Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.16 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Colombia 0 4083 183795 181829 2026-08-22T23:23:07Z Adamu mc 10501 183795 wikitext text/x-wiki {| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+<big><big>''República de Colombia''<br />'''Ndenndaandi Colombia'''</big></big> |- | style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 | {| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" |- | align="center" width="140px" | [[Fichier:Flag of Colombia.svg|150px]] | align="center" width="140px" | [[Fichier:Coat of arms of Colombia.svg|150px]] |- | align="center" width="140px" | ([[Flag of Colombia|Flag]]) | align="center" width="140px" | ([[Coat of Arms of Colombia|Coat of Arms]]) |} |- | align="center" colspan=2 | <small>''Jobbitoore leydi: "Orden y Progreso"''</small> |- | align=center colspan=2 | [[Fichier:Colombia_(orthographic_projection).svg|300px]] |} '''Colombia''' ko [[leydi]] e [[Aameerik]]. Laamorde (kapital) leydi Colombia yo Bogotá. Mbertudi leydi ndin ko 1.142.748 km2, jamaa hoɗuɗo e mayri no hewtaynoo fewndo hitaande 2026 yimɓe kimani 53.399.171. {{Aameerik}} [[Catégorie:Leydi]] [[Catégorie:Aameerik]] kjx6hs5c5oaavpvcum2ws8hbcbhwdl2 Lagos 0 5438 183791 156511 2026-08-22T23:18:11Z Adamu mc 10501 Add category 183791 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lagos''' un berniiji mawɗe nɗer [[Naajeeriya]] ɗen e ɗiɗawre (ɗiɗire) gelle ɓurɗe mawgu nɗer [[Afirik|Afirika]], hawti e ɗuuɗirka yimɓe ɗun 15.4 milliyanji hawtirɗe nɗer gelle ɗen tan. [[Lagos]] unɗe kapital [[Naajeeriya]] e lewru bowtal hiitande dubi alif 1991 tokkiral bolɗal sottinki ɗunɗe kapital yaari [[Abuja]] e ɗer ɗi caka lesdi ɗin. Ɗi Lagos ɗuuɗirka gelleji ɗin haa baano milliyanji 23.5 eno 2018, lattinɗum ɗun galliol mawgol nɗer [[Afrik]]. Laagos unɗi mawɗum sanaa’orɗi hebgo cede nɗer caka ɗen e hawtirɗe jawdi ɗun Diiwal Lagos e [[Naajeeriya]] ɗe fuu. Gelle ɗen manɗitira baano ɓiiruki, tuurodoy, jaɓɓorɗe kapital ɗe [[Afrik]] ɗen e alamawal luumorɗe gollital, jannɗe, tufleeji, tittorɗe laaɓuki. Lagos e ɗer galluje sappo nɗer duuniyaru ɓurɗe yawdu mawgu e berniiji. Ɗe megancio haa mari ɗe nayi mawɗe GDP ɗer [[Afrik]] e guura go’o ɗun ɗe jayɗe e resorɗe deppe ndiiyam weeɗi (belli) e ɗer geɓɓal [[Afrik]]. Ɗe gelle Lagos ariyaaji un a mawɗe inaare jannɗe e biiruki caka nɗer sahara [[Afrik]]. == Taariku (Distinorɗe) == Lagos un aslu jottoriɗe eɗe awori kongi ƙenndi ɗun [[yimmɓe]] yoruba nɗer ɗi ƙarniwal 15th. Ɗi awori luusinii yaari nɗe Island jooni nodda iddo nɗen e yaari ɗi mawɗe jayɗe joonnta Lagos Island. Awori un anɗiraaɓe luumo e gannci noddira ɗum oko. Sabo’e ɗi ariyayi un jottoriɗi Laamorɗe Anɗaɓe Oyo ɓe noɗɗiri ɗum Eko daga ɗe ƙarnuwal 16th yaari caka ɗun e ƙarniwal 19th innde Eko tokuɗoɗe un mo ɗun hollini artuuɗo mo awari finnaɗo taawa nyiɓɓuuɗo, Oba Ado; Eko nɗe innɗe leddi ɗe [[Lagos]] hannɗe. Laaos (portugisre ɗe beelel) un innɗe dokkol emo nyiiɓol mo [[Potugal]]. Ɗumfu nɗer taariku distinorɗe ɗum ɗe innɗe wuro yaari lambaaji ɗun warri lasgol yoruba kongi joɗɗoriɓe joffoma’en ɗi ariyaaji. Tokkiri ɗum artuugal nyiɓgal eɗe awori noɗɗira ɗi artuɗe diiwal gargol ɗunɗe noɗɗirɗe hakkilo portugal eɗer ƙarniwal 15th. Mo [[Potugaal]] gurtinɗo ruy de sequeire ƙoɗoriiɗo ɗe ɗer aryawol ɗer 1472, tokannɗo ɗe geɓal edaw ɗe gelle lagoɗe curamo, ma’ana weeɗu bellel ɗun curamo. Ɗer artugal ƙarniwal 19th ɓe Britainko’en kabɗi ɗi rachaaki ɗe Atlantic gilootoɓe luumo ɗumɗe hirna [[Afrik]] squadron ko kelanntoɓe squadron ɗen eɗun annɗira faago geeso yaari banɗire portugies, [[American Association for Women in Radiology|America]], [[Francisca Oboh Ikuenobe|Francio]], e Cuuba luumo tooɓe e yaari ɗi ɗer anti luumotooɓe heɓɓinɗe ɗer hawti hirnare [[Afrik]] coastawal mawgol hauti e ɗuuɗuɗi ganshooji thon ɗe tigguki e sembenɗe ɗe fottiɗe hannɗe ɗe hirna Afrik coastal daga [[sierra leone]] fuu ɗe ɗatal yaari ɗe nijar delta (hannɗe [[Naajeeriya]]) ɗen e fottiiɗe fommbina eɗe congo. Ɗer 1849, Britanko’en kollini John beeroji consul ɗun ɗe bias ɗun benin e biafra e jonnɗe mo jottori (e yuutirɗe gomnaaku maako ɗun fernando po) haa sai mo mayyi soi’ti ɗer 1854. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Category:Berniiji Naajeeriya]] [[Category:Leydi]] [[Category:Naajeeriya]] dirnd082q67mxugg2gyaic42iowqa3o 183792 183791 2026-08-22T23:19:08Z Adamu mc 10501 183792 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lagos''' un berniiji mawɗe nɗer [[Naajeeriya]] ɗen e ɗiɗawre (ɗiɗire) gelle ɓurɗe mawgu nɗer [[Afirik|Afirika]], hawti e ɗuuɗirka yimɓe ɗun 15.4 milliyanji hawtirɗe nɗer gelle ɗen tan. [[Lagos]] unɗe kapital [[Naajeeriya]] e lewru bowtal hiitande dubi alif 1991 tokkiral bolɗal sottinki ɗunɗe kapital yaari [[Abuja]] e ɗer ɗi caka lesdi ɗin. Ɗi Lagos ɗuuɗirka gelleji ɗin haa baano milliyanji 23.5 eno 2018, lattinɗum ɗun galliol mawgol nɗer [[Afrik]]. Laagos unɗi mawɗum sanaa’orɗi hebgo cede nɗer caka ɗen e hawtirɗe jawdi ɗun Diiwal Lagos e [[Naajeeriya]] ɗe fuu. Gelle ɗen manɗitira baano ɓiiruki, tuurodoy, jaɓɓorɗe kapital ɗe [[Afrik]] ɗen e alamawal luumorɗe gollital, jannɗe, tufleeji, tittorɗe laaɓuki. Lagos e ɗer galluje sappo nɗer duuniyaru ɓurɗe yawdu mawgu e berniiji. Ɗe megancio haa mari ɗe nayi mawɗe GDP ɗer [[Afrik]] e guura go’o ɗun ɗe jayɗe e resorɗe deppe ndiiyam weeɗi (belli) e ɗer geɓɓal [[Afrik]]. Ɗe gelle Lagos ariyaaji un a mawɗe inaare jannɗe e biiruki caka nɗer sahara [[Afrik]]. == Taariku (Distinorɗe) == Lagos un aslu jottoriɗe eɗe awori kongi ƙenndi ɗun [[yimmɓe]] yoruba nɗer ɗi ƙarniwal 15th. Ɗi awori luusinii yaari nɗe Island jooni nodda iddo nɗen e yaari ɗi mawɗe jayɗe joonnta Lagos Island. Awori un anɗiraaɓe luumo e gannci noddira ɗum oko. Sabo’e ɗi ariyayi un jottoriɗi Laamorɗe Anɗaɓe Oyo ɓe noɗɗiri ɗum Eko daga ɗe ƙarnuwal 16th yaari caka ɗun e ƙarniwal 19th innde Eko tokuɗoɗe un mo ɗun hollini artuuɗo mo awari finnaɗo taawa nyiɓɓuuɗo, Oba Ado; Eko nɗe innɗe leddi ɗe [[Lagos]] hannɗe. Laaos (portugisre ɗe beelel) un innɗe dokkol emo nyiiɓol mo [[Potugal]]. Ɗumfu nɗer taariku distinorɗe ɗum ɗe innɗe wuro yaari lambaaji ɗun warri lasgol yoruba kongi joɗɗoriɓe joffoma’en ɗi ariyaaji. Tokkiri ɗum artuugal nyiɓgal eɗe awori noɗɗira ɗi artuɗe diiwal gargol ɗunɗe noɗɗirɗe hakkilo portugal eɗer ƙarniwal 15th. Mo [[Potugaal]] gurtinɗo ruy de sequeire ƙoɗoriiɗo ɗe ɗer aryawol ɗer 1472, tokannɗo ɗe geɓal edaw ɗe gelle lagoɗe curamo, ma’ana weeɗu bellel ɗun curamo. Ɗer artugal ƙarniwal 19th ɓe Britainko’en kabɗi ɗi rachaaki ɗe Atlantic gilootoɓe luumo ɗumɗe hirna [[Afrik]] squadron ko kelanntoɓe squadron ɗen eɗun annɗira faago geeso yaari banɗire portugies, [[American Association for Women in Radiology|America]], [[Francisca Oboh Ikuenobe|Francio]], e Cuuba luumo tooɓe e yaari ɗi ɗer anti luumotooɓe heɓɓinɗe ɗer hawti hirnare [[Afrik]] coastawal mawgol hauti e ɗuuɗuɗi ganshooji thon ɗe tigguki e sembenɗe ɗe fottiɗe hannɗe ɗe hirna Afrik coastal daga [[sierra leone]] fuu ɗe ɗatal yaari ɗe nijar delta (hannɗe [[Naajeeriya]]) ɗen e fottiiɗe fommbina eɗe congo. Ɗer 1849, Britanko’en kollini John beeroji consul ɗun ɗe bias ɗun benin e biafra e jonnɗe mo jottori e yuutirɗe gomnaaku maako ɗun fernando po) haa sai mo mayyi soi’ti ɗer 1854. ==Hiimoɓe== {{Reflist}} [[Category:Berniiji Naajeeriya]] [[Category:Leydi]] [[Category:Naajeeriya]] kj081zpotik371nu9pe4tkvocb9kn2k Akarigbo mo Remo 0 12231 183793 50824 2026-08-22T23:19:45Z Adamu mc 10501 183793 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Akarigbo mo Remoland''' woni tiitoonde laamɗo mawɗo e nder gure capanɗe tati (33) ɗe laamu Remo woni e nder diiwaan Ogun e nder leydi Najeriya[1][2] Laamorde laamu nguu ko Sagamu walla Shagamu anndiraaɗo kadi Ishagamu nde waɗi gure sappo e tati (13) nder gure cappanɗe tati jeyaaɗe e Laamu Remo. Wurooji sappo e tati ɗi Sagamu kawri toon e hitaande 1872 ngam ɓeydude kisal[3] ko : Offin ( ɗo galle laamorɗo Akarigbo woni ɗoo), Makun, Sonyindo, Epe, Ibido, Igbepa, Ado, Oko, Ipoji, Batoro, Ijoku, Latawa e Ijaaba.[4] Noogaas (20) heddiiɓe ɓee ngoni: Ipara, Ikenne, Ogere, Okun-owa, Ilisan, Ibese, Ode Remo, Ilara, Isara, Irolu, Akaka, Ikorodu, Odogbolu, Emuren, Imota, Ijede, Gbogbo, Ikosi, Ijesa- Ijebu.[5]Ɓawo == Akarigbo mo leydi Remoland == Obas'en Remo ɗon woodi gila laamiiɗo Oyo bi'eteeɗo Obanta sosi laamu Ijebu e gartugo laamiiɗo Akarigbo haa nokkuure hirnaange laamu man bana hedde fuɗɗam karnuwol 16th. Tiitoonde nde Obas Remoland rokkaa ndee, hono Akarigbo, ko ngam teddinde ooɗoo laamɗo gadano e leñol maɓɓe. Joɗnde Akarigbos adannde ndee wonnoo ko e nokku biyeteeɗo Remo sara Offin, gure ɗiɗi gonɗe to bannge hirnaange jooɗorde laamu hannde ndee. E gargol njulaagu jiyaaɓe to Dahomey e hareeji hakkunde mawɓe Abeokuta e laamɓe Dahomey, eggugol mawngol Yoruba en ummoraade e nokkuuji Abeokuta e hirnaange Dahomey fuɗɗii eggude feewde fuɗnaange ngam semmbinde njiimaandi Akarigbos e dow yimɓe e nokku oo. Ɓeydi ɓeydude ŋakkeende kisal, ko ɓuuɓri Laamu Oyo to worgo Ijebus e Jihaaduuji Hausaland ɗi Kaliifa Fulɓe biyeteeɗo Usman dan Fodio ardii. Ngam haɓaade ɗeen kulhuli, Akarigbo en e ardiiɓe pelle ceertuɗe cosi wuro Sagamu hannde ngoo, ngam wonde nokku ɗo yimɓe dogooɓe hareeji ɗii ngoni ɗoo e worgo e hirnaange. Terɗe galleeji laamɓe nay ina mbaawi yahde e jooɗorde Akarigbo, ɓeeɗoo yimɓe iwdi ko e ɓiɓɓe Akarigbo gadano oo. Laamɗo leydi Remoland hannde oo ko mawɗo leydi ndii, hono Oba Babatunde Adewale Ajayi, Torungbuwa II, o ƴetti laamu ñalnde 7 lewru Duujal hitaande 2017, o woni Akarigbo 19ɓo leydi Remoland.[6]Tuugnorgal "Akarigbo woni hooreejo gure 33 Remo, seede wi'i". Jaaynde Ngenndi. 17-07-2017. Keɓtinaa ko 15-10-2019. "Wuro Remo nder Ogun Naajeeriya Guide". www.njulaagu.com. Keɓtinaa ko 15-10-2019. Smith, Robeer Sidney (1988). Laamuuji Yoruba. Jaaɓi-haaɗtirde Wiskonsin. ISBN 9780299116040. Adeniyi, Ayuba (2010-11-15). "Taariindi Makun/Sagamu: Iwdi, Eggugol e Koɗki e nder Sagamu". Keɓtinaa ko 15-10-2019. "Wurooji mawɗi e nder Ogun". Wurooji mawɗi e nder Ogun. 2017. Ƴeewtaa ko ñalnde 3 lewru nduu. "Kewu Laamu Oba Adewale Babatunde Ajayi, Laamiiɗo Akarigbo & Laamiiɗo Lesdi Remo | Prof. www.yemiyosinbajo.ng. Heɓtinaama 23-10-2019. Leñol timmungol iwdi Akarigbo limtaa les ɗoo: Aderan, Debolu, Gbelu, Lokusade, Anoko et Odumena Mo so meeɗi wiyde jogaade akarigbo dariima ina foti wonde e leñol dow ngol toovpld1aj07sd2u01vn7zuka3nt0p1 183794 183793 2026-08-22T23:20:43Z Adamu mc 10501 Edit 183794 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Akarigbo mo Remoland''' woni tiitoonde laamɗo mawɗo e nder gure capanɗe tati (33) ɗe laamu Remo woni e nder diiwaan Ogun e nder leydi Najeriya[1][2] Laamorde laamu nguu ko Sagamu walla Shagamu anndiraaɗo kadi Ishagamu nde waɗi gure sappo e tati (13) nder gure cappanɗe tati jeyaaɗe e Laamu Remo. Wurooji sappo e tati ɗi Sagamu kawri toon e hitaande 1872 ngam ɓeydude kisal[3] ko : Offin ( ɗo galle laamorɗo Akarigbo woni ɗoo), Makun, Sonyindo, Epe, Ibido, Igbepa, Ado, Oko, Ipoji, Batoro, Ijoku, Latawa e Ijaaba.[4] Noogaas (20) heddiiɓe ɓee ngoni: Ipara, Ikenne, Ogere, Okun-owa, Ilisan, Ibese, Ode Remo, Ilara, Isara, Irolu, Akaka, Ikorodu, Odogbolu, Emuren, Imota, Ijede, Gbogbo, Ikosi, Ijesa- Ijebu.[5]Ɓawo == Akarigbo mo leydi Remoland == Obas'en Remo ɗon woodi gila laamiiɗo Oyo bi'eteeɗo Obanta sosi laamu Ijebu e gartugo laamiiɗo Akarigbo haa nokkuure hirnaange laamu man bana hedde fuɗɗam karnuwol 16th. Tiitoonde nde Obas Remoland rokkaa ndee, hono Akarigbo, ko ngam teddinde ooɗoo laamɗo gadano e leñol maɓɓe. Joɗnde Akarigbos adannde ndee wonnoo ko e nokku biyeteeɗo Remo sara Offin, gure ɗiɗi gonɗe to bannge hirnaange jooɗorde laamu hannde ndee. E gargol njulaagu jiyaaɓe to Dahomey e hareeji hakkunde mawɓe Abeokuta e laamɓe Dahomey, eggugol mawngol Yoruba en ummoraade e nokkuuji Abeokuta e hirnaange Dahomey fuɗɗii eggude feewde fuɗnaange ngam semmbinde njiimaandi Akarigbos e dow yimɓe e nokku oo. Ɓeydi ɓeydude ŋakkeende kisal, ko ɓuuɓri Laamu Oyo to worgo Ijebus e Jihaaduuji Hausaland ɗi Kaliifa Fulɓe biyeteeɗo Usman dan Fodio ardii. Ngam haɓaade ɗeen kulhuli, Akarigbo en e ardiiɓe pelle ceertuɗe cosi wuro Sagamu hannde ngoo, ngam wonde nokku ɗo yimɓe dogooɓe hareeji ɗii ngoni ɗoo e worgo e hirnaange. Terɗe galleeji laamɓe nay ina mbaawi yahde e jooɗorde Akarigbo, ɓeeɗoo yimɓe iwdi ko e ɓiɓɓe Akarigbo gadano oo. Laamɗo leydi Remoland hannde oo ko mawɗo leydi ndii, hono Oba Babatunde Adewale Ajayi, Torungbuwa II, o ƴetti laamu ñalnde 7 lewru Duujal hitaande 2017, o woni Akarigbo 19ɓo leydi Remoland.[6]Tuugnorgal "Akarigbo woni hooreejo gure 33 Remo, seede wi'i". Jaaynde Ngenndi. 17-07-2017. Keɓtinaa ko 15-10-2019. "Wuro Remo nder Ogun Naajeeriya Guide". www.njulaagu.com. Keɓtinaa ko 15-10-2019. Smith, Robeer Sidney (1988). Laamuuji Yoruba. Jaaɓi-haaɗtirde Wiskonsin. ISBN 9780299116040. Adeniyi, Ayuba (2010-11-15). "Taariindi Makun/Sagamu: Iwdi, Eggugol e Koɗki e nder Sagamu". Keɓtinaa ko 15-10-2019. "Wurooji mawɗi e nder Ogun". Wurooji mawɗi e nder Ogun. 2017. Ƴeewtaa ko ñalnde 3 lewru nduu. "Kewu Laamu Oba Adewale Babatunde Ajayi, Laamiiɗo Akarigbo & Laamiiɗo Lesdi Remo | Prof. www.yemiyosinbajo.ng. Heɓtinaama 23-10-2019. Leñol timmungol iwdi Akarigbo limtaa les ɗoo: Aderan, Debolu, Gbelu, Lokusade, Anoko et Odumena Mo so meeɗi wiyde jogaade akarigbo dariima ina foti wonde e leñol dow ngol [[Category:Leydi]] cqo7cq4ip8uyle2zodopid34cxrtadq Yobe State University 0 15480 183785 138014 2026-08-22T19:16:23Z MOIBARDE 10068 183785 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jaami'aare lesdi Yobe''' woni haa [[Damaturu]], lesdi Yobe, lesdi [[Naajeeriya]]. Nde sosaa ko e les sariya dowla Yobe e hitaande 2006 ko [[Alh. Bukar Abba Ibraahiima]], Gomnaajo kuugal ngal lesdi Yobe ndeen(1999-2007).<ref>{{cite web|title=Nigeria, United Kingdom : YOBE STATE UNIVERSITY Inks Cooperation Agreement with BRITISH Varsity|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-352629048.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924154624/http://www.highbeam.com/doc/1G1-352629048.html|url-status=dead|archive-date=September 24, 2015|publisher=Mena Report|access-date=9 August 2015|date=December 12, 2013}}</ref><ref>{{Cite web|author=Daily Post Staff|date=2012-11-14|title=Alhaji Yusuf Alhaji: The Story of Yobe State University’s Meteoric Growth|url=https://dailypost.ng/2012/11/14/alhaji-yusuf-alhaji-the-story-yobe-state-universitys-meteoric-growth/|access-date=2023-06-09|website=Daily Post Nigeria|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=About YSU|url=https://ysu.edu.ng/ysu/about-ysu/|access-date=2023-06-09|website=YOBE STATE UNIVERSITY|language=en-US}}</ref> Cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal jooni ko porfeseer Mohammed Bashir Tahir. == Porogaraamuuji == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Yobe State ina hokka [[Janngirɗe Kimiyya be Fasahaje Kano|janngirɗe]] e nder duɗe leslese e duɗe leslese. Kurseeji caggal duɗe jaaɓi haaɗtirde ɗi duɗal ngal rokkata e Dipolomaaji caggal duɗe jaaɓi haaɗtirde, ''Masters'' e PhD. toɓɓe ina limtaa les ɗoo. '''Porogaraamuuji jaŋde leslesre''' '''Damal naatgol duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Yobe Damaturu''' Hiisawal Ndemri Anatomi Jannde Arab Ganndal nguurndam Njuɓɓudi njulaagu Jaŋde njulaagu Biyokimiya Kemestri Ganndal ordinateer Faggudu Jaŋde e Biyoloji Jaŋde e Kimiiya Jaŋde e Faggudu Jaŋde e Ɗemngal Engele Jaŋde e Geɗe leydi Jaŋde e Daartol Jaŋde e jaŋde Lislaam Jaŋde e Fisik Jaŋde Naalankaagal Ɗemngal Engele Geografi Geoloji e njulaagu Hawsa Tariya Jannde Lislaam Sariya Shari’a Sariya siwil Hiisawal Safaara e seppo Mikrobiyoloji Fisik Farmasi Ganndal politik Njuɓɓudi laamu Fisiyoloji Sosiyoloji e Anthropoloji Limlebbi Ɗemɗe (Engele) Ɗemɗe(Aarabeeɓe) Ɗemɗe (Hausa) '''Porogaraamuuji jaŋde caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde Yobe State'''. M.A. Arab (semesteruuji 3) Doktoraa. Arab (semesteruuji 4) M.A. Jannde Lislaam (semesteruuji 3) PhD e jaŋde lislaam (semesteruuji 4) M.A. (Ed.) Jaŋde ɗemngal Engele (semesteruuji 4) Doktoraa. Jaŋde ɗemngal Engele (semesteruuji 6) PGD ​​Kimiiya (duuɓi ɗiɗi) M.Sc. Kimiiya (duuɓi tati) Doktoraa. Kimiiya (duuɓi 6) PGD ​​GIS e ƴeewndo to woɗɗi (semesteruuji ɗiɗi) M.Sc. GIS e ƴeewndo to woɗɗi (semesteruuji 4) Doktoraa. GIS e ƴeewndo to woɗɗi (semesteruuji 6) M.Sc. Joogaraafi (duuɓi 4) Doktoraa. Joogaraafi (duuɓi 6) Njuɓɓudi PGD (duuɓi ɗiɗi) M.Sc. Njuɓɓudi (duuɓi 4) Doktoraa. Njuɓɓudi (duuɓi 6) Doktoraa. Yeeyde (duuɓi 6) PGD ​​Politik e njuɓɓudi laamu (semesteruuji ɗiɗi) PGD ​​Banke e Kaalis (semesteruuji 2) Jaŋde PGD (duuɓi ɗiɗi) Hiisa PGD (semesteruuji ɗiɗi) PGD ​​Kalite e kisal nguura (semesteruuji 2) PGD ​​Njuɓɓudi laamu nokkuuji (semesteruuji 2) == Ƴeew kadi == Defte janngirde nder leydi [[Naajeeriya]] == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] 6x1x7rfuk0ybxujwsnntayjymb82cbz 183786 183785 2026-08-22T19:17:35Z MOIBARDE 10068 183786 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Jaami'aare lesdi Yobe''' woni haa [[Damaturu]], lesdi Yobe, lesdi [[Naajeeriya]]. Nde sosaa ko e les sariya dowla Yobe e hitaande 2006 ko [[Alh. Bukar Abba Ibraahiima]], Gomnaajo kuugal ngal lesdi Yobe ndeen(1999-2007).<ref>{{cite web|title=Nigeria, United Kingdom : YOBE STATE UNIVERSITY Inks Cooperation Agreement with BRITISH Varsity|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-352629048.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924154624/http://www.highbeam.com/doc/1G1-352629048.html|url-status=dead|archive-date=September 24, 2015|publisher=Mena Report|access-date=9 August 2015|date=December 12, 2013}}</ref><ref>{{Cite web|author=Daily Post Staff|date=2012-11-14|title=Alhaji Yusuf Alhaji: The Story of Yobe State University’s Meteoric Growth|url=https://dailypost.ng/2012/11/14/alhaji-yusuf-alhaji-the-story-yobe-state-universitys-meteoric-growth/|access-date=2023-06-09|website=Daily Post Nigeria|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=About YSU|url=https://ysu.edu.ng/ysu/about-ysu/|access-date=2023-06-09|website=YOBE STATE UNIVERSITY|language=en-US}}</ref> Cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal jooni ko porfeseer [[Mohammed Bashir Tahir]]. == Porogaraamuuji == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Yobe State ina hokka [[Janngirɗe Kimiyya be Fasahaje Kano|janngirɗe]] e nder duɗe leslese e duɗe leslese. Kurseeji caggal duɗe jaaɓi haaɗtirde ɗi duɗal ngal rokkata e Dipolomaaji caggal duɗe jaaɓi haaɗtirde, ''Masters'' e PhD. toɓɓe ina limtaa les ɗoo. '''Porogaraamuuji jaŋde leslesre''' '''Damal naatgol duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Yobe Damaturu''' Hiisawal Ndemri Anatomi Jannde Arab Ganndal nguurndam Njuɓɓudi njulaagu Jaŋde njulaagu Biyokimiya Kemestri Ganndal ordinateer Faggudu Jaŋde e Biyoloji Jaŋde e Kimiiya Jaŋde e Faggudu Jaŋde e Ɗemngal Engele Jaŋde e Geɗe leydi Jaŋde e Daartol Jaŋde e jaŋde Lislaam Jaŋde e Fisik Jaŋde Naalankaagal Ɗemngal Engele Geografi Geoloji e njulaagu Hawsa Tariya Jannde Lislaam Sariya Shari’a Sariya siwil Hiisawal Safaara e seppo Mikrobiyoloji Fisik Farmasi Ganndal politik Njuɓɓudi laamu Fisiyoloji Sosiyoloji e Anthropoloji Limlebbi Ɗemɗe (Engele) Ɗemɗe(Aarabeeɓe) Ɗemɗe (Hausa) '''Porogaraamuuji jaŋde caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde Yobe State'''. M.A. Arab (semesteruuji 3) Doktoraa. Arab (semesteruuji 4) M.A. Jannde Lislaam (semesteruuji 3) PhD e jaŋde lislaam (semesteruuji 4) M.A. (Ed.) Jaŋde ɗemngal Engele (semesteruuji 4) Doktoraa. Jaŋde ɗemngal Engele (semesteruuji 6) PGD ​​Kimiiya (duuɓi ɗiɗi) M.Sc. Kimiiya (duuɓi tati) Doktoraa. Kimiiya (duuɓi 6) PGD ​​GIS e ƴeewndo to woɗɗi (semesteruuji ɗiɗi) M.Sc. GIS e ƴeewndo to woɗɗi (semesteruuji 4) Doktoraa. GIS e ƴeewndo to woɗɗi (semesteruuji 6) M.Sc. Joogaraafi (duuɓi 4) Doktoraa. Joogaraafi (duuɓi 6) Njuɓɓudi PGD (duuɓi ɗiɗi) M.Sc. Njuɓɓudi (duuɓi 4) Doktoraa. Njuɓɓudi (duuɓi 6) Doktoraa. Yeeyde (duuɓi 6) PGD ​​Politik e njuɓɓudi laamu (semesteruuji ɗiɗi) PGD ​​Banke e Kaalis (semesteruuji 2) Jaŋde PGD (duuɓi ɗiɗi) Hiisa PGD (semesteruuji ɗiɗi) PGD ​​Kalite e kisal nguura (semesteruuji 2) PGD ​​Njuɓɓudi laamu nokkuuji (semesteruuji 2) == Ƴeew kadi == Defte janngirde nder leydi [[Naajeeriya]] == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] 646mq48nfahizied344ou5tc650vqlz 183787 183786 2026-08-22T19:24:43Z MOIBARDE 10068 183787 wikitext text/x-wiki {{Infobox university | image = Yobe State University LOGO.jpg | caption = Yobe State University LOGO | name = Yobe State University | motto = Knowledge Is Light | established = 2006 | type = Public | colors = {{colour box|Blue}}{{colour box|White}} Blue and white | chancellor = | vice_chancellor = Professor [[Muhammad Bashir Tahir]] | president = | city = [[Damaturu, Yobe State]] | country = [[Nigeria]] | coordinates = {{coord|11.678|11.946|type:edu_region:NG|display=inline,title}} | campus_type = [[Urban area|Urban]] | publictransit = | undergrad = 10,000 | postgrad = 2400 | administrative_staff = 1300 | website = {{URL|https://ysu.edu.ng/}} | footnotes = }} {{Databox}}'''Jaami'aare lesdi Yobe''' woni haa [[Damaturu]], lesdi Yobe, lesdi [[Naajeeriya]]. Nde sosaa ko e les sariya dowla Yobe e hitaande 2006 ko [[Alh. Bukar Abba Ibraahiima]], Gomnaajo kuugal ngal lesdi Yobe ndeen(1999-2007).<ref>{{cite web|title=Nigeria, United Kingdom : YOBE STATE UNIVERSITY Inks Cooperation Agreement with BRITISH Varsity|url=http://www.highbeam.com/doc/1G1-352629048.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924154624/http://www.highbeam.com/doc/1G1-352629048.html|url-status=dead|archive-date=September 24, 2015|publisher=Mena Report|access-date=9 August 2015|date=December 12, 2013}}</ref><ref>{{Cite web|author=Daily Post Staff|date=2012-11-14|title=Alhaji Yusuf Alhaji: The Story of Yobe State University’s Meteoric Growth|url=https://dailypost.ng/2012/11/14/alhaji-yusuf-alhaji-the-story-yobe-state-universitys-meteoric-growth/|access-date=2023-06-09|website=Daily Post Nigeria|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=About YSU|url=https://ysu.edu.ng/ysu/about-ysu/|access-date=2023-06-09|website=YOBE STATE UNIVERSITY|language=en-US}}</ref> Cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal jooni ko porfeseer [[Mohammed Bashir Tahir]]. == Porogaraamuuji == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Yobe State ina hokka [[Janngirɗe Kimiyya be Fasahaje Kano|janngirɗe]] e nder duɗe leslese e duɗe leslese. Kurseeji caggal duɗe jaaɓi haaɗtirde ɗi duɗal ngal rokkata e Dipolomaaji caggal duɗe jaaɓi haaɗtirde, ''Masters'' e PhD. toɓɓe ina limtaa les ɗoo. '''Porogaraamuuji jaŋde leslesre''' '''Damal naatgol duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Yobe Damaturu''' Hiisawal Ndemri Anatomi Jannde Arab Ganndal nguurndam Njuɓɓudi njulaagu Jaŋde njulaagu Biyokimiya Kemestri Ganndal ordinateer Faggudu Jaŋde e Biyoloji Jaŋde e Kimiiya Jaŋde e Faggudu Jaŋde e Ɗemngal Engele Jaŋde e Geɗe leydi Jaŋde e Daartol Jaŋde e jaŋde Lislaam Jaŋde e Fisik Jaŋde Naalankaagal Ɗemngal Engele Geografi Geoloji e njulaagu Hawsa Tariya Jannde Lislaam Sariya Shari’a Sariya siwil Hiisawal Safaara e seppo Mikrobiyoloji Fisik Farmasi Ganndal politik Njuɓɓudi laamu Fisiyoloji Sosiyoloji e Anthropoloji Limlebbi Ɗemɗe (Engele) Ɗemɗe(Aarabeeɓe) Ɗemɗe (Hausa) '''Porogaraamuuji jaŋde caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde Yobe State'''. M.A. Arab (semesteruuji 3) Doktoraa. Arab (semesteruuji 4) M.A. Jannde Lislaam (semesteruuji 3) PhD e jaŋde lislaam (semesteruuji 4) M.A. (Ed.) Jaŋde ɗemngal Engele (semesteruuji 4) Doktoraa. Jaŋde ɗemngal Engele (semesteruuji 6) PGD ​​Kimiiya (duuɓi ɗiɗi) M.Sc. Kimiiya (duuɓi tati) Doktoraa. Kimiiya (duuɓi 6) PGD ​​GIS e ƴeewndo to woɗɗi (semesteruuji ɗiɗi) M.Sc. GIS e ƴeewndo to woɗɗi (semesteruuji 4) Doktoraa. GIS e ƴeewndo to woɗɗi (semesteruuji 6) M.Sc. Joogaraafi (duuɓi 4) Doktoraa. Joogaraafi (duuɓi 6) Njuɓɓudi PGD (duuɓi ɗiɗi) M.Sc. Njuɓɓudi (duuɓi 4) Doktoraa. Njuɓɓudi (duuɓi 6) Doktoraa. Yeeyde (duuɓi 6) PGD ​​Politik e njuɓɓudi laamu (semesteruuji ɗiɗi) PGD ​​Banke e Kaalis (semesteruuji 2) Jaŋde PGD (duuɓi ɗiɗi) Hiisa PGD (semesteruuji ɗiɗi) PGD ​​Kalite e kisal nguura (semesteruuji 2) PGD ​​Njuɓɓudi laamu nokkuuji (semesteruuji 2) == Ƴeew kadi == Defte janngirde nder leydi [[Naajeeriya]] == Tuugnorgal == [[Category:Stub]] cgsvbvdcfuvdwhwlv7mq3ru73j88ckc Nnamdi Azikiwe 0 42280 183788 183417 2026-08-22T23:15:21Z Adamu mc 10501 183788 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder | honorific_prefix = [[Excellency|His Excellency]]<br>[[The Right Honourable]] | name = Nnamdi Azikiwe | honorific_suffix = [[Order of the Federal Republic|GCFR]] [[Privy Council of the United Kingdom|PC]] | image = Nnamdi Azikiwe PC (cropped).jpg | alt = A picture of Nnamdi Azikiwe c. 1963 | caption = Azikiwe {{Circa|1963}} | order = 1st | office = President of Nigeria | term_start = 1 October 1963 | term_end = 16 January 1966 | prime_minister = [[Abubakar Tafawa Balewa]] | 1blankname = {{nowrap|Senate President}} | 1namedata = [[Nwafor Orizu]] | predecessor = Position established ([[Elizabeth II]] <br /> as [[Monarchy of Nigeria (1960–1963)|Queen of Nigeria]]) | successor = [[Johnson Aguiyi-Ironsi]] <br />(as [[Military dictatorship in Nigeria|Military head of state]]) | office2 = 3rd [[Governor-General of Nigeria]] | monarch2 = [[Elizabeth II]] | term_start2 = 16 November 1960 | term_end2 = 1 October 1963 | predecessor2 = [[James Wilson Robertson|James Robertson]] | successor2 = Position abolished | office3 = 1st [[President of the Senate of Nigeria]] | term_start3 = 1 January 1960 | term_end3 = 1 October 1960 | predecessor3 = Position established | successor3 = [[Dennis Osadebay]] | office4 = [[Eastern Region, Nigeria|Premier of Eastern Nigeria]] | term_start4 = 1 October 1954 | term_end4 = 1 October 1959 | predecessor4 = [[Eyo Ita]] | successor4 = [[Michael Okpara]] | office5 = 2nd [[National Council of Nigeria and the Cameroons|President of National Council of Nigeria and the Cameroons]] | term_start5 = May 1946 | term_end5 = November 1960 | predecessor5 = [[Herbert Macaulay]] | successor5 = [[Michael Okpara]] | office6 = [[University of Nigeria|Chancellor of University of Nigeria]] | term_start6 = 1961 | term_end6 = 1966 | office7 = [[University of Lagos|Chancellor of University of Lagos]] | term_start7 = 1972 | term_end7 = 1976 | birth_name = Nnamdi Benjamin Azikiwe | birth_date = {{birth date|1904|11|16|df=y}} | birth_place = [[Zungeru]], Northern Nigeria Protectorate | death_date = {{death date and age|1996|5|11|1904|11|16|df=y}} | death_place = [[Enugu (city)|Enugu]], [[Enugu State]], Nigeria | spouse = {{unbulleted list|{{marriage|[[Flora Azikiwe|Flora Ogoegbunam]]|1936|1983|reason=died}}|{{marriage|[[Uche Azikiwe|Uche Ewah]]|1973}}<ref>{{Cite news |last1=Nuhu Musa |first1=Jamila |title=Flora Azikiwe: Nigeria' maiden First Lady at a glance |url=http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/tribute/517-flora-azikiwe-nigeria-maiden-first-lady-at-a-glance |location=Abuja, Nigeria|newspaper=[[Peoples Daily (Nigeria)|Peoples Daily]]|access-date=15 July 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151017215143/http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/tribute/517-flora-azikiwe-nigeria-maiden-first-lady-at-a-glance |archive-date=17 October 2015 |url-status=dead}}</ref>| |date=January 2021 |title=Burying "Zik of Africa": The Politics of Death and Cultural Crisis |url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/S0010417520000377/type/journal_article |journal=Comparative Studies in Society and History |language=en |volume=63 |issue=1 |pages=41–71 |doi=10.1017/S0010417520000377 |issn=0010-4175}} | children = 7, including [[Chukwuma Azikiwe|Chukwuma]] | party = {{plainlist| * [[National Council of Nigeria and the Cameroons]] (NCNC) * [[Nigerian People's Party]] (NPP) }} | parents = {{plainlist| * Rachel Chinwe Ogbenyeanu (mother) * Obed-Edom Chukwuemeka Azikiwe (father) }} | relatives = | alma_mater = {{flatlist| * [[Storer College]] * [[Howard University]] * [[Lincoln University (Pennsylvania)|Lincoln University, Pennsylvania]] * [[University of Pennsylvania]] * [[Hope Waddell Training Institution]] }} | occupation = {{hlist|Politician|lawyer|journalist|athlete|statesman}} }} '''Nnamdi Benjamin Azikiwe GCFR''' PC (HeɗtoR sappon e jeewey go'o 16 lewru noowammbar 1904 – 11 [[lewru]] mee 1996),<ref name="britannica.com">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe {{!}} president of Nigeria|url=https://www.britannica.com/biography/Nnamdi-Azikiwe|access-date=2022-03-26|website=[[Britannica]]|language=en}}</ref> ko ɓuri heewde e yimɓe ina mbiya ko '''Zik mo Afrik''', ko o dawriyanke, laamuyanke, e hooreejo leydi Nijeer, o woniino hooreejo leydi Nijeer gadano gila e hitaande 1960 haa e hitaande 1960 (1963-1966).<ref>{{Cite news|last=French|first=Howard W.|date=1996-05-14|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|language=en-US|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=2023-12-06|issn=0362-4331}}</ref> O ɗon laara no baaba lesdi [[Naajeeriya]] nden bo o ɗon nder ardiiɓe lesdi ndi'i nder hitaande 1960.<ref>{{Cite news|date=2020-10-01|title=Heroes of the struggle for Nigeria's independence/pioneer political|url=https://guardian.ng/?p=1230220|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-05-24|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=On this day in 1904 Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe, was born in Zungeru, Niger State, North-Central Nigeria|url=http://www.jayfm.ng/2017/11/16/on-this-day-in-1904-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe-was-born-in-zungeru-niger-state-north-central-nigeria/|date=2017-11-16|website=[[Jay FM]]|language=en-US|access-date=2020-05-29|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805081611/http://www.jayfm.ng/2017/11/16/on-this-day-in-1904-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe-was-born-in-zungeru-niger-state-north-central-nigeria/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citation|last=Crowcroft|first=Barnaby|title=The Radical Nationalist as Constitutional Head of State: Nigeria, 1960–66|date=2020|work=Viceregalism: The Crown as Head of State in Political Crises in the Postwar Commonwealth|pages=179–202|editor-last=Kumarasingham|editor-first=H.|series=Cambridge Imperial and Post-Colonial Studies Series|place=Cham|publisher=Springer International Publishing|language=en|doi=10.1007/978-3-030-46283-3_7|isbn=978-3-030-46283-3|s2cid=226564363}}</ref> Azikiwe jibinaa ko [[Zungeru]] e nder [[Diiwal Niger|diiwaan Niger]] hannde oo, jibnaaɓe [[Igbo]] en ummoriiɓe [[Onitsha]], [[Diiwal Anambra|diiwaan Anambra]], Azikiwe janngi ɗemngal Hausa ngal woni ɗemngal ɓurngal mawnude e nder diiwaan Fuɗnaange. Caggal mum o neldaa hoɗde e neene makko e neene makko to wuro makko [[Onitsha]], ɗo o janngi ɗemngal [[Igbo]].<ref>{{Citation|last=chuku|first=gloria|title=Azikiwe, Benjamin Nnamdi|year=2011|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-0239|work=Dictionary of African Biography|access-date=2023-12-13|publisher=Oxford University Press|language=en|doi=10.1093/acref/9780195382075.013.0239|doi-broken-date=1 July 2025|isbn=978-0-19-538207-5}}</ref> Jooɗnde haa lesdi [[Lagos]] hokki mo jannguki ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]], nden wakkati o ɗonno haa janngirde mawnde, o anndi finaa-tawaa [[Naajeeriya]] feere-feere, nden o wolwi ɗemɗe tati mawɗe [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite journal|last1=Aguolu|first1=C. C.|last2=Aguolu|first2=L. E.|date=1997|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, First President of Nigeria: A Force in Library Development in Nigeria|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199|journal=World Libraries|language=en|volume=7|issue=2|issn=2155-7896}}</ref> Azikiwe ina yahra no feewi. O ummii ko [[Amerik]] ɗo o inniraa '''Ben Azikiwe''', o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer, to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]], to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard. O jokkondiri e laamuuji koloñaal e ɗaɓɓaande ngam wallitde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e nder Olimpiyaaji Los Angeles 1932 nde tawnoo ko kanko kadi woni atletee.<ref>{{Cite journal|doi=10.1080/03086539908583061|title='Managing nationalism': The colonial office and Nnamdi Azikiwe, 1932–43|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-imperial-and-commonwealth-history_1999-05_27_2/page/143|journal=The Journal of Imperial and Commonwealth History|volume=27|issue=2|pages=143–158|year=1999|last=Flint|first=John E.}}</ref> O arti [[Afrik]] ko e hitaande 1934, o fuɗɗii golle jaayndiyankaagal to Cote d’Or ([[Gana]] hannde oo). E nder [[Afrik]] hirnaange Biritaan, Azikiwe ina daranii wonde daraniiɗo politik e jaayndiyanke, ngam ngenndiyaŋkaagal [[Naajeeriya|Najeriya]] e [[Afrik]].<ref>{{cite news|title=Azikiwe fights for Africa|date=7 January 1950|work=New York Amsterdam News}}</ref> ==Nguurndam e jaŋde puɗɗagol== '''Sukaaɓe''' : '''jaŋde e mbaydi ƴeew tiitoonde''' Kartal pelle ɗemɗe [[Naajeeriya]]: Azikiwe jibinaa ko e diiwaan Fuɗnaange e nder leydi ndi. Leydi taaniraaɓe makko, [[Onitsha]], woni ko e bannge Fuɗnaange-rewo ngenndi ndii.) Azikiwe jibinaa ko ñalnde 16 noowammbar 1904 to [[Zungeru]], to Fuɗnaange Nijeer. Innde makko adannde, "Nnamdi", nde jibnaaɓe makko ndokki mo ko innde [[Igbo Eze South|Igbo]] nde firti ko "baaba am ina wuuri". Baaba makko, Obed-Edom Chukwuemeka Azikiwe, jeyaaɗo to [[Onitsha]], ko o binndoowo e nder laamu Angalteer to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite news|author=Thomas A. Johnson|date=1972-09-14|title=Nigerian Urges Uses of the Past|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1972/09/14/archives/nigerian-urges-uses-of-the-past-says-colonialism-left-some-things.html|access-date=2023-12-06|issn=0362-4331}}</ref> Yumma makko Rachel Chinwe Ogbenyeanu Azikiwe (jibinaa ko Aghadiuno), mo sahaa e sahaa fof ina wiyee « Nwanonaku »<ref>{{cite book|title=Nnamdi Azikiwe: My Odyssey|chapter=I: My Genealogy and Nativity|publisher=Spectrum Books|date=1970|page=4}}</ref><ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of NNamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-06|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref>, ko ɓiɗɗo debbo tataɓo Aghadiuno Ajie<ref name="PT">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref>, iwdi galle laamɗo to Onitsha; mawniiko gorko biyeteeɗo Ugogwu Anazenwu, ko Obi [[Onitsha]].<ref name="PT2">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref> Azikiwe ina joginoo miñi mum gooto, miñi mum debbo, ina wiyee Cecilia Eziamaka Arinze.<ref name="PT3">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref> Nde o woni suka, Azikiwe ina haalda ɗemngal [[Hausa language|Hausa]], ɗemngal diiwaan oo.<ref>{{Cite journal|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, first president of Nigeria: A force in Library development in Nigeria.|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199/154|last=Aguolu and Aguolu|first=C.C and L.E|date=1997|journal=World Libraries|volume=7|issue=2|access-date=2020-05-29}}</ref> Baaba makko, ina wondi e sunaare e 6icfcfo makko e 6amtaare [[Hausa language|Hausa]] wonaa [[Igbo]], neli mo to [[Onitsha]] e hitaande 1912 ngam hocfde e neene makko e neene makko ngam janngude 6emngal e pinal [[Igbo]].<ref name="Oha">{{cite web|last1=Oha|first1=Obododimma|title=Heroes of knowledge versus dragons of ignorance: language, identity construction, and intertextuality in Nnamdi Azikiwe's "My Odyssey"|url=http://motspluriels.arts.uwa.edu.au/MP2303oo.html|website=motspluriels.arts.uwa.edu.au/|access-date=8 July 2016}}</ref> To [[Onitsha]], Azikiwe janngi Duɗal Trinity Seniiɗo (duɗal misiyoŋaaji katolik en) e Duɗal Eklesiya Almasiihu (duɗal leslesal Angalteer).<ref>{{Cite news|title=Accord concodiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (2)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concodiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-2/|location=Lagos, Nigeria|date=2016-12-14|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US|access-date=2020-05-29}}</ref> E hitaande 1914, nde baaba makko ina gollina to Lagos, Azikiwe yani e puccu ; ɗum addani baaba makko kulɓiniiɗo neldude mo to [[Lagos]], mbele omo sella, omo jokka jaŋde e nder wuro ngo.{{sfn|Orji|2013|p=68}} Ndeen o naati duɗal sukaaɓe Wesleyan, anndiraangal hannde duɗal sukaaɓe ''Methodist'', [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=history – MGHS|url=https://mghsyabalagosng.com/history-2/|access-date=2022-09-11|language=en-US|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004232208/https://mghsyabalagosng.com/history-2/|url-status=dead}}</ref> Baaba makko neldaama [[Kaduna]] duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, Azikiwe jooɗii seeɗa e banndiiko gooto resnduɗo juulɗo ummoriiɗo [[Siyeraa Leyoon]].{{sfn|Tonkin|1990|p=37}} E hitaande 1918, o arti [[Onitsha]], o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal CMS.<ref>{{Cite web|date=2009-05-09|title=Benjamin Nnamdi "Zik" Azikiwe (1904–1996)|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/azikiwe-benjamin-nnamdi-zik-1904-1996/|access-date=2022-09-11|language=en-US}}</ref> Azikiwe ndeen golliima e duɗal ngal ko almuudo-jannginoowo,{{sfn|Orji|2013|p=68}} ina wallita yumma mum e ngalu mum.{{sfn|Tonkin|1990|p=37}} E hitaande 1920, baaba makko artiraa to Protectorat Sud Nigeria, to wuro [[Calabar]]. Azikiwe hawri e baaba mum to [[Calabar]], o fuɗɗii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell.<ref>{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-03-26|language=en-GB|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O naati e janngirɗe Marcus Garvey,<ref name="Timesdigit">{{cite news|title=Nnamdi Azikiwe|work=The Times|location=London, England|date=14 May 1996|page=19}}</ref> Garveyism, ɗe ngonti huunde himmunde e haala makko ngenndiyaŋkaagal. [[File:Azikiwe with parents.png|thumb|Azikiwe e jibnaaɓe mum, c. Kitaale 1910]] Caggal nde o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell,<ref name="Yearbook1962">{{cite book|title=Nigeria Year Book 1962|publisher=[[Daily Times (Nigeria)|Daily Times]]|year=1962|pages=112}}</ref> Azikiwe artiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to [[Lagos]], o seerti e wondiiɓe makko ummoriiɓe e galleeji ɓooyɗi Lagos ko wayi no George Shyngle, Francis Cole e Ade Williams (ɓiy [[Akarigbo mo Remo|Akarigbo Remo]]). Ɗee jokkondiral naftorii caggal ɗuum e golle makko politik to [[Lagos]].{{sfn|Orji|2013|p=68}} Nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley ''Boys'' o ɓuri waawde jaŋde makko, o rokki deftere ina wiyee « gila e Log Cabin haa e galle ''White House'' », ko ɗum woni nguurndam [[James A. Garfield]], gonnooɗo hooreejo leydi [[Amerik]], umminooɗo e huɗo haa e moƴƴere. Deftere ndee ina addana mo pellital heɓde nafoore e nguurndam. Azikiwe nanii yeewtere [[James Aggrey]], jannginoowo mo miijii wonde Afriknaaɓe ina poti heɓde jaŋde kolees caggal leydi, ɓe ngarta e waɗde waylo.<ref>{{cite news|author=Esele, Amos|date=21 November 1994|title=Ninety hearty cheers!|work=The Week|location=Lagos, Nigeria}}</ref> Caggal nde yeewtere ndee joofi, Aggrey rokki suka Azikiwe doggol duɗe jaɓɓotooɗe almudɓe ɓaleeɓe to [[Amerik]].{{sfn|Tonkin|1990|p=37}} Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere, Azikiwe ɗaɓɓiri golle koloñaal, o jaɓaa wonde binndoowo to departemaa kaalis. Wakkati maako nder kuugal koloñaal, holli mo limngal njiyaagu nder laamu koloñaal.{{sfn|Orji|2013|p=69}} Suɓaade Azikiwe janngude to Amerik e nokku Angalteer, ko batte Doktoor James Kwegyr Aggrey, nguurndam hooreejo leydi A. Garfield e Abraham Lincoln, Pan-Afriknism Marcus Garvey e woodgol ballal wonande almudɓe waasɓe, tawi alaa ko heɓaa e Angalteer. E pellital yahde caggal leydi ngam ɓeydaade jaŋde, Azikiwe ɗaɓɓiri jaŋde mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde to U.S. O jaɓaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer College, tawi ko e dow ballal makko e yiytude laawol feewde [[Amerik]].<ref>{{cite news|title=Commencement address at Storer delivered by African alumnus|date=14 June 1947|work=New Journal and Guide}}</ref> Ngam yettaade [[Amerik]], o jokkondiri e laana ndiwoowa, o waɗi e makko nanondiral ngam wonde stowaway.<ref name="theworldnews.net">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> Kono gooto e sehilaaɓe makko wonnooɓe e laana kaa rafi, ɓe wasiyii yo ɓe njippo e Sekondi. To leydi [[Gana]], Azikiwe golliima ko polis ; yumma makko yilliima, o wiyi mo yo o hoot leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. O arti, baaba makko jaɓi wallitde mo yahde [[Amerik]].<ref>{{Cite web|title=Heroes of the Past – Nnamdi Azikiwe – Everything But Coffee|url=https://everythingbutcoffee.biz/2020/05/11/heroes-of-the-past-nnamdi-azikiwe/|language=en-US|access-date=2020-05-29|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805024303/https://everythingbutcoffee.biz/2020/05/11/heroes-of-the-past-nnamdi-azikiwe/|url-status=dead}}</ref> Azikiwe janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harpers Ferry, to Virginie worgo. Ngam yoɓde nguurndam makko e jaŋde makko, o golliima golle keewɗe ɗe ngalaa nafoore hade makko winnditaade to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard to Washington, D.C. e hitaande 1927 ngam heɓde dipolomaaji makko e ganndal politik. E hitaande 1929, o ummii duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard o fayi duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln ngam timminde jaŋde makko leslesre, o heɓi kadi seedantaagal makko BA e ganndal politik e hitaande 1930.<ref name="Crisis-Jan1966">{{cite journal|last=Azikiwe|first=Nnamdi|editor1-first=James W.|editor1-last=Ivy|editor-link=James W. Ivy|date=January 1966|title=A teacher remembered|url=https://archive.org/details/sim_crisis_1966-01_73_1/page/54|journal=Crisis|volume=73|issue=1|pages=54–55|publisher=The Crisis Publishing Company, Inc.|location=New York}}</ref><ref name="OnlineNigeria">{{cite web|url=http://www.onlinenigeria.com/people/ad.asp?blurb=66|title=Biography of Dr. Nnamdi Azikiwe|access-date=2007-09-05|work=[www.onlinenigeria.com]}}</ref> Azikwe ƴettii kursuuji e Alain Locke.<ref>{{Cite book|last=Getachew|first=Adom|url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv3znwvg|title=Worldmaking after Empire: The Rise and Fall of Self-Determination|date=2019|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-17915-5|pages=7|doi=10.2307/j.ctv3znwvg|jstor=j.ctv3znwvg}}</ref> Azikiwe wonnoo ko tergal e fedde nde.<ref>{{cite web|title=Politics and Leadership|url=http://www.pbs1914.org/sigmatoday/notablesigmapoliticsandleadership.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20070502181928/http://www.pbs1914.org/sigmatoday/notablesigmapoliticsandleadership.asp|url-status=dead|archive-date=2 May 2007|website=Phi Beta Sigma|access-date=7 November 2018}}</ref> Ndeen o naatii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln to Pennsylvania e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e sahaa gooto e hitaande 1930, o heɓi dipoloma makko ko fayti e diine e filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln e hitaande 1932, o heɓi kadi dipoloma makko ko fayti e anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e hitaande 1933<ref name="UPenn">{{cite web|url=http://www.archives.upenn.edu/histy/notables/political/pennheads.html|title=Alumni, Faculty, and Trustees of the University of Pennsylvania Who Have Served as Heads of State or Government|access-date=2007-09-05|publisher=[[University of Pennsylvania|University Archives and Records Center University of Pennsylvania]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070205032053/http://www.archives.upenn.edu/histy/notables/political/pennheads.html|archive-date=5 February 2007}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.onlinenigeria.com/zik.asp|title=Nigeria – Dr. Nnamdi Azikiwe|website=www.onlinenigeria.com}}</ref>. Azikiwe wonti jannginoowo dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, ɗo o sosi janngirde daartol [[Afrik]].{{sfn|Tonkin|1990|p=41}} O woniino kanndidaa ngam heɓde dipolomaaji doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]] hade makko hootde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e hitaande 1934.<ref>{{cite news|title=Azikiwe May Accept Position in Liberia|date=21 July 1934|work=The New York Amsterdam News}}</ref> Wiɗtooji doktoraa Azikiwe ɗii ɓuri teeŋtude ko e Liberiya e nder politik winndere, e binndol makko ngol A. H. Stockwell yaltini e hitaande 1934. E nder sahaa mo o woni to [[Amerik]], o woniino winndiyanke to jaaynde Afro-Ameriknaare Baltimore, to Philadelphia Tribune e to jaaynde Associated Negro Press.<ref>{{cite news|author=Azikiwe, N.|date=1 January 1965|title=Nigerian pioneer|work=The New York Times}}</ref> Azikiwe ina joginoo miijooji jaayndeeji [[Afrik]]-[[Amerik]], Garveyism e Pan-Afriknaaɓe.<ref>{{cite news|author=Azikiwe, N.|date=1 January 1965|title=Nigerian pioneer|work=The New York Times}}</ref> === Feddeeji e renndooji === Fedde sukaaɓe worɓe kerecee en, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1925-27) Cub hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1928) Fedde binndol Stylus to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1923) Fedde hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]] (1930-32) Fedde nguurndam, Duɗal Anthropoloji Laamu (1933) Fedde nguurndam, fedde faggudu laamɗo (1934) Tergal nguurndam, Fedde Angalteer ngam ɓamtaare ganndal (1947) Fedde Ameriknaare ngam sariyaaji hakkunde leyɗeele (1933–34) Fedde Annduɓe Anthropoloji Amerka (1932-1934) Fedde ganndal siyaas Amerik (1933-34) Fedde Annduɓe Leƴƴi Amerka (1933-34) Koolol ganndal siwil to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln (1934)<ref>{{Cite web|title=Anike|url=http://repository.unizik.edu.ng/bitstream/123456789/429/1/master%2C%2BAnike.pdf|website=repository.unizik.edu.ng}}</ref> [[File:Azikiwe playing American Football, Storer College, 1926.jpg|thumb|Azikiwe ina fija fuku [[Amerik]], to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1926)]] == Golle atletik == E fuɗɗoode golle makko, Azikiwe ina yahra e boks, atletik, njulaagu, fuku koyɗe e tennis.<ref name="Crisis-Jan19662">{{cite journal|last=Azikiwe|first=Nnamdi|editor1-first=James W.|editor1-last=Ivy|editor-link=James W. Ivy|date=January 1966|title=A teacher remembered|url=https://archive.org/details/sim_crisis_1966-01_73_1/page/54|journal=Crisis|volume=73|issue=1|pages=54–55|publisher=The Crisis Publishing Company, Inc.|location=New York}}</ref> Football ko Biritaan en ngaddi ɗum e leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nde ɓe koloni [[Afrik]].<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=https://nnu.ng/post/Nnamdi-Azikiwe|website=Nigeria News Update.|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> Kono kala ligues sosaaɗe, ko ɗe ceerndaaɗe. Nnamdi yi'i ɗum bana tooñannge nden o wurti bee hooreejo to bannge fijirle jokkirgol e siyaasaaku haa timmoode jamaanu koloñaal.<ref>{{Cite web|title=Sports and the Modernity of Leisure in Nigeria: Stadium Space and the Symbolisms of Expressions, 1930–1980|url=https://repositories.lib.utexas.edu/bitstream/handle/2152/61376/OBASA-DISSERTATION-2015.pdf?sequence=1|last=Olusegun|first=Obasa|date=2015|website=repositories.lib.utexas.edu}}</ref> E hitaande 1934, Zik haɗaama tawtoreede kawgel ngel sabu leydi Nijeer jaɓaaka tawtoreede. Ɗum waɗii sahaa goɗɗo sabu iwdi makko Igbo, Zik fellitii wonde ina heddi, o yiɗi sosde fedde makko. Nnamdi sosi fedde Zik's ''Athletic Club'' (ZAC) nde udditanta dame mum ngam fijirde worɓe e rewɓe kala leƴƴi, leƴƴi, leƴƴi, e kala fannuuji leydi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Nationalist Period|url=http://webeninnigeriaghanatogoboutsport.weebly.com/nationalist-period.html|website=Sports and Politics in British West/Central Africa|access-date=2020-05-30|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805025704/http://webeninnigeriaghanatogoboutsport.weebly.com/nationalist-period.html|url-status=dead}}</ref> E hitaande 1942, fedde nde yahi haa heɓi Ligue [[Lagos]] e Kop ''Memorial War''. Caggal ɗeen nafooje, Nnamdi udditi caɗeele ZAC goɗɗe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] fof. E nder duuɓi wolde ZAC ina yaha njilluuji.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe Facts|url=https://biography.yourdictionary.com/nnamdi-azikiwe|website=biography.yourdictionary.com|access-date=2020-05-30}}</ref> ''Matchs'' ZAC ɗon waɗa nder lesdi ndi'i fuu, nden ɗum waɗi yimɓe [[Naajeeriya]] ɗon mari haaje kawtal e lesdi ndi'i ngam wallugo ɓe haɓugo ndimu.<ref>{{Cite web|title=The Establishment and the Achievements of the National Sports Commission in Nigeria|url=https://etd.ohiolink.edu/!etd.send_file?accession=osu1487093435463141&disposition=inline|last=Abioye|first=Joseph Adegboyega|date=1980|website=etd.ohiolink.edu}}{{Dead link|date=September 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E hitaande 1949, won e fukuyaŋkooɓe ZAC tawtoraama njillu to Angalteer. E gartugol maɓɓe e njillu ngu ɓe njooɗii to Freetown, Siyeraa Leyoon, e leydi Najeriya fooli yimɓe nokku oo e golle 2. Ndee nasaraaku ko ɓuri duuɓi sappo ko adii jeytaare leydi [[Naajeeriya]], kono ko nde jibinannde kippu ngenndiijo leydi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Nigerians Love For Football; is it too much?|url=https://soccernet.ng/2015/03/nigerians-love-for-football-is-it-too.html|date=2015-03-23|website=Soccernet.ng|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref> E joofnirde, caggal duuɓi hare, e hitaande 1959, jaagorde Angalteer cakkitiinde yalti NFA, ñalnde 22 ut 1960, jonte seeɗa ko adii jeytaare mum, [[Naajeeriya]] naati e fedde fuku koyɗe winndereere wiyeteende FIFA.<ref>{{Cite web|title=Pictures & Documents: FIFA at 114, How Nigeria Became a Member|url=https://www.sportsvillagesquare.com/2018/05/21/pictures-documents-fifa-at-114-how-nigeria-became-a-member/|date=2018-05-21|website=Sports Village Square|language=en-US|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804175655/https://www.sportsvillagesquare.com/2018/05/21/pictures-documents-fifa-at-114-how-nigeria-became-a-member/|url-status=dead}}</ref>Hay heen gootal waawaano wonde so wonaano Nnamdi Azikiwe. O hawti [[Naajeeriya]] bee fijirde nden o waddi hakkilo lesdi ndi'i wi'eteeɗum 'Nigerian-ness'. === Jaambaraagal dingiral === Sosɗo, ZiKs ''Athletic Club'' (e MRB. Oltun) ngam ɓamtugo fijooji, boksi, kirikit, njuulu e tennis nder leydi [[Naajeeriya]]. Gooliiɗo e yeeso, duɗal sukaaɓe metodist, [[Lagos]] (1921) Jaagorgal, Diwgol toowngol, M.B.H.S, e Jaagorgal, Ñalngu Laamu (1921) Jaagorɗo, tedduɗo, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1925-27) Jaagorgal & Medaal kaŋŋe, Diwgol toowngol, Pijirlooji hakkunde duɗe HU (1926); Medaal kaŋŋe, doggol leydi, doggudu kilomeeteer gooto, doggudu kilomeeteer gooto, e diwgol toowngol, kawgel kaalis to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1926) Medaal, Pentatlon, kawgel kolees Storer (1925) Kapiteen, fedde janngirde Storer (1927) Medaal kaŋŋe, taƴoowo leydi, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1921) Medaal njamndi mboɗeeri, maraton Laurel-Baltimore (1927) Jaagorɗo, dogdu ɓaleeru, duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1928) Kapiteen gooto, fedde fuku koyɗe duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln (1930) Doggol kilooji ɗiɗi, kawgel ɗiɗmel hakkunde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln e duɗal jaaɓi haaɗtirde Cheyney (1930) Medaal kaalis, doggudu kilooji ɗiɗi, kawgel hakkunde duɗe jaaɓi haaɗtirde Hampton Virginia (1931) Jaaliiɗo toɓɓere, dogdu Baltimore (1929, 1930) Medaal njamndi mboɗeeri, dogdu Richmond (1931) Toɓɓere Dowla, A.A.U. Kaɓirɗe hakkunde leyɗeele (1932) Medaal kaŋŋe, dogdu 1 000 yard, Pijirlooji Kaledoni to Brooklyn, New York (1932) Medaal kaŋŋe, Doggol Kilomeeteer gooto, e Doggol Kilomeeteer tati, Y MC.A. Pijirlooji, New York (1932) Koppi kaalis, dogdu feccere kiloomeeteer, e keɓɗo kopporeeje kaalis e nder dogdu kiloomeeteer gooto, kawgel ñalngu ladde Demokaraasi, New Haven, Connecticut (1933) Ɗiɗaɓo (e G.K Dorgu), kawgel tennis worɓe ɗiɗo Lagos, diɗɗal B (1938) Nafooje (gorko Anchor), Kippu ZAC e nder kawgel njulaagu [[Lagos]] (1939) Nasti ngam daranaago lesdi Naajeeriya nder fijirde Half-Mile e One Mile Run nder fijirde laamu lesdi Biritaniya nder hitaande 1934, ammaa A.A.A lesdi Biritaniya sali mo ngam 'daliilu karallaaku'. (Ngolɗoo jaɓgol addani mo winndude ɓataake lolluɗo, o woppi innde makko e ɗemngal Engele, hono Benjamin) === Tergal === Fedde fuku koyɗe Diamant (1922-24) Fedde fijooji Merkiir to New York (1932-34) Kaɓirgal tennis to Akra (1935-1937) Patron, fedde fijirde Zik (gila 1956) Hooreejo, Fedde Kirikit [[Naajeeriya]] (1940–44) Hooreejo, Fedde Njulaagu [[Naajeeriya]] (1938–41) Cukko hooreejo, fedde toppitiinde ko fayti e boksi leydi Nijeer (gila 1949) Hooreejo fedde fuku koyɗe diiwaan [[Lagos]] (1951-1954) Hooreejo, Fedde Fijooji Amateur [[Naajeeriya]] (gila 1952) Hooreejo, Fedde ''Tennis'' Tabal [[Naajeeriya]] (gila 1953) Cukko Patron e tergal Goomu, Goomu Olimpiyaade Nijeer, e Fedde Pijirlooji Laamu Biritaan e ''Commonwealth'' (gila 1951) <ref>Alegi, Peter (2010). African Soccerscapes: How a Continent Changed the World's Game. Ohio University Press. {{ISBN|978-0-89680-278-0}}.</ref> ​<ref>{{Cite web|title=Before Joining FIFA and CAF; Nigeria FA was Affiliated to the FA in England|url=https://www.sportsvillagesquare.com/2018/08/21/before-joining-fifa-and-caf-nigeria-fa-was-affiliated-to-the-fa-in-england/|date=2018-08-21|website=Sports Village Square|language=en-US|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804235509/https://www.sportsvillagesquare.com/2018/08/21/before-joining-fifa-and-caf-nigeria-fa-was-affiliated-to-the-fa-in-england/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.thehistoryville.com/nnamdi-azikiwe/|title=Nnamdi Azikiwe: How do We Remember Nigeria's First President? – HistoryVille|date=16 November 2022}}</ref> == Golle binndol == === Jaaynde jaayndeyaagal e tafngo === Rewɓe ɓee ndaranii yoɓde njoɓdi Angalteer e hitaande 1929, ko ɗum seedtini warngooji keewɗi e nder Opobo, tawi ko soldateeɓe Angalteer ardii ɗum en e nokkuuji goɗɗi e nder diiwaan fuɗnaange. Azikiwe, nde nani kewu nguu, winndi winndannde ñaawoore tiitoonde mum ko ‘Warde rewɓe e nder leydi Nijeer’, nde o woni e janngude haa jooni to Amerik e hitaande 1930, e ɓataake mo o winndi e oon sahaa, daraniiɗo hakkeeji siwil ''Pan''-[[Afrik]], hono W. E. B. Du Bois. Nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, Azikiwe winndi deftere makko adannde wiyeteende ‘Liberia e nder politik winndere’ e hitaande 1931. Azikiwe ɗaɓɓiriino wonde jaagorgal caggal leydi to leydi Liberiya, kono o saliima sabu o wonaa jeyaaɗo e leydi ndii.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe: African Philosopher; scholar and eminent journalist|work=The Journalist|url=https://www.thejournalist.org.za/pioneers/nnamdi-azikiwe-african-philosopher-scholar-and-eminent-journalist|access-date=2020-05-29}}</ref> E hitaande 1934, nde Azikiwe warti [[Lagos]], o anndaa no feewi, o yi’aama no neɗɗo tedduɗo e won e renndo [[Lagos]] e [[Igbo]].<ref>{{Cite web|title=Dr. Nnamdi Azikiwe|url=http://www.ekwendigbo.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/83-nnamdi-azikiwe|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805055431/http://www.ekwendigbo.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/83-nnamdi-azikiwe|url-status=dead|archive-date=5 August 2020|website=www.ekwendigbo.com|language=en-gb|access-date=2020-05-29}}</ref> O jaɓɓaama e juuɗe yimɓe seeɗa, kolliri binndi makko to [[Amerik]] ina laaɓi ina njottii [[Naajeeriya]].{{sfn|Tonkin|1990|p=38}} To leydi Nijeer, faandaare Azikiwe adannde ko heɓde darnde fotnde e jaŋde makko ; caggal ɗaɓɓaande keewnde nde o heɓaani (ina heen ngam heɓde posto janngingol to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''King’s College'', [[Lagos]]), o jaɓi ɗaɓɓaande jom jawdi en [[Gana|Ganaa]] biyeteeɗo Alfred Ocansey ngam wonde gardiiɗo sosɗo jaaynde wiyeteende ''African Morning Post'', jaaynde hesere ñalnde kala to [[Accra]], [[Gana|Ganaa]].<ref name="theworldnews.net2">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|date=2013-01-07|title=Dr Nnamdi Azikiwe|url=https://thenigerianhistory.wordpress.com/dr-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-03-26|website=our history|language=en}}</ref> O rokkaama junngo ngam dogginde jaaynde ndee, o ƴetti gollotooɓe mum heewɓe e asliiji ɗii.{{sfn|Orji|2013|p=68}} Azikiwe winndi "''The Inside Stuff by'' Zik", deftere nde o winndi e nder mum ko fayti e ngenndiyaŋkaagal radikal e manngu ɓaleejo, ko ɗum addani won e kulhuli e nder dingiral koloñaal.<ref>{{cite news|title=African graduate of Lincoln creates stir in his native land|date=22 August 1936|work=New Journal and Guide}}</ref> Ko o editor, o ƴelliti ajendaaji ngenndiyaŋkooɓe daraniiɓe [[Afrik]].<ref name="theworldnews.net3">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> Yuri Smertin siftinii binndol makko ngol ko, "binndanɗe cemmbinɗe e haalaaji renndo ɗi cemmbini njuɓɓudi koloñaal gonndi ndii : keeri hakke Afriknaaɓe hollirde miijooji mum en, e njiyaagu njiyaagu". Yuri kadi ñiŋii ɓeen Afriknaaɓe jeyaaɓe e ‘elite’ renndo koloñaal, yiɗɓe jogaade njuɓɓudi gonndi ndii, nde tawnoo ɓe njiyri ɗum ko « tuugnorgal wellitaare maɓɓe.<ref>{{Cite web|title=Dr Nnamdi Azikiwe|url=https://thenigerianhistory.wordpress.com/dr-nnamdi-azikiwe/|date=2013-01-07|website=our history|access-date=2020-05-29}}</ref> E nder dumunna mo Azikiwe woni e Accra, o yahri yeeso e filosof makko [[Afrik]] keso mo o ƴeewti caggal ɗuum e nder deftere makko, [[Afrik]] Renas50<ref>{{Cite web|title=Long awaited Zik's Day preps in Anambra|url=https://www.nationallightngr.com/2019/11/14/long-awaited-ziks-day-preps-in-anambra/|date=2019-11-14|website=National Light|language=en-US|access-date=2020-05-29}}</ref>. E nder miijo filosof, Azikiwe wiyi wonde « ko leydi ɗo Afriknaaɓe ceertata e leƴƴi e laamuuji gaadanteeji, mbaylee e kuule filosof joy : ballondiral ruuhu, ƴellitaare renndo, pellital faggudu, ndimaagu hakkille e ngenndiyaŋkaagal risorgimento ». Azikiwe ronkaani politik Gold Coast, kadi jaaynde ndee ina wallita lannda Mambii nokku oo.{{sfn|Tonkin|1990|p=41}} ''The Post'', jaaynde nokkuure ndee yaltinii winndannde ñalnde 15 mee 1936, "Mbele Afriknaajo ina jogii Alla?" ko [[I. T. A. Wallace-Johnson]], e Azikiwe (hono winndiyanke) ñaawaama sabu fitinaaji.<ref name="theworldnews.net4">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> O fuɗɗii ko ñaaweede, o ñaawaa lebbi jeegom kasoo. E dow fenaande makko, Zik hollitii, "so tawii ko mi kuutorgal daɗndo ngal imperiyaalisma e nder [[Afrik]] hirnaange foti luulndaade e liɓde, kadi so tawii e nder ndeeɗoo njillu miɗo foti yoɓde njoɓdi ɓurndi toowde, ndeen alaa ko haani mi diwde walla mi diwta. Miɗo wondi e hoolaare ñalnde kala wonde the ''New'' restinality ina waawi wonde les [[Afrik]] keso oo stem it. Hay maayde am waawaa jokkude kristal mum." Caggal ɗuum o woppitaa e Ñaawirde Toownde [[Afrik]] Hirnaange.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe and the vision of a united Africa|url=https://www.thecitizen.co.tz/magazine/politicalreforms/Nnamdi-Azikiwe-and-the-vision-of-a-united-Africa/1843776-5116596-15o8e3tz/index.html|website=The Citizen|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> [[File:Nnamdi Azikiwe in Office, 1937.jpg|thumb|Azikiwe e nder biro mum, hitaande 1937]] Azikiwe warti [[Lagos]] nder hitaande 1937, o sosi jaaynde wiyeteende ''West African Pilot'', jaaynde nde o huutortoo ngam ɓamtude ngenndiyaŋkaagal e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], fedde Zik ''Group'' sosi jaayndeeji jowitiiɗi e toɓɓe politik e faggudu e nder gure teeŋtuɗe e nder leydi ndii fof.<ref>{{cite book|last1=Uche|first1=Luke Uka|title=Mass Media, People, and Politics in Nigeria|url=https://archive.org/details/massmediapeoplep0000uche|date=1989|publisher=Concept Publishing Company|page=[https://archive.org/details/massmediapeoplep0000uche/page/95 95]}}</ref> Jaaynde ɓurnde mawnude e fedde ndee ko ''Pilot'' [[Afrik]] worgo, nde huutorii ko konngol [[Dante Alighieri]] « Hollit annoore, yimɓe ɓee keɓata laawol » ngam waɗde heen konngol mum. Binndanɗe goɗɗe ko ''Defender'' [[Naajeeriya]] Fombinaari ummoriiɗo Warri (caggal mum [[Ibadan]]), Gardiiɗo Fuɗnaange (sosaaɗo e hitaande 1940, yaltinaa to Port Harcourt), e Kaaloowo [[Naajeeriya]] to [[Onitsha]].{{sfn|Idemili|1980|p=204}} Ko e hitaande 1944, fedde ndee heɓti deftere [[Dusé Mohamed Ali]] wiyeteende La Comète. Jaaynde Azikiwe ko njulaagu, kadi ko kuutorgal ngam politik e wallitde.{{sfn|Idemili|1980|p=195}} ''Pilot'' oo ɓuri tiiɗnaade ko e yeeyde ko ɓuri heewde ko e ''circulation'', ko ɓuri heewde ko sabu firms expatriés ɓuri waawde faggudu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].{{sfn|Idemili|1980|p=199}} Jaayɗe Azikiwe keewɗe teeŋtinii sensationalisme e daartol nafoore aadee ; ''the Pilot'' nastini yewtere fijirle e ta'irde rewɓe, ɓesdi yewtere dow kuuɗe [[Naajeeriya]] to ɗum hawti bee limngal limngal limngal limngal limngal ''Daily Times'' (ngal teddini limngal limngal yimɓe lesdi feere e limngal lesdi feere).{{sfn|Idemili|1980|p=200}} Doggol Pilot gadanol ngol ko 6 000 ekkol ñalawma kala ; e tolno mum ɓurɗo mawnude e hitaande 1950, nde ina yaltina ko ina tolnoo e 20 000 ekkol.{{sfn|Idemili|1980|p=203}} Azikiwe sosi gollorɗe njulaagu goɗɗe (hono Banke Kontinental [[Afrik]] e Restoran Penny) e oon sahaa, o huutorii jaayɗe makko ngam yeeyde ɗe.{{sfn|Tonkin|1990|p=42}} Ko adii wolde adunaare ɗimmere, ''Pilot'' [[Afrik]] worgo<ref>{{Cite news|date=2022-11-29|title=The Sage and his Jewel: A society wedding in Ikenne Remo, By Tayo Agunbiade|url=https://www.premiumtimesng.com/opinion/568055-the-sage-and-his-jewel-a-society-wedding-in-ikenne-remo-by-tayo-agunbiade.html|access-date=2022-12-26|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> yiytaa ko no kaayitaaji etaade mahde tuugnorgal cirkulaasiyoŋ wonaa radikal peeñɗo. Editorialji ɓataake oo e yeewtere politik ndee ina teeŋtini tooñanngeeji baɗeteeɗi e [[Afrik|Afriknaaɓe]], e ñiŋde njuɓɓudi koloñaal e ballal miijooji eliteeji jannguɓe to [[Lagos]].{{sfn|Tonkin|1990|p=42}} Kono, e hitaande 1940, waylo-waylo seeɗa-seeɗa waɗi. No o waɗiri e jaaynde ''African Morning Post'' nii, Azikiwe fuɗɗii winndude lowre wiyeteende "''Inside Stuff''", nde o etotoo sahaa e sahaa fof ƴellitde hakkillaaji politik.{{sfn|Idemili|1980|p=221}}Editorialuuji jaaynde ndee ina noddi jeytaare [[Afrik]], haa teeŋti noon caggal nde dille jeytaare Inndo ummii.{{sfn|Idemili|1980|p=221}} Hay so tawii kaayitaaji ɗii ina mballita Angalteer e nder wolde nde, ɗi ñiŋii peeje ustude ngalu ko wayi no ƴellitde cogguuli e ustude njoɓdi.<ref name="lifeandtimesnews.com">{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|last=Sun News|date=2017|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|access-date=2020-05-30}}</ref> E hitaande 1943, Diiso Angalteer (Conseil britannique) wallitii rewooɓe [[Afrik]] worgo 8 (ina heen Azikiwe), kanko e rewooɓe 6 woɗɓe ɓe kuutoriima fartaŋŋe ngam humpitaade jeytaare politik potnde waɗeede. Jaayndiyankooɓe ɓee ciifi ɓataake ngam ɗaɓɓude peeje moƴƴe renndo-politik seeɗa-seeɗa, tawa ina jeyaa heen ittugol njuɓɓudi koloñaal korona, wakilaagu diiwaanuuji e jeytaare koloñaaluuji [[Afrik]] hirnaange Angalteer e hitaande 1958 walla 1960.{{sfn|Idemili|1980|p=220}} ''Memorandum'' oo, biro koloñaal oo yejjiti ɗum, ɗum ɓeydi fitinaaji Azikiwe.{{sfn|Idemili|1980|p=233}} Omo jogii nafoore mawnde e jaayɗe ko ina tolnoo e 12 ñalnde kala, ɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] njiylotoo. Binndanɗe Azikiwe ko faati e ngenndiyaŋkaagal [[Afrik]], mawnikinaare ɓaleeɓe e doole mum en, njibinii politikaaji koloñaal en heewɓe, naftorii [[Afrik|Afriknaaɓe]] heewɓe ŋakkiraaɓe.<ref name="Nnamdi Azikiwe">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Jaayɗe Fuɗnaange [[Afrik]] ina keewi yaltude e ɗemngal [[Suwahili]], so wonaa jaayɗe kabaruuji ko wayi ''no East African Standard''. Azikiwe wayliima no feewi e nder jaayɗe [[Afrik]] worgo, hollitii wonde jaayndeyaagal e ɗemngal Engele ina waawi dañde nafoore. E hitaande 1950, jaayɗe joy ɓurɗe mawnude ɗe [[Afrik]] toppitii e nder diiwaan Fuɗnaange (ina heen jaaynde Nigerian Daily Times) ɓuri ''Pilot'' yeeyde. Ñalnde 8 [[lewru]] juko hitaande 1945, laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] haɗi Azikiwe ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange e ''Daily Comet'' ngam hollirde ko boni e humpitooji ko faati e seppo mawngo.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe: African Philosopher; scholar and eminent journalist|work=The Journalist|url=https://www.thejournalist.org.za/pioneers/nnamdi-azikiwe-african-philosopher-scholar-and-eminent-journalist|access-date=2020-05-30}}</ref> Azikiwe hay so jaɓii ɗum, o jokki e yaltinde binndanɗe ko faati e seppo ngoo e nder jaaynde wiyeteende ''Guardian'' (jaaynde makko Port Harcourt). O ardii seppo mawngo e hitaande 1945, o woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] fuɗnaange gila 1954 haa 1959.<ref>{{Cite web|title=Azikiwe, Benjamin Nnamdi {{!}} Infoplease|url=https://www.infoplease.com/encyclopedia/history/asia-africa/african-bios/azikiwe-benjamin-nnamdi|website=www.infoplease.com|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> E kitaale 1960, caggal jeytaare leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ''Pilot'' ngenndiijo [[Afrik]] hirnaange ina teskaa e fuɗnaange. Azikiwe ƴettii faandaare teeŋtunde e pelle politik ɗe njiɗnoo ko ittude. O ñiŋaama e fedde [[Yoruba language|Yoruba]] en sabu huutoraade jaaynde makko ngam haɗde luulndaade miijooji makko. E maayde Azikiwe, jaaynde The New York Times wiyi wonde o "toowiima e geɗe ngenndi ɓurndi heewde yimɓe e nder [[Afrik]], o heɓi darnde jaambaaro ngenndiijo goonga, garɗo teskeede e nder diiwaanuuji e leƴƴi ceertuɗi leydi makko."<ref name="Times">{{cite news|last1=French|first1=Howard W.|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=8 November 2018|work=[[The New York Times]]|date=14 May 1996}}</ref> [[File:Azikiwe and Zungur in London 1949.png|thumb|Azikiwe e [[Sa'adu Zungur]] to Londres (1949)]] == Azikiwe olle politik == wonti golloowo e nder fedde sukaaɓe [[Naajeeriya]] (NYM), fedde ngenndiyaŋkoore arandeere e nder leydi ndi.<ref>{{Cite web|date=2011-05-03|title=The Nigerian Youth Movement (1934–1951)|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/nigerian-youth-movement-1934-1951/|access-date=2022-12-26|language=en-US}}</ref> Hay so tawii o walliino [[Samuel Akisanya]] ngam wonde kanndidaa NYM ngam heɓde jooɗorde wootere e nder Diiso sarɗiiji e hitaande 1941, tawi diiso doosɗe suɓiima [[Ernest Ikoli]].<ref name="Sklar 2004 53–54">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=53–54|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref> Azikiwe wurtini NYM, o tuumi ardungal ɓurngal ɗuuɗugo nder Yoruba'en ɗon ƴama yimɓe Ijebu-Yoruba'en e Igbo'en. Won e terɗe Ijebu ndewi e makko, pecci dille ɗee e laabi leƴƴi.<ref name="Sklar 2004 53–542">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=53–54|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref> O naati nder siyaasaaku, o sosi kawtal lesdi [[Naajeeriya]] e lesdi [[Kamerun|Kameruun]] (NCNC) bee [[Herbert Macaulay]] nder hitaande 1944. Azikiwe laati hooreejo kawtal ngal nder hitaande 1946. NCNC hawti bee lanndaaji lesdi [[Naajeeriya]], kawtal fina-tawaa, e kawtal kuugal lesdi [[Naajeeriya]], Kawtal Rewbe Demokaraasi [[Naajeeriya]] ekn lannda woni lannda siyaasa tataɓal sosaangal nder leydi [[Naajeeriya]] ɓaawo lannda ''Democratic National'' [[Naajeeriya]] (kañum ne sosi ɗum [[Herbert Macaulay]]), e Mouvement Sukaaɓe [[Naajeeriya]]. Terɗe lannda kaa teeŋtuɗe ina njeyaa heen; [[Funmilayo Ransome-Kuti|Fumilayo Ransome-Kuti]], [[M.I.Okpara]], J.O. Fadahunsi, [[Eyo Ita]], [[Margaret Ekpo]], [[Raymond Njoku]], F.S. McEwen, [[Festus Okotie-Eboh]],[[Timote Paul Birabi]], A.K. Blankson, [[Dennis Osadebay|Denis Osadebay]], e [[TOS Benson]].<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=57–58|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref> === Tuumeede fedde === Sabu ballal Azikiwe e seppo mawngo e [[lewru]] suwee 1945 e njanguuji makko e laamu koloñaal, bayyinaango ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange dartinaama ñalnde 8 sulyee ndeen hitaande.<ref name="DR. BENJAMIN NNAMDI AZIKIWE">{{Cite web|title=Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://ilanssenyange.wixsite.com/ilannews/single-post/2017/11/10/DR-BENJAMIN-NNAMDI-AZIKIWE|website=ilannews|date=10 November 2017|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> O yetti liggotooɓe seppooɓe ɓee e hooreejo maɓɓe, [[Michael Imoudu]], o tuumi laamu koloñaal ina huutoroo liggotooɓe.{{sfn|Orji|2013|p=79}} E [[lewru]] ut, jaaynde ndee jaɓaama fuɗɗaade yaltude.{{sfn|Idemili|1980|p=255}} E nder seppo ngo, Azikiwe ummini alarm ko faati e peeje warngooji ɗi yimɓe ɓe nganndaaka, gollotooɓe e innde laamu koloñaal.{{sfn|Orji|2013|p=79}} Daartol makko e tuumeede ko mesaas wireless mo jaayndiyanke ''Pilot'' nanngi.{{sfn|Idemili|1980|p=200}} Caggal nde o heɓi mesaas mo o taƴi oo, Azikiwe naati suuɗde to [[Onitsha]]. ''Pilot'' yaltinii binndanɗe yurmeende e sahaa nde o alaa, kadi Naajeeriyankooɓe heewɓe ina ngoongɗini daartol warngo ngoo.<ref>{{Cite news|date=2018-11-16|title=Nnamdi Azikiwe: A True National Hero|url=https://m.guardian.ng/life/nnamdi-azikiwe-a-true-national-hero/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-09-11|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Nwafor|first=Emmanuel Mordi|date=2018|title=The role of the press in the democratic process: The example of Nigeria's First Republic, 1960–1966|url=https://www.researchgate.net/publication/328234488|journal=}}</ref> Lowre Azikiwe, e cirƴam jaayndeeji makko, ɓeydii e ooɗoo sahaa. Tuume ɗee ina cikki won e Naajeeriyankooɓe, ɓe cikkatnoo ko o waɗi ɗe ngam ɓamtude darnde makko.<ref>{{Cite journal|last=Nwafor|first=Emmanuel Mordi|date=2018|title=The role of the press in the democratic process: The example of Nigeria's First Republic, 1960–1966|url=https://www.researchgate.net/publication/328234488|journal=}}</ref> Sikke alaa ko ɓuri heewde e maɓɓe ko politikaaji Yoruba en ummoriiɓe e fedde sukaaɓe [[Naajeeriya]], ko ɗum waɗi luural hakkunde pelle ɗee e hare jaayndeeji hakkunde ''Pilot'' Azikiwe e ''Daily Service NYM.'' [[File:Members of Zikist Movement.jpg|thumb|Terɗe fedde Zikist en]] === Diɗɗal Zikist en === Sukaaɓe ɓee kawri ngam haɓaade laamu koloñaal Angalteer. Gooto e fedde sukaaɓe hono ndee ko Zikist en. Diɗɗal sukaaɓe ngal alaa ko bonnata – e gardagol Kolawole Balogun, [[Raji Abdallah]], [[Osita Agwuna]], [[M. C. K. Ajuluchukwu]] e Abiodun Aloba – sosaa ko e hitaande 1946 ngam daranaade nguurndam Azikiwe e miijooji mum laamu hoore mum.{{sfn|Orji|2013|p=79}} <ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-06-14|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref>{{sfn|Idemili|1980|p=262}}Kola Balogun woni hooreejo gadano dillere Zikist en. E lewru feebariyee 1946, Balogun neldi noddaango fotde sukaaɓe 20 to [[Lagos]], ngam naamnaade miijo maɓɓe e geɗe ngenndiije. E nder capanɗe ɗiɗi ɗee, sappo e ɗiɗo njaabiima, ɗum addani sosde Diɗɗal Zikist, nde tawnoo ɓeen worɓe ngontii terɗe sosɗe maggal. [[Nwafor Orizu]] sinci helmere 'Zikism' diga Azikiwe nde laati innde diina man.<ref name="Olusanya-1966">{{Cite journal|last=Olusanya|first=G. O.|date=November 1966|title=The Zikist Movement—a Study in Political Radicalism, 1946–50|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-modern-african-studies/article/abs/zikist-movementa-study-in-political-radicalism-194650/827C21945CCED6CADD67EE7FDB230159|journal=The Journal of Modern African Studies|language=en|volume=4|issue=3|pages=323–333|doi=10.1017/S0022278X00013501|issn=1469-7777|url-access=subscription}}</ref> O wonaa tergal e dillere nde kono ko o sehil ɓadiiɗo e jiɗɗo Azikiwe, kadi omo jeyaa e sukaaɓe heewɓe ɓe Azikiwe doolni ngam janngude to [[Amerik]], e sara [[Eyo Ita]] e [[K. O. Mbadiwe|KO Mbadiwe]]. [[Raji Abdallah]] wonti hooreejo ɗiɗaɓo fedde Zikist, caggal nde Balogun ummii [[Londres]], o golliima gila 1948 haa 1949. O waɗii nafoore mawnde e heɓde ballal to bannge worgo e jeyeede e fedde nde. Abdallah e Osita Agwuna (jaagorde makko) ko ɓooyaani koo mbaɗi fedde wiyeteende “Anti-''Colour Bar'' Mouvement” (ACBM) to [[Kano]], fedde nde ina luulndii njiyaagu seerndude ɓaleeɓe e ɓaleeɓe e nder leydi Nijeer. ACBM caggal mum fusi e nder fedde Zikist ɓurnde mawnude.<ref name="Iweriebor-1993">{{Cite book|last=Iweriebor|first=Ehiedu Emmanuel Goodluck|url=https://books.google.com/books?id=Cu3-twEACAAJ|title=Radical Nationalism in Nigeria: The Zikist Movement and the Struggle for Liberation, 1945-1950|date=1993|publisher=U.M.I.|language=en}}</ref> No Balogun nii, e hitaande 1948, Abdallah riiwaa e golle mum e nder sarwiis jaayndeeji Kano, sarwiis jaayndeeji rajooji. Ko riiwtude mo addani mo ɓeydaade jokkondirde e Mouvement Zikist. O riiwaa sabu naatgol makko e dillere Zikist ina sikkaa ko politik ɓurɗo laaɓtude wonande golloowo laamu. Abdallah ñaawaa caggal mum ñalnde 7 noowammbar 1948 to Ñaawirde Toownde [[Lagos]], ɗo o waɗi konngol, o wiyi nii, "Ɗum ko ñalawma teeŋtuɗo no feewi. Ko ɓuri teeŋtude, ma a taw e nder daartol leydi men. Miɗo noddira ɗum ko ɓuri teeŋtude sabu ko hannde pot-ɗen fellitde, mbele eɗen poti anndude hol ko foti wonde freemen walla alaa?" "Miɗo yiɗi Union Jack e ɓernde am fof. Sabu so wonaa e nder leydi Angalteer, ɗo yahrata fof; woɗɗi hawrude, ina renndini yimɓe ɓee. Mi alaa ko njogiimi e laamɗo George VI mo Angalteer. Kono miɗo yiɗi ''Crown'' leydi Angalteer e ɓernde am fof. Ngam miin e banndiraaɓe am, ko maande tooñannge, maande tooñannge, maande tooñannge, ko juuti e inige petition. En njaltii e duuɓi dipolomasi. Ko ɗum waɗi, miɗo ɗoo jamma, ngam noddirde spade ko spade, e machete ko machete." "Hande, min, Habibu Raji Abdallah, bee mo'ere Allah, hooreejo lesdi Zikist ''Movement'' e ''Field'' Secretary NCNC, mi ɗon anndina hoore am mi ɓii lesdi [[Naajeeriya]] jeytaare e jeytaare. Mi walaa gooŋgaaku haa kala laamu jananndu, nden boo nder walaa' laamu lesdi [[Naajeeriya]] e heforth ngam yimɓe lesdi [[Naajeeriya]]; haani ɗooftaade kala sariya, ko wonaa sariyaaji ɓiɗɓe leydi [[Najeriyaagal|Najeriya]], aadaaji e sariyaaji hakkunde leyɗeele.<ref name=":0">{{Cite news|title=The labour of our heroes past… (II)|url=https://dailytrust.com/the-labour-of-our-heroes-past-ii/|access-date=2026-06-21|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref> Ko ɗum waɗi, mi yoɓataa njoɓdi ndii e ooɗoo laamu.Ngam so a yoɓii, ɓe kuutortoo ko kaalis ngam duumaade njiimaandi maɓɓe e dow maa."[citation needed] E dow ñaawoore makko, o jaabtii e mitigation ''Greggcitation'', ''presitation'',<ref name=":02">{{Cite news|title=The labour of our heroes past… (II)|url=https://dailytrust.com/the-labour-of-our-heroes-past-ii/|access-date=2026-06-21|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref> "so tawii aɗa gooŋɗini e goonga wonde ko bonannde haɓaade ndimaagu, ndeen noon, e kala sahaa, ñaaw am haa mi wara. So tawiino miɗo woppitee hannde, mi waawaa rokkude hoolaare ngam muusde ɗemngal am. Miin noon, ɓernde am ina laaɓi, miɗo weltii e accude ñaawoore sakkitiinde nde So rifatho, the fuverill to weltaare waɗɓe ma ɗoo mi acca ñaawoore sakkitiinde ndee e Alla.” <ref name="Iweriebor-19932">{{Cite book|last=Iweriebor|first=Ehiedu Emmanuel Goodluck|url=https://books.google.com/books?id=Cu3-twEACAAJ|title=Radical Nationalism in Nigeria: The Zikist Movement and the Struggle for Liberation, 1945-1950|date=1993|publisher=U.M.I.|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Oluwagbemi|first=Ayodele|date=2016-02-14|title=Remembering the Zikist Movement|url=https://punchng.com/remembering-the-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Enesi|first=Prince H.|date=2017-01-01|title=HABIB RAJI ABDALLAH, 1920 - 1982: AN UNCOMMON NATIONALIST FORGOTTEN IN THE SANDS OF HISTORY|url=https://www.academia.edu/38424995|journal=International Journal of Arts and Humanities}}</ref> Konnguɗi makko lolluɗi ɗii njahdi ko caggal keeri leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ɗi njaɓaa ko e lannda leƴƴi kawral (CPP) mo [[Kwame Nkrumah]] to Cote d’Or (hannde [[Gana|Ganaa]]). Laamu koloñaal jaɓaani moƴƴere e les njiimaandi rewolison e nulal Abdallah. Ko ɗum waɗi Abdallah e ardiiɓe fedde Zikist en nayo nanngaa, ɓe tuumaama ko ɓe fitinaaji.<ref name="Olusanya-19662">{{Cite journal|last=Olusanya|first=G. O.|date=November 1966|title=The Zikist Movement—a Study in Political Radicalism, 1946–50|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-modern-african-studies/article/abs/zikist-movementa-study-in-political-radicalism-194650/827C21945CCED6CADD67EE7FDB230159|journal=The Journal of Modern African Studies|language=en|volume=4|issue=3|pages=323–333|doi=10.1017/S0022278X00013501|issn=1469-7777|url-access=subscription}}</ref> Ndeeɗoo ƴaañgal e ardorde Zikist en addani njuɓɓudi goɗndi e nder Diɗɗal Zikist en, addani Nduka Eze yaltude hooreejo leydi, caggal nde Abdallah sokaa, Mokwugo Okoye wonti sekreteruuji mawɗi. Zikist en, e nder yontaaji, njaltii e NCNC, ɓuri ngenndiyaŋkooɓe e njuɓɓudi jibinannde mum en. Ofiseeji koloñaal en njiyri dille Zikist en ko renndo ngo rewaani laawol, ɓe njaltini yamiroore (''Order-in-Council''), ɓe kaɗi dille Zikist en ñalnde 12 abriil 1950. Caggal ɗuum fedde nde fusi, terɗe mayre mbayli e politik, e njulaagu, e laamu aadaaji.<ref>{{Cite web|date=2016-08-01|title=Remembering Raji Abdullah, Northern Leader Of The Zikist Movement – Igbo Defender|url=https://igbodefender.com/remembering-raji-abdullah-northern-leader-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2016-08-01|title=Remembering Raji Abdullah, Northern Leader Of The Zikist Movement – Igbo Defender|url=https://igbodefender.com/remembering-raji-abdullah-northern-leader-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|language=en-US}}</ref> === Luulndaade doosgal leydi Richards === E hitaande 1945, guwerneer leydi Biritaan biyeteeɗo [[Arthur Richards]] hollitii eɓɓooje ngam waylude doosɗe leydi [[Clifford shaw|Clifford]] ɗe hitaande 1922.<ref name="lifeandtimesnews.com2">{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|last=Sun News|date=2017|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|access-date=2020-05-30}}</ref> Ina jeyaa e eɓɓaande ndee ɓeydugol terɗe [[Afrik]] toɗɗaaɗe e Diiso sarɗiiji. Kono waylooji ɗii ko ngenndiyankooɓe hono Azikiwe luulndii ɗum en.<ref name="Nnamdi Azikiwe2">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Politiyankooɓe NCNC njaɓaani kuule ɗe [[Arthur Richards]] ƴetti, kam e kuulal doosgal leydi ndi ina ɗaɓɓi terɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] nay cuɓaaɗe tan ; heddiiɓe ɓee maa ngona kanndidaaji toɗɗaaɗi.<ref>{{Cite journal|last=Seng|first=Michael P.|date=1985|title=Democracy in Nigeria|url=https://escholarship.org/uc/item/3qk5d1h9|journal=National Black Law Journal|volume=9|issue=2|pages=144–166|via=escholarship.org}}</ref> Kanndidaaji [[Afrik|Afriknaaɓe]] toɗɗaaɗi ɗii ko lolluɓe laamu koloñaal, tee ɓe njiɗaa laamu hoore maɓɓe e dow fenaande. Daartol luulndo ngoɗngol ko ŋakkeende nafoore ngam yahrude yeeso [[Afrik|Afriknaaɓe]] e jappeere laamu toownde. NCNC ina hebli ngam haɓaade haala mum e laamu kesu nguu, hono [[Clement Attlee]] to leydi Angalteer.<ref>{{Cite web|title=Clement Attlee and union links|url=https://www.nationalarchives.gov.uk/cabinetpapers/themes/clement-attlee-union-links.htm|last=The National Archives|website=NationalArchives.gov.uk|access-date=2020-05-30}}</ref> Jaɓɓungal leydi ndi fuɗɗii ngam humpitaade ko woni e lannda ka, e dañde kaalis ngam seppo leydi Angalteer.{{sfn|Olusanya|1964|p=246}}Hooreejo lannda NCNC, [[Herbert Macaulay]] maayi e nder njillu ngu, Azikiwe ƴetti ardaade lannda ka. O ardii delegaasiyoŋ oo haa Londres, ngam heblude njillu nguu, o yahi [[Amerik]] ngam ɗaɓɓude yurmeende e haala lannda kaa. Azikiwe hawri e [[Eleanor Roosevelt]] to [[Hyde Park]], o haali ko fayti e "rimɗinde leydi [[Naajeeriya]] e maccungaagu politik, ŋakkeende kisal faggudu e ŋakkeende renndo".<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe {{!}} Nationalism and Decolonization|url=https://nigerianscholars.com/tutorials/nationalism-and-decolonization/nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-13|website=Nigerian Scholars|language=en-US}}</ref> Delegaasiyoŋ Angalteer ina jeyaa heen Azikiwe, [[Funmilayo Ransome-Kuti]], Zanna Dipcharima, [[Abubakar Olorun-Nimbe|Abubakar Olorunimbe]], P. M. Kale, Adeleke Adedoyin e Nyong Essien. Ɓe njilliima Biro Kolonial Fedde Fabian, Goomu Laamɗo Gollotooɓe e Dental Almudɓe [[Afrik]] Hirnaange ngam humpitaade eɓɓooji mum ngam waylude doosɗe leydi 1922. Ina jeyaa e eɓɓooje NCNC, jokkondirde e [[Afrik|Afriknaaɓe]] ko faati e waylooji doosɗe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ɓeydude doole e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo e ustude doole e nder suudu sarɗiiji hakkundeejo to bannge difagol, kaalis e geɗe caggal leydi.{{sfn|Olusanya|1964|p=247}} Delegaasiyoŋ oo yettinii eɓɓaaɗe mum to gardiiɗo jaagorɗe koloñaal, kono ko seeɗa tan waɗi ngam waylude eɓɓaaɗe Richards. Doosgal Richards fuɗɗii golle ko e hitaande 1947, Azikiwe haɓa e gooto e jooɗorɗe [[Lagos]] ngam leeltinde golle mum.<ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-13|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref> [[File:Stamp Cameroons 2d-600px.jpg|thumb|Tammborde Naajeeriya hitaande 1953]] === Duuɓi 1950 haa 1953 === E nder doosgal leydi Richards, Azikiwe suɓaama e nder Diisnondiral Legislatif e nder wooteeji municipaal [[Lagos]] ummoraade e lannda Demokaraasi ngenndiijo (fotde NCNC).<ref>{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|date=2017|access-date=2020-05-30|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> Kanko e wakiliijo lannda makko ɓe tawtoraaka batu gadano diisnondiral ngal, kadi agitaasiyoŋ ngam waylude doosgal leydi Richards addani doosgal leydi [[Macpherson]].<ref name="Nnamdi Azikiwe3">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Doosgal Macpherson fuɗɗii golle ko e hitaande 1951, hono no doosgal Richards nii, noddi wooteeji e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo. Azikiwe saliima waylooji ɗii, o haɓanaaki fartaŋŋe waylude doosgal leydi kesal ngal. Wooteeji limtaaɗi mbaɗaama tuggi lewru ut haa lewru desaambar 1951.<ref>{{Cite news|title=The 1951 elections: How Awolowo forced Azikiwe out of western Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/the-1951-elections-how-awolowo-forced-azikiwe-out-of-western-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|last=Adekoya|first=Dr. Remi|date=2019|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|access-date=2020-05-30}}</ref> To Diiwaan Hirnaange (ɗo Azikiwe darinoo ɗoo), lanndaaji ɗiɗi ɓuri heen heewde : NCNC mo Azikiwe e Goomu golle. Woote Asaambele diiwaan Hirnaange mbaɗaama e lewru suwee e desaambar 1951 sabu doosgal leydi ndii ina ɗaɓɓi e kollirɗe woote ngam suɓaade terɗe suudu sarɗiiji ngenndi ; ko ɓuri heewde e ''Action Group'' e nder suudu nduu ina waawi haɗde Azikiwe yahde suudu sarɗiiji.<ref>Onyioha, K.O.K. |date=20 November 1951|"Ben Azikiwe key figure in long Nigerian poll", ''Philadelphia Tribune'' (1912–2001).</ref> O heɓi jooɗorde asamblee diiwaan oo gila [[Lagos]], kono lannda luulndo ngoo wiyi ina jogii ɓural e nder suudu sarɗiiji, Azikiwe kadi daranaaki [[Lagos]] e nder suudu sarɗiiji fedde nde. E hitaande 1951, o wonti hooreejo luulndo laamu [[Obafemi Awolowo]] to suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange. Azikiwe suɓaaka e nder batu ngenndi, waɗii jiiɓru e nder hirnaange.{{sfn|Olusanya|1964|p=303}} Nanondiral hakkunde terɗe NCNC cuɓaaɗe ummoriiɗe [[Lagos]] ngam woppude Azikiwe so tawii o suɓaaka, yanii. Azikiwe tuumi doosgal leydi, o yiɗi ko waylooji mbaɗee. NCNC (mo jiimi e Diiwaan Fuɗnaange) jaɓi, e ƴettude peeje ngam waylude doosɗe leydi.{{sfn|Olusanya|1964|pp=303–305}} Azikiwe ummiima to Diiwaan Fuɗnaange e hitaande 1952<ref name="pulse.ng">{{Cite news|title=A brief walk into the life of Nigeria's first president|url=https://www.pulse.ng/news/local/nnamdi-azikiwe-a-brief-walk-into-the-life-of-nigerias-first-president/5e2yhtv|date=2017-09-20|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe and the vision of a united Africa -II|url=https://www.thecitizen.co.tz/magazine/politicalreforms/Nnamdi-Azikiwe-and-the-vision-of-a-united-Africa--II/1843776-5126270-hfst7u/index.html|website=The Citizen|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> e batu diiwaan mo NCNC ɓuri heewde oo waɗi eɓɓooje ngam jaɓɓaade mo. Hay so tawii jaagorɗe diiwaan e hakkundeeje lannda kaa ɗaɓɓiraama yo njokku laamu e nder mbayliigu kabine, ko ɓuri heewde e maɓɓe njaɓaani ɗaɓɓaande ndee.<ref>{{Cite web|title=The Political Public and Difference: The Case of Nigeria|url=https://tspace.library.utoronto.ca/bitstream/1807/12875/1/nq41018.pdf|last=Ejobowah|first=John Boye|date=1999|website=tspace.library.utoronto.ca|access-date=2020-05-30}}</ref> Ndeen asaambele diiwaan oo waɗii woote ngam waasde hoolaade jaagorɗe ɗee, kadi kuule appropriation neldaaɗe to ministeer oo njaɓaaka.<ref name="DR. BENJAMIN NNAMDI AZIKIWE2">{{Cite web|title=Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://ilanssenyange.wixsite.com/ilannews/single-post/2017/11/10/DR-BENJAMIN-NNAMDI-AZIKIWE|website=ilannews|date=10 November 2017|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> Ɗum addani diiwaan hee ŋakkere, lietnaa-guwerneer oo fusi galle diiwaan oo. Woote kese ngartiri Azikiwe e wonde tergal Asammbele Fuɗnaange. O suɓaama hooreejo lesdi [[Naajeeriya]], nden o laati hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1954 nde ɗum warti kawtal lesdi [[Naajeeriya]]. == Premier diiwaan Fuɗnaange == Azikiwe wonti hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange e hitaande 1954 caggal nde doosgal kesal waɗtaa e golle. Komisiyoŋ faggudu diiwaan Fuɗnaange Azikiwe gollondirii e Orop e [[Amerik]] worgo ngam wallitde ƴellitaare e nder diiwaan hee, e nder njulaagu, e nder njulaagu nebam leɗɗe, e nder njamndi e kemikal e nder diiwaan hee. O mahii sosiyetee semmbe Nijeer lolluɗo to Nkalagu e nder diiwaan [[Ebonyi, Ebonyi State|Ebonyi]] hannde oo, o fuɗɗii golle ñalnde 1 [[lewru]] Yarkomaa hitaande 1955. O mahii gaas Nijeer. O sosi kadi sosiyetee gadano e nder leydi Nijeer, biyeteeɗo Niger Steel. O sosi banke ɓiɓɓe lesdi [[Naajeeriya]] arandeejo, Banke [[Afrik]] (ACB). Ummingo ACB waɗi ngomnati Hirnaange lesdi [[Naajeeriya]] sosde Banki lesdi [[Naajeeriya]], ngomnati woylaare lesdi [[Naajeeriya]] darni banki woylaare. ACB ina waɗi nafoore e feeñde e fedde njulaagu mawnde to Fuɗnaange gila e kitaale 1950. Banki oo kadi waɗii geɗe keewɗe e ƴellitaare gonnooɗo Biafrannaaɓe e darnugol hareeji e hitaande 1970. O sosi porogaraam jaŋde baawɗo rokkude leydi [[Naajeeriya]] wontude leydi ɓurndi yaajde e yeeyde jaŋde caggal leydi e nder [[Afrik]]. Azikiwe sosi fedde ƴellitaare fuɗnaange [[Naajeeriya]], nde waɗii darnde mawnde e mahngo duɗal jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]] to [[Nsukka]], duɗal jaaɓi-haaɗtirde gadanal e nder leydi ndi, ngal timmungal, e hitaande 1960. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]] sosaa ko ñalnde 18 [[lewru]] Mbooy hitaande 1955, caggal nde sariya ngam sosde duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal e les njiimaandi Inter- Council Jaŋde e caggal leydi e njuɓɓudi gollondiral hakkunde leyɗeele (jooni USAID), J.W. Cook (VC mo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Exeter), Dr John A. Hannah (Hooreejo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Michigan State), e Dr Glen L. Taggart, Deenoowo Porogaraamuuji hakkunde leyɗeele (MSU), ngarii e leydi Nijeer e hitaande 1958. Goomu nguu ƴeewtindiima nokku oo to [[Nsukka]], e wiɗtude no feewi geɗe keewɗe ceertuɗe jowitiiɗe e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal. [[File:Nnamdi Azikiwe with P. L. Prattis, Earl Hord, Beverly Carter, and Bill Nunn Sr. seated on right, in Press Club, Pittsbu.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe e P. L. Prattis, Earl Hord, Beverli Karter, e Bill Nunn mawɗo ina njooɗii bannge ñaamo, e nder suudu jaayndeeji, to Pittsbu]] Hayre nden waɗaama wakkati juulde jeytaare lesdi [[Naajeeriya]], nde laamiiɗo debbo Alexandra mo Kent, laamiiɗo debbo [[Elizabeth II]], wadi ɗum. Kalaasuuji puɗɗii ko ñalnde 17 oktoobar 1960 e binnditagol 220 almuudo e 13 tergal gollordu jaŋde. Nde laati Jaami'aare arandeere nder [[Naajeeriya]], jaami'aare arandeere nde laamu lesdi [[Naajeeriya]] sosi, nden nder hitaande 1963, jaami'aare arandeere hokkata dipolomaaji lesdi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|url=https://www.unn.edu.ng/mission-vision-statement/|title=About Us|website=University Of Nigeria Nsukka}}</ref> E hitaande 1957, Azikiwe haaliino e nulaaɓe Angalteer e [[Naajeeriya]] e nder batu Lancaster House e hitaande 1957, ɗo doosɗe fedde nde ngam [[Naajeeriya]] jeytaare mum feewnaa. Joɗnde nde ko gardiiɗo jaagorɗe leydi Biritaan ardii, waɗii won e nulaaɓe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Ardii dental ngal ko [[Abubakar Tafawa Balewa]] mo kawtal yimɓe woylaare, Obafemi Awolowo mo fedde ''Action'', Eyo Ita mo lannda ngenndiijo jeytaare e Ahmadu Bello mo kawtal yimɓe woylaare. Ñalnde 3 feebariyee 1959, Azikiwe jaɓɓiima Kwame Nkrumah (gardiiɗo jaagorɗe leydi [[Gana]] keso toɗɗaaɗo) njillu to fuɗnaange leydi Nijeer. O yilli suudu joonde diiwaan fuɗnaange e wondude e wondiiɓe makko, Hon. Jaagorgal ko feewti e geɗe caggal leydi, hono Kodjo Botsio e wasiyaaji ko feewti e geɗe Afrik, hono George Padmore. Nnamdi Azikiwe huutoriima ñalngu nguu, to suudu sarɗiiji fuɗnaange, ngam waɗde konngol teddinoowo gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Nkrumah, o siftini no Kwame dartiniri golle [[Afrik]]. [[File:Ahmadu Bello with Nnamdi Azikiwe.png|thumb|Ahmadu Bello e Nnamdi Azikiwe.]] Ñalnde 1 oktoobar 1959, Azikiwe lomtii Michael Okpara, gardiiɗo diiwaan fuɗnaange. Ñalnde 28 oktoobar 1959, guwerneer seneraal Robertson habrii fusde suudu sarɗiiji leydi ndii, tawi ina waɗi 184 tergal, tuggi 1 noowammbar 1959, mbele woote jeytaare ina mbaɗee. Ñalnde 12 desaambar 1959, woote parlemaa mbaɗaama to Nijeer ngam ƴamde 312 jooɗorde e nder suudu sarɗiiji. Diɗɗal lesdi [[Naajeeriya]] e [[Kamerun]] (NCNC) ngal Azikiwe woni arandeere nden heɓi 2,594,577 woote e 89 jooɗorde. Fedde Awolowo (AG), woni 2ɓo e 1 992, 364 woote e 75 jooɗorde. Kongres yimɓe woylaare lesdi Tafawa Balewa (NPC) woni 3ɓo e 1 922 179 e 148 e nder 312 jooɗorde nder suudu sarɗiiji. Lanndaaji tati mawɗi ɗi e nder woote ɗee mbaawaano heɓde jooɗorɗe keewɗe ngam sosde laamu. Guverneur général Robertson noddi Tafawa Balewa yo o dañ laamu ngu. Ñalnde 16 desaambar, [[Ahmadu Bello]] e Tafawa Balewa etinooma yettaade nanondiral ngam waawde jogaade laamu nguu hakkunde NPC e NCNC. ''Governor General'' humpitaama e kawral ngal, ko ɗum waɗi o jaɓi kabine sappo e jeegom mo Balewa suɓii.<ref>{{cite journal|url=https://www.jstor.org/stable/41853826|jstor=41853826|title=Federal Elections in Nigeria, 1959|last1=Awa|first1=E. O.|journal=The Indian Journal of Political Science|date=12 April 1960|volume=21|issue=2|pages=101–113}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Burns|first=Alan|date=January 1, 1964|title=The Nigerian Federal Election of 1959|url=https://academic.oup.com/afraf/article-abstract/63/250/80/31923|access-date=2024-08-18|journal=African Affairs|volume=63|issue=250|pages=80–81|doi=10.1093/oxfordjournals.afraf.a095185|url-access=subscription}}</ref> [[File:Flag of Nigeria (1952–1960).svg|thumb|Banndiraawo lesdi lesdi Naajeeriya (1914-1960)]] [[File:Flag of Nigeria.svg|thumb|Banndiraawo kesum lesdi Naajeeriya, mo Michael Akinwunmi waɗi (1960)]] == Ndimaagu leydi Naajeeriya == Ñalnde 29 lewru juko hitaande 1960, parlemaa leydi Biritaan ƴetti kuulal jeytaare leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], hitaande 1960, ngal hokki ndimaagu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Jamma 30 suwee 1960, laana ndiwoowa ''British Union Jack'' jippinaa e kewu mawningol, tawi tedduɓe tawtoraama. Ñalnde 3 oktoobar 1960, laamɗo debbo biyeteeɗo Alexandra lomtotooɗo laamɗo debbo oo, udditi Parlemaa gadano leydi ndii. Doosgal kesal, sosngal njuɓɓudi fedde nde gardiiɗo jaagorɗe cuɓaaɗo e hooreejo leydi kewu sosaa. Laamu kawtal NCNC e NPC woni laamu nde [[Naajeeriya]] heɓi ndimu mum e hitaande 1960, ''Sir'' [[Tafawa Balewa]] woni hooreejo leydi ndi, Dr. Nnamdi Azikiwe woni hooreejo Senaa. Ɓooytaani, Azikiwe lomtii Sir James Robertson, wonti Guwerneer Seneraal gadano e nder leydi ndii. Kono e nder doosɗe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], guwerneer jeneral ko hooreejo leydi tan. Darnde Guwerneer-General e terɗe Diisnondiral Laamɗo debbo, mbaɗti Azikiwe dow politik lannda. Kabinee hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] arandeere Tafawa Balewa hawti bee; M Johnson, Bukar Dipcharima, Ayo Rosiji, Aja Wachukwu, Kolawole Balogun, e Victor Mukete (Kamerun), Samuel Akintola, Raymond Njoku, Alhaji Ribadu, Kingsley O. Mbadiwe, Festus Okotie-Eboh, e Allaji Inua Wada.<ref>{{Cite web|url=https://www.britishpathe.com/asset/209288/|title=NIGERIA: PRIME MINISTER SIR ABUBAKAR TAFAWA BALEWA AND OTHER CABINET MINISTERS SWORN-IN BY PRESIDENT AZIKIWE|website=British Pathé}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://uca.edu/politicalscience/home/research-projects/dadm-project/sub-saharan-africa-region/nigeria-1960-present/|title=33. Nigeria (1960-present)|website=uca.edu}}</ref> Sir Tafawa Balewa waɗii konngol mum to nokku biyeteeɗo ''Race Course'' (hannde ko nokku Tafawa Balewa) to [[Lagos]] e nder ñalɗi jeytaare leydi ndii. E nder konngol makko o wiyi, "Kewu hannde oo ko ñalngu nguu, ko ñalngu nguu fuɗɗii duuɓi sappo e joyi jooni, ngu yettiima ɗo haaɗi. Ko e manngu laaɓtungu, min mbiyata ko keɓgol Jeytaare men ngol alaa ko nanndi e mum e nder annals daartol. Kala taƴre men nde ina waɗi planfuncelly e dow doosgal men e kaaldigal udditiingal, wonaa tan hakkunde wakili’en denndaangal nafooje ceertuɗe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] kono ko e ballondiral e laamu njuɓɓudi ndi hannde woppi laamu mum."<ref>{{cite web|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/1960-sir-abubakar-tafawa-balewa-independence-day/|title=(1960) Sir Abubakar Tafawa Balewa, "Independence Day" •|date=20 August 2009}}</ref> == Gomnajo lesdi Naajeeriya == Nde ngon-mi suka mi yi’i gite: gite [[Naajeeriya]] wonta leydi mawndi e nder duunde [[Afrik]] ummotoonde; ''visions of Nigeria'' hokkata ndimu haa ɓe nder maccungaaku, e heɓugo laawol demokaraasi ngam ɓe ɗonno lulla nder ''illusion of security'' les laamu koloñaal..Miɗo hooli mi hoyɗan koyɗi am nder jam e ɓeydaari cemmbiɗinki yimɓe leydi am [[Naajeeriya]]. Motto fedde jeytaare leydi [[Naajeeriya]] woni Kawtal e Nuɗɗinki. Miɗo ñaagii nde ndeenten ngootaagu men, ndeentoo goonɗinal ''men''. — Nnamdi Azikiwe (duuɓi 1960, Londres) Azikiwe ko gardiiɗo jaagorɗe leydi Angalteer, hono Harold Macmillan, wasiyii mo yo lomto ''Sir'' [[James Robertson]], e nder njillu makko to [[Lagos]] e fuɗɗoode hitaande 1960. Joɗnde Guwerneer-Jeneral fedde nde e nder haala tiitoonde, waɗi mo wakiliijo laamɗo leydi Angalteer to leydi Nijeer. Udditgol Azikiwe e lewru noowammbar 1960, seedtiima yoga e gollodiiɓe makko e nder Atlantik ɓaleejo, won heen ko [[Martin Luther King Jr]]. Du Bois, Sirli Graham Du Bois, Ami Jak Garvey, e Joorji S. Suyler.<ref>{{cite journal|url=https://dx.doi.org/10.14321/jwestafrihist.7.1.0001|doi=10.14321/jwestafrihist.7.1.0001|title=A Gilded Cage? Nnamdi Azikiwes Pan-Africanism as Governor-General of Nigeria, 1960–63|date=2021|last1=Reeves|first1=Mark|journal=Journal of West African History|volume=7|pages=1–26|s2cid=242294844|url-access=subscription}}</ref>Martin Luther King Jr. hollitii wonde hareeji ndimaagu e nder leydi Nijeer e nder leyɗeele [[Afrik]] goɗɗe ina njogii batte keewɗe e dille jojjanɗe aadee [[Amerik]], o siftini wonde Azikiwe e ardiiɓe [[Afrik]] woɗɓe ko "jaambaarooji ɓurɗi lollude e ko ɓuri heewde e duɗe jaaɓi haaɗtirde ''Negro'' en aduna o." Haa timminorde haala maako, Zik wi'i, "min, ɓe mbaawata siftoreede no haanirta nii, min mbaɗi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngaddi ndimu nder leydi men, ɓe ndewi kawtal men bana lenyol", ko "taariiha hokki yam geɓe mawɗe ngam mi heɓa batte duumotooɗe e ngam wadduki haaje yimɓe men." O wiyi kadi "mi jogaaki miijo e wellitaare am walla hay kisal walla hay nguurndam e hoore mum, so tawii ko ɗeen ngoni coggu ngu pot-mi yoɓde ngam ardaade ngam hisnude ndimaagu e ngootaagu leydi am."<ref>{{Cite web|title=Azikiwe, Nnamdi. Respect for human dignity: an inaugural address by His Excellency Dr. Nnamdi Azikiwe, P.C. Governor-General nd Commander-in Chief, Federation of Nigeria 16 November, 1960. Onitsha : Chike Mbadugha, 1960.|url=https://collections.libraries.indiana.edu/africancollections/items/show/8901|access-date=2023-12-13|website=collections.libraries.indiana.edu}}</ref> Azikiwe tawtoraama batu diiwaan [[Afrik]] gadano Fedde Adunaare Golle (OIT), ngu yuɓɓinaa to [[Lagos]], leydi Nijeer e [[lewru]] Duujal 1960. Tawtoraama heen: Mr. Johnson, jaagorgal golle leydi Nijeer e hooreejo batu nguu, Mr. Demby, jaagorgal golle leydi Siyeraa Leyoon, e David Director A-G19,[ ILO.19].<ref>{{Cite web|title=PowerPoint Presentation|url=https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---africa/---ro-abidjan/---ilo-abuja/documents/publication/wcms_701393.pdf|access-date=August 18, 2024|website=www.ilo.org}}</ref> E lewru desaambar 1961 Fedde [[Amerik|Ameriknaare]] Pinal [[Afrik]] (AMSAC) yuɓɓinii ñalngu mawngu e nder wuro [[Lagos]], to leydi Nijeer. Yimɓe Ameriknaaɓe mawɓe ko wayi no Nina Simone, Langston Hughes, e Lionel Hampton njahii e yahdu AMSAC timmundu ngam semmbinde jokkondiral hakkunde [[Afrik|Afriknaaɓe]] e [[Amerik|Ameriknaaɓe]]/[[Afrik|Afriknaaɓe]]. Ɓe njaɓɓaama e Azikiwe to [[Lagos]].<ref>{{cite journal|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14794012.2018.1423601|doi=10.1080/14794012.2018.1423601|title=Performances in the theatre of the Cold War: The American Society of African Culture and the 1961 Lagos Festival|date=2018|last1=Geerlings|first1=Lonneke|journal=Journal of Transatlantic Studies|volume=16|pages=1–19}}</ref> [[File:Dr. John A. Hannah, Dr. Nnamdi Azikiwe and Dr. George Johnson on the campus of the University of Nigeria, Nsukka.jpg|thumb|Azikiwe e Doktoor John A. Hannah (naamo) e Doktoor George Johnson (nyaamo) to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer, hitaande 1961]] Ñalnde 17 noowammbar 1961, e nder konngol makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya|Najeriya]] to [[Nsukka]], Zik hollitii eɓɓaande mum ngam [[Naajeeriya|Najeriya]] ƴettude doosgal leydi republique tawa ina heddii e tergal ''Commonwealth''. E hitaande 1962, Azikiwe eeriima ardiiɓe [[Afrik]] e nder batu [[Lagos]], yo cos fedde dowlaaji [[Afrik]]. Koolol [[Lagos]] ngol winnditii sarɗiiji eɓɓaaɗi ngam "Fedde hakkunde [[Afrik]] e Malagasi" e gardagol Azikiwe. Caggal ɗuum, nde jaɓaa e lewru mee 1963 e Fedde Ngootaagu Afrik.<ref>{{Cite web|url=https://kinginstitute.stanford.edu/azikiwe-nnamdi|title=Azikiwe, Nnamdi &#124; The Martin Luther King Jr. Research and Education Institute|website=kinginstitute.stanford.edu}}</ref> E hitaande 1963, Azikiwe yamiri gollorde gadane nde Guinness mahi caggal leydi Irlannda e Angalteer to [[Lagos]] [[File:Seal of the President of Nigeria.svg|thumb|Siile hooreejo leydi Naajeeriya]] [[File:Azikiwe swearing Balewa as prime minister, 1960.jpg|thumb|Hooreejo leydi Azikiwe ina waɗa hunnde gardiiɗo jaagorɗe e jaagorɗe kabine, hitaande 1964]] == Hooreejo leydi (1963-1966) == Leydi [[Naajeeriya]] sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 1963, [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]] woni gardiiɗo jaagorɗe (hooreejo laamu) e Benjamin Nnamdi Azikiwe woni hooreejo (hooreejo leydi) e hooreejo konu. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Tafawa Balewa hollitii waylude doosgal leydi ndi 1960 ngam waylude Azikiwe e wonde Guwerneer Jeneral, e waylude tiitoonde makko e wonde hooreejo leydi kewu. Balewa hollitii wonde Azikiwe ina foti innireede hooreejo leydi e nder doosɗe leydi 1963 sabu leydi [[Naajeeriya]] meeɗaani yoɓde Dr. Ko zuum wazi, kuulal 157 doosgal leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] 1963, tiitoonde mum ko Nnamdi Azikiwe ngam wonde hooreejo leydi, ina winndaa heen "Nnamdi Azikiwe ina foti wonde hooreejo leydi e ñalngu ngu doosgal leydi ndi fuzzii."<ref>{{Cite web|url=https://kinginstitute.stanford.edu/king-papers/documents/nnamdi-azikiwe|title=From Nnamdi Azikiwe &#124; The Martin Luther King Jr. Research and Education Institute|website=kinginstitute.stanford.edu}}</ref><ref>''Nigeria's Forgotten Heroes: Nnamdi Azikiwe – "Father of the Nation"'' (Part 2).</ref> Ñalnde 30 lewru Duujal hitaande 1964, wooteeji feddeeji gadani e nder leydi Nijeer gila nde heɓi jeytaare mum. Woote ɗee njoofiima jonte keewɗe sabu luural hakkunde limoore inɗe gonɗe e doggol wooteeji ɗii e doggol binnditagol ngol. Lebbi jeegom caggal wooteeji ɗii, fotde 2 000 neɗɗo maayi e fitinaaji baɗnooɗi e nder diiwaan hirnaange.<ref>{{cite book|url=https://searchworks.stanford.edu/view/3510208|title=1964 federal election crisis-: An analysis|date=13 April 1965|publisher=Etudo}}</ref> === 1964 kiris e kuudetaa === ''Nigerian Daily Express'' wi'i nyande 3 mars 1964, "Haa heɓugo ndimu lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1960, eɓɓoore amin arandeere ngam anndugo ɗuuɗal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] laati kuugal limngal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1962. Hooreejo komitiiru limngal lesdi [[Naajeeriya]] wakkati man woni J. J. Warren. Njeñtudi limngal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] ko ɓuri miliyon ha Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]] salii njeñtudi ndi o woppi Mr. Warren, o yamiri yo o riiwtu e hitaande 1963.<ref>{{Cite web|last=Ojo|first=Emmanuel Oladipo|date=10 February 2012|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|url=https://nairametrics.com/wp-content/uploads/2013/03/LEADERSHIP-CRISIS-AND-POLITICAL-INSTABILITY-IN-NIG.pdf|access-date=18 August 2024|website=Naira Metrics}}</ref><ref name="Samuel-2012">{{cite web|url=https://www.academia.edu/2104947|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|date=January 2012|last1=Samuel|first1=Babatope}}</ref> Caggal nde o waɗi manipulaasiyoŋ, njeñtudi binnditagol ngol hollitii wonde Fuɗnaange ina les limtaa e miliyoŋaaji 8,5 e nder hitaande 1962 gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii ɓeydii dow limoore ndee haa 65,66 miliyoŋ woote fedde ndee e lewru desaambar 1964 ngaddi caɗeele mawɗe, ruppitii laamu kawral NPC e NCNC. Wooteeji ɗii mbaɗii boykotuuji keewɗi, njulaagu, hulɓinaare, njulaagu e fitinaaji ɗi Azikiwe waɗi haa o salii noddude gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Balewa ngam sosde laamu kesu. Balɗe seeɗa, jokkere enɗam apokaliptik ina jokki e dow leydi ndii haa nde Azikiwe ƴetti konngol e dow doosɗe leydi ndii.<ref name="Samuel-20122">{{cite web|url=https://www.academia.edu/2104947|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|date=January 2012|last1=Samuel|first1=Babatope}}</ref> [[File:Mrs. Flora Azikiwe (First Lady Federal Republic of Nigeria 1960 - 1966).jpg|thumb|Mrs Flora Azikiwe (Laamɗo leydi Naajeeriya 1960 - 1966)]] == Nguurndam neɗɗo == Azikiwe resi debbo mum gadano biyeteeɗo Flora Azikiwe ñalnde 4 abriil 1936 to Akra, to Cote d’Or nde o woni gardiiɗo jaaynde [[Afrik]] subaka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo, ɓiɗɗo debbo gooto e ɓiɓɓe worɓe tato. E hitaande 1973 Azikiwe resi debbo mum ɗiɗaɓo Uche Azikiwe nde o yahrata e duuɓi 26. Ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo. [[File:Gen. Yakubu Gowon GCFR.jpg|thumb|'''Gen.'''Yakubu Gowon]] == Posto hooreejo leydi e duuɓi cakkitiiɗi == [[File:Major Gen. J.T.U. Aguiyi Ironsi.jpg|thumb]] Laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] momti diiwanuuji feddeeji nay ɗii ñalnde 24 lewru mbooy hitaande 1966. Won e leƴƴi fuɗnaange fotde 115 neɗɗo mbaraama e nder fitinaaji politik ñalnde 28 lewru mbooy-2 lewru juko hitaande 1966 ñalnde 29 sulyee 1966. Fotde 30 neɗɗo mbaraama e hareeji politik to Lagos ñalnde 29 sulyee-1 ut 1966, fotde 250 000 leñol fuɗnaange ndogi ummoraade e diiwaan Fuɗnaange fayde e diiwaan fuɗnaange caggal kuudetaa konu. Lietnaa Kolonel [[Yakubu Gowon]] huniima wonde hooreejo laamu konu fedde nde caggal kuudetaa konu, o artiri diiwanuuji fedde ndee nay ñalnde 31 ut 1966. Fotde 2 000 leñol Igbos mbaraama e nder fitinaaji politik e nder diiwaan Fuɗnaange to4ctober L69 [[Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu]], guwerneer konu diiwal fuɗnaange leydi Naajeeriya, anndinii dow diiwal ngal natti jaɓugo Gowon bana hooreejo laamu konu lesdi [[Naajeeriya]] nyande 2 mars 1967. Lietnaa Kolonel Gowon hoosi bawɗe timmuɗe bana komandaajo mawdo laamu e hooreejo laamu militaari7 ngam ardungal 1967. Gowon anndini laamu nguu ñalnde 28 lewru Mbooy hitaande 1967. Ojukwu bayyini jeytaare leydi Biafra to fuɗnaange leydi Nijeer ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1967 caggal nde laamu fedde ndee teddinaani nanondiral Aburi.<ref name="Jimoh-2021">{{Cite web|last=Jimoh|first=Dauda Ishola|date=July 2021|title=The Action Group Crisis, 1962-1966, Implications for the First Republic|url=https://www.researchgate.net/publication/353283996|access-date=August 18, 2024|website=Researchgate}}</ref> <ref name="Jimoh-20212">{{Cite web|last=Jimoh|first=Dauda Ishola|date=July 2021|title=The Action Group Crisis, 1962-1966, Implications for the First Republic|url=https://www.researchgate.net/publication/353283996|access-date=August 18, 2024|website=Researchgate}}</ref> <ref>{{cite journal|url=https://www.jstor.org/stable/40199517|jstor=40199517|title=Brinkmanship in Nigeria: The Federal Elections of 1964-65|last1=Anglin|first1=Douglas G.|journal=International Journal|date=2 April 1965|volume=20|issue=2|pages=173–188}}</ref> <ref>{{Cite web|title=download|url=https://core.ac.uk/download/pdf/6598525.pdf|website=core.ac.uk}}</ref><ref name="Omotola">{{Cite web|last=Omotola|first=Balogun|date=2017-12-11|title=Biography of Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://diamondboatconsult.wordpress.com/2017/12/11/biography-of-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe/|access-date=2020-05-30|website=Diamond Boat Consult|language=en}}</ref><ref name="Times2">{{cite news |date=14 May 1996|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=8 November 2018|last1=French|first1=Howard W.|work=[[The New York Times]]}}</ref>. Azikiwe e fuɗɗoode ina wallitnoo Biafra e anndinde ɗum e nder winndere ndee. O huutoriima doole makko politik ngam ardaade delegaasiyoŋ Biafra caggal leydi ngam jaɓde dowla jeytaare. E hitaande 1968, nde o yiyi batte hare ndee, o ñaagii Ojukwu nde o joofnata kaaldigal e Gowon, tawi o dañaani heen nafoore. Azikiwe woɗɗitii politik caggal wolde. O woniino hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] tuggi 1972 haa 1976. Jokkugol laamu konu e rokkude laamu laamu demokaraasi e hitaande 1979 rokki Azikiwe fartaŋŋe wartaade politik. O naati nder lanyol yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1978, o waɗi ɗaɓɓaande ardiiɗo leydi [[Naajeeriya]] nde o heɓi nasaraaku nder hitaande 1979 e hitaande 1983. O acci siyaasaaku haa abada ɓaawo kuudetaa konu nder hitaande 1983 nde [[Muhammadu Buhari]] ardii === Duuɓi cakkitiiɗi === Fitinaaji meeɗaay wonde kuutorgal ngal min kuutortoo, minen sosɓe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ngam safrude caɗeele politik. E nder aadaaji Angalteer, min kaaldii e Biro Koloñaal ngam jaɓde caɗeele amen ngam ŋakkeende e moƴƴere haala amen ngam laamu hoore mum. Caggal batuuji jeegom doosɗe leydi e hitaande 1953, 1954, 1957, 1958, 1959, e 1960, Angalteer rokkii en hakke ngam tabitinde jeytaare men politik gila 1 oktoobar 1960. Hay gooto e lanndaaji politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ɗi meeɗaani ƴettude jeytaare men politik e men happy violed to en meeɗaani jaɓde jeytaare men politik wonde hay toɓɓere ƴiiƴam Angalteer walla [[Naajeeriya|Najeriya]] rufaaka e nder hare men ngenndiire ngam nokku men e naange. Ndee ɗoo hujja daartol addani mi wiyde e yeeso yimɓe fof e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] wonde laamu nguu rokkii en laamu hoore mum e dow lowre kaŋŋe. Ko goonga, yonta am ina cemmbina mi, kono geɗe daartol ɗee ko ɗe njiyataa. Miɗo sikki ko ɓuri mettude ko ‘Sukaaɓe Turki’ men pellitii naatnude elemen mbayliigu bonngu e nder politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. No ɓe e renndo men fof mbaawirta ustude politikaaji tiiɗɗi, ma a taw nannguɗi, ko politik mo alaa hakkille. Mi jokki bee Seneraal [[Aguiyi-Ironsi]], Ofiisaajo Seneraal Ardiido sooja'en lesdi [[Naajeeriya]], mo mi faami, jooni o hoosi kuuɗe laamu lesdi [[Naajeeriya]]. Miɗo sakka golle am ngam kala udditgol jam ngam haɗde ƴiiƴam ɓeydaade, ngam weltinde ofiseeji muusɗi ɗii, e artirde sariya e deeƴre. So mi nanii haala makko tan, mi waɗa peeje ngam hootde galle. Ko fayti e am, miɗo jogori warde ardiiɓe men politik e konu ko musiiba ngenndiijo. — Jaabawol hooreejo leydi Nnamdi Azikiwe e kuudetaa konu gadano, hitaande 1966. Ñalnde 8 noowammbar 1989, jaayɗe ciifi e fenaande wonde Azikiwe maayii, sabu naamne jaayndiyanke BBC jowitiiɗe e ngonka makko. O artiri o wiyi "mi yaawaani yaltude oo aduna, sabu ko kañum tan woni tagofeere nde nganndu-mi." E hitaande 1991, Azikiwe yahiino e udditgol nokku Nnamdi Azikiwe to [[Zungeru]], nokku ɗo o jibinaa ɗoo, e juuɗe hooreejo leydi [[Ibraahiima Babangida]]. E nder ndunngu 1995, o rokki yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, Pennsylvania e gardiiɗo jokkondiral hakkunde yimɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. Azikiwe maayi haa ñalnde 11 lewru Mbooy hitaande 1996, to opitaal janngirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]] to [[Enugu]] caggal nde o rafi ko juuti. O yahrata ko e duuɓi 91. Azikiwe rokkaama wirwirnde dowla e laamu [[Sani Abacha]], caggal fotde jonte ɗiɗi kewuuji ngenndiiji. Ɓanndu makko nawaama e gure keewɗe teeŋtuɗe e nder leydi ndi ngam sunaare e teddungal. O wirnaa e wuro makko [[Onitsha]] ñalnde 16 noowammbar 1996, ñalnde wonnde ñalngu ngu o heɓi duuɓi 92. E maayde Azikiwe, jaaynde wiyeteende New York ''Times'' teskiima, "O toowii dow geɗe ngenndi ɓurndi heewde yimɓe e nder [[Afrik]], o heɓi darnde jaambaaro ngenndiijo goonga, garɗo teddineede e nder diiwaanuuji e leƴƴi ceertuɗi leydi makko." E hitaande 2019, laamu hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] ƴettii golle timminde suudu ndu Dr Nnamdi Azikiwe, ndu anndinaama ndu nokkuure nden. == Innde e ndonu daartol == E nder teeminannde 19ɓiire, ƴaañgal [[Afrik]] seediima laamuuji Orop ina peccii [[Afrik]], ina kuutoroo jawdi aadee e tago. Ƴellitaare miijo politik [[Afrik]] feeñi ko e anniya yiylaade eɓɓoore miijo jaɓgol hoore mum e ngenndiyaŋkaagal pinal cemmbinngal. Ina jeyaa e daraniiɓe ''Pan'' [[Afrik]], Nnamdi Azikiwe, Pilot ndimaagu leydi Nijeer. Nokku Azikiwe nder cosmology [[Naajeeriya]] ɗon yaaji haa darnde maako nde o jogi. O rokki ngenndiyaŋkaagal e hare jeytaare maanaa keso. Zik, e oon sahaa to duɗal Hope Waddel, ina anndi miijooji Marcus Garvey ko fayti e ''Pan''-[[Afrik]], teeŋtinoowo doole [[Afrik|Afriknaaɓe]], e rimɗinde [[Afrik]] e juuɗe Afriknaaɓe. Ɗum addani Zik naamnaade laawɗingol koloñaal e nder [[Afrik]], tee ina jeyaa e ko Garvey wiyi ngam rimɗinde Afrik e laamuuji koloñaal. E wakkati nde [[Naajeeriya]] woni haa jooni mooɓre diiwalji feere-feere, anndalji e dente nokkuuje, Zik fuɗɗi ƴamɗe ngam heɓugo ndimu [[Naajeeriya]] e ngam sosde senngooji ɗi ngalaa lenyol, ɗi ngalaa leƴƴi ngam yidde lesdi [[Naajeeriya]] e yidde lesdi maɓɓe.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|work=The New York Times|date=14 May 1996|last1=French|first1=Howard W.}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c5wuAQAAIAAJ&q=azikiwe+legacy|title=Nnamdi Azikiwe: The Philosopher of Our Time|isbn=978-978-156-001-9|last1=Igwe|first1=Agbafor|year=1992|publisher=Fourth Dimension Publishing Company}}</ref> Azikiwe yahiino to [[Amerik]] ɗo o janngi e jannginde e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde ceertuɗe to Fuɗnaange, o yi’i weeyo ngo njiyaagu e ƴellitaare `Negro' radikal. O heɓi kadi ballal e hooreejo leydi [[Amerik]] e teeminannde 19ɓiire, hono James A Garfield, e dow huɗo ngam weltinde njiimaandi politik. Nde o arti e [[Afrik]] worgo, ko ɓuri teeŋtude e ngoƴa makko, ko ɗum waɗi, wonaa hare leydi, ngenndiyaŋkoore, kono ko hare winndereyankoore, winndereyankoore ngam leñol ɓaleejo. Ko o gardiiɗo jaaynde ''African Morning Post to Accra'', tuggi 1935 haa 1937, Azikiwe heɓi ɗoon e ɗoon innde sabu jaayndeyaagal makko toowngal `''American style''<nowiki/>' e ñiŋde cuusal makko e njuɓɓudi koloñaal, e ardiiɓe koloñaal kam e ardiiɓe [[Afrik]] nokkuuji ɗii. Semmbe makko ina yaaji e nder leyɗeele koloñaal Biritaan en fof, ko kanko woni doole guurɗe won e ardiiɓe [[Afrik]] hono Kwame Nkrumah, Julius Nyerere, Dauda Jawara, Kenneth Kaunda e Milton Obote e woɗɓe.<ref>{{Cite news|url=https://sunnewsonline.com/national-shame-ziks-tomb-uncompleted-22-years-after/?amp|location=Lagos, Nigeria|title=National shame: Zik's tomb still uncompleted 22 years after|date=27 June 2018|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{cite news|date=30 October 2014|title=Victor Umeh weeps at Zik's Grave|url=http://sunnewsonline.com/new/?p=88534|location=Lagos, Nigeria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150105231857/http://sunnewsonline.com/new/?p=88534|archive-date=5 January 2015|df=dmy-all|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> Jaayndeyaagal Azikiwe kaɓanngal e ƴattooje ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e darnde makko e doole makko, kadi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e ummital [[Naajeeriya]]. Azikiwe sosi fedde jaayndeyaagal wiyeteende Zik ''Group'', nde o sosi e nde o yuɓɓini ''Pilot West African'', nde o inniri « kaayitaaji ngenndiyaŋkooji ñaamooɓe yiite, doolnuɗi, ɓurɗi toowde ». E les njiimaandi Zik Group o wayli golle jaayɗe [[Afrik]] hirnaange, o hollitii wonde jaayndeyaagal e ɗemngal Engele ina waawi dañde nafoore, o yaajtini nafoore makko e jogaade ko ina tolnoo e jaayɗe 12 ñalnde kala, ɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] njiylotoo. ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange mawni no feewi gila e doggol adanngol ngol 6 000 ekkol ñalnde kala, haa e doggol ko ina ɓura 20 000 ekkol e tolno mum e kitaale 1950.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=a44PAQAAMAAJ&q=azikiwe+legacy|title=The Legacies of Zik: A Tribute to the Rt. Hon. Dr. Nnamdi Azikiwe, First President of the Federal Republic of Nigeria and the Owelle-Osowa-Anya of Onithsa|year=1996|publisher=Nolix Educational Publishers|isbn=978-978-2754-60-8}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199/154|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, First President of Nigeria: A Force in Library Development in Nigeria|journal=World Libraries|date=2 April 1997|volume=7|issue=2|last1=Aguolu|first1=C. C.|last2=Aguolu|first2=L. E.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://gaana.com/song/the-life-legacy-of-dr-nnamdi-azikiwe-former-president-of-nigeria-with-michael-ukwuma|title=Listen to The Life & Legacy Of Dr. Nnamdi Azikiwe, Former President of Nigeria with Michael Ukwuma from show Obehi Podcast: In-depth interviews – season – 1|work=gaana.com|access-date=31 March 2024|archive-date=31 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240331083759/https://gaana.com/song/the-life-legacy-of-dr-nnamdi-azikiwe-former-president-of-nigeria-with-michael-ukwuma|url-status=dead}}</ref>Kaayitaaji keertiiɗi ɗi Nnamdi Azikiwe, hooreejo leydi [[Naajeeriya]] arandeejo, ɗon mari haaje nder suudu defte maako haa Nsukka, [[Naajeeriya]]. Ina jeyaa e ɗeen binndanɗe keertiiɗe, eɓɓaande ciimtol makko, binndanɗe dowla ummoraade e gardagol makko, binndanɗe politik jowitiiɗe e Republique Biafra, kaɓirɗe ummoraade e kampaañ Azikiwe e hitaande 1979 e 1983, kam e defte e jaayɗe seeɗa ɗe keewaani. Jaaɓihaaɗtirde Vanderbilt, e ballal kaalis e porogaraam defte binndaaɗe e nder defterdu UCLA, waɗii ɗeen geɗe dijital ngam sosde mooɓondiral geɗe puɗɗaaɗe jowitiiɗe e jaŋde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e leydi Biafra <ref name="meap.library.ucla.edu">{{Cite web|title=Rescuing Zik's Library: Preserving the Nnamdi Azikiwe Papers {{!}} Modern Endangered Archives Program|url=https://meap.library.ucla.edu/projects/nnamdi-azikiwe-papers/|access-date=2025-07-30|website=meap.library.ucla.edu}}</ref>. Ndee ɗoo deftere ina heɓoo e dijital rewrude e defterdu UCLA.<ref name="MEAP Collection">{{Cite web|title=MEAP Collection|url=https://digital.library.ucla.edu/catalog/ark:/21198/z1547ndq|access-date=2025-07-30|website=digital.library.ucla.edu}}</ref> === Teddungal === Leydi Biritaan : Tergal e Diiso doosɗe leydi Biritaan, ñalnde 16 noowammbar 1960.<ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-11-16|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref> Komanda mawɗo fedde nde (GCFR).<ref>{{Cite web|title=Baraje and the Title of CON|url=https://www.ilorin.info/fullnews.php?id=2456|access-date=2023-11-16|website=www.ilorin.info}}</ref> [[File:Azikiwe with Thurgood Marshall, Chester Bowles and Roy Williston Bornn at Howard University 1954 commencement.jpg|thumb|Azikiwe e Thurgood Marshall, Chester Bowles e Roy Williston Jibinaa ko heɓde seedantaagal mum teddungal e hitaande 1954 fuɗɗoode duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard]] === Degreeji teddungal === Azikiwe heɓi dipolomaaji teddungal 14 ummoraade e duɗe jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya|Najeriya]], [[Amerik]] e [[Labiriyaa|Liberiya]], teeŋti noon : Pennsylvanie 1946: Doktoor to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln Virginia Hirnaange 1947: Doktoor ɓataakeeji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer Washington, D.C. 1950: Jaaɓi-haaɗtirde Howard heɓi Doktoraa mum to bannge sariya Michigan 1959: Doktoor tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Michigan<ref>{{Cite web|url=https://research.msu.edu/msu-honorary-degree-recipients-alphabetical-list|title=MSU Honorary Degree Recipients: Alphabetical List &#124; Office of Research and Innovation|website=research.msu.edu}}</ref> [[Naajeeriya]] 1961: Doktoor tedduɗo e ɓataakeeji (D.Litt.) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde [[Naajeeriya]]<ref>{{Cite web|title=Honorary Graduates From 1961 to 1983|url=https://spgs.unn.edu.ng/wp-content/uploads/sites/35/2015/10/HONORARY-GRADUATES-FROM-1961-TO-1983.pdf|access-date=August 18, 2024|website=spgs.unn.edu.ng}}</ref> [[Labiriyaa|Liberiya]] 1969 : Doktoraa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Labiriyaa|Liberiya]] Pennsylvanie 1980 : Doktoor tedduɗo e ɓataakeeji aadee to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvanie Woɗɓe ina mbaɗi dipolomaaji ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ibadan]], duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]], duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ahmadu Bello]], UNIZIK, e FUTO.<ref>{{Cite web|url=https://zikism.tripod.com/Owelle.html|title=Zik of Africa|website=zikism.tripod.com}}</ref> [[File:Dmgs roundabout onitsha and Azikiwe statue II.jpg|thumb|Azikiwe/DMGS gonɗo e laawol, [[Onitsha]]]] === Siftorde e monumndaaji === <ref>{{cite web|url=https://ikengaonline.com/2022/12/03/gov-ugwuanyi-honours-zik-converts-premier-lodge-to-monuments-centre/|title=Gov Ugwuanyi honours Zik, converts premier lodge to monuments centre|date=3 December 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.lincoln.edu/azikiwe-nkrumah-hall|title=Azikiwe-Nkrumah Hall {{!}} Lincoln University|website=www.lincoln.edu|access-date=2018-06-01}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.informationng.com/2017/03/things-may-not-know-university-ibadan-number-one-will-shock.html|title=Things You May Not Know About University of Ibadan... Number One will Shock You|date=16 March 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://library.unn.edu.ng/|title=Home|website=Nnamdi Azikiwe Library}}</ref> [[File:Dr. Nnamdi Benjamin Azikiwe.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe, [[Onitsha]]]] === Kaalis e tammborɗe posto === Natal Azikiwe feeñii e kaalis ₦500 leydi [[Naajeeriya]] gila hitaande 2001. Natal makko ina tawee e limlebbi postooji ɗi ɓe peeñnini e hitaande 1964, gila ndeen kadi feeñii e limlebbi goɗɗi.<ref>{{Cite web|url=https://www.cbn.gov.ng/Currency/gallery/N500.asp|title=Welcome to the New Central Bank of Nigeria Website}}</ref> === E nder pinal leñol === Nguurndam Azikiwe gadana ko kanko winndi, yaltinaa e hitaande 1970, tiitoonde mum ko Odyssey am: nguurndam am. Laamu leydi [[Naajeeriya]] sosi njeenaari Zik, njeenaari ardungal hitaande kala, e hitaande 1995, ngam teddinde Azikiwe. E hitaande 2006, Ben Obi fuɗɗii yeewtere hitaandeere Zik ngam maayde golle moƴƴe e ndonu Azikiwe.<ref>{{Cite web|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/benefactor/|title=Benefactor|website=Zik's Lecture Series}}</ref> [[File:Azikiwe-Nkrumah Hall - panoramio.jpg|thumb|Saal Azikiwe-Nkrumah, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln]] Filoosofi jaŋde Azikiwe hollitaama e nder filmo binndaaɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]].<ref>{{cite web |url=https://www.unn.edu.ng/unn-documentary-film/|title=UNN Documentary Film|date=22 June 2017}}</ref> E hitaande 2023, Fedde Duke Shomolu yaltinii pijirlooji tuugiiɗi e nguurndam e jamaanu Azikiwe. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Michigan State sosi ‘Fedde janngooɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]] hakkunde leyɗeele Nnamdi Azikiwe’ e hitaande 2023, ngam wallitde janngooɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]] hakkunde leyɗeele MSU to [[Afrik]] ngam wiɗtooji. Njeenaari ndii ko ngam teddinde Azikiwe mo gollodii e jannginooɓe MSU ngam mahde duɗal jaaɓi-haaɗtirde (Jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]]) to Fuɗnaange [[Naajeeriya]]. [[File:Zik Historic Center Enugu.jpg|thumb|Yiyngo nder, Catal Zik, [[Enugu]]]] === Teddungal aadaaji === Azikiwe naatnaa e renndo Agbalanze [[Onitsha]] e innde '''Nnanyelugo''' e hitaande 1946, ko ɗum anndinde worɓe Onitsha jogiiɓe golle maantiniiɗe. E hitaande 1962, o wonti mawɗo leydi ɗiɗaɓo (Ndichie Okwa) hono '''Obi Oziziani'''.<ref name="Omotola2">{{Cite web |last=Omotola|first=Balogun|date=2017-12-11|title=Biography of Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://diamondboatconsult.wordpress.com/2017/12/11/biography-of-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe/|access-date=2020-05-30|website=Diamond Boat Consult|language=en}}</ref> Mawɗo Azikiwe toɗɗaama bana '''Owelle-Osowa-Anya''' mo [[Onitsha]] nder hitaande 1972, ɗum waɗi mo ardiiɗo ronkaaku arandeejo (Ndichie Ume) nder caltal Igbo nder laamiiɗo lesdi [[Naajeeriya]].<ref name="pulse.ng2">{{Cite news |title=A brief walk into the life of Nigeria's first president|url=https://www.pulse.ng/news/local/nnamdi-azikiwe-a-brief-walk-into-the-life-of-nigerias-first-president/5e2yhtv|date=2017-09-20|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref> [[File:Zik Historic Center, Enugu.jpg|thumb|Yiyngo yaasi, Catal Zik, [[Enugu]]]] [[File:NAIA Abuja Terminal Entrance.jpg|thumb|Nnamdi azikiwe laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele [[Abuja]]]] [[File:Nnamdi Azikiwe University main gate Awka.jpg|thumb|Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe Akwa]] == Miijooji politik == Zikism; ko miijo politik ɓurngo lollude e Nnamdi Azikiwe, faandaare mum ko ustude hakkillaaji sukaaɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]]. E sahaa nde dowlaaji [[Afrik]] ngonnoo e les njiimaandi Angalteer, Zik ƴetti filosof mum politik, hono miijo mbayliigu. Canons jowi Zikism woni "Balans Ruuhu", "''Regeneration'' Sociale", "Determinism Faggudu", "Emancipation Mentale", e "Ummital Politik". E werlaade annoore ɓurnde laaɓtude e canons, Azikiwe teeŋtinii, "Ko adii fof, mi ƴettii konngol ''balance'' spirituel ngam hollirde ndimaagu teskinngu e nder ɓernde, miijo e miijo... Ɗiɗaɓere, mi mahii ƴellitaare renndo ngam hollirde ndimaagu fedde e ndimaagu diisnondiral .. Tataɓol, mi ventured e nder faggudu taprocie so I goongɗini Mi lootii hono ngool ngonka nguurndam determinism faggudu, sabu miɗo gooŋɗini miijo Karl Marx e firo faggudu daartol e nder lewru e nder [[Afrik]] fof... Nayaɓol ngol, mi fellitii waɗde yah-ngartaa e nder fannuuji hakkille ... Ko ɗum waɗi mi ƴetti tesis wonde emancipaasiyoŋ hakkille ina haani wonande [[Afrik|Afriknaaɓe]] jannguɓe bonɓe. Joyaɓere ... alaa ko waawi sikkeede e Risorgimento politik [[Afrik|Afriknaajo]], nde tawnoo wellitaare ɗeen sarɗiiji ina ɗaɓɓi ndimaagu nguurndam, ndimaagu, e jokkude wellitaare." Weltaare Neo; Azikiwe huutoriima pinal [[Afrik|Afriknaaɓe]] e faggudu [[Afrik|Afriknaaɓe]] ko adii koloñaal ngam ƴellitde miijo makko faggudu Neo-Welfarist, o wasiyii eklektisism e pragmatism ngam wonde tuugnorgal filosofi wonande neo-welfarism.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/371667097|title=A Philosophical Appraisal of Azikiwe's Neo-Welfarism Introduction|format=PDF}}</ref> Pragmatisme eklektik; Eklektik-pragmatism wonande Azikiwe ko feere ɓurnde moƴƴude ngam haɓaade haa teeŋti e goongaaji keewɗi fannuuji faggudu e politik. Ko feere etaade yuɓɓinde miijooji nannduɗi e luurondirɗi, wonaa e safrude luural, kono ko e suɓaade e hawrude e ko nafata e ko waawi huutoreede e kala heen ngam heɓde paandaale yiɗde. Nii woni, pragmatisme eklektik ina wayi no ko feere ɓurnde moƴƴude ngam haɓaade caɗeele Afrik e nder ƴeewndorɗe ceertuɗe e teskinɗe ɗe njiylotonoo ɗe.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/371667097|title=A Philosophical Appraisal of Azikiwe's Neo-Welfarism Introduction|format=PDF}}</ref> [[File:Independence Hall (Indy Hall) and Nnamdi Azikiwe Hall (Zik Hall) from topmost floor of Abdulsalami Abubakar Hall (AAH), University of Ibadan.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe Hall, Duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ibadan]]]] [[File:Dr. Nnamdi Azikiwe.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe, dowla Imo]] [[File:Azikiwe Postage Stamps.jpg|thumb|Azikiwe tonngoode hitaande 1964]] [[File:Azikiwe 500 Naira note.jpg|thumb|Azikiwe on 500 naira note]] === Golle === Zik (1961) Odiseeji am (1971) Afrik keso (1973) Liberiyaa e nder politik winndere (1931) ——— (hitaande 1966). Teemedere Ciimtol Ciimtol e Yimre Rt. Hon. Doktoor Nnamdi Azikiwe. Duɗal njuɓɓudi e karallaagal. <nowiki>ISBN 978-2736-09-0</nowiki>. Sifaa siyaasaaku ngam lesdi [[Naajeeriya]] (1943) Faggudu leydi Naajeeriya (1943) Zik: Cuɓagol konnguɗi Doktoor Nnamdi Azikiwe (1961) Daartol warngo: Goonga walla fenaande? (1946) Ko adii men ina woodi yanaande udditiinde (1947) Jaango Pan-[[Afrik]] (1961) Goongaaji ngootaagu Afrik (1965) Iwdi wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya (1969) Mi ɗon nuɗɗina Naajeeriya gooto (1969) Eɓɓooje jam ngam joofnude wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]] (1969) Kaaldigal dow Laamorde Kesum ngam Naajeeriya (1974) Taggol lesɗe ɗuuɗɗe nder [[Naajeeriya]], limngal siyaasaaku (1974) Demokaraasi e jeertinaango konu (1974) Reorientaasiyoŋ miijooji [[Najeriya]] : yeewtere ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 1976, e ñalngu udditgol kaalis dokkal UNN (1976) Hare men ngam Ndimaagu; Kiriis luumo [[Onitsha]] (1976) Njaafoɗen Ɓiɓɓe Men. Eeraango feewde e ardiiɓe e yimɓe [[Onitsha]] e nder caɗeele luumo (1976) Koolol jimɗi (1977) Soliloquies wolde nder leydi: Ko ɓuri heewde e jimɗi (1977) Teemedde e nder miijo renndo e politik [[Afrik]] (1978) Gartirgol Demokaraasi [[Naajeeriya]] (1978) Golle ɓennuɗe ɗe ngalaa nanndo: Jaabawol am e caɗeele mawɗo Awolowo (1979) Haala ɓernde (1979) ——— (hitaande 1980). Miijo ngam [[Naajeeriya]]: Kapitaalisma, Sosiyaalisma walla Weltaare?. Makmilan leydi Nijeer. h. 196. <nowiki>ISBN 9789781325212</nowiki>. ——— (hitaande 1983). Bonannde Hoolaare e NPN. ——— (hitaande 1983). Daartol Maa Ƴeewto Goongɗinɓe. == Ƴeew kadi == Ngenndiyankaagal Afrik Filoosofi Zikist Njeenaari Zik == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Naajeeriya]] 6pg4ydkism85h9t3xg6a80eegggplj9 183789 183788 2026-08-22T23:16:24Z Adamu mc 10501 183789 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder | honorific_prefix = [[Excellency|His Excellency]]<br>[[The Right Honourable]] | name = Nnamdi Azikiwe | honorific_suffix = [[Order of the Federal Republic|GCFR]] [[Privy Council of the United Kingdom|PC]] | image = Nnamdi Azikiwe PC (cropped).jpg | alt = A picture of Nnamdi Azikiwe c. 1963 | caption = Azikiwe {{Circa|1963}} | order = 1st | office = President of Nigeria | term_start = 1 October 1963 | term_end = 16 January 1966 | prime_minister = [[Abubakar Tafawa Balewa]] | 1blankname = {{nowrap|Senate President}} | 1namedata = [[Nwafor Orizu]] | predecessor = Position established ([[Elizabeth II]] <br /> as [[Monarchy of Nigeria (1960–1963)|Queen of Nigeria]]) | successor = [[Johnson Aguiyi-Ironsi]] <br />(as [[Military dictatorship in Nigeria|Military head of state]]) | office2 = 3rd [[Governor-General of Nigeria]] | monarch2 = [[Elizabeth II]] | term_start2 = 16 November 1960 | term_end2 = 1 October 1963 | predecessor2 = [[James Wilson Robertson|James Robertson]] | successor2 = Position abolished | office3 = 1st [[President of the Senate of Nigeria]] | term_start3 = 1 January 1960 | term_end3 = 1 October 1960 | predecessor3 = Position established | successor3 = [[Dennis Osadebay]] | office4 = [[Eastern Region, Nigeria|Premier of Eastern Nigeria]] | term_start4 = 1 October 1954 | term_end4 = 1 October 1959 | predecessor4 = [[Eyo Ita]] | successor4 = [[Michael Okpara]] | office5 = 2nd [[National Council of Nigeria and the Cameroons|President of National Council of Nigeria and the Cameroons]] | term_start5 = May 1946 | term_end5 = November 1960 | predecessor5 = [[Herbert Macaulay]] | successor5 = [[Michael Okpara]] | office6 = [[University of Nigeria|Chancellor of University of Nigeria]] | term_start6 = 1961 | term_end6 = 1966 | office7 = [[University of Lagos|Chancellor of University of Lagos]] | term_start7 = 1972 | term_end7 = 1976 | birth_name = Nnamdi Benjamin Azikiwe | birth_date = {{birth date|1904|11|16|df=y}} | birth_place = [[Zungeru]], Northern Nigeria Protectorate | death_date = {{death date and age|1996|5|11|1904|11|16|df=y}} | death_place = [[Enugu (city)|Enugu]], [[Enugu State]], Nigeria | spouse = {{unbulleted list|{{marriage|[[Flora Azikiwe|Flora Ogoegbunam]]|1936|1983|reason=died}}|{{marriage|[[Uche Azikiwe|Uche Ewah]]|1973}}<ref>{{Cite news |last1=Nuhu Musa |first1=Jamila |title=Flora Azikiwe: Nigeria' maiden First Lady at a glance |url=http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/tribute/517-flora-azikiwe-nigeria-maiden-first-lady-at-a-glance |location=Abuja, Nigeria|newspaper=[[Peoples Daily (Nigeria)|Peoples Daily]]|access-date=15 July 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151017215143/http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/tribute/517-flora-azikiwe-nigeria-maiden-first-lady-at-a-glance |archive-date=17 October 2015 |url-status=dead}}</ref>| |date=January 2021 |title=Burying "Zik of Africa": The Politics of Death and Cultural Crisis |url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/S0010417520000377/type/journal_article |journal=Comparative Studies in Society and History |language=en |volume=63 |issue=1 |pages=41–71 |doi=10.1017/S0010417520000377 |issn=0010-4175}} | children = 7, including [[Chukwuma Azikiwe|Chukwuma]] | party = {{plainlist| * [[National Council of Nigeria and the Cameroons]] (NCNC) * [[Nigerian People's Party]] (NPP) }} | parents = {{plainlist| * Rachel Chinwe Ogbenyeanu (mother) * Obed-Edom Chukwuemeka Azikiwe (father) }} | relatives = | alma_mater = {{flatlist| * [[Storer College]] * [[Howard University]] * [[Lincoln University (Pennsylvania)|Lincoln University, Pennsylvania]] * [[University of Pennsylvania]] * [[Hope Waddell Training Institution]] }} | occupation = {{hlist|Politician|lawyer|journalist|athlete|statesman}} }} '''Nnamdi Benjamin Azikiwe GCFR''' PC (HeɗtoR sappon e jeewey go'o 16 lewru noowammbar 1904 – 11 [[lewru]] mee 1996),<ref name="britannica.com">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe {{!}} president of Nigeria|url=https://www.britannica.com/biography/Nnamdi-Azikiwe|access-date=2022-03-26|website=[[Britannica]]|language=en}}</ref> ko ɓuri heewde e yimɓe ina mbiya ko '''Zik mo Afrik''', ko o dawriyanke, laamuyanke, e hooreejo leydi Nijeer, o woniino hooreejo leydi Nijeer gadano gila e hitaande 1960 haa e hitaande 1960 (1963-1966).<ref>{{Cite news|last=French|first=Howard W.|date=1996-05-14|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|language=en-US|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=2023-12-06|issn=0362-4331}}</ref> O ɗon laara no baaba lesdi [[Naajeeriya]] nden bo o ɗon nder ardiiɓe lesdi ndi'i nder hitaande 1960.<ref>{{Cite news|date=2020-10-01|title=Heroes of the struggle for Nigeria's independence/pioneer political|url=https://guardian.ng/?p=1230220|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-05-24|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=On this day in 1904 Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe, was born in Zungeru, Niger State, North-Central Nigeria|url=http://www.jayfm.ng/2017/11/16/on-this-day-in-1904-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe-was-born-in-zungeru-niger-state-north-central-nigeria/|date=2017-11-16|website=[[Jay FM]]|language=en-US|access-date=2020-05-29|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805081611/http://www.jayfm.ng/2017/11/16/on-this-day-in-1904-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe-was-born-in-zungeru-niger-state-north-central-nigeria/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citation|last=Crowcroft|first=Barnaby|title=The Radical Nationalist as Constitutional Head of State: Nigeria, 1960–66|date=2020|work=Viceregalism: The Crown as Head of State in Political Crises in the Postwar Commonwealth|pages=179–202|editor-last=Kumarasingham|editor-first=H.|series=Cambridge Imperial and Post-Colonial Studies Series|place=Cham|publisher=Springer International Publishing|language=en|doi=10.1007/978-3-030-46283-3_7|isbn=978-3-030-46283-3|s2cid=226564363}}</ref> Azikiwe jibinaa ko [[Zungeru]] e nder [[Diiwal Niger|diiwaan Niger]] hannde oo, jibnaaɓe [[Igbo]] en ummoriiɓe [[Onitsha]], [[Diiwal Anambra|diiwaan Anambra]], Azikiwe janngi ɗemngal Hausa ngal woni ɗemngal ɓurngal mawnude e nder diiwaan Fuɗnaange. Caggal mum o neldaa hoɗde e neene makko e neene makko to wuro makko [[Onitsha]], ɗo o janngi ɗemngal [[Igbo]].<ref>{{Citation|last=chuku|first=gloria|title=Azikiwe, Benjamin Nnamdi|year=2011|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-0239|work=Dictionary of African Biography|access-date=2023-12-13|publisher=Oxford University Press|language=en|doi=10.1093/acref/9780195382075.013.0239|doi-broken-date=1 July 2025|isbn=978-0-19-538207-5}}</ref> Jooɗnde haa lesdi [[Lagos]] hokki mo jannguki ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]], nden wakkati o ɗonno haa janngirde mawnde, o anndi finaa-tawaa [[Naajeeriya]] feere-feere, nden o wolwi ɗemɗe tati mawɗe [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite journal|last1=Aguolu|first1=C. C.|last2=Aguolu|first2=L. E.|date=1997|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, First President of Nigeria: A Force in Library Development in Nigeria|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199|journal=World Libraries|language=en|volume=7|issue=2|issn=2155-7896}}</ref> Azikiwe ina yahra no feewi. O ummii ko [[Amerik]] ɗo o inniraa '''Ben Azikiwe''', o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer, to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]], to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard. O jokkondiri e laamuuji koloñaal e ɗaɓɓaande ngam wallitde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e nder Olimpiyaaji Los Angeles 1932 nde tawnoo ko kanko kadi woni atletee.<ref>{{Cite journal|doi=10.1080/03086539908583061|title='Managing nationalism': The colonial office and Nnamdi Azikiwe, 1932–43|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-imperial-and-commonwealth-history_1999-05_27_2/page/143|journal=The Journal of Imperial and Commonwealth History|volume=27|issue=2|pages=143–158|year=1999|last=Flint|first=John E.}}</ref> O arti [[Afrik]] ko e hitaande 1934, o fuɗɗii golle jaayndiyankaagal to Cote d’Or ([[Gana]] hannde oo). E nder [[Afrik]] hirnaange Biritaan, Azikiwe ina daranii wonde daraniiɗo politik e jaayndiyanke, ngam ngenndiyaŋkaagal [[Naajeeriya|Najeriya]] e [[Afrik]].<ref>{{cite news|title=Azikiwe fights for Africa|date=7 January 1950|work=New York Amsterdam News}}</ref> ==Nguurndam e jaŋde puɗɗagol== '''Sukaaɓe''' : '''jaŋde e mbaydi ƴeew tiitoonde''' Kartal pelle ɗemɗe [[Naajeeriya]]: Azikiwe jibinaa ko e diiwaan Fuɗnaange e nder leydi ndi. Leydi taaniraaɓe makko, [[Onitsha]], woni ko e bannge Fuɗnaange-rewo ngenndi ndii.) Azikiwe jibinaa ko ñalnde 16 noowammbar 1904 to [[Zungeru]], to Fuɗnaange Nijeer. Innde makko adannde, "Nnamdi", nde jibnaaɓe makko ndokki mo ko innde [[Igbo Eze South|Igbo]] nde firti ko "baaba am ina wuuri". Baaba makko, Obed-Edom Chukwuemeka Azikiwe, jeyaaɗo to [[Onitsha]], ko o binndoowo e nder laamu Angalteer to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite news|author=Thomas A. Johnson|date=1972-09-14|title=Nigerian Urges Uses of the Past|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1972/09/14/archives/nigerian-urges-uses-of-the-past-says-colonialism-left-some-things.html|access-date=2023-12-06|issn=0362-4331}}</ref> Yumma makko Rachel Chinwe Ogbenyeanu Azikiwe (jibinaa ko Aghadiuno), mo sahaa e sahaa fof ina wiyee « Nwanonaku »<ref>{{cite book|title=Nnamdi Azikiwe: My Odyssey|chapter=I: My Genealogy and Nativity|publisher=Spectrum Books|date=1970|page=4}}</ref><ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of NNamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-06|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref>, ko ɓiɗɗo debbo tataɓo Aghadiuno Ajie<ref name="PT">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref>, iwdi galle laamɗo to Onitsha; mawniiko gorko biyeteeɗo Ugogwu Anazenwu, ko Obi [[Onitsha]].<ref name="PT2">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref> Azikiwe ina joginoo miñi mum gooto, miñi mum debbo, ina wiyee Cecilia Eziamaka Arinze.<ref name="PT3">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref> Nde o woni suka, Azikiwe ina haalda ɗemngal [[Hausa language|Hausa]], ɗemngal diiwaan oo.<ref>{{Cite journal|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, first president of Nigeria: A force in Library development in Nigeria.|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199/154|last=Aguolu and Aguolu|first=C.C and L.E|date=1997|journal=World Libraries|volume=7|issue=2|access-date=2020-05-29}}</ref> Baaba makko, ina wondi e sunaare e 6icfcfo makko e 6amtaare [[Hausa language|Hausa]] wonaa [[Igbo]], neli mo to [[Onitsha]] e hitaande 1912 ngam hocfde e neene makko e neene makko ngam janngude 6emngal e pinal [[Igbo]].<ref name="Oha">{{cite web|last1=Oha|first1=Obododimma|title=Heroes of knowledge versus dragons of ignorance: language, identity construction, and intertextuality in Nnamdi Azikiwe's "My Odyssey"|url=http://motspluriels.arts.uwa.edu.au/MP2303oo.html|website=motspluriels.arts.uwa.edu.au/|access-date=8 July 2016}}</ref> To [[Onitsha]], Azikiwe janngi Duɗal Trinity Seniiɗo (duɗal misiyoŋaaji katolik en) e Duɗal Eklesiya Almasiihu (duɗal leslesal Angalteer).<ref>{{Cite news|title=Accord concodiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (2)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concodiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-2/|location=Lagos, Nigeria|date=2016-12-14|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US|access-date=2020-05-29}}</ref> E hitaande 1914, nde baaba makko ina gollina to Lagos, Azikiwe yani e puccu ; ɗum addani baaba makko kulɓiniiɗo neldude mo to [[Lagos]], mbele omo sella, omo jokka jaŋde e nder wuro ngo.{{sfn|Orji|2013|p=68}} Ndeen o naati duɗal sukaaɓe Wesleyan, anndiraangal hannde duɗal sukaaɓe ''Methodist'', [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=history – MGHS|url=https://mghsyabalagosng.com/history-2/|access-date=2022-09-11|language=en-US|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004232208/https://mghsyabalagosng.com/history-2/|url-status=dead}}</ref> Baaba makko neldaama [[Kaduna]] duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, Azikiwe jooɗii seeɗa e banndiiko gooto resnduɗo juulɗo ummoriiɗo [[Siyeraa Leyoon]].{{sfn|Tonkin|1990|p=37}} E hitaande 1918, o arti [[Onitsha]], o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal CMS.<ref>{{Cite web|date=2009-05-09|title=Benjamin Nnamdi "Zik" Azikiwe (1904–1996)|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/azikiwe-benjamin-nnamdi-zik-1904-1996/|access-date=2022-09-11|language=en-US}}</ref> Azikiwe ndeen golliima e duɗal ngal ko almuudo-jannginoowo,{{sfn|Orji|2013|p=68}} ina wallita yumma mum e ngalu mum.{{sfn|Tonkin|1990|p=37}} E hitaande 1920, baaba makko artiraa to Protectorat Sud Nigeria, to wuro [[Calabar]]. Azikiwe hawri e baaba mum to [[Calabar]], o fuɗɗii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell.<ref>{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-03-26|language=en-GB|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O naati e janngirɗe Marcus Garvey,<ref name="Timesdigit">{{cite news|title=Nnamdi Azikiwe|work=The Times|location=London, England|date=14 May 1996|page=19}}</ref> Garveyism, ɗe ngonti huunde himmunde e haala makko ngenndiyaŋkaagal. [[File:Azikiwe with parents.png|thumb|Azikiwe e jibnaaɓe mum, c. Kitaale 1910]] Caggal nde o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell,<ref name="Yearbook1962">{{cite book|title=Nigeria Year Book 1962|publisher=[[Daily Times (Nigeria)|Daily Times]]|year=1962|pages=112}}</ref> Azikiwe artiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to [[Lagos]], o seerti e wondiiɓe makko ummoriiɓe e galleeji ɓooyɗi Lagos ko wayi no George Shyngle, Francis Cole e Ade Williams (ɓiy [[Akarigbo mo Remo|Akarigbo Remo]]). Ɗee jokkondiral naftorii caggal ɗuum e golle makko politik to [[Lagos]].{{sfn|Orji|2013|p=68}} Nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley ''Boys'' o ɓuri waawde jaŋde makko, o rokki deftere ina wiyee « gila e Log Cabin haa e galle ''White House'' », ko ɗum woni nguurndam [[James A. Garfield]], gonnooɗo hooreejo leydi [[Amerik]], umminooɗo e huɗo haa e moƴƴere. Deftere ndee ina addana mo pellital heɓde nafoore e nguurndam. Azikiwe nanii yeewtere [[James Aggrey]], jannginoowo mo miijii wonde Afriknaaɓe ina poti heɓde jaŋde kolees caggal leydi, ɓe ngarta e waɗde waylo.<ref>{{cite news|author=Esele, Amos|date=21 November 1994|title=Ninety hearty cheers!|work=The Week|location=Lagos, Nigeria}}</ref> Caggal nde yeewtere ndee joofi, Aggrey rokki suka Azikiwe doggol duɗe jaɓɓotooɗe almudɓe ɓaleeɓe to [[Amerik]].{{sfn|Tonkin|1990|p=37}} Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere, Azikiwe ɗaɓɓiri golle koloñaal, o jaɓaa wonde binndoowo to departemaa kaalis. Wakkati maako nder kuugal koloñaal, holli mo limngal njiyaagu nder laamu koloñaal.{{sfn|Orji|2013|p=69}} Suɓaade Azikiwe janngude to Amerik e nokku Angalteer, ko batte Doktoor James Kwegyr Aggrey, nguurndam hooreejo leydi A. Garfield e Abraham Lincoln, Pan-Afriknism Marcus Garvey e woodgol ballal wonande almudɓe waasɓe, tawi alaa ko heɓaa e Angalteer. E pellital yahde caggal leydi ngam ɓeydaade jaŋde, Azikiwe ɗaɓɓiri jaŋde mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde to U.S. O jaɓaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer College, tawi ko e dow ballal makko e yiytude laawol feewde [[Amerik]].<ref>{{cite news|title=Commencement address at Storer delivered by African alumnus|date=14 June 1947|work=New Journal and Guide}}</ref> Ngam yettaade [[Amerik]], o jokkondiri e laana ndiwoowa, o waɗi e makko nanondiral ngam wonde stowaway.<ref name="theworldnews.net">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> Kono gooto e sehilaaɓe makko wonnooɓe e laana kaa rafi, ɓe wasiyii yo ɓe njippo e Sekondi. To leydi [[Gana]], Azikiwe golliima ko polis ; yumma makko yilliima, o wiyi mo yo o hoot leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. O arti, baaba makko jaɓi wallitde mo yahde [[Amerik]].<ref>{{Cite web|title=Heroes of the Past – Nnamdi Azikiwe – Everything But Coffee|url=https://everythingbutcoffee.biz/2020/05/11/heroes-of-the-past-nnamdi-azikiwe/|language=en-US|access-date=2020-05-29|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805024303/https://everythingbutcoffee.biz/2020/05/11/heroes-of-the-past-nnamdi-azikiwe/|url-status=dead}}</ref> Azikiwe janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harpers Ferry, to Virginie worgo. Ngam yoɓde nguurndam makko e jaŋde makko, o golliima golle keewɗe ɗe ngalaa nafoore hade makko winnditaade to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard to Washington, D.C. e hitaande 1927 ngam heɓde dipolomaaji makko e ganndal politik. E hitaande 1929, o ummii duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard o fayi duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln ngam timminde jaŋde makko leslesre, o heɓi kadi seedantaagal makko BA e ganndal politik e hitaande 1930.<ref name="Crisis-Jan1966">{{cite journal|last=Azikiwe|first=Nnamdi|editor1-first=James W.|editor1-last=Ivy|editor-link=James W. Ivy|date=January 1966|title=A teacher remembered|url=https://archive.org/details/sim_crisis_1966-01_73_1/page/54|journal=Crisis|volume=73|issue=1|pages=54–55|publisher=The Crisis Publishing Company, Inc.|location=New York}}</ref><ref name="OnlineNigeria">{{cite web|url=http://www.onlinenigeria.com/people/ad.asp?blurb=66|title=Biography of Dr. Nnamdi Azikiwe|access-date=2007-09-05|work=[www.onlinenigeria.com]}}</ref> Azikwe ƴettii kursuuji e Alain Locke.<ref>{{Cite book|last=Getachew|first=Adom|url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv3znwvg|title=Worldmaking after Empire: The Rise and Fall of Self-Determination|date=2019|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-17915-5|pages=7|doi=10.2307/j.ctv3znwvg|jstor=j.ctv3znwvg}}</ref> Azikiwe wonnoo ko tergal e fedde nde.<ref>{{cite web|title=Politics and Leadership|url=http://www.pbs1914.org/sigmatoday/notablesigmapoliticsandleadership.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20070502181928/http://www.pbs1914.org/sigmatoday/notablesigmapoliticsandleadership.asp|url-status=dead|archive-date=2 May 2007|website=Phi Beta Sigma|access-date=7 November 2018}}</ref> Ndeen o naatii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln to Pennsylvania e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e sahaa gooto e hitaande 1930, o heɓi dipoloma makko ko fayti e diine e filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln e hitaande 1932, o heɓi kadi dipoloma makko ko fayti e anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e hitaande 1933<ref name="UPenn">{{cite web|url=http://www.archives.upenn.edu/histy/notables/political/pennheads.html|title=Alumni, Faculty, and Trustees of the University of Pennsylvania Who Have Served as Heads of State or Government|access-date=2007-09-05|publisher=[[University of Pennsylvania|University Archives and Records Center University of Pennsylvania]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070205032053/http://www.archives.upenn.edu/histy/notables/political/pennheads.html|archive-date=5 February 2007}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.onlinenigeria.com/zik.asp|title=Nigeria – Dr. Nnamdi Azikiwe|website=www.onlinenigeria.com}}</ref>. Azikiwe wonti jannginoowo dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, ɗo o sosi janngirde daartol [[Afrik]].{{sfn|Tonkin|1990|p=41}} O woniino kanndidaa ngam heɓde dipolomaaji doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]] hade makko hootde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e hitaande 1934.<ref>{{cite news|title=Azikiwe May Accept Position in Liberia|date=21 July 1934|work=The New York Amsterdam News}}</ref> Wiɗtooji doktoraa Azikiwe ɗii ɓuri teeŋtude ko e Liberiya e nder politik winndere, e binndol makko ngol A. H. Stockwell yaltini e hitaande 1934. E nder sahaa mo o woni to [[Amerik]], o woniino winndiyanke to jaaynde Afro-Ameriknaare Baltimore, to Philadelphia Tribune e to jaaynde Associated Negro Press.<ref>{{cite news|author=Azikiwe, N.|date=1 January 1965|title=Nigerian pioneer|work=The New York Times}}</ref> Azikiwe ina joginoo miijooji jaayndeeji [[Afrik]]-[[Amerik]], Garveyism e Pan-Afriknaaɓe.<ref>{{cite news|author=Azikiwe, N.|date=1 January 1965|title=Nigerian pioneer|work=The New York Times}}</ref> === Feddeeji e renndooji === Fedde sukaaɓe worɓe kerecee en, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1925-27) Cub hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1928) Fedde binndol Stylus to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1923) Fedde hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]] (1930-32) Fedde nguurndam, Duɗal Anthropoloji Laamu (1933) Fedde nguurndam, fedde faggudu laamɗo (1934) Tergal nguurndam, Fedde Angalteer ngam ɓamtaare ganndal (1947) Fedde Ameriknaare ngam sariyaaji hakkunde leyɗeele (1933–34) Fedde Annduɓe Anthropoloji Amerka (1932-1934) Fedde ganndal siyaas Amerik (1933-34) Fedde Annduɓe Leƴƴi Amerka (1933-34) Koolol ganndal siwil to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln (1934)<ref>{{Cite web|title=Anike|url=http://repository.unizik.edu.ng/bitstream/123456789/429/1/master%2C%2BAnike.pdf|website=repository.unizik.edu.ng}}</ref> [[File:Azikiwe playing American Football, Storer College, 1926.jpg|thumb|Azikiwe ina fija fuku [[Amerik]], to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1926)]] == Golle atletik == E fuɗɗoode golle makko, Azikiwe ina yahra e boks, atletik, njulaagu, fuku koyɗe e tennis.<ref name="Crisis-Jan19662">{{cite journal|last=Azikiwe|first=Nnamdi|editor1-first=James W.|editor1-last=Ivy|editor-link=James W. Ivy|date=January 1966|title=A teacher remembered|url=https://archive.org/details/sim_crisis_1966-01_73_1/page/54|journal=Crisis|volume=73|issue=1|pages=54–55|publisher=The Crisis Publishing Company, Inc.|location=New York}}</ref> Football ko Biritaan en ngaddi ɗum e leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nde ɓe koloni [[Afrik]].<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=https://nnu.ng/post/Nnamdi-Azikiwe|website=Nigeria News Update.|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> Kono kala ligues sosaaɗe, ko ɗe ceerndaaɗe. Nnamdi yi'i ɗum bana tooñannge nden o wurti bee hooreejo to bannge fijirle jokkirgol e siyaasaaku haa timmoode jamaanu koloñaal.<ref>{{Cite web|title=Sports and the Modernity of Leisure in Nigeria: Stadium Space and the Symbolisms of Expressions, 1930–1980|url=https://repositories.lib.utexas.edu/bitstream/handle/2152/61376/OBASA-DISSERTATION-2015.pdf?sequence=1|last=Olusegun|first=Obasa|date=2015|website=repositories.lib.utexas.edu}}</ref> E hitaande 1934, Zik haɗaama tawtoreede kawgel ngel sabu leydi Nijeer jaɓaaka tawtoreede. Ɗum waɗii sahaa goɗɗo sabu iwdi makko Igbo, Zik fellitii wonde ina heddi, o yiɗi sosde fedde makko. Nnamdi sosi fedde Zik's ''Athletic Club'' (ZAC) nde udditanta dame mum ngam fijirde worɓe e rewɓe kala leƴƴi, leƴƴi, leƴƴi, e kala fannuuji leydi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Nationalist Period|url=http://webeninnigeriaghanatogoboutsport.weebly.com/nationalist-period.html|website=Sports and Politics in British West/Central Africa|access-date=2020-05-30|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805025704/http://webeninnigeriaghanatogoboutsport.weebly.com/nationalist-period.html|url-status=dead}}</ref> E hitaande 1942, fedde nde yahi haa heɓi Ligue [[Lagos]] e Kop ''Memorial War''. Caggal ɗeen nafooje, Nnamdi udditi caɗeele ZAC goɗɗe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] fof. E nder duuɓi wolde ZAC ina yaha njilluuji.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe Facts|url=https://biography.yourdictionary.com/nnamdi-azikiwe|website=biography.yourdictionary.com|access-date=2020-05-30}}</ref> ''Matchs'' ZAC ɗon waɗa nder lesdi ndi'i fuu, nden ɗum waɗi yimɓe [[Naajeeriya]] ɗon mari haaje kawtal e lesdi ndi'i ngam wallugo ɓe haɓugo ndimu.<ref>{{Cite web|title=The Establishment and the Achievements of the National Sports Commission in Nigeria|url=https://etd.ohiolink.edu/!etd.send_file?accession=osu1487093435463141&disposition=inline|last=Abioye|first=Joseph Adegboyega|date=1980|website=etd.ohiolink.edu}}{{Dead link|date=September 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E hitaande 1949, won e fukuyaŋkooɓe ZAC tawtoraama njillu to Angalteer. E gartugol maɓɓe e njillu ngu ɓe njooɗii to Freetown, Siyeraa Leyoon, e leydi Najeriya fooli yimɓe nokku oo e golle 2. Ndee nasaraaku ko ɓuri duuɓi sappo ko adii jeytaare leydi [[Naajeeriya]], kono ko nde jibinannde kippu ngenndiijo leydi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Nigerians Love For Football; is it too much?|url=https://soccernet.ng/2015/03/nigerians-love-for-football-is-it-too.html|date=2015-03-23|website=Soccernet.ng|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref> E joofnirde, caggal duuɓi hare, e hitaande 1959, jaagorde Angalteer cakkitiinde yalti NFA, ñalnde 22 ut 1960, jonte seeɗa ko adii jeytaare mum, [[Naajeeriya]] naati e fedde fuku koyɗe winndereere wiyeteende FIFA.<ref>{{Cite web|title=Pictures & Documents: FIFA at 114, How Nigeria Became a Member|url=https://www.sportsvillagesquare.com/2018/05/21/pictures-documents-fifa-at-114-how-nigeria-became-a-member/|date=2018-05-21|website=Sports Village Square|language=en-US|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804175655/https://www.sportsvillagesquare.com/2018/05/21/pictures-documents-fifa-at-114-how-nigeria-became-a-member/|url-status=dead}}</ref>Hay heen gootal waawaano wonde so wonaano Nnamdi Azikiwe. O hawti [[Naajeeriya]] bee fijirde nden o waddi hakkilo lesdi ndi'i wi'eteeɗum 'Nigerian-ness'. === Jaambaraagal dingiral === Sosɗo, ZiKs ''Athletic Club'' (e MRB. Oltun) ngam ɓamtugo fijooji, boksi, kirikit, njuulu e tennis nder leydi [[Naajeeriya]]. Gooliiɗo e yeeso, duɗal sukaaɓe metodist, [[Lagos]] (1921) Jaagorgal, Diwgol toowngol, M.B.H.S, e Jaagorgal, Ñalngu Laamu (1921) Jaagorɗo, tedduɗo, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1925-27) Jaagorgal & Medaal kaŋŋe, Diwgol toowngol, Pijirlooji hakkunde duɗe HU (1926); Medaal kaŋŋe, doggol leydi, doggudu kilomeeteer gooto, doggudu kilomeeteer gooto, e diwgol toowngol, kawgel kaalis to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1926) Medaal, Pentatlon, kawgel kolees Storer (1925) Kapiteen, fedde janngirde Storer (1927) Medaal kaŋŋe, taƴoowo leydi, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1921) Medaal njamndi mboɗeeri, maraton Laurel-Baltimore (1927) Jaagorɗo, dogdu ɓaleeru, duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1928) Kapiteen gooto, fedde fuku koyɗe duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln (1930) Doggol kilooji ɗiɗi, kawgel ɗiɗmel hakkunde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln e duɗal jaaɓi haaɗtirde Cheyney (1930) Medaal kaalis, doggudu kilooji ɗiɗi, kawgel hakkunde duɗe jaaɓi haaɗtirde Hampton Virginia (1931) Jaaliiɗo toɓɓere, dogdu Baltimore (1929, 1930) Medaal njamndi mboɗeeri, dogdu Richmond (1931) Toɓɓere Dowla, A.A.U. Kaɓirɗe hakkunde leyɗeele (1932) Medaal kaŋŋe, dogdu 1 000 yard, Pijirlooji Kaledoni to Brooklyn, New York (1932) Medaal kaŋŋe, Doggol Kilomeeteer gooto, e Doggol Kilomeeteer tati, Y MC.A. Pijirlooji, New York (1932) Koppi kaalis, dogdu feccere kiloomeeteer, e keɓɗo kopporeeje kaalis e nder dogdu kiloomeeteer gooto, kawgel ñalngu ladde Demokaraasi, New Haven, Connecticut (1933) Ɗiɗaɓo (e G.K Dorgu), kawgel tennis worɓe ɗiɗo Lagos, diɗɗal B (1938) Nafooje (gorko Anchor), Kippu ZAC e nder kawgel njulaagu [[Lagos]] (1939) Nasti ngam daranaago lesdi Naajeeriya nder fijirde Half-Mile e One Mile Run nder fijirde laamu lesdi Biritaniya nder hitaande 1934, ammaa A.A.A lesdi Biritaniya sali mo ngam 'daliilu karallaaku'. (Ngolɗoo jaɓgol addani mo winndude ɓataake lolluɗo, o woppi innde makko e ɗemngal Engele, hono Benjamin) === Tergal === Fedde fuku koyɗe Diamant (1922-24) Fedde fijooji Merkiir to New York (1932-34) Kaɓirgal tennis to Akra (1935-1937) Patron, fedde fijirde Zik (gila 1956) Hooreejo, Fedde Kirikit [[Naajeeriya]] (1940–44) Hooreejo, Fedde Njulaagu [[Naajeeriya]] (1938–41) Cukko hooreejo, fedde toppitiinde ko fayti e boksi leydi Nijeer (gila 1949) Hooreejo fedde fuku koyɗe diiwaan [[Lagos]] (1951-1954) Hooreejo, Fedde Fijooji Amateur [[Naajeeriya]] (gila 1952) Hooreejo, Fedde ''Tennis'' Tabal [[Naajeeriya]] (gila 1953) Cukko Patron e tergal Goomu, Goomu Olimpiyaade Nijeer, e Fedde Pijirlooji Laamu Biritaan e ''Commonwealth'' (gila 1951) <ref>Alegi, Peter (2010). African Soccerscapes: How a Continent Changed the World's Game. Ohio University Press. {{ISBN|978-0-89680-278-0}}.</ref> ​<ref>{{Cite web|title=Before Joining FIFA and CAF; Nigeria FA was Affiliated to the FA in England|url=https://www.sportsvillagesquare.com/2018/08/21/before-joining-fifa-and-caf-nigeria-fa-was-affiliated-to-the-fa-in-england/|date=2018-08-21|website=Sports Village Square|language=en-US|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804235509/https://www.sportsvillagesquare.com/2018/08/21/before-joining-fifa-and-caf-nigeria-fa-was-affiliated-to-the-fa-in-england/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.thehistoryville.com/nnamdi-azikiwe/|title=Nnamdi Azikiwe: How do We Remember Nigeria's First President? – HistoryVille|date=16 November 2022}}</ref> == Golle binndol == === Jaaynde jaayndeyaagal e tafngo === Rewɓe ɓee ndaranii yoɓde njoɓdi Angalteer e hitaande 1929, ko ɗum seedtini warngooji keewɗi e nder Opobo, tawi ko soldateeɓe Angalteer ardii ɗum en e nokkuuji goɗɗi e nder diiwaan fuɗnaange. Azikiwe, nde nani kewu nguu, winndi winndannde ñaawoore tiitoonde mum ko ‘Warde rewɓe e nder leydi Nijeer’, nde o woni e janngude haa jooni to Amerik e hitaande 1930, e ɓataake mo o winndi e oon sahaa, daraniiɗo hakkeeji siwil ''Pan''-[[Afrik]], hono W. E. B. Du Bois. Nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, Azikiwe winndi deftere makko adannde wiyeteende ‘Liberia e nder politik winndere’ e hitaande 1931. Azikiwe ɗaɓɓiriino wonde jaagorgal caggal leydi to leydi Liberiya, kono o saliima sabu o wonaa jeyaaɗo e leydi ndii.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe: African Philosopher; scholar and eminent journalist|work=The Journalist|url=https://www.thejournalist.org.za/pioneers/nnamdi-azikiwe-african-philosopher-scholar-and-eminent-journalist|access-date=2020-05-29}}</ref> E hitaande 1934, nde Azikiwe warti [[Lagos]], o anndaa no feewi, o yi’aama no neɗɗo tedduɗo e won e renndo [[Lagos]] e [[Igbo]].<ref>{{Cite web|title=Dr. Nnamdi Azikiwe|url=http://www.ekwendigbo.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/83-nnamdi-azikiwe|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805055431/http://www.ekwendigbo.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/83-nnamdi-azikiwe|url-status=dead|archive-date=5 August 2020|website=www.ekwendigbo.com|language=en-gb|access-date=2020-05-29}}</ref> O jaɓɓaama e juuɗe yimɓe seeɗa, kolliri binndi makko to [[Amerik]] ina laaɓi ina njottii [[Naajeeriya]].{{sfn|Tonkin|1990|p=38}} To leydi Nijeer, faandaare Azikiwe adannde ko heɓde darnde fotnde e jaŋde makko ; caggal ɗaɓɓaande keewnde nde o heɓaani (ina heen ngam heɓde posto janngingol to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''King’s College'', [[Lagos]]), o jaɓi ɗaɓɓaande jom jawdi en [[Gana|Ganaa]] biyeteeɗo Alfred Ocansey ngam wonde gardiiɗo sosɗo jaaynde wiyeteende ''African Morning Post'', jaaynde hesere ñalnde kala to [[Accra]], [[Gana|Ganaa]].<ref name="theworldnews.net2">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|date=2013-01-07|title=Dr Nnamdi Azikiwe|url=https://thenigerianhistory.wordpress.com/dr-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-03-26|website=our history|language=en}}</ref> O rokkaama junngo ngam dogginde jaaynde ndee, o ƴetti gollotooɓe mum heewɓe e asliiji ɗii.{{sfn|Orji|2013|p=68}} Azikiwe winndi "''The Inside Stuff by'' Zik", deftere nde o winndi e nder mum ko fayti e ngenndiyaŋkaagal radikal e manngu ɓaleejo, ko ɗum addani won e kulhuli e nder dingiral koloñaal.<ref>{{cite news|title=African graduate of Lincoln creates stir in his native land|date=22 August 1936|work=New Journal and Guide}}</ref> Ko o editor, o ƴelliti ajendaaji ngenndiyaŋkooɓe daraniiɓe [[Afrik]].<ref name="theworldnews.net3">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> Yuri Smertin siftinii binndol makko ngol ko, "binndanɗe cemmbinɗe e haalaaji renndo ɗi cemmbini njuɓɓudi koloñaal gonndi ndii : keeri hakke Afriknaaɓe hollirde miijooji mum en, e njiyaagu njiyaagu". Yuri kadi ñiŋii ɓeen Afriknaaɓe jeyaaɓe e ‘elite’ renndo koloñaal, yiɗɓe jogaade njuɓɓudi gonndi ndii, nde tawnoo ɓe njiyri ɗum ko « tuugnorgal wellitaare maɓɓe.<ref>{{Cite web|title=Dr Nnamdi Azikiwe|url=https://thenigerianhistory.wordpress.com/dr-nnamdi-azikiwe/|date=2013-01-07|website=our history|access-date=2020-05-29}}</ref> E nder dumunna mo Azikiwe woni e Accra, o yahri yeeso e filosof makko [[Afrik]] keso mo o ƴeewti caggal ɗuum e nder deftere makko, [[Afrik]] Renas50<ref>{{Cite web|title=Long awaited Zik's Day preps in Anambra|url=https://www.nationallightngr.com/2019/11/14/long-awaited-ziks-day-preps-in-anambra/|date=2019-11-14|website=National Light|language=en-US|access-date=2020-05-29}}</ref>. E nder miijo filosof, Azikiwe wiyi wonde « ko leydi ɗo Afriknaaɓe ceertata e leƴƴi e laamuuji gaadanteeji, mbaylee e kuule filosof joy : ballondiral ruuhu, ƴellitaare renndo, pellital faggudu, ndimaagu hakkille e ngenndiyaŋkaagal risorgimento ». Azikiwe ronkaani politik Gold Coast, kadi jaaynde ndee ina wallita lannda Mambii nokku oo.{{sfn|Tonkin|1990|p=41}} ''The Post'', jaaynde nokkuure ndee yaltinii winndannde ñalnde 15 mee 1936, "Mbele Afriknaajo ina jogii Alla?" ko [[I. T. A. Wallace-Johnson]], e Azikiwe (hono winndiyanke) ñaawaama sabu fitinaaji.<ref name="theworldnews.net4">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> O fuɗɗii ko ñaaweede, o ñaawaa lebbi jeegom kasoo. E dow fenaande makko, Zik hollitii, "so tawii ko mi kuutorgal daɗndo ngal imperiyaalisma e nder [[Afrik]] hirnaange foti luulndaade e liɓde, kadi so tawii e nder ndeeɗoo njillu miɗo foti yoɓde njoɓdi ɓurndi toowde, ndeen alaa ko haani mi diwde walla mi diwta. Miɗo wondi e hoolaare ñalnde kala wonde the ''New'' restinality ina waawi wonde les [[Afrik]] keso oo stem it. Hay maayde am waawaa jokkude kristal mum." Caggal ɗuum o woppitaa e Ñaawirde Toownde [[Afrik]] Hirnaange.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe and the vision of a united Africa|url=https://www.thecitizen.co.tz/magazine/politicalreforms/Nnamdi-Azikiwe-and-the-vision-of-a-united-Africa/1843776-5116596-15o8e3tz/index.html|website=The Citizen|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> [[File:Nnamdi Azikiwe in Office, 1937.jpg|thumb|Azikiwe e nder biro mum, hitaande 1937]] Azikiwe warti [[Lagos]] nder hitaande 1937, o sosi jaaynde wiyeteende ''West African Pilot'', jaaynde nde o huutortoo ngam ɓamtude ngenndiyaŋkaagal e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], fedde Zik ''Group'' sosi jaayndeeji jowitiiɗi e toɓɓe politik e faggudu e nder gure teeŋtuɗe e nder leydi ndii fof.<ref>{{cite book|last1=Uche|first1=Luke Uka|title=Mass Media, People, and Politics in Nigeria|url=https://archive.org/details/massmediapeoplep0000uche|date=1989|publisher=Concept Publishing Company|page=[https://archive.org/details/massmediapeoplep0000uche/page/95 95]}}</ref> Jaaynde ɓurnde mawnude e fedde ndee ko ''Pilot'' [[Afrik]] worgo, nde huutorii ko konngol [[Dante Alighieri]] « Hollit annoore, yimɓe ɓee keɓata laawol » ngam waɗde heen konngol mum. Binndanɗe goɗɗe ko ''Defender'' [[Naajeeriya]] Fombinaari ummoriiɗo Warri (caggal mum [[Ibadan]]), Gardiiɗo Fuɗnaange (sosaaɗo e hitaande 1940, yaltinaa to Port Harcourt), e Kaaloowo [[Naajeeriya]] to [[Onitsha]].{{sfn|Idemili|1980|p=204}} Ko e hitaande 1944, fedde ndee heɓti deftere [[Dusé Mohamed Ali]] wiyeteende La Comète. Jaaynde Azikiwe ko njulaagu, kadi ko kuutorgal ngam politik e wallitde.{{sfn|Idemili|1980|p=195}} ''Pilot'' oo ɓuri tiiɗnaade ko e yeeyde ko ɓuri heewde ko e ''circulation'', ko ɓuri heewde ko sabu firms expatriés ɓuri waawde faggudu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].{{sfn|Idemili|1980|p=199}} Jaayɗe Azikiwe keewɗe teeŋtinii sensationalisme e daartol nafoore aadee ; ''the Pilot'' nastini yewtere fijirle e ta'irde rewɓe, ɓesdi yewtere dow kuuɗe [[Naajeeriya]] to ɗum hawti bee limngal limngal limngal limngal limngal ''Daily Times'' (ngal teddini limngal limngal yimɓe lesdi feere e limngal lesdi feere).{{sfn|Idemili|1980|p=200}} Doggol Pilot gadanol ngol ko 6 000 ekkol ñalawma kala ; e tolno mum ɓurɗo mawnude e hitaande 1950, nde ina yaltina ko ina tolnoo e 20 000 ekkol.{{sfn|Idemili|1980|p=203}} Azikiwe sosi gollorɗe njulaagu goɗɗe (hono Banke Kontinental [[Afrik]] e Restoran Penny) e oon sahaa, o huutorii jaayɗe makko ngam yeeyde ɗe.{{sfn|Tonkin|1990|p=42}} Ko adii wolde adunaare ɗimmere, ''Pilot'' [[Afrik]] worgo<ref>{{Cite news|date=2022-11-29|title=The Sage and his Jewel: A society wedding in Ikenne Remo, By Tayo Agunbiade|url=https://www.premiumtimesng.com/opinion/568055-the-sage-and-his-jewel-a-society-wedding-in-ikenne-remo-by-tayo-agunbiade.html|access-date=2022-12-26|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> yiytaa ko no kaayitaaji etaade mahde tuugnorgal cirkulaasiyoŋ wonaa radikal peeñɗo. Editorialji ɓataake oo e yeewtere politik ndee ina teeŋtini tooñanngeeji baɗeteeɗi e [[Afrik|Afriknaaɓe]], e ñiŋde njuɓɓudi koloñaal e ballal miijooji eliteeji jannguɓe to [[Lagos]].{{sfn|Tonkin|1990|p=42}} Kono, e hitaande 1940, waylo-waylo seeɗa-seeɗa waɗi. No o waɗiri e jaaynde ''African Morning Post'' nii, Azikiwe fuɗɗii winndude lowre wiyeteende "''Inside Stuff''", nde o etotoo sahaa e sahaa fof ƴellitde hakkillaaji politik.{{sfn|Idemili|1980|p=221}}Editorialuuji jaaynde ndee ina noddi jeytaare [[Afrik]], haa teeŋti noon caggal nde dille jeytaare Inndo ummii.{{sfn|Idemili|1980|p=221}} Hay so tawii kaayitaaji ɗii ina mballita Angalteer e nder wolde nde, ɗi ñiŋii peeje ustude ngalu ko wayi no ƴellitde cogguuli e ustude njoɓdi.<ref name="lifeandtimesnews.com">{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|last=Sun News|date=2017|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|access-date=2020-05-30}}</ref> E hitaande 1943, Diiso Angalteer (Conseil britannique) wallitii rewooɓe [[Afrik]] worgo 8 (ina heen Azikiwe), kanko e rewooɓe 6 woɗɓe ɓe kuutoriima fartaŋŋe ngam humpitaade jeytaare politik potnde waɗeede. Jaayndiyankooɓe ɓee ciifi ɓataake ngam ɗaɓɓude peeje moƴƴe renndo-politik seeɗa-seeɗa, tawa ina jeyaa heen ittugol njuɓɓudi koloñaal korona, wakilaagu diiwaanuuji e jeytaare koloñaaluuji [[Afrik]] hirnaange Angalteer e hitaande 1958 walla 1960.{{sfn|Idemili|1980|p=220}} ''Memorandum'' oo, biro koloñaal oo yejjiti ɗum, ɗum ɓeydi fitinaaji Azikiwe.{{sfn|Idemili|1980|p=233}} Omo jogii nafoore mawnde e jaayɗe ko ina tolnoo e 12 ñalnde kala, ɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] njiylotoo. Binndanɗe Azikiwe ko faati e ngenndiyaŋkaagal [[Afrik]], mawnikinaare ɓaleeɓe e doole mum en, njibinii politikaaji koloñaal en heewɓe, naftorii [[Afrik|Afriknaaɓe]] heewɓe ŋakkiraaɓe.<ref name="Nnamdi Azikiwe">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Jaayɗe Fuɗnaange [[Afrik]] ina keewi yaltude e ɗemngal [[Suwahili]], so wonaa jaayɗe kabaruuji ko wayi ''no East African Standard''. Azikiwe wayliima no feewi e nder jaayɗe [[Afrik]] worgo, hollitii wonde jaayndeyaagal e ɗemngal Engele ina waawi dañde nafoore. E hitaande 1950, jaayɗe joy ɓurɗe mawnude ɗe [[Afrik]] toppitii e nder diiwaan Fuɗnaange (ina heen jaaynde Nigerian Daily Times) ɓuri ''Pilot'' yeeyde. Ñalnde 8 [[lewru]] juko hitaande 1945, laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] haɗi Azikiwe ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange e ''Daily Comet'' ngam hollirde ko boni e humpitooji ko faati e seppo mawngo.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe: African Philosopher; scholar and eminent journalist|work=The Journalist|url=https://www.thejournalist.org.za/pioneers/nnamdi-azikiwe-african-philosopher-scholar-and-eminent-journalist|access-date=2020-05-30}}</ref> Azikiwe hay so jaɓii ɗum, o jokki e yaltinde binndanɗe ko faati e seppo ngoo e nder jaaynde wiyeteende ''Guardian'' (jaaynde makko Port Harcourt). O ardii seppo mawngo e hitaande 1945, o woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] fuɗnaange gila 1954 haa 1959.<ref>{{Cite web|title=Azikiwe, Benjamin Nnamdi {{!}} Infoplease|url=https://www.infoplease.com/encyclopedia/history/asia-africa/african-bios/azikiwe-benjamin-nnamdi|website=www.infoplease.com|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> E kitaale 1960, caggal jeytaare leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ''Pilot'' ngenndiijo [[Afrik]] hirnaange ina teskaa e fuɗnaange. Azikiwe ƴettii faandaare teeŋtunde e pelle politik ɗe njiɗnoo ko ittude. O ñiŋaama e fedde [[Yoruba language|Yoruba]] en sabu huutoraade jaaynde makko ngam haɗde luulndaade miijooji makko. E maayde Azikiwe, jaaynde The New York Times wiyi wonde o "toowiima e geɗe ngenndi ɓurndi heewde yimɓe e nder [[Afrik]], o heɓi darnde jaambaaro ngenndiijo goonga, garɗo teskeede e nder diiwaanuuji e leƴƴi ceertuɗi leydi makko."<ref name="Times">{{cite news|last1=French|first1=Howard W.|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=8 November 2018|work=[[The New York Times]]|date=14 May 1996}}</ref> [[File:Azikiwe and Zungur in London 1949.png|thumb|Azikiwe e [[Sa'adu Zungur]] to Londres (1949)]] == Azikiwe olle politik == wonti golloowo e nder fedde sukaaɓe [[Naajeeriya]] (NYM), fedde ngenndiyaŋkoore arandeere e nder leydi ndi.<ref>{{Cite web|date=2011-05-03|title=The Nigerian Youth Movement (1934–1951)|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/nigerian-youth-movement-1934-1951/|access-date=2022-12-26|language=en-US}}</ref> Hay so tawii o walliino [[Samuel Akisanya]] ngam wonde kanndidaa NYM ngam heɓde jooɗorde wootere e nder Diiso sarɗiiji e hitaande 1941, tawi diiso doosɗe suɓiima [[Ernest Ikoli]].<ref name="Sklar 2004 53–54">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=53–54|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref> Azikiwe wurtini NYM, o tuumi ardungal ɓurngal ɗuuɗugo nder Yoruba'en ɗon ƴama yimɓe Ijebu-Yoruba'en e Igbo'en. Won e terɗe Ijebu ndewi e makko, pecci dille ɗee e laabi leƴƴi.<ref name="Sklar 2004 53–542">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=53–54|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref> O naati nder siyaasaaku, o sosi kawtal lesdi [[Naajeeriya]] e lesdi [[Kamerun|Kameruun]] (NCNC) bee [[Herbert Macaulay]] nder hitaande 1944. Azikiwe laati hooreejo kawtal ngal nder hitaande 1946. NCNC hawti bee lanndaaji lesdi [[Naajeeriya]], kawtal fina-tawaa, e kawtal kuugal lesdi [[Naajeeriya]], Kawtal Rewbe Demokaraasi [[Naajeeriya]] ekn lannda woni lannda siyaasa tataɓal sosaangal nder leydi [[Naajeeriya]] ɓaawo lannda ''Democratic National'' [[Naajeeriya]] (kañum ne sosi ɗum [[Herbert Macaulay]]), e Mouvement Sukaaɓe [[Naajeeriya]]. Terɗe lannda kaa teeŋtuɗe ina njeyaa heen; [[Funmilayo Ransome-Kuti|Fumilayo Ransome-Kuti]], [[M.I.Okpara]], J.O. Fadahunsi, [[Eyo Ita]], [[Margaret Ekpo]], [[Raymond Njoku]], F.S. McEwen, [[Festus Okotie-Eboh]],[[Timote Paul Birabi]], A.K. Blankson, [[Dennis Osadebay|Denis Osadebay]], e [[TOS Benson]].<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=57–58|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref> === Tuumeede fedde === Sabu ballal Azikiwe e seppo mawngo e [[lewru]] suwee 1945 e njanguuji makko e laamu koloñaal, bayyinaango ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange dartinaama ñalnde 8 sulyee ndeen hitaande.<ref name="DR. BENJAMIN NNAMDI AZIKIWE">{{Cite web|title=Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://ilanssenyange.wixsite.com/ilannews/single-post/2017/11/10/DR-BENJAMIN-NNAMDI-AZIKIWE|website=ilannews|date=10 November 2017|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> O yetti liggotooɓe seppooɓe ɓee e hooreejo maɓɓe, [[Michael Imoudu]], o tuumi laamu koloñaal ina huutoroo liggotooɓe.{{sfn|Orji|2013|p=79}} E [[lewru]] ut, jaaynde ndee jaɓaama fuɗɗaade yaltude.{{sfn|Idemili|1980|p=255}} E nder seppo ngo, Azikiwe ummini alarm ko faati e peeje warngooji ɗi yimɓe ɓe nganndaaka, gollotooɓe e innde laamu koloñaal.{{sfn|Orji|2013|p=79}} Daartol makko e tuumeede ko mesaas wireless mo jaayndiyanke ''Pilot'' nanngi.{{sfn|Idemili|1980|p=200}} Caggal nde o heɓi mesaas mo o taƴi oo, Azikiwe naati suuɗde to [[Onitsha]]. ''Pilot'' yaltinii binndanɗe yurmeende e sahaa nde o alaa, kadi Naajeeriyankooɓe heewɓe ina ngoongɗini daartol warngo ngoo.<ref>{{Cite news|date=2018-11-16|title=Nnamdi Azikiwe: A True National Hero|url=https://m.guardian.ng/life/nnamdi-azikiwe-a-true-national-hero/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-09-11|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Nwafor|first=Emmanuel Mordi|date=2018|title=The role of the press in the democratic process: The example of Nigeria's First Republic, 1960–1966|url=https://www.researchgate.net/publication/328234488|journal=}}</ref> Lowre Azikiwe, e cirƴam jaayndeeji makko, ɓeydii e ooɗoo sahaa. Tuume ɗee ina cikki won e Naajeeriyankooɓe, ɓe cikkatnoo ko o waɗi ɗe ngam ɓamtude darnde makko.<ref>{{Cite journal|last=Nwafor|first=Emmanuel Mordi|date=2018|title=The role of the press in the democratic process: The example of Nigeria's First Republic, 1960–1966|url=https://www.researchgate.net/publication/328234488|journal=}}</ref> Sikke alaa ko ɓuri heewde e maɓɓe ko politikaaji Yoruba en ummoriiɓe e fedde sukaaɓe [[Naajeeriya]], ko ɗum waɗi luural hakkunde pelle ɗee e hare jaayndeeji hakkunde ''Pilot'' Azikiwe e ''Daily Service NYM.'' [[File:Members of Zikist Movement.jpg|thumb|Terɗe fedde Zikist en]] === Diɗɗal Zikist en === Sukaaɓe ɓee kawri ngam haɓaade laamu koloñaal Angalteer. Gooto e fedde sukaaɓe hono ndee ko Zikist en. Diɗɗal sukaaɓe ngal alaa ko bonnata – e gardagol Kolawole Balogun, [[Raji Abdallah]], [[Osita Agwuna]], [[M. C. K. Ajuluchukwu]] e Abiodun Aloba – sosaa ko e hitaande 1946 ngam daranaade nguurndam Azikiwe e miijooji mum laamu hoore mum.{{sfn|Orji|2013|p=79}} <ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-06-14|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref>{{sfn|Idemili|1980|p=262}}Kola Balogun woni hooreejo gadano dillere Zikist en. E lewru feebariyee 1946, Balogun neldi noddaango fotde sukaaɓe 20 to [[Lagos]], ngam naamnaade miijo maɓɓe e geɗe ngenndiije. E nder capanɗe ɗiɗi ɗee, sappo e ɗiɗo njaabiima, ɗum addani sosde Diɗɗal Zikist, nde tawnoo ɓeen worɓe ngontii terɗe sosɗe maggal. [[Nwafor Orizu]] sinci helmere 'Zikism' diga Azikiwe nde laati innde diina man.<ref name="Olusanya-1966">{{Cite journal|last=Olusanya|first=G. O.|date=November 1966|title=The Zikist Movement—a Study in Political Radicalism, 1946–50|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-modern-african-studies/article/abs/zikist-movementa-study-in-political-radicalism-194650/827C21945CCED6CADD67EE7FDB230159|journal=The Journal of Modern African Studies|language=en|volume=4|issue=3|pages=323–333|doi=10.1017/S0022278X00013501|issn=1469-7777|url-access=subscription}}</ref> O wonaa tergal e dillere nde kono ko o sehil ɓadiiɗo e jiɗɗo Azikiwe, kadi omo jeyaa e sukaaɓe heewɓe ɓe Azikiwe doolni ngam janngude to [[Amerik]], e sara [[Eyo Ita]] e [[K. O. Mbadiwe|KO Mbadiwe]]. [[Raji Abdallah]] wonti hooreejo ɗiɗaɓo fedde Zikist, caggal nde Balogun ummii [[Londres]], o golliima gila 1948 haa 1949. O waɗii nafoore mawnde e heɓde ballal to bannge worgo e jeyeede e fedde nde. Abdallah e Osita Agwuna (jaagorde makko) ko ɓooyaani koo mbaɗi fedde wiyeteende “Anti-''Colour Bar'' Mouvement” (ACBM) to [[Kano]], fedde nde ina luulndii njiyaagu seerndude ɓaleeɓe e ɓaleeɓe e nder leydi Nijeer. ACBM caggal mum fusi e nder fedde Zikist ɓurnde mawnude.<ref name="Iweriebor-1993">{{Cite book|last=Iweriebor|first=Ehiedu Emmanuel Goodluck|url=https://books.google.com/books?id=Cu3-twEACAAJ|title=Radical Nationalism in Nigeria: The Zikist Movement and the Struggle for Liberation, 1945-1950|date=1993|publisher=U.M.I.|language=en}}</ref> No Balogun nii, e hitaande 1948, Abdallah riiwaa e golle mum e nder sarwiis jaayndeeji Kano, sarwiis jaayndeeji rajooji. Ko riiwtude mo addani mo ɓeydaade jokkondirde e Mouvement Zikist. O riiwaa sabu naatgol makko e dillere Zikist ina sikkaa ko politik ɓurɗo laaɓtude wonande golloowo laamu. Abdallah ñaawaa caggal mum ñalnde 7 noowammbar 1948 to Ñaawirde Toownde [[Lagos]], ɗo o waɗi konngol, o wiyi nii, "Ɗum ko ñalawma teeŋtuɗo no feewi. Ko ɓuri teeŋtude, ma a taw e nder daartol leydi men. Miɗo noddira ɗum ko ɓuri teeŋtude sabu ko hannde pot-ɗen fellitde, mbele eɗen poti anndude hol ko foti wonde freemen walla alaa?" "Miɗo yiɗi Union Jack e ɓernde am fof. Sabu so wonaa e nder leydi Angalteer, ɗo yahrata fof; woɗɗi hawrude, ina renndini yimɓe ɓee. Mi alaa ko njogiimi e laamɗo George VI mo Angalteer. Kono miɗo yiɗi ''Crown'' leydi Angalteer e ɓernde am fof. Ngam miin e banndiraaɓe am, ko maande tooñannge, maande tooñannge, maande tooñannge, ko juuti e inige petition. En njaltii e duuɓi dipolomasi. Ko ɗum waɗi, miɗo ɗoo jamma, ngam noddirde spade ko spade, e machete ko machete." "Hande, min, Habibu Raji Abdallah, bee mo'ere Allah, hooreejo lesdi Zikist ''Movement'' e ''Field'' Secretary NCNC, mi ɗon anndina hoore am mi ɓii lesdi [[Naajeeriya]] jeytaare e jeytaare. Mi walaa gooŋgaaku haa kala laamu jananndu, nden boo nder walaa' laamu lesdi [[Naajeeriya]] e heforth ngam yimɓe lesdi [[Naajeeriya]]; haani ɗooftaade kala sariya, ko wonaa sariyaaji ɓiɗɓe leydi [[Najeriyaagal|Najeriya]], aadaaji e sariyaaji hakkunde leyɗeele.<ref name=":0">{{Cite news|title=The labour of our heroes past… (II)|url=https://dailytrust.com/the-labour-of-our-heroes-past-ii/|access-date=2026-06-21|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref> Ko ɗum waɗi, mi yoɓataa njoɓdi ndii e ooɗoo laamu.Ngam so a yoɓii, ɓe kuutortoo ko kaalis ngam duumaade njiimaandi maɓɓe e dow maa."[citation needed] E dow ñaawoore makko, o jaabtii e mitigation ''Greggcitation'', ''presitation'',<ref name=":02">{{Cite news|title=The labour of our heroes past… (II)|url=https://dailytrust.com/the-labour-of-our-heroes-past-ii/|access-date=2026-06-21|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref> "so tawii aɗa gooŋɗini e goonga wonde ko bonannde haɓaade ndimaagu, ndeen noon, e kala sahaa, ñaaw am haa mi wara. So tawiino miɗo woppitee hannde, mi waawaa rokkude hoolaare ngam muusde ɗemngal am. Miin noon, ɓernde am ina laaɓi, miɗo weltii e accude ñaawoore sakkitiinde nde So rifatho, the fuverill to weltaare waɗɓe ma ɗoo mi acca ñaawoore sakkitiinde ndee e Alla.” <ref name="Iweriebor-19932">{{Cite book|last=Iweriebor|first=Ehiedu Emmanuel Goodluck|url=https://books.google.com/books?id=Cu3-twEACAAJ|title=Radical Nationalism in Nigeria: The Zikist Movement and the Struggle for Liberation, 1945-1950|date=1993|publisher=U.M.I.|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Oluwagbemi|first=Ayodele|date=2016-02-14|title=Remembering the Zikist Movement|url=https://punchng.com/remembering-the-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Enesi|first=Prince H.|date=2017-01-01|title=HABIB RAJI ABDALLAH, 1920 - 1982: AN UNCOMMON NATIONALIST FORGOTTEN IN THE SANDS OF HISTORY|url=https://www.academia.edu/38424995|journal=International Journal of Arts and Humanities}}</ref> Konnguɗi makko lolluɗi ɗii njahdi ko caggal keeri leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ɗi njaɓaa ko e lannda leƴƴi kawral (CPP) mo [[Kwame Nkrumah]] to Cote d’Or (hannde [[Gana|Ganaa]]). Laamu koloñaal jaɓaani moƴƴere e les njiimaandi rewolison e nulal Abdallah. Ko ɗum waɗi Abdallah e ardiiɓe fedde Zikist en nayo nanngaa, ɓe tuumaama ko ɓe fitinaaji.<ref name="Olusanya-19662">{{Cite journal|last=Olusanya|first=G. O.|date=November 1966|title=The Zikist Movement—a Study in Political Radicalism, 1946–50|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-modern-african-studies/article/abs/zikist-movementa-study-in-political-radicalism-194650/827C21945CCED6CADD67EE7FDB230159|journal=The Journal of Modern African Studies|language=en|volume=4|issue=3|pages=323–333|doi=10.1017/S0022278X00013501|issn=1469-7777|url-access=subscription}}</ref> Ndeeɗoo ƴaañgal e ardorde Zikist en addani njuɓɓudi goɗndi e nder Diɗɗal Zikist en, addani Nduka Eze yaltude hooreejo leydi, caggal nde Abdallah sokaa, Mokwugo Okoye wonti sekreteruuji mawɗi. Zikist en, e nder yontaaji, njaltii e NCNC, ɓuri ngenndiyaŋkooɓe e njuɓɓudi jibinannde mum en. Ofiseeji koloñaal en njiyri dille Zikist en ko renndo ngo rewaani laawol, ɓe njaltini yamiroore (''Order-in-Council''), ɓe kaɗi dille Zikist en ñalnde 12 abriil 1950. Caggal ɗuum fedde nde fusi, terɗe mayre mbayli e politik, e njulaagu, e laamu aadaaji.<ref>{{Cite web|date=2016-08-01|title=Remembering Raji Abdullah, Northern Leader Of The Zikist Movement – Igbo Defender|url=https://igbodefender.com/remembering-raji-abdullah-northern-leader-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2016-08-01|title=Remembering Raji Abdullah, Northern Leader Of The Zikist Movement – Igbo Defender|url=https://igbodefender.com/remembering-raji-abdullah-northern-leader-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|language=en-US}}</ref> === Luulndaade doosgal leydi Richards === E hitaande 1945, guwerneer leydi Biritaan biyeteeɗo [[Arthur Richards]] hollitii eɓɓooje ngam waylude doosɗe leydi [[Clifford shaw|Clifford]] ɗe hitaande 1922.<ref name="lifeandtimesnews.com2">{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|last=Sun News|date=2017|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|access-date=2020-05-30}}</ref> Ina jeyaa e eɓɓaande ndee ɓeydugol terɗe [[Afrik]] toɗɗaaɗe e Diiso sarɗiiji. Kono waylooji ɗii ko ngenndiyankooɓe hono Azikiwe luulndii ɗum en.<ref name="Nnamdi Azikiwe2">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Politiyankooɓe NCNC njaɓaani kuule ɗe [[Arthur Richards]] ƴetti, kam e kuulal doosgal leydi ndi ina ɗaɓɓi terɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] nay cuɓaaɗe tan ; heddiiɓe ɓee maa ngona kanndidaaji toɗɗaaɗi.<ref>{{Cite journal|last=Seng|first=Michael P.|date=1985|title=Democracy in Nigeria|url=https://escholarship.org/uc/item/3qk5d1h9|journal=National Black Law Journal|volume=9|issue=2|pages=144–166|via=escholarship.org}}</ref> Kanndidaaji [[Afrik|Afriknaaɓe]] toɗɗaaɗi ɗii ko lolluɓe laamu koloñaal, tee ɓe njiɗaa laamu hoore maɓɓe e dow fenaande. Daartol luulndo ngoɗngol ko ŋakkeende nafoore ngam yahrude yeeso [[Afrik|Afriknaaɓe]] e jappeere laamu toownde. NCNC ina hebli ngam haɓaade haala mum e laamu kesu nguu, hono [[Clement Attlee]] to leydi Angalteer.<ref>{{Cite web|title=Clement Attlee and union links|url=https://www.nationalarchives.gov.uk/cabinetpapers/themes/clement-attlee-union-links.htm|last=The National Archives|website=NationalArchives.gov.uk|access-date=2020-05-30}}</ref> Jaɓɓungal leydi ndi fuɗɗii ngam humpitaade ko woni e lannda ka, e dañde kaalis ngam seppo leydi Angalteer.{{sfn|Olusanya|1964|p=246}}Hooreejo lannda NCNC, [[Herbert Macaulay]] maayi e nder njillu ngu, Azikiwe ƴetti ardaade lannda ka. O ardii delegaasiyoŋ oo haa Londres, ngam heblude njillu nguu, o yahi [[Amerik]] ngam ɗaɓɓude yurmeende e haala lannda kaa. Azikiwe hawri e [[Eleanor Roosevelt]] to [[Hyde Park]], o haali ko fayti e "rimɗinde leydi [[Naajeeriya]] e maccungaagu politik, ŋakkeende kisal faggudu e ŋakkeende renndo".<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe {{!}} Nationalism and Decolonization|url=https://nigerianscholars.com/tutorials/nationalism-and-decolonization/nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-13|website=Nigerian Scholars|language=en-US}}</ref> Delegaasiyoŋ Angalteer ina jeyaa heen Azikiwe, [[Funmilayo Ransome-Kuti]], Zanna Dipcharima, [[Abubakar Olorun-Nimbe|Abubakar Olorunimbe]], P. M. Kale, Adeleke Adedoyin e Nyong Essien. Ɓe njilliima Biro Kolonial Fedde Fabian, Goomu Laamɗo Gollotooɓe e Dental Almudɓe [[Afrik]] Hirnaange ngam humpitaade eɓɓooji mum ngam waylude doosɗe leydi 1922. Ina jeyaa e eɓɓooje NCNC, jokkondirde e [[Afrik|Afriknaaɓe]] ko faati e waylooji doosɗe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ɓeydude doole e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo e ustude doole e nder suudu sarɗiiji hakkundeejo to bannge difagol, kaalis e geɗe caggal leydi.{{sfn|Olusanya|1964|p=247}} Delegaasiyoŋ oo yettinii eɓɓaaɗe mum to gardiiɗo jaagorɗe koloñaal, kono ko seeɗa tan waɗi ngam waylude eɓɓaaɗe Richards. Doosgal Richards fuɗɗii golle ko e hitaande 1947, Azikiwe haɓa e gooto e jooɗorɗe [[Lagos]] ngam leeltinde golle mum.<ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-13|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref> [[File:Stamp Cameroons 2d-600px.jpg|thumb|Tammborde Naajeeriya hitaande 1953]] === Duuɓi 1950 haa 1953 === E nder doosgal leydi Richards, Azikiwe suɓaama e nder Diisnondiral Legislatif e nder wooteeji municipaal [[Lagos]] ummoraade e lannda Demokaraasi ngenndiijo (fotde NCNC).<ref>{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|date=2017|access-date=2020-05-30|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> Kanko e wakiliijo lannda makko ɓe tawtoraaka batu gadano diisnondiral ngal, kadi agitaasiyoŋ ngam waylude doosgal leydi Richards addani doosgal leydi [[Macpherson]].<ref name="Nnamdi Azikiwe3">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Doosgal Macpherson fuɗɗii golle ko e hitaande 1951, hono no doosgal Richards nii, noddi wooteeji e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo. Azikiwe saliima waylooji ɗii, o haɓanaaki fartaŋŋe waylude doosgal leydi kesal ngal. Wooteeji limtaaɗi mbaɗaama tuggi lewru ut haa lewru desaambar 1951.<ref>{{Cite news|title=The 1951 elections: How Awolowo forced Azikiwe out of western Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/the-1951-elections-how-awolowo-forced-azikiwe-out-of-western-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|last=Adekoya|first=Dr. Remi|date=2019|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|access-date=2020-05-30}}</ref> To Diiwaan Hirnaange (ɗo Azikiwe darinoo ɗoo), lanndaaji ɗiɗi ɓuri heen heewde : NCNC mo Azikiwe e Goomu golle. Woote Asaambele diiwaan Hirnaange mbaɗaama e lewru suwee e desaambar 1951 sabu doosgal leydi ndii ina ɗaɓɓi e kollirɗe woote ngam suɓaade terɗe suudu sarɗiiji ngenndi ; ko ɓuri heewde e ''Action Group'' e nder suudu nduu ina waawi haɗde Azikiwe yahde suudu sarɗiiji.<ref>Onyioha, K.O.K. |date=20 November 1951|"Ben Azikiwe key figure in long Nigerian poll", ''Philadelphia Tribune'' (1912–2001).</ref> O heɓi jooɗorde asamblee diiwaan oo gila [[Lagos]], kono lannda luulndo ngoo wiyi ina jogii ɓural e nder suudu sarɗiiji, Azikiwe kadi daranaaki [[Lagos]] e nder suudu sarɗiiji fedde nde. E hitaande 1951, o wonti hooreejo luulndo laamu [[Obafemi Awolowo]] to suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange. Azikiwe suɓaaka e nder batu ngenndi, waɗii jiiɓru e nder hirnaange.{{sfn|Olusanya|1964|p=303}} Nanondiral hakkunde terɗe NCNC cuɓaaɗe ummoriiɗe [[Lagos]] ngam woppude Azikiwe so tawii o suɓaaka, yanii. Azikiwe tuumi doosgal leydi, o yiɗi ko waylooji mbaɗee. NCNC (mo jiimi e Diiwaan Fuɗnaange) jaɓi, e ƴettude peeje ngam waylude doosɗe leydi.{{sfn|Olusanya|1964|pp=303–305}} Azikiwe ummiima to Diiwaan Fuɗnaange e hitaande 1952<ref name="pulse.ng">{{Cite news|title=A brief walk into the life of Nigeria's first president|url=https://www.pulse.ng/news/local/nnamdi-azikiwe-a-brief-walk-into-the-life-of-nigerias-first-president/5e2yhtv|date=2017-09-20|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe and the vision of a united Africa -II|url=https://www.thecitizen.co.tz/magazine/politicalreforms/Nnamdi-Azikiwe-and-the-vision-of-a-united-Africa--II/1843776-5126270-hfst7u/index.html|website=The Citizen|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> e batu diiwaan mo NCNC ɓuri heewde oo waɗi eɓɓooje ngam jaɓɓaade mo. Hay so tawii jaagorɗe diiwaan e hakkundeeje lannda kaa ɗaɓɓiraama yo njokku laamu e nder mbayliigu kabine, ko ɓuri heewde e maɓɓe njaɓaani ɗaɓɓaande ndee.<ref>{{Cite web|title=The Political Public and Difference: The Case of Nigeria|url=https://tspace.library.utoronto.ca/bitstream/1807/12875/1/nq41018.pdf|last=Ejobowah|first=John Boye|date=1999|website=tspace.library.utoronto.ca|access-date=2020-05-30}}</ref> Ndeen asaambele diiwaan oo waɗii woote ngam waasde hoolaade jaagorɗe ɗee, kadi kuule appropriation neldaaɗe to ministeer oo njaɓaaka.<ref name="DR. BENJAMIN NNAMDI AZIKIWE2">{{Cite web|title=Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://ilanssenyange.wixsite.com/ilannews/single-post/2017/11/10/DR-BENJAMIN-NNAMDI-AZIKIWE|website=ilannews|date=10 November 2017|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> Ɗum addani diiwaan hee ŋakkere, lietnaa-guwerneer oo fusi galle diiwaan oo. Woote kese ngartiri Azikiwe e wonde tergal Asammbele Fuɗnaange. O suɓaama hooreejo lesdi [[Naajeeriya]], nden o laati hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1954 nde ɗum warti kawtal lesdi [[Naajeeriya]]. == Premier diiwaan Fuɗnaange == Azikiwe wonti hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange e hitaande 1954 caggal nde doosgal kesal waɗtaa e golle. Komisiyoŋ faggudu diiwaan Fuɗnaange Azikiwe gollondirii e Orop e [[Amerik]] worgo ngam wallitde ƴellitaare e nder diiwaan hee, e nder njulaagu, e nder njulaagu nebam leɗɗe, e nder njamndi e kemikal e nder diiwaan hee. O mahii sosiyetee semmbe Nijeer lolluɗo to Nkalagu e nder diiwaan [[Ebonyi, Ebonyi State|Ebonyi]] hannde oo, o fuɗɗii golle ñalnde 1 [[lewru]] Yarkomaa hitaande 1955. O mahii gaas Nijeer. O sosi kadi sosiyetee gadano e nder leydi Nijeer, biyeteeɗo Niger Steel. O sosi banke ɓiɓɓe lesdi [[Naajeeriya]] arandeejo, Banke [[Afrik]] (ACB). Ummingo ACB waɗi ngomnati Hirnaange lesdi [[Naajeeriya]] sosde Banki lesdi [[Naajeeriya]], ngomnati woylaare lesdi [[Naajeeriya]] darni banki woylaare. ACB ina waɗi nafoore e feeñde e fedde njulaagu mawnde to Fuɗnaange gila e kitaale 1950. Banki oo kadi waɗii geɗe keewɗe e ƴellitaare gonnooɗo Biafrannaaɓe e darnugol hareeji e hitaande 1970. O sosi porogaraam jaŋde baawɗo rokkude leydi [[Naajeeriya]] wontude leydi ɓurndi yaajde e yeeyde jaŋde caggal leydi e nder [[Afrik]]. Azikiwe sosi fedde ƴellitaare fuɗnaange [[Naajeeriya]], nde waɗii darnde mawnde e mahngo duɗal jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]] to [[Nsukka]], duɗal jaaɓi-haaɗtirde gadanal e nder leydi ndi, ngal timmungal, e hitaande 1960. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]] sosaa ko ñalnde 18 [[lewru]] Mbooy hitaande 1955, caggal nde sariya ngam sosde duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal e les njiimaandi Inter- Council Jaŋde e caggal leydi e njuɓɓudi gollondiral hakkunde leyɗeele (jooni USAID), J.W. Cook (VC mo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Exeter), Dr John A. Hannah (Hooreejo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Michigan State), e Dr Glen L. Taggart, Deenoowo Porogaraamuuji hakkunde leyɗeele (MSU), ngarii e leydi Nijeer e hitaande 1958. Goomu nguu ƴeewtindiima nokku oo to [[Nsukka]], e wiɗtude no feewi geɗe keewɗe ceertuɗe jowitiiɗe e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal. [[File:Nnamdi Azikiwe with P. L. Prattis, Earl Hord, Beverly Carter, and Bill Nunn Sr. seated on right, in Press Club, Pittsbu.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe e P. L. Prattis, Earl Hord, Beverli Karter, e Bill Nunn mawɗo ina njooɗii bannge ñaamo, e nder suudu jaayndeeji, to Pittsbu]] Hayre nden waɗaama wakkati juulde jeytaare lesdi [[Naajeeriya]], nde laamiiɗo debbo Alexandra mo Kent, laamiiɗo debbo [[Elizabeth II]], wadi ɗum. Kalaasuuji puɗɗii ko ñalnde 17 oktoobar 1960 e binnditagol 220 almuudo e 13 tergal gollordu jaŋde. Nde laati Jaami'aare arandeere nder [[Naajeeriya]], jaami'aare arandeere nde laamu lesdi [[Naajeeriya]] sosi, nden nder hitaande 1963, jaami'aare arandeere hokkata dipolomaaji lesdi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|url=https://www.unn.edu.ng/mission-vision-statement/|title=About Us|website=University Of Nigeria Nsukka}}</ref> E hitaande 1957, Azikiwe haaliino e nulaaɓe Angalteer e [[Naajeeriya]] e nder batu Lancaster House e hitaande 1957, ɗo doosɗe fedde nde ngam [[Naajeeriya]] jeytaare mum feewnaa. Joɗnde nde ko gardiiɗo jaagorɗe leydi Biritaan ardii, waɗii won e nulaaɓe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Ardii dental ngal ko [[Abubakar Tafawa Balewa]] mo kawtal yimɓe woylaare, Obafemi Awolowo mo fedde ''Action'', Eyo Ita mo lannda ngenndiijo jeytaare e Ahmadu Bello mo kawtal yimɓe woylaare. Ñalnde 3 feebariyee 1959, Azikiwe jaɓɓiima Kwame Nkrumah (gardiiɗo jaagorɗe leydi [[Gana]] keso toɗɗaaɗo) njillu to fuɗnaange leydi Nijeer. O yilli suudu joonde diiwaan fuɗnaange e wondude e wondiiɓe makko, Hon. Jaagorgal ko feewti e geɗe caggal leydi, hono Kodjo Botsio e wasiyaaji ko feewti e geɗe Afrik, hono George Padmore. Nnamdi Azikiwe huutoriima ñalngu nguu, to suudu sarɗiiji fuɗnaange, ngam waɗde konngol teddinoowo gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Nkrumah, o siftini no Kwame dartiniri golle [[Afrik]]. [[File:Ahmadu Bello with Nnamdi Azikiwe.png|thumb|Ahmadu Bello e Nnamdi Azikiwe.]] Ñalnde 1 oktoobar 1959, Azikiwe lomtii Michael Okpara, gardiiɗo diiwaan fuɗnaange. Ñalnde 28 oktoobar 1959, guwerneer seneraal Robertson habrii fusde suudu sarɗiiji leydi ndii, tawi ina waɗi 184 tergal, tuggi 1 noowammbar 1959, mbele woote jeytaare ina mbaɗee. Ñalnde 12 desaambar 1959, woote parlemaa mbaɗaama to Nijeer ngam ƴamde 312 jooɗorde e nder suudu sarɗiiji. Diɗɗal lesdi [[Naajeeriya]] e [[Kamerun]] (NCNC) ngal Azikiwe woni arandeere nden heɓi 2,594,577 woote e 89 jooɗorde. Fedde Awolowo (AG), woni 2ɓo e 1 992, 364 woote e 75 jooɗorde. Kongres yimɓe woylaare lesdi Tafawa Balewa (NPC) woni 3ɓo e 1 922 179 e 148 e nder 312 jooɗorde nder suudu sarɗiiji. Lanndaaji tati mawɗi ɗi e nder woote ɗee mbaawaano heɓde jooɗorɗe keewɗe ngam sosde laamu. Guverneur général Robertson noddi Tafawa Balewa yo o dañ laamu ngu. Ñalnde 16 desaambar, [[Ahmadu Bello]] e Tafawa Balewa etinooma yettaade nanondiral ngam waawde jogaade laamu nguu hakkunde NPC e NCNC. ''Governor General'' humpitaama e kawral ngal, ko ɗum waɗi o jaɓi kabine sappo e jeegom mo Balewa suɓii.<ref>{{cite journal|url=https://www.jstor.org/stable/41853826|jstor=41853826|title=Federal Elections in Nigeria, 1959|last1=Awa|first1=E. O.|journal=The Indian Journal of Political Science|date=12 April 1960|volume=21|issue=2|pages=101–113}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Burns|first=Alan|date=January 1, 1964|title=The Nigerian Federal Election of 1959|url=https://academic.oup.com/afraf/article-abstract/63/250/80/31923|access-date=2024-08-18|journal=African Affairs|volume=63|issue=250|pages=80–81|doi=10.1093/oxfordjournals.afraf.a095185|url-access=subscription}}</ref> [[File:Flag of Nigeria (1952–1960).svg|thumb|Banndiraawo lesdi lesdi Naajeeriya (1914-1960)]] [[File:Flag of Nigeria.svg|thumb|Banndiraawo kesum lesdi Naajeeriya, mo Michael Akinwunmi waɗi (1960)]] == Ndimaagu leydi Naajeeriya == Ñalnde 29 lewru juko hitaande 1960, parlemaa leydi Biritaan ƴetti kuulal jeytaare leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], hitaande 1960, ngal hokki ndimaagu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Jamma 30 suwee 1960, laana ndiwoowa ''British Union Jack'' jippinaa e kewu mawningol, tawi tedduɓe tawtoraama. Ñalnde 3 oktoobar 1960, laamɗo debbo biyeteeɗo Alexandra lomtotooɗo laamɗo debbo oo, udditi Parlemaa gadano leydi ndii. Doosgal kesal, sosngal njuɓɓudi fedde nde gardiiɗo jaagorɗe cuɓaaɗo e hooreejo leydi kewu sosaa. Laamu kawtal NCNC e NPC woni laamu nde [[Naajeeriya]] heɓi ndimu mum e hitaande 1960, ''Sir'' [[Tafawa Balewa]] woni hooreejo leydi ndi, Dr. Nnamdi Azikiwe woni hooreejo Senaa. Ɓooytaani, Azikiwe lomtii Sir James Robertson, wonti Guwerneer Seneraal gadano e nder leydi ndii. Kono e nder doosɗe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], guwerneer jeneral ko hooreejo leydi tan. Darnde Guwerneer-General e terɗe Diisnondiral Laamɗo debbo, mbaɗti Azikiwe dow politik lannda. Kabinee hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] arandeere Tafawa Balewa hawti bee; M Johnson, Bukar Dipcharima, Ayo Rosiji, Aja Wachukwu, Kolawole Balogun, e Victor Mukete (Kamerun), Samuel Akintola, Raymond Njoku, Alhaji Ribadu, Kingsley O. Mbadiwe, Festus Okotie-Eboh, e Allaji Inua Wada.<ref>{{Cite web|url=https://www.britishpathe.com/asset/209288/|title=NIGERIA: PRIME MINISTER SIR ABUBAKAR TAFAWA BALEWA AND OTHER CABINET MINISTERS SWORN-IN BY PRESIDENT AZIKIWE|website=British Pathé}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://uca.edu/politicalscience/home/research-projects/dadm-project/sub-saharan-africa-region/nigeria-1960-present/|title=33. Nigeria (1960-present)|website=uca.edu}}</ref> Sir Tafawa Balewa waɗii konngol mum to nokku biyeteeɗo ''Race Course'' (hannde ko nokku Tafawa Balewa) to [[Lagos]] e nder ñalɗi jeytaare leydi ndii. E nder konngol makko o wiyi, "Kewu hannde oo ko ñalngu nguu, ko ñalngu nguu fuɗɗii duuɓi sappo e joyi jooni, ngu yettiima ɗo haaɗi. Ko e manngu laaɓtungu, min mbiyata ko keɓgol Jeytaare men ngol alaa ko nanndi e mum e nder annals daartol. Kala taƴre men nde ina waɗi planfuncelly e dow doosgal men e kaaldigal udditiingal, wonaa tan hakkunde wakili’en denndaangal nafooje ceertuɗe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] kono ko e ballondiral e laamu njuɓɓudi ndi hannde woppi laamu mum."<ref>{{cite web|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/1960-sir-abubakar-tafawa-balewa-independence-day/|title=(1960) Sir Abubakar Tafawa Balewa, "Independence Day" •|date=20 August 2009}}</ref> == Gomnajo lesdi Naajeeriya == Nde ngon-mi suka mi yi’i gite: gite [[Naajeeriya]] wonta leydi mawndi e nder duunde [[Afrik]] ummotoonde; ''visions of Nigeria'' hokkata ndimu haa ɓe nder maccungaaku, e heɓugo laawol demokaraasi ngam ɓe ɗonno lulla nder ''illusion of security'' les laamu koloñaal..Miɗo hooli mi hoyɗan koyɗi am nder jam e ɓeydaari cemmbiɗinki yimɓe leydi am [[Naajeeriya]]. Motto fedde jeytaare leydi [[Naajeeriya]] woni Kawtal e Nuɗɗinki. Miɗo ñaagii nde ndeenten ngootaagu men, ndeentoo goonɗinal ''men''. — Nnamdi Azikiwe (duuɓi 1960, Londres) Azikiwe ko gardiiɗo jaagorɗe leydi Angalteer, hono Harold Macmillan, wasiyii mo yo lomto ''Sir'' [[James Robertson]], e nder njillu makko to [[Lagos]] e fuɗɗoode hitaande 1960. Joɗnde Guwerneer-Jeneral fedde nde e nder haala tiitoonde, waɗi mo wakiliijo laamɗo leydi Angalteer to leydi Nijeer. Udditgol Azikiwe e lewru noowammbar 1960, seedtiima yoga e gollodiiɓe makko e nder Atlantik ɓaleejo, won heen ko [[Martin Luther King Jr]]. Du Bois, Sirli Graham Du Bois, Ami Jak Garvey, e Joorji S. Suyler.<ref>{{cite journal|url=https://dx.doi.org/10.14321/jwestafrihist.7.1.0001|doi=10.14321/jwestafrihist.7.1.0001|title=A Gilded Cage? Nnamdi Azikiwes Pan-Africanism as Governor-General of Nigeria, 1960–63|date=2021|last1=Reeves|first1=Mark|journal=Journal of West African History|volume=7|pages=1–26|s2cid=242294844|url-access=subscription}}</ref>Martin Luther King Jr. hollitii wonde hareeji ndimaagu e nder leydi Nijeer e nder leyɗeele [[Afrik]] goɗɗe ina njogii batte keewɗe e dille jojjanɗe aadee [[Amerik]], o siftini wonde Azikiwe e ardiiɓe [[Afrik]] woɗɓe ko "jaambaarooji ɓurɗi lollude e ko ɓuri heewde e duɗe jaaɓi haaɗtirde ''Negro'' en aduna o." Haa timminorde haala maako, Zik wi'i, "min, ɓe mbaawata siftoreede no haanirta nii, min mbaɗi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngaddi ndimu nder leydi men, ɓe ndewi kawtal men bana lenyol", ko "taariiha hokki yam geɓe mawɗe ngam mi heɓa batte duumotooɗe e ngam wadduki haaje yimɓe men." O wiyi kadi "mi jogaaki miijo e wellitaare am walla hay kisal walla hay nguurndam e hoore mum, so tawii ko ɗeen ngoni coggu ngu pot-mi yoɓde ngam ardaade ngam hisnude ndimaagu e ngootaagu leydi am."<ref>{{Cite web|title=Azikiwe, Nnamdi. Respect for human dignity: an inaugural address by His Excellency Dr. Nnamdi Azikiwe, P.C. Governor-General nd Commander-in Chief, Federation of Nigeria 16 November, 1960. Onitsha : Chike Mbadugha, 1960.|url=https://collections.libraries.indiana.edu/africancollections/items/show/8901|access-date=2023-12-13|website=collections.libraries.indiana.edu}}</ref> Azikiwe tawtoraama batu diiwaan [[Afrik]] gadano Fedde Adunaare Golle (OIT), ngu yuɓɓinaa to [[Lagos]], leydi Nijeer e [[lewru]] Duujal 1960. Tawtoraama heen: Mr. Johnson, jaagorgal golle leydi Nijeer e hooreejo batu nguu, Mr. Demby, jaagorgal golle leydi Siyeraa Leyoon, e David Director A-G19,[ ILO.19].<ref>{{Cite web|title=PowerPoint Presentation|url=https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---africa/---ro-abidjan/---ilo-abuja/documents/publication/wcms_701393.pdf|access-date=August 18, 2024|website=www.ilo.org}}</ref> E lewru desaambar 1961 Fedde [[Amerik|Ameriknaare]] Pinal [[Afrik]] (AMSAC) yuɓɓinii ñalngu mawngu e nder wuro [[Lagos]], to leydi Nijeer. Yimɓe Ameriknaaɓe mawɓe ko wayi no Nina Simone, Langston Hughes, e Lionel Hampton njahii e yahdu AMSAC timmundu ngam semmbinde jokkondiral hakkunde [[Afrik|Afriknaaɓe]] e [[Amerik|Ameriknaaɓe]]/[[Afrik|Afriknaaɓe]]. Ɓe njaɓɓaama e Azikiwe to [[Lagos]].<ref>{{cite journal|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14794012.2018.1423601|doi=10.1080/14794012.2018.1423601|title=Performances in the theatre of the Cold War: The American Society of African Culture and the 1961 Lagos Festival|date=2018|last1=Geerlings|first1=Lonneke|journal=Journal of Transatlantic Studies|volume=16|pages=1–19}}</ref> [[File:Dr. John A. Hannah, Dr. Nnamdi Azikiwe and Dr. George Johnson on the campus of the University of Nigeria, Nsukka.jpg|thumb|Azikiwe e Doktoor John A. Hannah (naamo) e Doktoor George Johnson (nyaamo) to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer, hitaande 1961]] Ñalnde 17 noowammbar 1961, e nder konngol makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya|Najeriya]] to [[Nsukka]], Zik hollitii eɓɓaande mum ngam [[Naajeeriya|Najeriya]] ƴettude doosgal leydi republique tawa ina heddii e tergal ''Commonwealth''. E hitaande 1962, Azikiwe eeriima ardiiɓe [[Afrik]] e nder batu [[Lagos]], yo cos fedde dowlaaji [[Afrik]]. Koolol [[Lagos]] ngol winnditii sarɗiiji eɓɓaaɗi ngam "Fedde hakkunde [[Afrik]] e Malagasi" e gardagol Azikiwe. Caggal ɗuum, nde jaɓaa e lewru mee 1963 e Fedde Ngootaagu Afrik.<ref>{{Cite web|url=https://kinginstitute.stanford.edu/azikiwe-nnamdi|title=Azikiwe, Nnamdi &#124; The Martin Luther King Jr. Research and Education Institute|website=kinginstitute.stanford.edu}}</ref> E hitaande 1963, Azikiwe yamiri gollorde gadane nde Guinness mahi caggal leydi Irlannda e Angalteer to [[Lagos]] [[File:Seal of the President of Nigeria.svg|thumb|Siile hooreejo leydi Naajeeriya]] [[File:Azikiwe swearing Balewa as prime minister, 1960.jpg|thumb|Hooreejo leydi Azikiwe ina waɗa hunnde gardiiɗo jaagorɗe e jaagorɗe kabine, hitaande 1964]] == Hooreejo leydi (1963-1966) == Leydi [[Naajeeriya]] sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 1963, [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]] woni gardiiɗo jaagorɗe (hooreejo laamu) e Benjamin Nnamdi Azikiwe woni hooreejo (hooreejo leydi) e hooreejo konu. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Tafawa Balewa hollitii waylude doosgal leydi ndi 1960 ngam waylude Azikiwe e wonde Guwerneer Jeneral, e waylude tiitoonde makko e wonde hooreejo leydi kewu. Balewa hollitii wonde Azikiwe ina foti innireede hooreejo leydi e nder doosɗe leydi 1963 sabu leydi [[Naajeeriya]] meeɗaani yoɓde Dr. Ko zuum wazi, kuulal 157 doosgal leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] 1963, tiitoonde mum ko Nnamdi Azikiwe ngam wonde hooreejo leydi, ina winndaa heen "Nnamdi Azikiwe ina foti wonde hooreejo leydi e ñalngu ngu doosgal leydi ndi fuzzii."<ref>{{Cite web|url=https://kinginstitute.stanford.edu/king-papers/documents/nnamdi-azikiwe|title=From Nnamdi Azikiwe &#124; The Martin Luther King Jr. Research and Education Institute|website=kinginstitute.stanford.edu}}</ref><ref>''Nigeria's Forgotten Heroes: Nnamdi Azikiwe – "Father of the Nation"'' (Part 2).</ref> Ñalnde 30 lewru Duujal hitaande 1964, wooteeji feddeeji gadani e nder leydi Nijeer gila nde heɓi jeytaare mum. Woote ɗee njoofiima jonte keewɗe sabu luural hakkunde limoore inɗe gonɗe e doggol wooteeji ɗii e doggol binnditagol ngol. Lebbi jeegom caggal wooteeji ɗii, fotde 2 000 neɗɗo maayi e fitinaaji baɗnooɗi e nder diiwaan hirnaange.<ref>{{cite book|url=https://searchworks.stanford.edu/view/3510208|title=1964 federal election crisis-: An analysis|date=13 April 1965|publisher=Etudo}}</ref> === 1964 kiris e kuudetaa === ''Nigerian Daily Express'' wi'i nyande 3 mars 1964, "Haa heɓugo ndimu lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1960, eɓɓoore amin arandeere ngam anndugo ɗuuɗal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] laati kuugal limngal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1962. Hooreejo komitiiru limngal lesdi [[Naajeeriya]] wakkati man woni J. J. Warren. Njeñtudi limngal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] ko ɓuri miliyon ha Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]] salii njeñtudi ndi o woppi Mr. Warren, o yamiri yo o riiwtu e hitaande 1963.<ref>{{Cite web|last=Ojo|first=Emmanuel Oladipo|date=10 February 2012|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|url=https://nairametrics.com/wp-content/uploads/2013/03/LEADERSHIP-CRISIS-AND-POLITICAL-INSTABILITY-IN-NIG.pdf|access-date=18 August 2024|website=Naira Metrics}}</ref><ref name="Samuel-2012">{{cite web|url=https://www.academia.edu/2104947|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|date=January 2012|last1=Samuel|first1=Babatope}}</ref> Caggal nde o waɗi manipulaasiyoŋ, njeñtudi binnditagol ngol hollitii wonde Fuɗnaange ina les limtaa e miliyoŋaaji 8,5 e nder hitaande 1962 gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii ɓeydii dow limoore ndee haa 65,66 miliyoŋ woote fedde ndee e lewru desaambar 1964 ngaddi caɗeele mawɗe, ruppitii laamu kawral NPC e NCNC. Wooteeji ɗii mbaɗii boykotuuji keewɗi, njulaagu, hulɓinaare, njulaagu e fitinaaji ɗi Azikiwe waɗi haa o salii noddude gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Balewa ngam sosde laamu kesu. Balɗe seeɗa, jokkere enɗam apokaliptik ina jokki e dow leydi ndii haa nde Azikiwe ƴetti konngol e dow doosɗe leydi ndii.<ref name="Samuel-20122">{{cite web|url=https://www.academia.edu/2104947|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|date=January 2012|last1=Samuel|first1=Babatope}}</ref> [[File:Mrs. Flora Azikiwe (First Lady Federal Republic of Nigeria 1960 - 1966).jpg|thumb|Mrs Flora Azikiwe (Laamɗo leydi Naajeeriya 1960 - 1966)]] == Nguurndam neɗɗo == Azikiwe resi debbo mum gadano biyeteeɗo Flora Azikiwe ñalnde 4 abriil 1936 to Akra, to Cote d’Or nde o woni gardiiɗo jaaynde [[Afrik]] subaka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo, ɓiɗɗo debbo gooto e ɓiɓɓe worɓe tato. E hitaande 1973 Azikiwe resi debbo mum ɗiɗaɓo Uche Azikiwe nde o yahrata e duuɓi 26. Ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo. [[File:Gen. Yakubu Gowon GCFR.jpg|thumb|'''Gen.'''Yakubu Gowon]] == Posto hooreejo leydi e duuɓi cakkitiiɗi == [[File:Major Gen. J.T.U. Aguiyi Ironsi.jpg|thumb]] Laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] momti diiwanuuji feddeeji nay ɗii ñalnde 24 lewru mbooy hitaande 1966. Won e leƴƴi fuɗnaange fotde 115 neɗɗo mbaraama e nder fitinaaji politik ñalnde 28 lewru mbooy-2 lewru juko hitaande 1966 ñalnde 29 sulyee 1966. Fotde 30 neɗɗo mbaraama e hareeji politik to Lagos ñalnde 29 sulyee-1 ut 1966, fotde 250 000 leñol fuɗnaange ndogi ummoraade e diiwaan Fuɗnaange fayde e diiwaan fuɗnaange caggal kuudetaa konu. Lietnaa Kolonel [[Yakubu Gowon]] huniima wonde hooreejo laamu konu fedde nde caggal kuudetaa konu, o artiri diiwanuuji fedde ndee nay ñalnde 31 ut 1966. Fotde 2 000 leñol Igbos mbaraama e nder fitinaaji politik e nder diiwaan Fuɗnaange to4ctober L69 [[Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu]], guwerneer konu diiwal fuɗnaange leydi Naajeeriya, anndinii dow diiwal ngal natti jaɓugo Gowon bana hooreejo laamu konu lesdi [[Naajeeriya]] nyande 2 mars 1967. Lietnaa Kolonel Gowon hoosi bawɗe timmuɗe bana komandaajo mawdo laamu e hooreejo laamu militaari7 ngam ardungal 1967. Gowon anndini laamu nguu ñalnde 28 lewru Mbooy hitaande 1967. Ojukwu bayyini jeytaare leydi Biafra to fuɗnaange leydi Nijeer ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1967 caggal nde laamu fedde ndee teddinaani nanondiral Aburi.<ref name="Jimoh-2021">{{Cite web|last=Jimoh|first=Dauda Ishola|date=July 2021|title=The Action Group Crisis, 1962-1966, Implications for the First Republic|url=https://www.researchgate.net/publication/353283996|access-date=August 18, 2024|website=Researchgate}}</ref> <ref name="Jimoh-20212">{{Cite web|last=Jimoh|first=Dauda Ishola|date=July 2021|title=The Action Group Crisis, 1962-1966, Implications for the First Republic|url=https://www.researchgate.net/publication/353283996|access-date=August 18, 2024|website=Researchgate}}</ref> <ref>{{cite journal|url=https://www.jstor.org/stable/40199517|jstor=40199517|title=Brinkmanship in Nigeria: The Federal Elections of 1964-65|last1=Anglin|first1=Douglas G.|journal=International Journal|date=2 April 1965|volume=20|issue=2|pages=173–188}}</ref> <ref>{{Cite web|title=download|url=https://core.ac.uk/download/pdf/6598525.pdf|website=core.ac.uk}}</ref><ref name="Omotola">{{Cite web|last=Omotola|first=Balogun|date=2017-12-11|title=Biography of Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://diamondboatconsult.wordpress.com/2017/12/11/biography-of-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe/|access-date=2020-05-30|website=Diamond Boat Consult|language=en}}</ref><ref name="Times2">{{cite news |date=14 May 1996|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=8 November 2018|last1=French|first1=Howard W.|work=[[The New York Times]]}}</ref>. Azikiwe e fuɗɗoode ina wallitnoo Biafra e anndinde ɗum e nder winndere ndee. O huutoriima doole makko politik ngam ardaade delegaasiyoŋ Biafra caggal leydi ngam jaɓde dowla jeytaare. E hitaande 1968, nde o yiyi batte hare ndee, o ñaagii Ojukwu nde o joofnata kaaldigal e Gowon, tawi o dañaani heen nafoore. Azikiwe woɗɗitii politik caggal wolde. O woniino hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] tuggi 1972 haa 1976. Jokkugol laamu konu e rokkude laamu laamu demokaraasi e hitaande 1979 rokki Azikiwe fartaŋŋe wartaade politik. O naati nder lanyol yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1978, o waɗi ɗaɓɓaande ardiiɗo leydi [[Naajeeriya]] nde o heɓi nasaraaku nder hitaande 1979 e hitaande 1983. O acci siyaasaaku haa abada ɓaawo kuudetaa konu nder hitaande 1983 nde [[Muhammadu Buhari]] ardii === Duuɓi cakkitiiɗi === Fitinaaji meeɗaay wonde kuutorgal ngal min kuutortoo, minen sosɓe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ngam safrude caɗeele politik. E nder aadaaji Angalteer, min kaaldii e Biro Koloñaal ngam jaɓde caɗeele amen ngam ŋakkeende e moƴƴere haala amen ngam laamu hoore mum. Caggal batuuji jeegom doosɗe leydi e hitaande 1953, 1954, 1957, 1958, 1959, e 1960, Angalteer rokkii en hakke ngam tabitinde jeytaare men politik gila 1 oktoobar 1960. Hay gooto e lanndaaji politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ɗi meeɗaani ƴettude jeytaare men politik e men happy violed to en meeɗaani jaɓde jeytaare men politik wonde hay toɓɓere ƴiiƴam Angalteer walla [[Naajeeriya|Najeriya]] rufaaka e nder hare men ngenndiire ngam nokku men e naange. Ndee ɗoo hujja daartol addani mi wiyde e yeeso yimɓe fof e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] wonde laamu nguu rokkii en laamu hoore mum e dow lowre kaŋŋe. Ko goonga, yonta am ina cemmbina mi, kono geɗe daartol ɗee ko ɗe njiyataa. Miɗo sikki ko ɓuri mettude ko ‘Sukaaɓe Turki’ men pellitii naatnude elemen mbayliigu bonngu e nder politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. No ɓe e renndo men fof mbaawirta ustude politikaaji tiiɗɗi, ma a taw nannguɗi, ko politik mo alaa hakkille. Mi jokki bee Seneraal [[Aguiyi-Ironsi]], Ofiisaajo Seneraal Ardiido sooja'en lesdi [[Naajeeriya]], mo mi faami, jooni o hoosi kuuɗe laamu lesdi [[Naajeeriya]]. Miɗo sakka golle am ngam kala udditgol jam ngam haɗde ƴiiƴam ɓeydaade, ngam weltinde ofiseeji muusɗi ɗii, e artirde sariya e deeƴre. So mi nanii haala makko tan, mi waɗa peeje ngam hootde galle. Ko fayti e am, miɗo jogori warde ardiiɓe men politik e konu ko musiiba ngenndiijo. — Jaabawol hooreejo leydi Nnamdi Azikiwe e kuudetaa konu gadano, hitaande 1966. Ñalnde 8 noowammbar 1989, jaayɗe ciifi e fenaande wonde Azikiwe maayii, sabu naamne jaayndiyanke BBC jowitiiɗe e ngonka makko. O artiri o wiyi "mi yaawaani yaltude oo aduna, sabu ko kañum tan woni tagofeere nde nganndu-mi." E hitaande 1991, Azikiwe yahiino e udditgol nokku Nnamdi Azikiwe to [[Zungeru]], nokku ɗo o jibinaa ɗoo, e juuɗe hooreejo leydi [[Ibraahiima Babangida]]. E nder ndunngu 1995, o rokki yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, Pennsylvania e gardiiɗo jokkondiral hakkunde yimɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. Azikiwe maayi haa ñalnde 11 lewru Mbooy hitaande 1996, to opitaal janngirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]] to [[Enugu]] caggal nde o rafi ko juuti. O yahrata ko e duuɓi 91. Azikiwe rokkaama wirwirnde dowla e laamu [[Sani Abacha]], caggal fotde jonte ɗiɗi kewuuji ngenndiiji. Ɓanndu makko nawaama e gure keewɗe teeŋtuɗe e nder leydi ndi ngam sunaare e teddungal. O wirnaa e wuro makko [[Onitsha]] ñalnde 16 noowammbar 1996, ñalnde wonnde ñalngu ngu o heɓi duuɓi 92. E maayde Azikiwe, jaaynde wiyeteende New York ''Times'' teskiima, "O toowii dow geɗe ngenndi ɓurndi heewde yimɓe e nder [[Afrik]], o heɓi darnde jaambaaro ngenndiijo goonga, garɗo teddineede e nder diiwaanuuji e leƴƴi ceertuɗi leydi makko." E hitaande 2019, laamu hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] ƴettii golle timminde suudu ndu Dr Nnamdi Azikiwe, ndu anndinaama ndu nokkuure nden. == Innde e ndonu daartol == E nder teeminannde 19ɓiire, ƴaañgal [[Afrik]] seediima laamuuji Orop ina peccii [[Afrik]], ina kuutoroo jawdi aadee e tago. Ƴellitaare miijo politik [[Afrik]] feeñi ko e anniya yiylaade eɓɓoore miijo jaɓgol hoore mum e ngenndiyaŋkaagal pinal cemmbinngal. Ina jeyaa e daraniiɓe ''Pan'' [[Afrik]], Nnamdi Azikiwe, Pilot ndimaagu leydi Nijeer. Nokku Azikiwe nder cosmology [[Naajeeriya]] ɗon yaaji haa darnde maako nde o jogi. O rokki ngenndiyaŋkaagal e hare jeytaare maanaa keso. Zik, e oon sahaa to duɗal Hope Waddel, ina anndi miijooji Marcus Garvey ko fayti e ''Pan''-[[Afrik]], teeŋtinoowo doole [[Afrik|Afriknaaɓe]], e rimɗinde [[Afrik]] e juuɗe Afriknaaɓe. Ɗum addani Zik naamnaade laawɗingol koloñaal e nder [[Afrik]], tee ina jeyaa e ko Garvey wiyi ngam rimɗinde Afrik e laamuuji koloñaal. E wakkati nde [[Naajeeriya]] woni haa jooni mooɓre diiwalji feere-feere, anndalji e dente nokkuuje, Zik fuɗɗi ƴamɗe ngam heɓugo ndimu [[Naajeeriya]] e ngam sosde senngooji ɗi ngalaa lenyol, ɗi ngalaa leƴƴi ngam yidde lesdi [[Naajeeriya]] e yidde lesdi maɓɓe.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|work=The New York Times|date=14 May 1996|last1=French|first1=Howard W.}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c5wuAQAAIAAJ&q=azikiwe+legacy|title=Nnamdi Azikiwe: The Philosopher of Our Time|isbn=978-978-156-001-9|last1=Igwe|first1=Agbafor|year=1992|publisher=Fourth Dimension Publishing Company}}</ref> Azikiwe yahiino to [[Amerik]] ɗo o janngi e jannginde e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde ceertuɗe to Fuɗnaange, o yi’i weeyo ngo njiyaagu e ƴellitaare `Negro' radikal. O heɓi kadi ballal e hooreejo leydi [[Amerik]] e teeminannde 19ɓiire, hono James A Garfield, e dow huɗo ngam weltinde njiimaandi politik. Nde o arti e [[Afrik]] worgo, ko ɓuri teeŋtude e ngoƴa makko, ko ɗum waɗi, wonaa hare leydi, ngenndiyaŋkoore, kono ko hare winndereyankoore, winndereyankoore ngam leñol ɓaleejo. Ko o gardiiɗo jaaynde ''African Morning Post to Accra'', tuggi 1935 haa 1937, Azikiwe heɓi ɗoon e ɗoon innde sabu jaayndeyaagal makko toowngal `''American style''<nowiki/>' e ñiŋde cuusal makko e njuɓɓudi koloñaal, e ardiiɓe koloñaal kam e ardiiɓe [[Afrik]] nokkuuji ɗii. Semmbe makko ina yaaji e nder leyɗeele koloñaal Biritaan en fof, ko kanko woni doole guurɗe won e ardiiɓe [[Afrik]] hono Kwame Nkrumah, Julius Nyerere, Dauda Jawara, Kenneth Kaunda e Milton Obote e woɗɓe.<ref>{{Cite news|url=https://sunnewsonline.com/national-shame-ziks-tomb-uncompleted-22-years-after/?amp|location=Lagos, Nigeria|title=National shame: Zik's tomb still uncompleted 22 years after|date=27 June 2018|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{cite news|date=30 October 2014|title=Victor Umeh weeps at Zik's Grave|url=http://sunnewsonline.com/new/?p=88534|location=Lagos, Nigeria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150105231857/http://sunnewsonline.com/new/?p=88534|archive-date=5 January 2015|df=dmy-all|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> Jaayndeyaagal Azikiwe kaɓanngal e ƴattooje ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e darnde makko e doole makko, kadi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e ummital [[Naajeeriya]]. Azikiwe sosi fedde jaayndeyaagal wiyeteende Zik ''Group'', nde o sosi e nde o yuɓɓini ''Pilot West African'', nde o inniri « kaayitaaji ngenndiyaŋkooji ñaamooɓe yiite, doolnuɗi, ɓurɗi toowde ». E les njiimaandi Zik Group o wayli golle jaayɗe [[Afrik]] hirnaange, o hollitii wonde jaayndeyaagal e ɗemngal Engele ina waawi dañde nafoore, o yaajtini nafoore makko e jogaade ko ina tolnoo e jaayɗe 12 ñalnde kala, ɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] njiylotoo. ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange mawni no feewi gila e doggol adanngol ngol 6 000 ekkol ñalnde kala, haa e doggol ko ina ɓura 20 000 ekkol e tolno mum e kitaale 1950.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=a44PAQAAMAAJ&q=azikiwe+legacy|title=The Legacies of Zik: A Tribute to the Rt. Hon. Dr. Nnamdi Azikiwe, First President of the Federal Republic of Nigeria and the Owelle-Osowa-Anya of Onithsa|year=1996|publisher=Nolix Educational Publishers|isbn=978-978-2754-60-8}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199/154|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, First President of Nigeria: A Force in Library Development in Nigeria|journal=World Libraries|date=2 April 1997|volume=7|issue=2|last1=Aguolu|first1=C. C.|last2=Aguolu|first2=L. E.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://gaana.com/song/the-life-legacy-of-dr-nnamdi-azikiwe-former-president-of-nigeria-with-michael-ukwuma|title=Listen to The Life & Legacy Of Dr. Nnamdi Azikiwe, Former President of Nigeria with Michael Ukwuma from show Obehi Podcast: In-depth interviews – season – 1|work=gaana.com|access-date=31 March 2024|archive-date=31 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240331083759/https://gaana.com/song/the-life-legacy-of-dr-nnamdi-azikiwe-former-president-of-nigeria-with-michael-ukwuma|url-status=dead}}</ref>Kaayitaaji keertiiɗi ɗi Nnamdi Azikiwe, hooreejo leydi [[Naajeeriya]] arandeejo, ɗon mari haaje nder suudu defte maako haa Nsukka, [[Naajeeriya]]. Ina jeyaa e ɗeen binndanɗe keertiiɗe, eɓɓaande ciimtol makko, binndanɗe dowla ummoraade e gardagol makko, binndanɗe politik jowitiiɗe e Republique Biafra, kaɓirɗe ummoraade e kampaañ Azikiwe e hitaande 1979 e 1983, kam e defte e jaayɗe seeɗa ɗe keewaani. Jaaɓihaaɗtirde Vanderbilt, e ballal kaalis e porogaraam defte binndaaɗe e nder defterdu UCLA, waɗii ɗeen geɗe dijital ngam sosde mooɓondiral geɗe puɗɗaaɗe jowitiiɗe e jaŋde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e leydi Biafra <ref name="meap.library.ucla.edu">{{Cite web|title=Rescuing Zik's Library: Preserving the Nnamdi Azikiwe Papers {{!}} Modern Endangered Archives Program|url=https://meap.library.ucla.edu/projects/nnamdi-azikiwe-papers/|access-date=2025-07-30|website=meap.library.ucla.edu}}</ref>. Ndee ɗoo deftere ina heɓoo e dijital rewrude e defterdu UCLA.<ref name="MEAP Collection">{{Cite web|title=MEAP Collection|url=https://digital.library.ucla.edu/catalog/ark:/21198/z1547ndq|access-date=2025-07-30|website=digital.library.ucla.edu}}</ref> === Teddungal === Leydi Biritaan : Tergal e Diiso doosɗe leydi Biritaan, ñalnde 16 noowammbar 1960.<ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-11-16|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref> Komanda mawɗo fedde nde (GCFR).<ref>{{Cite web|title=Baraje and the Title of CON|url=https://www.ilorin.info/fullnews.php?id=2456|access-date=2023-11-16|website=www.ilorin.info}}</ref> [[File:Azikiwe with Thurgood Marshall, Chester Bowles and Roy Williston Bornn at Howard University 1954 commencement.jpg|thumb|Azikiwe e Thurgood Marshall, Chester Bowles e Roy Williston Jibinaa ko heɓde seedantaagal mum teddungal e hitaande 1954 fuɗɗoode duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard]] === Degreeji teddungal === Azikiwe heɓi dipolomaaji teddungal 14 ummoraade e duɗe jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya|Najeriya]], [[Amerik]] e [[Labiriyaa|Liberiya]], teeŋti noon : Pennsylvanie 1946: Doktoor to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln Virginia Hirnaange 1947: Doktoor ɓataakeeji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer Washington, D.C. 1950: Jaaɓi-haaɗtirde Howard heɓi Doktoraa mum to bannge sariya Michigan 1959: Doktoor tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Michigan<ref>{{Cite web|url=https://research.msu.edu/msu-honorary-degree-recipients-alphabetical-list|title=MSU Honorary Degree Recipients: Alphabetical List &#124; Office of Research and Innovation|website=research.msu.edu}}</ref> [[Naajeeriya]] 1961: Doktoor tedduɗo e ɓataakeeji (D.Litt.) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde [[Naajeeriya]]<ref>{{Cite web|title=Honorary Graduates From 1961 to 1983|url=https://spgs.unn.edu.ng/wp-content/uploads/sites/35/2015/10/HONORARY-GRADUATES-FROM-1961-TO-1983.pdf|access-date=August 18, 2024|website=spgs.unn.edu.ng}}</ref> [[Labiriyaa|Liberiya]] 1969 : Doktoraa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Labiriyaa|Liberiya]] Pennsylvanie 1980 : Doktoor tedduɗo e ɓataakeeji aadee to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvanie Woɗɓe ina mbaɗi dipolomaaji ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ibadan]], duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]], duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ahmadu Bello]], UNIZIK, e FUTO.<ref>{{Cite web|url=https://zikism.tripod.com/Owelle.html|title=Zik of Africa|website=zikism.tripod.com}}</ref> [[File:Dmgs roundabout onitsha and Azikiwe statue II.jpg|thumb|Azikiwe/DMGS gonɗo e laawol, [[Onitsha]]]] === Siftorde e monumndaaji === <ref>{{cite web|url=https://ikengaonline.com/2022/12/03/gov-ugwuanyi-honours-zik-converts-premier-lodge-to-monuments-centre/|title=Gov Ugwuanyi honours Zik, converts premier lodge to monuments centre|date=3 December 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.lincoln.edu/azikiwe-nkrumah-hall|title=Azikiwe-Nkrumah Hall {{!}} Lincoln University|website=www.lincoln.edu|access-date=2018-06-01}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.informationng.com/2017/03/things-may-not-know-university-ibadan-number-one-will-shock.html|title=Things You May Not Know About University of Ibadan... Number One will Shock You|date=16 March 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://library.unn.edu.ng/|title=Home|website=Nnamdi Azikiwe Library}}</ref> [[File:Dr. Nnamdi Benjamin Azikiwe.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe, [[Onitsha]]]] === Kaalis e tammborɗe posto === Natal Azikiwe feeñii e kaalis ₦500 leydi [[Naajeeriya]] gila hitaande 2001. Natal makko ina tawee e limlebbi postooji ɗi ɓe peeñnini e hitaande 1964, gila ndeen kadi feeñii e limlebbi goɗɗi.<ref>{{Cite web|url=https://www.cbn.gov.ng/Currency/gallery/N500.asp|title=Welcome to the New Central Bank of Nigeria Website}}</ref> === E nder pinal leñol === Nguurndam Azikiwe gadana ko kanko winndi, yaltinaa e hitaande 1970, tiitoonde mum ko Odyssey am: nguurndam am. Laamu leydi [[Naajeeriya]] sosi njeenaari Zik, njeenaari ardungal hitaande kala, e hitaande 1995, ngam teddinde Azikiwe. E hitaande 2006, Ben Obi fuɗɗii yeewtere hitaandeere Zik ngam maayde golle moƴƴe e ndonu Azikiwe.<ref>{{Cite web|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/benefactor/|title=Benefactor|website=Zik's Lecture Series}}</ref> [[File:Azikiwe-Nkrumah Hall - panoramio.jpg|thumb|Saal Azikiwe-Nkrumah, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln]] Filoosofi jaŋde Azikiwe hollitaama e nder filmo binndaaɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]].<ref>{{cite web |url=https://www.unn.edu.ng/unn-documentary-film/|title=UNN Documentary Film|date=22 June 2017}}</ref> E hitaande 2023, Fedde Duke Shomolu yaltinii pijirlooji tuugiiɗi e nguurndam e jamaanu Azikiwe. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Michigan State sosi ‘Fedde janngooɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]] hakkunde leyɗeele Nnamdi Azikiwe’ e hitaande 2023, ngam wallitde janngooɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]] hakkunde leyɗeele MSU to [[Afrik]] ngam wiɗtooji. Njeenaari ndii ko ngam teddinde Azikiwe mo gollodii e jannginooɓe MSU ngam mahde duɗal jaaɓi-haaɗtirde (Jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]]) to Fuɗnaange [[Naajeeriya]]. [[File:Zik Historic Center Enugu.jpg|thumb|Yiyngo nder, Catal Zik, [[Enugu]]]] === Teddungal aadaaji === Azikiwe naatnaa e renndo Agbalanze [[Onitsha]] e innde '''Nnanyelugo''' e hitaande 1946, ko ɗum anndinde worɓe Onitsha jogiiɓe golle maantiniiɗe. E hitaande 1962, o wonti mawɗo leydi ɗiɗaɓo (Ndichie Okwa) hono '''Obi Oziziani'''.<ref name="Omotola2">{{Cite web |last=Omotola|first=Balogun|date=2017-12-11|title=Biography of Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://diamondboatconsult.wordpress.com/2017/12/11/biography-of-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe/|access-date=2020-05-30|website=Diamond Boat Consult|language=en}}</ref> Mawɗo Azikiwe toɗɗaama bana '''Owelle-Osowa-Anya''' mo [[Onitsha]] nder hitaande 1972, ɗum waɗi mo ardiiɗo ronkaaku arandeejo (Ndichie Ume) nder caltal Igbo nder laamiiɗo lesdi [[Naajeeriya]].<ref name="pulse.ng2">{{Cite news |title=A brief walk into the life of Nigeria's first president|url=https://www.pulse.ng/news/local/nnamdi-azikiwe-a-brief-walk-into-the-life-of-nigerias-first-president/5e2yhtv|date=2017-09-20|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref> [[File:Zik Historic Center, Enugu.jpg|thumb|Yiyngo yaasi, Catal Zik, [[Enugu]]]] [[File:NAIA Abuja Terminal Entrance.jpg|thumb|Nnamdi azikiwe laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele [[Abuja]]]] [[File:Nnamdi Azikiwe University main gate Awka.jpg|thumb|Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe Akwa]] == Miijooji politik == Zikism; ko miijo politik ɓurngo lollude e Nnamdi Azikiwe, faandaare mum ko ustude hakkillaaji sukaaɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]]. E sahaa nde dowlaaji [[Afrik]] ngonnoo e les njiimaandi Angalteer, Zik ƴetti filosof mum politik, hono miijo mbayliigu. Canons jowi Zikism woni "Balans Ruuhu", "''Regeneration'' Sociale", "Determinism Faggudu", "Emancipation Mentale", e "Ummital Politik". E werlaade annoore ɓurnde laaɓtude e canons, Azikiwe teeŋtinii, "Ko adii fof, mi ƴettii konngol ''balance'' spirituel ngam hollirde ndimaagu teskinngu e nder ɓernde, miijo e miijo... Ɗiɗaɓere, mi mahii ƴellitaare renndo ngam hollirde ndimaagu fedde e ndimaagu diisnondiral .. Tataɓol, mi ventured e nder faggudu taprocie so I goongɗini Mi lootii hono ngool ngonka nguurndam determinism faggudu, sabu miɗo gooŋɗini miijo Karl Marx e firo faggudu daartol e nder lewru e nder [[Afrik]] fof... Nayaɓol ngol, mi fellitii waɗde yah-ngartaa e nder fannuuji hakkille ... Ko ɗum waɗi mi ƴetti tesis wonde emancipaasiyoŋ hakkille ina haani wonande [[Afrik|Afriknaaɓe]] jannguɓe bonɓe. Joyaɓere ... alaa ko waawi sikkeede e Risorgimento politik [[Afrik|Afriknaajo]], nde tawnoo wellitaare ɗeen sarɗiiji ina ɗaɓɓi ndimaagu nguurndam, ndimaagu, e jokkude wellitaare." Weltaare Neo; Azikiwe huutoriima pinal [[Afrik|Afriknaaɓe]] e faggudu [[Afrik|Afriknaaɓe]] ko adii koloñaal ngam ƴellitde miijo makko faggudu Neo-Welfarist, o wasiyii eklektisism e pragmatism ngam wonde tuugnorgal filosofi wonande neo-welfarism.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/371667097|title=A Philosophical Appraisal of Azikiwe's Neo-Welfarism Introduction|format=PDF}}</ref> Pragmatisme eklektik; Eklektik-pragmatism wonande Azikiwe ko feere ɓurnde moƴƴude ngam haɓaade haa teeŋti e goongaaji keewɗi fannuuji faggudu e politik. Ko feere etaade yuɓɓinde miijooji nannduɗi e luurondirɗi, wonaa e safrude luural, kono ko e suɓaade e hawrude e ko nafata e ko waawi huutoreede e kala heen ngam heɓde paandaale yiɗde. Nii woni, pragmatisme eklektik ina wayi no ko feere ɓurnde moƴƴude ngam haɓaade caɗeele Afrik e nder ƴeewndorɗe ceertuɗe e teskinɗe ɗe njiylotonoo ɗe.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/371667097|title=A Philosophical Appraisal of Azikiwe's Neo-Welfarism Introduction|format=PDF}}</ref> [[File:Independence Hall (Indy Hall) and Nnamdi Azikiwe Hall (Zik Hall) from topmost floor of Abdulsalami Abubakar Hall (AAH), University of Ibadan.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe Hall, Duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ibadan]]]] [[File:Dr. Nnamdi Azikiwe.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe, dowla Imo]] [[File:Azikiwe Postage Stamps.jpg|thumb|Azikiwe tonngoode hitaande 1964]] [[File:Azikiwe 500 Naira note.jpg|thumb|Azikiwe on 500 naira note]] === Golle === Zik (1961) Odiseeji am (1971) Afrik keso (1973) Liberiyaa e nder politik winndere (1931) ——— (hitaande 1966). Teemedere Ciimtol Ciimtol e Yimre Rt. Hon. Doktoor Nnamdi Azikiwe. Duɗal njuɓɓudi e karallaagal. <nowiki>ISBN 978-2736-09-0</nowiki>. Sifaa siyaasaaku ngam lesdi [[Naajeeriya]] (1943) Faggudu leydi Naajeeriya (1943) Zik: Cuɓagol konnguɗi Doktoor Nnamdi Azikiwe (1961) Daartol warngo: Goonga walla fenaande? (1946) Ko adii men ina woodi yanaande udditiinde (1947) Jaango Pan-[[Afrik]] (1961) Goongaaji ngootaagu Afrik (1965) Iwdi wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya (1969) Mi ɗon nuɗɗina Naajeeriya gooto (1969) Eɓɓooje jam ngam joofnude wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]] (1969) Kaaldigal dow Laamorde Kesum ngam Naajeeriya (1974) Taggol lesɗe ɗuuɗɗe nder [[Naajeeriya]], limngal siyaasaaku (1974) Demokaraasi e jeertinaango konu (1974) Reorientaasiyoŋ miijooji [[Najeriya]] : yeewtere ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 1976, e ñalngu udditgol kaalis dokkal UNN (1976) Hare men ngam Ndimaagu; Kiriis luumo [[Onitsha]] (1976) Njaafoɗen Ɓiɓɓe Men. Eeraango feewde e ardiiɓe e yimɓe [[Onitsha]] e nder caɗeele luumo (1976) Koolol jimɗi (1977) Soliloquies wolde nder leydi: Ko ɓuri heewde e jimɗi (1977) Teemedde e nder miijo renndo e politik [[Afrik]] (1978) Gartirgol Demokaraasi [[Naajeeriya]] (1978) Golle ɓennuɗe ɗe ngalaa nanndo: Jaabawol am e caɗeele mawɗo Awolowo (1979) Haala ɓernde (1979) ——— (hitaande 1980). Miijo ngam [[Naajeeriya]]: Kapitaalisma, Sosiyaalisma walla Weltaare?. Makmilan leydi Nijeer. h. 196. <nowiki>ISBN 9789781325212</nowiki>. ——— (hitaande 1983). Bonannde Hoolaare e NPN. ——— (hitaande 1983). Daartol Maa Ƴeewto Goongɗinɓe. == Ƴeew kadi == Ngenndiyankaagal Afrik Filoosofi Zikist Njeenaari Zik == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] 52weqt1pqcwkw4j5qw8yl9phikzgu5d 183790 183789 2026-08-22T23:17:20Z Adamu mc 10501 Edit 183790 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder | honorific_prefix = [[Excellency|His Excellency]]<br>[[The Right Honourable]] | name = Nnamdi Azikiwe | honorific_suffix = [[Order of the Federal Republic|GCFR]] [[Privy Council of the United Kingdom|PC]] | image = Nnamdi Azikiwe PC (cropped).jpg | alt = A picture of Nnamdi Azikiwe c. 1963 | caption = Azikiwe {{Circa|1963}} | order = 1st | office = President of Nigeria | term_start = 1 October 1963 | term_end = 16 January 1966 | prime_minister = [[Abubakar Tafawa Balewa]] | 1blankname = {{nowrap|Senate President}} | 1namedata = [[Nwafor Orizu]] | predecessor = Position established ([[Elizabeth II]] <br /> as [[Monarchy of Nigeria (1960–1963)|Queen of Nigeria]]) | successor = [[Johnson Aguiyi-Ironsi]] <br />(as [[Military dictatorship in Nigeria|Military head of state]]) | office2 = 3rd [[Governor-General of Nigeria]] | monarch2 = [[Elizabeth II]] | term_start2 = 16 November 1960 | term_end2 = 1 October 1963 | predecessor2 = [[James Wilson Robertson|James Robertson]] | successor2 = Position abolished | office3 = 1st [[President of the Senate of Nigeria]] | term_start3 = 1 January 1960 | term_end3 = 1 October 1960 | predecessor3 = Position established | successor3 = [[Dennis Osadebay]] | office4 = [[Eastern Region, Nigeria|Premier of Eastern Nigeria]] | term_start4 = 1 October 1954 | term_end4 = 1 October 1959 | predecessor4 = [[Eyo Ita]] | successor4 = [[Michael Okpara]] | office5 = 2nd [[National Council of Nigeria and the Cameroons|President of National Council of Nigeria and the Cameroons]] | term_start5 = May 1946 | term_end5 = November 1960 | predecessor5 = [[Herbert Macaulay]] | successor5 = [[Michael Okpara]] | office6 = [[University of Nigeria|Chancellor of University of Nigeria]] | term_start6 = 1961 | term_end6 = 1966 | office7 = [[University of Lagos|Chancellor of University of Lagos]] | term_start7 = 1972 | term_end7 = 1976 | birth_name = Nnamdi Benjamin Azikiwe | birth_date = {{birth date|1904|11|16|df=y}} | birth_place = [[Zungeru]], Northern Nigeria Protectorate | death_date = {{death date and age|1996|5|11|1904|11|16|df=y}} | death_place = [[Enugu (city)|Enugu]], [[Enugu State]], Nigeria | spouse = {{unbulleted list|{{marriage|[[Flora Azikiwe|Flora Ogoegbunam]]|1936|1983|reason=died}}|{{marriage|[[Uche Azikiwe|Uche Ewah]]|1973}}<ref>{{Cite news |last1=Nuhu Musa |first1=Jamila |title=Flora Azikiwe: Nigeria' maiden First Lady at a glance |url=http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/tribute/517-flora-azikiwe-nigeria-maiden-first-lady-at-a-glance |location=Abuja, Nigeria|newspaper=[[Peoples Daily (Nigeria)|Peoples Daily]]|access-date=15 July 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151017215143/http://weekend.peoplesdailyng.com/index.php/lifestyle/tribute/517-flora-azikiwe-nigeria-maiden-first-lady-at-a-glance |archive-date=17 October 2015 |url-status=dead}}</ref>| |date=January 2021 |title=Burying "Zik of Africa": The Politics of Death and Cultural Crisis |url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/S0010417520000377/type/journal_article |journal=Comparative Studies in Society and History |language=en |volume=63 |issue=1 |pages=41–71 |doi=10.1017/S0010417520000377 |issn=0010-4175}} | children = 7, including [[Chukwuma Azikiwe|Chukwuma]] | party = {{plainlist| * [[National Council of Nigeria and the Cameroons]] (NCNC) * [[Nigerian People's Party]] (NPP) }} | parents = {{plainlist| * Rachel Chinwe Ogbenyeanu (mother) * Obed-Edom Chukwuemeka Azikiwe (father) }} | relatives = | alma_mater = {{flatlist| * [[Storer College]] * [[Howard University]] * [[Lincoln University (Pennsylvania)|Lincoln University, Pennsylvania]] * [[University of Pennsylvania]] * [[Hope Waddell Training Institution]] }} | occupation = {{hlist|Politician|lawyer|journalist|athlete|statesman}} }} '''Nnamdi Benjamin Azikiwe GCFR''' PC (HeɗtoR sappon e jeewey go'o 16 lewru noowammbar 1904 – 11 [[lewru]] mee hiitande alif 1996),<ref name="britannica.com">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe {{!}} president of Nigeria|url=https://www.britannica.com/biography/Nnamdi-Azikiwe|access-date=2022-03-26|website=[[Britannica]]|language=en}}</ref> ko ɓuri heewde e yimɓe ina mbiya ko '''Zik mo Afrik''', ko o dawriyanke, laamuyanke, e hooreejo leydi Nijeer, o woniino hooreejo leydi Nijeer gadano gila e hitaande 1960 haa e hitaande 1960 (1963-1966).<ref>{{Cite news|last=French|first=Howard W.|date=1996-05-14|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|language=en-US|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=2023-12-06|issn=0362-4331}}</ref> O ɗon laara no baaba lesdi [[Naajeeriya]] nden bo o ɗon nder ardiiɓe lesdi ndi'i nder hitaande 1960.<ref>{{Cite news|date=2020-10-01|title=Heroes of the struggle for Nigeria's independence/pioneer political|url=https://guardian.ng/?p=1230220|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-05-24|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=On this day in 1904 Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe, was born in Zungeru, Niger State, North-Central Nigeria|url=http://www.jayfm.ng/2017/11/16/on-this-day-in-1904-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe-was-born-in-zungeru-niger-state-north-central-nigeria/|date=2017-11-16|website=[[Jay FM]]|language=en-US|access-date=2020-05-29|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805081611/http://www.jayfm.ng/2017/11/16/on-this-day-in-1904-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe-was-born-in-zungeru-niger-state-north-central-nigeria/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citation|last=Crowcroft|first=Barnaby|title=The Radical Nationalist as Constitutional Head of State: Nigeria, 1960–66|date=2020|work=Viceregalism: The Crown as Head of State in Political Crises in the Postwar Commonwealth|pages=179–202|editor-last=Kumarasingham|editor-first=H.|series=Cambridge Imperial and Post-Colonial Studies Series|place=Cham|publisher=Springer International Publishing|language=en|doi=10.1007/978-3-030-46283-3_7|isbn=978-3-030-46283-3|s2cid=226564363}}</ref> Azikiwe jibinaa ko [[Zungeru]] e nder [[Diiwal Niger|diiwaan Niger]] hannde oo, jibnaaɓe [[Igbo]] en ummoriiɓe [[Onitsha]], [[Diiwal Anambra|diiwaan Anambra]], Azikiwe janngi ɗemngal Hausa ngal woni ɗemngal ɓurngal mawnude e nder diiwaan Fuɗnaange. Caggal mum o neldaa hoɗde e neene makko e neene makko to wuro makko [[Onitsha]], ɗo o janngi ɗemngal [[Igbo]].<ref>{{Citation|last=chuku|first=gloria|title=Azikiwe, Benjamin Nnamdi|year=2011|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-0239|work=Dictionary of African Biography|access-date=2023-12-13|publisher=Oxford University Press|language=en|doi=10.1093/acref/9780195382075.013.0239|doi-broken-date=1 July 2025|isbn=978-0-19-538207-5}}</ref> Jooɗnde haa lesdi [[Lagos]] hokki mo jannguki ɗemngal [[Yoruba language|Yoruba]], nden wakkati o ɗonno haa janngirde mawnde, o anndi finaa-tawaa [[Naajeeriya]] feere-feere, nden o wolwi ɗemɗe tati mawɗe [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite journal|last1=Aguolu|first1=C. C.|last2=Aguolu|first2=L. E.|date=1997|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, First President of Nigeria: A Force in Library Development in Nigeria|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199|journal=World Libraries|language=en|volume=7|issue=2|issn=2155-7896}}</ref> Azikiwe ina yahra no feewi. O ummii ko [[Amerik]] ɗo o inniraa '''Ben Azikiwe''', o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer, to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]], to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard. O jokkondiri e laamuuji koloñaal e ɗaɓɓaande ngam wallitde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e nder Olimpiyaaji Los Angeles 1932 nde tawnoo ko kanko kadi woni atletee.<ref>{{Cite journal|doi=10.1080/03086539908583061|title='Managing nationalism': The colonial office and Nnamdi Azikiwe, 1932–43|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-imperial-and-commonwealth-history_1999-05_27_2/page/143|journal=The Journal of Imperial and Commonwealth History|volume=27|issue=2|pages=143–158|year=1999|last=Flint|first=John E.}}</ref> O arti [[Afrik]] ko e hitaande 1934, o fuɗɗii golle jaayndiyankaagal to Cote d’Or ([[Gana]] hannde oo). E nder [[Afrik]] hirnaange Biritaan, Azikiwe ina daranii wonde daraniiɗo politik e jaayndiyanke, ngam ngenndiyaŋkaagal [[Naajeeriya|Najeriya]] e [[Afrik]].<ref>{{cite news|title=Azikiwe fights for Africa|date=7 January 1950|work=New York Amsterdam News}}</ref> ==Nguurndam e jaŋde puɗɗagol== '''Sukaaɓe''' : '''jaŋde e mbaydi ƴeew tiitoonde''' Kartal pelle ɗemɗe [[Naajeeriya]]: Azikiwe jibinaa ko e diiwaan Fuɗnaange e nder leydi ndi. Leydi taaniraaɓe makko, [[Onitsha]], woni ko e bannge Fuɗnaange-rewo ngenndi ndii.) Azikiwe jibinaa ko ñalnde 16 noowammbar 1904 to [[Zungeru]], to Fuɗnaange Nijeer. Innde makko adannde, "Nnamdi", nde jibnaaɓe makko ndokki mo ko innde [[Igbo Eze South|Igbo]] nde firti ko "baaba am ina wuuri". Baaba makko, Obed-Edom Chukwuemeka Azikiwe, jeyaaɗo to [[Onitsha]], ko o binndoowo e nder laamu Angalteer to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite news|author=Thomas A. Johnson|date=1972-09-14|title=Nigerian Urges Uses of the Past|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/1972/09/14/archives/nigerian-urges-uses-of-the-past-says-colonialism-left-some-things.html|access-date=2023-12-06|issn=0362-4331}}</ref> Yumma makko Rachel Chinwe Ogbenyeanu Azikiwe (jibinaa ko Aghadiuno), mo sahaa e sahaa fof ina wiyee « Nwanonaku »<ref>{{cite book|title=Nnamdi Azikiwe: My Odyssey|chapter=I: My Genealogy and Nativity|publisher=Spectrum Books|date=1970|page=4}}</ref><ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of NNamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-06|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref>, ko ɓiɗɗo debbo tataɓo Aghadiuno Ajie<ref name="PT">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref>, iwdi galle laamɗo to Onitsha; mawniiko gorko biyeteeɗo Ugogwu Anazenwu, ko Obi [[Onitsha]].<ref name="PT2">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref> Azikiwe ina joginoo miñi mum gooto, miñi mum debbo, ina wiyee Cecilia Eziamaka Arinze.<ref name="PT3">{{cite news|title=Mother of Nnamdi Azikiwe dies at 75|date=22 February 1958|work=Philadelphia Tribune}}</ref> Nde o woni suka, Azikiwe ina haalda ɗemngal [[Hausa language|Hausa]], ɗemngal diiwaan oo.<ref>{{Cite journal|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, first president of Nigeria: A force in Library development in Nigeria.|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199/154|last=Aguolu and Aguolu|first=C.C and L.E|date=1997|journal=World Libraries|volume=7|issue=2|access-date=2020-05-29}}</ref> Baaba makko, ina wondi e sunaare e 6icfcfo makko e 6amtaare [[Hausa language|Hausa]] wonaa [[Igbo]], neli mo to [[Onitsha]] e hitaande 1912 ngam hocfde e neene makko e neene makko ngam janngude 6emngal e pinal [[Igbo]].<ref name="Oha">{{cite web|last1=Oha|first1=Obododimma|title=Heroes of knowledge versus dragons of ignorance: language, identity construction, and intertextuality in Nnamdi Azikiwe's "My Odyssey"|url=http://motspluriels.arts.uwa.edu.au/MP2303oo.html|website=motspluriels.arts.uwa.edu.au/|access-date=8 July 2016}}</ref> To [[Onitsha]], Azikiwe janngi Duɗal Trinity Seniiɗo (duɗal misiyoŋaaji katolik en) e Duɗal Eklesiya Almasiihu (duɗal leslesal Angalteer).<ref>{{Cite news|title=Accord concodiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (2)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concodiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-2/|location=Lagos, Nigeria|date=2016-12-14|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US|access-date=2020-05-29}}</ref> E hitaande 1914, nde baaba makko ina gollina to Lagos, Azikiwe yani e puccu ; ɗum addani baaba makko kulɓiniiɗo neldude mo to [[Lagos]], mbele omo sella, omo jokka jaŋde e nder wuro ngo.{{sfn|Orji|2013|p=68}} Ndeen o naati duɗal sukaaɓe Wesleyan, anndiraangal hannde duɗal sukaaɓe ''Methodist'', [[Lagos]].<ref>{{Cite web|title=history – MGHS|url=https://mghsyabalagosng.com/history-2/|access-date=2022-09-11|language=en-US|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004232208/https://mghsyabalagosng.com/history-2/|url-status=dead}}</ref> Baaba makko neldaama [[Kaduna]] duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, Azikiwe jooɗii seeɗa e banndiiko gooto resnduɗo juulɗo ummoriiɗo [[Siyeraa Leyoon]].{{sfn|Tonkin|1990|p=37}} E hitaande 1918, o arti [[Onitsha]], o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal CMS.<ref>{{Cite web|date=2009-05-09|title=Benjamin Nnamdi "Zik" Azikiwe (1904–1996)|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/azikiwe-benjamin-nnamdi-zik-1904-1996/|access-date=2022-09-11|language=en-US}}</ref> Azikiwe ndeen golliima e duɗal ngal ko almuudo-jannginoowo,{{sfn|Orji|2013|p=68}} ina wallita yumma mum e ngalu mum.{{sfn|Tonkin|1990|p=37}} E hitaande 1920, baaba makko artiraa to Protectorat Sud Nigeria, to wuro [[Calabar]]. Azikiwe hawri e baaba mum to [[Calabar]], o fuɗɗii jaŋde toownde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell.<ref>{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-03-26|language=en-GB|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> O naati e janngirɗe Marcus Garvey,<ref name="Timesdigit">{{cite news|title=Nnamdi Azikiwe|work=The Times|location=London, England|date=14 May 1996|page=19}}</ref> Garveyism, ɗe ngonti huunde himmunde e haala makko ngenndiyaŋkaagal. [[File:Azikiwe with parents.png|thumb|Azikiwe e jibnaaɓe mum, c. Kitaale 1910]] Caggal nde o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Hope Waddell,<ref name="Yearbook1962">{{cite book|title=Nigeria Year Book 1962|publisher=[[Daily Times (Nigeria)|Daily Times]]|year=1962|pages=112}}</ref> Azikiwe artiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, to [[Lagos]], o seerti e wondiiɓe makko ummoriiɓe e galleeji ɓooyɗi Lagos ko wayi no George Shyngle, Francis Cole e Ade Williams (ɓiy [[Akarigbo mo Remo|Akarigbo Remo]]). Ɗee jokkondiral naftorii caggal ɗuum e golle makko politik to [[Lagos]].{{sfn|Orji|2013|p=68}} Nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley ''Boys'' o ɓuri waawde jaŋde makko, o rokki deftere ina wiyee « gila e Log Cabin haa e galle ''White House'' », ko ɗum woni nguurndam [[James A. Garfield]], gonnooɗo hooreejo leydi [[Amerik]], umminooɗo e huɗo haa e moƴƴere. Deftere ndee ina addana mo pellital heɓde nafoore e nguurndam. Azikiwe nanii yeewtere [[James Aggrey]], jannginoowo mo miijii wonde Afriknaaɓe ina poti heɓde jaŋde kolees caggal leydi, ɓe ngarta e waɗde waylo.<ref>{{cite news|author=Esele, Amos|date=21 November 1994|title=Ninety hearty cheers!|work=The Week|location=Lagos, Nigeria}}</ref> Caggal nde yeewtere ndee joofi, Aggrey rokki suka Azikiwe doggol duɗe jaɓɓotooɗe almudɓe ɓaleeɓe to [[Amerik]].{{sfn|Tonkin|1990|p=37}} Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere, Azikiwe ɗaɓɓiri golle koloñaal, o jaɓaa wonde binndoowo to departemaa kaalis. Wakkati maako nder kuugal koloñaal, holli mo limngal njiyaagu nder laamu koloñaal.{{sfn|Orji|2013|p=69}} Suɓaade Azikiwe janngude to Amerik e nokku Angalteer, ko batte Doktoor James Kwegyr Aggrey, nguurndam hooreejo leydi A. Garfield e Abraham Lincoln, Pan-Afriknism Marcus Garvey e woodgol ballal wonande almudɓe waasɓe, tawi alaa ko heɓaa e Angalteer. E pellital yahde caggal leydi ngam ɓeydaade jaŋde, Azikiwe ɗaɓɓiri jaŋde mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde to U.S. O jaɓaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer College, tawi ko e dow ballal makko e yiytude laawol feewde [[Amerik]].<ref>{{cite news|title=Commencement address at Storer delivered by African alumnus|date=14 June 1947|work=New Journal and Guide}}</ref> Ngam yettaade [[Amerik]], o jokkondiri e laana ndiwoowa, o waɗi e makko nanondiral ngam wonde stowaway.<ref name="theworldnews.net">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> Kono gooto e sehilaaɓe makko wonnooɓe e laana kaa rafi, ɓe wasiyii yo ɓe njippo e Sekondi. To leydi [[Gana]], Azikiwe golliima ko polis ; yumma makko yilliima, o wiyi mo yo o hoot leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. O arti, baaba makko jaɓi wallitde mo yahde [[Amerik]].<ref>{{Cite web|title=Heroes of the Past – Nnamdi Azikiwe – Everything But Coffee|url=https://everythingbutcoffee.biz/2020/05/11/heroes-of-the-past-nnamdi-azikiwe/|language=en-US|access-date=2020-05-29|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805024303/https://everythingbutcoffee.biz/2020/05/11/heroes-of-the-past-nnamdi-azikiwe/|url-status=dead}}</ref> Azikiwe janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harpers Ferry, to Virginie worgo. Ngam yoɓde nguurndam makko e jaŋde makko, o golliima golle keewɗe ɗe ngalaa nafoore hade makko winnditaade to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard to Washington, D.C. e hitaande 1927 ngam heɓde dipolomaaji makko e ganndal politik. E hitaande 1929, o ummii duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard o fayi duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln ngam timminde jaŋde makko leslesre, o heɓi kadi seedantaagal makko BA e ganndal politik e hitaande 1930.<ref name="Crisis-Jan1966">{{cite journal|last=Azikiwe|first=Nnamdi|editor1-first=James W.|editor1-last=Ivy|editor-link=James W. Ivy|date=January 1966|title=A teacher remembered|url=https://archive.org/details/sim_crisis_1966-01_73_1/page/54|journal=Crisis|volume=73|issue=1|pages=54–55|publisher=The Crisis Publishing Company, Inc.|location=New York}}</ref><ref name="OnlineNigeria">{{cite web|url=http://www.onlinenigeria.com/people/ad.asp?blurb=66|title=Biography of Dr. Nnamdi Azikiwe|access-date=2007-09-05|work=[www.onlinenigeria.com]}}</ref> Azikwe ƴettii kursuuji e Alain Locke.<ref>{{Cite book|last=Getachew|first=Adom|url=https://www.jstor.org/stable/j.ctv3znwvg|title=Worldmaking after Empire: The Rise and Fall of Self-Determination|date=2019|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-17915-5|pages=7|doi=10.2307/j.ctv3znwvg|jstor=j.ctv3znwvg}}</ref> Azikiwe wonnoo ko tergal e fedde nde.<ref>{{cite web|title=Politics and Leadership|url=http://www.pbs1914.org/sigmatoday/notablesigmapoliticsandleadership.asp|archive-url=https://web.archive.org/web/20070502181928/http://www.pbs1914.org/sigmatoday/notablesigmapoliticsandleadership.asp|url-status=dead|archive-date=2 May 2007|website=Phi Beta Sigma|access-date=7 November 2018}}</ref> Ndeen o naatii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln to Pennsylvania e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e sahaa gooto e hitaande 1930, o heɓi dipoloma makko ko fayti e diine e filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln e hitaande 1932, o heɓi kadi dipoloma makko ko fayti e anthropologie to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvania e hitaande 1933<ref name="UPenn">{{cite web|url=http://www.archives.upenn.edu/histy/notables/political/pennheads.html|title=Alumni, Faculty, and Trustees of the University of Pennsylvania Who Have Served as Heads of State or Government|access-date=2007-09-05|publisher=[[University of Pennsylvania|University Archives and Records Center University of Pennsylvania]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070205032053/http://www.archives.upenn.edu/histy/notables/political/pennheads.html|archive-date=5 February 2007}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.onlinenigeria.com/zik.asp|title=Nigeria – Dr. Nnamdi Azikiwe|website=www.onlinenigeria.com}}</ref>. Azikiwe wonti jannginoowo dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, ɗo o sosi janngirde daartol [[Afrik]].{{sfn|Tonkin|1990|p=41}} O woniino kanndidaa ngam heɓde dipolomaaji doktoraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]] hade makko hootde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e hitaande 1934.<ref>{{cite news|title=Azikiwe May Accept Position in Liberia|date=21 July 1934|work=The New York Amsterdam News}}</ref> Wiɗtooji doktoraa Azikiwe ɗii ɓuri teeŋtude ko e Liberiya e nder politik winndere, e binndol makko ngol A. H. Stockwell yaltini e hitaande 1934. E nder sahaa mo o woni to [[Amerik]], o woniino winndiyanke to jaaynde Afro-Ameriknaare Baltimore, to Philadelphia Tribune e to jaaynde Associated Negro Press.<ref>{{cite news|author=Azikiwe, N.|date=1 January 1965|title=Nigerian pioneer|work=The New York Times}}</ref> Azikiwe ina joginoo miijooji jaayndeeji [[Afrik]]-[[Amerik]], Garveyism e Pan-Afriknaaɓe.<ref>{{cite news|author=Azikiwe, N.|date=1 January 1965|title=Nigerian pioneer|work=The New York Times}}</ref> === Feddeeji e renndooji === Fedde sukaaɓe worɓe kerecee en, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1925-27) Cub hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1928) Fedde binndol Stylus to duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1923) Fedde hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Colombia|Columbia]] (1930-32) Fedde nguurndam, Duɗal Anthropoloji Laamu (1933) Fedde nguurndam, fedde faggudu laamɗo (1934) Tergal nguurndam, Fedde Angalteer ngam ɓamtaare ganndal (1947) Fedde Ameriknaare ngam sariyaaji hakkunde leyɗeele (1933–34) Fedde Annduɓe Anthropoloji Amerka (1932-1934) Fedde ganndal siyaas Amerik (1933-34) Fedde Annduɓe Leƴƴi Amerka (1933-34) Koolol ganndal siwil to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln (1934)<ref>{{Cite web|title=Anike|url=http://repository.unizik.edu.ng/bitstream/123456789/429/1/master%2C%2BAnike.pdf|website=repository.unizik.edu.ng}}</ref> [[File:Azikiwe playing American Football, Storer College, 1926.jpg|thumb|Azikiwe ina fija fuku [[Amerik]], to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1926)]] == Golle atletik == E fuɗɗoode golle makko, Azikiwe ina yahra e boks, atletik, njulaagu, fuku koyɗe e tennis.<ref name="Crisis-Jan19662">{{cite journal|last=Azikiwe|first=Nnamdi|editor1-first=James W.|editor1-last=Ivy|editor-link=James W. Ivy|date=January 1966|title=A teacher remembered|url=https://archive.org/details/sim_crisis_1966-01_73_1/page/54|journal=Crisis|volume=73|issue=1|pages=54–55|publisher=The Crisis Publishing Company, Inc.|location=New York}}</ref> Football ko Biritaan en ngaddi ɗum e leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] nde ɓe koloni [[Afrik]].<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=https://nnu.ng/post/Nnamdi-Azikiwe|website=Nigeria News Update.|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> Kono kala ligues sosaaɗe, ko ɗe ceerndaaɗe. Nnamdi yi'i ɗum bana tooñannge nden o wurti bee hooreejo to bannge fijirle jokkirgol e siyaasaaku haa timmoode jamaanu koloñaal.<ref>{{Cite web|title=Sports and the Modernity of Leisure in Nigeria: Stadium Space and the Symbolisms of Expressions, 1930–1980|url=https://repositories.lib.utexas.edu/bitstream/handle/2152/61376/OBASA-DISSERTATION-2015.pdf?sequence=1|last=Olusegun|first=Obasa|date=2015|website=repositories.lib.utexas.edu}}</ref> E hitaande 1934, Zik haɗaama tawtoreede kawgel ngel sabu leydi Nijeer jaɓaaka tawtoreede. Ɗum waɗii sahaa goɗɗo sabu iwdi makko Igbo, Zik fellitii wonde ina heddi, o yiɗi sosde fedde makko. Nnamdi sosi fedde Zik's ''Athletic Club'' (ZAC) nde udditanta dame mum ngam fijirde worɓe e rewɓe kala leƴƴi, leƴƴi, leƴƴi, e kala fannuuji leydi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Nationalist Period|url=http://webeninnigeriaghanatogoboutsport.weebly.com/nationalist-period.html|website=Sports and Politics in British West/Central Africa|access-date=2020-05-30|archive-date=5 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805025704/http://webeninnigeriaghanatogoboutsport.weebly.com/nationalist-period.html|url-status=dead}}</ref> E hitaande 1942, fedde nde yahi haa heɓi Ligue [[Lagos]] e Kop ''Memorial War''. Caggal ɗeen nafooje, Nnamdi udditi caɗeele ZAC goɗɗe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] fof. E nder duuɓi wolde ZAC ina yaha njilluuji.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe Facts|url=https://biography.yourdictionary.com/nnamdi-azikiwe|website=biography.yourdictionary.com|access-date=2020-05-30}}</ref> ''Matchs'' ZAC ɗon waɗa nder lesdi ndi'i fuu, nden ɗum waɗi yimɓe [[Naajeeriya]] ɗon mari haaje kawtal e lesdi ndi'i ngam wallugo ɓe haɓugo ndimu.<ref>{{Cite web|title=The Establishment and the Achievements of the National Sports Commission in Nigeria|url=https://etd.ohiolink.edu/!etd.send_file?accession=osu1487093435463141&disposition=inline|last=Abioye|first=Joseph Adegboyega|date=1980|website=etd.ohiolink.edu}}{{Dead link|date=September 2023|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> E hitaande 1949, won e fukuyaŋkooɓe ZAC tawtoraama njillu to Angalteer. E gartugol maɓɓe e njillu ngu ɓe njooɗii to Freetown, Siyeraa Leyoon, e leydi Najeriya fooli yimɓe nokku oo e golle 2. Ndee nasaraaku ko ɓuri duuɓi sappo ko adii jeytaare leydi [[Naajeeriya]], kono ko nde jibinannde kippu ngenndiijo leydi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Nigerians Love For Football; is it too much?|url=https://soccernet.ng/2015/03/nigerians-love-for-football-is-it-too.html|date=2015-03-23|website=Soccernet.ng|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref> E joofnirde, caggal duuɓi hare, e hitaande 1959, jaagorde Angalteer cakkitiinde yalti NFA, ñalnde 22 ut 1960, jonte seeɗa ko adii jeytaare mum, [[Naajeeriya]] naati e fedde fuku koyɗe winndereere wiyeteende FIFA.<ref>{{Cite web|title=Pictures & Documents: FIFA at 114, How Nigeria Became a Member|url=https://www.sportsvillagesquare.com/2018/05/21/pictures-documents-fifa-at-114-how-nigeria-became-a-member/|date=2018-05-21|website=Sports Village Square|language=en-US|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804175655/https://www.sportsvillagesquare.com/2018/05/21/pictures-documents-fifa-at-114-how-nigeria-became-a-member/|url-status=dead}}</ref>Hay heen gootal waawaano wonde so wonaano Nnamdi Azikiwe. O hawti [[Naajeeriya]] bee fijirde nden o waddi hakkilo lesdi ndi'i wi'eteeɗum 'Nigerian-ness'. === Jaambaraagal dingiral === Sosɗo, ZiKs ''Athletic Club'' (e MRB. Oltun) ngam ɓamtugo fijooji, boksi, kirikit, njuulu e tennis nder leydi [[Naajeeriya]]. Gooliiɗo e yeeso, duɗal sukaaɓe metodist, [[Lagos]] (1921) Jaagorgal, Diwgol toowngol, M.B.H.S, e Jaagorgal, Ñalngu Laamu (1921) Jaagorɗo, tedduɗo, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1925-27) Jaagorgal & Medaal kaŋŋe, Diwgol toowngol, Pijirlooji hakkunde duɗe HU (1926); Medaal kaŋŋe, doggol leydi, doggudu kilomeeteer gooto, doggudu kilomeeteer gooto, e diwgol toowngol, kawgel kaalis to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1926) Medaal, Pentatlon, kawgel kolees Storer (1925) Kapiteen, fedde janngirde Storer (1927) Medaal kaŋŋe, taƴoowo leydi, duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer (1921) Medaal njamndi mboɗeeri, maraton Laurel-Baltimore (1927) Jaagorɗo, dogdu ɓaleeru, duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard (1928) Kapiteen gooto, fedde fuku koyɗe duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln (1930) Doggol kilooji ɗiɗi, kawgel ɗiɗmel hakkunde duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln e duɗal jaaɓi haaɗtirde Cheyney (1930) Medaal kaalis, doggudu kilooji ɗiɗi, kawgel hakkunde duɗe jaaɓi haaɗtirde Hampton Virginia (1931) Jaaliiɗo toɓɓere, dogdu Baltimore (1929, 1930) Medaal njamndi mboɗeeri, dogdu Richmond (1931) Toɓɓere Dowla, A.A.U. Kaɓirɗe hakkunde leyɗeele (1932) Medaal kaŋŋe, dogdu 1 000 yard, Pijirlooji Kaledoni to Brooklyn, New York (1932) Medaal kaŋŋe, Doggol Kilomeeteer gooto, e Doggol Kilomeeteer tati, Y MC.A. Pijirlooji, New York (1932) Koppi kaalis, dogdu feccere kiloomeeteer, e keɓɗo kopporeeje kaalis e nder dogdu kiloomeeteer gooto, kawgel ñalngu ladde Demokaraasi, New Haven, Connecticut (1933) Ɗiɗaɓo (e G.K Dorgu), kawgel tennis worɓe ɗiɗo Lagos, diɗɗal B (1938) Nafooje (gorko Anchor), Kippu ZAC e nder kawgel njulaagu [[Lagos]] (1939) Nasti ngam daranaago lesdi Naajeeriya nder fijirde Half-Mile e One Mile Run nder fijirde laamu lesdi Biritaniya nder hitaande 1934, ammaa A.A.A lesdi Biritaniya sali mo ngam 'daliilu karallaaku'. (Ngolɗoo jaɓgol addani mo winndude ɓataake lolluɗo, o woppi innde makko e ɗemngal Engele, hono Benjamin) === Tergal === Fedde fuku koyɗe Diamant (1922-24) Fedde fijooji Merkiir to New York (1932-34) Kaɓirgal tennis to Akra (1935-1937) Patron, fedde fijirde Zik (gila 1956) Hooreejo, Fedde Kirikit [[Naajeeriya]] (1940–44) Hooreejo, Fedde Njulaagu [[Naajeeriya]] (1938–41) Cukko hooreejo, fedde toppitiinde ko fayti e boksi leydi Nijeer (gila 1949) Hooreejo fedde fuku koyɗe diiwaan [[Lagos]] (1951-1954) Hooreejo, Fedde Fijooji Amateur [[Naajeeriya]] (gila 1952) Hooreejo, Fedde ''Tennis'' Tabal [[Naajeeriya]] (gila 1953) Cukko Patron e tergal Goomu, Goomu Olimpiyaade Nijeer, e Fedde Pijirlooji Laamu Biritaan e ''Commonwealth'' (gila 1951) <ref>Alegi, Peter (2010). African Soccerscapes: How a Continent Changed the World's Game. Ohio University Press. {{ISBN|978-0-89680-278-0}}.</ref> ​<ref>{{Cite web|title=Before Joining FIFA and CAF; Nigeria FA was Affiliated to the FA in England|url=https://www.sportsvillagesquare.com/2018/08/21/before-joining-fifa-and-caf-nigeria-fa-was-affiliated-to-the-fa-in-england/|date=2018-08-21|website=Sports Village Square|language=en-US|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804235509/https://www.sportsvillagesquare.com/2018/08/21/before-joining-fifa-and-caf-nigeria-fa-was-affiliated-to-the-fa-in-england/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.thehistoryville.com/nnamdi-azikiwe/|title=Nnamdi Azikiwe: How do We Remember Nigeria's First President? – HistoryVille|date=16 November 2022}}</ref> == Golle binndol == === Jaaynde jaayndeyaagal e tafngo === Rewɓe ɓee ndaranii yoɓde njoɓdi Angalteer e hitaande 1929, ko ɗum seedtini warngooji keewɗi e nder Opobo, tawi ko soldateeɓe Angalteer ardii ɗum en e nokkuuji goɗɗi e nder diiwaan fuɗnaange. Azikiwe, nde nani kewu nguu, winndi winndannde ñaawoore tiitoonde mum ko ‘Warde rewɓe e nder leydi Nijeer’, nde o woni e janngude haa jooni to Amerik e hitaande 1930, e ɓataake mo o winndi e oon sahaa, daraniiɗo hakkeeji siwil ''Pan''-[[Afrik]], hono W. E. B. Du Bois. Nde o woni to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, Azikiwe winndi deftere makko adannde wiyeteende ‘Liberia e nder politik winndere’ e hitaande 1931. Azikiwe ɗaɓɓiriino wonde jaagorgal caggal leydi to leydi Liberiya, kono o saliima sabu o wonaa jeyaaɗo e leydi ndii.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe: African Philosopher; scholar and eminent journalist|work=The Journalist|url=https://www.thejournalist.org.za/pioneers/nnamdi-azikiwe-african-philosopher-scholar-and-eminent-journalist|access-date=2020-05-29}}</ref> E hitaande 1934, nde Azikiwe warti [[Lagos]], o anndaa no feewi, o yi’aama no neɗɗo tedduɗo e won e renndo [[Lagos]] e [[Igbo]].<ref>{{Cite web|title=Dr. Nnamdi Azikiwe|url=http://www.ekwendigbo.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/83-nnamdi-azikiwe|archive-url=https://web.archive.org/web/20200805055431/http://www.ekwendigbo.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/83-nnamdi-azikiwe|url-status=dead|archive-date=5 August 2020|website=www.ekwendigbo.com|language=en-gb|access-date=2020-05-29}}</ref> O jaɓɓaama e juuɗe yimɓe seeɗa, kolliri binndi makko to [[Amerik]] ina laaɓi ina njottii [[Naajeeriya]].{{sfn|Tonkin|1990|p=38}} To leydi Nijeer, faandaare Azikiwe adannde ko heɓde darnde fotnde e jaŋde makko ; caggal ɗaɓɓaande keewnde nde o heɓaani (ina heen ngam heɓde posto janngingol to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''King’s College'', [[Lagos]]), o jaɓi ɗaɓɓaande jom jawdi en [[Gana|Ganaa]] biyeteeɗo Alfred Ocansey ngam wonde gardiiɗo sosɗo jaaynde wiyeteende ''African Morning Post'', jaaynde hesere ñalnde kala to [[Accra]], [[Gana|Ganaa]].<ref name="theworldnews.net2">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|date=2013-01-07|title=Dr Nnamdi Azikiwe|url=https://thenigerianhistory.wordpress.com/dr-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-03-26|website=our history|language=en}}</ref> O rokkaama junngo ngam dogginde jaaynde ndee, o ƴetti gollotooɓe mum heewɓe e asliiji ɗii.{{sfn|Orji|2013|p=68}} Azikiwe winndi "''The Inside Stuff by'' Zik", deftere nde o winndi e nder mum ko fayti e ngenndiyaŋkaagal radikal e manngu ɓaleejo, ko ɗum addani won e kulhuli e nder dingiral koloñaal.<ref>{{cite news|title=African graduate of Lincoln creates stir in his native land|date=22 August 1936|work=New Journal and Guide}}</ref> Ko o editor, o ƴelliti ajendaaji ngenndiyaŋkooɓe daraniiɓe [[Afrik]].<ref name="theworldnews.net3">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> Yuri Smertin siftinii binndol makko ngol ko, "binndanɗe cemmbinɗe e haalaaji renndo ɗi cemmbini njuɓɓudi koloñaal gonndi ndii : keeri hakke Afriknaaɓe hollirde miijooji mum en, e njiyaagu njiyaagu". Yuri kadi ñiŋii ɓeen Afriknaaɓe jeyaaɓe e ‘elite’ renndo koloñaal, yiɗɓe jogaade njuɓɓudi gonndi ndii, nde tawnoo ɓe njiyri ɗum ko « tuugnorgal wellitaare maɓɓe.<ref>{{Cite web|title=Dr Nnamdi Azikiwe|url=https://thenigerianhistory.wordpress.com/dr-nnamdi-azikiwe/|date=2013-01-07|website=our history|access-date=2020-05-29}}</ref> E nder dumunna mo Azikiwe woni e Accra, o yahri yeeso e filosof makko [[Afrik]] keso mo o ƴeewti caggal ɗuum e nder deftere makko, [[Afrik]] Renas50<ref>{{Cite web|title=Long awaited Zik's Day preps in Anambra|url=https://www.nationallightngr.com/2019/11/14/long-awaited-ziks-day-preps-in-anambra/|date=2019-11-14|website=National Light|language=en-US|access-date=2020-05-29}}</ref>. E nder miijo filosof, Azikiwe wiyi wonde « ko leydi ɗo Afriknaaɓe ceertata e leƴƴi e laamuuji gaadanteeji, mbaylee e kuule filosof joy : ballondiral ruuhu, ƴellitaare renndo, pellital faggudu, ndimaagu hakkille e ngenndiyaŋkaagal risorgimento ». Azikiwe ronkaani politik Gold Coast, kadi jaaynde ndee ina wallita lannda Mambii nokku oo.{{sfn|Tonkin|1990|p=41}} ''The Post'', jaaynde nokkuure ndee yaltinii winndannde ñalnde 15 mee 1936, "Mbele Afriknaajo ina jogii Alla?" ko [[I. T. A. Wallace-Johnson]], e Azikiwe (hono winndiyanke) ñaawaama sabu fitinaaji.<ref name="theworldnews.net4">{{Cite news|date=2019-02-03|title=Reminiscing The Founding Fathers: Nnamdi Azikiwe|url=https://leadership.ng/reminiscing-the-founding-fathers-nnamdi-azikiwe/|access-date=2021-10-19|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|language=en-GB}}</ref> O fuɗɗii ko ñaaweede, o ñaawaa lebbi jeegom kasoo. E dow fenaande makko, Zik hollitii, "so tawii ko mi kuutorgal daɗndo ngal imperiyaalisma e nder [[Afrik]] hirnaange foti luulndaade e liɓde, kadi so tawii e nder ndeeɗoo njillu miɗo foti yoɓde njoɓdi ɓurndi toowde, ndeen alaa ko haani mi diwde walla mi diwta. Miɗo wondi e hoolaare ñalnde kala wonde the ''New'' restinality ina waawi wonde les [[Afrik]] keso oo stem it. Hay maayde am waawaa jokkude kristal mum." Caggal ɗuum o woppitaa e Ñaawirde Toownde [[Afrik]] Hirnaange.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe and the vision of a united Africa|url=https://www.thecitizen.co.tz/magazine/politicalreforms/Nnamdi-Azikiwe-and-the-vision-of-a-united-Africa/1843776-5116596-15o8e3tz/index.html|website=The Citizen|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> [[File:Nnamdi Azikiwe in Office, 1937.jpg|thumb|Azikiwe e nder biro mum, hitaande 1937]] Azikiwe warti [[Lagos]] nder hitaande 1937, o sosi jaaynde wiyeteende ''West African Pilot'', jaaynde nde o huutortoo ngam ɓamtude ngenndiyaŋkaagal e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], fedde Zik ''Group'' sosi jaayndeeji jowitiiɗi e toɓɓe politik e faggudu e nder gure teeŋtuɗe e nder leydi ndii fof.<ref>{{cite book|last1=Uche|first1=Luke Uka|title=Mass Media, People, and Politics in Nigeria|url=https://archive.org/details/massmediapeoplep0000uche|date=1989|publisher=Concept Publishing Company|page=[https://archive.org/details/massmediapeoplep0000uche/page/95 95]}}</ref> Jaaynde ɓurnde mawnude e fedde ndee ko ''Pilot'' [[Afrik]] worgo, nde huutorii ko konngol [[Dante Alighieri]] « Hollit annoore, yimɓe ɓee keɓata laawol » ngam waɗde heen konngol mum. Binndanɗe goɗɗe ko ''Defender'' [[Naajeeriya]] Fombinaari ummoriiɗo Warri (caggal mum [[Ibadan]]), Gardiiɗo Fuɗnaange (sosaaɗo e hitaande 1940, yaltinaa to Port Harcourt), e Kaaloowo [[Naajeeriya]] to [[Onitsha]].{{sfn|Idemili|1980|p=204}} Ko e hitaande 1944, fedde ndee heɓti deftere [[Dusé Mohamed Ali]] wiyeteende La Comète. Jaaynde Azikiwe ko njulaagu, kadi ko kuutorgal ngam politik e wallitde.{{sfn|Idemili|1980|p=195}} ''Pilot'' oo ɓuri tiiɗnaade ko e yeeyde ko ɓuri heewde ko e ''circulation'', ko ɓuri heewde ko sabu firms expatriés ɓuri waawde faggudu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].{{sfn|Idemili|1980|p=199}} Jaayɗe Azikiwe keewɗe teeŋtinii sensationalisme e daartol nafoore aadee ; ''the Pilot'' nastini yewtere fijirle e ta'irde rewɓe, ɓesdi yewtere dow kuuɗe [[Naajeeriya]] to ɗum hawti bee limngal limngal limngal limngal limngal ''Daily Times'' (ngal teddini limngal limngal yimɓe lesdi feere e limngal lesdi feere).{{sfn|Idemili|1980|p=200}} Doggol Pilot gadanol ngol ko 6 000 ekkol ñalawma kala ; e tolno mum ɓurɗo mawnude e hitaande 1950, nde ina yaltina ko ina tolnoo e 20 000 ekkol.{{sfn|Idemili|1980|p=203}} Azikiwe sosi gollorɗe njulaagu goɗɗe (hono Banke Kontinental [[Afrik]] e Restoran Penny) e oon sahaa, o huutorii jaayɗe makko ngam yeeyde ɗe.{{sfn|Tonkin|1990|p=42}} Ko adii wolde adunaare ɗimmere, ''Pilot'' [[Afrik]] worgo<ref>{{Cite news|date=2022-11-29|title=The Sage and his Jewel: A society wedding in Ikenne Remo, By Tayo Agunbiade|url=https://www.premiumtimesng.com/opinion/568055-the-sage-and-his-jewel-a-society-wedding-in-ikenne-remo-by-tayo-agunbiade.html|access-date=2022-12-26|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> yiytaa ko no kaayitaaji etaade mahde tuugnorgal cirkulaasiyoŋ wonaa radikal peeñɗo. Editorialji ɓataake oo e yeewtere politik ndee ina teeŋtini tooñanngeeji baɗeteeɗi e [[Afrik|Afriknaaɓe]], e ñiŋde njuɓɓudi koloñaal e ballal miijooji eliteeji jannguɓe to [[Lagos]].{{sfn|Tonkin|1990|p=42}} Kono, e hitaande 1940, waylo-waylo seeɗa-seeɗa waɗi. No o waɗiri e jaaynde ''African Morning Post'' nii, Azikiwe fuɗɗii winndude lowre wiyeteende "''Inside Stuff''", nde o etotoo sahaa e sahaa fof ƴellitde hakkillaaji politik.{{sfn|Idemili|1980|p=221}}Editorialuuji jaaynde ndee ina noddi jeytaare [[Afrik]], haa teeŋti noon caggal nde dille jeytaare Inndo ummii.{{sfn|Idemili|1980|p=221}} Hay so tawii kaayitaaji ɗii ina mballita Angalteer e nder wolde nde, ɗi ñiŋii peeje ustude ngalu ko wayi no ƴellitde cogguuli e ustude njoɓdi.<ref name="lifeandtimesnews.com">{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|last=Sun News|date=2017|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|access-date=2020-05-30}}</ref> E hitaande 1943, Diiso Angalteer (Conseil britannique) wallitii rewooɓe [[Afrik]] worgo 8 (ina heen Azikiwe), kanko e rewooɓe 6 woɗɓe ɓe kuutoriima fartaŋŋe ngam humpitaade jeytaare politik potnde waɗeede. Jaayndiyankooɓe ɓee ciifi ɓataake ngam ɗaɓɓude peeje moƴƴe renndo-politik seeɗa-seeɗa, tawa ina jeyaa heen ittugol njuɓɓudi koloñaal korona, wakilaagu diiwaanuuji e jeytaare koloñaaluuji [[Afrik]] hirnaange Angalteer e hitaande 1958 walla 1960.{{sfn|Idemili|1980|p=220}} ''Memorandum'' oo, biro koloñaal oo yejjiti ɗum, ɗum ɓeydi fitinaaji Azikiwe.{{sfn|Idemili|1980|p=233}} Omo jogii nafoore mawnde e jaayɗe ko ina tolnoo e 12 ñalnde kala, ɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] njiylotoo. Binndanɗe Azikiwe ko faati e ngenndiyaŋkaagal [[Afrik]], mawnikinaare ɓaleeɓe e doole mum en, njibinii politikaaji koloñaal en heewɓe, naftorii [[Afrik|Afriknaaɓe]] heewɓe ŋakkiraaɓe.<ref name="Nnamdi Azikiwe">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Jaayɗe Fuɗnaange [[Afrik]] ina keewi yaltude e ɗemngal [[Suwahili]], so wonaa jaayɗe kabaruuji ko wayi ''no East African Standard''. Azikiwe wayliima no feewi e nder jaayɗe [[Afrik]] worgo, hollitii wonde jaayndeyaagal e ɗemngal Engele ina waawi dañde nafoore. E hitaande 1950, jaayɗe joy ɓurɗe mawnude ɗe [[Afrik]] toppitii e nder diiwaan Fuɗnaange (ina heen jaaynde Nigerian Daily Times) ɓuri ''Pilot'' yeeyde. Ñalnde 8 [[lewru]] juko hitaande 1945, laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] haɗi Azikiwe ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange e ''Daily Comet'' ngam hollirde ko boni e humpitooji ko faati e seppo mawngo.<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe: African Philosopher; scholar and eminent journalist|work=The Journalist|url=https://www.thejournalist.org.za/pioneers/nnamdi-azikiwe-african-philosopher-scholar-and-eminent-journalist|access-date=2020-05-30}}</ref> Azikiwe hay so jaɓii ɗum, o jokki e yaltinde binndanɗe ko faati e seppo ngoo e nder jaaynde wiyeteende ''Guardian'' (jaaynde makko Port Harcourt). O ardii seppo mawngo e hitaande 1945, o woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] fuɗnaange gila 1954 haa 1959.<ref>{{Cite web|title=Azikiwe, Benjamin Nnamdi {{!}} Infoplease|url=https://www.infoplease.com/encyclopedia/history/asia-africa/african-bios/azikiwe-benjamin-nnamdi|website=www.infoplease.com|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> E kitaale 1960, caggal jeytaare leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ''Pilot'' ngenndiijo [[Afrik]] hirnaange ina teskaa e fuɗnaange. Azikiwe ƴettii faandaare teeŋtunde e pelle politik ɗe njiɗnoo ko ittude. O ñiŋaama e fedde [[Yoruba language|Yoruba]] en sabu huutoraade jaaynde makko ngam haɗde luulndaade miijooji makko. E maayde Azikiwe, jaaynde The New York Times wiyi wonde o "toowiima e geɗe ngenndi ɓurndi heewde yimɓe e nder [[Afrik]], o heɓi darnde jaambaaro ngenndiijo goonga, garɗo teskeede e nder diiwaanuuji e leƴƴi ceertuɗi leydi makko."<ref name="Times">{{cite news|last1=French|first1=Howard W.|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=8 November 2018|work=[[The New York Times]]|date=14 May 1996}}</ref> [[File:Azikiwe and Zungur in London 1949.png|thumb|Azikiwe e [[Sa'adu Zungur]] to Londres (1949)]] == Azikiwe olle politik == wonti golloowo e nder fedde sukaaɓe [[Naajeeriya]] (NYM), fedde ngenndiyaŋkoore arandeere e nder leydi ndi.<ref>{{Cite web|date=2011-05-03|title=The Nigerian Youth Movement (1934–1951)|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/nigerian-youth-movement-1934-1951/|access-date=2022-12-26|language=en-US}}</ref> Hay so tawii o walliino [[Samuel Akisanya]] ngam wonde kanndidaa NYM ngam heɓde jooɗorde wootere e nder Diiso sarɗiiji e hitaande 1941, tawi diiso doosɗe suɓiima [[Ernest Ikoli]].<ref name="Sklar 2004 53–54">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=53–54|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref> Azikiwe wurtini NYM, o tuumi ardungal ɓurngal ɗuuɗugo nder Yoruba'en ɗon ƴama yimɓe Ijebu-Yoruba'en e Igbo'en. Won e terɗe Ijebu ndewi e makko, pecci dille ɗee e laabi leƴƴi.<ref name="Sklar 2004 53–542">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=53–54|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref> O naati nder siyaasaaku, o sosi kawtal lesdi [[Naajeeriya]] e lesdi [[Kamerun|Kameruun]] (NCNC) bee [[Herbert Macaulay]] nder hitaande 1944. Azikiwe laati hooreejo kawtal ngal nder hitaande 1946. NCNC hawti bee lanndaaji lesdi [[Naajeeriya]], kawtal fina-tawaa, e kawtal kuugal lesdi [[Naajeeriya]], Kawtal Rewbe Demokaraasi [[Naajeeriya]] ekn lannda woni lannda siyaasa tataɓal sosaangal nder leydi [[Naajeeriya]] ɓaawo lannda ''Democratic National'' [[Naajeeriya]] (kañum ne sosi ɗum [[Herbert Macaulay]]), e Mouvement Sukaaɓe [[Naajeeriya]]. Terɗe lannda kaa teeŋtuɗe ina njeyaa heen; [[Funmilayo Ransome-Kuti|Fumilayo Ransome-Kuti]], [[M.I.Okpara]], J.O. Fadahunsi, [[Eyo Ita]], [[Margaret Ekpo]], [[Raymond Njoku]], F.S. McEwen, [[Festus Okotie-Eboh]],[[Timote Paul Birabi]], A.K. Blankson, [[Dennis Osadebay|Denis Osadebay]], e [[TOS Benson]].<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Oi0aVR4YkmUC&pg=PA53|title=Nigerian Political Parties: Power in an Emergent African Nation|first=Richard L.|last=Sklar|pages=57–58|publisher=Africa World Press|year=2004|isbn=978-1-59221-209-5}}</ref> === Tuumeede fedde === Sabu ballal Azikiwe e seppo mawngo e [[lewru]] suwee 1945 e njanguuji makko e laamu koloñaal, bayyinaango ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange dartinaama ñalnde 8 sulyee ndeen hitaande.<ref name="DR. BENJAMIN NNAMDI AZIKIWE">{{Cite web|title=Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://ilanssenyange.wixsite.com/ilannews/single-post/2017/11/10/DR-BENJAMIN-NNAMDI-AZIKIWE|website=ilannews|date=10 November 2017|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> O yetti liggotooɓe seppooɓe ɓee e hooreejo maɓɓe, [[Michael Imoudu]], o tuumi laamu koloñaal ina huutoroo liggotooɓe.{{sfn|Orji|2013|p=79}} E [[lewru]] ut, jaaynde ndee jaɓaama fuɗɗaade yaltude.{{sfn|Idemili|1980|p=255}} E nder seppo ngo, Azikiwe ummini alarm ko faati e peeje warngooji ɗi yimɓe ɓe nganndaaka, gollotooɓe e innde laamu koloñaal.{{sfn|Orji|2013|p=79}} Daartol makko e tuumeede ko mesaas wireless mo jaayndiyanke ''Pilot'' nanngi.{{sfn|Idemili|1980|p=200}} Caggal nde o heɓi mesaas mo o taƴi oo, Azikiwe naati suuɗde to [[Onitsha]]. ''Pilot'' yaltinii binndanɗe yurmeende e sahaa nde o alaa, kadi Naajeeriyankooɓe heewɓe ina ngoongɗini daartol warngo ngoo.<ref>{{Cite news|date=2018-11-16|title=Nnamdi Azikiwe: A True National Hero|url=https://m.guardian.ng/life/nnamdi-azikiwe-a-true-national-hero/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-09-11|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Nwafor|first=Emmanuel Mordi|date=2018|title=The role of the press in the democratic process: The example of Nigeria's First Republic, 1960–1966|url=https://www.researchgate.net/publication/328234488|journal=}}</ref> Lowre Azikiwe, e cirƴam jaayndeeji makko, ɓeydii e ooɗoo sahaa. Tuume ɗee ina cikki won e Naajeeriyankooɓe, ɓe cikkatnoo ko o waɗi ɗe ngam ɓamtude darnde makko.<ref>{{Cite journal|last=Nwafor|first=Emmanuel Mordi|date=2018|title=The role of the press in the democratic process: The example of Nigeria's First Republic, 1960–1966|url=https://www.researchgate.net/publication/328234488|journal=}}</ref> Sikke alaa ko ɓuri heewde e maɓɓe ko politikaaji Yoruba en ummoriiɓe e fedde sukaaɓe [[Naajeeriya]], ko ɗum waɗi luural hakkunde pelle ɗee e hare jaayndeeji hakkunde ''Pilot'' Azikiwe e ''Daily Service NYM.'' [[File:Members of Zikist Movement.jpg|thumb|Terɗe fedde Zikist en]] === Diɗɗal Zikist en === Sukaaɓe ɓee kawri ngam haɓaade laamu koloñaal Angalteer. Gooto e fedde sukaaɓe hono ndee ko Zikist en. Diɗɗal sukaaɓe ngal alaa ko bonnata – e gardagol Kolawole Balogun, [[Raji Abdallah]], [[Osita Agwuna]], [[M. C. K. Ajuluchukwu]] e Abiodun Aloba – sosaa ko e hitaande 1946 ngam daranaade nguurndam Azikiwe e miijooji mum laamu hoore mum.{{sfn|Orji|2013|p=79}} <ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2022-06-14|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref>{{sfn|Idemili|1980|p=262}}Kola Balogun woni hooreejo gadano dillere Zikist en. E lewru feebariyee 1946, Balogun neldi noddaango fotde sukaaɓe 20 to [[Lagos]], ngam naamnaade miijo maɓɓe e geɗe ngenndiije. E nder capanɗe ɗiɗi ɗee, sappo e ɗiɗo njaabiima, ɗum addani sosde Diɗɗal Zikist, nde tawnoo ɓeen worɓe ngontii terɗe sosɗe maggal. [[Nwafor Orizu]] sinci helmere 'Zikism' diga Azikiwe nde laati innde diina man.<ref name="Olusanya-1966">{{Cite journal|last=Olusanya|first=G. O.|date=November 1966|title=The Zikist Movement—a Study in Political Radicalism, 1946–50|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-modern-african-studies/article/abs/zikist-movementa-study-in-political-radicalism-194650/827C21945CCED6CADD67EE7FDB230159|journal=The Journal of Modern African Studies|language=en|volume=4|issue=3|pages=323–333|doi=10.1017/S0022278X00013501|issn=1469-7777|url-access=subscription}}</ref> O wonaa tergal e dillere nde kono ko o sehil ɓadiiɗo e jiɗɗo Azikiwe, kadi omo jeyaa e sukaaɓe heewɓe ɓe Azikiwe doolni ngam janngude to [[Amerik]], e sara [[Eyo Ita]] e [[K. O. Mbadiwe|KO Mbadiwe]]. [[Raji Abdallah]] wonti hooreejo ɗiɗaɓo fedde Zikist, caggal nde Balogun ummii [[Londres]], o golliima gila 1948 haa 1949. O waɗii nafoore mawnde e heɓde ballal to bannge worgo e jeyeede e fedde nde. Abdallah e Osita Agwuna (jaagorde makko) ko ɓooyaani koo mbaɗi fedde wiyeteende “Anti-''Colour Bar'' Mouvement” (ACBM) to [[Kano]], fedde nde ina luulndii njiyaagu seerndude ɓaleeɓe e ɓaleeɓe e nder leydi Nijeer. ACBM caggal mum fusi e nder fedde Zikist ɓurnde mawnude.<ref name="Iweriebor-1993">{{Cite book|last=Iweriebor|first=Ehiedu Emmanuel Goodluck|url=https://books.google.com/books?id=Cu3-twEACAAJ|title=Radical Nationalism in Nigeria: The Zikist Movement and the Struggle for Liberation, 1945-1950|date=1993|publisher=U.M.I.|language=en}}</ref> No Balogun nii, e hitaande 1948, Abdallah riiwaa e golle mum e nder sarwiis jaayndeeji Kano, sarwiis jaayndeeji rajooji. Ko riiwtude mo addani mo ɓeydaade jokkondirde e Mouvement Zikist. O riiwaa sabu naatgol makko e dillere Zikist ina sikkaa ko politik ɓurɗo laaɓtude wonande golloowo laamu. Abdallah ñaawaa caggal mum ñalnde 7 noowammbar 1948 to Ñaawirde Toownde [[Lagos]], ɗo o waɗi konngol, o wiyi nii, "Ɗum ko ñalawma teeŋtuɗo no feewi. Ko ɓuri teeŋtude, ma a taw e nder daartol leydi men. Miɗo noddira ɗum ko ɓuri teeŋtude sabu ko hannde pot-ɗen fellitde, mbele eɗen poti anndude hol ko foti wonde freemen walla alaa?" "Miɗo yiɗi Union Jack e ɓernde am fof. Sabu so wonaa e nder leydi Angalteer, ɗo yahrata fof; woɗɗi hawrude, ina renndini yimɓe ɓee. Mi alaa ko njogiimi e laamɗo George VI mo Angalteer. Kono miɗo yiɗi ''Crown'' leydi Angalteer e ɓernde am fof. Ngam miin e banndiraaɓe am, ko maande tooñannge, maande tooñannge, maande tooñannge, ko juuti e inige petition. En njaltii e duuɓi dipolomasi. Ko ɗum waɗi, miɗo ɗoo jamma, ngam noddirde spade ko spade, e machete ko machete." "Hande, min, Habibu Raji Abdallah, bee mo'ere Allah, hooreejo lesdi Zikist ''Movement'' e ''Field'' Secretary NCNC, mi ɗon anndina hoore am mi ɓii lesdi [[Naajeeriya]] jeytaare e jeytaare. Mi walaa gooŋgaaku haa kala laamu jananndu, nden boo nder walaa' laamu lesdi [[Naajeeriya]] e heforth ngam yimɓe lesdi [[Naajeeriya]]; haani ɗooftaade kala sariya, ko wonaa sariyaaji ɓiɗɓe leydi [[Najeriyaagal|Najeriya]], aadaaji e sariyaaji hakkunde leyɗeele.<ref name=":0">{{Cite news|title=The labour of our heroes past… (II)|url=https://dailytrust.com/the-labour-of-our-heroes-past-ii/|access-date=2026-06-21|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref> Ko ɗum waɗi, mi yoɓataa njoɓdi ndii e ooɗoo laamu.Ngam so a yoɓii, ɓe kuutortoo ko kaalis ngam duumaade njiimaandi maɓɓe e dow maa."[citation needed] E dow ñaawoore makko, o jaabtii e mitigation ''Greggcitation'', ''presitation'',<ref name=":02">{{Cite news|title=The labour of our heroes past… (II)|url=https://dailytrust.com/the-labour-of-our-heroes-past-ii/|access-date=2026-06-21|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-GB}}</ref> "so tawii aɗa gooŋɗini e goonga wonde ko bonannde haɓaade ndimaagu, ndeen noon, e kala sahaa, ñaaw am haa mi wara. So tawiino miɗo woppitee hannde, mi waawaa rokkude hoolaare ngam muusde ɗemngal am. Miin noon, ɓernde am ina laaɓi, miɗo weltii e accude ñaawoore sakkitiinde nde So rifatho, the fuverill to weltaare waɗɓe ma ɗoo mi acca ñaawoore sakkitiinde ndee e Alla.” <ref name="Iweriebor-19932">{{Cite book|last=Iweriebor|first=Ehiedu Emmanuel Goodluck|url=https://books.google.com/books?id=Cu3-twEACAAJ|title=Radical Nationalism in Nigeria: The Zikist Movement and the Struggle for Liberation, 1945-1950|date=1993|publisher=U.M.I.|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Oluwagbemi|first=Ayodele|date=2016-02-14|title=Remembering the Zikist Movement|url=https://punchng.com/remembering-the-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Enesi|first=Prince H.|date=2017-01-01|title=HABIB RAJI ABDALLAH, 1920 - 1982: AN UNCOMMON NATIONALIST FORGOTTEN IN THE SANDS OF HISTORY|url=https://www.academia.edu/38424995|journal=International Journal of Arts and Humanities}}</ref> Konnguɗi makko lolluɗi ɗii njahdi ko caggal keeri leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ɗi njaɓaa ko e lannda leƴƴi kawral (CPP) mo [[Kwame Nkrumah]] to Cote d’Or (hannde [[Gana|Ganaa]]). Laamu koloñaal jaɓaani moƴƴere e les njiimaandi rewolison e nulal Abdallah. Ko ɗum waɗi Abdallah e ardiiɓe fedde Zikist en nayo nanngaa, ɓe tuumaama ko ɓe fitinaaji.<ref name="Olusanya-19662">{{Cite journal|last=Olusanya|first=G. O.|date=November 1966|title=The Zikist Movement—a Study in Political Radicalism, 1946–50|url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-modern-african-studies/article/abs/zikist-movementa-study-in-political-radicalism-194650/827C21945CCED6CADD67EE7FDB230159|journal=The Journal of Modern African Studies|language=en|volume=4|issue=3|pages=323–333|doi=10.1017/S0022278X00013501|issn=1469-7777|url-access=subscription}}</ref> Ndeeɗoo ƴaañgal e ardorde Zikist en addani njuɓɓudi goɗndi e nder Diɗɗal Zikist en, addani Nduka Eze yaltude hooreejo leydi, caggal nde Abdallah sokaa, Mokwugo Okoye wonti sekreteruuji mawɗi. Zikist en, e nder yontaaji, njaltii e NCNC, ɓuri ngenndiyaŋkooɓe e njuɓɓudi jibinannde mum en. Ofiseeji koloñaal en njiyri dille Zikist en ko renndo ngo rewaani laawol, ɓe njaltini yamiroore (''Order-in-Council''), ɓe kaɗi dille Zikist en ñalnde 12 abriil 1950. Caggal ɗuum fedde nde fusi, terɗe mayre mbayli e politik, e njulaagu, e laamu aadaaji.<ref>{{Cite web|date=2016-08-01|title=Remembering Raji Abdullah, Northern Leader Of The Zikist Movement – Igbo Defender|url=https://igbodefender.com/remembering-raji-abdullah-northern-leader-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2016-08-01|title=Remembering Raji Abdullah, Northern Leader Of The Zikist Movement – Igbo Defender|url=https://igbodefender.com/remembering-raji-abdullah-northern-leader-zikist-movement/|access-date=2024-04-02|language=en-US}}</ref> === Luulndaade doosgal leydi Richards === E hitaande 1945, guwerneer leydi Biritaan biyeteeɗo [[Arthur Richards]] hollitii eɓɓooje ngam waylude doosɗe leydi [[Clifford shaw|Clifford]] ɗe hitaande 1922.<ref name="lifeandtimesnews.com2">{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|last=Sun News|date=2017|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|access-date=2020-05-30}}</ref> Ina jeyaa e eɓɓaande ndee ɓeydugol terɗe [[Afrik]] toɗɗaaɗe e Diiso sarɗiiji. Kono waylooji ɗii ko ngenndiyankooɓe hono Azikiwe luulndii ɗum en.<ref name="Nnamdi Azikiwe2">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Politiyankooɓe NCNC njaɓaani kuule ɗe [[Arthur Richards]] ƴetti, kam e kuulal doosgal leydi ndi ina ɗaɓɓi terɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] nay cuɓaaɗe tan ; heddiiɓe ɓee maa ngona kanndidaaji toɗɗaaɗi.<ref>{{Cite journal|last=Seng|first=Michael P.|date=1985|title=Democracy in Nigeria|url=https://escholarship.org/uc/item/3qk5d1h9|journal=National Black Law Journal|volume=9|issue=2|pages=144–166|via=escholarship.org}}</ref> Kanndidaaji [[Afrik|Afriknaaɓe]] toɗɗaaɗi ɗii ko lolluɓe laamu koloñaal, tee ɓe njiɗaa laamu hoore maɓɓe e dow fenaande. Daartol luulndo ngoɗngol ko ŋakkeende nafoore ngam yahrude yeeso [[Afrik|Afriknaaɓe]] e jappeere laamu toownde. NCNC ina hebli ngam haɓaade haala mum e laamu kesu nguu, hono [[Clement Attlee]] to leydi Angalteer.<ref>{{Cite web|title=Clement Attlee and union links|url=https://www.nationalarchives.gov.uk/cabinetpapers/themes/clement-attlee-union-links.htm|last=The National Archives|website=NationalArchives.gov.uk|access-date=2020-05-30}}</ref> Jaɓɓungal leydi ndi fuɗɗii ngam humpitaade ko woni e lannda ka, e dañde kaalis ngam seppo leydi Angalteer.{{sfn|Olusanya|1964|p=246}}Hooreejo lannda NCNC, [[Herbert Macaulay]] maayi e nder njillu ngu, Azikiwe ƴetti ardaade lannda ka. O ardii delegaasiyoŋ oo haa Londres, ngam heblude njillu nguu, o yahi [[Amerik]] ngam ɗaɓɓude yurmeende e haala lannda kaa. Azikiwe hawri e [[Eleanor Roosevelt]] to [[Hyde Park]], o haali ko fayti e "rimɗinde leydi [[Naajeeriya]] e maccungaagu politik, ŋakkeende kisal faggudu e ŋakkeende renndo".<ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe {{!}} Nationalism and Decolonization|url=https://nigerianscholars.com/tutorials/nationalism-and-decolonization/nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-13|website=Nigerian Scholars|language=en-US}}</ref> Delegaasiyoŋ Angalteer ina jeyaa heen Azikiwe, [[Funmilayo Ransome-Kuti]], Zanna Dipcharima, [[Abubakar Olorun-Nimbe|Abubakar Olorunimbe]], P. M. Kale, Adeleke Adedoyin e Nyong Essien. Ɓe njilliima Biro Kolonial Fedde Fabian, Goomu Laamɗo Gollotooɓe e Dental Almudɓe [[Afrik]] Hirnaange ngam humpitaade eɓɓooji mum ngam waylude doosɗe leydi 1922. Ina jeyaa e eɓɓooje NCNC, jokkondirde e [[Afrik|Afriknaaɓe]] ko faati e waylooji doosɗe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ɓeydude doole e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo e ustude doole e nder suudu sarɗiiji hakkundeejo to bannge difagol, kaalis e geɗe caggal leydi.{{sfn|Olusanya|1964|p=247}} Delegaasiyoŋ oo yettinii eɓɓaaɗe mum to gardiiɗo jaagorɗe koloñaal, kono ko seeɗa tan waɗi ngam waylude eɓɓaaɗe Richards. Doosgal Richards fuɗɗii golle ko e hitaande 1947, Azikiwe haɓa e gooto e jooɗorɗe [[Lagos]] ngam leeltinde golle mum.<ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-12-13|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref> [[File:Stamp Cameroons 2d-600px.jpg|thumb|Tammborde Naajeeriya hitaande 1953]] === Duuɓi 1950 haa 1953 === E nder doosgal leydi Richards, Azikiwe suɓaama e nder Diisnondiral Legislatif e nder wooteeji municipaal [[Lagos]] ummoraade e lannda Demokaraasi ngenndiijo (fotde NCNC).<ref>{{Cite news|title=Accord concondiale: The continuous search for Nigeria's elusive unity and indivisibility (4)|url=https://www.sunnewsonline.com/accord-concondiale-the-continuous-search-for-nigerias-elusive-unity-and-indivisibility-4/|location=Lagos, Nigeria|date=2017|access-date=2020-05-30|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> Kanko e wakiliijo lannda makko ɓe tawtoraaka batu gadano diisnondiral ngal, kadi agitaasiyoŋ ngam waylude doosgal leydi Richards addani doosgal leydi [[Macpherson]].<ref name="Nnamdi Azikiwe3">{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe|url=http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|website=DREAM WORLD PIONEERS VENTURES|language=en|access-date=2020-05-30|archive-date=4 August 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200804162946/http://dreamworldpioneers.com/3/post/2018/12/nnamdi-azikiwe.html|url-status=dead}}</ref> Doosgal Macpherson fuɗɗii golle ko e hitaande 1951, hono no doosgal Richards nii, noddi wooteeji e nder suudu sarɗiiji diiwaan oo. Azikiwe saliima waylooji ɗii, o haɓanaaki fartaŋŋe waylude doosgal leydi kesal ngal. Wooteeji limtaaɗi mbaɗaama tuggi lewru ut haa lewru desaambar 1951.<ref>{{Cite news|title=The 1951 elections: How Awolowo forced Azikiwe out of western Nigeria|url=https://businessday.ng/columnist/article/the-1951-elections-how-awolowo-forced-azikiwe-out-of-western-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|last=Adekoya|first=Dr. Remi|date=2019|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|access-date=2020-05-30}}</ref> To Diiwaan Hirnaange (ɗo Azikiwe darinoo ɗoo), lanndaaji ɗiɗi ɓuri heen heewde : NCNC mo Azikiwe e Goomu golle. Woote Asaambele diiwaan Hirnaange mbaɗaama e lewru suwee e desaambar 1951 sabu doosgal leydi ndii ina ɗaɓɓi e kollirɗe woote ngam suɓaade terɗe suudu sarɗiiji ngenndi ; ko ɓuri heewde e ''Action Group'' e nder suudu nduu ina waawi haɗde Azikiwe yahde suudu sarɗiiji.<ref>Onyioha, K.O.K. |date=20 November 1951|"Ben Azikiwe key figure in long Nigerian poll", ''Philadelphia Tribune'' (1912–2001).</ref> O heɓi jooɗorde asamblee diiwaan oo gila [[Lagos]], kono lannda luulndo ngoo wiyi ina jogii ɓural e nder suudu sarɗiiji, Azikiwe kadi daranaaki [[Lagos]] e nder suudu sarɗiiji fedde nde. E hitaande 1951, o wonti hooreejo luulndo laamu [[Obafemi Awolowo]] to suudu sarɗiiji diiwaan hirnaange. Azikiwe suɓaaka e nder batu ngenndi, waɗii jiiɓru e nder hirnaange.{{sfn|Olusanya|1964|p=303}} Nanondiral hakkunde terɗe NCNC cuɓaaɗe ummoriiɗe [[Lagos]] ngam woppude Azikiwe so tawii o suɓaaka, yanii. Azikiwe tuumi doosgal leydi, o yiɗi ko waylooji mbaɗee. NCNC (mo jiimi e Diiwaan Fuɗnaange) jaɓi, e ƴettude peeje ngam waylude doosɗe leydi.{{sfn|Olusanya|1964|pp=303–305}} Azikiwe ummiima to Diiwaan Fuɗnaange e hitaande 1952<ref name="pulse.ng">{{Cite news|title=A brief walk into the life of Nigeria's first president|url=https://www.pulse.ng/news/local/nnamdi-azikiwe-a-brief-walk-into-the-life-of-nigerias-first-president/5e2yhtv|date=2017-09-20|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref><ref>{{Cite web|title=Nnamdi Azikiwe and the vision of a united Africa -II|url=https://www.thecitizen.co.tz/magazine/politicalreforms/Nnamdi-Azikiwe-and-the-vision-of-a-united-Africa--II/1843776-5126270-hfst7u/index.html|website=The Citizen|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> e batu diiwaan mo NCNC ɓuri heewde oo waɗi eɓɓooje ngam jaɓɓaade mo. Hay so tawii jaagorɗe diiwaan e hakkundeeje lannda kaa ɗaɓɓiraama yo njokku laamu e nder mbayliigu kabine, ko ɓuri heewde e maɓɓe njaɓaani ɗaɓɓaande ndee.<ref>{{Cite web|title=The Political Public and Difference: The Case of Nigeria|url=https://tspace.library.utoronto.ca/bitstream/1807/12875/1/nq41018.pdf|last=Ejobowah|first=John Boye|date=1999|website=tspace.library.utoronto.ca|access-date=2020-05-30}}</ref> Ndeen asaambele diiwaan oo waɗii woote ngam waasde hoolaade jaagorɗe ɗee, kadi kuule appropriation neldaaɗe to ministeer oo njaɓaaka.<ref name="DR. BENJAMIN NNAMDI AZIKIWE2">{{Cite web|title=Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://ilanssenyange.wixsite.com/ilannews/single-post/2017/11/10/DR-BENJAMIN-NNAMDI-AZIKIWE|website=ilannews|date=10 November 2017|language=en|access-date=2020-05-30}}</ref> Ɗum addani diiwaan hee ŋakkere, lietnaa-guwerneer oo fusi galle diiwaan oo. Woote kese ngartiri Azikiwe e wonde tergal Asammbele Fuɗnaange. O suɓaama hooreejo lesdi [[Naajeeriya]], nden o laati hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1954 nde ɗum warti kawtal lesdi [[Naajeeriya]]. == Premier diiwaan Fuɗnaange == Azikiwe wonti hooreejo leydi diiwaan Fuɗnaange e hitaande 1954 caggal nde doosgal kesal waɗtaa e golle. Komisiyoŋ faggudu diiwaan Fuɗnaange Azikiwe gollondirii e Orop e [[Amerik]] worgo ngam wallitde ƴellitaare e nder diiwaan hee, e nder njulaagu, e nder njulaagu nebam leɗɗe, e nder njamndi e kemikal e nder diiwaan hee. O mahii sosiyetee semmbe Nijeer lolluɗo to Nkalagu e nder diiwaan [[Ebonyi, Ebonyi State|Ebonyi]] hannde oo, o fuɗɗii golle ñalnde 1 [[lewru]] Yarkomaa hitaande 1955. O mahii gaas Nijeer. O sosi kadi sosiyetee gadano e nder leydi Nijeer, biyeteeɗo Niger Steel. O sosi banke ɓiɓɓe lesdi [[Naajeeriya]] arandeejo, Banke [[Afrik]] (ACB). Ummingo ACB waɗi ngomnati Hirnaange lesdi [[Naajeeriya]] sosde Banki lesdi [[Naajeeriya]], ngomnati woylaare lesdi [[Naajeeriya]] darni banki woylaare. ACB ina waɗi nafoore e feeñde e fedde njulaagu mawnde to Fuɗnaange gila e kitaale 1950. Banki oo kadi waɗii geɗe keewɗe e ƴellitaare gonnooɗo Biafrannaaɓe e darnugol hareeji e hitaande 1970. O sosi porogaraam jaŋde baawɗo rokkude leydi [[Naajeeriya]] wontude leydi ɓurndi yaajde e yeeyde jaŋde caggal leydi e nder [[Afrik]]. Azikiwe sosi fedde ƴellitaare fuɗnaange [[Naajeeriya]], nde waɗii darnde mawnde e mahngo duɗal jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]] to [[Nsukka]], duɗal jaaɓi-haaɗtirde gadanal e nder leydi ndi, ngal timmungal, e hitaande 1960. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]] sosaa ko ñalnde 18 [[lewru]] Mbooy hitaande 1955, caggal nde sariya ngam sosde duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal e les njiimaandi Inter- Council Jaŋde e caggal leydi e njuɓɓudi gollondiral hakkunde leyɗeele (jooni USAID), J.W. Cook (VC mo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Exeter), Dr John A. Hannah (Hooreejo Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Michigan State), e Dr Glen L. Taggart, Deenoowo Porogaraamuuji hakkunde leyɗeele (MSU), ngarii e leydi Nijeer e hitaande 1958. Goomu nguu ƴeewtindiima nokku oo to [[Nsukka]], e wiɗtude no feewi geɗe keewɗe ceertuɗe jowitiiɗe e sosde duɗal jaaɓi haaɗtirde kesal. [[File:Nnamdi Azikiwe with P. L. Prattis, Earl Hord, Beverly Carter, and Bill Nunn Sr. seated on right, in Press Club, Pittsbu.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe e P. L. Prattis, Earl Hord, Beverli Karter, e Bill Nunn mawɗo ina njooɗii bannge ñaamo, e nder suudu jaayndeeji, to Pittsbu]] Hayre nden waɗaama wakkati juulde jeytaare lesdi [[Naajeeriya]], nde laamiiɗo debbo Alexandra mo Kent, laamiiɗo debbo [[Elizabeth II]], wadi ɗum. Kalaasuuji puɗɗii ko ñalnde 17 oktoobar 1960 e binnditagol 220 almuudo e 13 tergal gollordu jaŋde. Nde laati Jaami'aare arandeere nder [[Naajeeriya]], jaami'aare arandeere nde laamu lesdi [[Naajeeriya]] sosi, nden nder hitaande 1963, jaami'aare arandeere hokkata dipolomaaji lesdi [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|url=https://www.unn.edu.ng/mission-vision-statement/|title=About Us|website=University Of Nigeria Nsukka}}</ref> E hitaande 1957, Azikiwe haaliino e nulaaɓe Angalteer e [[Naajeeriya]] e nder batu Lancaster House e hitaande 1957, ɗo doosɗe fedde nde ngam [[Naajeeriya]] jeytaare mum feewnaa. Joɗnde nde ko gardiiɗo jaagorɗe leydi Biritaan ardii, waɗii won e nulaaɓe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Ardii dental ngal ko [[Abubakar Tafawa Balewa]] mo kawtal yimɓe woylaare, Obafemi Awolowo mo fedde ''Action'', Eyo Ita mo lannda ngenndiijo jeytaare e Ahmadu Bello mo kawtal yimɓe woylaare. Ñalnde 3 feebariyee 1959, Azikiwe jaɓɓiima Kwame Nkrumah (gardiiɗo jaagorɗe leydi [[Gana]] keso toɗɗaaɗo) njillu to fuɗnaange leydi Nijeer. O yilli suudu joonde diiwaan fuɗnaange e wondude e wondiiɓe makko, Hon. Jaagorgal ko feewti e geɗe caggal leydi, hono Kodjo Botsio e wasiyaaji ko feewti e geɗe Afrik, hono George Padmore. Nnamdi Azikiwe huutoriima ñalngu nguu, to suudu sarɗiiji fuɗnaange, ngam waɗde konngol teddinoowo gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Nkrumah, o siftini no Kwame dartiniri golle [[Afrik]]. [[File:Ahmadu Bello with Nnamdi Azikiwe.png|thumb|Ahmadu Bello e Nnamdi Azikiwe.]] Ñalnde 1 oktoobar 1959, Azikiwe lomtii Michael Okpara, gardiiɗo diiwaan fuɗnaange. Ñalnde 28 oktoobar 1959, guwerneer seneraal Robertson habrii fusde suudu sarɗiiji leydi ndii, tawi ina waɗi 184 tergal, tuggi 1 noowammbar 1959, mbele woote jeytaare ina mbaɗee. Ñalnde 12 desaambar 1959, woote parlemaa mbaɗaama to Nijeer ngam ƴamde 312 jooɗorde e nder suudu sarɗiiji. Diɗɗal lesdi [[Naajeeriya]] e [[Kamerun]] (NCNC) ngal Azikiwe woni arandeere nden heɓi 2,594,577 woote e 89 jooɗorde. Fedde Awolowo (AG), woni 2ɓo e 1 992, 364 woote e 75 jooɗorde. Kongres yimɓe woylaare lesdi Tafawa Balewa (NPC) woni 3ɓo e 1 922 179 e 148 e nder 312 jooɗorde nder suudu sarɗiiji. Lanndaaji tati mawɗi ɗi e nder woote ɗee mbaawaano heɓde jooɗorɗe keewɗe ngam sosde laamu. Guverneur général Robertson noddi Tafawa Balewa yo o dañ laamu ngu. Ñalnde 16 desaambar, [[Ahmadu Bello]] e Tafawa Balewa etinooma yettaade nanondiral ngam waawde jogaade laamu nguu hakkunde NPC e NCNC. ''Governor General'' humpitaama e kawral ngal, ko ɗum waɗi o jaɓi kabine sappo e jeegom mo Balewa suɓii.<ref>{{cite journal|url=https://www.jstor.org/stable/41853826|jstor=41853826|title=Federal Elections in Nigeria, 1959|last1=Awa|first1=E. O.|journal=The Indian Journal of Political Science|date=12 April 1960|volume=21|issue=2|pages=101–113}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Burns|first=Alan|date=January 1, 1964|title=The Nigerian Federal Election of 1959|url=https://academic.oup.com/afraf/article-abstract/63/250/80/31923|access-date=2024-08-18|journal=African Affairs|volume=63|issue=250|pages=80–81|doi=10.1093/oxfordjournals.afraf.a095185|url-access=subscription}}</ref> [[File:Flag of Nigeria (1952–1960).svg|thumb|Banndiraawo lesdi lesdi Naajeeriya (1914-1960)]] [[File:Flag of Nigeria.svg|thumb|Banndiraawo kesum lesdi Naajeeriya, mo Michael Akinwunmi waɗi (1960)]] == Ndimaagu leydi Naajeeriya == Ñalnde 29 lewru juko hitaande 1960, parlemaa leydi Biritaan ƴetti kuulal jeytaare leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], hitaande 1960, ngal hokki ndimaagu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Jamma 30 suwee 1960, laana ndiwoowa ''British Union Jack'' jippinaa e kewu mawningol, tawi tedduɓe tawtoraama. Ñalnde 3 oktoobar 1960, laamɗo debbo biyeteeɗo Alexandra lomtotooɗo laamɗo debbo oo, udditi Parlemaa gadano leydi ndii. Doosgal kesal, sosngal njuɓɓudi fedde nde gardiiɗo jaagorɗe cuɓaaɗo e hooreejo leydi kewu sosaa. Laamu kawtal NCNC e NPC woni laamu nde [[Naajeeriya]] heɓi ndimu mum e hitaande 1960, ''Sir'' [[Tafawa Balewa]] woni hooreejo leydi ndi, Dr. Nnamdi Azikiwe woni hooreejo Senaa. Ɓooytaani, Azikiwe lomtii Sir James Robertson, wonti Guwerneer Seneraal gadano e nder leydi ndii. Kono e nder doosɗe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], guwerneer jeneral ko hooreejo leydi tan. Darnde Guwerneer-General e terɗe Diisnondiral Laamɗo debbo, mbaɗti Azikiwe dow politik lannda. Kabinee hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] arandeere Tafawa Balewa hawti bee; M Johnson, Bukar Dipcharima, Ayo Rosiji, Aja Wachukwu, Kolawole Balogun, e Victor Mukete (Kamerun), Samuel Akintola, Raymond Njoku, Alhaji Ribadu, Kingsley O. Mbadiwe, Festus Okotie-Eboh, e Allaji Inua Wada.<ref>{{Cite web|url=https://www.britishpathe.com/asset/209288/|title=NIGERIA: PRIME MINISTER SIR ABUBAKAR TAFAWA BALEWA AND OTHER CABINET MINISTERS SWORN-IN BY PRESIDENT AZIKIWE|website=British Pathé}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://uca.edu/politicalscience/home/research-projects/dadm-project/sub-saharan-africa-region/nigeria-1960-present/|title=33. Nigeria (1960-present)|website=uca.edu}}</ref> Sir Tafawa Balewa waɗii konngol mum to nokku biyeteeɗo ''Race Course'' (hannde ko nokku Tafawa Balewa) to [[Lagos]] e nder ñalɗi jeytaare leydi ndii. E nder konngol makko o wiyi, "Kewu hannde oo ko ñalngu nguu, ko ñalngu nguu fuɗɗii duuɓi sappo e joyi jooni, ngu yettiima ɗo haaɗi. Ko e manngu laaɓtungu, min mbiyata ko keɓgol Jeytaare men ngol alaa ko nanndi e mum e nder annals daartol. Kala taƴre men nde ina waɗi planfuncelly e dow doosgal men e kaaldigal udditiingal, wonaa tan hakkunde wakili’en denndaangal nafooje ceertuɗe e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] kono ko e ballondiral e laamu njuɓɓudi ndi hannde woppi laamu mum."<ref>{{cite web|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/1960-sir-abubakar-tafawa-balewa-independence-day/|title=(1960) Sir Abubakar Tafawa Balewa, "Independence Day" •|date=20 August 2009}}</ref> == Gomnajo lesdi Naajeeriya == Nde ngon-mi suka mi yi’i gite: gite [[Naajeeriya]] wonta leydi mawndi e nder duunde [[Afrik]] ummotoonde; ''visions of Nigeria'' hokkata ndimu haa ɓe nder maccungaaku, e heɓugo laawol demokaraasi ngam ɓe ɗonno lulla nder ''illusion of security'' les laamu koloñaal..Miɗo hooli mi hoyɗan koyɗi am nder jam e ɓeydaari cemmbiɗinki yimɓe leydi am [[Naajeeriya]]. Motto fedde jeytaare leydi [[Naajeeriya]] woni Kawtal e Nuɗɗinki. Miɗo ñaagii nde ndeenten ngootaagu men, ndeentoo goonɗinal ''men''. — Nnamdi Azikiwe (duuɓi 1960, Londres) Azikiwe ko gardiiɗo jaagorɗe leydi Angalteer, hono Harold Macmillan, wasiyii mo yo lomto ''Sir'' [[James Robertson]], e nder njillu makko to [[Lagos]] e fuɗɗoode hitaande 1960. Joɗnde Guwerneer-Jeneral fedde nde e nder haala tiitoonde, waɗi mo wakiliijo laamɗo leydi Angalteer to leydi Nijeer. Udditgol Azikiwe e lewru noowammbar 1960, seedtiima yoga e gollodiiɓe makko e nder Atlantik ɓaleejo, won heen ko [[Martin Luther King Jr]]. Du Bois, Sirli Graham Du Bois, Ami Jak Garvey, e Joorji S. Suyler.<ref>{{cite journal|url=https://dx.doi.org/10.14321/jwestafrihist.7.1.0001|doi=10.14321/jwestafrihist.7.1.0001|title=A Gilded Cage? Nnamdi Azikiwes Pan-Africanism as Governor-General of Nigeria, 1960–63|date=2021|last1=Reeves|first1=Mark|journal=Journal of West African History|volume=7|pages=1–26|s2cid=242294844|url-access=subscription}}</ref>Martin Luther King Jr. hollitii wonde hareeji ndimaagu e nder leydi Nijeer e nder leyɗeele [[Afrik]] goɗɗe ina njogii batte keewɗe e dille jojjanɗe aadee [[Amerik]], o siftini wonde Azikiwe e ardiiɓe [[Afrik]] woɗɓe ko "jaambaarooji ɓurɗi lollude e ko ɓuri heewde e duɗe jaaɓi haaɗtirde ''Negro'' en aduna o." Haa timminorde haala maako, Zik wi'i, "min, ɓe mbaawata siftoreede no haanirta nii, min mbaɗi [[Naajeeriya]] hannde, ɓe ngaddi ndimu nder leydi men, ɓe ndewi kawtal men bana lenyol", ko "taariiha hokki yam geɓe mawɗe ngam mi heɓa batte duumotooɗe e ngam wadduki haaje yimɓe men." O wiyi kadi "mi jogaaki miijo e wellitaare am walla hay kisal walla hay nguurndam e hoore mum, so tawii ko ɗeen ngoni coggu ngu pot-mi yoɓde ngam ardaade ngam hisnude ndimaagu e ngootaagu leydi am."<ref>{{Cite web|title=Azikiwe, Nnamdi. Respect for human dignity: an inaugural address by His Excellency Dr. Nnamdi Azikiwe, P.C. Governor-General nd Commander-in Chief, Federation of Nigeria 16 November, 1960. Onitsha : Chike Mbadugha, 1960.|url=https://collections.libraries.indiana.edu/africancollections/items/show/8901|access-date=2023-12-13|website=collections.libraries.indiana.edu}}</ref> Azikiwe tawtoraama batu diiwaan [[Afrik]] gadano Fedde Adunaare Golle (OIT), ngu yuɓɓinaa to [[Lagos]], leydi Nijeer e [[lewru]] Duujal 1960. Tawtoraama heen: Mr. Johnson, jaagorgal golle leydi Nijeer e hooreejo batu nguu, Mr. Demby, jaagorgal golle leydi Siyeraa Leyoon, e David Director A-G19,[ ILO.19].<ref>{{Cite web|title=PowerPoint Presentation|url=https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---africa/---ro-abidjan/---ilo-abuja/documents/publication/wcms_701393.pdf|access-date=August 18, 2024|website=www.ilo.org}}</ref> E lewru desaambar 1961 Fedde [[Amerik|Ameriknaare]] Pinal [[Afrik]] (AMSAC) yuɓɓinii ñalngu mawngu e nder wuro [[Lagos]], to leydi Nijeer. Yimɓe Ameriknaaɓe mawɓe ko wayi no Nina Simone, Langston Hughes, e Lionel Hampton njahii e yahdu AMSAC timmundu ngam semmbinde jokkondiral hakkunde [[Afrik|Afriknaaɓe]] e [[Amerik|Ameriknaaɓe]]/[[Afrik|Afriknaaɓe]]. Ɓe njaɓɓaama e Azikiwe to [[Lagos]].<ref>{{cite journal|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14794012.2018.1423601|doi=10.1080/14794012.2018.1423601|title=Performances in the theatre of the Cold War: The American Society of African Culture and the 1961 Lagos Festival|date=2018|last1=Geerlings|first1=Lonneke|journal=Journal of Transatlantic Studies|volume=16|pages=1–19}}</ref> [[File:Dr. John A. Hannah, Dr. Nnamdi Azikiwe and Dr. George Johnson on the campus of the University of Nigeria, Nsukka.jpg|thumb|Azikiwe e Doktoor John A. Hannah (naamo) e Doktoor George Johnson (nyaamo) to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Nijeer, hitaande 1961]] Ñalnde 17 noowammbar 1961, e nder konngol makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya|Najeriya]] to [[Nsukka]], Zik hollitii eɓɓaande mum ngam [[Naajeeriya|Najeriya]] ƴettude doosgal leydi republique tawa ina heddii e tergal ''Commonwealth''. E hitaande 1962, Azikiwe eeriima ardiiɓe [[Afrik]] e nder batu [[Lagos]], yo cos fedde dowlaaji [[Afrik]]. Koolol [[Lagos]] ngol winnditii sarɗiiji eɓɓaaɗi ngam "Fedde hakkunde [[Afrik]] e Malagasi" e gardagol Azikiwe. Caggal ɗuum, nde jaɓaa e lewru mee 1963 e Fedde Ngootaagu Afrik.<ref>{{Cite web|url=https://kinginstitute.stanford.edu/azikiwe-nnamdi|title=Azikiwe, Nnamdi &#124; The Martin Luther King Jr. Research and Education Institute|website=kinginstitute.stanford.edu}}</ref> E hitaande 1963, Azikiwe yamiri gollorde gadane nde Guinness mahi caggal leydi Irlannda e Angalteer to [[Lagos]] [[File:Seal of the President of Nigeria.svg|thumb|Siile hooreejo leydi Naajeeriya]] [[File:Azikiwe swearing Balewa as prime minister, 1960.jpg|thumb|Hooreejo leydi Azikiwe ina waɗa hunnde gardiiɗo jaagorɗe e jaagorɗe kabine, hitaande 1964]] == Hooreejo leydi (1963-1966) == Leydi [[Naajeeriya]] sosaa ko ñalnde 1 oktoobar 1963, [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]] woni gardiiɗo jaagorɗe (hooreejo laamu) e Benjamin Nnamdi Azikiwe woni hooreejo (hooreejo leydi) e hooreejo konu. Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Tafawa Balewa hollitii waylude doosgal leydi ndi 1960 ngam waylude Azikiwe e wonde Guwerneer Jeneral, e waylude tiitoonde makko e wonde hooreejo leydi kewu. Balewa hollitii wonde Azikiwe ina foti innireede hooreejo leydi e nder doosɗe leydi 1963 sabu leydi [[Naajeeriya]] meeɗaani yoɓde Dr. Ko zuum wazi, kuulal 157 doosgal leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] 1963, tiitoonde mum ko Nnamdi Azikiwe ngam wonde hooreejo leydi, ina winndaa heen "Nnamdi Azikiwe ina foti wonde hooreejo leydi e ñalngu ngu doosgal leydi ndi fuzzii."<ref>{{Cite web|url=https://kinginstitute.stanford.edu/king-papers/documents/nnamdi-azikiwe|title=From Nnamdi Azikiwe &#124; The Martin Luther King Jr. Research and Education Institute|website=kinginstitute.stanford.edu}}</ref><ref>''Nigeria's Forgotten Heroes: Nnamdi Azikiwe – "Father of the Nation"'' (Part 2).</ref> Ñalnde 30 lewru Duujal hitaande 1964, wooteeji feddeeji gadani e nder leydi Nijeer gila nde heɓi jeytaare mum. Woote ɗee njoofiima jonte keewɗe sabu luural hakkunde limoore inɗe gonɗe e doggol wooteeji ɗii e doggol binnditagol ngol. Lebbi jeegom caggal wooteeji ɗii, fotde 2 000 neɗɗo maayi e fitinaaji baɗnooɗi e nder diiwaan hirnaange.<ref>{{cite book|url=https://searchworks.stanford.edu/view/3510208|title=1964 federal election crisis-: An analysis|date=13 April 1965|publisher=Etudo}}</ref> === 1964 kiris e kuudetaa === ''Nigerian Daily Express'' wi'i nyande 3 mars 1964, "Haa heɓugo ndimu lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1960, eɓɓoore amin arandeere ngam anndugo ɗuuɗal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] laati kuugal limngal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1962. Hooreejo komitiiru limngal lesdi [[Naajeeriya]] wakkati man woni J. J. Warren. Njeñtudi limngal yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] ko ɓuri miliyon ha Gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]] salii njeñtudi ndi o woppi Mr. Warren, o yamiri yo o riiwtu e hitaande 1963.<ref>{{Cite web|last=Ojo|first=Emmanuel Oladipo|date=10 February 2012|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|url=https://nairametrics.com/wp-content/uploads/2013/03/LEADERSHIP-CRISIS-AND-POLITICAL-INSTABILITY-IN-NIG.pdf|access-date=18 August 2024|website=Naira Metrics}}</ref><ref name="Samuel-2012">{{cite web|url=https://www.academia.edu/2104947|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|date=January 2012|last1=Samuel|first1=Babatope}}</ref> Caggal nde o waɗi manipulaasiyoŋ, njeñtudi binnditagol ngol hollitii wonde Fuɗnaange ina les limtaa e miliyoŋaaji 8,5 e nder hitaande 1962 gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii ɓeydii dow limoore ndee haa 65,66 miliyoŋ woote fedde ndee e lewru desaambar 1964 ngaddi caɗeele mawɗe, ruppitii laamu kawral NPC e NCNC. Wooteeji ɗii mbaɗii boykotuuji keewɗi, njulaagu, hulɓinaare, njulaagu e fitinaaji ɗi Azikiwe waɗi haa o salii noddude gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Balewa ngam sosde laamu kesu. Balɗe seeɗa, jokkere enɗam apokaliptik ina jokki e dow leydi ndii haa nde Azikiwe ƴetti konngol e dow doosɗe leydi ndii.<ref name="Samuel-20122">{{cite web|url=https://www.academia.edu/2104947|title=Leadership Crisis and Political Instability in Nigeria, 1964-1966: The Personalities, the Parties and the Policies|date=January 2012|last1=Samuel|first1=Babatope}}</ref> [[File:Mrs. Flora Azikiwe (First Lady Federal Republic of Nigeria 1960 - 1966).jpg|thumb|Mrs Flora Azikiwe (Laamɗo leydi Naajeeriya 1960 - 1966)]] == Nguurndam neɗɗo == Azikiwe resi debbo mum gadano biyeteeɗo Flora Azikiwe ñalnde 4 abriil 1936 to Akra, to Cote d’Or nde o woni gardiiɗo jaaynde [[Afrik]] subaka. Ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo, ɓiɗɗo debbo gooto e ɓiɓɓe worɓe tato. E hitaande 1973 Azikiwe resi debbo mum ɗiɗaɓo Uche Azikiwe nde o yahrata e duuɓi 26. Ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo. [[File:Gen. Yakubu Gowon GCFR.jpg|thumb|'''Gen.'''Yakubu Gowon]] == Posto hooreejo leydi e duuɓi cakkitiiɗi == [[File:Major Gen. J.T.U. Aguiyi Ironsi.jpg|thumb]] Laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] momti diiwanuuji feddeeji nay ɗii ñalnde 24 lewru mbooy hitaande 1966. Won e leƴƴi fuɗnaange fotde 115 neɗɗo mbaraama e nder fitinaaji politik ñalnde 28 lewru mbooy-2 lewru juko hitaande 1966 ñalnde 29 sulyee 1966. Fotde 30 neɗɗo mbaraama e hareeji politik to Lagos ñalnde 29 sulyee-1 ut 1966, fotde 250 000 leñol fuɗnaange ndogi ummoraade e diiwaan Fuɗnaange fayde e diiwaan fuɗnaange caggal kuudetaa konu. Lietnaa Kolonel [[Yakubu Gowon]] huniima wonde hooreejo laamu konu fedde nde caggal kuudetaa konu, o artiri diiwanuuji fedde ndee nay ñalnde 31 ut 1966. Fotde 2 000 leñol Igbos mbaraama e nder fitinaaji politik e nder diiwaan Fuɗnaange to4ctober L69 [[Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu]], guwerneer konu diiwal fuɗnaange leydi Naajeeriya, anndinii dow diiwal ngal natti jaɓugo Gowon bana hooreejo laamu konu lesdi [[Naajeeriya]] nyande 2 mars 1967. Lietnaa Kolonel Gowon hoosi bawɗe timmuɗe bana komandaajo mawdo laamu e hooreejo laamu militaari7 ngam ardungal 1967. Gowon anndini laamu nguu ñalnde 28 lewru Mbooy hitaande 1967. Ojukwu bayyini jeytaare leydi Biafra to fuɗnaange leydi Nijeer ñalnde 30 lewru Mbooy hitaande 1967 caggal nde laamu fedde ndee teddinaani nanondiral Aburi.<ref name="Jimoh-2021">{{Cite web|last=Jimoh|first=Dauda Ishola|date=July 2021|title=The Action Group Crisis, 1962-1966, Implications for the First Republic|url=https://www.researchgate.net/publication/353283996|access-date=August 18, 2024|website=Researchgate}}</ref> <ref name="Jimoh-20212">{{Cite web|last=Jimoh|first=Dauda Ishola|date=July 2021|title=The Action Group Crisis, 1962-1966, Implications for the First Republic|url=https://www.researchgate.net/publication/353283996|access-date=August 18, 2024|website=Researchgate}}</ref> <ref>{{cite journal|url=https://www.jstor.org/stable/40199517|jstor=40199517|title=Brinkmanship in Nigeria: The Federal Elections of 1964-65|last1=Anglin|first1=Douglas G.|journal=International Journal|date=2 April 1965|volume=20|issue=2|pages=173–188}}</ref> <ref>{{Cite web|title=download|url=https://core.ac.uk/download/pdf/6598525.pdf|website=core.ac.uk}}</ref><ref name="Omotola">{{Cite web|last=Omotola|first=Balogun|date=2017-12-11|title=Biography of Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://diamondboatconsult.wordpress.com/2017/12/11/biography-of-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe/|access-date=2020-05-30|website=Diamond Boat Consult|language=en}}</ref><ref name="Times2">{{cite news |date=14 May 1996|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|access-date=8 November 2018|last1=French|first1=Howard W.|work=[[The New York Times]]}}</ref>. Azikiwe e fuɗɗoode ina wallitnoo Biafra e anndinde ɗum e nder winndere ndee. O huutoriima doole makko politik ngam ardaade delegaasiyoŋ Biafra caggal leydi ngam jaɓde dowla jeytaare. E hitaande 1968, nde o yiyi batte hare ndee, o ñaagii Ojukwu nde o joofnata kaaldigal e Gowon, tawi o dañaani heen nafoore. Azikiwe woɗɗitii politik caggal wolde. O woniino hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]] tuggi 1972 haa 1976. Jokkugol laamu konu e rokkude laamu laamu demokaraasi e hitaande 1979 rokki Azikiwe fartaŋŋe wartaade politik. O naati nder lanyol yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] nder hitaande 1978, o waɗi ɗaɓɓaande ardiiɗo leydi [[Naajeeriya]] nde o heɓi nasaraaku nder hitaande 1979 e hitaande 1983. O acci siyaasaaku haa abada ɓaawo kuudetaa konu nder hitaande 1983 nde [[Muhammadu Buhari]] ardii === Duuɓi cakkitiiɗi === Fitinaaji meeɗaay wonde kuutorgal ngal min kuutortoo, minen sosɓe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ngam safrude caɗeele politik. E nder aadaaji Angalteer, min kaaldii e Biro Koloñaal ngam jaɓde caɗeele amen ngam ŋakkeende e moƴƴere haala amen ngam laamu hoore mum. Caggal batuuji jeegom doosɗe leydi e hitaande 1953, 1954, 1957, 1958, 1959, e 1960, Angalteer rokkii en hakke ngam tabitinde jeytaare men politik gila 1 oktoobar 1960. Hay gooto e lanndaaji politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ɗi meeɗaani ƴettude jeytaare men politik e men happy violed to en meeɗaani jaɓde jeytaare men politik wonde hay toɓɓere ƴiiƴam Angalteer walla [[Naajeeriya|Najeriya]] rufaaka e nder hare men ngenndiire ngam nokku men e naange. Ndee ɗoo hujja daartol addani mi wiyde e yeeso yimɓe fof e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] wonde laamu nguu rokkii en laamu hoore mum e dow lowre kaŋŋe. Ko goonga, yonta am ina cemmbina mi, kono geɗe daartol ɗee ko ɗe njiyataa. Miɗo sikki ko ɓuri mettude ko ‘Sukaaɓe Turki’ men pellitii naatnude elemen mbayliigu bonngu e nder politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. No ɓe e renndo men fof mbaawirta ustude politikaaji tiiɗɗi, ma a taw nannguɗi, ko politik mo alaa hakkille. Mi jokki bee Seneraal [[Aguiyi-Ironsi]], Ofiisaajo Seneraal Ardiido sooja'en lesdi [[Naajeeriya]], mo mi faami, jooni o hoosi kuuɗe laamu lesdi [[Naajeeriya]]. Miɗo sakka golle am ngam kala udditgol jam ngam haɗde ƴiiƴam ɓeydaade, ngam weltinde ofiseeji muusɗi ɗii, e artirde sariya e deeƴre. So mi nanii haala makko tan, mi waɗa peeje ngam hootde galle. Ko fayti e am, miɗo jogori warde ardiiɓe men politik e konu ko musiiba ngenndiijo. — Jaabawol hooreejo leydi Nnamdi Azikiwe e kuudetaa konu gadano, hitaande 1966. Ñalnde 8 noowammbar 1989, jaayɗe ciifi e fenaande wonde Azikiwe maayii, sabu naamne jaayndiyanke BBC jowitiiɗe e ngonka makko. O artiri o wiyi "mi yaawaani yaltude oo aduna, sabu ko kañum tan woni tagofeere nde nganndu-mi." E hitaande 1991, Azikiwe yahiino e udditgol nokku Nnamdi Azikiwe to [[Zungeru]], nokku ɗo o jibinaa ɗoo, e juuɗe hooreejo leydi [[Ibraahiima Babangida]]. E nder ndunngu 1995, o rokki yeewtere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln, Pennsylvania e gardiiɗo jokkondiral hakkunde yimɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. Azikiwe maayi haa ñalnde 11 lewru Mbooy hitaande 1996, to opitaal janngirde to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]] to [[Enugu]] caggal nde o rafi ko juuti. O yahrata ko e duuɓi 91. Azikiwe rokkaama wirwirnde dowla e laamu [[Sani Abacha]], caggal fotde jonte ɗiɗi kewuuji ngenndiiji. Ɓanndu makko nawaama e gure keewɗe teeŋtuɗe e nder leydi ndi ngam sunaare e teddungal. O wirnaa e wuro makko [[Onitsha]] ñalnde 16 noowammbar 1996, ñalnde wonnde ñalngu ngu o heɓi duuɓi 92. E maayde Azikiwe, jaaynde wiyeteende New York ''Times'' teskiima, "O toowii dow geɗe ngenndi ɓurndi heewde yimɓe e nder [[Afrik]], o heɓi darnde jaambaaro ngenndiijo goonga, garɗo teddineede e nder diiwaanuuji e leƴƴi ceertuɗi leydi makko." E hitaande 2019, laamu hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]] ƴettii golle timminde suudu ndu Dr Nnamdi Azikiwe, ndu anndinaama ndu nokkuure nden. == Innde e ndonu daartol == E nder teeminannde 19ɓiire, ƴaañgal [[Afrik]] seediima laamuuji Orop ina peccii [[Afrik]], ina kuutoroo jawdi aadee e tago. Ƴellitaare miijo politik [[Afrik]] feeñi ko e anniya yiylaade eɓɓoore miijo jaɓgol hoore mum e ngenndiyaŋkaagal pinal cemmbinngal. Ina jeyaa e daraniiɓe ''Pan'' [[Afrik]], Nnamdi Azikiwe, Pilot ndimaagu leydi Nijeer. Nokku Azikiwe nder cosmology [[Naajeeriya]] ɗon yaaji haa darnde maako nde o jogi. O rokki ngenndiyaŋkaagal e hare jeytaare maanaa keso. Zik, e oon sahaa to duɗal Hope Waddel, ina anndi miijooji Marcus Garvey ko fayti e ''Pan''-[[Afrik]], teeŋtinoowo doole [[Afrik|Afriknaaɓe]], e rimɗinde [[Afrik]] e juuɗe Afriknaaɓe. Ɗum addani Zik naamnaade laawɗingol koloñaal e nder [[Afrik]], tee ina jeyaa e ko Garvey wiyi ngam rimɗinde Afrik e laamuuji koloñaal. E wakkati nde [[Naajeeriya]] woni haa jooni mooɓre diiwalji feere-feere, anndalji e dente nokkuuje, Zik fuɗɗi ƴamɗe ngam heɓugo ndimu [[Naajeeriya]] e ngam sosde senngooji ɗi ngalaa lenyol, ɗi ngalaa leƴƴi ngam yidde lesdi [[Naajeeriya]] e yidde lesdi maɓɓe.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1996/05/14/world/nnamdi-azikiwe-the-first-president-of-nigeria-dies-at-91.html|title=Nnamdi Azikiwe, the First President of Nigeria, Dies at 91|work=The New York Times|date=14 May 1996|last1=French|first1=Howard W.}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=c5wuAQAAIAAJ&q=azikiwe+legacy|title=Nnamdi Azikiwe: The Philosopher of Our Time|isbn=978-978-156-001-9|last1=Igwe|first1=Agbafor|year=1992|publisher=Fourth Dimension Publishing Company}}</ref> Azikiwe yahiino to [[Amerik]] ɗo o janngi e jannginde e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde ceertuɗe to Fuɗnaange, o yi’i weeyo ngo njiyaagu e ƴellitaare `Negro' radikal. O heɓi kadi ballal e hooreejo leydi [[Amerik]] e teeminannde 19ɓiire, hono James A Garfield, e dow huɗo ngam weltinde njiimaandi politik. Nde o arti e [[Afrik]] worgo, ko ɓuri teeŋtude e ngoƴa makko, ko ɗum waɗi, wonaa hare leydi, ngenndiyaŋkoore, kono ko hare winndereyankoore, winndereyankoore ngam leñol ɓaleejo. Ko o gardiiɗo jaaynde ''African Morning Post to Accra'', tuggi 1935 haa 1937, Azikiwe heɓi ɗoon e ɗoon innde sabu jaayndeyaagal makko toowngal `''American style''<nowiki/>' e ñiŋde cuusal makko e njuɓɓudi koloñaal, e ardiiɓe koloñaal kam e ardiiɓe [[Afrik]] nokkuuji ɗii. Semmbe makko ina yaaji e nder leyɗeele koloñaal Biritaan en fof, ko kanko woni doole guurɗe won e ardiiɓe [[Afrik]] hono Kwame Nkrumah, Julius Nyerere, Dauda Jawara, Kenneth Kaunda e Milton Obote e woɗɓe.<ref>{{Cite news|url=https://sunnewsonline.com/national-shame-ziks-tomb-uncompleted-22-years-after/?amp|location=Lagos, Nigeria|title=National shame: Zik's tomb still uncompleted 22 years after|date=27 June 2018|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{cite news|date=30 October 2014|title=Victor Umeh weeps at Zik's Grave|url=http://sunnewsonline.com/new/?p=88534|location=Lagos, Nigeria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150105231857/http://sunnewsonline.com/new/?p=88534|archive-date=5 January 2015|df=dmy-all|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> Jaayndeyaagal Azikiwe kaɓanngal e ƴattooje ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e darnde makko e doole makko, kadi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e ummital [[Naajeeriya]]. Azikiwe sosi fedde jaayndeyaagal wiyeteende Zik ''Group'', nde o sosi e nde o yuɓɓini ''Pilot West African'', nde o inniri « kaayitaaji ngenndiyaŋkooji ñaamooɓe yiite, doolnuɗi, ɓurɗi toowde ». E les njiimaandi Zik Group o wayli golle jaayɗe [[Afrik]] hirnaange, o hollitii wonde jaayndeyaagal e ɗemngal Engele ina waawi dañde nafoore, o yaajtini nafoore makko e jogaade ko ina tolnoo e jaayɗe 12 ñalnde kala, ɗe [[Afrik|Afriknaaɓe]] njiylotoo. ''Pilot'' [[Afrik]] hirnaange mawni no feewi gila e doggol adanngol ngol 6 000 ekkol ñalnde kala, haa e doggol ko ina ɓura 20 000 ekkol e tolno mum e kitaale 1950.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=a44PAQAAMAAJ&q=azikiwe+legacy|title=The Legacies of Zik: A Tribute to the Rt. Hon. Dr. Nnamdi Azikiwe, First President of the Federal Republic of Nigeria and the Owelle-Osowa-Anya of Onithsa|year=1996|publisher=Nolix Educational Publishers|isbn=978-978-2754-60-8}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://worldlibraries.dom.edu/index.php/worldlib/article/view/199/154|title=Dr. Nnamdi Azikiwe, 1904-1966, First President of Nigeria: A Force in Library Development in Nigeria|journal=World Libraries|date=2 April 1997|volume=7|issue=2|last1=Aguolu|first1=C. C.|last2=Aguolu|first2=L. E.}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://gaana.com/song/the-life-legacy-of-dr-nnamdi-azikiwe-former-president-of-nigeria-with-michael-ukwuma|title=Listen to The Life & Legacy Of Dr. Nnamdi Azikiwe, Former President of Nigeria with Michael Ukwuma from show Obehi Podcast: In-depth interviews – season – 1|work=gaana.com|access-date=31 March 2024|archive-date=31 March 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240331083759/https://gaana.com/song/the-life-legacy-of-dr-nnamdi-azikiwe-former-president-of-nigeria-with-michael-ukwuma|url-status=dead}}</ref>Kaayitaaji keertiiɗi ɗi Nnamdi Azikiwe, hooreejo leydi [[Naajeeriya]] arandeejo, ɗon mari haaje nder suudu defte maako haa Nsukka, [[Naajeeriya]]. Ina jeyaa e ɗeen binndanɗe keertiiɗe, eɓɓaande ciimtol makko, binndanɗe dowla ummoraade e gardagol makko, binndanɗe politik jowitiiɗe e Republique Biafra, kaɓirɗe ummoraade e kampaañ Azikiwe e hitaande 1979 e 1983, kam e defte e jaayɗe seeɗa ɗe keewaani. Jaaɓihaaɗtirde Vanderbilt, e ballal kaalis e porogaraam defte binndaaɗe e nder defterdu UCLA, waɗii ɗeen geɗe dijital ngam sosde mooɓondiral geɗe puɗɗaaɗe jowitiiɗe e jaŋde leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e leydi Biafra <ref name="meap.library.ucla.edu">{{Cite web|title=Rescuing Zik's Library: Preserving the Nnamdi Azikiwe Papers {{!}} Modern Endangered Archives Program|url=https://meap.library.ucla.edu/projects/nnamdi-azikiwe-papers/|access-date=2025-07-30|website=meap.library.ucla.edu}}</ref>. Ndee ɗoo deftere ina heɓoo e dijital rewrude e defterdu UCLA.<ref name="MEAP Collection">{{Cite web|title=MEAP Collection|url=https://digital.library.ucla.edu/catalog/ark:/21198/z1547ndq|access-date=2025-07-30|website=digital.library.ucla.edu}}</ref> === Teddungal === Leydi Biritaan : Tergal e Diiso doosɗe leydi Biritaan, ñalnde 16 noowammbar 1960.<ref>{{Cite web|last=University|first=Nnamdi Azikiwe|date=2021-11-16|title=Profile of Nnamdi Azikiwe|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/profile-of-nnamdi-azikiwe/|access-date=2023-11-16|website=Zik's Lecture Series|language=en-US}}</ref> Komanda mawɗo fedde nde (GCFR).<ref>{{Cite web|title=Baraje and the Title of CON|url=https://www.ilorin.info/fullnews.php?id=2456|access-date=2023-11-16|website=www.ilorin.info}}</ref> [[File:Azikiwe with Thurgood Marshall, Chester Bowles and Roy Williston Bornn at Howard University 1954 commencement.jpg|thumb|Azikiwe e Thurgood Marshall, Chester Bowles e Roy Williston Jibinaa ko heɓde seedantaagal mum teddungal e hitaande 1954 fuɗɗoode duɗal jaaɓi haaɗtirde Howard]] === Degreeji teddungal === Azikiwe heɓi dipolomaaji teddungal 14 ummoraade e duɗe jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya|Najeriya]], [[Amerik]] e [[Labiriyaa|Liberiya]], teeŋti noon : Pennsylvanie 1946: Doktoor to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln Virginia Hirnaange 1947: Doktoor ɓataakeeji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Storer Washington, D.C. 1950: Jaaɓi-haaɗtirde Howard heɓi Doktoraa mum to bannge sariya Michigan 1959: Doktoor tedduɗo e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Michigan<ref>{{Cite web|url=https://research.msu.edu/msu-honorary-degree-recipients-alphabetical-list|title=MSU Honorary Degree Recipients: Alphabetical List &#124; Office of Research and Innovation|website=research.msu.edu}}</ref> [[Naajeeriya]] 1961: Doktoor tedduɗo e ɓataakeeji (D.Litt.) to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde [[Naajeeriya]]<ref>{{Cite web|title=Honorary Graduates From 1961 to 1983|url=https://spgs.unn.edu.ng/wp-content/uploads/sites/35/2015/10/HONORARY-GRADUATES-FROM-1961-TO-1983.pdf|access-date=August 18, 2024|website=spgs.unn.edu.ng}}</ref> [[Labiriyaa|Liberiya]] 1969 : Doktoraa mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Labiriyaa|Liberiya]] Pennsylvanie 1980 : Doktoor tedduɗo e ɓataakeeji aadee to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pennsylvanie Woɗɓe ina mbaɗi dipolomaaji ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ibadan]], duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Lagos]], duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ahmadu Bello]], UNIZIK, e FUTO.<ref>{{Cite web|url=https://zikism.tripod.com/Owelle.html|title=Zik of Africa|website=zikism.tripod.com}}</ref> [[File:Dmgs roundabout onitsha and Azikiwe statue II.jpg|thumb|Azikiwe/DMGS gonɗo e laawol, [[Onitsha]]]] === Siftorde e monumndaaji === <ref>{{cite web|url=https://ikengaonline.com/2022/12/03/gov-ugwuanyi-honours-zik-converts-premier-lodge-to-monuments-centre/|title=Gov Ugwuanyi honours Zik, converts premier lodge to monuments centre|date=3 December 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.lincoln.edu/azikiwe-nkrumah-hall|title=Azikiwe-Nkrumah Hall {{!}} Lincoln University|website=www.lincoln.edu|access-date=2018-06-01}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.informationng.com/2017/03/things-may-not-know-university-ibadan-number-one-will-shock.html|title=Things You May Not Know About University of Ibadan... Number One will Shock You|date=16 March 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://library.unn.edu.ng/|title=Home|website=Nnamdi Azikiwe Library}}</ref> [[File:Dr. Nnamdi Benjamin Azikiwe.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe, [[Onitsha]]]] === Kaalis e tammborɗe posto === Natal Azikiwe feeñii e kaalis ₦500 leydi [[Naajeeriya]] gila hitaande 2001. Natal makko ina tawee e limlebbi postooji ɗi ɓe peeñnini e hitaande 1964, gila ndeen kadi feeñii e limlebbi goɗɗi.<ref>{{Cite web|url=https://www.cbn.gov.ng/Currency/gallery/N500.asp|title=Welcome to the New Central Bank of Nigeria Website}}</ref> === E nder pinal leñol === Nguurndam Azikiwe gadana ko kanko winndi, yaltinaa e hitaande 1970, tiitoonde mum ko Odyssey am: nguurndam am. Laamu leydi [[Naajeeriya]] sosi njeenaari Zik, njeenaari ardungal hitaande kala, e hitaande 1995, ngam teddinde Azikiwe. E hitaande 2006, Ben Obi fuɗɗii yeewtere hitaandeere Zik ngam maayde golle moƴƴe e ndonu Azikiwe.<ref>{{Cite web|url=https://zikslectureseries.unizik.edu.ng/benefactor/|title=Benefactor|website=Zik's Lecture Series}}</ref> [[File:Azikiwe-Nkrumah Hall - panoramio.jpg|thumb|Saal Azikiwe-Nkrumah, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lincoln]] Filoosofi jaŋde Azikiwe hollitaama e nder filmo binndaaɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]].<ref>{{cite web |url=https://www.unn.edu.ng/unn-documentary-film/|title=UNN Documentary Film|date=22 June 2017}}</ref> E hitaande 2023, Fedde Duke Shomolu yaltinii pijirlooji tuugiiɗi e nguurndam e jamaanu Azikiwe. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Michigan State sosi ‘Fedde janngooɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]] hakkunde leyɗeele Nnamdi Azikiwe’ e hitaande 2023, ngam wallitde janngooɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]] hakkunde leyɗeele MSU to [[Afrik]] ngam wiɗtooji. Njeenaari ndii ko ngam teddinde Azikiwe mo gollodii e jannginooɓe MSU ngam mahde duɗal jaaɓi-haaɗtirde (Jaaɓi-haaɗtirde [[Naajeeriya]]) to Fuɗnaange [[Naajeeriya]]. [[File:Zik Historic Center Enugu.jpg|thumb|Yiyngo nder, Catal Zik, [[Enugu]]]] === Teddungal aadaaji === Azikiwe naatnaa e renndo Agbalanze [[Onitsha]] e innde '''Nnanyelugo''' e hitaande 1946, ko ɗum anndinde worɓe Onitsha jogiiɓe golle maantiniiɗe. E hitaande 1962, o wonti mawɗo leydi ɗiɗaɓo (Ndichie Okwa) hono '''Obi Oziziani'''.<ref name="Omotola2">{{Cite web |last=Omotola|first=Balogun|date=2017-12-11|title=Biography of Dr. Benjamin Nnamdi Azikiwe|url=https://diamondboatconsult.wordpress.com/2017/12/11/biography-of-dr-benjamin-nnamdi-azikiwe/|access-date=2020-05-30|website=Diamond Boat Consult|language=en}}</ref> Mawɗo Azikiwe toɗɗaama bana '''Owelle-Osowa-Anya''' mo [[Onitsha]] nder hitaande 1972, ɗum waɗi mo ardiiɗo ronkaaku arandeejo (Ndichie Ume) nder caltal Igbo nder laamiiɗo lesdi [[Naajeeriya]].<ref name="pulse.ng2">{{Cite news |title=A brief walk into the life of Nigeria's first president|url=https://www.pulse.ng/news/local/nnamdi-azikiwe-a-brief-walk-into-the-life-of-nigerias-first-president/5e2yhtv|date=2017-09-20|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en-US|access-date=2020-05-30}}</ref> [[File:Zik Historic Center, Enugu.jpg|thumb|Yiyngo yaasi, Catal Zik, [[Enugu]]]] [[File:NAIA Abuja Terminal Entrance.jpg|thumb|Nnamdi azikiwe laana ndiwoowa hakkunde leyɗeele [[Abuja]]]] [[File:Nnamdi Azikiwe University main gate Awka.jpg|thumb|Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nnamdi Azikiwe Akwa]] == Miijooji politik == Zikism; ko miijo politik ɓurngo lollude e Nnamdi Azikiwe, faandaare mum ko ustude hakkillaaji sukaaɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]]. E sahaa nde dowlaaji [[Afrik]] ngonnoo e les njiimaandi Angalteer, Zik ƴetti filosof mum politik, hono miijo mbayliigu. Canons jowi Zikism woni "Balans Ruuhu", "''Regeneration'' Sociale", "Determinism Faggudu", "Emancipation Mentale", e "Ummital Politik". E werlaade annoore ɓurnde laaɓtude e canons, Azikiwe teeŋtinii, "Ko adii fof, mi ƴettii konngol ''balance'' spirituel ngam hollirde ndimaagu teskinngu e nder ɓernde, miijo e miijo... Ɗiɗaɓere, mi mahii ƴellitaare renndo ngam hollirde ndimaagu fedde e ndimaagu diisnondiral .. Tataɓol, mi ventured e nder faggudu taprocie so I goongɗini Mi lootii hono ngool ngonka nguurndam determinism faggudu, sabu miɗo gooŋɗini miijo Karl Marx e firo faggudu daartol e nder lewru e nder [[Afrik]] fof... Nayaɓol ngol, mi fellitii waɗde yah-ngartaa e nder fannuuji hakkille ... Ko ɗum waɗi mi ƴetti tesis wonde emancipaasiyoŋ hakkille ina haani wonande [[Afrik|Afriknaaɓe]] jannguɓe bonɓe. Joyaɓere ... alaa ko waawi sikkeede e Risorgimento politik [[Afrik|Afriknaajo]], nde tawnoo wellitaare ɗeen sarɗiiji ina ɗaɓɓi ndimaagu nguurndam, ndimaagu, e jokkude wellitaare." Weltaare Neo; Azikiwe huutoriima pinal [[Afrik|Afriknaaɓe]] e faggudu [[Afrik|Afriknaaɓe]] ko adii koloñaal ngam ƴellitde miijo makko faggudu Neo-Welfarist, o wasiyii eklektisism e pragmatism ngam wonde tuugnorgal filosofi wonande neo-welfarism.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/371667097|title=A Philosophical Appraisal of Azikiwe's Neo-Welfarism Introduction|format=PDF}}</ref> Pragmatisme eklektik; Eklektik-pragmatism wonande Azikiwe ko feere ɓurnde moƴƴude ngam haɓaade haa teeŋti e goongaaji keewɗi fannuuji faggudu e politik. Ko feere etaade yuɓɓinde miijooji nannduɗi e luurondirɗi, wonaa e safrude luural, kono ko e suɓaade e hawrude e ko nafata e ko waawi huutoreede e kala heen ngam heɓde paandaale yiɗde. Nii woni, pragmatisme eklektik ina wayi no ko feere ɓurnde moƴƴude ngam haɓaade caɗeele Afrik e nder ƴeewndorɗe ceertuɗe e teskinɗe ɗe njiylotonoo ɗe.<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/371667097|title=A Philosophical Appraisal of Azikiwe's Neo-Welfarism Introduction|format=PDF}}</ref> [[File:Independence Hall (Indy Hall) and Nnamdi Azikiwe Hall (Zik Hall) from topmost floor of Abdulsalami Abubakar Hall (AAH), University of Ibadan.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe Hall, Duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ibadan]]]] [[File:Dr. Nnamdi Azikiwe.jpg|thumb|Nnamdi Azikiwe, dowla Imo]] [[File:Azikiwe Postage Stamps.jpg|thumb|Azikiwe tonngoode hitaande 1964]] [[File:Azikiwe 500 Naira note.jpg|thumb|Azikiwe on 500 naira note]] === Golle === Zik (1961) Odiseeji am (1971) Afrik keso (1973) Liberiyaa e nder politik winndere (1931) ——— (hitaande 1966). Teemedere Ciimtol Ciimtol e Yimre Rt. Hon. Doktoor Nnamdi Azikiwe. Duɗal njuɓɓudi e karallaagal. <nowiki>ISBN 978-2736-09-0</nowiki>. Sifaa siyaasaaku ngam lesdi [[Naajeeriya]] (1943) Faggudu leydi Naajeeriya (1943) Zik: Cuɓagol konnguɗi Doktoor Nnamdi Azikiwe (1961) Daartol warngo: Goonga walla fenaande? (1946) Ko adii men ina woodi yanaande udditiinde (1947) Jaango Pan-[[Afrik]] (1961) Goongaaji ngootaagu Afrik (1965) Iwdi wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya (1969) Mi ɗon nuɗɗina Naajeeriya gooto (1969) Eɓɓooje jam ngam joofnude wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]] (1969) Kaaldigal dow Laamorde Kesum ngam Naajeeriya (1974) Taggol lesɗe ɗuuɗɗe nder [[Naajeeriya]], limngal siyaasaaku (1974) Demokaraasi e jeertinaango konu (1974) Reorientaasiyoŋ miijooji [[Najeriya]] : yeewtere ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 1976, e ñalngu udditgol kaalis dokkal UNN (1976) Hare men ngam Ndimaagu; Kiriis luumo [[Onitsha]] (1976) Njaafoɗen Ɓiɓɓe Men. Eeraango feewde e ardiiɓe e yimɓe [[Onitsha]] e nder caɗeele luumo (1976) Koolol jimɗi (1977) Soliloquies wolde nder leydi: Ko ɓuri heewde e jimɗi (1977) Teemedde e nder miijo renndo e politik [[Afrik]] (1978) Gartirgol Demokaraasi [[Naajeeriya]] (1978) Golle ɓennuɗe ɗe ngalaa nanndo: Jaabawol am e caɗeele mawɗo Awolowo (1979) Haala ɓernde (1979) ——— (hitaande 1980). Miijo ngam [[Naajeeriya]]: Kapitaalisma, Sosiyaalisma walla Weltaare?. Makmilan leydi Nijeer. h. 196. <nowiki>ISBN 9789781325212</nowiki>. ——— (hitaande 1983). Bonannde Hoolaare e NPN. ——— (hitaande 1983). Daartol Maa Ƴeewto Goongɗinɓe. == Ƴeew kadi == Ngenndiyankaagal Afrik Filoosofi Zikist Njeenaari Zik == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Nyaddo]] [[Category:Naajeeriya]] 1sod0uwm3rbakm08zoxdehaxl9vb53j Ono Station (Nagasaki) 0 43629 183730 2026-08-22T15:17:21Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Ono (小野駅, Ono-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 4,8 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. Suudu fadndo ina woni e hakkunde laylaytol ngol. Stasiyo..." 183730 wikitext text/x-wiki Gartirgol Ono (小野駅, Ono-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 4,8 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. Suudu fadndo ina woni e hakkunde laylaytol ngol. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Daaldal Daaldal Tariya Ndeeɗoo dingiral udditaa ko ñalnde 20 marse 1911, innde mum waylaa wonti dingiral Onohonmachi (小野本町駅, Onohonmachi-eki) ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1964 2019. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 26 124 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 72 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Isahaya Ono Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 99sve9zt3exm2hl1ep3acsiuv4oubf7 183731 183730 2026-08-22T15:17:55Z Ilya Discuss 10103 183731 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgol Ono (小野駅, Ono-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 4,8 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. Suudu fadndo ina woni e hakkunde laylaytol ngol. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Daaldal Daaldal Tariya Ndeeɗoo dingiral udditaa ko ñalnde 20 marse 1911, innde mum waylaa wonti dingiral Onohonmachi (小野本町駅, Onohonmachi-eki) ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1964 2019. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 26 124 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 72 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Isahaya Ono Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 5d9981dbyduni94zdtoha2zux6rndnm 183732 183731 2026-08-22T15:20:30Z Ilya Discuss 10103 183732 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ono''' (小野駅, Ono-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 4,8 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. Suudu fadndo ina woni e hakkunde laylaytol ngol. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Daaldal Daaldal == Tariya Ndeeɗoo dingiral udditaa ko ñalnde 20 marse 1911, innde mum waylaa wonti dingiral Onohonmachi (小野本町駅, Onohonmachi-eki) ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1964 2019. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 26 124 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 72 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Isahaya Ono == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 32xj9q5njdhoj4h6ughz32ifct2hsjj 183733 183732 2026-08-22T15:21:51Z Ilya Discuss 10103 183733 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ono''' (小野駅, Ono-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 4,8 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0030_ono.htm|title=小野駅|trans-title=Ono Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol. Suudu fadndo ina woni e hakkunde laylaytol ngol. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Daaldal Daaldal == Tariya Ndeeɗoo dingiral udditaa ko ñalnde 20 marse 1911, innde mum waylaa wonti dingiral Onohonmachi (小野本町駅, Onohonmachi-eki) ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1964 2019. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 26 124 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 72 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Isahaya Ono == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == coj1efd7aqfq46wtzjozbutf1y2as78 183734 183733 2026-08-22T15:22:43Z Ilya Discuss 10103 183734 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ono''' (小野駅, Ono-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 4,8 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0030_ono.htm|title=小野駅|trans-title=Ono Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol..<ref>{{Cite web|url=https://www.shimatetsu.co.jp/infos/detail/?id=131|title=10月以降の鉄道・バスの各種変更について|trans-title=Changes in railway and bus from October|date=30 September 2019|accessdate=13 October 2019|author=Shimabara Railway|language=ja}}</ref> Suudu fadndo ina woni e hakkunde laylaytol ngol. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Daaldal Daaldal == Tariya Ndeeɗoo dingiral udditaa ko ñalnde 20 marse 1911, innde mum waylaa wonti dingiral Onohonmachi (小野本町駅, Onohonmachi-eki) ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1964 2019. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 26 124 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 72 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Isahaya Ono == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 4nbgcvmse9rvvypeu98bv0wnv5xjfqs 183735 183734 2026-08-22T15:23:41Z Ilya Discuss 10103 183735 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ono''' (小野駅, Ono-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 4,8 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0030_ono.htm|title=小野駅|trans-title=Ono Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto tawaaɗo e bannge worgo laawol gootol..<ref>{{Cite web|url=https://www.shimatetsu.co.jp/infos/detail/?id=131|title=10月以降の鉄道・バスの各種変更について|trans-title=Changes in railway and bus from October|date=30 September 2019|accessdate=13 October 2019|author=Shimabara Railway|language=ja}}</ref> Suudu fadndo ina woni e hakkunde laylaytol ngol. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Daaldal Daaldal == Tariya Ndeeɗoo dingiral udditaa ko ñalnde 20 marse 1911, innde mum waylaa wonti dingiral Onohonmachi (小野本町駅, Onohonmachi-eki) ñalnde 7 lewru bowte hitaande 1964 2019. .<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/488846.html|title=第67版(令和2年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 67th Edition|accessdate=16 March 2024|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref> Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 26 124 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 72 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Duɗal leslesal wuro Isahaya Ono == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == e7or21cld75ka7gprnyhc405g80nri3 Onizuka Station 0 43630 183736 2026-08-22T15:25:43Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Onizuka (鬼塚駅, Onizuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi ngol JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 36,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.Sarwisaaji nokkuuji laana Chikuhi ina kuutoroo kadi laabi laana Karatsu e nder sekteer hakkunde Karatsu e Yamamoto kadi ina njokka e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina..." 183736 wikitext text/x-wiki Gartirgol Onizuka (鬼塚駅, Onizuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi ngol JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 36,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.Sarwisaaji nokkuuji laana Chikuhi ina kuutoroo kadi laabi laana Karatsu e nder sekteer hakkunde Karatsu e Yamamoto kadi ina njokka e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e taƴre tolno e paɗe to joofnirde plateau oo. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station. Plateauji hirnaange ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Karatsu e Nishi-Karatsu fuɗnaange ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Saga ngam Imari Yiyngo plateau station e laabi. Yiyngo plateau station e laabi. Tariya Gaaraas oo udditaa ko laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo ñalnde 13 suwee 1899, ko gartirgol ɓeydangol e dow ŋoral laawol ngol ngol lelni e hitaande 1898 gila Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) haa Yamamoto. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 36 601 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 100 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 202 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal as0tyun2tehl7ppgd2g12lmvtz9zr8o 183737 183736 2026-08-22T15:26:06Z Ilya Discuss 10103 183737 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgol Onizuka (鬼塚駅, Onizuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi ngol JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 36,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.Sarwisaaji nokkuuji laana Chikuhi ina kuutoroo kadi laabi laana Karatsu e nder sekteer hakkunde Karatsu e Yamamoto kadi ina njokka e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e taƴre tolno e paɗe to joofnirde plateau oo. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station. Plateauji hirnaange ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Karatsu e Nishi-Karatsu fuɗnaange ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Saga ngam Imari Yiyngo plateau station e laabi. Yiyngo plateau station e laabi. Tariya Gaaraas oo udditaa ko laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo ñalnde 13 suwee 1899, ko gartirgol ɓeydangol e dow ŋoral laawol ngol ngol lelni e hitaande 1898 gila Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) haa Yamamoto. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 36 601 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 100 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 202 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal gd4ezayapl17f7r9curug5x44y8cv2a 183738 183737 2026-08-22T15:28:13Z Ilya Discuss 10103 183738 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Onizuka''' (鬼塚駅, Onizuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi ngol JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 36,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.Sarwisaaji nokkuuji laana Chikuhi ina kuutoroo kadi laabi laana Karatsu e nder sekteer hakkunde Karatsu e Yamamoto kadi ina njokka e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e taƴre tolno e paɗe to joofnirde plateau oo. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station. == Plateauji hirnaange == ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Karatsu e Nishi-Karatsu fuɗnaange ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Saga ngam Imari Yiyngo plateau station e laabi. Yiyngo plateau station e laabi. Tariya Gaaraas oo udditaa ko laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo ñalnde 13 suwee 1899, ko gartirgol ɓeydangol e dow ŋoral laawol ngol ngol lelni e hitaande 1898 gila Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) haa Yamamoto. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 36 601 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 100 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 202 == == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == pk94erxd9ekt8cppawmhc0k3t1stmgr 183739 183738 2026-08-22T15:29:08Z Ilya Discuss 10103 183739 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Onizuka''' (鬼塚駅, Onizuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi ngol JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 36,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.Sarwisaaji nokkuuji laana Chikuhi ina kuutoroo kadi laabi laana Karatsu e nder sekteer hakkunde Karatsu e Yamamoto kadi ina njokka e ndeeɗoo staasiyoŋ.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e taƴre tolno e paɗe to joofnirde plateau oo. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station. == Plateauji hirnaange == ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Karatsu e Nishi-Karatsu fuɗnaange ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Saga ngam Imari Yiyngo plateau station e laabi. Yiyngo plateau station e laabi. Tariya Gaaraas oo udditaa ko laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo ñalnde 13 suwee 1899, ko gartirgol ɓeydangol e dow ŋoral laawol ngol ngol lelni e hitaande 1898 gila Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) haa Yamamoto. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 36 601 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 100 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 202 == == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ndyicn6x0398nw2l3e57n7bssxfwxlp 183740 183739 2026-08-22T15:29:48Z Ilya Discuss 10103 183740 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Onizuka''' (鬼塚駅, Onizuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi ngol JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 36,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.Sarwisaaji nokkuuji laana Chikuhi ina kuutoroo kadi laabi laana Karatsu e nder sekteer hakkunde Karatsu e Yamamoto kadi ina njokka e ndeeɗoo staasiyoŋ.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e taƴre tolno e paɗe to joofnirde plateau oo. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0100_oniduka.htm|title=鬼塚|trans-title=Onizuka|access-date=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=ja|pages=13, 81}}</ref> == Plateauji hirnaange == ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Karatsu e Nishi-Karatsu fuɗnaange ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Saga ngam Imari Yiyngo plateau station e laabi. Yiyngo plateau station e laabi. Tariya Gaaraas oo udditaa ko laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo ñalnde 13 suwee 1899, ko gartirgol ɓeydangol e dow ŋoral laawol ngol ngol lelni e hitaande 1898 gila Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) haa Yamamoto. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 36 601 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 100 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 202 == == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 3twz6a2qmkvqjovle4nm2v5qa24pom6 183741 183740 2026-08-22T15:30:40Z Ilya Discuss 10103 183741 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Onizuka''' (鬼塚駅, Onizuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi ngol JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 36,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.Sarwisaaji nokkuuji laana Chikuhi ina kuutoroo kadi laabi laana Karatsu e nder sekteer hakkunde Karatsu e Yamamoto kadi ina njokka e ndeeɗoo staasiyoŋ.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e taƴre tolno e paɗe to joofnirde plateau oo. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0100_oniduka.htm|title=鬼塚|trans-title=Onizuka|access-date=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=ja|pages=13, 81}}</ref> == Plateauji hirnaange == ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Karatsu e Nishi-Karatsu fuɗnaange ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Saga ngam Imari Yiyngo plateau station e laabi. Yiyngo plateau station e laabi. Tariya Gaaraas oo udditaa ko laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo ñalnde 13 suwee 1899, ko gartirgol ɓeydangol e dow ŋoral laawol ngol ngol lelni e hitaande 1898 gila Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) haa Yamamoto.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 36 601 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 100 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 202 == == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == cpbt1yx3mcpo6l24xaekvq2c1lkc0uy 183742 183741 2026-08-22T15:31:30Z Ilya Discuss 10103 183742 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Onizuka''' (鬼塚駅, Onizuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi ngol JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 36,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.Sarwisaaji nokkuuji laana Chikuhi ina kuutoroo kadi laabi laana Karatsu e nder sekteer hakkunde Karatsu e Yamamoto kadi ina njokka e ndeeɗoo staasiyoŋ.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e taƴre tolno e paɗe to joofnirde plateau oo. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0100_oniduka.htm|title=鬼塚|trans-title=Onizuka|access-date=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=ja|pages=13, 81}}</ref> == Plateauji hirnaange == ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Karatsu e Nishi-Karatsu fuɗnaange ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Saga ngam Imari Yiyngo plateau station e laabi. Yiyngo plateau station e laabi. Tariya Gaaraas oo udditaa ko laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo ñalnde 13 suwee 1899, ko gartirgol ɓeydangol e dow ŋoral laawol ngol ngol lelni e hitaande 1898 gila Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) haa Yamamoto.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|access-date=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 36 601 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 100 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 202 == == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 75bfja3x3y8w3n2el9b0fswb9bzpgtx 183743 183742 2026-08-22T15:31:54Z Ilya Discuss 10103 183743 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Onizuka''' (鬼塚駅, Onizuka-eki) ko gartirgol laana njoorndi ngol JR Kyushu gollotoo, woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 36,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota.Sarwisaaji nokkuuji laana Chikuhi ina kuutoroo kadi laabi laana Karatsu e nder sekteer hakkunde Karatsu e Yamamoto kadi ina njokka e ndeeɗoo staasiyoŋ.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=3 March 2018}}</ref> Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e taƴre tolno e paɗe to joofnirde plateau oo. Koɗorɗe welooji ina mbaɗee sara damal station.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0100_oniduka.htm|title=鬼塚|trans-title=Onizuka|access-date=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=ja|pages=13, 81}}</ref> == Plateauji hirnaange == ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Karatsu e Nishi-Karatsu fuɗnaange ■ Laana JK Karatsu / Laana Chikuhi ngam Saga ngam Imari Yiyngo plateau station e laabi. Yiyngo plateau station e laabi. Tariya Gaaraas oo udditaa ko laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo ñalnde 13 suwee 1899, ko gartirgol ɓeydangol e dow ŋoral laawol ngol ngol lelni e hitaande 1898 gila Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) haa Yamamoto.<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|access-date=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 36 601 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 100 yah-ngartaa e yontere kala. == Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 202 == == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == n3rf1hlgby1hsbmztgkjhed7vujb4x0 Ōmura Station (Nagasaki) 0 43631 183744 2026-08-22T15:35:10Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Ōmura (大村駅, Ōmura-eki) ko gartirgal mawngal laana njoorndi e nder wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 36,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗ..." 183744 wikitext text/x-wiki Gaaraas Ōmura (大村駅, Ōmura-eki) ko gartirgal mawngal laana njoorndi e nder wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 36,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. A siding branches off track 1. Suudu station nduu ko suudu leɗɗe, ndu mahiraa ko e hitaande 1918. Ina waɗi suudu reentordu, kiosk, masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otomaatik e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ngol gollotoo ko e windo tikket ngo ina waɗi nokku Midori no Madoguchi. Mahdi rajo ngoo ina waɗi kadi nokkuuji rajo renndo "FM Omura 76.3". Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) ñalnde 5 mee 1895 e Haiki ñalnde 10 sulyee 1897. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange-rewo Baymura e dow eŌpe terminal keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Nde wonti nokku rewrude e laawol ñalnde 27 noowammbar e ndeen hitaande nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Isahaya, Kikitsu e jokkondirde e laawol gadanol ngol to Nagayo, ngol heɓi laawol rewrude e Urakami, ngol anndiraa ndeen Nagasaki. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki e Ōmura haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol e daande maayo Ariake toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Laawol ummoraade Haiki rewrude e Ōmura haa Isahaya wonti toɗɗagol Laabi Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1920 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 75ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Bus Ken'ei Nagasaki (Biro yah-ngartaa e diiwaan Nagasaki) nokku otooji Ōmura Biro wuro Ōmura Aeroport Nagasaki - Waylude e oto Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 39qectfm8u50zytgqmre8zm53awahoe 183745 183744 2026-08-22T15:36:06Z Ilya Discuss 10103 183745 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Ōmura (大村駅, Ōmura-eki) ko gartirgal mawngal laana njoorndi e nder wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 36,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. A siding branches off track 1. Suudu station nduu ko suudu leɗɗe, ndu mahiraa ko e hitaande 1918. Ina waɗi suudu reentordu, kiosk, masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otomaatik e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ngol gollotoo ko e windo tikket ngo ina waɗi nokku Midori no Madoguchi. Mahdi rajo ngoo ina waɗi kadi nokkuuji rajo renndo "FM Omura 76.3". Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) ñalnde 5 mee 1895 e Haiki ñalnde 10 sulyee 1897. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange-rewo Baymura e dow eŌpe terminal keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Nde wonti nokku rewrude e laawol ñalnde 27 noowammbar e ndeen hitaande nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Isahaya, Kikitsu e jokkondirde e laawol gadanol ngol to Nagayo, ngol heɓi laawol rewrude e Urakami, ngol anndiraa ndeen Nagasaki. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki e Ōmura haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol e daande maayo Ariake toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Laawol ummoraade Haiki rewrude e Ōmura haa Isahaya wonti toɗɗagol Laabi Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1920 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 75ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Bus Ken'ei Nagasaki (Biro yah-ngartaa e diiwaan Nagasaki) nokku otooji Ōmura Biro wuro Ōmura Aeroport Nagasaki - Waylude e oto Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 8croqrfezqwl51lqhp6qsxq4f8gbfe0 183746 183745 2026-08-22T15:42:39Z Ilya Discuss 10103 183746 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Ōmura''' (大村駅, Ōmura-eki) ko gartirgal mawngal laana njoorndi e nder wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 36,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. A siding branches off track 1. Suudu station nduu ko suudu leɗɗe, ndu mahiraa ko e hitaande 1918. Ina waɗi suudu reentordu, kiosk, masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otomaatik e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ngol gollotoo ko e windo tikket ngo ina waɗi nokku Midori no Madoguchi. Mahdi rajo ngoo ina waɗi kadi nokkuuji rajo renndo "FM Omura 76.3". Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) ñalnde 5 mee 1895 e Haiki ñalnde 10 sulyee 1897. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange-rewo Baymura e dow eŌpe terminal keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Nde wonti nokku rewrude e laawol ñalnde 27 noowammbar e ndeen hitaande nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Isahaya, Kikitsu e jokkondirde e laawol gadanol ngol to Nagayo, ngol heɓi laawol rewrude e Urakami, ngol anndiraa ndeen Nagasaki. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki e Ōmura haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol e daande maayo Ariake toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Laawol ummoraade == Haiki rewrude e Ōmura haa Isahaya wonti toɗɗagol Laabi Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1920 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 75ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Bus Ken'ei Nagasaki (Biro yah-ngartaa e diiwaan Nagasaki) nokku otooji Ōmura Biro wuro Ōmura Aeroport Nagasaki - Waylude e oto Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == hogad7hhrcoe3yylfwki1x4hraqv4is 183747 183746 2026-08-22T15:43:31Z Ilya Discuss 10103 183747 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Ōmura''' (大村駅, Ōmura-eki) ko gartirgal mawngal laana njoorndi e nder wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 36,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. A siding branches off track 1. Suudu station nduu ko suudu leɗɗe, ndu mahiraa ko e hitaande 1918. Ina waɗi suudu reentordu, kiosk, masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otomaatik e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ngol gollotoo ko e windo tikket ngo ina waɗi nokku Midori no Madoguchi. Mahdi rajo ngoo ina waɗi kadi nokkuuji rajo renndo "FM Omura 76.3". Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) ñalnde 5 mee 1895 e Haiki ñalnde 10 sulyee 1897. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange-rewo Baymura e dow eŌpe terminal keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Nde wonti nokku rewrude e laawol ñalnde 27 noowammbar e ndeen hitaande nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Isahaya, Kikitsu e jokkondirde e laawol gadanol ngol to Nagayo, ngol heɓi laawol rewrude e Urakami, ngol anndiraa ndeen Nagasaki. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki e Ōmura haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol e daande maayo Ariake toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Laawol ummoraade == Haiki rewrude e Ōmura haa Isahaya wonti toɗɗagol Laabi Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1920 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 75ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Bus Ken'ei Nagasaki (Biro yah-ngartaa e diiwaan Nagasaki) nokku otooji Ōmura Biro wuro Ōmura Aeroport Nagasaki - Waylude e oto Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 57cfwpx8nb1pkz3ug67lr81epg6rezt 183748 183747 2026-08-22T15:44:52Z Ilya Discuss 10103 183748 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Ōmura''' (大村駅, Ōmura-eki) ko gartirgal mawngal laana njoorndi e nder wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 36,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191470_1601.html|title=大村|trans-title=Ōmura|accessdate=21 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. A siding branches off track 1. Suudu station nduu ko suudu leɗɗe, ndu mahiraa ko e hitaande 1918. Ina waɗi suudu reentordu, kiosk, masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otomaatik e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ngol gollotoo ko e windo tikket ngo ina waɗi nokku Midori no Madoguchi. Mahdi rajo ngoo ina waɗi kadi nokkuuji rajo renndo "FM Omura 76.3". Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) ñalnde 5 mee 1895 e Haiki ñalnde 10 sulyee 1897. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange-rewo Baymura e dow eŌpe terminal keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Nde wonti nokku rewrude e laawol ñalnde 27 noowammbar e ndeen hitaande nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Isahaya, Kikitsu e jokkondirde e laawol gadanol ngol to Nagayo, ngol heɓi laawol rewrude e Urakami, ngol anndiraa ndeen Nagasaki. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki e Ōmura haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol e daande maayo Ariake toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Laawol ummoraade == Haiki rewrude e Ōmura haa Isahaya wonti toɗɗagol Laabi Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1920 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 75ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Bus Ken'ei Nagasaki (Biro yah-ngartaa e diiwaan Nagasaki) nokku otooji Ōmura Biro wuro Ōmura Aeroport Nagasaki - Waylude e oto Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == kh8j32o5ccgyu54s1pfpeus9jfjsrzn 183749 183748 2026-08-22T15:45:23Z Ilya Discuss 10103 183749 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Ōmura''' (大村駅, Ōmura-eki) ko gartirgal mawngal laana njoorndi e nder wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 36,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191470_1601.html|title=大村|trans-title=Ōmura|accessdate=21 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. A siding branches off track 1. Suudu station nduu ko suudu leɗɗe, ndu mahiraa ko e hitaande 1918. Ina waɗi suudu reentordu, kiosk, masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otomaatik e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0100_oomura.htm|title=大村|trans-title=Ōmura|accessdate=19 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=36, 73}}</ref><ref name="ameblo">{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12061959490.html|title=大村線・大村駅に行ってきました|trans-title=I went to Ōmura Station Ōmura Line|date=15 August 2015|accessdate=21 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ngol gollotoo ko e windo tikket ngo ina waɗi nokku Midori no Madoguchi. Mahdi rajo ngoo ina waɗi kadi nokkuuji rajo renndo "FM Omura 76.3". Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) ñalnde 5 mee 1895 e Haiki ñalnde 10 sulyee 1897. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange-rewo Baymura e dow eŌpe terminal keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Nde wonti nokku rewrude e laawol ñalnde 27 noowammbar e ndeen hitaande nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Isahaya, Kikitsu e jokkondirde e laawol gadanol ngol to Nagayo, ngol heɓi laawol rewrude e Urakami, ngol anndiraa ndeen Nagasaki. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki e Ōmura haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol e daande maayo Ariake toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Laawol ummoraade == Haiki rewrude e Ōmura haa Isahaya wonti toɗɗagol Laabi Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1920 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 75ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Bus Ken'ei Nagasaki (Biro yah-ngartaa e diiwaan Nagasaki) nokku otooji Ōmura Biro wuro Ōmura Aeroport Nagasaki - Waylude e oto Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ems248ohq6b4akao4fgnuz9mfi1v8u5 183750 183749 2026-08-22T15:46:06Z Ilya Discuss 10103 183750 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Ōmura''' (大村駅, Ōmura-eki) ko gartirgal mawngal laana njoorndi e nder wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 36,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191470_1601.html|title=大村|trans-title=Ōmura|accessdate=21 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. A siding branches off track 1. Suudu station nduu ko suudu leɗɗe, ndu mahiraa ko e hitaande 1918. Ina waɗi suudu reentordu, kiosk, masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otomaatik e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0100_oomura.htm|title=大村|trans-title=Ōmura|accessdate=19 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=36, 73}}</ref><ref name="ameblo">{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12061959490.html|title=大村線・大村駅に行ってきました|trans-title=I went to Ōmura Station Ōmura Line|date=15 August 2015|accessdate=21 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ngol gollotoo ko e windo tikket ngo ina waɗi nokku Midori no Madoguchi.<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|title=長崎支店内各駅|trans-title=Stations within the Nagasaki Branch|accessdate=16 March 2018|website=JRTE website}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600260|title=大村駅|trans-title=Ōmura Station|accessdate=19 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Mahdi rajo ngoo ina waɗi kadi nokkuuji rajo renndo "FM Omura 76.3". Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) ñalnde 5 mee 1895 e Haiki ñalnde 10 sulyee 1897. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange-rewo Baymura e dow eŌpe terminal keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Nde wonti nokku rewrude e laawol ñalnde 27 noowammbar e ndeen hitaande nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Isahaya, Kikitsu e jokkondirde e laawol gadanol ngol to Nagayo, ngol heɓi laawol rewrude e Urakami, ngol anndiraa ndeen Nagasaki. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki e Ōmura haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol e daande maayo Ariake toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Laawol ummoraade == Haiki rewrude e Ōmura haa Isahaya wonti toɗɗagol Laabi Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1920 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 75ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Bus Ken'ei Nagasaki (Biro yah-ngartaa e diiwaan Nagasaki) nokku otooji Ōmura Biro wuro Ōmura Aeroport Nagasaki - Waylude e oto Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == fily2vvnk0n6c8nfhtdp637b0px5y29 183751 183750 2026-08-22T15:47:35Z Ilya Discuss 10103 183751 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Ōmura''' (大村駅, Ōmura-eki) ko gartirgal mawngal laana njoorndi e nder wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollortoo, ina woni 36,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191470_1601.html|title=大村|trans-title=Ōmura|accessdate=21 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi gonɗi e banngeeji ɗii, ina kuutoroo laabi ɗiɗi. A siding branches off track 1. Suudu station nduu ko suudu leɗɗe, ndu mahiraa ko e hitaande 1918. Ina waɗi suudu reentordu, kiosk, masiŋaaji yeeyooɓe biyeeji otomaatik e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0100_oomura.htm|title=大村|trans-title=Ōmura|accessdate=19 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=36, 73}}</ref><ref name="ameblo">{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12061959490.html|title=大村線・大村駅に行ってきました|trans-title=I went to Ōmura Station Ōmura Line|date=15 August 2015|accessdate=21 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ngol gollotoo ko e windo tikket ngo ina waɗi nokku Midori no Madoguchi.<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|title=長崎支店内各駅|trans-title=Stations within the Nagasaki Branch|accessdate=16 March 2018|website=JRTE website}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600260|title=大村駅|trans-title=Ōmura Station|accessdate=19 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Mahdi rajo ngoo ina waɗi kadi nokkuuji rajo renndo "FM Omura 76.3". Plateauji 1 ■ Laana Ōmura ngam Huis sappo Bosch e Sasebo 2 ■ Laana Ōmura ngam Isahaya e Nagasaki Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo, e nder mahngo laana njoorndi feewde Nagasaki, udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) ñalnde 5 mee 1895 e Haiki ñalnde 10 sulyee 1897. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange-rewo Baymura e dow eŌpe terminal keso ñalnde 20 lewru Yarkomaa 1898. Nde wonti nokku rewrude e laawol ñalnde 27 noowammbar e ndeen hitaande nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Isahaya, Kikitsu e jokkondirde e laawol gadanol ngol to Nagayo, ngol heɓi laawol rewrude e Urakami, ngol anndiraa ndeen Nagasaki. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Haiki e Ōmura haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol e daande maayo Ariake toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Laawol ummoraade == Haiki rewrude e Ōmura haa Isahaya wonti toɗɗagol Laabi Ōmura. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1920 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 75ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Bus Ken'ei Nagasaki (Biro yah-ngartaa e diiwaan Nagasaki) nokku otooji Ōmura Biro wuro Ōmura Aeroport Nagasaki - Waylude e oto Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == q0jnugprxw13bbq1aemguahzc62xzxu Ōmura Rail Yard Station 0 43632 183752 2026-08-22T15:49:51Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Ōmura-Sharyōkichi-eki) ko wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 31,1 kiloomeeteer (19,3 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station oo, ko mbaydi njamndi jam..." 183752 wikitext text/x-wiki Ōmura-Sharyōkichi-eki) ko wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 31,1 kiloomeeteer (19,3 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station oo, ko mbaydi njamndi jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo, ina waɗi windooji gilaasi mawɗi. Ko ɗum huunde nde alaa ɗo haaɗi. Tariya Gartirgal Ōmura Rail Yard udditaama ñalnde 23 suwee 2022 ngam ɓeydaade darnde e laawol Ōmura gonngol ngol. Stasiyoŋ oo mahaa ko ngam rokkude laawol feewde e werlaa laana njoorndi JR Kyushu ngam Nishi Kyushu Shinkansen, ko ɗum feeñi e innde mum. Nokku taariindi Depot otooji mawɗi Kumamoto Biro njuɓɓudi otooji Omura (Depot otooji Omura) Duɗal prefektuur Nagasaki ngam muumɓe Duɗal haajuuji keertiiɗi Niji no Hara to diiwaan Nagasaki Duɗal hakkundeewal wuro Omura Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal otebbq1n0ob1nuz4asn7sskap8uxyph 183753 183752 2026-08-22T15:50:17Z Ilya Discuss 10103 183753 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Ōmura-Sharyōkichi-eki) ko wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 31,1 kiloomeeteer (19,3 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station oo, ko mbaydi njamndi jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo, ina waɗi windooji gilaasi mawɗi. Ko ɗum huunde nde alaa ɗo haaɗi. Tariya Gartirgal Ōmura Rail Yard udditaama ñalnde 23 suwee 2022 ngam ɓeydaade darnde e laawol Ōmura gonngol ngol. Stasiyoŋ oo mahaa ko ngam rokkude laawol feewde e werlaa laana njoorndi JR Kyushu ngam Nishi Kyushu Shinkansen, ko ɗum feeñi e innde mum. Nokku taariindi Depot otooji mawɗi Kumamoto Biro njuɓɓudi otooji Omura (Depot otooji Omura) Duɗal prefektuur Nagasaki ngam muumɓe Duɗal haajuuji keertiiɗi Niji no Hara to diiwaan Nagasaki Duɗal hakkundeewal wuro Omura Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal ndl42itl552mdtlp30ntp8tjitok8zz 183754 183753 2026-08-22T15:53:02Z Ilya Discuss 10103 183754 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ōmura-Sharyōkichi-eki)''' ko wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 31,1 kiloomeeteer (19,3 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station oo, ko mbaydi njamndi jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo, ina waɗi windooji gilaasi mawɗi. Ko ɗum huunde nde alaa ɗo haaɗi. Tariya Gartirgal Ōmura Rail Yard udditaama ñalnde 23 suwee 2022 ngam ɓeydaade darnde e laawol Ōmura gonngol ngol. Stasiyoŋ oo mahaa ko ngam rokkude laawol feewde e werlaa laana njoorndi JR Kyushu ngam Nishi Kyushu Shinkansen, ko ɗum feeñi e innde mum. Nokku taariindi Depot otooji mawɗi Kumamoto Biro njuɓɓudi otooji Omura (Depot otooji Omura) Duɗal prefektuur Nagasaki ngam muumɓe Duɗal haajuuji keertiiɗi Niji no Hara to diiwaan Nagasaki Duɗal hakkundeewal wuro Omura == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 51bx18s2yrm10eu911sfe6qofmu26xz 183755 183754 2026-08-22T15:53:59Z Ilya Discuss 10103 183755 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ōmura-Sharyōkichi-eki)''' ko wuro Ōmura, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 31,1 kiloomeeteer (19,3 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, Rapid Seaside Liner ina joofna kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station oo, ko mbaydi njamndi jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo, ina waɗi windooji gilaasi mawɗi. Ko ɗum huunde nde alaa ɗo haaɗi.<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0080_takematsu.htm|title=竹松|trans-title=Takematsu|accessdate=19 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Tariya Gartirgal Ōmura Rail Yard udditaama ñalnde 23 suwee 2022 ngam ɓeydaade darnde e laawol Ōmura gonngol ngol. Stasiyoŋ oo mahaa ko ngam rokkude laawol feewde e werlaa laana njoorndi JR Kyushu ngam Nishi Kyushu Shinkansen, ko ɗum feeñi e innde mum. Nokku taariindi Depot otooji mawɗi Kumamoto Biro njuɓɓudi otooji Omura (Depot otooji Omura) Duɗal prefektuur Nagasaki ngam muumɓe Duɗal haajuuji keertiiɗi Niji no Hara to diiwaan Nagasaki Duɗal hakkundeewal wuro Omura == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == biu8fvsz62sn7xcpuko98abwxb66tlg Omoromachi Station 0 43633 183756 2026-08-22T15:55:15Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Omoromachi (おもろまち駅, Omoromachi-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaaɗo e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. E nder peeje gadane ɗee, ndeeɗoo dingiral ina foti wiyeede dingiral Makabi, caggal diiwaan keedɗo oo, kono udditaa ko dingiral Omoromachi ñalnde 10 ut 2003. Staasiyoŋ oo ina gollina nokku Omoromachi Shintoshin (Ɓernde/Cakaare Wuro Keso), tawi ina waɗi nokku coodgu mawɗo mo yahooɓe toowɓe njokkondirt..." 183756 wikitext text/x-wiki Gartirgal Omoromachi (おもろまち駅, Omoromachi-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaaɗo e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. E nder peeje gadane ɗee, ndeeɗoo dingiral ina foti wiyeede dingiral Makabi, caggal diiwaan keedɗo oo, kono udditaa ko dingiral Omoromachi ñalnde 10 ut 2003. Staasiyoŋ oo ina gollina nokku Omoromachi Shintoshin (Ɓernde/Cakaare Wuro Keso), tawi ina waɗi nokku coodgu mawɗo mo yahooɓe toowɓe njokkondirta e staasiyoŋ oo, nokku Shintoshin Park, e Musée Prefecture Okinawa. Gila ko adii Gartirgal Asato, rewrude e Gartirgal Omoromachi, haa caggal Gartirgal Furujima seeɗa, laabi laana njoorndi ɗii ina ndoga dow, ina njokki e laawol ngenndi Japon 330 (Asato Bypass). Chime fiyaaɗo ngam anndude gargol e yaltugol otooji ko jimol aadaaji Okinawan biyeteengol Danjukariyushi. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi toowɗe banngeeji, kuutortooɗe laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ Omoromachi udditaa ko e lewru ut 2003. Jokkondire yaajɗe q3kme2nvmf9ccqdfbgczevwnj1ydun6 183757 183756 2026-08-22T15:55:42Z Ilya Discuss 10103 183757 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Omoromachi (おもろまち駅, Omoromachi-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaaɗo e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. E nder peeje gadane ɗee, ndeeɗoo dingiral ina foti wiyeede dingiral Makabi, caggal diiwaan keedɗo oo, kono udditaa ko dingiral Omoromachi ñalnde 10 ut 2003. Staasiyoŋ oo ina gollina nokku Omoromachi Shintoshin (Ɓernde/Cakaare Wuro Keso), tawi ina waɗi nokku coodgu mawɗo mo yahooɓe toowɓe njokkondirta e staasiyoŋ oo, nokku Shintoshin Park, e Musée Prefecture Okinawa. Gila ko adii Gartirgal Asato, rewrude e Gartirgal Omoromachi, haa caggal Gartirgal Furujima seeɗa, laabi laana njoorndi ɗii ina ndoga dow, ina njokki e laawol ngenndi Japon 330 (Asato Bypass). Chime fiyaaɗo ngam anndude gargol e yaltugol otooji ko jimol aadaaji Okinawan biyeteengol Danjukariyushi. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi toowɗe banngeeji, kuutortooɗe laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ Omoromachi udditaa ko e lewru ut 2003. Jokkondire yaajɗe sdazcucylmk758x41b65t53x766ev48 183758 183757 2026-08-22T15:57:22Z Ilya Discuss 10103 183758 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''''Gartirgal Omoromachi''''' (おもろまち駅, Omoromachi-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) tawaaɗo e Naha, e nder diiwaan Okinawa, Japon. E nder peeje gadane ɗee, ndeeɗoo dingiral ina foti wiyeede dingiral Makabi, caggal diiwaan keedɗo oo, kono udditaa ko dingiral Omoromachi ñalnde 10 ut 2003. Staasiyoŋ oo ina gollina nokku Omoromachi Shintoshin (Ɓernde/Cakaare Wuro Keso), tawi ina waɗi nokku coodgu mawɗo mo yahooɓe toowɓe njokkondirta e staasiyoŋ oo, nokku Shintoshin Park, e Musée Prefecture Okinawa. Gila ko adii Gartirgal Asato, rewrude e Gartirgal Omoromachi, haa caggal Gartirgal Furujima seeɗa, laabi laana njoorndi ɗii ina ndoga dow, ina njokki e laawol ngenndi Japon 330 (Asato Bypass). == Chime fiyaaɗo == ngam anndude gargol e yaltugol otooji ko jimol aadaaji Okinawan biyeteengol Danjukariyushi. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi toowɗe banngeeji, kuutortooɗe laabi ɗiɗi. == Plateauji == 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Staasiyoŋ Omoromachi udditaa ko e lewru ut 2003. == Jokkondire yaajɗe == fblus3qvxslgofm6m43c4ezmuisst8j Ōkawano Station 0 43634 183759 2026-08-22T15:59:28Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Ōkawano (大川野駅, Ōkawano-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 12,9 km. Gaagaa terminal to Yamamoto, ko dingiral tan woni nokku e ooɗoo taƴre laana ndiwoowa jogiika loowdi paaspoor ndi addanta otooji jahrooji e banngeeji ceertuɗi r..." 183759 wikitext text/x-wiki Gartirgal Ōkawano (大川野駅, Ōkawano-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 12,9 km. Gaagaa terminal to Yamamoto, ko dingiral tan woni nokku e ooɗoo taƴre laana ndiwoowa jogiika loowdi paaspoor ndi addanta otooji jahrooji e banngeeji ceertuɗi rewde hakkunde mum en. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station ndii, mahiraa ko e hitaande 2006, ko mahdi leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon, ina waɗi lampa asamaan. Ina waɗi suudu daɗndo kam e nokku renndo nokku oo. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol taƴgol tolno. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokkuure Hizen-Nagano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njamndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. E hitaande 2006, ardiiɓe wuro Ōkawa, ngam jaabtaade ɗaɓɓaande hoɗɓe, udditi suudu renndo Bizan (眉山ふるさと館, Bizan-furusato-kan) ngam lomtaade suudu station ndu ɓuuɓnanoo e hitaande 2001 kadi ina waɗi laabi ɗiɗi ko nokku renndo, ina waɗi cuuɗi baawɗi renndineede ngam waɗde batuuji, e nokku ɗo kollirgol woni ɗoo, tawa ina waɗi kollirɗe ko faati e daartol e faggudu diiwaan oo. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 14 883 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 41 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Nokkuure renndo Okawa (Imari City Catal Okawa) Duɗal leslesal Okawa wuro Imari Tuugnorgal c94nk8r8tihxngi3iwfw4erafon5ewj 183760 183759 2026-08-22T15:59:52Z Ilya Discuss 10103 183760 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Ōkawano (大川野駅, Ōkawano-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 12,9 km. Gaagaa terminal to Yamamoto, ko dingiral tan woni nokku e ooɗoo taƴre laana ndiwoowa jogiika loowdi paaspoor ndi addanta otooji jahrooji e banngeeji ceertuɗi rewde hakkunde mum en. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station ndii, mahiraa ko e hitaande 2006, ko mahdi leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon, ina waɗi lampa asamaan. Ina waɗi suudu daɗndo kam e nokku renndo nokku oo. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol taƴgol tolno. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokkuure Hizen-Nagano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njamndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. E hitaande 2006, ardiiɓe wuro Ōkawa, ngam jaabtaade ɗaɓɓaande hoɗɓe, udditi suudu renndo Bizan (眉山ふるさと館, Bizan-furusato-kan) ngam lomtaade suudu station ndu ɓuuɓnanoo e hitaande 2001 kadi ina waɗi laabi ɗiɗi ko nokku renndo, ina waɗi cuuɗi baawɗi renndineede ngam waɗde batuuji, e nokku ɗo kollirgol woni ɗoo, tawa ina waɗi kollirɗe ko faati e daartol e faggudu diiwaan oo. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 14 883 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 41 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Nokkuure renndo Okawa (Imari City Catal Okawa) Duɗal leslesal Okawa wuro Imari Tuugnorgal 8ag1jznjzy700p9pk5t5uln9ybt39vi 183761 183760 2026-08-22T16:02:43Z Ilya Discuss 10103 183761 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōkawano''' (大川野駅, Ōkawano-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 12,9 km. Gaagaa terminal to Yamamoto, ko dingiral tan woni nokku e ooɗoo taƴre laana ndiwoowa jogiika loowdi paaspoor ndi addanta otooji jahrooji e banngeeji ceertuɗi rewde hakkunde mum en. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station ndii, mahiraa ko e hitaande 2006, ko mahdi leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon, ina waɗi lampa asamaan. Ina waɗi suudu daɗndo kam e nokku renndo nokku oo. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol taƴgol tolno. == Stations gonɗe == saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokkuure Hizen-Nagano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njamndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. E hitaande 2006, ardiiɓe wuro Ōkawa, ngam jaabtaade ɗaɓɓaande hoɗɓe, udditi suudu renndo Bizan (眉山ふるさと館, Bizan-furusato-kan) ngam lomtaade suudu station ndu ɓuuɓnanoo e hitaande 2001 kadi ina waɗi laabi ɗiɗi ko nokku renndo, ina waɗi cuuɗi baawɗi renndineede ngam waɗde batuuji, e nokku ɗo kollirgol woni ɗoo, tawa ina waɗi kollirɗe ko faati e daartol e faggudu diiwaan oo. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 14 883 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 41 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Nokkuure renndo Okawa (Imari City Catal Okawa) Duɗal leslesal Okawa wuro Imari == Tuugnorgal == rjsvzidu0xowld9jxnxh2zyym7g1fx5 183762 183761 2026-08-22T16:04:42Z Ilya Discuss 10103 183762 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōkawano''' (大川野駅, Ōkawano-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 12,9 km. Gaagaa terminal to Yamamoto, ko dingiral tan woni nokku e ooɗoo taƴre laana ndiwoowa jogiika loowdi paaspoor ndi addanta otooji jahrooji e banngeeji ceertuɗi rewde hakkunde mum en. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station ndii, mahiraa ko e hitaande 2006, ko mahdi leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon, ina waɗi lampa asamaan. Ina waɗi suudu daɗndo kam e nokku renndo nokku oo. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol taƴgol tolno. == Stations gonɗe == saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokkuure Hizen-Nagano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njamndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. E hitaande 2006, ardiiɓe wuro Ōkawa, ngam jaabtaade ɗaɓɓaande hoɗɓe, udditi suudu renndo Bizan (眉山ふるさと館, Bizan-furusato-kan) ngam lomtaade suudu station ndu ɓuuɓnanoo e hitaande 2001 kadi ina waɗi laabi ɗiɗi ko nokku renndo, ina waɗi cuuɗi baawɗi renndineede ngam waɗde batuuji, e nokku ɗo kollirgol woni ɗoo, tawa ina waɗi kollirɗe ko faati e daartol e faggudu diiwaan oo. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 14 883 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 41 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Nokkuure renndo Okawa (Imari City Catal Okawa) Duɗal leslesal Okawa wuro Imari == Tuugnorgal == khm70xvd4hev96han4dbowgt1w74nla 183763 183762 2026-08-22T16:05:49Z Ilya Discuss 10103 183763 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōkawano''' (大川野駅, Ōkawano-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 12,9 km. Gaagaa terminal to Yamamoto, ko dingiral tan woni nokku e ooɗoo taƴre laana ndiwoowa jogiika loowdi paaspoor ndi addanta otooji jahrooji e banngeeji ceertuɗi rewde hakkunde mum en. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station ndii, mahiraa ko e hitaande 2006, ko mahdi leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon, ina waɗi lampa asamaan. Ina waɗi suudu daɗndo kam e nokku renndo nokku oo. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol taƴgol tolno.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0550_ookawano.htm|title=大川野|trans-title=Ōkawano|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-okawano.html|title=大川野|trans-title=Ōkawano|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref><ref name="okawa" /> == Stations gonɗe == saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokkuure Hizen-Nagano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njamndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. E hitaande 2006, ardiiɓe wuro Ōkawa, ngam jaabtaade ɗaɓɓaande hoɗɓe, udditi suudu renndo Bizan (眉山ふるさと館, Bizan-furusato-kan) ngam lomtaade suudu station ndu ɓuuɓnanoo e hitaande 2001 kadi ina waɗi laabi ɗiɗi ko nokku renndo, ina waɗi cuuɗi baawɗi renndineede ngam waɗde batuuji, e nokku ɗo kollirgol woni ɗoo, tawa ina waɗi kollirɗe ko faati e daartol e faggudu diiwaan oo. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 14 883 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 41 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Nokkuure renndo Okawa (Imari City Catal Okawa) Duɗal leslesal Okawa wuro Imari == Tuugnorgal == 9xqo1b33lqthbqvuwt36ngl7hasld9g 183764 183763 2026-08-22T16:06:38Z Ilya Discuss 10103 183764 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōkawano''' (大川野駅, Ōkawano-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 12,9 km. Gaagaa terminal to Yamamoto, ko dingiral tan woni nokku e ooɗoo taƴre laana ndiwoowa jogiika loowdi paaspoor ndi addanta otooji jahrooji e banngeeji ceertuɗi rewde hakkunde mum en. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station ndii, mahiraa ko e hitaande 2006, ko mahdi leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon, ina waɗi lampa asamaan. Ina waɗi suudu daɗndo kam e nokku renndo nokku oo. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol taƴgol tolno.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0550_ookawano.htm|title=大川野|trans-title=Ōkawano|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-okawano.html|title=大川野|trans-title=Ōkawano|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref><ref name="okawa" /> == Stations gonɗe == saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokkuure Hizen-Nagano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|727}}</ref> E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njamndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. E hitaande 2006, ardiiɓe wuro Ōkawa, ngam jaabtaade ɗaɓɓaande hoɗɓe, udditi suudu renndo Bizan (眉山ふるさと館, Bizan-furusato-kan) ngam lomtaade suudu station ndu ɓuuɓnanoo e hitaande 2001 kadi ina waɗi laabi ɗiɗi ko nokku renndo, ina waɗi cuuɗi baawɗi renndineede ngam waɗde batuuji, e nokku ɗo kollirgol woni ɗoo, tawa ina waɗi kollirɗe ko faati e daartol e faggudu diiwaan oo. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 14 883 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 41 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Nokkuure renndo Okawa (Imari City Catal Okawa) Duɗal leslesal Okawa wuro Imari == Tuugnorgal == 36fj0m87kuu498759k5q8ea8g21b8x6 183765 183764 2026-08-22T16:07:35Z Ilya Discuss 10103 183765 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōkawano''' (大川野駅, Ōkawano-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 12,9 km. Gaagaa terminal to Yamamoto, ko dingiral tan woni nokku e ooɗoo taƴre laana ndiwoowa jogiika loowdi paaspoor ndi addanta otooji jahrooji e banngeeji ceertuɗi rewde hakkunde mum en. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station ndii, mahiraa ko e hitaande 2006, ko mahdi leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon, ina waɗi lampa asamaan. Ina waɗi suudu daɗndo kam e nokku renndo nokku oo. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol taƴgol tolno.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0550_ookawano.htm|title=大川野|trans-title=Ōkawano|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-okawano.html|title=大川野|trans-title=Ōkawano|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref><ref name="okawa" /> == Stations gonɗe == saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokkuure Hizen-Nagano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|727}}</ref> E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njamndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi.<ref name="okawa2">{{cite web|url=http://www.city.imari.saga.jp/3456.htm|title=市長雑感(第154号) 眉山ふるさと館落成|trans-title=Mayor's journal (No. 154) Completion of the Bizan-furusato-kan|date=27 March 2006|accessdate=1 April 2018|website=Imari City Official website}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.city.imari.saga.jp/4481.htm|title=眉山ふるさと館(大川町)のご案内|trans-title=Guide to the Bizan-furusato-kan|date=29 January 2016|accessdate=1 April 2018|website=Imari City official website}}</ref> E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. E hitaande 2006, ardiiɓe wuro Ōkawa, ngam jaabtaade ɗaɓɓaande hoɗɓe, udditi suudu renndo Bizan (眉山ふるさと館, Bizan-furusato-kan) ngam lomtaade suudu station ndu ɓuuɓnanoo e hitaande 2001 kadi ina waɗi laabi ɗiɗi ko nokku renndo, ina waɗi cuuɗi baawɗi renndineede ngam waɗde batuuji, e nokku ɗo kollirgol woni ɗoo, tawa ina waɗi kollirɗe ko faati e daartol e faggudu diiwaan oo. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 14 883 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 41 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Nokkuure renndo Okawa (Imari City Catal Okawa) Duɗal leslesal Okawa wuro Imari == Tuugnorgal == 7fgzwuuujmjnlsd8ehkwb93s4jnf98n 183766 183765 2026-08-22T16:08:28Z Ilya Discuss 10103 183766 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Ōkawano''' (大川野駅, Ōkawano-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 12,9 km. Gaagaa terminal to Yamamoto, ko dingiral tan woni nokku e ooɗoo taƴre laana ndiwoowa jogiika loowdi paaspoor ndi addanta otooji jahrooji e banngeeji ceertuɗi rewde hakkunde mum en. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station ndii, mahiraa ko e hitaande 2006, ko mahdi leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon, ina waɗi lampa asamaan. Ina waɗi suudu daɗndo kam e nokku renndo nokku oo. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol taƴgol tolno.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0550_ookawano.htm|title=大川野|trans-title=Ōkawano|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-okawano.html|title=大川野|trans-title=Ōkawano|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref><ref name="okawa" /> == Stations gonɗe == saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Komanaki nokkuure Hizen-Nagano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|727}}</ref> E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko station hakkundeejo e laawol kesol ngol. Laana njamndi Kitakyushi laawɗinaama e leydi ndii ñalnde 1 oktoobar 1937 e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ɗum e nder laana njoorndi Chikuhi.<ref name="okawa2">{{cite web|url=http://www.city.imari.saga.jp/3456.htm|title=市長雑感(第154号) 眉山ふるさと館落成|trans-title=Mayor's journal (No. 154) Completion of the Bizan-furusato-kan|date=27 March 2006|accessdate=1 April 2018|website=Imari City Official website}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.city.imari.saga.jp/4481.htm|title=眉山ふるさと館(大川町)のご案内|trans-title=Guide to the Bizan-furusato-kan|date=29 January 2016|accessdate=1 April 2018|website=Imari City official website}}</ref> E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. E hitaande 2006, ardiiɓe wuro Ōkawa, ngam jaabtaade ɗaɓɓaande hoɗɓe, udditi suudu renndo Bizan (眉山ふるさと館, Bizan-furusato-kan) ngam lomtaade suudu station ndu ɓuuɓnanoo e hitaande 2001 kadi ina waɗi laabi ɗiɗi ko nokku renndo, ina waɗi cuuɗi baawɗi renndineede ngam waɗde batuuji, e nokku ɗo kollirgol woni ɗoo, tawa ina waɗi kollirɗe ko faati e daartol e faggudu diiwaan oo..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 14 883 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 41 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Nokkuure renndo Okawa (Imari City Catal Okawa) Duɗal leslesal Okawa wuro Imari == Tuugnorgal == 8d8jpmr8el7tzbu30a3lwclcf2kqup6 Ogushigō Station 0 43635 183767 2026-08-22T16:21:51Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Ogushigo (小串郷駅, Ogushigō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kawatana, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bann..." 183767 wikitext text/x-wiki Gartirgol Ogushigo (小串郷駅, Ogushigō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kawatana, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laabi gooti. Mahdi station oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket. Koɗorɗe welooji ina tawee e yaasi to yeeso station. Pont koyɗe ina addana yahooɓe koyɗe taccude bannge gooto e laabi ɗii haa bannge goɗɗo oo. Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe e JR Kyushu kono kan'i itaku agent ina gollina windo tikket ina sooda won e mbaydiiji tikket. Mahdi station no yiyraa e plateau Mahdi station no yiyraa e plateau Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 21 oktoobar 1944, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Ōmura ngol. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 40 082 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 110 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Posto Ogushi Laawol lesdi Japon 205 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 1ct8zll0nepoag3d9bg935uyykgr8tk 183768 183767 2026-08-22T16:22:21Z Ilya Discuss 10103 183768 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgol Ogushigo (小串郷駅, Ogushigō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kawatana, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e dow laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laabi gooti. Mahdi station oo ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket. Koɗorɗe welooji ina tawee e yaasi to yeeso station. Pont koyɗe ina addana yahooɓe koyɗe taccude bannge gooto e laabi ɗii haa bannge goɗɗo oo. Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe e JR Kyushu kono kan'i itaku agent ina gollina windo tikket ina sooda won e mbaydiiji tikket. Mahdi station no yiyraa e plateau Mahdi station no yiyraa e plateau Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 21 oktoobar 1944, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Ōmura ngol. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 40 082 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 110 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Posto Ogushi Laawol lesdi Japon 205 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 9bzqx95jxojh30tndwxj821ybepjrqs 183769 183768 2026-08-22T16:24:18Z Ilya Discuss 10103 183769 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogushigo''' (小串郷駅, Ogushigō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kawatana, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laabi gooti. == Mahdi station oo == ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket. Koɗorɗe welooji ina tawee e yaasi to yeeso station. Pont koyɗe ina addana yahooɓe koyɗe taccude bannge gooto e laabi ɗii haa bannge goɗɗo oo. Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe e JR Kyushu kono kan'i itaku agent ina gollina windo tikket ina sooda won e mbaydiiji tikket. == Mahdi station == no yiyraa e plateau Mahdi station no yiyraa e plateau Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 21 oktoobar 1944, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Ōmura ngol. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 40 082 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 110 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Posto Ogushi Laawol lesdi Japon 205 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 1hjx9u7on0awbdfghl2sjeqfg6i3ier 183770 183769 2026-08-22T16:24:51Z Ilya Discuss 10103 183770 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogushigo''' (小串郷駅, Ogushigō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kawatana, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laabi gooti. == Mahdi station oo == ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket. Koɗorɗe welooji ina tawee e yaasi to yeeso station. Pont koyɗe ina addana yahooɓe koyɗe taccude bannge gooto e laabi ɗii haa bannge goɗɗo oo. Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe e JR Kyushu kono kan'i itaku agent ina gollina windo tikket ina sooda won e mbaydiiji tikket. == Mahdi station == no yiyraa e plateau Mahdi station no yiyraa e plateau Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 21 oktoobar 1944, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Ōmura ngol. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 40 082 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 110 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Posto Ogushi Laawol lesdi Japon 205 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == pmw21ltvwtjevoh4znx2746mrsg8upg 183771 183770 2026-08-22T16:26:38Z Ilya Discuss 10103 183771 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogushigo''' (小串郷駅, Ogushigō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kawatana, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki. == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laabi gooti. == Mahdi station oo == ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket. Koɗorɗe welooji ina tawee e yaasi to yeeso station. Pont koyɗe ina addana yahooɓe koyɗe taccude bannge gooto e laabi ɗii haa bannge goɗɗo oo. Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe e JR Kyushu kono kan'i itaku agent ina gollina windo tikket ina sooda won e mbaydiiji tikket. == Mahdi station == no yiyraa e plateau Mahdi station no yiyraa e plateau Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 21 oktoobar 1944, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Ōmura ngol. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 40 082 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 110 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Posto Ogushi Laawol lesdi Japon 205 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == d58g3j8q0fuimgdmk0rxzo3hkaqn41g 183772 183771 2026-08-22T16:27:22Z Ilya Discuss 10103 183772 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogushigo''' (小串郷駅, Ogushigō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kawatana, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki..<ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191475_1601.html|title=小串郷|trans-title=Ogushigō|accessdate=20 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laabi gooti. == Mahdi station oo == ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket. Koɗorɗe welooji ina tawee e yaasi to yeeso station. Pont koyɗe ina addana yahooɓe koyɗe taccude bannge gooto e laabi ɗii haa bannge goɗɗo oo. Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe e JR Kyushu kono kan'i itaku agent ina gollina windo tikket ina sooda won e mbaydiiji tikket. == Mahdi station == no yiyraa e plateau Mahdi station no yiyraa e plateau Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 21 oktoobar 1944, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Ōmura ngol. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 40 082 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 110 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Posto Ogushi Laawol lesdi Japon 205 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == n5qyksdy2588mxgmttyz0mpur8gs9he 183773 183772 2026-08-22T16:28:23Z Ilya Discuss 10103 183773 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogushigo''' (小串郷駅, Ogushigō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kawatana, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki..<ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191475_1601.html|title=小串郷|trans-title=Ogushigō|accessdate=20 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laabi gooti..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0030_ogushigou.htm|title=小串郷|trans-title=Ogushigō|accessdate=20 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=26, 73}}</ref><ref name="ameblo">{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12019648704.html|title=大村線・小串郷駅に行ってきました|trans-title=I went to Ogushigō Station Ōmura Line|date=27 April 2015|accessdate=20 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Mahdi station oo == ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket. Koɗorɗe welooji ina tawee e yaasi to yeeso station. Pont koyɗe ina addana yahooɓe koyɗe taccude bannge gooto e laabi ɗii haa bannge goɗɗo oo. Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe e JR Kyushu kono kan'i itaku agent ina gollina windo tikket ina sooda won e mbaydiiji tikket. == Mahdi station == no yiyraa e plateau Mahdi station no yiyraa e plateau Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 21 oktoobar 1944, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Ōmura ngol. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 40 082 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 110 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Posto Ogushi Laawol lesdi Japon 205 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ksr03iy7jf4z9l2ue0k6g3vujhgd2fq 183774 183773 2026-08-22T16:29:34Z Ilya Discuss 10103 183774 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogushigo''' (小串郷駅, Ogushigō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kawatana, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki..<ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191475_1601.html|title=小串郷|trans-title=Ogushigō|accessdate=20 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laabi gooti..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0030_ogushigou.htm|title=小串郷|trans-title=Ogushigō|accessdate=20 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=26, 73}}</ref><ref name="ameblo">{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12019648704.html|title=大村線・小串郷駅に行ってきました|trans-title=I went to Ogushigō Station Ōmura Line|date=27 April 2015|accessdate=20 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Mahdi station oo == ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket. Koɗorɗe welooji ina tawee e yaasi to yeeso station. Pont koyɗe ina addana yahooɓe koyɗe taccude bannge gooto e laabi ɗii haa bannge goɗɗo oo.<ref name="ameblo2" /><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600253|title=小串郷駅|trans-title=Ogushigō Station|accessdate=20 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe e JR Kyushu kono kan'i itaku agent ina gollina windo tikket ina sooda won e mbaydiiji tikket. == Mahdi station == no yiyraa e plateau Mahdi station no yiyraa e plateau Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 21 oktoobar 1944, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Ōmura ngol. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 40 082 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 110 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Posto Ogushi Laawol lesdi Japon 205 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == s8smqsardxcthp1mpca9sgazqzxdynp 183775 183774 2026-08-22T16:30:57Z Ilya Discuss 10103 183775 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogushigo''' (小串郷駅, Ogushigō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kawatana, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki..<ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191475_1601.html|title=小串郷|trans-title=Ogushigō|accessdate=20 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laabi gooti..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0030_ogushigou.htm|title=小串郷|trans-title=Ogushigō|accessdate=20 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=26, 73}}</ref><ref name="ameblo">{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12019648704.html|title=大村線・小串郷駅に行ってきました|trans-title=I went to Ogushigō Station Ōmura Line|date=27 April 2015|accessdate=20 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Mahdi station oo == ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket. Koɗorɗe welooji ina tawee e yaasi to yeeso station. Pont koyɗe ina addana yahooɓe koyɗe taccude bannge gooto e laabi ɗii haa bannge goɗɗo oo.<ref name="ameblo2" /><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600253|title=小串郷駅|trans-title=Ogushigō Station|accessdate=20 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe e JR Kyushu kono kan'i itaku agent ina gollina windo tikket ina sooda won e mbaydiiji tikket..<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/285599.html#unyu|title=第63版(平成28年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 63rd Edition 2016|accessdate=16 March 2018|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref> == Mahdi station == no yiyraa e plateau Mahdi station no yiyraa e plateau Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 21 oktoobar 1944, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Ōmura ngol. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 40 082 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 110 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Posto Ogushi Laawol lesdi Japon 205 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == tg5abhf6gvew8ynsruvlxe9as31uc9a 183776 183775 2026-08-22T16:31:48Z Ilya Discuss 10103 183776 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogushigo''' (小串郷駅, Ogushigō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kawatana, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Ōmura gollotoo, ina woni 9,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Haiki..<ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191475_1601.html|title=小串郷|trans-title=Ogushigō|accessdate=20 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e dow laana kaa, won e otooji Rapid Seaside Liner ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laabi gooti..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/oomura/station/0030_ogushigou.htm|title=小串郷|trans-title=Ogushigō|accessdate=20 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=26, 73}}</ref><ref name="ameblo">{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12019648704.html|title=大村線・小串郷駅に行ってきました|trans-title=I went to Ogushigō Station Ōmura Line|date=27 April 2015|accessdate=20 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Mahdi station oo == ko mbaydi njamndi mboɗeeri, ndi diisnondiral jamaanu, ina waɗi suudu daɗndo e windo tikket. Koɗorɗe welooji ina tawee e yaasi to yeeso station. Pont koyɗe ina addana yahooɓe koyɗe taccude bannge gooto e laabi ɗii haa bannge goɗɗo oo.<ref name="ameblo2" /><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600253|title=小串郷駅|trans-title=Ogushigō Station|accessdate=20 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Stasiyoŋ oo alaa gollotooɓe e JR Kyushu kono kan'i itaku agent ina gollina windo tikket ina sooda won e mbaydiiji tikket..<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/285599.html#unyu|title=第63版(平成28年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 63rd Edition 2016|accessdate=16 March 2018|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref> == Mahdi station == no yiyraa e plateau Mahdi station no yiyraa e plateau Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgal ngal ñalnde 21 oktoobar 1944, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Ōmura ngol. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2014, ko ina tolnoo e 40 082 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 110 yah-ngartaa e yontere kala. Taariindi Posto Ogushi Laawol lesdi Japon 205 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == qpcyjdb7jgxt9y1tm5pbrua0bm69mwr Ogi Station 0 43636 183777 2026-08-22T16:33:54Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Ogi (小城駅, Ogi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo to Ogi, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu gollotoo, ina woni 5,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Platform 2 meeɗiino wonde plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station oo, ko mbaydi gaadanteeji Japo..." 183777 wikitext text/x-wiki Gartirgol Ogi (小城駅, Ogi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo to Ogi, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu gollotoo, ina woni 5,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Platform 2 meeɗiino wonde plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station oo, ko mbaydi gaadanteeji Japon, ina waɗi suudu daɗndo e feɗeendu tikket. Heɓde plateau 2 ko e laawol taƴgol tolno. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Saga 2 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. Yiyngo plateau 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Yiyngo plateau 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 25 desaambar 1899, yettii Azamibaru (hannde Taku). Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, mo innde mum wayli hannde ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu ƴettuɗo fawaade e yaajnude. Laawol ngol yaajtinaama fuɗnaange, Kubota udditaa ko jolngo fuɗnaange cakkitiingo ñalnde 14 desaambar 1903. Ogi udditaa ñalnde heen ko jolngo hakkundeejo e laawol ngol. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 919 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 144ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Ogi City Cellal e Wellitaare Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ogi to prefektuur Saga Ogi City Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ogi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal hmek6cmksi6jbcdja5ce4b7c3d2wtgb 183778 183777 2026-08-22T16:34:18Z Ilya Discuss 10103 183778 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgol Ogi (小城駅, Ogi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo to Ogi, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu gollotoo, ina woni 5,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. Platform 2 meeɗiino wonde plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station oo, ko mbaydi gaadanteeji Japon, ina waɗi suudu daɗndo e feɗeendu tikket. Heɓde plateau 2 ko e laawol taƴgol tolno. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Saga 2 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. Yiyngo plateau 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Yiyngo plateau 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 25 desaambar 1899, yettii Azamibaru (hannde Taku). Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, mo innde mum wayli hannde ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu ƴettuɗo fawaade e yaajnude. Laawol ngol yaajtinaama fuɗnaange, Kubota udditaa ko jolngo fuɗnaange cakkitiingo ñalnde 14 desaambar 1903. Ogi udditaa ñalnde heen ko jolngo hakkundeejo e laawol ngol. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 919 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 144ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Ogi City Cellal e Wellitaare Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ogi to prefektuur Saga Ogi City Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ogi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal o0mz9n4gd8ai3krhnv9s6vw2shwofof 183779 183778 2026-08-22T16:37:01Z Ilya Discuss 10103 183779 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogi''' (小城駅, Ogi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo to Ogi, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu gollotoo, ina woni 5,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi. == Platform == 2 meeɗiino wonde plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station oo, ko mbaydi gaadanteeji Japon, ina waɗi suudu daɗndo e feɗeendu tikket. Heɓde plateau 2 ko e laawol taƴgol tolno. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. ==Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Saga 2 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. == Yiyngo plateau == 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Yiyngo plateau 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 25 desaambar 1899, yettii Azamibaru (hannde Taku). Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, mo innde mum wayli hannde ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu ƴettuɗo fawaade e yaajnude. Laawol ngol yaajtinaama fuɗnaange, Kubota udditaa ko jolngo fuɗnaange cakkitiingo ñalnde 14 desaambar 1903. Ogi udditaa ñalnde heen ko jolngo hakkundeejo e laawol ngol. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 919 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 144ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Ogi City Cellal e Wellitaare Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ogi to prefektuur Saga Ogi City Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ev9nrlhzqnt5iv8l7mn1ea6vvme4ghu 183780 183779 2026-08-22T16:37:56Z Ilya Discuss 10103 183780 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogi''' (小城駅, Ogi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo to Ogi, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu gollotoo, ina woni 5,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Platform == 2 meeɗiino wonde plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station oo, ko mbaydi gaadanteeji Japon, ina waɗi suudu daɗndo e feɗeendu tikket. Heɓde plateau 2 ko e laawol taƴgol tolno. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. ==Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Saga 2 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. == Yiyngo plateau == 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Yiyngo plateau 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 25 desaambar 1899, yettii Azamibaru (hannde Taku). Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, mo innde mum wayli hannde ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu ƴettuɗo fawaade e yaajnude. Laawol ngol yaajtinaama fuɗnaange, Kubota udditaa ko jolngo fuɗnaange cakkitiingo ñalnde 14 desaambar 1903. Ogi udditaa ñalnde heen ko jolngo hakkundeejo e laawol ngol. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 919 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 144ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Ogi City Cellal e Wellitaare Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ogi to prefektuur Saga Ogi City Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == t24rh3jnn05d0ovp0lxm1uh0eix3r7x 183781 183780 2026-08-22T16:39:40Z Ilya Discuss 10103 183781 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogi''' (小城駅, Ogi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo to Ogi, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu gollotoo, ina woni 5,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Platform == 2 meeɗiino wonde plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station oo, ko mbaydi gaadanteeji Japon, ina waɗi suudu daɗndo e feɗeendu tikket. Heɓde plateau 2 ko e laawol taƴgol tolno. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0010_ogi.htm|title=小城|trans-title=Ogi|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> <ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=19, 80}}</ref>Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Saga 2 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. == Yiyngo plateau == 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Yiyngo plateau 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 25 desaambar 1899, yettii Azamibaru (hannde Taku). Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, mo innde mum wayli hannde ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu ƴettuɗo fawaade e yaajnude. Laawol ngol yaajtinaama fuɗnaange, Kubota udditaa ko jolngo fuɗnaange cakkitiingo ñalnde 14 desaambar 1903. Ogi udditaa ñalnde heen ko jolngo hakkundeejo e laawol ngol. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 919 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 144ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Ogi City Cellal e Wellitaare Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ogi to prefektuur Saga Ogi City Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == d604n37ki59xlutio862t2kh68ycdr2 183782 183781 2026-08-22T16:40:33Z Ilya Discuss 10103 183782 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogi''' (小城駅, Ogi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo to Ogi, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu gollotoo, ina woni 5,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Platform == 2 meeɗiino wonde plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station oo, ko mbaydi gaadanteeji Japon, ina waɗi suudu daɗndo e feɗeendu tikket. Heɓde plateau 2 ko e laawol taƴgol tolno. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0010_ogi.htm|title=小城|trans-title=Ogi|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> <ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=19, 80}}</ref>Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Saga 2 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. == Yiyngo plateau == 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Yiyngo plateau 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 25 desaambar 1899, yettii Azamibaru (hannde Taku). Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, mo innde mum wayli hannde ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu ƴettuɗo fawaade e yaajnude. Laawol ngol yaajtinaama fuɗnaange, Kubota udditaa ko jolngo fuɗnaange cakkitiingo ñalnde 14 desaambar 1903. Ogi udditaa ñalnde heen ko jolngo hakkundeejo e laawol ngol..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600099|title=小城駅|trans-title=Ogi Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 919 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 144ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Ogi City Cellal e Wellitaare Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ogi to prefektuur Saga Ogi City Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == l43hrw0j171l22ogjj949zbyfmuz36j 183783 183782 2026-08-22T16:41:15Z Ilya Discuss 10103 183783 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogi''' (小城駅, Ogi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo to Ogi, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu gollotoo, ina woni 5,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Platform == 2 meeɗiino wonde plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station oo, ko mbaydi gaadanteeji Japon, ina waɗi suudu daɗndo e feɗeendu tikket. Heɓde plateau 2 ko e laawol taƴgol tolno. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0010_ogi.htm|title=小城|trans-title=Ogi|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> <ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=19, 80}}</ref>Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Saga 2 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. == Yiyngo plateau == 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Yiyngo plateau 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 25 desaambar 1899, yettii Azamibaru (hannde Taku). Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, mo innde mum wayli hannde ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu ƴettuɗo fawaade e yaajnude. Laawol ngol yaajtinaama fuɗnaange, Kubota udditaa ko jolngo fuɗnaange cakkitiingo ñalnde 14 desaambar 1903. Ogi udditaa ñalnde heen ko jolngo hakkundeejo e laawol ngol..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600099|title=小城駅|trans-title=Ogi Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 919 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 144ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Ogi City Cellal e Wellitaare Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ogi to prefektuur Saga Ogi City Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ogi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 059ldy7ryzeic7vjjmdh3l2psjppub6 183784 183783 2026-08-22T16:41:56Z Ilya Discuss 10103 183784 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Ogi''' (小城駅, Ogi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo to Ogi, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu gollotoo, ina woni 5,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ina kuutoroo laabi ɗiɗi.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Platform == 2 meeɗiino wonde plateau duunde kono laawol hakkundeewol ngol ittaama. Mahdi station oo, ko mbaydi gaadanteeji Japon, ina waɗi suudu daɗndo e feɗeendu tikket. Heɓde plateau 2 ko e laawol taƴgol tolno. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0010_ogi.htm|title=小城|trans-title=Ogi|accessdate=12 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> <ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=19, 80}}</ref>Plateauji 1 ■ Line Karatsu JK ngam Saga 2 ■ Line Karatsu JK ngam Karatsu e Nishi-Karatsu Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. Yiyngo plateau 1. Tesko leeso jolngo jolngo hakkundeejo ɓooyngo ngo ittaa. == Yiyngo plateau == 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Yiyngo plateau 2. Feccere waɗaama e bannge gooto e ndeeɗoo plateau duunde ɓooynde wayliima wonti plateau bannge. Tariya Laana njoorndi Karatsu Kogyo udditiino laawol ummoraade Miyoken (hannde Nishi-Karatsu) ngol, ñalnde 25 desaambar 1899, yettii Azamibaru (hannde Taku). Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, mo innde mum wayli hannde ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu ƴettuɗo fawaade e yaajnude. Laawol ngol yaajtinaama fuɗnaange, Kubota udditaa ko jolngo fuɗnaange cakkitiingo ñalnde 14 desaambar 1903. Ogi udditaa ñalnde heen ko jolngo hakkundeejo e laawol ngol..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|title=福岡支店内各駅|trans-title=Stations within the Fukuoka Branch|accessdate=12 March 2018|website=JRTE website|archive-date=26 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626205419/http://www.jrte.co.jp/branch/fukuoka.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600099|title=小城駅|trans-title=Ogi Station|accessdate=12 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 919 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 144ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Ogi City Cellal e Wellitaare Duɗal jaaɓi haaɗtirde Ogi to prefektuur Saga Ogi City Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Ogi.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 46s5ndbvo2gzztixs69225g3dvxwcqe Nagao Station (Saga) 0 43637 183796 2026-08-23T09:59:16Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Nagao (永尾駅, Nagao-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder leegal Yamauchi e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 18,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi jolɗe ɗiɗi gonɗe e banngeeji ɗii, ina..." 183796 wikitext text/x-wiki Gartirgol Nagao (永尾駅, Nagao-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder leegal Yamauchi e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 18,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi jolɗe ɗiɗi gonɗe e banngeeji ɗii, ina kuutoroo jolɗe ɗiɗi. Mahdi station ndii ko suudu leɗɗe ndu hannde alaa gollotooɓe, ndu woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Laabi Sasebo ngam Takeo-Onsen e Tosu 2 ■ Line Sasebo ngam Arita, Isahaya e Sasebo Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgol ngol ñalnde 30 suwee 1942, hono kaɓirgal signaal Nagao e dow laawol gonngol e laawol Sasebo. Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1949, nokku oo ɓeydaa haa wonti station timmuɗo, golle yahooɓe puɗɗii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 957 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 55 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 35 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal cvrutkhp9d4jgqav10icsrsa9b3iyzd 183797 183796 2026-08-23T09:59:38Z Ilya Discuss 10103 183797 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgol Nagao (永尾駅, Nagao-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder leegal Yamauchi e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 18,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi jolɗe ɗiɗi gonɗe e banngeeji ɗii, ina kuutoroo jolɗe ɗiɗi. Mahdi station ndii ko suudu leɗɗe ndu hannde alaa gollotooɓe, ndu woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Laabi Sasebo ngam Takeo-Onsen e Tosu 2 ■ Line Sasebo ngam Arita, Isahaya e Sasebo Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgol ngol ñalnde 30 suwee 1942, hono kaɓirgal signaal Nagao e dow laawol gonngol e laawol Sasebo. Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1949, nokku oo ɓeydaa haa wonti station timmuɗo, golle yahooɓe puɗɗii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 957 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 55 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 35 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal nlxa18881gpz9qpwvmqiwnz3krhrecq 183798 183797 2026-08-23T10:01:26Z Ilya Discuss 10103 183798 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nagao''' (永尾駅, Nagao-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder leegal Yamauchi e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 18,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi jolɗe ɗiɗi gonɗe e banngeeji ɗii, ina kuutoroo jolɗe ɗiɗi. Mahdi station ndii ko suudu leɗɗe ndu hannde alaa gollotooɓe, ndu woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Laabi Sasebo ngam Takeo-Onsen e Tosu 2 ■ Line Sasebo ngam Arita, Isahaya e Sasebo Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgol ngol ñalnde 30 suwee 1942, hono kaɓirgal signaal Nagao e dow laawol gonngol e laawol Sasebo. Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1949, nokku oo ɓeydaa haa wonti station timmuɗo, golle yahooɓe puɗɗii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 957 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 55 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 35 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == qn8rgicw6tgxd7ebi9nwwcllosrflm4 183799 183798 2026-08-23T10:02:27Z Ilya Discuss 10103 183799 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nagao''' (永尾駅, Nagao-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder leegal Yamauchi e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, Japon. .<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 18,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi. Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi jolɗe ɗiɗi gonɗe e banngeeji ɗii, ina kuutoroo jolɗe ɗiɗi. Mahdi station ndii ko suudu leɗɗe ndu hannde alaa gollotooɓe, ndu woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Laabi Sasebo ngam Takeo-Onsen e Tosu 2 ■ Line Sasebo ngam Arita, Isahaya e Sasebo Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgol ngol ñalnde 30 suwee 1942, hono kaɓirgal signaal Nagao e dow laawol gonngol e laawol Sasebo. Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1949, nokku oo ɓeydaa haa wonti station timmuɗo, golle yahooɓe puɗɗii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 957 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 55 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 35 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == l3af8ocnedm449xkd9zhqc70fl35tqq 183800 183799 2026-08-23T10:03:28Z Ilya Discuss 10103 183800 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nagao''' (永尾駅, Nagao-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder leegal Yamauchi e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, Japon. .<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 18,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191725_1601.html|title=永尾|trans-title=Nagao|accessdate=24 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi jolɗe ɗiɗi gonɗe e banngeeji ɗii, ina kuutoroo jolɗe ɗiɗi. Mahdi station ndii ko suudu leɗɗe ndu hannde alaa gollotooɓe, ndu woni tan ko suudu daɗndo. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Laabi Sasebo ngam Takeo-Onsen e Tosu 2 ■ Line Sasebo ngam Arita, Isahaya e Sasebo Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgol ngol ñalnde 30 suwee 1942, hono kaɓirgal signaal Nagao e dow laawol gonngol e laawol Sasebo. Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1949, nokku oo ɓeydaa haa wonti station timmuɗo, golle yahooɓe puɗɗii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 957 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 55 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 35 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 3cq8gl05iak2ty8aq7mkqrjorrh6krn 183801 183800 2026-08-23T10:04:11Z Ilya Discuss 10103 183801 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nagao''' (永尾駅, Nagao-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder leegal Yamauchi e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, Japon. .<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 18,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191725_1601.html|title=永尾|trans-title=Nagao|accessdate=24 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi jolɗe ɗiɗi gonɗe e banngeeji ɗii, ina kuutoroo jolɗe ɗiɗi. Mahdi station ndii ko suudu leɗɗe ndu hannde alaa gollotooɓe, ndu woni tan ko suudu daɗndo..<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=24, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0050_nagao.htm|title=永尾|trans-title=Nagao|accessdate=24 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Laabi Sasebo ngam Takeo-Onsen e Tosu 2 ■ Line Sasebo ngam Arita, Isahaya e Sasebo Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgol ngol ñalnde 30 suwee 1942, hono kaɓirgal signaal Nagao e dow laawol gonngol e laawol Sasebo. Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1949, nokku oo ɓeydaa haa wonti station timmuɗo, golle yahooɓe puɗɗii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 957 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 55 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 35 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == mxsf6m8zhjqx0i5jcaz6ifj9urh5106 183802 183801 2026-08-23T10:05:00Z Ilya Discuss 10103 183802 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nagao''' (永尾駅, Nagao-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder leegal Yamauchi e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, Japon. .<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 18,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191725_1601.html|title=永尾|trans-title=Nagao|accessdate=24 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi jolɗe ɗiɗi gonɗe e banngeeji ɗii, ina kuutoroo jolɗe ɗiɗi. Mahdi station ndii ko suudu leɗɗe ndu hannde alaa gollotooɓe, ndu woni tan ko suudu daɗndo..<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=24, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0050_nagao.htm|title=永尾|trans-title=Nagao|accessdate=24 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Laabi Sasebo ngam Takeo-Onsen e Tosu 2 ■ Line Sasebo ngam Arita, Isahaya e Sasebo Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgol ngol ñalnde 30 suwee 1942, hono kaɓirgal signaal Nagao e dow laawol gonngol e laawol Sasebo..<ref>{{Teishajo|I|216}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|728}}</ref> Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1949, nokku oo ɓeydaa haa wonti station timmuɗo, golle yahooɓe puɗɗii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 957 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 55 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 35 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 2k6a1ihq97n8xz7pq964zh6xiu1gi88 183803 183802 2026-08-23T10:05:51Z Ilya Discuss 10103 183803 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nagao''' (永尾駅, Nagao-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder leegal Yamauchi e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, Japon. .<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 18,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191725_1601.html|title=永尾|trans-title=Nagao|accessdate=24 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi jolɗe ɗiɗi gonɗe e banngeeji ɗii, ina kuutoroo jolɗe ɗiɗi. Mahdi station ndii ko suudu leɗɗe ndu hannde alaa gollotooɓe, ndu woni tan ko suudu daɗndo..<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=24, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0050_nagao.htm|title=永尾|trans-title=Nagao|accessdate=24 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Laabi Sasebo ngam Takeo-Onsen e Tosu 2 ■ Line Sasebo ngam Arita, Isahaya e Sasebo Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgol ngol ñalnde 30 suwee 1942, hono kaɓirgal signaal Nagao e dow laawol gonngol e laawol Sasebo..<ref>{{Teishajo|I|216}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|728}}</ref> Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1949, nokku oo ɓeydaa haa wonti station timmuɗo, golle yahooɓe puɗɗii..<ref>{{Teishajo|I|216}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|728}}</ref> E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 957 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 55 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 35 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 10daugznzk9h9pwp9eln9gtd8kjmmmp 183804 183803 2026-08-23T10:07:01Z Ilya Discuss 10103 183804 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nagao''' (永尾駅, Nagao-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder leegal Yamauchi e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, Japon. .<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 18,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi..<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191725_1601.html|title=永尾|trans-title=Nagao|accessdate=24 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> Ko sarwisaaji nokkuuji Sasebo Line tan njoofata e ndeeɗoo jolngo. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi jolɗe ɗiɗi gonɗe e banngeeji ɗii, ina kuutoroo jolɗe ɗiɗi. Mahdi station ndii ko suudu leɗɗe ndu hannde alaa gollotooɓe, ndu woni tan ko suudu daɗndo..<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=24, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0050_nagao.htm|title=永尾|trans-title=Nagao|accessdate=24 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Laabi Sasebo ngam Takeo-Onsen e Tosu 2 ■ Line Sasebo ngam Arita, Isahaya e Sasebo Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi gartirgol ngol ñalnde 30 suwee 1942, hono kaɓirgal signaal Nagao e dow laawol gonngol e laawol Sasebo.. Ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1949, nokku oo ɓeydaa haa wonti station timmuɗo, golle yahooɓe puɗɗii..<ref>{{Teishajo|I|216}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|728}}</ref> E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 957 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 55 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 35 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == nj7kfy8h81mwwkeg4gu815ub4lrft1e Naha Airport Station 0 43638 183805 2026-08-23T10:09:17Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas laaɗe diwooje Naha (那覇空港駅, Naha-kūkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, Okinawa, Japon. Ko ɗoon woni joofnirde hirnaange laana kaa. Ko kañum kadi woni dingiral ɓurngal hirnaange Japon, e dingiral laaɗe diwooje ɓurngal fuɗnaange leydi ndii. Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi, hay so tawii laylaytol 2 ngol ɓuri huutoreede tan ko e waktuuji njulaagu. Stasiyoŋ oo ina jokkondiri no feewi e etaa-siwil ɗi..." 183805 wikitext text/x-wiki Gaaraas laaɗe diwooje Naha (那覇空港駅, Naha-kūkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, Okinawa, Japon. Ko ɗoon woni joofnirde hirnaange laana kaa. Ko kañum kadi woni dingiral ɓurngal hirnaange Japon, e dingiral laaɗe diwooje ɓurngal fuɗnaange leydi ndii. Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi, hay so tawii laylaytol 2 ngol ɓuri huutoreede tan ko e waktuuji njulaagu. Stasiyoŋ oo ina jokkondiri no feewi e etaa-siwil ɗiɗaɓo Aeroport Naha rewrude e pont toowɗo yahooɓe e koyɗe, jogiiɗo laawol dilloowol. Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 10 ut 2003. Ñalnde 12 sulyee hitaande rewtunde ndee, udditaa e dow laabi, ko kañum woni staasiyoŋ ɓurɗo hirnaange leydi ndii. Jimol aadaaji Okinawan "Tanchamee" (谷茶前) huutortee ko no mbaydi mbaylaandi ngam anndude gargol e yaltugol otooji. Maande station Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Januvier 2024) (Anndu no e ndeer nde ittata ndeeɗoo mesaas) Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1・2 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi Ƴeew kadi portal Japon bannge icon Portal laanaaji Portal aeroport Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 4zhuek1jf7h9hvuuztb85yj598rztie 183806 183805 2026-08-23T10:09:50Z Ilya Discuss 10103 183806 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas laaɗe diwooje Naha (那覇空港駅, Naha-kūkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, Okinawa, Japon. Ko ɗoon woni joofnirde hirnaange laana kaa. Ko kañum kadi woni dingiral ɓurngal hirnaange Japon, e dingiral laaɗe diwooje ɓurngal fuɗnaange leydi ndii. Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi, hay so tawii laylaytol 2 ngol ɓuri huutoreede tan ko e waktuuji njulaagu. Stasiyoŋ oo ina jokkondiri no feewi e etaa-siwil ɗiɗaɓo Aeroport Naha rewrude e pont toowɗo yahooɓe e koyɗe, jogiiɗo laawol dilloowol. Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 10 ut 2003. Ñalnde 12 sulyee hitaande rewtunde ndee, udditaa e dow laabi, ko kañum woni staasiyoŋ ɓurɗo hirnaange leydi ndii. Jimol aadaaji Okinawan "Tanchamee" (谷茶前) huutortee ko no mbaydi mbaylaandi ngam anndude gargol e yaltugol otooji. Maande station Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Januvier 2024) (Anndu no e ndeer nde ittata ndeeɗoo mesaas) Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1・2 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi Ƴeew kadi portal Japon bannge icon Portal laanaaji Portal aeroport Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal kgxr686mobst6a296ce13f72f3jvtfq 183807 183806 2026-08-23T10:12:09Z Ilya Discuss 10103 183807 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas laaɗe diwooje Naha''' (那覇空港駅, Naha-kūkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, Okinawa, Japon. Ko ɗoon woni joofnirde hirnaange laana kaa. Ko kañum kadi woni dingiral ɓurngal hirnaange Japon, e dingiral laaɗe diwooje ɓurngal fuɗnaange leydi ndii. Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi, hay so tawii laylaytol 2 ngol ɓuri huutoreede tan ko e waktuuji njulaagu. == Stasiyoŋ == oo ina jokkondiri no feewi e etaa-siwil ɗiɗaɓo Aeroport Naha rewrude e pont toowɗo yahooɓe e koyɗe, jogiiɗo laawol dilloowol. == Staasiyoŋ == oo udditaa ko ñalnde 10 ut 2003. Ñalnde 12 sulyee hitaande rewtunde ndee, udditaa e dow laabi, ko kañum woni staasiyoŋ ɓurɗo hirnaange leydi ndii. Jimol aadaaji Okinawan "Tanchamee" (谷茶前) huutortee ko no mbaydi mbaylaandi ngam anndude gargol e yaltugol otooji. Maande station Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Januvier 2024) (Anndu no e ndeer nde ittata ndeeɗoo mesaas) Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1・2 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi == Ƴeew kadi == portal Japon bannge icon Portal laanaaji Portal aeroport Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == d5ebm4y9ve1qzimlf6drft7kb7ifnk4 183808 183807 2026-08-23T10:13:08Z Ilya Discuss 10103 183808 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas laaɗe diwooje Naha''' (那覇空港駅, Naha-kūkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, Okinawa, Japon.<ref>[http://www.yui-rail.co.jp/info/file/4900.pdf "Station names in English, Chinese and Korean"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170328015625/http://www.yui-rail.co.jp/info/file/4900.pdf|date=2017-03-28}}</ref> Ko ɗoon woni joofnirde hirnaange laana kaa. Ko kañum kadi woni dingiral ɓurngal hirnaange Japon, e dingiral laaɗe diwooje ɓurngal fuɗnaange leydi ndii. Staasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi, hay so tawii laylaytol 2 ngol ɓuri huutoreede tan ko e waktuuji njulaagu. == Stasiyoŋ == oo ina jokkondiri no feewi e etaa-siwil ɗiɗaɓo Aeroport Naha rewrude e pont toowɗo yahooɓe e koyɗe, jogiiɗo laawol dilloowol. == Staasiyoŋ == oo udditaa ko ñalnde 10 ut 2003. Ñalnde 12 sulyee hitaande rewtunde ndee, udditaa e dow laabi, ko kañum woni staasiyoŋ ɓurɗo hirnaange leydi ndii. Jimol aadaaji Okinawan "Tanchamee" (谷茶前) huutortee ko no mbaydi mbaylaandi ngam anndude gargol e yaltugol otooji. Maande station Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere ikon Ndee feccere limtaani hay lowre wootere. Tiiɗno, wallu moƴƴinde ndee feccere e ɓeydude ciimtol e lowre koolkisaande. Kaɓirɗe ɗe ngalaa iwdi ina mbaawi luulndaade e ittude. (Januvier 2024) (Anndu no e ndeer nde ittata ndeeɗoo mesaas) Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1・2 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi == Ƴeew kadi == portal Japon bannge icon Portal laanaaji Portal aeroport Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 4vxpb0v4icvfwiyrlfdy0naoc8ppd2t Naha City Hospital Station 0 43639 183809 2026-08-23T10:14:49Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas opitaal wuro Naha (市立病院前駅, Shiritsu-byōin-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Ospitaal wuro Naha udditaama ngam golloraade e lewru ut 2003...." 183809 wikitext text/x-wiki Gaaraas opitaal wuro Naha (市立病院前駅, Shiritsu-byōin-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Ospitaal wuro Naha udditaama ngam golloraade e lewru ut 2003. Tuugnorgal qm19vbb1um616e9jzk2vsizn5j16r7m 183810 183809 2026-08-23T10:15:15Z Ilya Discuss 10103 183810 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas opitaal wuro Naha (市立病院前駅, Shiritsu-byōin-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Ospitaal wuro Naha udditaama ngam golloraade e lewru ut 2003. Tuugnorgal gt1ra35cjdh1e7sbzc9on46wejygzip 183811 183810 2026-08-23T10:16:44Z Ilya Discuss 10103 183811 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas opitaal wuro Naha''' (市立病院前駅, Shiritsu-byōin-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Ospitaal wuro Naha udditaama ngam golloraade e lewru ut 2003. == Tuugnorgal == 742ufiuo6d887bsdjd9uxrha5bu773y 183812 183811 2026-08-23T10:17:27Z Ilya Discuss 10103 183812 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas opitaal wuro Naha''' (市立病院前駅, Shiritsu-byōin-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon. Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Ospitaal wuro Naha udditaama ngam golloraade e lewru ut 2003. == Tuugnorgal == 5m2i52h7a17y942xhm6f0t6j16nh3qs 183813 183812 2026-08-23T10:18:26Z Ilya Discuss 10103 183813 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas opitaal wuro Naha''' (市立病院前駅, Shiritsu-byōin-mae-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Okinawa (Yui Rail) to Naha, diiwaan Okinawa, Japon.<ref>[http://www.yui-rail.co.jp/info/file/4900.pdf "Station names in English, Chinese and Korean"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170328015625/http://www.yui-rail.co.jp/info/file/4900.pdf|date=2017-03-28}}</ref> Diidi Monorail wuro Okinawa Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere toownde ina huutoroo laabi ɗiɗi. Plateauji 1 ■ Laana ndiwoowa wuro Okinawa ngam Tedako-Uranishi 2 ■ Monorail wuro Okinawa ngam yahde laana ndiwoowa Naha Tariya Ospitaal wuro Naha udditaama ngam golloraade e lewru ut 2003. == Tuugnorgal == aqudzsihfbs89u9y7kkoc2l629aarq6 Naka-Taku Station 0 43640 183814 2026-08-23T10:20:11Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Naka-Taku (中多久駅, Naka-Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo ngol woni ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 13,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station prefabriqué simple mo alaa ko gollotoo, ina waɗi suudu reentordu e masiŋ yeeyoowo t..." 183814 wikitext text/x-wiki Gartirgol Naka-Taku (中多久駅, Naka-Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo ngol woni ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 13,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station prefabriqué simple mo alaa ko gollotoo, ina waɗi suudu reentordu e masiŋ yeeyoowo tikket otomatik. Ko saraaji mum woni koɗorɗe welooji. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 abriil 1964, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Karatsu ngol. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 360 ​​yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 242ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Taku Opitaal Naka-Taku Saga Kolleeji Rewɓe Hishinomi Jaŋde sukaaɓe Suudu wuro Taku Defterdu wuro Taku Taku Posto Duɗal hakkundeewal Chūō wuro Taku Duɗal jaaɓi haaɗtirde Taku to prefektuur Saga Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal sfug0vyavsap37tvpzg5xq2rp231w8z 183815 183814 2026-08-23T10:20:35Z Ilya Discuss 10103 183815 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgol Naka-Taku (中多久駅, Naka-Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo ngol woni ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 13,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station prefabriqué simple mo alaa ko gollotoo, ina waɗi suudu reentordu e masiŋ yeeyoowo tikket otomatik. Ko saraaji mum woni koɗorɗe welooji. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 abriil 1964, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Karatsu ngol. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 360 ​​yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 242ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Taku Opitaal Naka-Taku Saga Kolleeji Rewɓe Hishinomi Jaŋde sukaaɓe Suudu wuro Taku Defterdu wuro Taku Taku Posto Duɗal hakkundeewal Chūō wuro Taku Duɗal jaaɓi haaɗtirde Taku to prefektuur Saga Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal bv11vkkra0p3nrd78y72km3aoa82wxh 183816 183815 2026-08-23T10:23:03Z Ilya Discuss 10103 183816 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Naka-Taku''' (中多久駅, Naka-Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo ngol woni ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon. == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 13,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. == Laylaytol station Staasiyoŋ == oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station prefabriqué simple mo alaa ko gollotoo, ina waɗi suudu reentordu e masiŋ yeeyoowo tikket otomatik. Ko saraaji mum woni koɗorɗe welooji. == Yiyngo plateauji == e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 abriil 1964, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Karatsu ngol. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 360 ​​yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 242ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Taku Opitaal Naka-Taku Saga Kolleeji Rewɓe Hishinomi Jaŋde sukaaɓe Suudu wuro Taku Defterdu wuro Taku Taku Posto Duɗal hakkundeewal Chūō wuro Taku Duɗal jaaɓi haaɗtirde Taku to prefektuur Saga == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == bb8xncd5bbycr0ruruh87lxuwar9blr 183817 183816 2026-08-23T10:23:56Z Ilya Discuss 10103 183817 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Naka-Taku''' (中多久駅, Naka-Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo ngol woni ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 13,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. == Laylaytol station Staasiyoŋ == oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station prefabriqué simple mo alaa ko gollotoo, ina waɗi suudu reentordu e masiŋ yeeyoowo tikket otomatik. Ko saraaji mum woni koɗorɗe welooji. == Yiyngo plateauji == e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 abriil 1964, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Karatsu ngol. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 360 ​​yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 242ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Taku Opitaal Naka-Taku Saga Kolleeji Rewɓe Hishinomi Jaŋde sukaaɓe Suudu wuro Taku Defterdu wuro Taku Taku Posto Duɗal hakkundeewal Chūō wuro Taku Duɗal jaaɓi haaɗtirde Taku to prefektuur Saga == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 63g8aibvqtgr1zglexfx4c1tbq0x0ps 183818 183817 2026-08-23T10:24:49Z Ilya Discuss 10103 183818 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Naka-Taku''' (中多久駅, Naka-Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo ngol woni ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 13,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. == Laylaytol station Staasiyoŋ == oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station prefabriqué simple mo alaa ko gollotoo, ina waɗi suudu reentordu e masiŋ yeeyoowo tikket otomatik. Ko saraaji mum woni koɗorɗe welooji..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0030_nakataku.htm|title=中多久|trans-title=Naka-Taku Station|accessdate=11 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> == Yiyngo plateauji == e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 abriil 1964, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Karatsu ngol. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 360 ​​yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 242ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Taku Opitaal Naka-Taku Saga Kolleeji Rewɓe Hishinomi Jaŋde sukaaɓe Suudu wuro Taku Defterdu wuro Taku Taku Posto Duɗal hakkundeewal Chūō wuro Taku Duɗal jaaɓi haaɗtirde Taku to prefektuur Saga == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == d0exvpfxjy85ps4u41g6gmoqpgii1ap 183819 183818 2026-08-23T10:25:36Z Ilya Discuss 10103 183819 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Naka-Taku''' (中多久駅, Naka-Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo ngol woni ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 13,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. == Laylaytol station Staasiyoŋ == oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station prefabriqué simple mo alaa ko gollotoo, ina waɗi suudu reentordu e masiŋ yeeyoowo tikket otomatik. Ko saraaji mum woni koɗorɗe welooji..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0030_nakataku.htm|title=中多久|trans-title=Naka-Taku Station|accessdate=11 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> == Yiyngo plateauji == e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 abriil 1964, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Karatsu ngol. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 360 ​​yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 242ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Taku Opitaal Naka-Taku Saga Kolleeji Rewɓe Hishinomi Jaŋde sukaaɓe Suudu wuro Taku Defterdu wuro Taku Taku Posto Duɗal hakkundeewal Chūō wuro Taku Duɗal jaaɓi haaɗtirde Taku to prefektuur Saga == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 3a8mu4u9wva5p644187k5y3e8tqqlzm 183820 183819 2026-08-23T10:26:33Z Ilya Discuss 10103 183820 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Naka-Taku''' (中多久駅, Naka-Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo ngol woni ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 13,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. == Laylaytol station Staasiyoŋ == oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station prefabriqué simple mo alaa ko gollotoo, ina waɗi suudu reentordu e masiŋ yeeyoowo tikket otomatik. Ko saraaji mum woni koɗorɗe welooji..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0030_nakataku.htm|title=中多久|trans-title=Naka-Taku Station|accessdate=11 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> == Yiyngo plateauji == e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 abriil 1964, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Karatsu ngol. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 360 ​​yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 242ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Taku Opitaal Naka-Taku Saga Kolleeji Rewɓe Hishinomi Jaŋde sukaaɓe Suudu wuro Taku Defterdu wuro Taku Taku Posto Duɗal hakkundeewal Chūō wuro Taku Duɗal jaaɓi haaɗtirde Taku to prefektuur Saga.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 5goaa3p6n3jlcq0sbm04csbo9nb5w1o 183821 183820 2026-08-23T10:26:58Z Ilya Discuss 10103 183821 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Naka-Taku''' (中多久駅, Naka-Taku-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Karatsu ngol JR Kyushu gollotoo ngol woni ko e wuro Taku, e nder diiwaan Saga, Japon.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Karatsu huutortoo, ina woni 13,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kubota. == Laylaytol station Staasiyoŋ == oo ina waɗi plateau bannge ina huutoroo laawol gootol. Mahdi station prefabriqué simple mo alaa ko gollotoo, ina waɗi suudu reentordu e masiŋ yeeyoowo tikket otomatik. Ko saraaji mum woni koɗorɗe welooji..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0030_nakataku.htm|title=中多久|trans-title=Naka-Taku Station|accessdate=11 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=18, 81}}</ref> == Yiyngo plateauji == e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgal ngal ñalnde 1 abriil 1964, ko gartirgal ɓeydangal e laawol gonngol e laawol Karatsu ngol. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 360 ​​yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 242ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Duɗal hakkundeewal wuro Taku Opitaal Naka-Taku Saga Kolleeji Rewɓe Hishinomi Jaŋde sukaaɓe Suudu wuro Taku Defterdu wuro Taku Taku Posto Duɗal hakkundeewal Chūō wuro Taku Duɗal jaaɓi haaɗtirde Taku to prefektuur Saga.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 7g2rvtid5aigii0qpznic7g8owgmv50 Nakazato Station 0 43641 183822 2026-08-23T10:28:20Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Nakazato (中里駅, Nakazato-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Kami-Motoyama-cho, wuro Sasebo, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Kaize nokkuure Motoyama (Pass) Sarwiis Jaawɗo (Pass) Laylaytol station Gare Nakazato ina jogii lowre duunde wootere to bannge leydi ina..." 183822 wikitext text/x-wiki Gaaraas Nakazato (中里駅, Nakazato-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Kami-Motoyama-cho, wuro Sasebo, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Kaize nokkuure Motoyama (Pass) Sarwiis Jaawɗo (Pass) Laylaytol station Gare Nakazato ina jogii lowre duunde wootere to bannge leydi ina huutoroo laabi ɗiɗi. Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Hinokiday Danchi Tariya mars 1920 - Udditaa ngam golloraade laawol laana njoorndi Sasebo hono Gare Nakazato. oktoobar 1936 - Ministeer laawol laana njoorndi ngenndini laana njoorndi Sasebo fof, ndeeɗoo jolngo wonti jolngo laana njoorndi JGR Matsuura, innde mum wayli wonti jolngo Hizen-Nakazato (肥前中里駅, Hizen-Nakazato-eki). Ñalnde 1 abriil 1987 - Laanaaji diwooje mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko Matsuura Railway, Innde mum waylii e innde hannde ndee. Tuugnorgal 9e5dns3qelot95sdsr4yfww5d72yhyn 183823 183822 2026-08-23T10:28:42Z Ilya Discuss 10103 183823 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Nakazato (中里駅, Nakazato-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Kami-Motoyama-cho, wuro Sasebo, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Kaize nokkuure Motoyama (Pass) Sarwiis Jaawɗo (Pass) Laylaytol station Gare Nakazato ina jogii lowre duunde wootere to bannge leydi ina huutoroo laabi ɗiɗi. Taariindi Laawol ngenndiwal 204 Hinokiday Danchi Tariya mars 1920 - Udditaa ngam golloraade laawol laana njoorndi Sasebo hono Gare Nakazato. oktoobar 1936 - Ministeer laawol laana njoorndi ngenndini laana njoorndi Sasebo fof, ndeeɗoo jolngo wonti jolngo laana njoorndi JGR Matsuura, innde mum wayli wonti jolngo Hizen-Nakazato (肥前中里駅, Hizen-Nakazato-eki). Ñalnde 1 abriil 1987 - Laanaaji diwooje mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko Matsuura Railway, Innde mum waylii e innde hannde ndee. Tuugnorgal tljn09jzv1dyfxtg2b77irdf27itrki 183824 183823 2026-08-23T10:30:23Z Ilya Discuss 10103 183824 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Nakazato (中里駅, Nakazato-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Kami-Motoyama-cho, wuro Sasebo, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. == Diidi Laawol == laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Kaize nokkuure Motoyama (Pass) Sarwiis Jaawɗo (Pass) Laylaytol station Gare Nakazato ina jogii lowre duunde wootere to bannge leydi ina huutoroo laabi ɗiɗi. == Taariindi Laawol == ngenndiwal 204 Hinokiday Danchi Tariya mars 1920 - Udditaa ngam golloraade laawol laana njoorndi Sasebo hono Gare Nakazato. oktoobar 1936 - Ministeer laawol laana njoorndi ngenndini laana njoorndi Sasebo fof, ndeeɗoo jolngo wonti jolngo laana njoorndi JGR Matsuura, innde mum wayli wonti jolngo Hizen-Nakazato (肥前中里駅, Hizen-Nakazato-eki). Ñalnde 1 abriil 1987 - Laanaaji diwooje mbaɗti privatiseede, ndeeɗoo jolngo roni ɗum ko JR Kyushu. Ñalnde 1 abriil 1988 - Ooɗoo dingiral roni ɗum ko Matsuura Railway, Innde mum waylii e innde hannde ndee. == Tuugnorgal == 1ida20wh4d041cfxcdysz1zibss1x75 Niimura Station 0 43642 183825 2026-08-23T10:31:57Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Niimura (新村駅, Niimura-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Matsumoto, Nagano, Japon, ko sosiyetee keeriiɗo golloowo laana njoorndi biyeteeɗo Alpico Kōtsū gollotoo. Diidi Staasiyoŋ Niimura ko staasiyoŋ e laawol Kamikōchi, ina woɗɗi 6,2 kiloomeeteer e joofnirde laana kaa to staasiyoŋ Matsumoto. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina jogii plateau islande gooto to bannge leydi, ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle staasiyoŋ oo e taƴr..." 183825 wikitext text/x-wiki Gaaraas Niimura (新村駅, Niimura-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Matsumoto, Nagano, Japon, ko sosiyetee keeriiɗo golloowo laana njoorndi biyeteeɗo Alpico Kōtsū gollotoo. Diidi Staasiyoŋ Niimura ko staasiyoŋ e laawol Kamikōchi, ina woɗɗi 6,2 kiloomeeteer e joofnirde laana kaa to staasiyoŋ Matsumoto. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina jogii plateau islande gooto to bannge leydi, ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle staasiyoŋ oo e taƴre toɓɓere. Plateauji 1 ■ Laana Kamikōchi ngam Hata, Sinsimaama 2 ■ Laabi Kamikōchi ngam Shinano-Arai e Matsumoto Stations gonɗe saraaji ɗii " Kugal " Laabi Kamikōchi Kitanii-Matsumotodaigakumae Samizo nokkuure Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 2 oktoobar 1921. Galle staasiyoŋ keso oo joofi ko e lewru marse 2012. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 142 neɗɗo (ina yahra e werlaa tan). Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 158 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal l01veta84slwmls0wrsbimxeyei5mso 183826 183825 2026-08-23T10:32:21Z Ilya Discuss 10103 183826 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Niimura (新村駅, Niimura-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Matsumoto, Nagano, Japon, ko sosiyetee keeriiɗo golloowo laana njoorndi biyeteeɗo Alpico Kōtsū gollotoo. Diidi Staasiyoŋ Niimura ko staasiyoŋ e laawol Kamikōchi, ina woɗɗi 6,2 kiloomeeteer e joofnirde laana kaa to staasiyoŋ Matsumoto. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina jogii plateau islande gooto to bannge leydi, ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle staasiyoŋ oo e taƴre toɓɓere. Plateauji 1 ■ Laana Kamikōchi ngam Hata, Sinsimaama 2 ■ Laabi Kamikōchi ngam Shinano-Arai e Matsumoto Stations gonɗe saraaji ɗii " Kugal " Laabi Kamikōchi Kitanii-Matsumotodaigakumae Samizo nokkuure Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 2 oktoobar 1921. Galle staasiyoŋ keso oo joofi ko e lewru marse 2012. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 142 neɗɗo (ina yahra e werlaa tan). Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 158 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 07l4zo19tysyxkti6chaffq5ibs5iq6 183827 183826 2026-08-23T10:34:22Z Ilya Discuss 10103 183827 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Niimura''' (新村駅, Niimura-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Matsumoto, Nagano, Japon, ko sosiyetee keeriiɗo golloowo laana njoorndi biyeteeɗo Alpico Kōtsū gollotoo. Diidi Staasiyoŋ Niimura ko staasiyoŋ e laawol Kamikōchi, ina woɗɗi 6,2 kiloomeeteer e joofnirde laana kaa to staasiyoŋ Matsumoto. == Laylaytol station Stasiyoŋ == oo ina jogii plateau islande gooto to bannge leydi, ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle staasiyoŋ oo e taƴre toɓɓere. Plateauji 1 ■ Laana Kamikōchi ngam Hata, Sinsimaama 2 ■ Laabi Kamikōchi ngam Shinano-Arai e Matsumoto Stations gonɗe saraaji ɗii " Kugal " Laabi Kamikōchi Kitanii-Matsumotodaigakumae Samizo nokkuure Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 2 oktoobar 1921. == Galle staasiyoŋ == keso oo joofi ko e lewru marse 2012. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 142 neɗɗo (ina yahra e werlaa tan). Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 158 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == h58vetm1fux6hqsdt6x4f8gnvwdvnem 183828 183827 2026-08-23T10:35:43Z Ilya Discuss 10103 183828 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Niimura''' (新村駅, Niimura-eki) ko gartirgal laana njoorndi e nder wuro Matsumoto, Nagano, Japon, ko sosiyetee keeriiɗo golloowo laana njoorndi biyeteeɗo Alpico Kōtsū gollotoo. Diidi Staasiyoŋ Niimura ko staasiyoŋ e laawol Kamikōchi, ina woɗɗi 6,2 kiloomeeteer e joofnirde laana kaa to staasiyoŋ Matsumoto..<ref name="Matsumoto 2016stats">{{cite web|url=https://www.city.matsumoto.nagano.jp/shisei/tokei/siryo/tokei_29/00951220171130143920690.files/N.pdf|script-title=ja:1402 私鉄松本市内各駅乗降客の状況|trans-title=Matsumoto City Statistics (Fiscal 2016)|year=2017|publisher=Matsumoto City|location=Japan|language=Japanese|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190321024300/https://www.city.matsumoto.nagano.jp/shisei/tokei/siryo/tokei_29/00951220171130143920690.files/N.pdf|archivedate=2019-03-21|accessdate=|url-status=dead}}</ref> == Laylaytol station Stasiyoŋ == oo ina jogii plateau islande gooto to bannge leydi, ina huutoroo laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e galle staasiyoŋ oo e taƴre toɓɓere. Plateauji 1 ■ Laana Kamikōchi ngam Hata, Sinsimaama 2 ■ Laabi Kamikōchi ngam Shinano-Arai e Matsumoto Stations gonɗe saraaji ɗii " Kugal " Laabi Kamikōchi Kitanii-Matsumotodaigakumae Samizo nokkuure Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 2 oktoobar 1921. == Galle staasiyoŋ == keso oo joofi ko e lewru marse 2012. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 142 neɗɗo (ina yahra e werlaa tan). Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 158 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == njaa7ewq4ghfd86qnmatzxqgdweg25g Nishi-Isahaya Station 0 43643 183829 2026-08-23T10:37:37Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Nishi-Isahaya (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol st..." 183829 wikitext text/x-wiki Gaaraas Nishi-Isahaya (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral. Mahdi station ndii woni ko e tolno mbedda, ko mbaydi beton jamaanu e dekoraasiyoŋaaji gilaasi e dow ŋoral gabled. Ina waɗi nokku ɗo reentortee e windo tikket. Caggal dame biyeeji ɗii, laawol les ngol e steps ina ndokka laawol feewde e plateauji ɗiɗi ɗii kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya, Saga e Tosu 2 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Nagasaki Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgol ngol ñalnde 14 marse 1985, ko gartirgol ɓeydangol e laawol gonngol e laawol mawngol Nagasaki. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 897 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 147ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nagasaki Nihon, duɗal tokosal e mawngal Duɗal hakkundeewal Nishi-Isahaya wuro Isahaya Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal jvesr2weaxxwk871sc9hlrewc6j4qb2 183830 183829 2026-08-23T10:38:00Z Ilya Discuss 10103 183830 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Nishi-Isahaya (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu. Gaagaa sarwisaaji nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral. Mahdi station ndii woni ko e tolno mbedda, ko mbaydi beton jamaanu e dekoraasiyoŋaaji gilaasi e dow ŋoral gabled. Ina waɗi nokku ɗo reentortee e windo tikket. Caggal dame biyeeji ɗii, laawol les ngol e steps ina ndokka laawol feewde e plateauji ɗiɗi ɗii kala. Njuɓɓudi dingiral ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya, Saga e Tosu 2 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Nagasaki Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgol ngol ñalnde 14 marse 1985, ko gartirgol ɓeydangol e laawol gonngol e laawol mawngol Nagasaki. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 897 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 147ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nagasaki Nihon, duɗal tokosal e mawngal Duɗal hakkundeewal Nishi-Isahaya wuro Isahaya Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 3tcw9mw51qk7036bwppr36m7tyf0as9 183831 183830 2026-08-23T10:40:33Z Ilya Discuss 10103 183831 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Nishi-Isahaya''' (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu. == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral. Mahdi station ndii woni ko e tolno mbedda, ko mbaydi beton jamaanu e dekoraasiyoŋaaji gilaasi e dow ŋoral gabled. Ina waɗi nokku ɗo reentortee e windo tikket. Caggal dame biyeeji ɗii, laawol les ngol e steps ina ndokka laawol feewde e plateauji ɗiɗi ɗii kala. == Njuɓɓudi dingiral == ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya, Saga e Tosu 2 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Nagasaki Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgol ngol ñalnde 14 marse 1985, ko gartirgol ɓeydangol e laawol gonngol e laawol mawngol Nagasaki. == E privatisation JNR ñalnde == 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 897 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 147ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nagasaki Nihon, duɗal tokosal e mawngal Duɗal hakkundeewal Nishi-Isahaya wuro Isahaya == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == cvaa0901n6xzu1lguz49hn9x8x4s7nt 183832 183831 2026-08-23T10:41:39Z Ilya Discuss 10103 183832 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Nishi-Isahaya''' (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral. Mahdi station ndii woni ko e tolno mbedda, ko mbaydi beton jamaanu e dekoraasiyoŋaaji gilaasi e dow ŋoral gabled. Ina waɗi nokku ɗo reentortee e windo tikket. Caggal dame biyeeji ɗii, laawol les ngol e steps ina ndokka laawol feewde e plateauji ɗiɗi ɗii kala. == Njuɓɓudi dingiral == ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya, Saga e Tosu 2 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Nagasaki Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgol ngol ñalnde 14 marse 1985, ko gartirgol ɓeydangol e laawol gonngol e laawol mawngol Nagasaki. == E privatisation JNR ñalnde == 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 897 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 147ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nagasaki Nihon, duɗal tokosal e mawngal Duɗal hakkundeewal Nishi-Isahaya wuro Isahaya == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == qbsnatnxrzobzxm8xwp0i0uuqau1cn2 183833 183832 2026-08-23T10:43:11Z Ilya Discuss 10103 183833 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Nishi-Isahaya''' (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol. == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral. Mahdi station ndii woni ko e tolno mbedda, ko mbaydi beton jamaanu e dekoraasiyoŋaaji gilaasi e dow ŋoral gabled. Ina waɗi nokku ɗo reentortee e windo tikket. Caggal dame biyeeji ɗii, laawol les ngol e steps ina ndokka laawol feewde e plateauji ɗiɗi ɗii kala.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191745_1601.html|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Njuɓɓudi dingiral == ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya, Saga e Tosu 2 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Nagasaki Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgol ngol ñalnde 14 marse 1985, ko gartirgol ɓeydangol e laawol gonngol e laawol mawngol Nagasaki. == E privatisation JNR ñalnde == 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 897 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 147ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nagasaki Nihon, duɗal tokosal e mawngal Duɗal hakkundeewal Nishi-Isahaya wuro Isahaya == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == lg5hjle788k3bj0wb2jta1s9eqo1liz 183834 183833 2026-08-23T10:44:06Z Ilya Discuss 10103 183834 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Nishi-Isahaya''' (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nagasaki/station/0260_nishiisahaya.htm|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=38, 67}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12122333136.html|title=長崎本線・西諫早駅に行ってきました|trans-title=I went to Nishi-Isahaya Station Nagasaki Main Line|date=28 January 2016|accessdate=16 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral. Mahdi station ndii woni ko e tolno mbedda, ko mbaydi beton jamaanu e dekoraasiyoŋaaji gilaasi e dow ŋoral gabled. Ina waɗi nokku ɗo reentortee e windo tikket. Caggal dame biyeeji ɗii, laawol les ngol e steps ina ndokka laawol feewde e plateauji ɗiɗi ɗii kala.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191745_1601.html|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Njuɓɓudi dingiral == ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya, Saga e Tosu 2 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Nagasaki Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgol ngol ñalnde 14 marse 1985, ko gartirgol ɓeydangol e laawol gonngol e laawol mawngol Nagasaki. == E privatisation JNR ñalnde == 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 897 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 147ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nagasaki Nihon, duɗal tokosal e mawngal Duɗal hakkundeewal Nishi-Isahaya wuro Isahaya == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == hp6foi14o84l4dpgde3vvno1m4d58nr 183835 183834 2026-08-23T10:44:57Z Ilya Discuss 10103 183835 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Nishi-Isahaya''' (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nagasaki/station/0260_nishiisahaya.htm|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=38, 67}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12122333136.html|title=長崎本線・西諫早駅に行ってきました|trans-title=I went to Nishi-Isahaya Station Nagasaki Main Line|date=28 January 2016|accessdate=16 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral. Mahdi station ndii woni ko e tolno mbedda, ko mbaydi beton jamaanu e dekoraasiyoŋaaji gilaasi e dow ŋoral gabled.<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|title=長崎支店内各駅|trans-title=Stations within the Nagasaki Branch|accessdate=16 March 2018|website=JRTE website|archive-date=16 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316214855/http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600224|title=西諫早駅|trans-title=Nishi-Isahaya Station|accessdate=16 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Ina waɗi nokku ɗo reentortee e windo tikket. Caggal dame biyeeji ɗii, laawol les ngol e steps ina ndokka laawol feewde e plateauji ɗiɗi ɗii kala.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191745_1601.html|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Njuɓɓudi dingiral == ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral. Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya, Saga e Tosu 2 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Nagasaki Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgol ngol ñalnde 14 marse 1985, ko gartirgol ɓeydangol e laawol gonngol e laawol mawngol Nagasaki. == E privatisation JNR ñalnde == 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 897 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 147ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nagasaki Nihon, duɗal tokosal e mawngal Duɗal hakkundeewal Nishi-Isahaya wuro Isahaya == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == e02ec4qxecrm3f0o0tvi19uzijgiwu2 183836 183835 2026-08-23T10:45:49Z Ilya Discuss 10103 183836 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Nishi-Isahaya''' (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nagasaki/station/0260_nishiisahaya.htm|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=38, 67}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12122333136.html|title=長崎本線・西諫早駅に行ってきました|trans-title=I went to Nishi-Isahaya Station Nagasaki Main Line|date=28 January 2016|accessdate=16 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral. Mahdi station ndii woni ko e tolno mbedda, ko mbaydi beton jamaanu e dekoraasiyoŋaaji gilaasi e dow ŋoral gabled.<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|title=長崎支店内各駅|trans-title=Stations within the Nagasaki Branch|accessdate=16 March 2018|website=JRTE website|archive-date=16 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316214855/http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600224|title=西諫早駅|trans-title=Nishi-Isahaya Station|accessdate=16 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Ina waɗi nokku ɗo reentortee e windo tikket. Caggal dame biyeeji ɗii, laawol les ngol e steps ina ndokka laawol feewde e plateauji ɗiɗi ɗii kala.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191745_1601.html|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Njuɓɓudi dingiral == ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral..<ref>{{Teishajo|I|222-3}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|715}}</ref> Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya, Saga e Tosu 2 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Nagasaki Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgol ngol ñalnde 14 marse 1985, ko gartirgol ɓeydangol e laawol gonngol e laawol mawngol Nagasaki. == E privatisation JNR ñalnde == 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 897 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 147ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nagasaki Nihon, duɗal tokosal e mawngal Duɗal hakkundeewal Nishi-Isahaya wuro Isahaya == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == pw2yrkzwvyg4r58gmobva3svim8l80r 183837 183836 2026-08-23T10:46:38Z Ilya Discuss 10103 183837 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Nishi-Isahaya''' (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nagasaki/station/0260_nishiisahaya.htm|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=38, 67}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12122333136.html|title=長崎本線・西諫早駅に行ってきました|trans-title=I went to Nishi-Isahaya Station Nagasaki Main Line|date=28 January 2016|accessdate=16 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral. Mahdi station ndii woni ko e tolno mbedda, ko mbaydi beton jamaanu e dekoraasiyoŋaaji gilaasi e dow ŋoral gabled.<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|title=長崎支店内各駅|trans-title=Stations within the Nagasaki Branch|accessdate=16 March 2018|website=JRTE website|archive-date=16 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316214855/http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600224|title=西諫早駅|trans-title=Nishi-Isahaya Station|accessdate=16 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Ina waɗi nokku ɗo reentortee e windo tikket. Caggal dame biyeeji ɗii, laawol les ngol e steps ina ndokka laawol feewde e plateauji ɗiɗi ɗii kala.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191745_1601.html|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Njuɓɓudi dingiral == ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral..<ref>{{Teishajo|I|222-3}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|715}}</ref> Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya, Saga e Tosu 2 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Nagasaki Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgol ngol ñalnde 14 marse 1985, ko gartirgol ɓeydangol e laawol gonngol e laawol mawngol Nagasaki..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == E privatisation JNR ñalnde == 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 897 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 147ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nagasaki Nihon, duɗal tokosal e mawngal Duɗal hakkundeewal Nishi-Isahaya wuro Isahaya == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == sxxrp4tnvry5r3spkcgp226263eajsg 183838 183837 2026-08-23T10:47:35Z Ilya Discuss 10103 183838 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Nishi-Isahaya''' (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nagasaki/station/0260_nishiisahaya.htm|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=38, 67}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12122333136.html|title=長崎本線・西諫早駅に行ってきました|trans-title=I went to Nishi-Isahaya Station Nagasaki Main Line|date=28 January 2016|accessdate=16 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral. Mahdi station ndii woni ko e tolno mbedda, ko mbaydi beton jamaanu e dekoraasiyoŋaaji gilaasi e dow ŋoral gabled.<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|title=長崎支店内各駅|trans-title=Stations within the Nagasaki Branch|accessdate=16 March 2018|website=JRTE website|archive-date=16 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316214855/http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600224|title=西諫早駅|trans-title=Nishi-Isahaya Station|accessdate=16 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Ina waɗi nokku ɗo reentortee e windo tikket. Caggal dame biyeeji ɗii, laawol les ngol e steps ina ndokka laawol feewde e plateauji ɗiɗi ɗii kala.<ref name="kawashima" /><ref name="JR">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191745_1601.html|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Njuɓɓudi dingiral == ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral..<ref>{{Teishajo|I|222-3}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|715}}</ref> Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya, Saga e Tosu 2 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Nagasaki Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgol ngol ñalnde 14 marse 1985, ko gartirgol ɓeydangol e laawol gonngol e laawol mawngol Nagasaki..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == E privatisation JNR ñalnde == 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 897 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 147ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nagasaki Nihon, duɗal tokosal e mawngal Duɗal hakkundeewal Nishi-Isahaya wuro Isahaya. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == av6fq4w2mvmiuiesqyqysw68p9n2229 183839 183838 2026-08-23T10:48:11Z Ilya Discuss 10103 183839 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Nishi-Isahaya''' (西諫早駅, Nishi-Isahaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Isahaya, e nder diiwaan Nagasaki, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nagasaki, ina woni 103,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Tosu..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> == Gaagaa sarwisaaji == nokkuuji ɗii e laana kaa, won e laanaaji diwooje JR Kyushu Rapid Seaside Liner hakkunde Sasebo e Nagasaki ina njokki kadi e gartirgol ngol.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nagasaki/station/0260_nishiisahaya.htm|title=西諫早|trans-title=Nishi-Isahaya|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=38, 67}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ameblo.jp/aru-king/entry-12122333136.html|title=長崎本線・西諫早駅に行ってきました|trans-title=I went to Nishi-Isahaya Station Nagasaki Main Line|date=28 January 2016|accessdate=16 March 2018|website=Ameblo.jp}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Laylaytol station == Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral. Mahdi station ndii woni ko e tolno mbedda, ko mbaydi beton jamaanu e dekoraasiyoŋaaji gilaasi e dow ŋoral gabled.<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|title=長崎支店内各駅|trans-title=Stations within the Nagasaki Branch|accessdate=16 March 2018|website=JRTE website|archive-date=16 March 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180316214855/http://www.jrte.co.jp/branch/nagasaki.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600224|title=西諫早駅|trans-title=Nishi-Isahaya Station|accessdate=16 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> Ina waɗi nokku ɗo reentortee e windo tikket. Caggal dame biyeeji ɗii, laawol les ngol e steps ina ndokka laawol feewde e plateauji ɗiɗi ɗii kala.<ref name="kawashima" /> == Njuɓɓudi dingiral == ngal rokkaama JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., woni fedde nde jeyaa ko e JR Kyushu, keɓtinirnde golle dingiral..<ref>{{Teishajo|I|222-3}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|715}}</ref> Ina gollina windo tikket mo masiŋ POS kono alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Isahaya, Saga e Tosu 2 ■ Laana mawka JH Nagasaki ngam Nagasaki Tariya Laana njoorndi leydi Japon (JNR) udditi gartirgol ngol ñalnde 14 marse 1985, ko gartirgol ɓeydangol e laawol gonngol e laawol mawngol Nagasaki..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == E privatisation JNR ñalnde == 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 897 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 147ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Duɗal jaaɓi haaɗtirde Nagasaki Nihon, duɗal tokosal e mawngal Duɗal hakkundeewal Nishi-Isahaya wuro Isahaya. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 2lhgw4tjb33uckw95r95ieu9r4g1bgh Nishi-Karatsu Station 0 43644 183840 2026-08-23T10:50:09Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Nishi-Karatsu (西唐津駅, Nishi-Karatsu-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko Sosiyetee laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Ndeeɗoo dingiral ko joofnirde laana Karatsu, ina woni e 43,5 kiloomeeteer e joofnirde laana njoorndi ka Kubota. Ina huutoree kadi e otooji ummortooɗi laana Chikuhi, jokkondirɗi gila e nokku ɗo laana kaa joofnata to Karatsu, kuutortoo..." 183840 wikitext text/x-wiki Gartirgol Nishi-Karatsu (西唐津駅, Nishi-Karatsu-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko Sosiyetee laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Ndeeɗoo dingiral ko joofnirde laana Karatsu, ina woni e 43,5 kiloomeeteer e joofnirde laana njoorndi ka Kubota. Ina huutoree kadi e otooji ummortooɗi laana Chikuhi, jokkondirɗi gila e nokku ɗo laana kaa joofnata to Karatsu, kuutortooɗi laabi laana Karatsu ɗii, ɓeyda heen 2,2 kiloomeeteer ngam joofnude ɗoo. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina jogii tan ko laylaytol bannge gooto to bannge leydi, kono nokku oo ina mawni, ina waɗi laabi ɗiɗi banngeeji ɗi ngalaa laylaytol e sidinguuji keewɗi. Laawol Karatsu ngol ko kuuraa tan woni hakkunde Staasiyoŋ Karatsu e ooɗoo staasiyoŋ. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditi Gaaraas Myōken (妙見駅, Myōken-eki), tawi laana njoorndi ina yaaji haa Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol ɓeydaama haa Kyūragi. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Gaaraas oo wayli innde mum hannde ndee ko ñalnde 11 oktoobar 1911. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laamu gartirgol ngol. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Karatsu diɗɗal laawol laana njoorndi Karatsu nokku yah-ngartaa Posto Nishi-Karatsu Polis Karatsu Kyushu Doole kuuraa Karatsu Doole nguleeki Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 381 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 247ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal n89v0ilu355dazputu4siwrui8ewigz 183841 183840 2026-08-23T10:50:36Z Ilya Discuss 10103 183841 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgol Nishi-Karatsu (西唐津駅, Nishi-Karatsu-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko Sosiyetee laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Ndeeɗoo dingiral ko joofnirde laana Karatsu, ina woni e 43,5 kiloomeeteer e joofnirde laana njoorndi ka Kubota. Ina huutoree kadi e otooji ummortooɗi laana Chikuhi, jokkondirɗi gila e nokku ɗo laana kaa joofnata to Karatsu, kuutortooɗi laabi laana Karatsu ɗii, ɓeyda heen 2,2 kiloomeeteer ngam joofnude ɗoo. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina jogii tan ko laylaytol bannge gooto to bannge leydi, kono nokku oo ina mawni, ina waɗi laabi ɗiɗi banngeeji ɗi ngalaa laylaytol e sidinguuji keewɗi. Laawol Karatsu ngol ko kuuraa tan woni hakkunde Staasiyoŋ Karatsu e ooɗoo staasiyoŋ. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditi Gaaraas Myōken (妙見駅, Myōken-eki), tawi laana njoorndi ina yaaji haa Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol ɓeydaama haa Kyūragi. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Gaaraas oo wayli innde mum hannde ndee ko ñalnde 11 oktoobar 1911. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laamu gartirgol ngol. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Karatsu diɗɗal laawol laana njoorndi Karatsu nokku yah-ngartaa Posto Nishi-Karatsu Polis Karatsu Kyushu Doole kuuraa Karatsu Doole nguleeki Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 381 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 247ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal lgst52atey4kxslspu3r255pls5zl5v 183842 183841 2026-08-23T10:51:27Z Ilya Discuss 10103 183842 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nishi-Karatsu''' (西唐津駅, Nishi-Karatsu-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko Sosiyetee laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Ndeeɗoo dingiral ko joofnirde laana Karatsu, ina woni e 43,5 kiloomeeteer e joofnirde laana njoorndi ka Kubota. Ina huutoree kadi e otooji ummortooɗi laana Chikuhi, jokkondirɗi gila e nokku ɗo laana kaa joofnata to Karatsu, kuutortooɗi laabi laana Karatsu ɗii, ɓeyda heen 2,2 kiloomeeteer ngam joofnude ɗoo. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina jogii tan ko laylaytol bannge gooto to bannge leydi, kono nokku oo ina mawni, ina waɗi laabi ɗiɗi banngeeji ɗi ngalaa laylaytol e sidinguuji keewɗi. Laawol Karatsu ngol ko kuuraa tan woni hakkunde Staasiyoŋ Karatsu e ooɗoo staasiyoŋ. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditi Gaaraas Myōken (妙見駅, Myōken-eki), tawi laana njoorndi ina yaaji haa Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol ɓeydaama haa Kyūragi. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Gaaraas oo wayli innde mum hannde ndee ko ñalnde 11 oktoobar 1911. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laamu gartirgol ngol. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Karatsu diɗɗal laawol laana njoorndi Karatsu nokku yah-ngartaa Posto Nishi-Karatsu Polis Karatsu Kyushu Doole kuuraa Karatsu Doole nguleeki Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 381 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 247ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal c8zy36jy1i87gr5a2z17hj4oqwez5h0 183843 183842 2026-08-23T10:53:26Z Ilya Discuss 10103 183843 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nishi-Karatsu''' (西唐津駅, Nishi-Karatsu-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon. == Ko Sosiyetee == laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Ndeeɗoo dingiral ko joofnirde laana Karatsu, ina woni e 43,5 kiloomeeteer e joofnirde laana njoorndi ka Kubota. Ina huutoree kadi e otooji ummortooɗi laana Chikuhi, jokkondirɗi gila e nokku ɗo laana kaa joofnata to Karatsu, kuutortooɗi laabi laana Karatsu ɗii, ɓeyda heen 2,2 kiloomeeteer ngam joofnude ɗoo. == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ina jogii tan ko laylaytol bannge gooto to bannge leydi, kono nokku oo ina mawni, ina waɗi laabi ɗiɗi banngeeji ɗi ngalaa laylaytol e sidinguuji keewɗi. Laawol Karatsu ngol ko kuuraa tan woni hakkunde Staasiyoŋ Karatsu e ooɗoo staasiyoŋ. == Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditi Gaaraas Myōken (妙見駅, Myōken-eki), tawi laana njoorndi ina yaaji haa Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol ɓeydaama haa Kyūragi. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. Gaaraas oo wayli innde mum hannde ndee ko ñalnde 11 oktoobar 1911. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laamu gartirgol ngol. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Karatsu diɗɗal laawol laana njoorndi Karatsu nokku yah-ngartaa Posto Nishi-Karatsu Polis Karatsu Kyushu Doole kuuraa Karatsu Doole nguleeki Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 381 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 247ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == i3bah7edjm4blnjfw2gdnwg1c86su5d 183844 183843 2026-08-23T10:54:36Z Ilya Discuss 10103 183844 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nishi-Karatsu''' (西唐津駅, Nishi-Karatsu-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko Sosiyetee == laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Ndeeɗoo dingiral ko joofnirde laana Karatsu, ina woni e 43,5 kiloomeeteer e joofnirde laana njoorndi ka Kubota. Ina huutoree kadi e otooji ummortooɗi laana Chikuhi, jokkondirɗi gila e nokku ɗo laana kaa joofnata to Karatsu, kuutortooɗi laabi laana Karatsu ɗii, ɓeyda heen 2,2 kiloomeeteer ngam joofnude ɗoo. == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ina jogii tan ko laylaytol bannge gooto to bannge leydi, kono nokku oo ina mawni, ina waɗi laabi ɗiɗi banngeeji ɗi ngalaa laylaytol e sidinguuji keewɗi. Laawol Karatsu ngol ko kuuraa tan woni hakkunde Staasiyoŋ Karatsu e ooɗoo staasiyoŋ. == Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditi Gaaraas Myōken (妙見駅, Myōken-eki), tawi laana njoorndi ina yaaji haa Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol ɓeydaama haa Kyūragi. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. == Gaaraas oo == wayli innde mum hannde ndee ko ñalnde 11 oktoobar 1911. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laamu gartirgol ngol. == Ñalnde 12 oktoobar == 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Karatsu diɗɗal laawol laana njoorndi Karatsu nokku yah-ngartaa Posto Nishi-Karatsu Polis Karatsu Kyushu Doole kuuraa Karatsu Doole nguleeki Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 381 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 247ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ibefxvokn0izrz92yhykflloqq14dz8 183845 183844 2026-08-23T10:55:20Z Ilya Discuss 10103 183845 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nishi-Karatsu''' (西唐津駅, Nishi-Karatsu-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko Sosiyetee == laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Ndeeɗoo dingiral ko joofnirde laana Karatsu, ina woni e 43,5 kiloomeeteer e joofnirde laana njoorndi ka Kubota. Ina huutoree kadi e otooji ummortooɗi laana Chikuhi, jokkondirɗi gila e nokku ɗo laana kaa joofnata to Karatsu, kuutortooɗi laabi laana Karatsu ɗii, ɓeyda heen 2,2 kiloomeeteer ngam joofnude ɗoo..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0120_nishikaratsu.htm|title=西唐津駅|trans-title=Nishi-Karatsu Station|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600105|title=相知駅|trans-title=Ōchi Station|accessdate=10 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ina jogii tan ko laylaytol bannge gooto to bannge leydi, kono nokku oo ina mawni, ina waɗi laabi ɗiɗi banngeeji ɗi ngalaa laylaytol e sidinguuji keewɗi. Laawol Karatsu ngol ko kuuraa tan woni hakkunde Staasiyoŋ Karatsu e ooɗoo staasiyoŋ. == Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditi Gaaraas Myōken (妙見駅, Myōken-eki), tawi laana njoorndi ina yaaji haa Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol ɓeydaama haa Kyūragi. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. == Gaaraas oo == wayli innde mum hannde ndee ko ñalnde 11 oktoobar 1911. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laamu gartirgol ngol. == Ñalnde 12 oktoobar == 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Karatsu diɗɗal laawol laana njoorndi Karatsu nokku yah-ngartaa Posto Nishi-Karatsu Polis Karatsu Kyushu Doole kuuraa Karatsu Doole nguleeki Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 381 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 247ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 1uyk16sw8iubng8ok150c9bl0p50zgl 183846 183845 2026-08-23T10:56:05Z Ilya Discuss 10103 183846 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nishi-Karatsu''' (西唐津駅, Nishi-Karatsu-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko Sosiyetee == laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Ndeeɗoo dingiral ko joofnirde laana Karatsu, ina woni e 43,5 kiloomeeteer e joofnirde laana njoorndi ka Kubota. Ina huutoree kadi e otooji ummortooɗi laana Chikuhi, jokkondirɗi gila e nokku ɗo laana kaa joofnata to Karatsu, kuutortooɗi laabi laana Karatsu ɗii, ɓeyda heen 2,2 kiloomeeteer ngam joofnude ɗoo..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0120_nishikaratsu.htm|title=西唐津駅|trans-title=Nishi-Karatsu Station|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600105|title=相知駅|trans-title=Ōchi Station|accessdate=10 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ina jogii tan ko laylaytol bannge gooto to bannge leydi, kono nokku oo ina mawni, ina waɗi laabi ɗiɗi banngeeji ɗi ngalaa laylaytol e sidinguuji keewɗi. Laawol Karatsu ngol ko kuuraa tan woni hakkunde Staasiyoŋ Karatsu e ooɗoo staasiyoŋ..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref> == Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditi Gaaraas Myōken (妙見駅, Myōken-eki), tawi laana njoorndi ina yaaji haa Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol ɓeydaama haa Kyūragi. Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. == Gaaraas oo == wayli innde mum hannde ndee ko ñalnde 11 oktoobar 1911. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laamu gartirgol ngol. == Ñalnde 12 oktoobar == 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Karatsu diɗɗal laawol laana njoorndi Karatsu nokku yah-ngartaa Posto Nishi-Karatsu Polis Karatsu Kyushu Doole kuuraa Karatsu Doole nguleeki Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 381 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 247ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 0p93s4w6snkxcw363moe4hbnzwnx3qt 183847 183846 2026-08-23T10:56:45Z Ilya Discuss 10103 183847 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nishi-Karatsu''' (西唐津駅, Nishi-Karatsu-eki) ko gartirgol laana njoorndi njoorndi, tawaangol e nder wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, to leydi Japon.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko Sosiyetee == laana njoorndi biyeteeɗo Kyushu (JR Kyushu) gollotoo ɗum. Ndeeɗoo dingiral ko joofnirde laana Karatsu, ina woni e 43,5 kiloomeeteer e joofnirde laana njoorndi ka Kubota. Ina huutoree kadi e otooji ummortooɗi laana Chikuhi, jokkondirɗi gila e nokku ɗo laana kaa joofnata to Karatsu, kuutortooɗi laabi laana Karatsu ɗii, ɓeyda heen 2,2 kiloomeeteer ngam joofnude ɗoo..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/karatsu/station/0120_nishikaratsu.htm|title=西唐津駅|trans-title=Nishi-Karatsu Station|accessdate=10 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=15, 81}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600105|title=相知駅|trans-title=Ōchi Station|accessdate=10 March 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ina jogii tan ko laylaytol bannge gooto to bannge leydi, kono nokku oo ina mawni, ina waɗi laabi ɗiɗi banngeeji ɗi ngalaa laylaytol e sidinguuji keewɗi. Laawol Karatsu ngol ko kuuraa tan woni hakkunde Staasiyoŋ Karatsu e ooɗoo staasiyoŋ..<ref>{{Teishajo|I|223-4}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|720}}</ref> == Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Tariya Ñalnde 1 desaambar 1898, laawol laana njoorndi Karatsu Kogyo udditi Gaaraas Myōken (妙見駅, Myōken-eki), tawi laana njoorndi ina yaaji haa Yamamoto. Ñalnde 13 lewru juko hitaande 1899, laawol ngol ɓeydaama haa Kyūragi..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> Ñalnde 23 feebariyee 1902, sosiyatee oo, jooni inniraa ko laawol laana njoorndi Karatsu, hawri e laana njoorndi Kyushu. == Gaaraas oo == wayli innde mum hannde ndee ko ñalnde 11 oktoobar 1911. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laamu gartirgol ngol. == Ñalnde 12 oktoobar == 1909, laana njoorndi gollortooka dingiral ngal toɗɗaa laana Karatsu. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Karatsu diɗɗal laawol laana njoorndi Karatsu nokku yah-ngartaa Posto Nishi-Karatsu Polis Karatsu Kyushu Doole kuuraa Karatsu Doole nguleeki Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 381 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 247ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == n7mfaxq3ggezps1cd6xg82pw93hpzou Nishi-Ōchi Station 0 43645 183848 2026-08-23T10:58:30Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgol Nishi-Ōchi (西相知駅, Nishi-Ōchi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 6,6 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station kono..." 183848 wikitext text/x-wiki Gartirgol Nishi-Ōchi (西相知駅, Nishi-Ōchi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 6,6 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station kono ko ɓuuɓri waɗaama e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Hizen-Kubo Tariya Laawol laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginoongol laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajtinaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Nichech ñalnde 3Ōd1 ñalnde heen kadi ko station hakkundeejo e dow laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937. Laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 431 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal n91tlpvusf69r2sjr6vswc0ozz25sul 183849 183848 2026-08-23T10:58:50Z Ilya Discuss 10103 183849 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgol Nishi-Ōchi (西相知駅, Nishi-Ōchi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 6,6 km. Laylaytol station Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. Alaa galle station kono ko ɓuuɓri waɗaama e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Hizen-Kubo Tariya Laawol laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginoongol laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajtinaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Nichech ñalnde 3Ōd1 ñalnde heen kadi ko station hakkundeejo e dow laawol kesol ngol. Laana njoorndi Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937. Laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 431 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal rbyiweu81eha3nqu7tpsmi10doqha9v 183850 183849 2026-08-23T11:00:42Z Ilya Discuss 10103 183850 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nishi-Ōchi''' (西相知駅, Nishi-Ōchi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 6,6 km. == Laylaytol station Stasiyoŋ == oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. == Alaa galle station kono == ko ɓuuɓri waɗaama e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Hizen-Kubo Tariya Laawol laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginoongol laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajtinaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Nichech ñalnde 3Ōd1 ñalnde heen kadi ko station hakkundeejo e dow laawol kesol ngol. == Laana njoorndi == Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937. Laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 431 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == d1uc8u9f7we9si1vpy6e6lg9kkunm3w 183851 183850 2026-08-23T11:01:22Z Ilya Discuss 10103 183851 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nishi-Ōchi''' (西相知駅, Nishi-Ōchi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 6,6 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station Stasiyoŋ == oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. == Alaa galle station kono == ko ɓuuɓri waɗaama e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Hizen-Kubo Tariya Laawol laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginoongol laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajtinaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Nichech ñalnde 3Ōd1 ñalnde heen kadi ko station hakkundeejo e dow laawol kesol ngol. == Laana njoorndi == Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937. Laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 431 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == i8fwcmqo4sf0zpwr44nzzk5jcfg65k4 183852 183851 2026-08-23T11:02:02Z Ilya Discuss 10103 183852 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nishi-Ōchi''' (西相知駅, Nishi-Ōchi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 6,6 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station Stasiyoŋ == oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. == Alaa galle station kono == ko ɓuuɓri waɗaama e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Hizen-Kubo Tariya Laawol laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginoongol laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajtinaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Nichech ñalnde 3Ōd1 ñalnde heen kadi ko station hakkundeejo e dow laawol kesol ngol..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0520_nishiouchi.htm|title=西相知|trans-title=Nishi-Ōchi|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref> == Laana njoorndi == Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937. Laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 431 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == seu36eotgiuhswpquhfdz53hmwlleil 183853 183852 2026-08-23T11:02:44Z Ilya Discuss 10103 183853 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nishi-Ōchi''' (西相知駅, Nishi-Ōchi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 6,6 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station Stasiyoŋ == oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. == Alaa galle station kono == ko ɓuuɓri waɗaama e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Hizen-Kubo Tariya Laawol laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginoongol laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajtinaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Nichech ñalnde 3Ōd1 ñalnde heen kadi ko station hakkundeejo e dow laawol kesol ngol..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0520_nishiouchi.htm|title=西相知|trans-title=Nishi-Ōchi|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref> == Laana njoorndi == Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937. Laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 431 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == lsv62sll46k8mjvyc943hpe3osf3xvl 183854 183853 2026-08-23T11:03:28Z Ilya Discuss 10103 183854 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgol Nishi-Ōchi''' (西相知駅, Nishi-Ōchi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e laawol Chikuhi ngol sosiyetee laana njoorndi Kyushu (JR Kyushu), woni ko e wuro Karatsu, e nder diiwaan Saga, Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 6,6 km..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Laylaytol station Stasiyoŋ == oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo piste gooto e grade. == Alaa galle station kono == ko ɓuuɓri waɗaama e dow plateau. Koɗorɗe welooji ina ndokkee saraaji ɗii. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Sari nokkuure Hizen-Kubo Tariya Laawol laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginoongol laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajtinaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Nichech ñalnde 3Ōd1 ñalnde heen kadi ko station hakkundeejo e dow laawol kesol ngol..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0520_nishiouchi.htm|title=西相知|trans-title=Nishi-Ōchi|accessdate=31 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 82}}</ref> == Laana njoorndi == Kitakyushi laawɗinaa ko ñalnde 1 oktoobar 1937. Laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana njoorndi Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 3 431 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 9 yah-ngartaa e yontere kala. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|726}}</ref> == Tuugnorgal == p34bnzmsfjld0dlul4koe4qtlvn63tl Nishi-Tabira Station 0 43646 183855 2026-08-23T11:08:23Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Nishi-Tabira (西田平駅, Nishi-Tabira-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Tabira-cho Ogita-men, wuro Hirado, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Suetachibana nokkuure Tabira-Hiradoguchi Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e bannge gooto, ina waɗi plateau bannge gooto. Taa..." 183855 wikitext text/x-wiki Gaaraas Nishi-Tabira (西田平駅, Nishi-Tabira-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Tabira-cho Ogita-men, wuro Hirado, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Suetachibana nokkuure Tabira-Hiradoguchi Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e bannge gooto, ina waɗi plateau bannge gooto. Taariindi Puɗi rape ɗi galle remooɓe nokku oo aawi e nder ngesa maaro saraaji station oo ina ɓuuɓta e ndunngu. Laawol ngenndiwal 204 Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Hokusho Park ɓowɗi Tabira Eklesiya katolik Tabira Tariya Ñalnde 11 marse 1989 - Udditaa ngam njulaagu. Tuugnorgal 5zgvb1yz14uszoe193vvkrfymj1fvqn 183856 183855 2026-08-23T11:08:46Z Ilya Discuss 10103 183856 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Nishi-Tabira (西田平駅, Nishi-Tabira-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Tabira-cho Ogita-men, wuro Hirado, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. Diidi Laawol laana njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Suetachibana nokkuure Tabira-Hiradoguchi Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e bannge gooto, ina waɗi plateau bannge gooto. Taariindi Puɗi rape ɗi galle remooɓe nokku oo aawi e nder ngesa maaro saraaji station oo ina ɓuuɓta e ndunngu. Laawol ngenndiwal 204 Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Hokusho Park ɓowɗi Tabira Eklesiya katolik Tabira Tariya Ñalnde 11 marse 1989 - Udditaa ngam njulaagu. Tuugnorgal cggqi9c9bt4l6cygrflgtx9k0n8xdq0 183857 183856 2026-08-23T11:10:29Z Ilya Discuss 10103 183857 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Nishi-Tabira''' (西田平駅, Nishi-Tabira-eki) ko gartirgal laana njoorndi to Tabira-cho Ogita-men, wuro Hirado, diiwaan Nagasaki. Ko laawol laana njoorndi Matsuura huutortoo ngol, ngol woni ko e laawol Nishi-Kyūshū. == Diidi Laawol laana == njoorndi Matsuura Laana Nishi-Kyusu Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Laana Nishi-Kyusu Suetachibana nokkuure Tabira-Hiradoguchi Laylaytol station Stasiyoŋ oo woni ko e bannge gooto, ina waɗi plateau bannge gooto. == Taariindi Puɗi rape == ɗi galle remooɓe nokku oo aawi e nder ngesa maaro saraaji station oo ina ɓuuɓta e ndunngu. Laawol ngenndiwal 204 Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Hokusho Park ɓowɗi Tabira Eklesiya katolik Tabira Tariya Ñalnde 11 marse 1989 - Udditaa ngam njulaagu. == Tuugnorgal == p0lpo6z2eguyslmk0o7aogclckp5d47 Moriyama Station (Nagasaki) 0 43647 183858 2026-08-23T11:12:32Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Moriyama (森山駅, Moriyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 7,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, jokkondirɗi e taƴre tolno. Alaa galle station, kono ina woodi suu..." 183858 wikitext text/x-wiki Gartirgal Moriyama (森山駅, Moriyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 7,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, jokkondirɗi e taƴre tolno. Alaa galle station, kono ina woodi suudu daɗndo platform ngam otooji feewde Isahaya. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii.. Plateauji Bannge fuɗnaange ■ ■ Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Isahaya Bannge worgo ■ ■Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Shimabara e Shimabarakō Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas Moriyama udditaa ko ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 22 542 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 62 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Moriyama fureai park (moriyama rugby park) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal q97f8yv9lbp8z54tcpr8z3fjuosasf7 183859 183858 2026-08-23T11:12:53Z Ilya Discuss 10103 183859 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Moriyama (森山駅, Moriyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 7,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. Laylaytol station Stasiyoŋ oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, jokkondirɗi e taƴre tolno. Alaa galle station, kono ina woodi suudu daɗndo platform ngam otooji feewde Isahaya. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii.. Plateauji Bannge fuɗnaange ■ ■ Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Isahaya Bannge worgo ■ ■Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Shimabara e Shimabarakō Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas Moriyama udditaa ko ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 22 542 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 62 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Moriyama fureai park (moriyama rugby park) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 5um62x1e6e3zyu968orj5e7ghmfxfms 183860 183859 2026-08-23T11:14:19Z Ilya Discuss 10103 183860 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Moriyama''' (森山駅, Moriyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 7,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya. == Laylaytol station Stasiyoŋ == oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, jokkondirɗi e taƴre tolno. == Alaa galle station, kono == ina woodi suudu daɗndo platform ngam otooji feewde Isahaya. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii.. Plateauji Bannge fuɗnaange ■ ■ Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Isahaya Bannge worgo ■ ■Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Shimabara e Shimabarakō Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas Moriyama udditaa ko ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 22 542 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 62 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Moriyama fureai park (moriyama rugby park) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 55kfkarp5cs2zssovagut4h8v0qyl0w 183861 183860 2026-08-23T11:15:10Z Ilya Discuss 10103 183861 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Moriyama''' (森山駅, Moriyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 7,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0050_moriyama.htm|title=森山駅駅|trans-title=Moriyama Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Laylaytol station Stasiyoŋ == oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, jokkondirɗi e taƴre tolno. == Alaa galle station, kono == ina woodi suudu daɗndo platform ngam otooji feewde Isahaya. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii.. Plateauji Bannge fuɗnaange ■ ■ Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Isahaya Bannge worgo ■ ■Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Shimabara e Shimabarakō Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas Moriyama udditaa ko ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 22 542 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 62 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Moriyama fureai park (moriyama rugby park) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == i0ocqa69hekve99srwt65u8ybb784nb 183862 183861 2026-08-23T11:15:59Z Ilya Discuss 10103 183862 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Moriyama''' (森山駅, Moriyama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi e nder wuro Isahaya, Nagasaki. Sosiyetee laana njoorndi tataɓo biyeteeɗo Shimabara Railway ina gollina ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laawol laana njoorndi Shimabara, ina woni 7,5 km e nokku ɗo laana njoorndi fuɗɗotoo to Isahaya.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/shimabara/station/0050_moriyama.htm|title=森山駅駅|trans-title=Moriyama Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Laylaytol station Stasiyoŋ == oo ina waɗi laylayti ɗiɗi banngeeji ɗi limtaaka, jokkondirɗi e taƴre tolno. == Alaa galle station, kono == ina woodi suudu daɗndo platform ngam otooji feewde Isahaya. Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii.. Plateauji Bannge fuɗnaange ■ ■ Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Isahaya Bannge worgo ■ ■Laawol laana njoorndi Shimabara ngam Shimabara e Shimabarakō Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas Moriyama udditaa ko ñalnde 20 lewru nduu hitaande 1911..<ref name="prefstats">{{cite web|url=https://www.pref.nagasaki.jp/bunrui/kenseijoho/toukeijoho/kankoubutsu/nenkan/488846.html|title=第67版(令和2年)長崎県統計年鑑|trans-title=Nagasaki Prefecture Statistics Yearbook 67th Edition|accessdate=16 March 2024|website=Nagasaki Prefectural Government website}} See table at section under Transportation and Communications.</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2018, ko ina tolnoo e 22 542 neɗɗo ina njooɗii e laana ndiwoowa, tawi noon ñalnde kala ko 62 neɗɗo ina njogori yahde. Nokku taariindi Moriyama fureai park (moriyama rugby park) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == r91m7mza0zaweom2lb91d462zmdpmia Momonokawa Station 0 43648 183863 2026-08-23T11:17:39Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Momonokawa (桃川駅, Momonokawa-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 17,4 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahoo..." 183863 wikitext text/x-wiki Gaaraas Momonokawa (桃川駅, Momonokawa-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 17,4 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kanaashihara nokku Hizen-Nagano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde nokku Matsuura (松浦駅, Matsuura-eki). Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaama ñalnde 1 oktoobar 1937, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. JGR wayli innde dingiral ngal Momonokawa, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 169 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 53 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498 Posto Imari Matsuura Imari wuro laamorgo Catal Matsuura Duɗal leslesal Matsuura wuro Imari Tuugnorgal 0qzrryeqlazv04jwpnygc5yis4bxok0 183864 183863 2026-08-23T11:18:00Z Ilya Discuss 10103 183864 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Momonokawa (桃川駅, Momonokawa-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 17,4 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kanaashihara nokku Hizen-Nagano Tariya Laana njoorndi Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde nokku Matsuura (松浦駅, Matsuura-eki). Laana njoorndi Kitakyushu laawɗinaama ñalnde 1 oktoobar 1937, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. JGR wayli innde dingiral ngal Momonokawa, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana Chikuhi. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 169 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 53 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498 Posto Imari Matsuura Imari wuro laamorgo Catal Matsuura Duɗal leslesal Matsuura wuro Imari Tuugnorgal edyi4elxxom35qhsyzdsc3b0k1nnq5t 183865 183864 2026-08-23T11:25:18Z Ilya Discuss 10103 183865 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Momonokawa''' (桃川駅, Momonokawa-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Stasiyoŋ == oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 17,4 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kanaashihara nokku Hizen-Nagano Tariya == Laana njoorndi == Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde nokku Matsuura (松浦駅, Matsuura-eki). == Laana njoorndi == Kitakyushu laawɗinaama ñalnde 1 oktoobar 1937, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. JGR wayli innde dingiral ngal Momonokawa, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana Chikuhi. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 169 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 53 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498 Posto Imari Matsuura Imari wuro laamorgo Catal Matsuura Duɗal leslesal Matsuura wuro Imari == Tuugnorgal == mcv3qnrsj0x5pku36ps4vwcl1fsl5iy 183866 183865 2026-08-23T11:26:31Z Ilya Discuss 10103 183866 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Momonokawa''' (桃川駅, Momonokawa-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Diidi Stasiyoŋ == oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 17,4 km. Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kanaashihara nokku Hizen-Nagano Tariya == Laana njoorndi == Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde nokku Matsuura (松浦駅, Matsuura-eki). == Laana njoorndi == Kitakyushu laawɗinaama ñalnde 1 oktoobar 1937, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. JGR wayli innde dingiral ngal Momonokawa, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana Chikuhi. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 169 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 53 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498 Posto Imari Matsuura Imari wuro laamorgo Catal Matsuura Duɗal leslesal Matsuura wuro Imari == Tuugnorgal == dlwivay4zm850frx0reo3jfjjyppl5b 183867 183866 2026-08-23T11:29:07Z Ilya Discuss 10103 183867 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Momonokawa''' (桃川駅, Momonokawa-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Diidi Stasiyoŋ == oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 17,4 km..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0570_momonokawa.htm|title=桃川|trans-title=Momonokawa|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-momonokawa.html|title=桃川|trans-title=Momonokawa|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol. Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kanaashihara nokku Hizen-Nagano Tariya == Laana njoorndi == Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde nokku Matsuura (松浦駅, Matsuura-eki). == Laana njoorndi == Kitakyushu laawɗinaama ñalnde 1 oktoobar 1937, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. JGR wayli innde dingiral ngal Momonokawa, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana Chikuhi. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 169 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 53 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498 Posto Imari Matsuura Imari wuro laamorgo Catal Matsuura Duɗal leslesal Matsuura wuro Imari == Tuugnorgal == kp610r8j2qdeolvo6zw7rd72jqau86e 183868 183867 2026-08-23T11:29:57Z Ilya Discuss 10103 183868 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Momonokawa''' (桃川駅, Momonokawa-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Diidi Stasiyoŋ == oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 17,4 km..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0570_momonokawa.htm|title=桃川|trans-title=Momonokawa|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-momonokawa.html|title=桃川|trans-title=Momonokawa|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|727}}</ref> Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kanaashihara nokku Hizen-Nagano Tariya == Laana njoorndi == Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde nokku Matsuura (松浦駅, Matsuura-eki). == Laana njoorndi == Kitakyushu laawɗinaama ñalnde 1 oktoobar 1937, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. JGR wayli innde dingiral ngal Momonokawa, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana Chikuhi. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 169 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 53 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498 Posto Imari Matsuura Imari wuro laamorgo Catal Matsuura Duɗal leslesal Matsuura wuro Imari == Tuugnorgal == chs80yl3096yx0nqw2fotl1hn5ivrxh 183869 183868 2026-08-23T11:30:59Z Ilya Discuss 10103 183869 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Momonokawa''' (桃川駅, Momonokawa-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Diidi Stasiyoŋ == oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 17,4 km..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0570_momonokawa.htm|title=桃川|trans-title=Momonokawa|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-momonokawa.html|title=桃川|trans-title=Momonokawa|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|727}}</ref> Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kanaashihara nokku Hizen-Nagano Tariya == Laana njoorndi == Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde nokku Matsuura (松浦駅, Matsuura-eki)..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> == Laana njoorndi == Kitakyushu laawɗinaama ñalnde 1 oktoobar 1937, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. JGR wayli innde dingiral ngal Momonokawa, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana Chikuhi. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 169 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 53 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498 Posto Imari Matsuura Imari wuro laamorgo Catal Matsuura Duɗal leslesal Matsuura wuro Imari == Tuugnorgal == 6frzlayok4j7gtgsyhiqdddgzoie9c4 183870 183869 2026-08-23T11:31:19Z Ilya Discuss 10103 183870 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Momonokawa''' (桃川駅, Momonokawa-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi, gonɗo e wuro Imari, e nder diiwaan Saga, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref> == Diidi Stasiyoŋ == oo ina huutoree e taƴre hirnaange laana Chikuhi, ina woɗɗi nokku ɗo ndee taƴre fuɗɗotoo to Yamamoto, 17,4 km..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/chikuhi/station/0570_momonokawa.htm|title=桃川|trans-title=Momonokawa|accessdate=1 April 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=14, 83}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.misakitty-station.com/ekisha/jrq/sub2-momonokawa.html|title=桃川|trans-title=Momonokawa|accessdate=1 April 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Laylaytol station Staasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol.<ref>{{Teishajo|I|224-5}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|727}}</ref> Alaa galle station, ko hoɗorde tan woni e dow plateau ngam faddaade yahooɓe. Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Lawol Chikuhi (taƴre hirnaange) Kanaashihara nokku Hizen-Nagano Tariya == Laana njoorndi == Kitakyushu keeriiɗo, joginooɗo laawol hakkunde Hakata e Higashi-Karatsu e hitaande 1926, ngol yaajii feewde fuɗnaange haa Yamamoto e hitaande 1929. E nder fawaade e yaajde caggal ɗuum, laawol ngol yaajnaama bannge worgo gila Yamamoto haa Imari, ngol udditaa ko no joofnirde hirnaange Mar1 ñalnde 31 ko nokku hakkundeejo e laawol kesol ngol e innde nokku Matsuura (松浦駅, Matsuura-eki)..<ref name="prefstats">{{cite web|url=http://www.pref.saga.lg.jp/kiji00359330/index.html#第12章|title=佐賀県統計年鑑(平成28年版)|trans-title=Saga Prefecture Statistics Yearbook 2016 Edition|accessdate=23 March 2018|website=Saga Prefectural Government website|date=15 December 2017}} See table 12-7 at section under Transportation and Communications.</ref> == Laana njoorndi == Kitakyushu laawɗinaama ñalnde 1 oktoobar 1937, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. JGR wayli innde dingiral ngal Momonokawa, toɗɗii laawol ngol gollortoo ngol e nder laana Chikuhi. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, ko ina tolnoo e 19 169 yah-ngartaa, zum wonnoo ko 53 yah-ngartaa e yontere kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 498 Posto Imari Matsuura Imari wuro laamorgo Catal Matsuura Duɗal leslesal Matsuura wuro Imari == Tuugnorgal == 1lc4pt5xyl09qsdxs5006jiejqz4kgo Mimasaka Station 0 43649 183871 2026-08-23T11:33:21Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Mimasaka (三間坂駅, Mimasaka-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Yamauchi, e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 21,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi.Ko sarwisaaji nokkuuji tan e laana Sasebo njooɗii e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe..." 183871 wikitext text/x-wiki Gartirgal Mimasaka (三間坂駅, Mimasaka-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Yamauchi, e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 21,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi.Ko sarwisaaji nokkuuji tan e laana Sasebo njooɗii e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi (laabi 1 e laabi 3). Piste 2 ko through-track dognoowo hakkunde ɗiɗi keddiiɗi ɗii e siding branches off track 1. Mahdi station ko mbaydi leɗɗe ndi meeɗnoo hoɗde e windooji tikket kono wontii ko aldaa e gollotooɓe, hannde ko suudu daɗndo tan. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya wonande Takeo-Onsen e Saaga 2 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya Mahdi station gila e plateau Mahdi station gila e plateau Daaldal Daaldal Dammugal Dammugal Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo oo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal gadanal ngal, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Mimasaka e Haiki haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e nokku laawɗuɗo ɗo laana Sasebo fuɗɗotoo ummoraade Haiki fayde Hizen-Yamaguchi. Ko noon Mimasaka jooni wontiri e Line Sasebo. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Stasiyoŋ oo wonti ko aldaa e gollotooɓe e hitaande 2016. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 308 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 273ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Mimasaka Ofis wuro Takeo Catal Yamauchi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal g443718urrn3wghk54bbvaamqvt9op9 183872 183871 2026-08-23T11:33:46Z Ilya Discuss 10103 183872 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Mimasaka (三間坂駅, Mimasaka-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Yamauchi, e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 21,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi.Ko sarwisaaji nokkuuji tan e laana Sasebo njooɗii e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi (laabi 1 e laabi 3). Piste 2 ko through-track dognoowo hakkunde ɗiɗi keddiiɗi ɗii e siding branches off track 1. Mahdi station ko mbaydi leɗɗe ndi meeɗnoo hoɗde e windooji tikket kono wontii ko aldaa e gollotooɓe, hannde ko suudu daɗndo tan. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya wonande Takeo-Onsen e Saaga 2 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya Mahdi station gila e plateau Mahdi station gila e plateau Daaldal Daaldal Dammugal Dammugal Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo oo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal gadanal ngal, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo. Nde laawol laana njoorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Mimasaka e Haiki haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. Ñalnde 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e nokku laawɗuɗo ɗo laana Sasebo fuɗɗotoo ummoraade Haiki fayde Hizen-Yamaguchi. Ko noon Mimasaka jooni wontiri e Line Sasebo. E privatisation (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Stasiyoŋ oo wonti ko aldaa e gollotooɓe e hitaande 2016. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 308 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 273ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Mimasaka Ofis wuro Takeo Catal Yamauchi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 5t6aybbbubtzbhv0o5z8yrv28xdoxsi 183873 183872 2026-08-23T11:35:44Z Ilya Discuss 10103 183873 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Mimasaka''' (三間坂駅, Mimasaka-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Yamauchi, e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 21,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi.Ko sarwisaaji nokkuuji tan e laana Sasebo njooɗii e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi (laabi 1 e laabi 3). == Piste 2 ko through-track == dognoowo hakkunde ɗiɗi keddiiɗi ɗii e siding branches off track 1. Mahdi station ko mbaydi leɗɗe ndi meeɗnoo hoɗde e windooji tikket kono wontii ko aldaa e gollotooɓe, hannde ko suudu daɗndo tan. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya wonande Takeo-Onsen e Saaga 2 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya Mahdi station gila e plateau Mahdi station gila e plateau Daaldal Daaldal == Dammugal Dammugal == Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo oo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal gadanal ngal, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo. == Nde laawol laana n == joorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Mimasaka e Haiki haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e nokku laawɗuɗo ɗo laana Sasebo fuɗɗotoo ummoraade Haiki fayde Hizen-Yamaguchi. Ko noon Mimasaka jooni wontiri e Line Sasebo. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Stasiyoŋ oo wonti ko aldaa e gollotooɓe e hitaande 2016. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 308 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 273ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Mimasaka Ofis wuro Takeo Catal Yamauchi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 0leqdaos4vh0ewa285b6ip7x1esaljy 183874 183873 2026-08-23T11:36:38Z Ilya Discuss 10103 183874 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Mimasaka''' (三間坂駅, Mimasaka-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Yamauchi, e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 21,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi.Ko sarwisaaji nokkuuji tan e laana Sasebo njooɗii e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi (laabi 1 e laabi 3)..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Piste 2 ko through-track == dognoowo hakkunde ɗiɗi keddiiɗi ɗii e siding branches off track 1. Mahdi station ko mbaydi leɗɗe ndi meeɗnoo hoɗde e windooji tikket kono wontii ko aldaa e gollotooɓe, hannde ko suudu daɗndo tan. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya wonande Takeo-Onsen e Saaga 2 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya Mahdi station gila e plateau Mahdi station gila e plateau Daaldal Daaldal == Dammugal Dammugal == Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo oo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal gadanal ngal, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo. == Nde laawol laana n == joorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Mimasaka e Haiki haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e nokku laawɗuɗo ɗo laana Sasebo fuɗɗotoo ummoraade Haiki fayde Hizen-Yamaguchi. Ko noon Mimasaka jooni wontiri e Line Sasebo. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Stasiyoŋ oo wonti ko aldaa e gollotooɓe e hitaande 2016. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 308 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 273ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Mimasaka Ofis wuro Takeo Catal Yamauchi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == kr40irhl7vth0ntzl6igtt7rpubv3sd 183875 183874 2026-08-23T11:37:08Z Ilya Discuss 10103 183875 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Mimasaka''' (三間坂駅, Mimasaka-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Yamauchi, e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 21,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi.Ko sarwisaaji nokkuuji tan e laana Sasebo njooɗii e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi (laabi 1 e laabi 3)..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Piste 2 ko through-track == dognoowo hakkunde ɗiɗi keddiiɗi ɗii e siding branches off track 1. Mahdi station ko mbaydi leɗɗe ndi meeɗnoo hoɗde e windooji tikket kono wontii ko aldaa e gollotooɓe, hannde ko suudu daɗndo tan. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya wonande Takeo-Onsen e Saaga 2 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya Mahdi station gila e plateau Mahdi station gila e plateau Daaldal Daaldal == Dammugal Dammugal == Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo oo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal gadanal ngal, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo. == Nde laawol laana n == joorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Mimasaka e Haiki haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e nokku laawɗuɗo ɗo laana Sasebo fuɗɗotoo ummoraade Haiki fayde Hizen-Yamaguchi. Ko noon Mimasaka jooni wontiri e Line Sasebo. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Stasiyoŋ oo wonti ko aldaa e gollotooɓe e hitaande 2016. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 308 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 273ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Mimasaka Ofis wuro Takeo Catal Yamauchi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == jsa1s053kvu8ylv0ijdmanqqqs5ei99 183876 183875 2026-08-23T11:37:48Z Ilya Discuss 10103 183876 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Mimasaka''' (三間坂駅, Mimasaka-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Yamauchi, e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima" /> Only local services on the Sasebo Line stop at this station.<ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191899_1601.html|title=三間坂|trans-title=Mimasaka|accessdate=24 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 21,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi.Ko sarwisaaji nokkuuji tan e laana Sasebo njooɗii e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi (laabi 1 e laabi 3)..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Piste 2 ko through-track == dognoowo hakkunde ɗiɗi keddiiɗi ɗii e siding branches off track 1. Mahdi station ko mbaydi leɗɗe ndi meeɗnoo hoɗde e windooji tikket kono wontii ko aldaa e gollotooɓe, hannde ko suudu daɗndo tan. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya wonande Takeo-Onsen e Saaga 2 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya Mahdi station gila e plateau Mahdi station gila e plateau Daaldal Daaldal == Dammugal Dammugal == Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo oo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal gadanal ngal, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo. == Nde laawol laana n == joorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Mimasaka e Haiki haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e nokku laawɗuɗo ɗo laana Sasebo fuɗɗotoo ummoraade Haiki fayde Hizen-Yamaguchi. Ko noon Mimasaka jooni wontiri e Line Sasebo. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Stasiyoŋ oo wonti ko aldaa e gollotooɓe e hitaande 2016. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 308 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 273ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Mimasaka Ofis wuro Takeo Catal Yamauchi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 61w9rcdj3ox04av60up6si91zd5x9df 183877 183876 2026-08-23T11:38:52Z Ilya Discuss 10103 183877 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Mimasaka''' (三間坂駅, Mimasaka-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Yamauchi, e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima" /> Only local services on the Sasebo Line stop at this station.<ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191899_1601.html|title=三間坂|trans-title=Mimasaka|accessdate=24 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 21,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi..<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=25, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0060_mimasaka.htm|title=三間坂|trans-title=Mimasaka|accessdate=24 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Ko sarwisaaji nokkuuji tan e laana Sasebo njooɗii e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi (laabi 1 e laabi 3)..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Piste 2 ko through-track == dognoowo hakkunde ɗiɗi keddiiɗi ɗii e siding branches off track 1. Mahdi station ko mbaydi leɗɗe ndi meeɗnoo hoɗde e windooji tikket kono wontii ko aldaa e gollotooɓe, hannde ko suudu daɗndo tan. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya wonande Takeo-Onsen e Saaga 2 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya Mahdi station gila e plateau Mahdi station gila e plateau Daaldal Daaldal == Dammugal Dammugal == Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo oo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal gadanal ngal, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo. == Nde laawol laana n == joorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Mimasaka e Haiki haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e nokku laawɗuɗo ɗo laana Sasebo fuɗɗotoo ummoraade Haiki fayde Hizen-Yamaguchi. Ko noon Mimasaka jooni wontiri e Line Sasebo. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Stasiyoŋ oo wonti ko aldaa e gollotooɓe e hitaande 2016. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 308 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 273ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Mimasaka Ofis wuro Takeo Catal Yamauchi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == s5zsqwhpg3jj19uxn65dovk97au7qyi 183878 183877 2026-08-23T11:39:35Z Ilya Discuss 10103 183878 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Mimasaka''' (三間坂駅, Mimasaka-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Yamauchi, e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima" /> Only local services on the Sasebo Line stop at this station.<ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191899_1601.html|title=三間坂|trans-title=Mimasaka|accessdate=24 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 21,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi..<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=25, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0060_mimasaka.htm|title=三間坂|trans-title=Mimasaka|accessdate=24 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Ko sarwisaaji nokkuuji tan e laana Sasebo njooɗii e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi (laabi 1 e laabi 3)..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Piste 2 ko through-track == dognoowo hakkunde ɗiɗi keddiiɗi ɗii e siding branches off track 1. Mahdi station ko mbaydi leɗɗe ndi meeɗnoo hoɗde e windooji tikket kono wontii ko aldaa e gollotooɓe, hannde ko suudu daɗndo tan. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya wonande Takeo-Onsen e Saaga 2 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya Mahdi station gila e plateau Mahdi station gila e plateau Daaldal Daaldal == Dammugal Dammugal == Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo oo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal gadanal ngal, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo..<ref>{{Teishajo|I|22–3, 225, 227}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|728}}</ref> == Nde laawol laana n == joorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Mimasaka e Haiki haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e nokku laawɗuɗo ɗo laana Sasebo fuɗɗotoo ummoraade Haiki fayde Hizen-Yamaguchi. Ko noon Mimasaka jooni wontiri e Line Sasebo. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Stasiyoŋ oo wonti ko aldaa e gollotooɓe e hitaande 2016. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 308 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 273ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Mimasaka Ofis wuro Takeo Catal Yamauchi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == qtyopc3sf17up07a65mg3lkpb8885w8 183879 183878 2026-08-23T11:40:14Z Ilya Discuss 10103 183879 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Mimasaka''' (三間坂駅, Mimasaka-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Yamauchi, e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima" /> Only local services on the Sasebo Line stop at this station.<ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191899_1601.html|title=三間坂|trans-title=Mimasaka|accessdate=24 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 21,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi..<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=25, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0060_mimasaka.htm|title=三間坂|trans-title=Mimasaka|accessdate=24 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Ko sarwisaaji nokkuuji tan e laana Sasebo njooɗii e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi (laabi 1 e laabi 3)..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Piste 2 ko through-track == dognoowo hakkunde ɗiɗi keddiiɗi ɗii e siding branches off track 1. Mahdi station ko mbaydi leɗɗe ndi meeɗnoo hoɗde e windooji tikket kono wontii ko aldaa e gollotooɓe, hannde ko suudu daɗndo tan. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya wonande Takeo-Onsen e Saaga 2 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya Mahdi station gila e plateau Mahdi station gila e plateau Daaldal Daaldal.<ref name="jreast2020stats">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|script-title=ja: 各駅の乗車人員 (2020年度)|trans-title=Station passenger figures (Fiscal 2020)|year=2021|publisher=East Japan Railway Company|location=Japan|language=Japanese|archiveurl=|archivedate=|accessdate=21 April 2023}}</ref> == Dammugal Dammugal == Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo oo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal gadanal ngal, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo..<ref>{{Teishajo|I|22–3, 225, 227}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|728}}</ref> == Nde laawol laana n == joorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Mimasaka e Haiki haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki. == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e nokku laawɗuɗo ɗo laana Sasebo fuɗɗotoo ummoraade Haiki fayde Hizen-Yamaguchi. Ko noon Mimasaka jooni wontiri e Line Sasebo. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Stasiyoŋ oo wonti ko aldaa e gollotooɓe e hitaande 2016. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 308 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 273ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Mimasaka Ofis wuro Takeo Catal Yamauchi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 4ogcawz80zvpg95t31ji46y6k3a8s2u 183880 183879 2026-08-23T11:40:50Z Ilya Discuss 10103 183880 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Mimasaka''' (三間坂駅, Mimasaka-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e nokku biyeteeɗo Yamauchi, e nder wuro Takeo, to diiwaan Saga, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima" /> Only local services on the Sasebo Line stop at this station.<ref name="JR">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/railway/station/1191899_1601.html|title=三間坂|trans-title=Mimasaka|accessdate=24 March 2018|website=JR Kyushu official station website}}</ref> == Diidi Stasiyoŋ == oo ko laana Sasebo huutortoo, ina woni 21,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hizen-Yamaguchi..<ref name="kawashima2">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=25, 71}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/sasebo/station/0060_mimasaka.htm|title=三間坂|trans-title=Mimasaka|accessdate=24 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Ko sarwisaaji nokkuuji tan e laana Sasebo njooɗii e ndeeɗoo staasiyoŋ. Laylaytol station Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi (laabi 1 e laabi 3)..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=3 March 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Piste 2 ko through-track == dognoowo hakkunde ɗiɗi keddiiɗi ɗii e siding branches off track 1. Mahdi station ko mbaydi leɗɗe ndi meeɗnoo hoɗde e windooji tikket kono wontii ko aldaa e gollotooɓe, hannde ko suudu daɗndo tan. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya wonande Takeo-Onsen e Saaga 2 ■ Line Sasebo ngam Arita e Isahaya Mahdi station gila e plateau Mahdi station gila e plateau Daaldal Daaldal.<ref name="jreast2020stats">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|script-title=ja: 各駅の乗車人員 (2020年度)|trans-title=Station passenger figures (Fiscal 2020)|year=2021|publisher=East Japan Railway Company|location=Japan|language=Japanese|archiveurl=|archivedate=|accessdate=21 April 2023}}</ref> == Dammugal Dammugal == Tariya Laana njoorndi Kyushu keeriiɗo oo udditiino laawol ummoraade Tosu haa Saga e Takeo (hannde Takeo-Onsen) haa ñalnde 5 mee 1895. E nder daawal gadanal ngal, laawol ngol ɓeydaama haa ɓurti bannge hirnaange e udditgol Haiki no jokkorgal hirnaange kesal ñalnde 10 sulyee 1897 tokkugo..<ref>{{Teishajo|I|22–3, 225, 227}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|728}}</ref> == Nde laawol laana n == joorndi Kyushu ngol waɗtaa ngenndi ñalnde 1 sulyee 1907, laana njoorndi laamu Japon (JGR) ƴetti laana njoorndi. Ñalnde 12 oktoobar 1909, laawol ummoraade Tosu rewrude e Mimasaka e Haiki haa Nagasaki toɗɗaa ko laawol mawngol Nagasaki.<ref>{{Cite web|title=駅営業体制の見直しについて|trans-title=Revision of station sales system|url=http://www.jrkyushu.co.jp/top_info/pdf/751/ekigyoumutaiseiminaoshihp.pdf|publisher=JR Kyushu|date=25 February 2016|accessdate=24 March 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305130609/http://www.jrkyushu.co.jp/top_info/pdf/751/ekigyoumutaiseiminaoshihp.pdf|archivedate=5 March 2016|url-status=dead}}</ref> == Ñalnde == 1 desaambar 1934, laawol goɗngol rokkaama innde laana mawka Nagasaki e nokku laawɗuɗo ɗo laana Sasebo fuɗɗotoo ummoraade Haiki fayde Hizen-Yamaguchi. Ko noon Mimasaka jooni wontiri e Line Sasebo. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi ngenndi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi gartirgol ngol arti e juuɗe JR Kyushu. Stasiyoŋ oo wonti ko aldaa e gollotooɓe e hitaande 2016. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 308 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 273ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Mimasaka Ofis wuro Takeo Catal Yamauchi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == k7r8gogp7m6kg8x3qrg4n29t6hushuh