hafsat sosiino Fedde Adunaare ngam Rewɓe e Sukaaɓe (GIWAC) to Kaduna e hitaande 2004 e yuɓɓinde sinver same e. Politik Hajiya Hafsat M. Baba ina ɓoornii wutte marke APC Hafsat ko politikyanke leslesre puɗɗinooɗo golle politik e APP/ANPP mo alaa ɗo haaɗi, hono depitee lomtotooɗo Unguwan Sarki Ward tuggi 1999 haa 2002, e umminde ngam wontude Kaalis Goomu Kampaañ Hooreejo leydi, Zone Fedde Fuɗnaange-rewo e nder suudu sarɗiiji Kaduna She0 wonti hooreejo ANPP mo lesdi Kaduna nder hitaande 2012. Caggal nde o woni tergal nder Goomu Teknik ACN, o woni Ardiiɗo Rewɓe lesdi hakkunde 2011 e 2013, nden o woni tergal nder Goomu kawtal ACN. Dow kawtal lanndaaji siyaasaaku ngam sosde APC, Hafsat woniino Sekereteer Goomu Jam e Jam e Nanndiral APC, Fuɗnaange-rewo e tergal Goomu APC ngam yuɓɓinde Primaaji Governorment e nder diiwaan Adamawa; fof e hitaande 2014. Hajiya yiɗiino daranaade Kaduna worgo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii laawol gootol kadi e hitaande 2015. Kadi to bannge politik, Hafsat wonnoo ko tergal sosngal e cukko hooreejo (fuɗnaange) fedde rewɓe e nder politik.<ref>{{cite news|url=https://www.channelstv.com/2017/03/02/el-rufai-swears-in-new-commissioners-permanent-secretaries/|last=Ewodage|first=Rejoice|title=El-Rufai Swears In New Commissioners, Permanent Secretaries|date=2017-03-02|agency=[[Channels TV]]|access-date=2024-09-11}}</ref><ref>{{cite news|url=https://punchng.com/el-rufai-reshuffles-cabinet/|last=Oluwagbemi|first=Ayodele|title=El-Rufai reshuffles cabinet|access-date=2024-09-11|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> Golle ɗe ngonaa laamuyankooje Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat e nder golle mum renndoyankooje e neɗɗankaagal, tawtoraama heblooji, batuuji e golle keewɗe. Heblo ko faati e geɗe ceertuɗe keerolɗe e hakkeeji rewɓe e rewɓe, hakkeeji renndo, potal rewɓe e worɓe, cellal e SIDA, hakkeeji sukaaɓe, ardorde, lowre renndo, heblooji ngam wallitde e ko nanndi heen. Ɗeeɗoo heblooji ngoni ko e nder leydi ndii e nder winndere ndee kala, ina heen heblooji ɗi UNFPA, USAID, OXFAM, IRI, DFID, NURHI (fondaasiyoŋ Bill e Melinda Gates), Diiso Angalteer, NIPSS ekn yuɓɓini. Njeenaaje e terɗe Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat rokkaama laabi keewɗi e juɓɓule keewɗe. Ko o keɓɗo njeenaari « Ambassadeur de la Paix Icon » e pelle sukaaɓe hakkundeeje. O hokkaama njeenaari ngam darnde maako mawnde ngam nasaraaku taskaram ENR haa Kaduna nder hitaande 2012 non boo kuuɗe NURHI ngam heɓugo ɗaɓɓitol haa Kaduna nder hitaande 2015. Hafsat ko keɓoowo njeenaari ngam ardungal feere-feere ngal VORi e kadi ngal Women Advancement Forum MDG nder Afrik worgo njeenaaje ngam anndinde darnde makko yeru e nder porogaraamuuji ɗi pelle ɗee mbaɗata, hono diisneteeɗo e dow VIH/SIDA e nder heblooji diisnondiral diiwaanuuji ngam ƴellitde e ustude luural. O heɓiino njeenaaje ummoraade e NCWS e Eɓɓaande Peeje Sektoraaji Renndo (ISSS) e hitaande 2006. Hafsat ina jokki e jeyeede e pelle keewɗe. Ina jeyaa e ɗeen : Eɓɓoore winndereyankoore ngam rewɓe e sukaaɓe (GIWAC), Fedde rewɓe hakkunde diineeji (WIC), Fedde ngam reende sukaaɓe (CPN), Fedde demokaraasi rewɓe (WDN) Washington DC, Fedde rewɓe ngam potal e nuunɗal e nder leydi Najeriya, Fedde rewɓe e nder politik (WIPF), Fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (ACG Tecy NURVAT- Spaamca), Fedde toppitiinde ko feewti e njuɓɓudi (ACG Becy NURVAT- Spaamca). Jaango.<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-we-formed-apc-buhari/|last=Olaniyi|first=Muideen|title=Why we formed APC- Buhari|date=2015-12-07|access-date=2024-09-11|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.herald.ng/how-apc-was-formed-akande/|title=How APC Was Formed - Akande - The Herald Nigeria|date=2016-01-31|work=[[The Herald (Nigeria)|The Herald]]|access-date=2017-06-10}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://apc.com.ng/about-apc/|title=About APC {{!}} APC All Progressives Congress|website=apc.com.ng|access-date=2017-06-10}}</ref> Eɓɓooje Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat waɗii eɓɓooje keewɗe tawi ina jeyaa heen eɓɓooje NURHI ngam ƴellitde galleeji/Spacing sukaaɓe ; Porogaraam Roll Back Malaria mo Fedde Cellal Ɓesngu (SFH) ; Eɓɓaande ndiyam e laaɓal Dental Orop (UE) ; Goomu golle dowla Kaduna ngam haɓaade VIH/SIDA (KADSACA's) kaalis I e II ; Yuɓɓinde Micro credit Ammbasadeer Japon ngam nokkuuji ɗi hareeji toɗɗii e nder diiwanuuji Plateau e Kaduna ; ngam Centre pour l’Intégré de la Santé (CiHP), ballal jaŋde wonande sukaaɓe yaayaaɓe e sukaaɓe e keɓgol karallaagal wonande rewɓe wonduɓe e SIDA. O woniino kadi naftortooɗo eɓɓaande Banke Adunanke ballitoore VIH/SIDA e ballondiral e Goomu golle dowri Kaduna ngam VIH/SIDA. Ɗee eɓɓooje ina njogii batte to bannge renndo, ko ɗeen ngoni golle teeŋtuɗe ministeer geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo. Nguurndam neɗɗo Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat ina weltii e dewgal mum, ina jogii ɓiɓɓe njoyo. == Tuugnorgal == brj1uzbkwqmzgqo4dpzaayy3w44p9ij 183640 183639 2026-08-22T01:11:35Z Adamu mc 10501 183640 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Hafsat Mohammed Baba''' (jibinaa ko sappon e jeewey ɗiɗi 17 lewru juko hitaande 1957), ko gonnooɗo komisinaajo gollordu aadee e ƴellitaare renndo e nder diiwaan Kaduna. O toɗɗaama kadi Komiseer Golle Rewɓe e Ƴellitaare Renndo e lewru Siilo 2019 caggal nde o woni Komiseer Golle Rewɓe e Ƴellitaare Renndo gila 2017 haa Abriil 2019. Portfolio keso oo firti ko Ministeer Golle Rewɓe e Ƴellitaare Renndo ɓooyɗo oo ina joginoo Cuman e Art Development ina yaaji haa Yousth e Art Development haa jooni ko e Ministeeruuji goɗɗi. <ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/338519-breaking-el-rufai-nominates-11-commissioners-for-kaduna.html|title=El-Rufai nominates 11 Commissioners for Kaduna|date=2019-07-03|access-date=2024-09-11|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Hafsat M. Baba jibinaa ko ñalnde 17 sulyee 1957 to Hadejia (jooni ko e diiwaan Jigawa) e jibinannde Katsina. O fuɗɗii duɗal makko leslesal to Sokoto, o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Apostles (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen Amina), nde tawnoo baaba makko wonnoo ko ofisee cellal, o artiraa to Kaduna e fuɗɗoode kitaale 70. Hafsat naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Kaduna ngam jaŋde toownde, o heɓi seedanteeje Dipolomaaji ngenndiiji e Dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e njuɓɓudi ñaamdu e njuɓɓudi otel. Gila ndeen o ɓeydi heen dipolomaaji jaŋde leslesre (PgD) e jokkondiral hakkunde leyɗeele (Kaduna Polytechnic) e jam e jokkere enɗam to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (NOUN) Kugal<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/on-70-years-of-queen-amina-college/|last=Umar|first=Asabe|title=On 70 years of Queen Amina College|date=2010-05-22|access-date=2024-09-11|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Fuɗɗannde kuugal bee ministaajo njamu Kaduna nder hitaande kuugal maako, Hafsat fuɗɗi kuugal lesdi bana Ofiisaajo 1 haa suudu nyawndiigu kesu (jooni suudu nyawndiigu Barau Dikko), Kaduna. O yahi o golli to galle laamu, Kaduna ; Duɗal jannginooɓe ngenndiwal e Albarka Airlines ummorii ɗo, e hitaande 2002 o naati e fannu renndo/waɗde. Ko o heɓi e sektoraa renndo e ko wonaa laamuyankeewo, o waɗii golle makko e nder golle keewɗe gila e golle gardiiɗo leydi ndii, e nder fedde ardiiɓe miijooji rewɓe e sukaaɓe, Kaduna ; e wonde gardiiɗo eɓɓaande ndee, Jam’iyyar Matan Arewa, Kaduna ; ɗiɗo fof hakkunde 2002 e 2006. Gila 2006, e nder Diiso Ngenndiijo ngam Renndo Rewɓe, Kaduna, o wonii gardiiɗo wiɗtooji haa hitaande 2010, e balloowo Sekereteer haa o toɗɗaa Komiseer geɗe Rewɓe e juuɗe Guwerneer Nasir Ahmad El-R. Haa nde o toɗɗaa, o woniino Konsul Konsul ko faati e VIH/SIDA e nder porogaraam BBC World Service Trust Radio Programme gila 2006 e konsul konsul ko faati e rewɓe e worɓe e nder PNUD gila 2013. Hafsat sosiino Fedde Adunaare ngam Rewɓe e Sukaaɓe (GIWAC) to Kaduna e hitaande 2004 e yuɓɓinde sinver same e. Politik Hajiya Hafsat M. Baba ina ɓoornii wutte marke APC Hafsat ko politikyanke leslesre puɗɗinooɗo golle politik e APP/ANPP mo alaa ɗo haaɗi, hono depitee lomtotooɗo Unguwan Sarki Ward tuggi 1999 haa 2002, e umminde ngam wontude Kaalis Goomu Kampaañ Hooreejo leydi, Zone Fedde Fuɗnaange-rewo e nder suudu sarɗiiji Kaduna She0 wonti hooreejo ANPP mo lesdi Kaduna nder hitaande 2012. Caggal nde o woni tergal nder Goomu Teknik ACN, o woni Ardiiɗo Rewɓe lesdi hakkunde 2011 e 2013, nden o woni tergal nder Goomu kawtal ACN. Dow kawtal lanndaaji siyaasaaku ngam sosde APC, Hafsat woniino Sekereteer Goomu Jam e Jam e Nanndiral APC, Fuɗnaange-rewo e tergal Goomu APC ngam yuɓɓinde Primaaji Governorment e nder diiwaan Adamawa; fof e hitaande 2014. Hajiya yiɗiino daranaade Kaduna worgo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii laawol gootol kadi e hitaande 2015. Kadi to bannge politik, Hafsat wonnoo ko tergal sosngal e cukko hooreejo (fuɗnaange) fedde rewɓe e nder politik.<ref>{{cite news|url=https://www.channelstv.com/2017/03/02/el-rufai-swears-in-new-commissioners-permanent-secretaries/|last=Ewodage|first=Rejoice|title=El-Rufai Swears In New Commissioners, Permanent Secretaries|date=2017-03-02|agency=[[Channels TV]]|access-date=2024-09-11}}</ref><ref>{{cite news|url=https://punchng.com/el-rufai-reshuffles-cabinet/|last=Oluwagbemi|first=Ayodele|title=El-Rufai reshuffles cabinet|access-date=2024-09-11|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> Golle ɗe ngonaa laamuyankooje Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat e nder golle mum renndoyankooje e neɗɗankaagal, tawtoraama heblooji, batuuji e golle keewɗe. Heblo ko faati e geɗe ceertuɗe keerolɗe e hakkeeji rewɓe e rewɓe, hakkeeji renndo, potal rewɓe e worɓe, cellal e SIDA, hakkeeji sukaaɓe, ardorde, lowre renndo, heblooji ngam wallitde e ko nanndi heen. Ɗeeɗoo heblooji ngoni ko e nder leydi ndii e nder winndere ndee kala, ina heen heblooji ɗi UNFPA, USAID, OXFAM, IRI, DFID, NURHI (fondaasiyoŋ Bill e Melinda Gates), Diiso Angalteer, NIPSS ekn yuɓɓini. Njeenaaje e terɗe Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat rokkaama laabi keewɗi e juɓɓule keewɗe. Ko o keɓɗo njeenaari « Ambassadeur de la Paix Icon » e pelle sukaaɓe hakkundeeje. O hokkaama njeenaari ngam darnde maako mawnde ngam nasaraaku taskaram ENR haa Kaduna nder hitaande 2012 non boo kuuɗe NURHI ngam heɓugo ɗaɓɓitol haa Kaduna nder hitaande 2015. Hafsat ko keɓoowo njeenaari ngam ardungal feere-feere ngal VORi e kadi ngal Women Advancement Forum MDG nder Afrik worgo njeenaaje ngam anndinde darnde makko yeru e nder porogaraamuuji ɗi pelle ɗee mbaɗata, hono diisneteeɗo e dow VIH/SIDA e nder heblooji diisnondiral diiwaanuuji ngam ƴellitde e ustude luural. O heɓiino njeenaaje ummoraade e NCWS e Eɓɓaande Peeje Sektoraaji Renndo (ISSS) e hitaande 2006. Hafsat ina jokki e jeyeede e pelle keewɗe. Ina jeyaa e ɗeen : Eɓɓoore winndereyankoore ngam rewɓe e sukaaɓe (GIWAC), Fedde rewɓe hakkunde diineeji (WIC), Fedde ngam reende sukaaɓe (CPN), Fedde demokaraasi rewɓe (WDN) Washington DC, Fedde rewɓe ngam potal e nuunɗal e nder leydi Najeriya, Fedde rewɓe e nder politik (WIPF), Fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (ACG Tecy NURVAT- Spaamca), Fedde toppitiinde ko feewti e njuɓɓudi (ACG Becy NURVAT- Spaamca). Jaango.<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-we-formed-apc-buhari/|last=Olaniyi|first=Muideen|title=Why we formed APC- Buhari|date=2015-12-07|access-date=2024-09-11|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.herald.ng/how-apc-was-formed-akande/|title=How APC Was Formed - Akande - The Herald Nigeria|date=2016-01-31|work=[[The Herald (Nigeria)|The Herald]]|access-date=2017-06-10}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://apc.com.ng/about-apc/|title=About APC {{!}} APC All Progressives Congress|website=apc.com.ng|access-date=2017-06-10}}</ref> Eɓɓooje Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat waɗii eɓɓooje keewɗe tawi ina jeyaa heen eɓɓooje NURHI ngam ƴellitde galleeji/Spacing sukaaɓe ; Porogaraam Roll Back Malaria mo Fedde Cellal Ɓesngu (SFH) ; Eɓɓaande ndiyam e laaɓal Dental Orop (UE) ; Goomu golle dowla Kaduna ngam haɓaade VIH/SIDA (KADSACA's) kaalis I e II ; Yuɓɓinde Micro credit Ammbasadeer Japon ngam nokkuuji ɗi hareeji toɗɗii e nder diiwanuuji Plateau e Kaduna ; ngam Centre pour l’Intégré de la Santé (CiHP), ballal jaŋde wonande sukaaɓe yaayaaɓe e sukaaɓe e keɓgol karallaagal wonande rewɓe wonduɓe e SIDA. O woniino kadi naftortooɗo eɓɓaande Banke Adunanke ballitoore VIH/SIDA e ballondiral e Goomu golle dowri Kaduna ngam VIH/SIDA. Ɗee eɓɓooje ina njogii batte to bannge renndo, ko ɗeen ngoni golle teeŋtuɗe ministeer geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo. Nguurndam neɗɗo Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat ina weltii e dewgal mum, ina jogii ɓiɓɓe njoyo. == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] qjsiry8d2cxt8mheammpt5azrmt6ey9 183641 183640 2026-08-22T01:12:26Z Adamu mc 10501 Edit 183641 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Hafsat Mohammed Baba''' (jibinaa ko sappon e jeewey ɗiɗi 17 lewru juko hitaande 1957), ko gonnooɗo komisinaajo gollordu aadee e ƴellitaare renndo e nder diiwaan Kaduna. O toɗɗaama kadi Komiseer Golle Rewɓe e Ƴellitaare Renndo e lewru Siilo 2019 caggal nde o woni Komiseer Golle Rewɓe e Ƴellitaare Renndo gila 2017 haa Abriil 2019. Portfolio keso oo firti ko Ministeer Golle Rewɓe e Ƴellitaare Renndo ɓooyɗo oo ina joginoo Cuman e Art Development ina yaaji haa Yousth e Art Development haa jooni ko e Ministeeruuji goɗɗi. <ref>{{cite news|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/338519-breaking-el-rufai-nominates-11-commissioners-for-kaduna.html|title=El-Rufai nominates 11 Commissioners for Kaduna|date=2019-07-03|access-date=2024-09-11|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Hafsat M. Baba jibinaa ko ñalnde 17 sulyee 1957 to [[Hadejia]] (jooni ko e diiwaan Jigawa) e jibinannde Katsina. O fuɗɗii duɗal makko leslesal to Sokoto, o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen of Apostles (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Queen Amina), nde tawnoo baaba makko wonnoo ko ofisee cellal, o artiraa to Kaduna e fuɗɗoode kitaale 70. Hafsat naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Kaduna ngam jaŋde toownde, o heɓi seedanteeje Dipolomaaji ngenndiiji e Dipolomaaji ngenndiiji toowɗi e njuɓɓudi ñaamdu e njuɓɓudi otel. Gila ndeen o ɓeydi heen dipolomaaji jaŋde leslesre (PgD) e jokkondiral hakkunde leyɗeele (Kaduna Polytechnic) e jam e jokkere enɗam to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya (NOUN) Kugal<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/on-70-years-of-queen-amina-college/|last=Umar|first=Asabe|title=On 70 years of Queen Amina College|date=2010-05-22|access-date=2024-09-11|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> Fuɗɗannde kuugal bee ministaajo njamu Kaduna nder hitaande kuugal maako, Hafsat fuɗɗi kuugal lesdi bana Ofiisaajo 1 haa suudu nyawndiigu kesu (jooni suudu nyawndiigu Barau Dikko), [[Kaduna]]. O yahi o golli to galle laamu, Kaduna ; Duɗal jannginooɓe ngenndiwal e Albarka Airlines ummorii ɗo, e hitaande 2002 o naati e fannu renndo/waɗde. Ko o heɓi e sektoraa renndo e ko wonaa laamuyankeewo, o waɗii golle makko e nder golle keewɗe gila e golle gardiiɗo leydi ndii, e nder fedde ardiiɓe miijooji rewɓe e sukaaɓe, Kaduna ; e wonde gardiiɗo eɓɓaande ndee, Jam’iyyar Matan Arewa, Kaduna ; ɗiɗo fof hakkunde 2002 e 2006. Gila 2006, e nder Diiso Ngenndiijo ngam Renndo Rewɓe, Kaduna, o wonii gardiiɗo wiɗtooji haa hitaande 2010, e balloowo Sekereteer haa o toɗɗaa Komiseer geɗe Rewɓe e juuɗe Guwerneer Nasir Ahmad El-R. Haa nde o toɗɗaa, o woniino Konsul Konsul ko faati e VIH/SIDA e nder porogaraam BBC World Service Trust Radio Programme gila 2006 e konsul konsul ko faati e rewɓe e worɓe e nder PNUD gila 2013. Hafsat sosiino Fedde Adunaare ngam Rewɓe e Sukaaɓe (GIWAC) to Kaduna e hitaande 2004 e yuɓɓinde sinver same e. Politik Hajiya Hafsat M. Baba ina ɓoornii wutte marke APC Hafsat ko politikyanke leslesre puɗɗinooɗo golle politik e APP/ANPP mo alaa ɗo haaɗi, hono depitee lomtotooɗo Unguwan Sarki Ward tuggi 1999 haa 2002, e umminde ngam wontude Kaalis Goomu Kampaañ Hooreejo leydi, Zone Fedde Fuɗnaange-rewo e nder suudu sarɗiiji Kaduna She0 wonti hooreejo ANPP mo lesdi Kaduna nder hitaande 2012. Caggal nde o woni tergal nder Goomu Teknik ACN, o woni Ardiiɗo Rewɓe lesdi hakkunde 2011 e 2013, nden o woni tergal nder Goomu kawtal ACN. Dow kawtal lanndaaji siyaasaaku ngam sosde APC, Hafsat woniino Sekereteer Goomu Jam e Jam e Nanndiral APC, Fuɗnaange-rewo e tergal Goomu APC ngam yuɓɓinde Primaaji Governorment e nder diiwaan Adamawa; fof e hitaande 2014. Hajiya yiɗiino daranaade Kaduna worgo e nder suudu sarɗiiji leydi ndii laawol gootol kadi e hitaande 2015. Kadi to bannge politik, Hafsat wonnoo ko tergal sosngal e cukko hooreejo (fuɗnaange) fedde rewɓe e nder politik.<ref>{{cite news|url=https://www.channelstv.com/2017/03/02/el-rufai-swears-in-new-commissioners-permanent-secretaries/|last=Ewodage|first=Rejoice|title=El-Rufai Swears In New Commissioners, Permanent Secretaries|date=2017-03-02|agency=[[Channels TV]]|access-date=2024-09-11}}</ref><ref>{{cite news|url=https://punchng.com/el-rufai-reshuffles-cabinet/|last=Oluwagbemi|first=Ayodele|title=El-Rufai reshuffles cabinet|access-date=2024-09-11|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> Golle ɗe ngonaa laamuyankooje Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat e nder golle mum renndoyankooje e neɗɗankaagal, tawtoraama heblooji, batuuji e golle keewɗe. Heblo ko faati e geɗe ceertuɗe keerolɗe e hakkeeji rewɓe e rewɓe, hakkeeji renndo, potal rewɓe e worɓe, cellal e SIDA, hakkeeji sukaaɓe, ardorde, lowre renndo, heblooji ngam wallitde e ko nanndi heen. Ɗeeɗoo heblooji ngoni ko e nder leydi ndii e nder winndere ndee kala, ina heen heblooji ɗi UNFPA, USAID, OXFAM, IRI, DFID, NURHI (fondaasiyoŋ Bill e Melinda Gates), Diiso Angalteer, NIPSS ekn yuɓɓini. Njeenaaje e terɗe Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat rokkaama laabi keewɗi e juɓɓule keewɗe. Ko o keɓɗo njeenaari « Ambassadeur de la Paix Icon » e pelle sukaaɓe hakkundeeje. O hokkaama njeenaari ngam darnde maako mawnde ngam nasaraaku taskaram ENR haa Kaduna nder hitaande 2012 non boo kuuɗe NURHI ngam heɓugo ɗaɓɓitol haa Kaduna nder hitaande 2015. Hafsat ko keɓoowo njeenaari ngam ardungal feere-feere ngal VORi e kadi ngal Women Advancement Forum MDG nder Afrik worgo njeenaaje ngam anndinde darnde makko yeru e nder porogaraamuuji ɗi pelle ɗee mbaɗata, hono diisneteeɗo e dow VIH/SIDA e nder heblooji diisnondiral diiwaanuuji ngam ƴellitde e ustude luural. O heɓiino njeenaaje ummoraade e NCWS e Eɓɓaande Peeje Sektoraaji Renndo (ISSS) e hitaande 2006. Hafsat ina jokki e jeyeede e pelle keewɗe. Ina jeyaa e ɗeen : Eɓɓoore winndereyankoore ngam rewɓe e sukaaɓe (GIWAC), Fedde rewɓe hakkunde diineeji (WIC), Fedde ngam reende sukaaɓe (CPN), Fedde demokaraasi rewɓe (WDN) Washington DC, Fedde rewɓe ngam potal e nuunɗal e nder leydi Najeriya, Fedde rewɓe e nder politik (WIPF), Fedde toppitiinde ko fayti e njuɓɓudi (ACG Tecy NURVAT- Spaamca), Fedde toppitiinde ko feewti e njuɓɓudi (ACG Becy NURVAT- Spaamca). Jaango.<ref>{{cite news|url=https://dailytrust.com/why-we-formed-apc-buhari/|last=Olaniyi|first=Muideen|title=Why we formed APC- Buhari|date=2015-12-07|access-date=2024-09-11|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.herald.ng/how-apc-was-formed-akande/|title=How APC Was Formed - Akande - The Herald Nigeria|date=2016-01-31|work=[[The Herald (Nigeria)|The Herald]]|access-date=2017-06-10}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://apc.com.ng/about-apc/|title=About APC {{!}} APC All Progressives Congress|website=apc.com.ng|access-date=2017-06-10}}</ref> Eɓɓooje Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat waɗii eɓɓooje keewɗe tawi ina jeyaa heen eɓɓooje NURHI ngam ƴellitde galleeji/Spacing sukaaɓe ; Porogaraam Roll Back Malaria mo Fedde Cellal Ɓesngu (SFH) ; Eɓɓaande ndiyam e laaɓal Dental Orop (UE) ; Goomu golle dowla Kaduna ngam haɓaade VIH/SIDA (KADSACA's) kaalis I e II ; Yuɓɓinde Micro credit Ammbasadeer Japon ngam nokkuuji ɗi hareeji toɗɗii e nder diiwanuuji Plateau e Kaduna ; ngam Centre pour l’Intégré de la Santé (CiHP), ballal jaŋde wonande sukaaɓe yaayaaɓe e sukaaɓe e keɓgol karallaagal wonande rewɓe wonduɓe e SIDA. O woniino kadi naftortooɗo eɓɓaande Banke Adunanke ballitoore VIH/SIDA e ballondiral e Goomu golle dowri Kaduna ngam VIH/SIDA. Ɗee eɓɓooje ina njogii batte to bannge renndo, ko ɗeen ngoni golle teeŋtuɗe ministeer geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo. Nguurndam neɗɗo Ndee feccere nguurndam neɗɗo guurɗo alaa ko woni heen so wonaa tuugnorgal walla lowre. Eɗen ñaagii nde mballata e ɓeydude lowre koolkisaande. Geɗe luulndiiɗe ko fayti e yimɓe wuurɓe ɗe ngalaa ɗo tuugii walla ɗe ngalaa ɗo tuugnii, ina poti ittude ɗoon e ɗoon, haa teeŋti noon so tawii ina mbaawi bonnude walla bonnude. (Seeɗto 2024) (Anndu no e hol nde ittata ndeeɗoo mesaas) Hafsat ina weltii e dewgal mum, ina jogii ɓiɓɓe njoyo. == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] 158jvtrvgtvyxlrfv3sczz3f3x8bkkf Musa Ibrahim Ahmadu 0 43230 183631 179620 2026-08-22T01:03:52Z Adamu mc 10501 183631 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Musa Ibrahim AhmaduListenR''' ko siyaasaajo [[Naajeeriya]] mo [[Leydi|lesdi]] Kogi, jibbinaama nder lewru Siilo hitaande 1953. O laati wakiiliijo lesdi Lokoja/Kogi nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga hitaande 2003 haa hitaande 2007 bana tergal lanyol yimɓe (PDP). O waɗii kuuɗe Komisinaajo ceede e Komisinaajo njulaagu e njulaagu nder diiwal Kwara.<ref>{{Cite web|date=2007-10-20|title=House of Representatives Member {{!}} Honourable Musa Ahmadu|url=http://nassnig.org/House/Personaldata/Kogi/ahmadu.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020133859/http://nassnig.org/House/Personaldata/Kogi/ahmadu.htm|archive-date=20 October 2007}}</ref><ref>{{Cite web|date=2007-12-21|title=The House of Representatives, Federal Republic of Nigeria|url=http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221092347/http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|archive-date=21 December 2007}}</ref> == Tuugnorgal == pbk15chw2r2tmeguprmezse8c0k22ta 183632 183631 2026-08-22T01:04:31Z Adamu mc 10501 Edit 183632 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Musa Ibrahim AhmaduListenR''' ko siyaasaajo [[Naajeeriya]] mo [[Leydi|lesdi]] Kogi, jibbinaama nder lewru Siilo hitaande 1953. O laati wakiiliijo lesdi Lokoja/Kogi nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga hitaande 2003 haa hitaande 2007 bana tergal lanyol yimɓe (PDP). O waɗii kuuɗe Komisinaajo ceede e Komisinaajo njulaagu e njulaagu nder diiwal Kwara.<ref>{{Cite web|date=2007-10-20|title=House of Representatives Member {{!}} Honourable Musa Ahmadu|url=http://nassnig.org/House/Personaldata/Kogi/ahmadu.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020133859/http://nassnig.org/House/Personaldata/Kogi/ahmadu.htm|archive-date=20 October 2007}}</ref><ref>{{Cite web|date=2007-12-21|title=The House of Representatives, Federal Republic of Nigeria|url=http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221092347/http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|archive-date=21 December 2007}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Nyaddo]] tbqww3jfi7177jvhqphph42lkcnsmzf 183633 183632 2026-08-22T01:05:13Z Adamu mc 10501 Edit 183633 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Musa Ibrahim AhmaduListenR''' ko siyaasaajo [[Naajeeriya]] mo [[Leydi|lesdi]] Kogi, jibbinaama nder lewru Siilo hitaande alif 1953. O laati wakiiliijo lesdi Lokoja/Kogi nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i diga hitaande 2003 haa hitaande 2007 bana tergal lanyol yimɓe (PDP). O waɗii kuuɗe Komisinaajo ceede e Komisinaajo njulaagu e njulaagu nder diiwal [[Kware|Kwara]].<ref>{{Cite web|date=2007-10-20|title=House of Representatives Member {{!}} Honourable Musa Ahmadu|url=http://nassnig.org/House/Personaldata/Kogi/ahmadu.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020133859/http://nassnig.org/House/Personaldata/Kogi/ahmadu.htm|archive-date=20 October 2007}}</ref><ref>{{Cite web|date=2007-12-21|title=The House of Representatives, Federal Republic of Nigeria|url=http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|access-date=2025-01-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20071221092347/http://www.nassnig.org/House/RepMembers2.htm|archive-date=21 December 2007}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Nyaddo]] 2wqohfsatvqroldbpc6q1431nj4pa37 Mohammed Daggash 0 43257 183650 182309 2026-08-22T06:38:59Z Adamu mc 10501 Edit 183650 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Sanusi Daggash''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande 1960) ko arsitek [[Naajeeriya]], ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono [[Goodluck Jonathan]]. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200902270137.html|publisher=This Day|title=When Will Borno PDP Wake From Slumber?|author=Michael Olugbode|date=26 February 2009|access-date=2009-12-25}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|title=Daggash: Going Back to Voters...|author=Funmi Peter-Omale|publisher=ThisDay|date=2003-12-22|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051128163339/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|archive-date=2005-11-28}}</ref> E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay.<ref name="CV">{{Cite web|url=http://sanusidaggash.org/cv.php|title=Senator Mohammed Sanusi Daggash - CV|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727235833/http://sanusidaggash.org/cv.php|archive-date=27 July 2011}}</ref> O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu [[Sani Abacha]]. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle Senaa == E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum.<ref>{{cite web|url=http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|title=WE WELCOME OUR GUEST SPEAKERS TO THE NIGERIA-CANADA CONFERENCE 2008|publisher=NIDO Canada|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091029071145/http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|archive-date=2009-10-29}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200911180165.html|publisher=Daily Trust (Abuja)|title=Daggash, Mustapha, Others Unite Against Ciroma|author=Muideen Olaniyi|date=18 November 2009|access-date=2009-12-25}}</ref> O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere.<ref>{{cite web|url=http://efectivocapital.com/about.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209021718/http://efectivocapital.com/about.php|url-status=dead|archive-date=February 9, 2022|title=About Efectivo - Our People|publisher=Efectivo Capital|access-date=2009-12-25}}</ref> Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. == Ƴeew kadi == Doggol mahooɓe leydi Najeriya == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] 3obvecnpn72g6lwrrppd13qh9qxixvv 183651 183650 2026-08-22T06:39:23Z Adamu mc 10501 183651 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Sanusi Daggash''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande alif 1960) ko arsitek [[Naajeeriya]], ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi Borno woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono [[Goodluck Jonathan]]. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to Kaduna (1966-1973) e duɗal laamɗo to Lagos (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200902270137.html|publisher=This Day|title=When Will Borno PDP Wake From Slumber?|author=Michael Olugbode|date=26 February 2009|access-date=2009-12-25}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|title=Daggash: Going Back to Voters...|author=Funmi Peter-Omale|publisher=ThisDay|date=2003-12-22|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051128163339/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|archive-date=2005-11-28}}</ref> E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay.<ref name="CV">{{Cite web|url=http://sanusidaggash.org/cv.php|title=Senator Mohammed Sanusi Daggash - CV|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727235833/http://sanusidaggash.org/cv.php|archive-date=27 July 2011}}</ref> O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu [[Sani Abacha]]. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle Senaa == E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum.<ref>{{cite web|url=http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|title=WE WELCOME OUR GUEST SPEAKERS TO THE NIGERIA-CANADA CONFERENCE 2008|publisher=NIDO Canada|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091029071145/http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|archive-date=2009-10-29}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200911180165.html|publisher=Daily Trust (Abuja)|title=Daggash, Mustapha, Others Unite Against Ciroma|author=Muideen Olaniyi|date=18 November 2009|access-date=2009-12-25}}</ref> O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere.<ref>{{cite web|url=http://efectivocapital.com/about.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209021718/http://efectivocapital.com/about.php|url-status=dead|archive-date=February 9, 2022|title=About Efectivo - Our People|publisher=Efectivo Capital|access-date=2009-12-25}}</ref> Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. == Ƴeew kadi == Doggol mahooɓe leydi Najeriya == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] 6ojqwz2iszqjg4tvs5ovyvxa74sckph 183652 183651 2026-08-22T06:41:38Z Adamu mc 10501 183652 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Sanusi Daggash''' (jibinaa ko 22 lewru Duujal hitaande alif 1960) ko arsitek [[Naajeeriya]], ganndo faggudu e siyaasaajo, o suɓaama tergal nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1999, nden o laati Senator haa lesdi [[Borno]] woylaare (dowla Borno) nder hitaande 2003 2007, o woppi mo e golle makko e lewru oktoobar 2008. O toɗɗaa kadi jaagorde golle e lewru abriil 2010, tawi ko hooreejo leydi ndii, hono [[Goodluck Jonathan]]. Ɓawo Mohammed Sanusi Daggash jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1960 to Kironewa, e nder diiwaan Marte, to diiwaan Borno. O naati duɗal capaato, to [[Kaduna]] (1966-1973) e duɗal laamɗo to [[Lagos]] (1973-1978). O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria e hitaande 1978, o heɓi MSc e ganndal mahdi e hitaande 1984. Daggash golliima e les njiimaandi NYSC (1984–1985) e ministeer golle e koɗki to diiwaan Borno. E hitaande 1985, o wonti ganndo Commonwealth, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Londres ɗo o heɓi M.Sc. e nder faggudu ɓamtaare e hitaande 1986. O naati kadi e duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard e hitaande 1988. Nde o arti Naajeeriya e hitaande 1986, Daggash sosi fedde toppitiinde ko fayti e konngol (Mass Consult – Naajeeriya) to Kaduna.<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200902270137.html|publisher=This Day|title=When Will Borno PDP Wake From Slumber?|author=Michael Olugbode|date=26 February 2009|access-date=2009-12-25}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|title=Daggash: Going Back to Voters...|author=Funmi Peter-Omale|publisher=ThisDay|date=2003-12-22|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20051128163339/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/12/22/20031222pol05.html|archive-date=2005-11-28}}</ref> E hitaande 1989, o toɗɗaa e hooreejo fedde fuku koyɗe leydi Najeriya fotde duuɓi nay.<ref name="CV">{{Cite web|url=http://sanusidaggash.org/cv.php|title=Senator Mohammed Sanusi Daggash - CV|archive-url=https://web.archive.org/web/20110727235833/http://sanusidaggash.org/cv.php|archive-date=27 July 2011}}</ref> O golliima e golle keewɗe e nder diisnondiral e mahngo haa o naati politik e jamaanu [[Sani Abacha]]. E hitaande 1995, o fuɗɗii janngude ngam heɓde dipolomaaji master e nder njuɓɓudi laamu, o heɓi kadi dipolomaaji ɗii e hitaande 1998. O woniino tergal e Goomu kaalis fedde Kongres Nijeer (UNCP). Caggal ɗuum o woni tergal sosngal lannda Demokaraasi Leñol (PDP), o golliima e Goomu Sosngo Ngenndi. O suɓaama nder suudu sarɗiiji hitaande 1999 ngam diiwal Marte, Monguno, e Nganzi nder jihawol Borno.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> == Golle Senaa == E dogde e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP), Daggash hollitaama o suɓaama senaateer e nder Asaambele ngenndi 5ɓo (2003–2007) lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Borno worgo. Luutndiiɗo makko ANPP, hono Hajia Fati Ibrahim Bulama, wullitii njeñtudi ndii, caggal wullitaango keewngo, woote Daggash mbaɗaa e lewru noowammbar 2003. Kono kadi ñaawirdu nduu hollitii wonde Bulama fotaani daranaade woote. E lewru suwee 2004, Goomu wooteeji ngenndiiji jeytaare ina jogori yuɓɓinde wooteeji kesi ngam heɓde jooɗorde nde alaa ko woni e mum. E joofnirde, Daggash jokki jooɗorde mum.<ref>{{cite web|url=http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|title=WE WELCOME OUR GUEST SPEAKERS TO THE NIGERIA-CANADA CONFERENCE 2008|publisher=NIDO Canada|access-date=2009-12-25|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091029071145/http://www.nidocanada.org/ncconference/speakers.html|archive-date=2009-10-29}}</ref>.<ref>{{cite web|url=https://www.guineainsurance.com/board_of_directors.html|title=Our Board of Directors|publisher=Guinea Insurance Company|access-date=2009-12-25}}{{dead link|date=February 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> O golliima e Goomuuji sappo ceertuɗi e nder Senaa e nder laamu makko. Ko kanko woni cukko hooreejo, Goomu Senaa ko faati e yimɓe e I.D. Card, e tergal Goomuuji Senaa ko faati e FCT, Lugge Kapitaal, Ñamaale e Ñamaale, Bankeeji, Kaalis e Kaalis Reso Parlemaa On Banke Adunaajo (PNWB).<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200911180165.html|publisher=Daily Trust (Abuja)|title=Daggash, Mustapha, Others Unite Against Ciroma|author=Muideen Olaniyi|date=18 November 2009|access-date=2009-12-25}}</ref> O wonnoo kadi ko tergal e yiilirde ardiiɓe sosiyatee asiraas Gine. Ko kanko wonnoo kanndidaa PDP to Borno North e wooteeji Senaa lewru abriil 2007, kono o yalti e wooteeji balɗe seeɗa ngam salaade fenaande mawnde nde ANPP laamu nguu waɗi, nde sifotoo wooteeji guwerneer ɓennuɗi ɗii. Joɗnde senateer ndee, caggal ɗuum, ko lannda yimɓe leydi Najeriya (ANPP) Maina Maaji Lawan hollitii heɓi ɗum. Caggal golle Daggash toɗɗaama jaagorgal ko feewti e peewnugol leydi e lewru sulyee 2007. E lewru feebariyee 2008, o jeyaa ko e delegaasiyoŋ Najeriya, gardinooɗo Shamsudeen Usman, jaagorgal kaalis, njillu to Siin. Caggal batu nguu, cukko jaagorgal leydi ndi hono Yu siifondiri nanondiral hakkunde leyɗeele ɗiɗi ɗee e Daggash. E lewru oktoobar 2008, Daggash hollitii wonde leydi Nijeer ustii coggu petroŋ e nder eɓɓaande bidsee 2009, fotde 45 dolaar e barel gootol sabu ŋakkeende mawnde e coggu petroŋ winndere.<ref>{{cite web|url=http://efectivocapital.com/about.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20220209021718/http://efectivocapital.com/about.php|url-status=dead|archive-date=February 9, 2022|title=About Efectivo - Our People|publisher=Efectivo Capital|access-date=2009-12-25}}</ref> Caggal lewru nduu o woppitaa golle makko. E hitaande 2008, Daggash wonti hooreejo Effectivo Capital, sosiyatee toppitiiɗo njulaagu e jawdi, jooɗiiɗo to Abuja. E lewru noowammbar 2009, Daggash ina jeyaa e "waɗooɓe" e nder PDP diiwaan Borno, ɓe ngonnoo ko e salaade feere nde ardiiɓe lannda ngenndiijo ƴetti ngam ƴettude hooreeɓe lannda e ardiiɓe diiwaan oo. Daggash toɗɗaa jaagorgal golle e koɗki ñalnde 6 abriil 2010. == Ƴeew kadi == Doggol mahooɓe leydi Najeriya == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] 7l8fvptw2jiaf2veyu708nvrvw95qmp Takahashi Station 0 43614 183615 183592 2026-08-21T12:50:12Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 183615 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Gartirgal Takahashi (高橋駅, Takahashi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Asahi, wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu == == woni gollorde nde. == Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 11,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi.<ref name="JR">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191660_1601.html|title=高橋|trans-title=Takahashi|accessdate=23 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Ko sarwisaaji == nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi, tawi banngeeji ɗii ina njuɓɓina gooto e laabi ɗii. Mahdi station oo ko mahdi leɗɗe e mbaadi Holanndee en ndi hannde alaa gollotooɓe, ndi woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=25, 70}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0030_takahashi.htm|title=高橋|trans-title=Takahashi|accessdate=23 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tariya Laana njoorndi == laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 21 ut 1923, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e ko wiyetee ndeen laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasa == Piste gollortooɗo == station oo, innitiraa ko Line Sasebo. E privatisaasiyoŋ laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 49 689 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 136 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 34 Laawol lesdi Japon 498 Laawol mawngol Nagasaki Takeo-Kitagata waylo-waylo Posto Takahashi.<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe== dwdq6mwisb3ay2upgujvehav985ju8x Takematsu Station 0 43615 183620 183603 2026-08-21T12:57:29Z Fulani215 7983 /* Heɓde plateau */ fixed typo 183620 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Takematsu''' (竹松駅, Takematsu-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 32,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki.<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Gila e yeeso, diwgol paɗe ina yahra e galle station, ko galle jamaanu mo njamndi mboɗeeri woni e mum, ina waɗi windo tikket gollotooɓe e suudu daɗndo.. == Heɓde plateau == bannge goɗɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e paɗe e banngeeji ɗiɗi ɗii kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral.<ref>{{Teishajo|I|227}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|738}}</ref> Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Plateau 1 Plateau 1 Damal 2 Damal 2 Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 25 mee 1922, ko gartirgal ɓeydangal e ko wiyetee ndeen laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Takematsu haa Isahaya inniraama laana Ōmura.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0080_takematsu.htm|title=竹松|trans-title=Takematsu|accessdate=19 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == E privatisaasiyoŋ == laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 945 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 141ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Laawol ngenndiwal 34 Duɗal leslesal Takematsu wuro Omura Duɗal leslesal Tonohara wuro Omura Duɗal jaaɓi haaɗtirde Sakuragahara wuro Omura Biro Catal Takematsu wuro Ōmura Gartirgol Shin-Ōmura (Laawol Nagasaki/Nishi-Kyushu, e nder peeje) == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == lz3yzmjxo5q16fsmdi3n719ti6t2gbt 183621 183620 2026-08-21T12:57:54Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 183621 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Takematsu''' (竹松駅, Takematsu-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 32,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki.<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Gila e yeeso, diwgol paɗe ina yahra e galle station, ko galle jamaanu mo njamndi mboɗeeri woni e mum, ina waɗi windo tikket gollotooɓe e suudu daɗndo.. == Heɓde plateau == bannge goɗɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e paɗe e banngeeji ɗiɗi ɗii kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral.<ref>{{Teishajo|I|227}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|738}}</ref> Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Plateau 1 Plateau 1 Damal 2 Damal 2 Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 25 mee 1922, ko gartirgal ɓeydangal e ko wiyetee ndeen laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Takematsu haa Isahaya inniraama laana Ōmura.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0080_takematsu.htm|title=竹松|trans-title=Takematsu|accessdate=19 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == E privatisaasiyoŋ == laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 945 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 141ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Laawol ngenndiwal 34 Duɗal leslesal Takematsu wuro Omura Duɗal leslesal Tonohara wuro Omura Duɗal jaaɓi haaɗtirde Sakuragahara wuro Omura Biro Catal Takematsu wuro Ōmura Gartirgol Shin-Ōmura (Laawol Nagasaki/Nishi-Kyushu, e nder peeje) == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe == dbrm8ytnvm1r2s7zfbkov6dsl522gd7 183622 183621 2026-08-21T12:58:39Z Fulani215 7983 /* Heɓde plateau */ fixed typo 183622 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Takematsu''' (竹松駅, Takematsu-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 32,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki.<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Gila e yeeso, diwgol paɗe ina yahra e galle station, ko galle jamaanu mo njamndi mboɗeeri woni e mum, ina waɗi windo tikket gollotooɓe e suudu daɗndo.. == Heɓde plateau == bannge goɗɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e paɗe e banngeeji ɗiɗi ɗii kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral.Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Plateau 1 Plateau 1 Damal 2 Damal 2 Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 25 mee 1922, ko gartirgal ɓeydangal e ko wiyetee ndeen laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Takematsu haa Isahaya inniraama laana Ōmura.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0080_takematsu.htm|title=竹松|trans-title=Takematsu|accessdate=19 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == E privatisaasiyoŋ == laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 945 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 141ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Laawol ngenndiwal 34 Duɗal leslesal Takematsu wuro Omura Duɗal leslesal Tonohara wuro Omura Duɗal jaaɓi haaɗtirde Sakuragahara wuro Omura Biro Catal Takematsu wuro Ōmura Gartirgol Shin-Ōmura (Laawol Nagasaki/Nishi-Kyushu, e nder peeje) == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe == n4bhblbpaq6i0jhoe9iuagcdlxvk74s 183623 183622 2026-08-21T12:59:10Z Fulani215 7983 /* Heɓde plateau */ fixed typo 183623 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Takematsu''' (竹松駅, Takematsu-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 32,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki.<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Gila e yeeso, diwgol paɗe ina yahra e galle station, ko galle jamaanu mo njamndi mboɗeeri woni e mum, ina waɗi windo tikket gollotooɓe e suudu daɗndo.. == Heɓde plateau == bannge goɗɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e paɗe e banngeeji ɗiɗi ɗii kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral.Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Plateau 1 Plateau 1 Damal 2 Damal 2 Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 25 mee 1922, ko gartirgal ɓeydangal e ko wiyetee ndeen laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Takematsu haa Isahaya inniraama laana Ōmura. == E privatisaasiyoŋ == laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 945 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 141ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Laawol ngenndiwal 34 Duɗal leslesal Takematsu wuro Omura Duɗal leslesal Tonohara wuro Omura Duɗal jaaɓi haaɗtirde Sakuragahara wuro Omura Biro Catal Takematsu wuro Ōmura Gartirgol Shin-Ōmura (Laawol Nagasaki/Nishi-Kyushu, e nder peeje) == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe == 7rbc2ijrp3a9tnv8tee741wkrr3mlt4 183624 183623 2026-08-21T12:59:51Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183624 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Takematsu''' (竹松駅, Takematsu-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 32,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki.<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Gila e yeeso, diwgol paɗe ina yahra e galle station, ko galle jamaanu mo njamndi mboɗeeri woni e mum, ina waɗi windo tikket gollotooɓe e suudu daɗndo.. == Heɓde plateau == bannge goɗɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e paɗe e banngeeji ɗiɗi ɗii kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral.Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Plateau 1 Plateau 1 Damal 2 Damal 2 Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 25 mee 1922, ko gartirgal ɓeydangal e ko wiyetee ndeen laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Takematsu haa Isahaya inniraama laana Ōmura. == E privatisaasiyoŋ == laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi jolngo ngoo arti e juuɗe JR Kyushu.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 945 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 141ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Laawol ngenndiwal 34 Duɗal leslesal Takematsu wuro Omura Duɗal leslesal Tonohara wuro Omura Duɗal jaaɓi haaɗtirde Sakuragahara wuro Omura Biro Catal Takematsu wuro Ōmura Gartirgol Shin-Ōmura (Laawol Nagasaki/Nishi-Kyushu, e nder peeje) == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe == khyg4rzxf5ircc8vewb20ke51r7zp0a Taku Station 0 43616 183606 183605 2026-08-21T11:59:38Z Ilya Discuss 10103 183606 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Taku (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal. Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899. Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 22jqyiez5l9ozjtaqa9h7e6cuo04nu8 183607 183606 2026-08-21T12:00:59Z Ilya Discuss 10103 183607 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal. Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899. Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == j0qc2ewbqzsxjlumhy8w9l73dnxl941 183608 183607 2026-08-21T12:01:58Z Ilya Discuss 10103 183608 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal. Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899. Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == mmbtq4hvffwrigrp956wydglrmob5p6 183609 183608 2026-08-21T12:02:47Z Ilya Discuss 10103 183609 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal. Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899. Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 30b8zuaoorgqy41l0pzkt0qq5g84qiu 183610 183609 2026-08-21T12:03:33Z Ilya Discuss 10103 183610 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899. Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == nclv90ezi0zu9f0ebfnu1nq9fju0lkw 183611 183610 2026-08-21T12:04:16Z Ilya Discuss 10103 183611 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899. Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ghkld75ix31v080cvska1l52zmgrj9w 183612 183611 2026-08-21T12:05:11Z Ilya Discuss 10103 183612 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899. Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 3towmha14246xzy34uzg5ydwlci5ph9 183613 183612 2026-08-21T12:06:01Z Ilya Discuss 10103 183613 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|719}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 9n4ouzesfgcfkymz1akpwnrn37gwd1o 183614 183613 2026-08-21T12:07:01Z Ilya Discuss 10103 183614 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == irhle3uh2wtja0zi9cpkp10r9j26pnr 183616 183614 2026-08-21T12:52:43Z Fulani215 7983 /* Himobe */ Fixed typo 183616 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe== sq3eo9tj3f7fbi7uioaiqm1a97qzhe9 183617 183616 2026-08-21T12:53:43Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 183617 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe== 49ekwzisjaz3nr2jwechcnpzi9l9cai 183618 183617 2026-08-21T12:55:27Z Fulani215 7983 /* Laylaytol station */ fixed typo 183618 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe== 60qehqbdy0c64n7tddwik0n08ydutwn 183619 183618 2026-08-21T12:56:20Z Fulani215 7983 /* Naatgol worgo */ fixed typo 183619 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal Taku''' (多久駅, Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe== sd68jp43iw27clwhr23rfghopb6776d 183625 183619 2026-08-22T00:57:11Z Adamu mc 10501 Edit 183625 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal Taku''' (Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe== 85mkwi7brrou8qt5meuwmp4uiiqwjqt 183626 183625 2026-08-22T00:57:47Z Adamu mc 10501 183626 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal Taku''' (Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 kilomitaje e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe== ldlwpnqnjyml0r53n035jlpjf1qclsw 183627 183626 2026-08-22T00:58:22Z Adamu mc 10501 Add link 183627 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal Taku''' (Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 kilomitaje e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi [[Plateau/Goree Arrondissement|plateau]] duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe== 57q4wyin2googp90ma6b77hu6ytnnv8 183628 183627 2026-08-22T00:59:00Z Adamu mc 10501 183628 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal Taku''' (Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 kilomitaje e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi [[Plateau/Goree Arrondissement|plateau]] duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde sapponde ɗiɗi e jeewey 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe== dja2a5boo7jkqa3gs4ipso06m16j3wn 183629 183628 2026-08-22T00:59:37Z Adamu mc 10501 183629 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal Taku''' (Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 kilomitaje e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi [[Plateau/Goree Arrondissement|plateau]] duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande dubi 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde sapponde ɗiɗi e jeewey 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe== li2930z9k9kidueypcpwuvhsc6evzc9 183630 183629 2026-08-22T01:02:10Z Adamu mc 10501 Edit 183630 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal Taku''' (Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu huutortoo tawa ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 15,2 kilomitaje e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref>. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi [[Plateau/Goree Arrondissement|plateau]] duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi toowndi ɗo nokkuuji yahooɓe ɓee mbaɗetee e dow ŋoral gonngal e ŋoral. Gaagaa rokkude naatde e laylaytol duunde ndee, tolno ɗiɗaɓo oo ina waɗi nokku ɗo njippirtee e windo tikket. Pont oo kadi ina huutoree no feewi ngam yahooɓe e koyɗe ina mbaawi taccude gila bannge worgo haa bannge fuɗnaange dingiral ngal..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Ko sara station oo ko nokkuuji renndo e duɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu 2 ■ Line JK Karatsu ngam Ogi e Saga Yiyngo plateau e hitaande dubi 2008. Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Yiyngo plateau e hitaande 2008.<ref name="hacchi3">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0040_taku.htm|title=多久|trans-title=Taku|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> Naatgol fuɗnaange ko bannge nano. Nokku gonɗo sara damal fuɗnaange ngal mahaaka tawo. Naatgol worgo ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600102|title=多久駅|trans-title=Taku Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Naatgol worgo == ngol e hitaande 2016 jooni mahii. To bannge nano ko nokkuuji renndo e duɗe ɗe ngonaa e station Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 13 suwee 1899, yettiima Kyūragi. Laawol ngol yaajnaama haa fuɗnaange, Taku (e oon sahaa ina wiyee Gare Azamibaru (莇原駅) udditaa ko no jolngo fuɗnaange keso ñalnde sapponde ɗiɗi e jeewey 25 desaambar 1899.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902. Sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laawol Kyushuk Railruse ngol wonti through-station ñalnde 14 desaambar 1903 nde laawol ngol yaajnaa haa Kubota Nde laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi ñalnde 12 lewru abriil hitaande 1909, laana njoorndi ka gartirgol ngol wayli innde Taku E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 252 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 299ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 203 Posto Kita-Taku Duɗal leslesal Midorigaoka Taku Seybiyo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Himobe== <references /> [[Category:Leydi]] epx0mf5qghcou9gk4b2teim00li50zu Tashiro Station 0 43617 183653 2026-08-22T09:55:04Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Tashiro (田代駅, Tashiro-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Tosu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 105,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ Laana mawka JB Kagosh..." 183653 wikitext text/x-wiki Gartirgal Tashiro (田代駅, Tashiro-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Tosu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 105,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kokura e Hakata 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kurume, Ōmuta Yiyngo e laylayti station. Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. Yiyngo e laylayti station. Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 11 desaambar 1889 e juuɗe laana njoorndi Kyushu, ka laana njoorndi njoorndi, caggal nde mahngo laawol hakkunde Hakata e nokku (jooni udditaa) Chitosegawa, tawi Tashiro ina jeyaa e staasiyoŋaaji keewɗi hakkundeeji e dow laana kaa. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Hitoyoshi, caggal ɗuum ñalnde 21 noowammbar 1909, naati e laana mawka Kagoshima. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 18 marse 2006, Terminaal Tosu udditaa to bannge worgo gartirgol ngol tan. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 503 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 214ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Kyushu Koolaaɗo kuuɓal safaara wellitaare nokkuuji Stasiyoŋ Terminal Marsandiis Tosu (Staasiyoŋ Marsandiis JR,Ɗum ɓeydaama e caggal ndeeɗoo stasiyoŋ.) Hisamitsu farmasii Kyushu biro mawɗo Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal ia2sdvfuudrfdmdidhzqaq6vps4x8j2 183654 183653 2026-08-22T09:55:28Z Ilya Discuss 10103 183654 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Tashiro (田代駅, Tashiro-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Tosu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 105,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kokura e Hakata 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kurume, Ōmuta Yiyngo e laylayti station. Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. Yiyngo e laylayti station. Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 11 desaambar 1889 e juuɗe laana njoorndi Kyushu, ka laana njoorndi njoorndi, caggal nde mahngo laawol hakkunde Hakata e nokku (jooni udditaa) Chitosegawa, tawi Tashiro ina jeyaa e staasiyoŋaaji keewɗi hakkundeeji e dow laana kaa. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Hitoyoshi, caggal ɗuum ñalnde 21 noowammbar 1909, naati e laana mawka Kagoshima. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 18 marse 2006, Terminaal Tosu udditaa to bannge worgo gartirgol ngol tan. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 503 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 214ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Kyushu Koolaaɗo kuuɓal safaara wellitaare nokkuuji Stasiyoŋ Terminal Marsandiis Tosu (Staasiyoŋ Marsandiis JR,Ɗum ɓeydaama e caggal ndeeɗoo stasiyoŋ.) Hisamitsu farmasii Kyushu biro mawɗo Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal ao1vwmox8iizqpf4f2znryeoxpjetqx 183655 183654 2026-08-22T09:58:01Z Ilya Discuss 10103 183655 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tashiro''' (田代駅, Tashiro-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Tosu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. == Ko JR Kyushu == woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 105,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kokura e Hakata 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kurume, Ōmuta Yiyngo e laylayti station. Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. == Yiyngo e laylayti station. == Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 11 desaambar 1889 e juuɗe laana njoorndi Kyushu, ka laana njoorndi njoorndi, caggal nde mahngo laawol hakkunde Hakata e nokku (jooni udditaa) Chitosegawa, tawi Tashiro ina jeyaa e staasiyoŋaaji keewɗi hakkundeeji e dow laana kaa. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Hitoyoshi, caggal ɗuum ñalnde 21 noowammbar 1909, naati e laana mawka Kagoshima. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 18 marse 2006, Terminaal Tosu udditaa to bannge worgo gartirgol ngol tan. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 503 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 214ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Kyushu Koolaaɗo kuuɓal safaara wellitaare nokkuuji Stasiyoŋ Terminal Marsandiis Tosu (Staasiyoŋ Marsandiis JR,Ɗum ɓeydaama e caggal ndeeɗoo stasiyoŋ.) Hisamitsu farmasii Kyushu biro mawɗo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == joehk6nsirecxm63jsn23y9qk3a690q 183656 183655 2026-08-22T09:58:53Z Ilya Discuss 10103 183656 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tashiro''' (田代駅, Tashiro-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Tosu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu == woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 105,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kokura e Hakata 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kurume, Ōmuta Yiyngo e laylayti station. Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. == Yiyngo e laylayti station. == Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 11 desaambar 1889 e juuɗe laana njoorndi Kyushu, ka laana njoorndi njoorndi, caggal nde mahngo laawol hakkunde Hakata e nokku (jooni udditaa) Chitosegawa, tawi Tashiro ina jeyaa e staasiyoŋaaji keewɗi hakkundeeji e dow laana kaa. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Hitoyoshi, caggal ɗuum ñalnde 21 noowammbar 1909, naati e laana mawka Kagoshima. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 18 marse 2006, Terminaal Tosu udditaa to bannge worgo gartirgol ngol tan. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 503 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 214ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Kyushu Koolaaɗo kuuɓal safaara wellitaare nokkuuji Stasiyoŋ Terminal Marsandiis Tosu (Staasiyoŋ Marsandiis JR,Ɗum ɓeydaama e caggal ndeeɗoo stasiyoŋ.) Hisamitsu farmasii Kyushu biro mawɗo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == hjmv43v264qx1nygg9yhvy01lkhilpt 183657 183656 2026-08-22T09:59:35Z Ilya Discuss 10103 183657 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tashiro''' (田代駅, Tashiro-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Tosu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu == woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 105,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第4巻 福岡エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951630|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 4 Fukuoka Area|language=Japanese|pages=30, 68}}</ref> Plateauji 1 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kokura e Hakata 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kurume, Ōmuta Yiyngo e laylayti station. Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. == Yiyngo e laylayti station. == Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 11 desaambar 1889 e juuɗe laana njoorndi Kyushu, ka laana njoorndi njoorndi, caggal nde mahngo laawol hakkunde Hakata e nokku (jooni udditaa) Chitosegawa, tawi Tashiro ina jeyaa e staasiyoŋaaji keewɗi hakkundeeji e dow laana kaa. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Hitoyoshi, caggal ɗuum ñalnde 21 noowammbar 1909, naati e laana mawka Kagoshima. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 18 marse 2006, Terminaal Tosu udditaa to bannge worgo gartirgol ngol tan. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 503 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 214ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Kyushu Koolaaɗo kuuɓal safaara wellitaare nokkuuji Stasiyoŋ Terminal Marsandiis Tosu (Staasiyoŋ Marsandiis JR,Ɗum ɓeydaama e caggal ndeeɗoo stasiyoŋ.) Hisamitsu farmasii Kyushu biro mawɗo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == sjgb895jpliya6yyksdxoxubb4wouwr 183658 183657 2026-08-22T10:00:27Z Ilya Discuss 10103 183658 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tashiro''' (田代駅, Tashiro-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Tosu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu == woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 105,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第4巻 福岡エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951630|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 4 Fukuoka Area|language=Japanese|pages=30, 68}}</ref> Plateauji 1 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kokura e Hakata 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kurume, Ōmuta Yiyngo e laylayti station. Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo..<ref name="kawashima2" /><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/0430_tashiro.htm|title=田代駅|trans-title=Tashiro Station|access-date=6 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Yiyngo e laylayti station. == Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 11 desaambar 1889 e juuɗe laana njoorndi Kyushu, ka laana njoorndi njoorndi, caggal nde mahngo laawol hakkunde Hakata e nokku (jooni udditaa) Chitosegawa, tawi Tashiro ina jeyaa e staasiyoŋaaji keewɗi hakkundeeji e dow laana kaa. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Hitoyoshi, caggal ɗuum ñalnde 21 noowammbar 1909, naati e laana mawka Kagoshima. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 18 marse 2006, Terminaal Tosu udditaa to bannge worgo gartirgol ngol tan. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 503 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 214ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Kyushu Koolaaɗo kuuɓal safaara wellitaare nokkuuji Stasiyoŋ Terminal Marsandiis Tosu (Staasiyoŋ Marsandiis JR,Ɗum ɓeydaama e caggal ndeeɗoo stasiyoŋ.) Hisamitsu farmasii Kyushu biro mawɗo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == nxs3lkr3j15vlrymt62s634guzy7nu5 183659 183658 2026-08-22T10:01:22Z Ilya Discuss 10103 183659 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tashiro''' (田代駅, Tashiro-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Tosu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu == woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 105,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第4巻 福岡エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951630|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 4 Fukuoka Area|language=Japanese|pages=30, 68}}</ref> Plateauji 1 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kokura e Hakata 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kurume, Ōmuta Yiyngo e laylayti station. Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo..<ref name="kawashima2" /><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/0430_tashiro.htm|title=田代駅|trans-title=Tashiro Station|access-date=6 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Yiyngo e laylayti station. == Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 11 desaambar 1889 e juuɗe laana njoorndi Kyushu, ka laana njoorndi njoorndi, caggal nde mahngo laawol hakkunde Hakata e nokku (jooni udditaa) Chitosegawa, tawi Tashiro ina jeyaa e staasiyoŋaaji keewɗi hakkundeeji e dow laana kaa.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|680}}</ref> Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Hitoyoshi, caggal ɗuum ñalnde 21 noowammbar 1909, naati e laana mawka Kagoshima. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 18 marse 2006, Terminaal Tosu udditaa to bannge worgo gartirgol ngol tan. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 503 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 214ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Kyushu Koolaaɗo kuuɓal safaara wellitaare nokkuuji Stasiyoŋ Terminal Marsandiis Tosu (Staasiyoŋ Marsandiis JR,Ɗum ɓeydaama e caggal ndeeɗoo stasiyoŋ.) Hisamitsu farmasii Kyushu biro mawɗo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == iekzfp8xex56iksdkox4rrrjq6lssb7 183660 183659 2026-08-22T10:02:35Z Ilya Discuss 10103 183660 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tashiro''' (田代駅, Tashiro-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Tosu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu == woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 105,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第4巻 福岡エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951630|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 4 Fukuoka Area|language=Japanese|pages=30, 68}}</ref> Plateauji 1 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kokura e Hakata 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kurume, Ōmuta Yiyngo e laylayti station. Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo..<ref name="kawashima2" /><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/0430_tashiro.htm|title=田代駅|trans-title=Tashiro Station|access-date=6 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Yiyngo e laylayti station. == Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 11 desaambar 1889 e juuɗe laana njoorndi Kyushu, ka laana njoorndi njoorndi, caggal nde mahngo laawol hakkunde Hakata e nokku (jooni udditaa) Chitosegawa, tawi Tashiro ina jeyaa e staasiyoŋaaji keewɗi hakkundeeji e dow laana kaa. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Hitoyoshi, caggal ɗuum ñalnde 21 noowammbar 1909, naati e laana mawka Kagoshima.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 18 marse 2006, Terminaal Tosu udditaa to bannge worgo gartirgol ngol tan. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 503 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 214ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Kyushu Koolaaɗo kuuɓal safaara wellitaare nokkuuji Stasiyoŋ Terminal Marsandiis Tosu (Staasiyoŋ Marsandiis JR,Ɗum ɓeydaama e caggal ndeeɗoo stasiyoŋ.) Hisamitsu farmasii Kyushu biro mawɗo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == aer28pugbeqy91vdftup14mgfygqwff 183661 183660 2026-08-22T10:03:15Z Ilya Discuss 10103 183661 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tashiro''' (田代駅, Tashiro-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Tosu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref> == Ko JR Kyushu == woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 105,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗi laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第4巻 福岡エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951630|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 4 Fukuoka Area|language=Japanese|pages=30, 68}}</ref> Plateauji 1 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kokura e Hakata 2 ■ Laana mawka JB Kagoshima ngam Kurume, Ōmuta Yiyngo e laylayti station. Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo..<ref name="kawashima2" /><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/0430_tashiro.htm|title=田代駅|trans-title=Tashiro Station|access-date=6 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Yiyngo e laylayti station. == Terminaal marsandiis Tosu ina yiyee to bannge ñaamo. Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 11 desaambar 1889 e juuɗe laana njoorndi Kyushu, ka laana njoorndi njoorndi, caggal nde mahngo laawol hakkunde Hakata e nokku (jooni udditaa) Chitosegawa, tawi Tashiro ina jeyaa e staasiyoŋaaji keewɗi hakkundeeji e dow laana kaa. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, dingiral ngal naati e laana mawka Hitoyoshi, caggal ɗuum ñalnde 21 noowammbar 1909, naati e laana mawka Kagoshima.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 18 marse 2006, Terminaal Tosu udditaa to bannge worgo gartirgol ngol tan. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 503 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 214ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Kyushu Koolaaɗo kuuɓal safaara wellitaare nokkuuji Stasiyoŋ Terminal Marsandiis Tosu (Staasiyoŋ Marsandiis JR,Ɗum ɓeydaama e caggal ndeeɗoo stasiyoŋ.) Hisamitsu farmasii Kyushu biro mawɗo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == acjj5bspcydxbls4fvidyii6kpg5se1 Tateno Station (Saga) 0 43618 183662 2026-08-22T10:05:04Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Tateno (立野駅, Tateno-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Kiyama, to leydi Saga, to leydi Japon. Ko Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e yimɓe. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana Amagi Railway Amagi, ina woni 1,3 km e fuɗɗoode laana kaa to Kiyama. Denndaangal otooji Amagi Line ina njokka e gartirgol ngol. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e grade. Alaa mah..." 183662 wikitext text/x-wiki Gartirgal Tateno (立野駅, Tateno-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Kiyama, to leydi Saga, to leydi Japon. Ko Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e yimɓe. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana Amagi Railway Amagi, ina woni 1,3 km e fuɗɗoode laana kaa to Kiyama. Denndaangal otooji Amagi Line ina njokka e gartirgol ngol. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e grade. Alaa mahdi station kono plateau oo ina suddii nde tawnoo ina woni e les njiimaandi (overpass) laawol mawngol. Heɓde plateau ko e diwgol paɗe walla e rampa. Plateauji 1 ■ Line Amagi ngam Kiyama, e Amagi Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laabi njamndi Amagi Laabi Amagi Ogōri nokkuure Kiyama Tariya Laana njoorndi Amagi udditi gartirgol ngol ñalnde 1 noowammbar 1987, ko gartirgol ɓeydangol e laawol Amagi Line gonngol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, gartirgol ngol ina huutoree e 78 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Koka-Kola Hirnaange Japon Toyo Seikan Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 706qytpsqfe0x7uit5fkdu7nrmov9f0 183663 183662 2026-08-22T10:05:27Z Ilya Discuss 10103 183663 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Tateno (立野駅, Tateno-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Kiyama, to leydi Saga, to leydi Japon. Ko Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e yimɓe. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana Amagi Railway Amagi, ina woni 1,3 km e fuɗɗoode laana kaa to Kiyama. Denndaangal otooji Amagi Line ina njokka e gartirgol ngol. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e grade. Alaa mahdi station kono plateau oo ina suddii nde tawnoo ina woni e les njiimaandi (overpass) laawol mawngol. Heɓde plateau ko e diwgol paɗe walla e rampa. Plateauji 1 ■ Line Amagi ngam Kiyama, e Amagi Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laabi njamndi Amagi Laabi Amagi Ogōri nokkuure Kiyama Tariya Laana njoorndi Amagi udditi gartirgol ngol ñalnde 1 noowammbar 1987, ko gartirgol ɓeydangol e laawol Amagi Line gonngol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, gartirgol ngol ina huutoree e 78 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Koka-Kola Hirnaange Japon Toyo Seikan Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal e0xwzacgg4et0ojdkp6zar9s209p6q0 183664 183663 2026-08-22T10:07:33Z Ilya Discuss 10103 183664 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tateno''' (立野駅, Tateno-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Kiyama, to leydi Saga, to leydi Japon. Ko Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e yimɓe. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana Amagi Railway Amagi, ina woni 1,3 km e fuɗɗoode laana kaa to Kiyama. == Denndaangal == otooji Amagi Line ina njokka e gartirgol ngol. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e grade. == Alaa mahdi == station kono plateau oo ina suddii nde tawnoo ina woni e les njiimaandi (overpass) laawol mawngol. Heɓde plateau ko e diwgol paɗe walla e rampa. Plateauji 1 ■ Line Amagi ngam Kiyama, e Amagi Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laabi njamndi Amagi Laabi Amagi Ogōri nokkuure Kiyama Tariya Laana njoorndi Amagi udditi gartirgol ngol ñalnde 1 noowammbar 1987, ko gartirgol ɓeydangol e laawol Amagi Line gonngol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, gartirgol ngol ina huutoree e 78 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Koka-Kola Hirnaange Japon Toyo Seikan == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == soslumsm07epg1e9k103elrr5xfi625 183665 183664 2026-08-22T10:08:48Z Ilya Discuss 10103 183665 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tateno''' (立野駅, Tateno-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Kiyama, to leydi Saga, to leydi Japon. Ko Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e yimɓe..<ref name="terada">{{cite book|last=Terada|first=Hirokazu|script-title=ja: データブック日本の私鉄|trans-title=Databook: Japan's Private Railways|publisher=Neko Publishing|date=19 January 2013|location=Japan|language=Japanese|pages=182, 309|isbn=978-4-7770-1336-4}}</ref><ref name="timetable">{{cite web|url=http://www.amatetsu.jp/2017daiya.pdf|title=甘木鉄道時刻表|trans-title=Amagi Railway Timetable|accessdate=25 February 2018|website=www.amatetsu.jp|archive-date=25 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180225064848/http://www.amatetsu.jp/2017daiya.pdf|url-status=dead}}</ref> Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana Amagi Railway Amagi, ina woni 1,3 km e fuɗɗoode laana kaa to Kiyama. == Denndaangal == otooji Amagi Line ina njokka e gartirgol ngol. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e grade. == Alaa mahdi == station kono plateau oo ina suddii nde tawnoo ina woni e les njiimaandi (overpass) laawol mawngol. Heɓde plateau ko e diwgol paɗe walla e rampa. Plateauji 1 ■ Line Amagi ngam Kiyama, e Amagi Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laabi njamndi Amagi Laabi Amagi Ogōri nokkuure Kiyama Tariya Laana njoorndi Amagi udditi gartirgol ngol ñalnde 1 noowammbar 1987, ko gartirgol ɓeydangol e laawol Amagi Line gonngol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, gartirgol ngol ina huutoree e 78 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Koka-Kola Hirnaange Japon Toyo Seikan == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == da821t008echce0lq9gvn3g3wyjtycv 183666 183665 2026-08-22T10:09:41Z Ilya Discuss 10103 183666 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tateno''' (立野駅, Tateno-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Kiyama, to leydi Saga, to leydi Japon. Ko Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e yimɓe..<ref name="terada">{{cite book|last=Terada|first=Hirokazu|script-title=ja: データブック日本の私鉄|trans-title=Databook: Japan's Private Railways|publisher=Neko Publishing|date=19 January 2013|location=Japan|language=Japanese|pages=182, 309|isbn=978-4-7770-1336-4}}</ref><ref name="timetable">{{cite web|url=http://www.amatetsu.jp/2017daiya.pdf|title=甘木鉄道時刻表|trans-title=Amagi Railway Timetable|accessdate=25 February 2018|website=www.amatetsu.jp|archive-date=25 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180225064848/http://www.amatetsu.jp/2017daiya.pdf|url-status=dead}}</ref> Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana Amagi Railway Amagi, ina woni 1,3 km e fuɗɗoode laana kaa to Kiyama. == Denndaangal == otooji Amagi Line ina njokka e gartirgol ngol..<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/amagi/station/0010_tateno.htm|title=立野|trans-title=Tateno|accessdate=25 February 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第4巻 福岡エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951630|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 4 Fukuoka Area|language=Japanese|pages=27, 82}}</ref><ref name="noritai">{{cite web|url=https://www.noritai-amatetu.com/ensen-kankou-g/kiyama-tateno/|title=基山・立野 周辺|trans-title=Around Kiyama and Tateno|accessdate=25 February 2018|website=noritai-amatetu.com Website of the Society for the Promotion of the AmagiRailway}}</ref> Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e grade. == Alaa mahdi == station kono plateau oo ina suddii nde tawnoo ina woni e les njiimaandi (overpass) laawol mawngol. Heɓde plateau ko e diwgol paɗe walla e rampa. Plateauji 1 ■ Line Amagi ngam Kiyama, e Amagi Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laabi njamndi Amagi Laabi Amagi Ogōri nokkuure Kiyama Tariya Laana njoorndi Amagi udditi gartirgol ngol ñalnde 1 noowammbar 1987, ko gartirgol ɓeydangol e laawol Amagi Line gonngol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, gartirgol ngol ina huutoree e 78 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Koka-Kola Hirnaange Japon Toyo Seikan == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == gd1v7rsihyzbe0n86nbm3ob5g6l1lio 183667 183666 2026-08-22T10:10:23Z Ilya Discuss 10103 183667 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tateno''' (立野駅, Tateno-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Kiyama, to leydi Saga, to leydi Japon. Ko Amagi Railway, sosiyatee tataɓo gollondiral hakkunde laamu e yimɓe..<ref name="terada">{{cite book|last=Terada|first=Hirokazu|script-title=ja: データブック日本の私鉄|trans-title=Databook: Japan's Private Railways|publisher=Neko Publishing|date=19 January 2013|location=Japan|language=Japanese|pages=182, 309|isbn=978-4-7770-1336-4}}</ref><ref name="timetable">{{cite web|url=http://www.amatetsu.jp/2017daiya.pdf|title=甘木鉄道時刻表|trans-title=Amagi Railway Timetable|accessdate=25 February 2018|website=www.amatetsu.jp|archive-date=25 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180225064848/http://www.amatetsu.jp/2017daiya.pdf|url-status=dead}}</ref> Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana Amagi Railway Amagi, ina woni 1,3 km e fuɗɗoode laana kaa to Kiyama. == Denndaangal == otooji Amagi Line ina njokka e gartirgol ngol..<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/amagi/station/0010_tateno.htm|title=立野|trans-title=Tateno|accessdate=25 February 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第4巻 福岡エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951630|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 4 Fukuoka Area|language=Japanese|pages=27, 82}}</ref><ref name="noritai">{{cite web|url=https://www.noritai-amatetu.com/ensen-kankou-g/kiyama-tateno/|title=基山・立野 周辺|trans-title=Around Kiyama and Tateno|accessdate=25 February 2018|website=noritai-amatetu.com Website of the Society for the Promotion of the AmagiRailway}}</ref> Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e grade. == Alaa mahdi == station kono plateau oo ina suddii nde tawnoo ina woni e les njiimaandi (overpass) laawol mawngol. Heɓde plateau ko e diwgol paɗe walla e rampa. Plateauji 1 ■ Line Amagi ngam Kiyama, e Amagi Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laabi njamndi Amagi Laabi Amagi Ogōri nokkuure Kiyama Tariya Laana njoorndi Amagi udditi gartirgol ngol ñalnde 1 noowammbar 1987, ko gartirgol ɓeydangol e laawol Amagi Line gonngol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, gartirgol ngol ina huutoree e 78 neɗɗo ñalnde kala..<ref name="teishajo">{{Teishajo|II|699}}</ref> Nokku taariindi Koka-Kola Hirnaange Japon Toyo Seikan == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == b48vkttixpilud23h0pc8qhbesexou7 Tedako-Uranishi Station 0 43619 183668 2026-08-22T10:11:38Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Tedako-Uranishi (てだこ浦西駅, Tedako-Uranishi-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Ko ɗoon woni joofnirde fuɗnaange doggol ngol. Didol Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Daaldal 1・2 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019 e nder..." 183668 wikitext text/x-wiki Gartirgal Tedako-Uranishi (てだこ浦西駅, Tedako-Uranishi-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Ko ɗoon woni joofnirde fuɗnaange doggol ngol. Didol Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Daaldal 1・2 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019 e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri. cbzvaacavw2gzfw9lstkjx3hczsrjpg 183669 183668 2026-08-22T10:12:03Z Ilya Discuss 10103 183669 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Tedako-Uranishi (てだこ浦西駅, Tedako-Uranishi-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Ko ɗoon woni joofnirde fuɗnaange doggol ngol. Didol Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Daaldal 1・2 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019 e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri. 60bst0sbd175044882och6agzm0t8ub 183670 183669 2026-08-22T10:14:00Z Ilya Discuss 10103 183670 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tedako-Uranishi''' (てだこ浦西駅, Tedako-Uranishi-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, e nder diiwaan Okinawa, Japon. == Ko ɗoon woni == joofnirde fuɗnaange doggol ngol. Didol Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Daaldal 1・2 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019 e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri. == Tuugnorgal == 7zbgzai9mvbqubiho52z3zb9ufwehsc 183671 183670 2026-08-22T10:15:57Z Ilya Discuss 10103 183671 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Tedako-Uranishi''' (てだこ浦西駅, Tedako-Uranishi-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Urasoe, e nder diiwaan Okinawa, Japon.<ref>{{cite news|title=ゆいレール延伸 4.1キロ、新4駅で駅開き /沖縄|url=https://mainichi.jp/articles/20191002/rky/00m/040/024000c|accessdate=31 October 2019|agency=[[Mainichi Shimbun]]|date=2 October 2019|language=ja}}</ref> == Ko ɗoon woni == joofnirde fuɗnaange doggol ngol. Didol Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Daaldal 1・2 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 2019 e nder ɓeydagol kesol ummoraade Shuri. == Tuugnorgal == t1okws651fvdjxmpibqb8wl5ht46pab Saiwai Station 0 43620 183672 2026-08-22T10:17:54Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Saiwai (幸駅, Saiwai-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 2,9 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. Alaa galle station, kono ina woodi suudu dow plateau...." 183672 wikitext text/x-wiki Gartirgol Saiwai (幸駅, Saiwai-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 2,9 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. Alaa galle station, kono ina woodi suudu dow plateau. Feccere e nokku gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Yaasi station hollirta nokku ɗo welooji njooɗii Yaasi station hollirta nokku ɗo welooji njooɗii Tariya Staasiyoŋ Sawai udditaa ko ñalnde 11 marse 2000. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 61 458 yah-ngartaa, tawi ko 168 yah-ngartaa ñalnde kala. Nokku taariindi O woni ko e nokku ƴellitaaɗo fuɗnaange nokku wuro Isahaya. Koolaaɗo kuuɓal wellitaare nokkuuji e safaara Kyushu Isahaya Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Isahaya Duɗal leslesal wuro Isahaya Oguri Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Isahaya to diiwaan Nagasaki Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal rdh62q4qtvco0bmjyrgs6bhph0jdad4 183673 183672 2026-08-22T10:18:19Z Ilya Discuss 10103 183673 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgol Saiwai (幸駅, Saiwai-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 2,9 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. Alaa galle station, kono ina woodi suudu dow plateau. Feccere e nokku gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Yaasi station hollirta nokku ɗo welooji njooɗii Yaasi station hollirta nokku ɗo welooji njooɗii Tariya Staasiyoŋ Sawai udditaa ko ñalnde 11 marse 2000. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 61 458 yah-ngartaa, tawi ko 168 yah-ngartaa ñalnde kala. Nokku taariindi O woni ko e nokku ƴellitaaɗo fuɗnaange nokku wuro Isahaya. Koolaaɗo kuuɓal wellitaare nokkuuji e safaara Kyushu Isahaya Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Isahaya Duɗal leslesal wuro Isahaya Oguri Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Isahaya to diiwaan Nagasaki Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 2c0v7nkhse10okkvj3matd0496m3bxd 183674 183673 2026-08-22T10:20:09Z Ilya Discuss 10103 183674 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Saiwai''' (幸駅, Saiwai-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 2,9 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. == Alaa galle == station, kono ina woodi suudu dow plateau. == Feccere e nokku == gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Yaasi station hollirta nokku ɗo welooji njooɗii Yaasi station hollirta nokku ɗo welooji njooɗii Tariya Staasiyoŋ Sawai udditaa ko ñalnde 11 marse 2000. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 61 458 yah-ngartaa, tawi ko 168 yah-ngartaa ñalnde kala. == Nokku taariindi == O woni ko e nokku ƴellitaaɗo fuɗnaange nokku wuro Isahaya. Koolaaɗo kuuɓal wellitaare nokkuuji e safaara Kyushu Isahaya Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Isahaya Duɗal leslesal wuro Isahaya Oguri Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Isahaya to diiwaan Nagasaki == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == hdghe4i5t2t7q4717kklnqz96n3cjna 183675 183674 2026-08-22T10:21:15Z Ilya Discuss 10103 183675 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Saiwai''' (幸駅, Saiwai-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 2,9 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0020_saiwai.htm|title=幸駅|trans-title=Saiwai Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. == Alaa galle == station, kono ina woodi suudu dow plateau. == Feccere e nokku == gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Yaasi station hollirta nokku ɗo welooji njooɗii Yaasi station hollirta nokku ɗo welooji njooɗii Tariya Staasiyoŋ Sawai udditaa ko ñalnde 11 marse 2000. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 61 458 yah-ngartaa, tawi ko 168 yah-ngartaa ñalnde kala. == Nokku taariindi == O woni ko e nokku ƴellitaaɗo fuɗnaange nokku wuro Isahaya. Koolaaɗo kuuɓal wellitaare nokkuuji e safaara Kyushu Isahaya Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Isahaya Duɗal leslesal wuro Isahaya Oguri Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Isahaya to diiwaan Nagasaki == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == qx4w2yo4m4zetgg53kd8mfzol65ghr2 183676 183675 2026-08-22T10:22:07Z Ilya Discuss 10103 183676 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Saiwai''' (幸駅, Saiwai-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 2,9 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0020_saiwai.htm|title=幸駅|trans-title=Saiwai Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. == Alaa galle == station, kono ina woodi suudu dow plateau. == Feccere e nokku == gonɗo les njiimaandi oo kadi ina huutoree ngam waɗde welooji. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Yaasi station hollirta nokku ɗo welooji njooɗii Yaasi station hollirta nokku ɗo welooji njooɗii Tariya Staasiyoŋ Sawai udditaa ko ñalnde 11 marse 2000. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 61 458 yah-ngartaa, tawi ko 168 yah-ngartaa ñalnde kala.<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/488846.html|title=第67版(令和2年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 67th Edition|accessdate=16 March 2024|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref> == Nokku taariindi == O woni ko e nokku ƴellitaaɗo fuɗnaange nokku wuro Isahaya. Koolaaɗo kuuɓal wellitaare nokkuuji e safaara Kyushu Isahaya Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Isahaya Duɗal leslesal wuro Isahaya Oguri Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Isahaya to diiwaan Nagasaki == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ruw2y1hfy1dmuv06jdpj4w5gzyx5kfx Sari Station (Karatsu) 0 43621 183677 2026-08-22T10:23:54Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Sari (佐里駅, Sari-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol Sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 8,2 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol e dow ŋoral les. Alaa galle station kono ko..." 183677 wikitext text/x-wiki Gartirgol Sari (佐里駅, Sari-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol Sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 8,2 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol e dow ŋoral les. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, laamuuji municipaal ɗii mbaɗii suudu daɗndo ina wiyee "Aki Sakura-kan" (maanaa suudu ɓiɗɓe leɗɗe) sara damal station oo. Ko ɗum mbaydi leɗɗe koyɗe, diisnondiral Japon, nanndungal e mahaaɗo toɓɓe ɗiɗi dow laana to Hizen-Kubo. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokku Nishi-Ōchi Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko dingiral hakkundeewal e laawol kesol ngol e innde Sari Onsen (佐里温泉). E hitaande 1936, innde dingiral ngal waylaa wonti Matsuura Onsen (松浦温泉). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, wayli innde mum kadi wonti Sari, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. Gaaraas oo uddaa ñalnde 10 ut 1941, udditaa ñalnde 1 suwee 1946. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgal ngal arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 342 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Karatsu Sari Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal i7liebsjteby6yi75d3vrwv27851l2h 183678 183677 2026-08-22T10:24:20Z Ilya Discuss 10103 183678 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgol Sari (佐里駅, Sari-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol Sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 8,2 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol e dow ŋoral les. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, laamuuji municipaal ɗii mbaɗii suudu daɗndo ina wiyee "Aki Sakura-kan" (maanaa suudu ɓiɗɓe leɗɗe) sara damal station oo. Ko ɗum mbaydi leɗɗe koyɗe, diisnondiral Japon, nanndungal e mahaaɗo toɓɓe ɗiɗi dow laana to Hizen-Kubo. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokku Nishi-Ōchi Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko dingiral hakkundeewal e laawol kesol ngol e innde Sari Onsen (佐里温泉). E hitaande 1936, innde dingiral ngal waylaa wonti Matsuura Onsen (松浦温泉). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, wayli innde mum kadi wonti Sari, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. Gaaraas oo uddaa ñalnde 10 ut 1941, udditaa ñalnde 1 suwee 1946. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgal ngal arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 342 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Karatsu Sari Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 5t9bkmh20srwrbzvcw893ucyiiqs0az 183679 183678 2026-08-22T10:25:58Z Ilya Discuss 10103 183679 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Sari''' (佐里駅, Sari-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol Sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 8,2 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol e dow ŋoral les. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, laamuuji municipaal ɗii mbaɗii suudu daɗndo ina wiyee "Aki Sakura-kan" (maanaa suudu ɓiɗɓe leɗɗe) sara damal station oo. Ko ɗum mbaydi leɗɗe koyɗe, diisnondiral Japon, nanndungal e mahaaɗo toɓɓe ɗiɗi dow laana to Hizen-Kubo. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokku Nishi-Ōchi Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko dingiral hakkundeewal e laawol kesol ngol e innde Sari Onsen (佐里温泉). E hitaande 1936, innde dingiral ngal waylaa wonti Matsuura Onsen (松浦温泉). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, wayli innde mum kadi wonti Sari, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. Gaaraas oo uddaa ñalnde 10 ut 1941, udditaa ñalnde 1 suwee 1946. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgal ngal arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 342 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Karatsu Sari == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == icmffjxh746wzmks8e9xt4dvvyd1rby 183680 183679 2026-08-22T10:26:53Z Ilya Discuss 10103 183680 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Sari''' (佐里駅, Sari-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol Sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 8,2 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol e dow ŋoral les. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, laamuuji municipaal ɗii mbaɗii suudu daɗndo ina wiyee "Aki Sakura-kan" (maanaa suudu ɓiɗɓe leɗɗe) sara damal station oo. Ko ɗum mbaydi leɗɗe koyɗe, diisnondiral Japon, nanndungal e mahaaɗo toɓɓe ɗiɗi dow laana to Hizen-Kubo. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokku Nishi-Ōchi Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko dingiral hakkundeewal e laawol kesol ngol e innde Sari Onsen (佐里温泉). E hitaande 1936, innde dingiral ngal waylaa wonti Matsuura Onsen (松浦温泉). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, wayli innde mum kadi wonti Sari, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. Gaaraas oo uddaa ñalnde 10 ut 1941, udditaa ñalnde 1 suwee 1946. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgal ngal arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 342 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Karatsu Sari == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 1muaefv2doy32221dbrjik7ishey6zw 183681 183680 2026-08-22T10:27:42Z Ilya Discuss 10103 183681 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Sari''' (佐里駅, Sari-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol Sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 8,2 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol e dow ŋoral les. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, laamuuji municipaal ɗii mbaɗii suudu daɗndo ina wiyee "Aki Sakura-kan" (maanaa suudu ɓiɗɓe leɗɗe) sara damal station oo.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0530_sari.htm|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/sub2-sari.html|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Ko ɗum mbaydi leɗɗe koyɗe, diisnondiral Japon, nanndungal e mahaaɗo toɓɓe ɗiɗi dow laana to Hizen-Kubo. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokku Nishi-Ōchi Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko dingiral hakkundeewal e laawol kesol ngol e innde Sari Onsen (佐里温泉). E hitaande 1936, innde dingiral ngal waylaa wonti Matsuura Onsen (松浦温泉). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, wayli innde mum kadi wonti Sari, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. Gaaraas oo uddaa ñalnde 10 ut 1941, udditaa ñalnde 1 suwee 1946. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgal ngal arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 342 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Karatsu Sari == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == rl23kn61u3lhlp6prfo32sqvnga1en2 183682 183681 2026-08-22T10:28:45Z Adamu mc 10501 183682 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Sari''' (Sari-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol Sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 8,2 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol e dow ŋoral les. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, laamuuji municipaal ɗii mbaɗii suudu daɗndo ina wiyee "Aki Sakura-kan" (maanaa suudu ɓiɗɓe leɗɗe) sara damal station oo.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0530_sari.htm|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/sub2-sari.html|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Ko ɗum mbaydi leɗɗe koyɗe, diisnondiral Japon, nanndungal e mahaaɗo toɓɓe ɗiɗi dow laana to Hizen-Kubo. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokku Nishi-Ōchi Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko dingiral hakkundeewal e laawol kesol ngol e innde Sari Onsen (佐里温泉). E hitaande 1936, innde dingiral ngal waylaa wonti Matsuura Onsen (松浦温泉). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, wayli innde mum kadi wonti Sari, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. Gaaraas oo uddaa ñalnde 10 ut 1941, udditaa ñalnde 1 suwee 1946. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgal ngal arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 342 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Karatsu Sari == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Leydi]] 8gpfdxbqf95itefm3ozqgm8iq2go8eo 183683 183682 2026-08-22T10:29:35Z Adamu mc 10501 Edit 183683 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Sari''' (Sari-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol Sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 8,2 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol e dow ŋoral les. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, laamuuji municipaal ɗii mbaɗii suudu daɗndo ina wiyee "Aki Sakura-kan" (maanaa suudu ɓiɗɓe leɗɗe) sara damal station oo.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0530_sari.htm|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/sub2-sari.html|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Ko ɗum mbaydi leɗɗe koyɗe, diisnondiral Japon, nanndungal e mahaaɗo toɓɓe ɗiɗi dow laana to Hizen-Kubo. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokku Nishi-Ōchi Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande alif 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko dingiral hakkundeewal e laawol kesol ngol e innde Sari Onsen (佐里温泉). E hitaande 1936, innde dingiral ngal waylaa wonti Matsuura Onsen (松浦温泉). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, wayli innde mum kadi wonti Sari, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. Gaaraas oo uddaa ñalnde 10 ut 1941, udditaa ñalnde 1 suwee 1946. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgal ngal arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 342 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Karatsu Sari == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Leydi]] abgvzf3zvnx2r16rdail9ec3vjn1f5e 183684 183683 2026-08-22T10:30:19Z Ilya Discuss 10103 183684 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Sari''' (佐里駅, Sari-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol Sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 8,2 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol e dow ŋoral les. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, laamuuji municipaal ɗii mbaɗii suudu daɗndo ina wiyee "Aki Sakura-kan" (maanaa suudu ɓiɗɓe leɗɗe) sara damal station oo.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0530_sari.htm|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/sub2-sari.html|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Ko ɗum mbaydi leɗɗe koyɗe, diisnondiral Japon, nanndungal e mahaaɗo toɓɓe ɗiɗi dow laana to Hizen-Kubo. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokku Nishi-Ōchi Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko dingiral hakkundeewal e laawol kesol ngol e innde Sari Onsen (佐里温泉). E hitaande 1936, innde dingiral ngal waylaa wonti Matsuura Onsen (松浦温泉). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, wayli innde mum kadi wonti Sari, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. Gaaraas oo uddaa ñalnde 10 ut 1941, udditaa ñalnde 1 suwee 1946. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgal ngal arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 342 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Karatsu Sari == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 607uebwpnxrpuvrtgscdopu0nwvfl9x 183685 183684 2026-08-22T10:31:12Z Ilya Discuss 10103 183685 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Sari''' (佐里駅, Sari-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol Sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 8,2 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol e dow ŋoral les. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, laamuuji municipaal ɗii mbaɗii suudu daɗndo ina wiyee "Aki Sakura-kan" (maanaa suudu ɓiɗɓe leɗɗe) sara damal station oo.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0530_sari.htm|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/sub2-sari.html|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Ko ɗum mbaydi leɗɗe koyɗe, diisnondiral Japon, nanndungal e mahaaɗo toɓɓe ɗiɗi dow laana to Hizen-Kubo. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokku Nishi-Ōchi Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko dingiral hakkundeewal e laawol kesol ngol e innde Sari Onsen (佐里温泉). E hitaande 1936, innde dingiral ngal waylaa wonti Matsuura Onsen (松浦温泉). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, wayli innde mum kadi wonti Sari, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. Gaaraas oo uddaa ñalnde 10 ut 1941, udditaa ñalnde 1 suwee 1946. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgal ngal arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 342 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Karatsu Sari == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 6ebbb7qcjoq2vejjtrgdrlgmstz2w23 183686 183685 2026-08-22T10:32:21Z Ilya Discuss 10103 183686 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Sari''' (佐里駅, Sari-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol Sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 8,2 km.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol e dow ŋoral les. Alaa galle station kono ko hoɗorde ina waɗa e dow plateau. Yanti heen, laamuuji municipaal ɗii mbaɗii suudu daɗndo ina wiyee "Aki Sakura-kan" (maanaa suudu ɓiɗɓe leɗɗe) sara damal station oo.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0530_sari.htm|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/sub2-sari.html|title=佐里|trans-title=Sari|accessdate=31 March 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Ko ɗum mbaydi leɗɗe koyɗe, diisnondiral Japon, nanndungal e mahaaɗo toɓɓe ɗiɗi dow laana to Hizen-Kubo. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokku Nishi-Ōchi Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko dingiral hakkundeewal e laawol kesol ngol e innde Sari Onsen (佐里温泉). E hitaande 1936, innde dingiral ngal waylaa wonti Matsuura Onsen (松浦温泉). Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, wayli innde mum kadi wonti Sari, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. Gaaraas oo uddaa ñalnde 10 ut 1941, udditaa ñalnde 1 suwee 1946. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgal ngal arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 342 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref> <ref name="teishajo">{{Teishajo|II|726}}</ref> Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Karatsu Sari == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == onf72fzvlideg9j8knge2vdnxdqb5uz Saza Station 0 43622 183687 2026-08-22T10:34:16Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Saza (佐々駅, Saza-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Hontabaru-men, Saza, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laawol laana njoorndi Matsuura Seihō-Koukou-Mae Nishi-Kyushū Line Koura Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi, ina waɗi plateauji ɗiɗi e laabi tati. Toɓɓe 1 ■Line Nishi-Ky..." 183687 wikitext text/x-wiki Gaaraas Saza (佐々駅, Saza-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Hontabaru-men, Saza, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laawol laana njoorndi Matsuura Seihō-Koukou-Mae Nishi-Kyushū Line Koura Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi, ina waɗi plateauji ɗiɗi e laabi tati. Toɓɓe 1 ■Line Nishi-Kyushū Haa Sasebo 2 ■Line Nishi-Kyūshū haa Tabira-Hiradoguchi・Matsuura・Imari 3 ■Line Nishi-Kyushū Haa Sasebo Taariindi Ooɗoo nokku ina darii sara nokku cakaari wuro Saza. Laawol ngenndiwal 204 Catal Busuuji Saza Biro wuro Saza Posto JP Saza Banke Shinwa Catal Saza Tariya Ñalnde 27 desaambar 1931, dingiral ngal udditaa ko dingiral Sasa ngam njulaagu nde tawnoo laana njoorndi Sasebo mahii caltal ummoraade Yotsuyubi (caggal ɗuum inniraa Yotsuibi) e dow laana gonka jokkondirka wuro Sasebo e Usunoura. Ñalnde 24 oktoobar 1933, laana kesa ka udditaa gila Sasa haa Sechibaru. Ndee udditgol ko goonga ko jolngo laawol laana njoorndi keeriiɗo gonngol e sosiyatee laana njoorndi. Ñalnde 1 oktoobar 1936, laawol laana njoorndi Sasebo ngenndiraa. E oon sahaa gooto, innde station ndee waylaama gila e Sasa, wonti Saza, tawa binndol kanji ngol waylaaki. Ñalnde 1 marse 1945, laawol laana njoorndi ngol waylaa haa Saza wonti nokku ɗo laana Matsuura e laana Usunoura kawri. Golle laawol Usunoura (Saza-Usunoura) dartinaama ñalnde 26 Duujal 1971. Ñalnde 1 abriil 1987, laana njoorndi ngenndi Japon waɗtaa e laana ndiwoowa, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988, ndeeɗoo dingiral roni ko laawol laana njoorndi Matsuura. Tuugnorgal ozyzm7nm5fu6i3s6qex6t7cv4f4twab 183688 183687 2026-08-22T10:34:39Z Ilya Discuss 10103 183688 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Saza (佐々駅, Saza-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Hontabaru-men, Saza, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laawol laana njoorndi Matsuura Seihō-Koukou-Mae Nishi-Kyushū Line Koura Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi, ina waɗi plateauji ɗiɗi e laabi tati. Toɓɓe 1 ■Line Nishi-Kyushū Haa Sasebo 2 ■Line Nishi-Kyūshū haa Tabira-Hiradoguchi・Matsuura・Imari 3 ■Line Nishi-Kyushū Haa Sasebo Taariindi Ooɗoo nokku ina darii sara nokku cakaari wuro Saza. Laawol ngenndiwal 204 Catal Busuuji Saza Biro wuro Saza Posto JP Saza Banke Shinwa Catal Saza Tariya Ñalnde 27 desaambar 1931, dingiral ngal udditaa ko dingiral Sasa ngam njulaagu nde tawnoo laana njoorndi Sasebo mahii caltal ummoraade Yotsuyubi (caggal ɗuum inniraa Yotsuibi) e dow laana gonka jokkondirka wuro Sasebo e Usunoura. Ñalnde 24 oktoobar 1933, laana kesa ka udditaa gila Sasa haa Sechibaru. Ndee udditgol ko goonga ko jolngo laawol laana njoorndi keeriiɗo gonngol e sosiyatee laana njoorndi. Ñalnde 1 oktoobar 1936, laawol laana njoorndi Sasebo ngenndiraa. E oon sahaa gooto, innde station ndee waylaama gila e Sasa, wonti Saza, tawa binndol kanji ngol waylaaki. Ñalnde 1 marse 1945, laawol laana njoorndi ngol waylaa haa Saza wonti nokku ɗo laana Matsuura e laana Usunoura kawri. Golle laawol Usunoura (Saza-Usunoura) dartinaama ñalnde 26 Duujal 1971. Ñalnde 1 abriil 1987, laana njoorndi ngenndi Japon waɗtaa e laana ndiwoowa, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988, ndeeɗoo dingiral roni ko laawol laana njoorndi Matsuura. Tuugnorgal 5ydbkp9b8uep52teu5s7my2uklcqd3k 183690 183688 2026-08-22T10:36:55Z Ilya Discuss 10103 183690 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Saza''' (佐々駅, Saza-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Hontabaru-men, Saza, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laawol laana njoorndi Matsuura Seihō-Koukou-Mae Nishi-Kyushū Line Koura Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi, ina waɗi plateauji ɗiɗi e laabi tati. Toɓɓe 1 ■Line Nishi-Kyushū Haa Sasebo 2 ■Line Nishi-Kyūshū haa Tabira-Hiradoguchi・Matsuura・Imari 3 ■Line Nishi-Kyushū Haa Sasebo Taariindi Ooɗoo nokku ina darii sara nokku cakaari wuro Saza. Laawol ngenndiwal 204 Catal Busuuji Saza Biro wuro Saza Posto JP Saza Banke Shinwa Catal Saza Tariya Ñalnde 27 desaambar 1931, dingiral ngal udditaa ko dingiral Sasa ngam njulaagu nde tawnoo laana njoorndi Sasebo mahii caltal ummoraade Yotsuyubi (caggal ɗuum inniraa Yotsuibi) e dow laana gonka jokkondirka wuro Sasebo e Usunoura. Ñalnde 24 oktoobar 1933, laana kesa ka udditaa gila Sasa haa Sechibaru. Ndee udditgol ko goonga ko jolngo laawol laana njoorndi keeriiɗo gonngol e sosiyatee laana njoorndi. Ñalnde 1 oktoobar 1936, laawol laana njoorndi Sasebo ngenndiraa. E oon sahaa gooto, innde station ndee waylaama gila e Sasa, wonti Saza, tawa binndol kanji ngol waylaaki. Ñalnde 1 marse 1945, laawol laana njoorndi ngol waylaa haa Saza wonti nokku ɗo laana Matsuura e laana Usunoura kawri. == Golle laawol Usunoura == (Saza-Usunoura) dartinaama ñalnde 26 Duujal 1971. Ñalnde 1 abriil 1987, laana njoorndi ngenndi Japon waɗtaa e laana ndiwoowa, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988, ndeeɗoo dingiral roni ko laawol laana njoorndi Matsuura. == Tuugnorgal == e76wyojbez8s44j1fxn9zc2w0k40c1u 183691 183690 2026-08-22T10:38:24Z Ilya Discuss 10103 183691 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Saza''' (佐々駅, Saza-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Hontabaru-men, Saza, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laawol laana njoorndi Matsuura Seihō-Koukou-Mae Nishi-Kyushū Line Koura Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi, ina waɗi plateauji ɗiɗi e laabi tati. Toɓɓe 1 ■Line Nishi-Kyushū Haa Sasebo 2 ■Line Nishi-Kyūshū haa Tabira-Hiradoguchi・Matsuura・Imari 3 ■Line Nishi-Kyushū Haa Sasebo Taariindi Ooɗoo nokku ina darii sara nokku cakaari wuro Saza.<ref name="teishajo">{{Teishajo|II|732, 733, 736}}</ref> Laawol ngenndiwal 204 Catal Busuuji Saza Biro wuro Saza Posto JP Saza Banke Shinwa Catal Saza Tariya Ñalnde 27 desaambar 1931, dingiral ngal udditaa ko dingiral Sasa ngam njulaagu nde tawnoo laana njoorndi Sasebo mahii caltal ummoraade Yotsuyubi (caggal ɗuum inniraa Yotsuibi) e dow laana gonka jokkondirka wuro Sasebo e Usunoura. Ñalnde 24 oktoobar 1933, laana kesa ka udditaa gila Sasa haa Sechibaru. Ndee udditgol ko goonga ko jolngo laawol laana njoorndi keeriiɗo gonngol e sosiyatee laana njoorndi. Ñalnde 1 oktoobar 1936, laawol laana njoorndi Sasebo ngenndiraa. E oon sahaa gooto, innde station ndee waylaama gila e Sasa, wonti Saza, tawa binndol kanji ngol waylaaki. Ñalnde 1 marse 1945, laawol laana njoorndi ngol waylaa haa Saza wonti nokku ɗo laana Matsuura e laana Usunoura kawri. == Golle laawol Usunoura == (Saza-Usunoura) dartinaama ñalnde 26 Duujal 1971. Ñalnde 1 abriil 1987, laana njoorndi ngenndi Japon waɗtaa e laana ndiwoowa, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988, ndeeɗoo dingiral roni ko laawol laana njoorndi Matsuura. == Tuugnorgal == jo98njp9kwzur2opr85wj5uhqjhtr35 Senryūgataki Station 0 43623 183692 2026-08-22T10:39:42Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Senryūgataki (潜竜ヶ滝駅, Senryūgataki-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Emukae-chō Tanomoto-men, Sasebo, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Yoshii Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi, ina waɗi plateau bannge gooto. Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Opitaal Senryū Tokuda Posto Inot..." 183692 wikitext text/x-wiki Gaaraas Senryūgataki (潜竜ヶ滝駅, Senryūgataki-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Emukae-chō Tanomoto-men, Sasebo, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Yoshii Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi, ina waɗi plateau bannge gooto. Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Opitaal Senryū Tokuda Posto Inotsuki Catal pinal wuro Emukai Ko ɓuuɓri ndiyam Senryūgataki Ponto Fukuigawa Tariya 1939-01-25 - Udditaa ngam golloraade ko nokku JGR Senryū (潜竜駅, Senryū-eki) . 1987-04-01 - Laabi njoorndi mbaɗti jeyeede e ooɗoo nokku ko JR Kyushu roni ɗum. 1988-04-01 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko laawol laana njoorndi Matsuura, innde mum wayli haa wonti innde hannde ndee. Tuugnorgal psbvys8k309ivznjaem6hyr2op5es9g 183693 183692 2026-08-22T10:40:43Z Ilya Discuss 10103 183693 wikitext text/x-wiki Gaaraas Senryūgataki (潜竜ヶ滝駅, Senryūgataki-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Emukae-chō Tanomoto-men, Sasebo, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Yoshii Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi, ina waɗi plateau bannge gooto. Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Opitaal Senryū Tokuda Posto Inotsuki Catal pinal wuro Emukai Ko ɓuuɓri ndiyam Senryūgataki Ponto Fukuigawa Tariya 1939-01-25 - Udditaa ngam golloraade ko nokku JGR Senryū (潜竜駅, Senryū-eki) . 1987-04-01 - Laabi njoorndi mbaɗti jeyeede e ooɗoo nokku ko JR Kyushu roni ɗum. 1988-04-01 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko laawol laana njoorndi Matsuura, innde mum wayli haa wonti innde hannde ndee. == Tuugnorgal == q7ziax94s7awzpdg73cs848aqiw1ijq 183695 183693 2026-08-22T10:42:20Z Ilya Discuss 10103 183695 wikitext text/x-wiki Gaaraas Senryūgataki (潜竜ヶ滝駅, Senryūgataki-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Emukae-chō Tanomoto-men, Sasebo, diiwaan Nagasaki. == Ko laawol laana == njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. == Diidi Laawol == laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Yoshii Laylaytol station Stasiyoŋ oo ko leydi, ina waɗi plateau bannge gooto. Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Opitaal Senryū Tokuda Posto Inotsuki Catal pinal wuro Emukai Ko ɓuuɓri ndiyam Senryūgataki Ponto Fukuigawa Tariya 1939-01-25 - Udditaa ngam golloraade ko nokku JGR Senryū (潜竜駅, Senryū-eki) . 1987-04-01 - Laabi njoorndi mbaɗti jeyeede e ooɗoo nokku ko JR Kyushu roni ɗum. 1988-04-01 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko laawol laana njoorndi Matsuura, innde mum wayli haa wonti innde hannde ndee. == Tuugnorgal == rq5kh0zndlulqti9l9mbn78uivyrzxx Shin-Ōmura Station 0 43624 183696 2026-08-22T10:44:19Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Shin-Ōmura (e ɗemngal Japon : 新大村駅, Hepburn : Shin-Ōmura-eki ; limt. ‘Garaas Ōmura keso’) ko gaaraas laaɗe diwooje jolnooɓe e yimɓe, tawaaɗo e wuro Ōmura, Nagasaki, Japon. Ko Sosiyetee laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Diidi Gartirgal Shin-Ōmura ko laana ndiwoowa Nishi Kyushu gollotoo, ina woɗɗi nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo laawɗuka to Takeo-Onsen, 32,3 kiloomeeteer. Kadi ina huutoree e sarwisaaji gaadoraaɗi l..." 183696 wikitext text/x-wiki Gaaraas Shin-Ōmura (e ɗemngal Japon : 新大村駅, Hepburn : Shin-Ōmura-eki ; limt. ‘Garaas Ōmura keso’) ko gaaraas laaɗe diwooje jolnooɓe e yimɓe, tawaaɗo e wuro Ōmura, Nagasaki, Japon. Ko Sosiyetee laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Diidi Gartirgal Shin-Ōmura ko laana ndiwoowa Nishi Kyushu gollotoo, ina woɗɗi nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo laawɗuka to Takeo-Onsen, 32,3 kiloomeeteer. Kadi ina huutoree e sarwisaaji gaadoraaɗi laana Ōmura, ina woɗɗi 33,7 kiloomeeteer e joofnirde ndeen laana to Haiki . Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi lowre wootere to bannge leydi ngam laana Ōmura e lowre ɗiɗi toownde bannge Nishi Kyushu Shinkansen. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo ngam Isahaya e Nagasaki 11 ■ Nishi Kyushu Sinkansen ngam Takeo-Onsen e Hakata 12 ■ Niisi Kyushu Sinkansen ngam Nagasaki Tariya Staasiyoŋ Shin-Ōmura udditaa ko ñalnde 23 suwee 2022 nde laana ndiwoowa Nishi Kyushu fuɗɗii golle ngalu. Nokku taariindi Opitaal wuro Omura Nokku ƴeewndo kaayitaaji diwooje e nder diiwaan Nagasaki Konu leydi Konu Omura, Konu Takematsu Doole difagol hoore mum e nder geec Omura Air Base Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal ejff8b8yh46uhpocmy43n8fbfhbpl73 183697 183696 2026-08-22T10:46:14Z Ilya Discuss 10103 183697 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Shin-Ōmura (e ɗemngal Japon : 新大村駅, Hepburn : Shin-Ōmura-eki ; limt. ‘Garaas Ōmura keso’) ko gaaraas laaɗe diwooje jolnooɓe e yimɓe, tawaaɗo e wuro Ōmura, Nagasaki, Japon. Ko Sosiyetee laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Diidi Gartirgal Shin-Ōmura ko laana ndiwoowa Nishi Kyushu gollotoo, ina woɗɗi nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo laawɗuka to Takeo-Onsen, 32,3 kiloomeeteer. Kadi ina huutoree e sarwisaaji gaadoraaɗi laana Ōmura, ina woɗɗi 33,7 kiloomeeteer e joofnirde ndeen laana to Haiki . Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi lowre wootere to bannge leydi ngam laana Ōmura e lowre ɗiɗi toownde bannge Nishi Kyushu Shinkansen. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo ngam Isahaya e Nagasaki 11 ■ Nishi Kyushu Sinkansen ngam Takeo-Onsen e Hakata 12 ■ Niisi Kyushu Sinkansen ngam Nagasaki Tariya Staasiyoŋ Shin-Ōmura udditaa ko ñalnde 23 suwee 2022 nde laana ndiwoowa Nishi Kyushu fuɗɗii golle ngalu. Nokku taariindi Opitaal wuro Omura Nokku ƴeewndo kaayitaaji diwooje e nder diiwaan Nagasaki Konu leydi Konu Omura, Konu Takematsu Doole difagol hoore mum e nder geec Omura Air Base Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal d6d8g5woetonea3sj5e7xi5tppfztzz 183698 183697 2026-08-22T10:48:23Z Ilya Discuss 10103 183698 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Shin-Ōmura''' (e ɗemngal Japon : 新大村駅, Hepburn : Shin-Ōmura-eki ; limt. ‘Garaas Ōmura keso’) ko gaaraas laaɗe diwooje jolnooɓe e yimɓe, tawaaɗo e wuro Ōmura, Nagasaki, Japon. Ko Sosiyetee laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Diidi Gartirgal Shin-Ōmura ko laana ndiwoowa Nishi Kyushu gollotoo, ina woɗɗi nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo laawɗuka to Takeo-Onsen, 32,3 kiloomeeteer. Kadi ina huutoree e sarwisaaji gaadoraaɗi laana Ōmura, ina woɗɗi 33,7 kiloomeeteer e joofnirde ndeen laana to Haiki . == Tooɓere Stasiyoŋ == oo ina waɗi lowre wootere to bannge leydi ngam laana Ōmura e lowre ɗiɗi toownde bannge Nishi Kyushu Shinkansen. == Stasiyoŋ == oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo ngam Isahaya e Nagasaki 11 ■ Nishi Kyushu Sinkansen ngam Takeo-Onsen e Hakata 12 ■ Niisi Kyushu Sinkansen ngam Nagasaki Tariya Staasiyoŋ Shin-Ōmura udditaa ko ñalnde 23 suwee 2022 nde laana ndiwoowa Nishi Kyushu fuɗɗii golle ngalu. Nokku taariindi Opitaal wuro Omura Nokku ƴeewndo kaayitaaji diwooje e nder diiwaan Nagasaki Konu leydi Konu Omura, Konu Takematsu Doole difagol hoore mum e nder geec Omura Air Base == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == bkrson2q9d3safmh4b8k4rddoqiy35r 183699 183698 2026-08-22T10:49:51Z Ilya Discuss 10103 183699 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Shin-Ōmura''' (e ɗemngal Japon : 新大村駅, Hepburn : Shin-Ōmura-eki ; limt. ‘Garaas Ōmura keso’) ko gaaraas laaɗe diwooje jolnooɓe e yimɓe, tawaaɗo e wuro Ōmura, Nagasaki, Japon. Ko Sosiyetee laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> Diidi Gartirgal Shin-Ōmura ko laana ndiwoowa Nishi Kyushu gollotoo, ina woɗɗi nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo laawɗuka to Takeo-Onsen, 32,3 kiloomeeteer. Kadi ina huutoree e sarwisaaji gaadoraaɗi laana Ōmura, ina woɗɗi 33,7 kiloomeeteer e joofnirde ndeen laana to Haiki . == Tooɓere Stasiyoŋ == oo ina waɗi lowre wootere to bannge leydi ngam laana Ōmura e lowre ɗiɗi toownde bannge Nishi Kyushu Shinkansen. == Stasiyoŋ == oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo ngam Isahaya e Nagasaki 11 ■ Nishi Kyushu Sinkansen ngam Takeo-Onsen e Hakata 12 ■ Niisi Kyushu Sinkansen ngam Nagasaki Tariya Staasiyoŋ Shin-Ōmura udditaa ko ñalnde 23 suwee 2022 nde laana ndiwoowa Nishi Kyushu fuɗɗii golle ngalu. Nokku taariindi Opitaal wuro Omura Nokku ƴeewndo kaayitaaji diwooje e nder diiwaan Nagasaki Konu leydi Konu Omura, Konu Takematsu Doole difagol hoore mum e nder geec Omura Air Base == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 6bzjvxg8ww4s92df4i1zly8vclu4bs9 183700 183699 2026-08-22T10:50:58Z Ilya Discuss 10103 183700 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Shin-Ōmura''' (e ɗemngal Japon : 新大村駅, Hepburn : Shin-Ōmura-eki ; limt. ‘Garaas Ōmura keso’) ko gaaraas laaɗe diwooje jolnooɓe e yimɓe, tawaaɗo e wuro Ōmura, Nagasaki, Japon. Ko Sosiyetee laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> Diidi Gartirgal Shin-Ōmura ko laana ndiwoowa Nishi Kyushu gollotoo, ina woɗɗi nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo laawɗuka to Takeo-Onsen, 32,3 kiloomeeteer. Kadi ina huutoree e sarwisaaji gaadoraaɗi laana Ōmura, ina woɗɗi 33,7 kiloomeeteer e joofnirde ndeen laana to Haiki .<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=36, 73}}</ref> == Tooɓere Stasiyoŋ == oo ina waɗi lowre wootere to bannge leydi ngam laana Ōmura e lowre ɗiɗi toownde bannge Nishi Kyushu Shinkansen. == Stasiyoŋ == oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo ngam Isahaya e Nagasaki 11 ■ Nishi Kyushu Sinkansen ngam Takeo-Onsen e Hakata 12 ■ Niisi Kyushu Sinkansen ngam Nagasaki Tariya Staasiyoŋ Shin-Ōmura udditaa ko ñalnde 23 suwee 2022 nde laana ndiwoowa Nishi Kyushu fuɗɗii golle ngalu. Nokku taariindi Opitaal wuro Omura Nokku ƴeewndo kaayitaaji diwooje e nder diiwaan Nagasaki Konu leydi Konu Omura, Konu Takematsu Doole difagol hoore mum e nder geec Omura Air Base == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == rrhms5ifasfqrn37yf8rx8y9wkn6s34 183701 183700 2026-08-22T10:51:52Z Ilya Discuss 10103 183701 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Shin-Ōmura''' (e ɗemngal Japon : 新大村駅, Hepburn : Shin-Ōmura-eki ; limt. ‘Garaas Ōmura keso’) ko gaaraas laaɗe diwooje jolnooɓe e yimɓe, tawaaɗo e wuro Ōmura, Nagasaki, Japon. Ko Sosiyetee laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> Diidi Gartirgal Shin-Ōmura ko laana ndiwoowa Nishi Kyushu gollotoo, ina woɗɗi nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo laawɗuka to Takeo-Onsen, 32,3 kiloomeeteer. Kadi ina huutoree e sarwisaaji gaadoraaɗi laana Ōmura, ina woɗɗi 33,7 kiloomeeteer e joofnirde ndeen laana to Haiki .<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=36, 73}}</ref> == Tooɓere Stasiyoŋ == oo ina waɗi lowre wootere to bannge leydi ngam laana Ōmura e lowre ɗiɗi toownde bannge Nishi Kyushu Shinkansen. == Stasiyoŋ == oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo ngam Isahaya e Nagasaki 11 ■ Nishi Kyushu Sinkansen ngam Takeo-Onsen e Hakata 12 ■ Niisi Kyushu Sinkansen ngam Nagasaki Tariya Staasiyoŋ Shin-Ōmura udditaa ko ñalnde 23 suwee 2022 nde laana ndiwoowa Nishi Kyushu fuɗɗii golle ngalu.<ref>{{Cite web|date=23 September 2022|title=西九州新幹線が開業、「かもめ」が出発…博多―長崎間は30分短い最速1時間20分に|trans-title=Nishikyushu Shinkansen opens, "Kamome" is abolished, Hakata-Nagasaki in 1 hour and 20 minutes|url=https://www.yomiuri.co.jp/national/20220923-OYT1T50120/|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923003230/https://www.yomiuri.co.jp/national/20220923-OYT1T50120/|archive-date=23 September 2022|access-date=27 December 2022|website=Yomiuri Shimbun DIGITAL|language=ja}}</ref> Nokku taariindi Opitaal wuro Omura Nokku ƴeewndo kaayitaaji diwooje e nder diiwaan Nagasaki Konu leydi Konu Omura, Konu Takematsu Doole difagol hoore mum e nder geec Omura Air Base == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == dc6ko17uxivnm5z8ncgnibrjuf1tscy Shuri Station 0 43625 183702 2026-08-22T10:53:25Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Shuri (首里駅, Shuri-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaango e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Tariya Staasiyoŋ oo ina fotnoo innireede Staasiyoŋ Tera (汀良駅, Tera-eki) caggal hoɗorde nder Shuri, kono udditaa ko Staasiyoŋ Shuri ñalnde 10 ut 2003. Ina huutoroo caka wuro Shuri, Castle Shuri, e saraaji mum. Station Shuri ko adii fof ko joofnirde fuɗnaange laana kaa. Ñalnde 1 oktoobar 2019, jolngo keso feewde fuɗ..." 183702 wikitext text/x-wiki Gartirgol Shuri (首里駅, Shuri-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaango e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Tariya Staasiyoŋ oo ina fotnoo innireede Staasiyoŋ Tera (汀良駅, Tera-eki) caggal hoɗorde nder Shuri, kono udditaa ko Staasiyoŋ Shuri ñalnde 10 ut 2003. Ina huutoroo caka wuro Shuri, Castle Shuri, e saraaji mum. Station Shuri ko adii fof ko joofnirde fuɗnaange laana kaa. Ñalnde 1 oktoobar 2019, jolngo keso feewde fuɗnaange haa Tedako-Uranishi udditaa. Siim Koolol ngol fijirtee ngam anndude gargol e yaltugol otooji ko jimɗi aadaaji Okinawan biyeteeɗi Akata Sunduchi. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi toowɗe banngeeji, kuutortooɗe laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tuugnorgal 5qzxlk89n9l9b85qxov54qh4pakhd12 183703 183702 2026-08-22T10:54:17Z Ilya Discuss 10103 183703 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Gartirgol Shuri (首里駅, Shuri-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaango e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. Tariya Staasiyoŋ oo ina fotnoo innireede Staasiyoŋ Tera (汀良駅, Tera-eki) caggal hoɗorde nder Shuri, kono udditaa ko Staasiyoŋ Shuri ñalnde 10 ut 2003. Ina huutoroo caka wuro Shuri, Castle Shuri, e saraaji mum. Station Shuri ko adii fof ko joofnirde fuɗnaange laana kaa. Ñalnde 1 oktoobar 2019, jolngo keso feewde fuɗnaange haa Tedako-Uranishi udditaa. Siim Koolol ngol fijirtee ngam anndude gargol e yaltugol otooji ko jimɗi aadaaji Okinawan biyeteeɗi Akata Sunduchi. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi toowɗe banngeeji, kuutortooɗe laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tuugnorgal 3h1y6bo8qyfcg408j1rb1sg90jkphbo 183704 183703 2026-08-22T10:55:46Z Ilya Discuss 10103 183704 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgol Shuri''' (首里駅, Shuri-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaango e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. == Tariya Staasiyoŋ == oo ina fotnoo innireede Staasiyoŋ Tera (汀良駅, Tera-eki) caggal hoɗorde nder Shuri, kono udditaa ko Staasiyoŋ Shuri ñalnde 10 ut 2003. Ina huutoroo caka wuro Shuri, Castle Shuri, e saraaji mum. Station Shuri ko adii fof ko joofnirde fuɗnaange laana kaa. Ñalnde 1 oktoobar 2019, jolngo keso feewde fuɗnaange haa Tedako-Uranishi udditaa. == Siim Koolol == ngol fijirtee ngam anndude gargol e yaltugol otooji ko jimɗi aadaaji Okinawan biyeteeɗi Akata Sunduchi. == Diidi Monorail == wuro Okinawa Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi toowɗe banngeeji, kuutortooɗe laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha == Tuugnorgal == 7xo3xomc6bkn3si2iqvdtj2kwthxhcr 183705 183704 2026-08-22T10:56:30Z Ilya Discuss 10103 183705 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgol Shuri''' (首里駅, Shuri-eki) ko gartirgol laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaango e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. == Tariya Staasiyoŋ == oo ina fotnoo innireede Staasiyoŋ Tera (汀良駅, Tera-eki) caggal hoɗorde nder Shuri, kono udditaa ko Staasiyoŋ Shuri ñalnde 10 ut 2003.<ref>{{cite news|title=ゆいレール延伸 4.1キロ、新4駅で駅開き /沖縄|url=https://mainichi.jp/articles/20191002/rky/00m/040/024000c|accessdate=31 October 2019|agency=[[Mainichi Shimbun]]|date=2 October 2019|language=ja}}</ref> Ina huutoroo caka wuro Shuri, Castle Shuri, e saraaji mum. Station Shuri ko adii fof ko joofnirde fuɗnaange laana kaa. Ñalnde 1 oktoobar 2019, jolngo keso feewde fuɗnaange haa Tedako-Uranishi udditaa. == Siim Koolol == ngol fijirtee ngam anndude gargol e yaltugol otooji ko jimɗi aadaaji Okinawan biyeteeɗi Akata Sunduchi. == Diidi Monorail == wuro Okinawa Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi toowɗe banngeeji, kuutortooɗe laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha == Tuugnorgal == 6xwv2nnbmvrwtvnwwcftpnis2drn9ql Sonogi Station 0 43626 183706 2026-08-22T10:58:59Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Sonogi (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina..." 183706 wikitext text/x-wiki Gartirgal Sonogi (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket gollotooɓe. Rampa ina yahra e galle station oo gila e yeeso. Heɓde plateau site luurondirɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e rampeeji e dame ɗiɗi ɗee kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam yahde Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki. E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajnaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru bowte hitaande 1898. Sonogi udditaa e ñalawma gooto ko jolngo hakkundeejo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Laawol mawngol Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Sonogi haa Isahaya inniraama Laawol Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. fgwsmkh52ax6cln2vou7j0tc7ya2hym 183707 183706 2026-08-22T10:59:45Z Ilya Discuss 10103 183707 wikitext text/x-wiki Gartirgal Sonogi (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Mahdi station oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket gollotooɓe. Rampa ina yahra e galle station oo gila e yeeso. Heɓde plateau site luurondirɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e rampeeji e dame ɗiɗi ɗee kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam yahde Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki. E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajnaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru bowte hitaande 1898. Sonogi udditaa e ñalawma gooto ko jolngo hakkundeejo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Laawol mawngol Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Sonogi haa Isahaya inniraama Laawol Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2019, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 305 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Bus JR Kyushu ina huutoree ngam ɓuuɓde Ureshino e Gare Takeo-Onsen gila e nokku gartirgal ngal. Laawol lesdi Japon 205 Posto Sonogi Ofis wuro Higashisonogi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal qd1y3rpzt9547ncylh2lggvzupzxkaz 183708 183707 2026-08-22T11:01:29Z Ilya Discuss 10103 183708 wikitext text/x-wiki '''Gartirgal Sonogi''' (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. == Mahdi station == oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket gollotooɓe. Rampa ina yahra e galle station oo gila e yeeso. Heɓde plateau site luurondirɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e rampeeji e dame ɗiɗi ɗee kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam yahde Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki. E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajnaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru bowte hitaande 1898. Sonogi udditaa e ñalawma gooto ko jolngo hakkundeejo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Laawol mawngol Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Sonogi haa Isahaya inniraama Laawol Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2019, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 305 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Bus JR Kyushu ina huutoree ngam ɓuuɓde Ureshino e Gare Takeo-Onsen gila e nokku gartirgal ngal. Laawol lesdi Japon 205 Posto Sonogi Ofis wuro Higashisonogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 9rotr2rpv2hixl2espqorq66jv92yjf 183709 183708 2026-08-22T11:01:58Z Ilya Discuss 10103 183709 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Sonogi''' (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. == Mahdi station == oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket gollotooɓe. Rampa ina yahra e galle station oo gila e yeeso. Heɓde plateau site luurondirɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e rampeeji e dame ɗiɗi ɗee kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam yahde Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki. E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajnaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru bowte hitaande 1898. Sonogi udditaa e ñalawma gooto ko jolngo hakkundeejo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Laawol mawngol Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Sonogi haa Isahaya inniraama Laawol Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2019, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 305 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Bus JR Kyushu ina huutoree ngam ɓuuɓde Ureshino e Gare Takeo-Onsen gila e nokku gartirgal ngal. Laawol lesdi Japon 205 Posto Sonogi Ofis wuro Higashisonogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 94h1j1olgd31fdcmkdaf4mun4v4kj6g 183710 183709 2026-08-22T11:03:10Z Ilya Discuss 10103 183710 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Sonogi''' (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. == Mahdi station == oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket gollotooɓe. Rampa ina yahra e galle station oo gila e yeeso. Heɓde plateau site luurondirɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e rampeeji e dame ɗiɗi ɗee kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. == Plateauji == 1 ■ Laana Ōmura ngam Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam yahde Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki. == E daawal garoowal == yaajde, laawol ngol yaajnaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru bowte hitaande 1898. == Sonogi udditaa == e ñalawma gooto ko jolngo hakkundeejo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Laawol mawngol Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Sonogi haa Isahaya inniraama Laawol Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2019, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 305 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Bus JR Kyushu ina huutoree ngam ɓuuɓde Ureshino e Gare Takeo-Onsen gila e nokku gartirgal ngal. Laawol lesdi Japon 205 Posto Sonogi Ofis wuro Higashisonogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == rbo99a635vyue3ftjd9i3tpeab91b2e 183711 183710 2026-08-22T11:03:52Z Ilya Discuss 10103 183711 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Sonogi''' (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Mahdi station == oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket gollotooɓe. Rampa ina yahra e galle station oo gila e yeeso. Heɓde plateau site luurondirɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e rampeeji e dame ɗiɗi ɗee kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. == Plateauji == 1 ■ Laana Ōmura ngam Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam yahde Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki. == E daawal garoowal == yaajde, laawol ngol yaajnaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru bowte hitaande 1898. == Sonogi udditaa == e ñalawma gooto ko jolngo hakkundeejo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Laawol mawngol Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Sonogi haa Isahaya inniraama Laawol Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2019, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 305 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Bus JR Kyushu ina huutoree ngam ɓuuɓde Ureshino e Gare Takeo-Onsen gila e nokku gartirgal ngal. Laawol lesdi Japon 205 Posto Sonogi Ofis wuro Higashisonogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == rrromosuw3oaf7dzuk25fg0iydna7em 183712 183711 2026-08-22T11:04:57Z Ilya Discuss 10103 183712 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Sonogi''' (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Mahdi station == oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket gollotooɓe. Rampa ina yahra e galle station oo gila e yeeso. Heɓde plateau site luurondirɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e rampeeji e dame ɗiɗi ɗee kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191653_1601.html|title=彼杵|trans-title=Sonogi|accessdate=20 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Plateauji == 1 ■ Laana Ōmura ngam Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam yahde Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki. == E daawal garoowal == yaajde, laawol ngol yaajnaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru bowte hitaande 1898. == Sonogi udditaa == e ñalawma gooto ko jolngo hakkundeejo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Laawol mawngol Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Sonogi haa Isahaya inniraama Laawol Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2019, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 305 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Bus JR Kyushu ina huutoree ngam ɓuuɓde Ureshino e Gare Takeo-Onsen gila e nokku gartirgal ngal. Laawol lesdi Japon 205 Posto Sonogi Ofis wuro Higashisonogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ahw3oiwo9xzvaxl9qli8qca35zvzbz4 183713 183712 2026-08-22T11:05:35Z Ilya Discuss 10103 183713 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Sonogi''' (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Mahdi station == oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket gollotooɓe. Rampa ina yahra e galle station oo gila e yeeso. Heɓde plateau site luurondirɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e rampeeji e dame ɗiɗi ɗee kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0050_sonogi.htm|title=彼杵|trans-title=Sonogi|accessdate=20 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=37, 73}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12042731003.html|title=大村線・彼杵駅に行ってきました|trans-title=I went to Sonogi Station Ōmura Line|date=24 June 2015|accessdate=20 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191653_1601.html|title=彼杵|trans-title=Sonogi|accessdate=20 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Plateauji == 1 ■ Laana Ōmura ngam Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam yahde Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki. == E daawal garoowal == yaajde, laawol ngol yaajnaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru bowte hitaande 1898. == Sonogi udditaa == e ñalawma gooto ko jolngo hakkundeejo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Laawol mawngol Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Sonogi haa Isahaya inniraama Laawol Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2019, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 305 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Bus JR Kyushu ina huutoree ngam ɓuuɓde Ureshino e Gare Takeo-Onsen gila e nokku gartirgal ngal. Laawol lesdi Japon 205 Posto Sonogi Ofis wuro Higashisonogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == mjb659m7kdw2e19eshizg1egq5omjlj 183714 183713 2026-08-22T11:06:19Z Ilya Discuss 10103 183714 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Sonogi''' (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Mahdi station == oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket gollotooɓe. Rampa ina yahra e galle station oo gila e yeeso. Heɓde plateau site luurondirɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e rampeeji e dame ɗiɗi ɗee kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0050_sonogi.htm|title=彼杵|trans-title=Sonogi|accessdate=20 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=37, 73}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12042731003.html|title=大村線・彼杵駅に行ってきました|trans-title=I went to Sonogi Station Ōmura Line|date=24 June 2015|accessdate=20 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191653_1601.html|title=彼杵|trans-title=Sonogi|accessdate=20 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Plateauji == 1 ■ Laana Ōmura ngam Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam yahde Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|title=長崎支店内各駅|trans-title=Stations within the Nagasaki Branch|accessdate=20 March 2018|website=JRTE website}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600255|title=彼杵駅|trans-title=Sonogi Station|accessdate=20 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == E daawal garoowal == yaajde, laawol ngol yaajnaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru bowte hitaande 1898. == Sonogi udditaa == e ñalawma gooto ko jolngo hakkundeejo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Laawol mawngol Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Sonogi haa Isahaya inniraama Laawol Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2019, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 305 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Bus JR Kyushu ina huutoree ngam ɓuuɓde Ureshino e Gare Takeo-Onsen gila e nokku gartirgal ngal. Laawol lesdi Japon 205 Posto Sonogi Ofis wuro Higashisonogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == o9q8njziekdumihes38b1g2bsy6ezm6 183715 183714 2026-08-22T11:07:10Z Ilya Discuss 10103 183715 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Sonogi''' (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Mahdi station == oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket gollotooɓe. Rampa ina yahra e galle station oo gila e yeeso. Heɓde plateau site luurondirɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e rampeeji e dame ɗiɗi ɗee kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0050_sonogi.htm|title=彼杵|trans-title=Sonogi|accessdate=20 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=37, 73}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12042731003.html|title=大村線・彼杵駅に行ってきました|trans-title=I went to Sonogi Station Ōmura Line|date=24 June 2015|accessdate=20 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191653_1601.html|title=彼杵|trans-title=Sonogi|accessdate=20 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Plateauji == 1 ■ Laana Ōmura ngam Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam yahde Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|title=長崎支店内各駅|trans-title=Stations within the Nagasaki Branch|accessdate=20 March 2018|website=JRTE website}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600255|title=彼杵駅|trans-title=Sonogi Station|accessdate=20 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == E daawal garoowal == yaajde, laawol ngol yaajnaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru bowte hitaande 1898..<ref>{{Teishajo|I|22-3, 225, 227}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|738}}</ref> == Sonogi udditaa == e ñalawma gooto ko jolngo hakkundeejo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Laawol mawngol Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Sonogi haa Isahaya inniraama Laawol Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2019, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 305 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Bus JR Kyushu ina huutoree ngam ɓuuɓde Ureshino e Gare Takeo-Onsen gila e nokku gartirgal ngal. Laawol lesdi Japon 205 Posto Sonogi Ofis wuro Higashisonogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == puv2f82osh0mp9bxrbd1dgjv2rcnen8 183716 183715 2026-08-22T11:08:18Z Ilya Discuss 10103 183716 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Sonogi''' (彼杵駅, Sonogi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro wiyeteengo Higashisonogi, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 19,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Mahdi station == oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket gollotooɓe. Rampa ina yahra e galle station oo gila e yeeso. Heɓde plateau site luurondirɗo oo ko e laawol taƴgol tolno e rampeeji e dame ɗiɗi ɗee kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0050_sonogi.htm|title=彼杵|trans-title=Sonogi|accessdate=20 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=37, 73}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12042731003.html|title=大村線・彼杵駅に行ってきました|trans-title=I went to Sonogi Station Ōmura Line|date=24 June 2015|accessdate=20 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191653_1601.html|title=彼杵|trans-title=Sonogi|accessdate=20 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Plateauji == 1 ■ Laana Ōmura ngam Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam yahde Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol feewde fuɗnaange gila Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) e hitaande 1895. E hitaande 1897, laawol ngol yettiima Haiki..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|title=長崎支店内各駅|trans-title=Stations within the Nagasaki Branch|accessdate=20 March 2018|website=JRTE website}}</ref> == E daawal garoowal == yaajde, laawol ngol yaajnaama feewde Ōmura ngol udditaa ko no jolngo keso ñalnde 20 lewru bowte hitaande 1898..<ref>{{Teishajo|I|22-3, 225, 227}}</ref> == Sonogi udditaa == e ñalawma gooto ko jolngo hakkundeejo hakkunde Haiki e Ōmura. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki feewde Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki.. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde Laawol mawngol Nagasaki e laawol ummoraade Haiki, rewrude e Sonogi haa Isahaya inniraama Laawol Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2019, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 305 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 298ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Bus JR Kyushu ina huutoree ngam ɓuuɓde Ureshino e Gare Takeo-Onsen gila e nokku gartirgal ngal. Laawol lesdi Japon 205 Posto Sonogi Ofis wuro Higashisonogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == lu5nd9mkyyqubwhz8grivvkrv6uw68m Prefectural Office Station 0 43627 183717 2026-08-22T11:09:54Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal birooji (県庁前駅, Kenchō-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Stasiyoŋ birooji prefektuur udditaa ko e lewru ut 2003. Taariindi Suudu laamu diiw..." 183717 wikitext text/x-wiki Gartirgal birooji (県庁前駅, Kenchō-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Stasiyoŋ birooji prefektuur udditaa ko e lewru ut 2003. Taariindi Suudu laamu diiwaan Okinawa Tuugnorgal 2hu5ogqfry0k5bbl9verq1zy0mstpe5 183718 183717 2026-08-22T11:10:45Z Ilya Discuss 10103 183718 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Gartirgal birooji (県庁前駅, Kenchō-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Stasiyoŋ birooji prefektuur udditaa ko e lewru ut 2003. Taariindi Suudu laamu diiwaan Okinawa Tuugnorgal aw1rwm1ujrf3ki302pa2qk37b4k6uhq 183719 183718 2026-08-22T11:11:11Z Ilya Discuss 10103 183719 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal birooji''' (県庁前駅, Kenchō-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Stasiyoŋ birooji prefektuur udditaa ko e lewru ut 2003. Taariindi Suudu laamu diiwaan Okinawa == Tuugnorgal == rujun7oihjkmxcjtl5fpgvsk3x7mg7z 183720 183719 2026-08-22T11:11:42Z Ilya Discuss 10103 183720 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal birooji''' (県庁前駅, Kenchō-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon. == Diidi Monorail == wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Stasiyoŋ birooji prefektuur udditaa ko e lewru ut 2003. Taariindi Suudu laamu diiwaan Okinawa == Tuugnorgal == 6skhmbvzhko2ozfe8j1klwq55gd30gh 183721 183720 2026-08-22T11:12:40Z Ilya Discuss 10103 183721 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gartirgal birooji''' (県庁前駅, Kenchō-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon.}<ref>[http://www.yui-rail.co.jp/info/file/4900.pdf "Station names in English, Chinese and Korean"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170328015625/http://www.yui-rail.co.jp/info/file/4900.pdf|date=2017-03-28}}</ref> == Diidi Monorail == wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Stasiyoŋ birooji prefektuur udditaa ko e lewru ut 2003. Taariindi Suudu laamu diiwaan Okinawa == Tuugnorgal == 6saqtxc7qd589ltsnell3mzxnb1ldue Ōchi Station 0 43628 183722 2026-08-22T11:14:52Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Ōchi (相知駅, Ōchi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, ngal woni ko e wuro Karatsu, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 26,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Ko adii fof ko bannge e plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station..." 183722 wikitext text/x-wiki Gartirgal Ōchi (相知駅, Ōchi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, ngal woni ko e wuro Karatsu, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 26,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Ko adii fof ko bannge e plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station kadi ina waɗi laabi ɗiɗi no galle renndo nii. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe kono agent kan'i itaku ina sooda won e mbaydiiji tikket gila e windo tikket e nder galle stasiyoŋ oo. Plateauji Bannge (Staasiyoŋ) Fuɗnaange ■ Laabi JK Karatsu ngam Saga Bannge worgo ■ Laana JK Karatsu ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. Yiyngo plateau bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. Yiyngo plateau bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) feewde Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol yaaji haa Kyūragi e Ōchi udditgol ñalnde heen ko nokku hakkundeejo e laawol ngol. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 84 066 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 230 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Ōchi Posto Karatsu wuro Ōchi Catal Defterdu Ōchi Duɗal leslesal Ōchi wuro Karatsu Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ōchi wuro Karatsu Suudu ciftorgol Hideo Murata Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal tp1yr2t1d5lzltxg38v3gt3dbzik2th 183723 183722 2026-08-22T11:15:14Z Ilya Discuss 10103 183723 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Ōchi (相知駅, Ōchi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, ngal woni ko e wuro Karatsu, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 26,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Ko adii fof ko bannge e plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station kadi ina waɗi laabi ɗiɗi no galle renndo nii. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe kono agent kan'i itaku ina sooda won e mbaydiiji tikket gila e windo tikket e nder galle stasiyoŋ oo. Plateauji Bannge (Staasiyoŋ) Fuɗnaange ■ Laabi JK Karatsu ngam Saga Bannge worgo ■ Laana JK Karatsu ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. Yiyngo plateau bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. Yiyngo plateau bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) feewde Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol yaaji haa Kyūragi e Ōchi udditgol ñalnde heen ko nokku hakkundeejo e laawol ngol. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 84 066 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 230 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Ōchi Posto Karatsu wuro Ōchi Catal Defterdu Ōchi Duɗal leslesal Ōchi wuro Karatsu Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ōchi wuro Karatsu Suudu ciftorgol Hideo Murata Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 7d3pplfj3um2ifdfoj69utq79aldve0 183724 183723 2026-08-22T11:17:52Z Ilya Discuss 10103 183724 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōchi''' (相知駅, Ōchi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, ngal woni ko e wuro Karatsu, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 26,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Ko adii fof ko bannge e plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station kadi ina waɗi laabi ɗiɗi no galle renndo nii. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. == Stasiyoŋ == oo alaa gollotooɓe kono agent kan'i itaku ina sooda won e mbaydiiji tikket gila e windo tikket e nder galle stasiyoŋ oo. Plateauji Bannge (Staasiyoŋ) Fuɗnaange ■ Laabi JK Karatsu ngam Saga Bannge worgo ■ Laana JK Karatsu ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) feewde Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol yaaji haa Kyūragi e Ōchi udditgol ñalnde heen ko nokku hakkundeejo e laawol ngol. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. == Nde laawol laana == njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 84 066 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 230 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi == Ōchi Posto Karatsu wuro Ōchi Catal Defterdu Ōchi Duɗal leslesal Ōchi wuro Karatsu Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ōchi wuro Karatsu Suudu ciftorgol Hideo Murata Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == qilwmzl3ch13gyo7jdjlyvt4atxguvp 183725 183724 2026-08-22T11:19:05Z Ilya Discuss 10103 183725 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōchi''' (相知駅, Ōchi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, ngal woni ko e wuro Karatsu, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 26,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Ko adii fof ko bannge e plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station kadi ina waɗi laabi ɗiɗi no galle renndo nii. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. == Stasiyoŋ == oo alaa gollotooɓe kono agent kan'i itaku ina sooda won e mbaydiiji tikket gila e windo tikket e nder galle stasiyoŋ oo. Plateauji Bannge (Staasiyoŋ) Fuɗnaange ■ Laabi JK Karatsu ngam Saga Bannge worgo ■ Laana JK Karatsu ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) feewde Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol yaaji haa Kyūragi e Ōchi udditgol ñalnde heen ko nokku hakkundeejo e laawol ngol. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. == Nde laawol laana == njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 84 066 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 230 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi == Ōchi Posto Karatsu wuro Ōchi Catal Defterdu Ōchi Duɗal leslesal Ōchi wuro Karatsu Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ōchi wuro Karatsu Suudu ciftorgol Hideo Murata Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ouoge9d5hpp0hutgordmq2adk0dlnri 183726 183725 2026-08-22T11:19:57Z Ilya Discuss 10103 183726 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōchi''' (相知駅, Ōchi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, ngal woni ko e wuro Karatsu, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 26,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Ko adii fof ko bannge e plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station kadi ina waɗi laabi ɗiɗi no galle renndo nii. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0070_ouchi.htm|title=相知駅|trans-title=Ōchi|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600105|title=相知駅|trans-title=Ōchi Station|accessdate=10 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Stasiyoŋ == oo alaa gollotooɓe kono agent kan'i itaku ina sooda won e mbaydiiji tikket gila e windo tikket e nder galle stasiyoŋ oo. Plateauji Bannge (Staasiyoŋ) Fuɗnaange ■ Laabi JK Karatsu ngam Saga Bannge worgo ■ Laana JK Karatsu ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) feewde Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol yaaji haa Kyūragi e Ōchi udditgol ñalnde heen ko nokku hakkundeejo e laawol ngol. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. == Nde laawol laana == njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 84 066 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 230 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi == Ōchi Posto Karatsu wuro Ōchi Catal Defterdu Ōchi Duɗal leslesal Ōchi wuro Karatsu Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ōchi wuro Karatsu Suudu ciftorgol Hideo Murata Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ta3sq1ew6aad1dsudv35dw9vldrxnyg 183727 183726 2026-08-22T11:20:45Z Ilya Discuss 10103 183727 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōchi''' (相知駅, Ōchi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, ngal woni ko e wuro Karatsu, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 26,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Ko adii fof ko bannge e plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station kadi ina waɗi laabi ɗiɗi no galle renndo nii. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0070_ouchi.htm|title=相知駅|trans-title=Ōchi|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600105|title=相知駅|trans-title=Ōchi Station|accessdate=10 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Stasiyoŋ == oo alaa gollotooɓe kono agent kan'i itaku ina sooda won e mbaydiiji tikket gila e windo tikket e nder galle stasiyoŋ oo..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref> Plateauji Bannge (Staasiyoŋ) Fuɗnaange ■ Laabi JK Karatsu ngam Saga Bannge worgo ■ Laana JK Karatsu ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) feewde Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol yaaji haa Kyūragi e Ōchi udditgol ñalnde heen ko nokku hakkundeejo e laawol ngol. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. == Nde laawol laana == njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 84 066 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 230 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi == Ōchi Posto Karatsu wuro Ōchi Catal Defterdu Ōchi Duɗal leslesal Ōchi wuro Karatsu Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ōchi wuro Karatsu Suudu ciftorgol Hideo Murata Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 4u0z7kgpnycic56dc2sa74rbhsvlj2p 183728 183727 2026-08-22T11:21:29Z Ilya Discuss 10103 183728 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōchi''' (相知駅, Ōchi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, ngal woni ko e wuro Karatsu, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 26,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Ko adii fof ko bannge e plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station kadi ina waɗi laabi ɗiɗi no galle renndo nii. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0070_ouchi.htm|title=相知駅|trans-title=Ōchi|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600105|title=相知駅|trans-title=Ōchi Station|accessdate=10 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Stasiyoŋ == oo alaa gollotooɓe kono agent kan'i itaku ina sooda won e mbaydiiji tikket gila e windo tikket e nder galle stasiyoŋ oo..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref> Plateauji Bannge (Staasiyoŋ) Fuɗnaange ■ Laabi JK Karatsu ngam Saga Bannge worgo ■ Laana JK Karatsu ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) feewde Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol yaaji haa Kyūragi e Ōchi udditgol ñalnde heen ko nokku hakkundeejo e laawol ngol. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. == Nde laawol laana == njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 84 066 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 230 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi == Ōchi Posto Karatsu wuro Ōchi Catal Defterdu Ōchi Duɗal leslesal Ōchi wuro Karatsu Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ōchi wuro Karatsu Suudu ciftorgol Hideo Murata Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 136r7evc8ctghm99u9c5pinma6wryjt 183729 183728 2026-08-22T11:21:48Z Ilya Discuss 10103 183729 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōchi''' (相知駅, Ōchi-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, ngal JR Kyushu gollotoo, ngal woni ko e wuro Karatsu, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu woni e mum, ina woni 26,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Ko adii fof ko bannge e plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station kadi ina waɗi laabi ɗiɗi no galle renndo nii. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0070_ouchi.htm|title=相知駅|trans-title=Ōchi|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600105|title=相知駅|trans-title=Ōchi Station|accessdate=10 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Stasiyoŋ == oo alaa gollotooɓe kono agent kan'i itaku ina sooda won e mbaydiiji tikket gila e windo tikket e nder galle stasiyoŋ oo..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref> Plateauji Bannge (Staasiyoŋ) Fuɗnaange ■ Laabi JK Karatsu ngam Saga Bannge worgo ■ Laana JK Karatsu ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> Heɓde platform ummoraade e galle station. To bannge ñaamo ina yiyee leeso piste ngam piste hakkundeere ɓooynde. To bannge ñaamo ko plateau goɗɗo oo. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. == Yiyngo plateau == bannge goɗɗo oo, naatneteeɗo gila e galle station oo e ponto koyɗe. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) feewde Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol yaaji haa Kyūragi e Ōchi udditgol ñalnde heen ko nokku hakkundeejo e laawol ngol. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. == Nde laawol laana == njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 84 066 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 230 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi == Ōchi Posto Karatsu wuro Ōchi Catal Defterdu Ōchi Duɗal leslesal Ōchi wuro Karatsu Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ōchi wuro Karatsu Suudu ciftorgol Hideo Murata Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == b319bkdjaeo88jqrzzbkfds2zc8hwnh