Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.47.0-wmf.17
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Muhammadu Buhari
0
4186
184484
183427
2026-08-27T02:13:06Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
184484
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}} '''Muhammadu Buhari''' (HeɗtoR 17 Duujal 1942 – 13 Juko 2025) ko seneraal [[Naajeeriya]] e siyaasaajo laamɗo leydi [[Naajeeriya]]<ref>* {{cite web|last=Smith|first=David|title=Muhammadu Buhari: reformed dictator returns to power in democratic Nigeria|website=[[The Guardian]]|date=31 March 2015|url=https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|access-date=27 March 2025|archive-date=5 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170305153611/https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|url-status=live}}
* {{cite news|url=https://www.ft.com/content/0919978c-dd91-4037-a6d7-ff11e8f2f5d8|last=Pilling|first=David|date=14 July 2025|title=Muhammadu Buhari, former Nigerian president, 1942-2025|newspaper=Financial Times|archive-date=15 July 2025|access-date=18 July 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250715234953/https://www.ft.com/content/0919978c-dd91-4037-a6d7-ff11e8f2f5d8|url-status=live}}
* {{cite news|url=https://apnews.com/article/nigeria-buhari-death-legacy-president-ac665f4782ec981654a35a33544f2711|last=Adetayo|first=Ope|title=Here's how Nigerians remember Buhari, who ruled both as a dictator and a democrat|newspaper=Associated Press|date=14 July 2025}}
* {{cite news|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2025/07/14/muhammadu-buhari-failed-to-build-a-better-nigeria-twice|title=Muhammadu Buhari failed to build a better Nigeria, twice|newspaper=The Economist|date=14 July 2025|archive-date=16 July 2025|access-date=18 July 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250716143608/https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2025/07/14/muhammadu-buhari-failed-to-build-a-better-nigeria-twice|url-status=live}}
* {{cite book|url=https://books.google.com/books?id=-uQWEQAAQBAJ&dq=info:YKdBQVGR310J:scholar.google.com/&pg=PA1|last=Ogbonda|first=Chris Wolumati|year=2023|chapter=Nigerian Press Under Buhari Military Autocracy and Civil Democracy|title=Military-Media Relations in Post-Colonial Nigeria: Clashes, Ethics, and Prospects|publisher=Ethics International Press|page=2|isbn=978-1-80441-248-0}}
* {{cite book|url=https://brill.com/display/book/9789004430013/BP000027.xml|last=Bergstresser|first=Heinrich|year=2020|chapter=Nigeria|title=Africa Yearbook Volume 16: Politics, Economy and Society South of the Sahara in 2019|page=148|doi=10.1163/9789004430013_017|isbn=978-90-04-43001-3}}</ref> gila 1983 haa 1985, caggal ɗuum o woni hooreejo leydi [[Naajeeriya]] cuɓaaɗo e dow demokaraasi gila 2015-2023.<ref>{{Cite web|date=15 June 2025|title=Muhammadu Buhari|url=https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|access-date=21 June 2025|website=Britannica|archive-date=18 February 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218031931/https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|url-status=live}}</ref>.
Buhari nasti sooje'en lesdi [[Naajeeriya]] ngam haɓugo nder konu lesdi [[Naajeeriya]], hiddeko o yahra yeeso nder laamuuji sooja'en ɓaawo man. Buhari heɓi innde cemmbiɗnde wakkati laamu [[Shehu Shagari]] ngam ardungal sooje'en maako nder konu Chad e Nigeria. Buhari laati ardiiɗo ɓaawo kuudetaa lesdi Naajeeriya nder hitaande 1983, ko laarani lesdi [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓre. Hay so tawii wonaa hooreejo fedde nde, Buhari wonti hooreejo laamu konu e nder yontaaji caɗeele faggudu luggiɗɗe e njulaagu yaajngu. E wiyde makko, ŋakkeende njuɓɓudi faggudu e ŋakkeende nehdi e les njiimaandi siwil, Buhari ƴettii laawol tiiɗngol e cemmbinngol laamu, e teeŋtinde nehdi, haɓaade fenaande, e moƴƴitingol faggudu rewrude e ko anndiraa hare luulndiinde nehdi (WAI). Sifaa politik doolnuɗo mo o sosi oo, ina wiyee Buharism. Haa ragare, laamu Buhari cemmbiɗɗum e dabareeji faggudu cemmbiɗɗi, waɗi ɓesdaari welwelo nder konu. Ñalnde 27 ut 1985, o liɓaa e kuudetaa laamɗo e gardagol Seneraal [[Ibraahiima Babangida]].
Buhari suɓaama hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] dow laylaytol e ballal lanyol yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] fuu (ANPP) nder hitaande 2003 e 2007, nden boo dow laylaytol Kongres ngam waylaare yeeso (CPC) nder hitaande 2011.<ref>{{Cite news|date=12 December 2016|title=The frustrations of Buhari from 2003 to 2011|url=https://www.vanguardngr.com/2016/12/the-frustrations-of-buhari-from-2003-to-2011/|location=Lagos, Nigeria|access-date=1 October 2021|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001112806/https://www.vanguardngr.com/2016/12/the-frustrations-of-buhari-from-2003-to-2011/|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] Duujal 2014, o yalti e kanndidaa hooreejo leydi<ref>{{Cite news|date=1 April 2015|title=Nigeria election: Muhammadu Buhari wins presidency|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-32139858|access-date=23 September 2021|archive-date=10 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211110022117/https://www.bbc.com/news/world-africa-32139858|url-status=live}}</ref> lannda ''All Progressives Congress'' ngam suɓaade hooreejo leydi 2015.<ref>{{Cite news|date=31 March 2015|title=Buhari in historic election win, emerges Nigeria's President-elect|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/180374-buhari-in-historic-election-win-emerges-nigerias-president-elect.html|access-date=1 October 2021|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001113036/https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/180374-buhari-in-historic-election-win-emerges-nigerias-president-elect.html|url-status=live|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> Buhari heɓi nasaraaku suɓol ngol, o fooli hooreejo lesdi jooɗiiɗo lesdi man.<ref>{{Cite web|title=Muhammadu Buhari|url=https://themuslim500.com/profiles/muhammadu-buhari/|access-date=11 December 2022|website=The Muslim 500|date=27 May 2018|archive-date=11 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221211151550/https://themuslim500.com/profiles/muhammadu-buhari/|url-status=live}}</ref> Ko ngol woni go’o ko e nder daartol leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], hooreejo leydi ndii ina waasa suɓaade hooreejo leydi ndii. O huniima ñalnde 29 [[lewru]] mbooy hitaande 2015. E lewru feebariyee hitaande 2019, Buhari suɓaama kadi, o fooli ƴaañoowo makko ɓurɗo ɓadaade, gonnooɗo cukko hooreejo leydi [[Atiku Abubakar]], ko ina tolnoo e miliyoŋaaji tati woote.<ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/breaking-inec-declares-buhari-winner-of-2019-presidential-election/|title=UPDATED: Buhari wins second term|newspaper=[[The Punch]]|date=27 February 2019|access-date=30 August 2019|archive-date=6 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190906151856/https://punchng.com/breaking-inec-declares-buhari-winner-of-2019-presidential-election/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|author1=Stephanie Busari|author2=Aanu Adeoye|title=Nigeria's President Muhammadu Buhari reelected, but opponent rejects results|url=https://www.cnn.com/2019/02/26/africa/buhari-wins-nigeria-electionintl/index.html|access-date=1 October 2021|website=CNN|date=27 February 2019|archive-date=1 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211001113245/https://www.cnn.com/2019/02/26/africa/buhari-wins-nigeria-election-intl/index.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=27 February 2019|title=Nigeria's Buhari wins re-election, rival pursues fraud claim|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-nigeria-election-idUSKCN1QG11U|access-date=3 June 2023|archive-date=3 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230603151754/https://www.reuters.com/article/us-nigeria-election-idUSKCN1QG11U|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|last=Okere|first=Alexander|date=13 July 2025|title=Former President Buhari Dies At 82|url=https://www.channelstv.com/2025/07/13/former-president-buhari-dies-at-82/|access-date=13 July 2025|website=Channels Television}}</ref>
==Nguurndam gadano==
Muhammadu Buhari jibinaa ko ñalnde 17 Duujal hitaande 1942, to [[Daura]], hannde woni to diiwaan [[Katsina]], leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref name="auto">{{cite web|last=Zuber|first=David|title=Muhammadu Buhari (1942– )|website=BlackPast.org|date=19 April 2022|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/people-global-african-history/muhammadu-buhari-1942/|access-date=28 March 2025}}</ref><ref>{{cite web|last=Smith|first=David|title=Muhammadu Buhari: reformed dictator returns to power in democratic Nigeria|website=[[The Guardian]]|date=31 March 2015|url=https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|access-date=27 March 2025|archive-date=5 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170305153611/https://www.theguardian.com/world/2015/mar/31/muhammadu-buhari-military-dictator-nigeria-new-democratic-president|url-status=live}}</ref> Ko kanko woni ɓiɗɗo Mallam Hardo Adamu, mawɗo fulɓe ummoriiɗo Dumurkul to Mai'Adua e Zulaihat, jogiiɗo iwdi Hausa e Kanuri.<ref name="auto2">{{cite web|last=Zuber|first=David|title=Muhammadu Buhari (1942– )|website=BlackPast.org|date=19 April 2022|url=https://www.blackpast.org/global-african-history/people-global-african-history/muhammadu-buhari-1942/|access-date=28 March 2025}}</ref><ref name=":4">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> O inniraa ko ganndo [[Lislaamu|lislaam]] mo teeminannde jeenayaɓere, hono [[Muhammadu al-Bukhari]].<ref>{{Cite news|last1=Kperogi|first1=Farooq|title=Buhari's surname not his father's name; how he dumped it|url=https://pmnewsnigeria.com/2021/08/15/buharis-surname-not-his-fathers-name-how-he-dumped-it/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[P.M. News]]|access-date=8 December 2021}}</ref> Mawniiko Buhari, Yuusuf, ko mawɗo, o sosi gure keewɗe e nder Daura, ina heen Dumurkul.<ref name=":42">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> Baaba Buhari maayi nde o mari duuɓi 4, Waziri Alhassan, ɓii Amiir Daura, Muusa dan Nuhu (laami: 1904-1911),<ref>{{Cite book|author=M. G. Smith|author-link=M. G. Smith|url=https://archive.org/details/the-affairs-of-daura/page/326/mode/2up?q=Waziri|title=The Affairs Of Daura|date=1978|pages=327}}</ref><ref>{{Cite book|last1=Kirk-Greene|first1=A. H. M.|url=https://archive.org/details/emiratesofnorthe0000ahmk/mode/2up?view=theater|title=The Emirates of Northern Nigeria: A Preliminary Survey of Their Historical Traditions|last2=Hogben|first2=S. J.|date=1 January 1966|publisher=Oxford University Press|others=Internet Archive|pages=155}}</ref> wonti gardiiɗo Zulaihat e ɓiɓɓe mum njeegomo, hawtaade e Buhari.<ref name=":43">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref>
Buhari janngi janngirde Qur’aana, ton o walliti nder ngurka jawdi. O heɓi jaŋde makko leslesre to Daura e Mai'Adua, o heɓi heen seedantaagal makko e hitaande 1953. O naatnaa e duɗal hakkundeewal Katsina (caggal ɗuum o wayli innde makko e duɗal hakkundeewal diiwaan Katsina), ɗo o heɓi jaŋde makko hakkundeere tuggi 1956 haa 1961. E nder dumunna makko jeegom, o woniino hooreejo galle e capboy. E hitaande 1960, o rokkaama bursi e juuɗe Elder Dempster Lines ngam njillu makko e nder leydi Angalteer e nder dumunna daɓɓo.<ref name=":44">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref>
Buhari yiɗiino jokkude jaŋde safaara ngam wonde doktoor; cuɓal tan e oon sahaa ko janngude Farmasi to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Naajeeriya]] to Zaria, ɗum noon ina ƴetta duuɓi keewɗi. [[Mamm daura|Mamman Daura]], ɓiyiiko gorko, wasiyii mo yo o naata e konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], o jannga toon jaŋde toownde.<ref name=":45">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref>
== Golle konu ==
E hitaande 1962, nde o heɓi duuɓi 19, Buhari jeyaa ko e sukaaɓe 70 cuɓaaɓe ngam naatde e duɗal jaaɓi haaɗtirde konu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] (NMTC).<ref>{{cite book|last=Obotetukudo|first=Solomon|title=The Inaugural Addresses and Ascension Speeches of Nigerian Elected and Non-elected presidents and prime minister from 1960–2010|publisher=University Press of America|year=2011|page=90}}</ref><ref name=":46">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|title=Muhammadu Buhari: The Challenges of Leadership in Nigeria|date=2016|publisher=Huda Huda Publishing Company|isbn=978-978-951-423-6|pages=3–10|archive-date=21 January 2025|access-date=11 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250121080618/https://books.google.com/books?id=83c8nQAACAAJ|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] feebariyee 1964, NMTC ɓeydaama e nder suudu sarɗiiji leydi [[Naajeeriya]], ɓe innitiraa ɗum Akademi Defense [[Naajeeriya]]. Tuggi hitaande 1962 haa 1963, Buhari janngi ofiseeji haa janngirde ofiseeji Mons haa Aldershot, lesdi Angalteer.<ref>{{Cite web|date=2020|title=President Muhammadu Buhari|url=https://statehouse.gov.ng/people-old/president-muhammadu-buhari/|access-date=7 May 2025|website=The State house abuja|archive-date=8 April 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250408085905/https://statehouse.gov.ng/people-old/president-muhammadu-buhari/|url-status=live}}</ref> E [[lewru]] Yarkomaa 1963, tawi omo yahra e duu6i 20, o yamiraa lietnaa ɗiɗaɓo, o toɗɗaa kadi hooreejo peloton e bataliyoŋ ɗiɗaɓo konu koyɗe to [[Abeokuta]], leydi Nijeer, o naati e kursus komanndaaji peloton to duɗal jaaɓi haaɗtirde heblo konu Nijeer, to [[Kaduna]], to diiwaan [[Kaduna]], tuggi [[lewru]] noowammbar193111 1964, o jokki e yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu to Borden, to leydi Angalteer.<ref name="Businessday NG 2015">{{Cite news|title=General Muhammadu Buhari: The dawn of a new era|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=31 May 2015|url=https://businessday.ng/bd-lunch/article/general-muhammadu-buhari-the-dawn-of-a-new-era/|location=Lagos, Nigeria|access-date=7 June 2023|archive-date=7 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230607070429/https://businessday.ng/bd-lunch/article/general-muhammadu-buhari-the-dawn-of-a-new-era/|url-status=live}}</ref>
Tuggi 1965 haa 1967, Buhari woniino hooreejo bataliyoŋ ɗiɗmo konu koyɗe, o toɗɗaa kadi brigade major e sekteer ɗiɗaɓo, ''division'' infanterie gadano (abriil 1967 haa sulyee 1967). Caggal kuudetaa leydi [[Naajeeriya]] e hitaande 1966, warnoo hooreejo leydi [[Naajeeriya]] [[Ahmadu Bello]], Buhari, e wondude e ofiseeji goɗɗi ummoriiɗi Fuɗnaange [[Naajeeriya]], tawtoraama kuudetaa mbo leydi [[Naajeeriya]] waɗi e lewru juko, ngu riiwti Seneraal [[Aguiyi Ironsi]], lomtii ɗum Seneraal [[Yakubu Gowon]].<ref>{{Cite news|title=Prominent Nigerians who share birthday month with President Buhari|url=https://guardian.ng/news/birthdays-6/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=18 December 2022|language=en-US}}</ref>
=== Hare nder leydi Naajeeriya ===
Winndannde mawnde: Hare nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]
Buhari halfinaama e Division 1 e les njiimaandi Lietnaa Kolonel [[Mohammed Shuwa]].<ref>{{Cite news|title=Prominent Nigerians who share birthday month with President Buhari|url=https://guardian.ng/news/birthdays-6/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=18 December 2022|language=en-US}}</ref> Diɗɗal ngal ummiima [[Kaduna]] haa [[Makurɗi|Makurdi]] e fuɗɗoode wolde hakkunde leyɗeele [[Naajeeriya]]. Diɗɗal 1 ngal feccii ko e sekteeruuji e bataliyoŋaaji, Shuwa ina wallita e komanndaaji sekteeruuji Martin Adamu e Sule Apollo, caggal ɗuum lomtii ɗum ko [[Teofilus Danjuma]].{{Sfn|Momoh|2000|p=343}} O adii wonde ko Adjutant e Komandaa Kompañi e nder bataliyoŋ 2, Infanterie Secteur Second de la ''Division'' 1e. Bataliyoŋ 2 oo ina jeyaa e diwanuuji tawtoraaɗi golle gadane wolde ndee : ɓe puɗɗii ko Gakem sara Afikpo, ɓe njahi feewde Ogoja, e ballal fedde artillerie Gado Nasko.{{sfn|Momoh|2000|p=69}} Ɓe njottii ɓe nanngi Ogoja, e anniya yahrude yeeso rewrude e banngeeji ɗii haa [[Enugu]], laamorgo leydi ndii.{{sfn|Momoh|2000|p=339}}O woniino Komandaajo bataliyoŋ 2 e nder dumunna juutɗo, o ardii bataliyoŋ oo haa Afikpo ngam hawrude e Komando Marine 3ɓo, o yahra yeeso feewde [[Enugu]] rewrude e Nkalagu e Abakaliki. Kono hade makko yahde [[Enugu]], o artiraa to [[Nsukka]], o woniino Biraam Major e Biraam 3ɓo, e gardagol Joshua Gin, caggal ɗuum Isa Bukar lomtii mo.{{sfn|Momoh|2000|p=340}}
Buhari jooɗi bee sooja'en lesdi [[Naajeeriya]] lebbi seɗɗa nde sooja'en lesdi [[Naajeeriya]] fuɗɗi waɗugo dabareeji ɗi ɓe janngi diga konu arande'en. E nokkuuji yahrude yeeso ko yaawi, peeje kese ɗee ko jogaade e jogaade laabi jokkondiral e huutoraade gure nanngaaɗe ngam heblude ngam heblude soldateeɓe kesi adduɓe e nokkuuji konu to [[Abeokuta]] e Zaria.{{sfn|Momoh|2000|p=340}} E hitaande 1968, o artiraa e Sektora 4, ina wiyee kadi sektoraa Awka, kañum halfinaa ƴettude nanngugol [[Onitsha]] ummoraade e ''Division'' 2. Golle sektoraa oo ko e nder diiwaan Awka-Abagana-[[Onitsha]], ko ɗum huunde himmunde e doole Biafran sabu ko kañum woni nokku mawɗo ɗo nguura heɓetee. Ko e nder sekteer oo fedde Buhari heɓi caɗeele keewɗe ngam etaade reende laawol nguura ngol murtuɓe ɓee njogori reende e [[maayo Oji]] e [[Abagana]].{{sfn|Momoh|2000|p=340}}
=== Caggal wolde nde ===
Tuggude hitaande 1970 haa 1971, Buhari woniino Birigad Major/Komandant, Birigad 31 Infanterie. Ndeen o wonii balloowo seneraal, gardiiɗo diɗɗal gadanal konu koyɗe, tuggi 1971 haa 1972. O naati kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu, to kanton Wellington, to leydi Indiya, e hitaande 1973.<ref name="Quartz">{{cite news|author=Siddhartha Mitter|date=28 October 2015|title=India can rival China in Nigeria, by being exactly what China is not: Open and free|work=Quartz|url=http://qz.com/534257/india-can-rival-china-in-nigeria-by-being-exactly-what-china-is-not-open-and-free/|access-date=1 November 2015|archive-date=1 November 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151101070327/http://qz.com/534257/india-can-rival-china-in-nigeria-by-being-exactly-what-china-is-not-open-and-free/|url-status=live}}</ref> Tuggi hitaande 1974 haa 1975 Buhari woni hooreejo kuugal yahdu e yahdu haa suudu konu lesdi [[Naajeeriya]].<ref>{{cite book|author=Solomon Williams Obotetukudo|title=The Inaugural Addresses and Ascension Speeches of Nigerian Elected and Non-Elected Presidents and Prime Minister, 1960–2010|publisher=University Press of America|year=2010|pages=91–92}}</ref>
E nder kuudetaa konu e hitaande 1975, Lietnaa Kolonel Buhari ina jeyaa e fedde ofiseeji gaddanɗi Seneraal [[Murtala Muhammed|Murtala Mohammed]] laamu. Caggal ɗuum o toɗɗaa guwerneer diiwaan Fuɗnaange-rewo<ref>{{Cite web|url=https://thecommonwealth.org/our-member-countries/nigeria/constitution-politics|title=Nigeria : Constitution and politics|work=The Commonwealth|access-date=5 January 2020|archive-date=11 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190911145142/http://www.thecommonwealth.org/our-member-countries/nigeria/constitution-politics|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.mouau.edu.ng/index.php/node/134|title=PRESIDENT MUHAMMADU BUHARI (GCFR) | Michael Okpara University of Agriculture, Umudike|access-date=5 January 2020|archive-date=13 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200613054012/https://www.mouau.edu.ng/index.php/node/134|url-status=live}}</ref> tuggi 1 ut 1975 haa 3 feebariyee 1976, ngam ƴeewtaade ɓamtaare renndo, faggudu e politik e nder diiwaan hee. Ñalnde 3 feebariyee 1976, Dowla Fuɗnaange-rewo feccii e dowlaaji tati [[Bauchi]], [[Borno]] e [[Gongola]].<ref>{{cite web|url=http://www.nigeriaroute.com/state-structure.php|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603080911/http://nigeriaroute.com/state-structure.php|archive-date=3 June 2016|title=Nigeriaroute.com}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200612192532/http://www.nigeriaroute.com/state-structure.php|date=12 June 2020}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|title=This is how the 36 states were created|date=23 October 2017|access-date=5 January 2020|archive-date=12 June 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200612192656/https://www.pulse.ng/news/local/nigerian-states-this-is-how-the-36-states-were-created/mdtnq3e|url-status=live|newspaper=[[Pulse Nigeria]]}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Alapiki|first1=Henry E|date=2005|title=State Creation in Nigeria: Failed Approaches to National Integration and Local Autonomy|url=https://archive.org/details/sim_african-studies-review_2005-12_48_3/page/49|journal=African Studies Review|volume=48|issue=3|pages=49–65|doi=10.1353/arw.2006.0003|jstor=20065139|s2cid=146571948}}</ref> Buhari nden laati Gomnaajo arandeejo lesdi Borno diga 3 [[lewru]] feebariyee 1976 haa 15 mars 1976.<ref>{{Citation|title=Matthews, Norman Derek, (19 March 1922–21 July 1976), Governor of Montserrat, since 1974|date=1 December 2007|url=http://dx.doi.org/10.1093/ww/9780199540884.013.u157278|work=Who Was Who|access-date=17 September 2023|publisher=Oxford University Press|doi=10.1093/ww/9780199540884.013.u157278|url-access=subscription}}</ref>
E [[lewru]] marse 1976, caggal kuudetaa militeer en 1976, baɗnooɗo warngo Seneraal [[Murtala Muhammed|Murtala Mohammed]], cukko makko Seneraal [[Olusegun Obasanjo]] wonti hooreejo konu leydi ndii, toɗɗii Kolonel Buhari yo won komisariyaajo fedde toppitiinde ko fayti e petroŋ e Natur). E hitaande 1977, nde fedde petroŋ leydi [[Naajeeriya]] sosaa, Buhari toɗɗaama hooreejo fedde nde, nde o woni hooreejo fedde nde haa hitaande 1978.<ref>{{cite web|url=http://www.nnpcgroup.com/NNPCBusiness/Businessinformation/OilGasinNigeria/IndustryHistory.aspx|title=History of the Nigerian Petroleum Industry|publisher=Nigerian National Petroleum Company|access-date=13 August 2015|archive-date=12 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150912082300/http://www.nnpcgroup.com/NNPCBusiness/BusinessInformation/OilGasinNigeria/IndustryHistory.aspx|url-status=live}}</ref>
E nder laamu makko Komisariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam petroŋ e jawdi, laamu nguu waɗii heen ngalu mum ngam waɗde heen tuubakooɓe e gollorɗe desorɗe petroŋ. Laamu nguu mahii fotde 21 nokku ɗo petroŋ woni ɗoo e nder leydi ndii kala, gila [[Lagos]] haa [[Maiduguri]], gila [[Calabar]] haa Gusau ; njuɓɓudi ndii mahii lowre tuugnorgal jokkondirnde e terminal Bonny e refineeri Port Harcourt e depooji ɗii. Kadi, njuɓɓudi ndii siifondirii e mahngo refineeri to [[Kaduna]] e tuugnorgal petroŋ jokkondirngal e nokku petroŋ Escravos e refineeri [[Warri]] e refineeri [[Kaduna]] potɗo waɗeede oo.<ref>"Nigeria's Oil Production on Increase." ''Afro-American'' (1893–1988): 16. 16 December 1978.</ref> E nder laamu makko Komisinaajo Fedde nde ko feewti e petroŋ e jawdi leydi ndii, ina wiyee wonde 2,8 miliyaar dolaar [[Amerik]] ina ŋakki e konte fedde petroŋ leydi [[Naajeeriya]] (NNPC) to Banki Midlands to leydi Angalteer. Seneraal Ibrahiima Babangida caggal mum ina tuuma Buhari wonde ko kañum waɗi ndee fenaande.<ref>{{cite web|date=17 June 2013|title=IBB Hits Buhari Harder: Over N2.8Billion Was Stolen By Buhari and Seen In His UK Bank|url=http://www.brimtime.com/2013/06/ibb-hits-buhari-harder-over-28billion.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119183407/http://www.brimtime.com/2013/06/ibb-hits-buhari-harder-over-28billion.html|archive-date=19 January 2015|website=brimtime.com}}</ref><ref>{{cite book|last1=Uko|first1=Ndaeyo|title=Romancing the Gun: The Press as Promoter of Military Rule|date=December 2003|publisher=Africa World Press|isbn=978-1-59221-189-0|page=90|quote=Buhari's Decree 4, which led to his overthrow, was seen by Nigerians as an attempt to prevent the press from digging into a scandal which he was supposed to have known something about: the mysterious disappearance of the huge sum of N2.8 billion from the NNPC while it was under his supervision.}}</ref><ref>{{cite book|last1=Frynas|first1=Jedrzej Georg|url=https://books.google.com/books?id=0W8-vc7AlFAC&q=nnpc+buhari+2.8+billion&pg=PA41|title=Oil in Nigeria (Politics and Economics in Africa)|date=1 April 2000|publisher=Lit Verlag|isbn=978-3-8258-3921-5|page=41|quote=This followed evidence from a US accountancy firm that some 2.8 billion Naira (roughly US $4 billion) had not been accounted for by the bank records of the NNPC. The Irikife Tribunal, which investigated the matter, even failed to summon Generals Buhari and Obsanjo who were responsible for supervising the NNPC and controlled oil sales during the period in question.|access-date=19 January 2015}}</ref> Kono e nder joofnirde ñaawirde yeeyde petroŋ nde ñaawoowo Ayo Irikefe ardii ngam yuurnitaade tuumeede 2,8 miliyaar dolaar (2,8 miliyaar dolaar) e konte NNPC, ñaawirdu nduu yiytaani goonga e tuumeeji ɗii hay so tawii noon teskiima won ŋakkeende e konte NNPC.<ref>{{cite journal|last1=Zabadi|first1=Istifanus|last2=Sampson|first2=Isaac|date=2009|title=Modalities for Coordinating Nigeria's Anti-Corruption Strategies|url=https://www.academia.edu/415860|url-status=live|journal=Constructive Engagement|volume=1|issue=1|archive-url=https://web.archive.org/web/20211204194406/https://www.academia.edu/415860|archive-date=4 December 2021|access-date=5 December 2017}}</ref>
Tuggi 1978 haa 1979, o woniino Sekereteer konu to Gardiiɗo konu, o woniino tergal e Diiso Toowngo Konu gila 1978 haa 1979. Tuggi 1979 haa 1980, e darnde kolonel Penn, Buhari (klaas 1980 to Army Warsy US to Warlisle Dowlaaji, e dañde dipolomaaji master e jaŋde strateeji.<ref>{{cite web|author=Muhammed Kabir Hassan|date=31 December 2014|title=Nigeria: The Mess 'Full Literates' Have Put Us All In!|url=http://allafrica.com/stories/201501020034.html|work=AllAfrica|access-date=2 January 2015|archive-date=2 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150102144609/http://allafrica.com/stories/201501020034.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=22 December 2014|title=A Rejoinder To 'Semi-Illiterate' PDP Secretary Prof. Wale Oladipo By Dr. M.K. Hassan|url=http://saharareporters.com/2014/12/22/rejoinder-semi-illiterate-pdp-secretary-prof-wale-oladipo-dr-mk-hassan|location=New York City, United States|access-date=2 January 2015|archive-date=2 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150102155050/http://saharareporters.com/2014/12/22/rejoinder-semi-illiterate-pdp-secretary-prof-wale-oladipo-dr-mk-hassan|url-status=live|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> So tawii porogaraam jooɗiiɗo e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal timmiima, duumotooɗo lebbi sappo e porogaraam jaŋde toownde, duuɓi ɗiɗi, duɗal jaaɓi haaɗtirde konu Amerik (USAWC) rokkata ofiseeji mum dipolomaaji master e nder jaŋde strateeji.<ref>{{Cite news|date=17 January 2015|title=Buhari: From cradle to candidate|url=https://thenationonlineng.net/buhari-cradle-candidate/|location=Lagos, Nigeria|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250714235237/https://thenationonlineng.net/buhari-cradle-candidate/|archive-date=14 July 2025|access-date=19 June 2025|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref>
E hitaande 1983, nde konu Caad yani e leydi [[Naajeeriya]] e nder diiwaan Borno, Buhari huutoriima konu ngu o ardii nguu ngam riiwtude ɓe e nder leydi ndi, ɓe tacci e nder leydi Caad hay so tawii yamiroore hooreejo leydi ndi hono Shagari rokki ɓe yo ɓe ngurto.<ref name="Ayoade22">{{Cite book|last=Akinsanya|first=Adeoye A.|url=https://books.google.com/books?id=WUySAAAAQBAJ&q=buhari+1983+chad&pg=PA272|title=An Introduction to Political Science in Nigeria|publisher=John Adebunmi Ayoade|year=2013|isbn=978-0-7618-5743-3|page=272}}</ref> Ndeeɗoo haala konu Caad 1983 addani ko ina ɓura 100 neɗɗo maayde e "nanngaaɓe e wolde".<ref name="Ayoade222">{{Cite book|last=Akinsanya|first=Adeoye A.|url=https://books.google.com/books?id=WUySAAAAQBAJ&q=buhari+1983+chad&pg=PA272|title=An Introduction to Political Science in Nigeria|publisher=John Adebunmi Ayoade|year=2013|isbn=978-0-7618-5743-3|page=272}}</ref>
'''Komandaaji divisions jogaaɗi nder konu leydi Naajeeriya''':
Ofisee mawɗo gardinooɗo diɗɗal 4ɓo : lewru ut 1980 – lewru lewru mbooy 1981<ref>[http://newtelegraphonline.com/buhari-man-of-history/]{{dead link|date=November 2016}}</ref>
Ofisee mawɗo gardinooɗo, diɗɗal 2ɓal konu koyɗe mekaniseeji : lewru Yarkomaa 1981 – lewru Oktoobar 1981<ref>[https://web.archive.org/web/20150723011300/http://www.thesourceng.com/RaceApril132015.htm The Source Magazine Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150723011300/http://www.thesourceng.com/RaceApril132015.htm|date=23 July 2015}}. Thesourceng.com. Retrieved on 4 November 2016.</ref>
Ofisee mawɗo gardinooɗo diɗɗal 3ɓo: Oktoobar 1981 – Desammbar 1983
=== Kuudetaa laamu hitaande 1983 ===
Winndannde mawnde: Kuudetaa laamu Nijeer 1983
Major-General Buhari jeyaa ko e ardiiɓe kuudetaa konu e lewru Duujal 1983, liɓɗo laamu leydi [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓuru. E sahaa nde kuudetaa oo waɗi, Buhari ko Ofisee Seneral (GOC), ''Division'' Armé tataɓo [[Jos]].<ref>Matthews, Martin P. ''Nigeria: current issues and historical background.'' p. 121.</ref> E njuɓɓudi kuudetaa oo, Tunde Idiagbon toɗɗaa hooreejo konu (de facto No. 2 e nder njuɓɓudi laamu). Kuudetaa oo timminii laamu [[Naajeeriya]] ɗiɗaɓuru ngu juutaani, wakkati demokaraasi lanndaaji keewɗi ummitini e hitaande 1979, caggal duuɓi 13 laamu konu.<ref>{{Cite news|title=No to another Republic of Nigerian Army!|url=https://guardian.ng/opinion/no-to-another-republic-of-nigerian-army/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=3 September 2023|language=en-US}}</ref>
E wiyde jaaynde wiyeteende ''The New York Times'', ofiseeji ƴettuɗi laamu ɗii mbiyi « demokaraasi mo alaa ko bonnata ɓuri bonde e demokaraasi mo alaa ko woni e mum ». Buhari hollitii wonde militeer en keɓii laamu nguu, o ñaawii laamu siwil nguu, o darnii laamu ngu, o dartinii doosɗe leydi ndii ko yaawi. Dalillaaji goɗɗi ɗi kuudetaa oo waɗi ko ngam feewnude ŋakkeende faggudu e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. E nder jaaynde militeer en adannde caggal kuudetaa, [[Sani Abacha]] jokkondirii ‘ardorde nde alaa ko waawi, nde alaa ɗo haaɗi’{{sfn|Graf|1988|p=149}} e ŋakkeende faggudu huuɓtodinnde. E nder konngol Buhari ngol o waɗi ñalnde hitaande hesere, kanko ne o siftinii ko fayti e njuɓɓudi mbonndi e nder leydi ɗiɗaɓiri kono kadi ko kañum woni sabaabu ŋakkeende jikkuuji e nder renndo.{{sfn|Graf|1988|p=149}}
== Hooreejo leydi (1983 haa 1985) ==
=== Koolkisagol laamu ===
Sifaa ardungal sooja’en kesum—joyaɓal nder [[Naajeeriya]] diga ndimu—ina nanndi bee laamu sooja’en cakkitiingu, laamu [[Obasanjo]]/[[Yaradua]]. Laamu kesu nguu sosi Diiso Toowngo Konu, Diiso doosɗe Fedde nde e Diiso Dowlaaji.{{sfn|Graf|1988|p=150}} Limre ministeeruuji ɗii ustaama haa 18, tawi njuɓɓudi ndii waɗii golle ustude golle hakkunde mawɓe sarwiis siwil e polis. Nde woppi 17 binnditagol duumingol e won e ofiseeji mawɗi polis e laana ndiwoowa. Yanti heen, njuɓɓudi konu kesiri ndii yaltinii sariyaaji kesi ngam yettaade faandaare mum. Ɗeeɗoo sariyaaji ina njeyaa heen kuulal jowitiingal e wuyɓe e balɗe (Kuule keertiiɗe) ngam ñaawde geɗe wuyɓe balɗe, e kuulal kisal dowla (detention de personne), rokki mbaawka militeer en ngam nanngude yimɓe tuumanooɓe bonnude kisal dowla walla saabaade caɗeele faggudu{{sfn|Graf|1988|p=153}}. Dekereeji goɗɗi ina njeyaa heen Komisariyaa Sarwisaaji Siwil e Dekereeji Ñaawooɓe, ko ɗum woni tuugnorgal sariya e njuɓɓudi ngam waɗde purge e nder sarwisaaji laamu.{{sfn|Graf|1988|p=153}}
E fawaade e kuulal 2 ngal hitaande 1984, kisal leydi ndii e hooreejo leydi ndii ndokkaama mbaawka nanngude, tawa alaa ko ñaawirtee, yimɓe ɓe nganndu-ɗaa ko kañum en ngoni baasal kisal leydi ndii, fotde lebbi tati.<ref>{{cite web|url=http://www.refworld.org/docid/3ae6ab5d3c.html|title=Nigeria: Repeal of Decree 2|date=1 October 1998|website=refworld.org|access-date=19 January 2015|archive-date=20 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120114352/http://www.refworld.org/docid/3ae6ab5d3c.html|url-status=live}}</ref> Seppooji e seppooji yimɓe ndartinaama, hukuuma kisal lesdi [[Naajeeriya]], hukuuma kisal lesdi [[Naajeeriya]] (NSO) hokkaama bawɗe ɗe meeɗaay waɗugo. NSO waɗii darnde mawnde e haɓaade luulndaare renndo, e hulɓinde, e ustude e uddude yimɓe ɓe mbonni haɗde seppooji. Haa lewru Oktoobar 1984, fotde 200 000 golloowo laamu ndartinaama.<ref>{{cite web|url=http://naijapolitica.com/2014/12/04/the-untold-tales-of-gen-buhari-a-must-read/|title=THE UNTOLD TALES OF GEN. BUHARI ... [a must read]|date=4 December 2014|website=Naija Politica|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120004503/http://naijapolitica.com/2014/12/04/the-untold-tales-of-gen-buhari-a-must-read/|archive-date=20 January 2015}}</ref> Buhari waɗii hare dow nafooje cemmbiɗɗe. E nder lebbi 20 ko o hooreejo leydi, fotde 500 politik, ardiiɓe e jom en jawɗeele en ngoppitaa sabu fenaande e nder laamu makko.<ref name="autogenerated422">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=17 April 2011|work=BBC News|access-date=20 April 2011|archive-date=20 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420211645/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.africa.upenn.edu/Urgent_Action/apic_52396.html|title=Nigeria: Human Rights Watch Africa|date=10 May 1996|website=africa.upenn.eu|access-date=19 January 2015|archive-date=15 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150315211922/http://www.africa.upenn.edu/Urgent_Action/apic_52396.html|url-status=live}}</ref> Nanngaaɓe ɓee njaltinaama caggal nde ɓe njaltini kaalis laamu nguu, ɓe njaɓi heen sarɗiiji. Laamu nguu kadi fawi e kasoo ñiŋooɓe ɗum, haa arti noon e [[Fela kuti|Fela Kuti]].<ref name="amnesty2">{{cite web|url=http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|title=Fela Kuti, PoC, Nigeria|date=2010|website=amnesty.org|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150404020006/http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|archive-date=4 April 2015|quote=On numerous occasions he was detained and harassed by the authorities}}</ref> O nanngaa ko ñalnde 4 suwee 1984 to laana ndiwoowa nde o woni e yahde njillu to [[Amerik]]. Fedde ''Amnesty International'' hollitii wonde tuume ɗe o tuumanoo ko e yaltinde kaalis leydi ngoɗndi ko "fewre". Huutoraade mbaawkaaji jaajɗi ɗi kuulal 2 rokki ɗum, laamu nguu ñaawii Fela duuɓi joy kasoo. O woppitaa caggal lebbi 18,<ref name="amnesty22">{{cite web|url=http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|title=Fela Kuti, PoC, Nigeria|date=2010|website=amnesty.org|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150404020006/http://static.amnesty.org/ai50/fela_kuti_en.pdf|archive-date=4 April 2015|quote=On numerous occasions he was detained and harassed by the authorities}}</ref> nde laamu Buhari yani.
Haala Dikko laati wakkati feere feere nder laamu sooja'en Buhari. [[Umaru Dikko]], gonnooɗo jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa e laamu siwil ɓennungu nguu, hono Shagari, dognoowo leydi ndii ko juuti caggal kuudetaa, o tuumaama ko o ƴattoowo miliyaaruuji 1 dolaar njoɓdi petroŋ. E ballal neɗɗo tuumaaɗo wonde golloowo Mossad, NSO rewi e makko haa Londres, ɗo operateer en ummoriiɓe Niiseer e Israayiil ndartini mo, mbari mo. Ɓe mbaɗi mo e nder saak plastik, caggal ɗuum ɓe cuuɗii e nder saak ina winndaa heen « Bagaas Diplomatique ». Faandaare ndeeɗoo golle sirlu ko neldude Dikko to leydi Nijeer e nder laana ndiwoowa Boeing 707, ka alaa ko woni e mum, ngam ñaaweede sabu mum ƴattaade. Feere nde ko ofiseeji laamorgo leydi Angalteer ndartini ɗum.<ref>{{cite web|last=Alex|first=Last|date=12 November 2012|title=The foiled Nigerian kidnap plot|url=https://www.bbc.com/news/magazine-20211380|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20181124114330/https://www.bbc.com/news/magazine-20211380|archive-date=24 November 2018|access-date=21 July 2018|website=bbc.co.uk}}</ref>
Laamu Buhari ina wondi e caɗeele jowitiiɗe e baasal 53 valiseeji ɗi anndaaka ko woni e mum en.<ref>{{cite web|date=20 October 2014|title=S-H-O-C-K-I-N-G!!! 5 starnge things you never knew about Buhari – By Nzeribe Enz|url=http://www.transparentnigeria.com/news_entries/9088/S-H-O-C-K-I-N-G-5-starnge-things-you-never-knew-about-Buhari-%E2%80%93-By-Nzeribe-Enz|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119204253/http://www.transparentnigeria.com/news_entries/9088/S-H-O-C-K-I-N-G-5-starnge-things-you-never-knew-about-Buhari-%E2%80%93-By-Nzeribe-Enz|archive-date=19 January 2015|website=transparentnigeria.com|publisher=Nzeribe Enz}}</ref> Valiseeji ɗii ko Emir Gwandu, ɓiyiiko wonnoo aide-de-camp Buhari, nawnoo ɗi, ɗi laɓɓinaama e doosɗe ñalnde 10 lewru nduu hitaande 1984 tawa ɗi ƴeewndaaka e nder diwgol makko gartugol ummoraade Arabi Sawdit.<ref>{{Cite journal|last=Ogbondah|first=Chris|date=1991|title=Origins and Interpretation of Nigerian Press Laws|url=http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|journal=Africa Media Review|access-date=19 January 2015|archive-date=24 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224033156/http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|url-status=live}}</ref>
E hitaande 1984, Buhari yaltini kuulal 4, kuulal reentaade tuumeede fenaande,<ref>{{Cite journal|last=Ogbondah|first=Chris|date=1991|title=Origins and Interpretation of Nigerian Press Laws|url=http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|journal=Africa Media Review|access-date=19 January 2015|archive-date=24 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224033156/http://archive.lib.msu.edu/DMC/African%20Journals/pdfs/africa%20media%20review/vol5no2/jamr005002006.pdf|url-status=live}}</ref> sariya jaayndeeji doolnuɗi. Taƴre 1 sariya oo hollitii wonde "Kala neɗɗo bayyinoowo e kala mbaadi, so tawii ko binndol walla ko wonaa ɗum, kala mesaas, haala, ciimtol walla haala [...] tawa ko fenaande e nder kala huunde teeŋtunde walla tawa ina addana laamu militeeruuji fedde ndee walla laamu dowla walla golloowo laamu gusense off this shaputilll walla disputilll Dekere".<ref>{{Cite news|url=http://www.nationalnetworkonline.com/vol10n40/nondisclosure.html|location=Port Harcourt, Nigeria|title=My Stance On 'Non Disclosure' Remains Unshakable – Tunde Thompson|date=9 October 2013|newspaper=[[National Network (newspaper)|National Network]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120114257/http://www.nationalnetworkonline.com/vol10n40/nondisclosure.html|archive-date=20 January 2015}}</ref> Sariya oo hollitii kadi wonde jaayndiyankooɓe e bayyinooɓe tooñooɓe ɓee maa ñaawe e ñaawirde militeer udditiinde, nde ñaawirdu nduu foti wonde joofnirde, tawa ñaawirdu nduu ina waawi ñaaweede e kala ñaawirde, tawa kadi ko ñaawirdu nduu foti yoɓeede ko famɗi fof 10 000 naira, e ñaawoore kasoo fotde duuɓi ɗiɗi.<ref>{{Cite news|title=CCT Chairman Advocates Return of Decree 2 to punish Journalists|date=7 June 2016|url=https://www.vanguardngr.com/2016/06/cct-chairman-advocates-return-decree-2-punish-journalists/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|archive-date=13 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231013075701/https://www.vanguardngr.com/2016/06/cct-chairman-advocates-return-decree-2-punish-journalists/|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
[[File:Nigerian Public Domain 144.jpg|thumb|Buhari e nder uniforme]]
=== Faggudu ===
Winndannde mawnde: Buharism
Ngam moƴƴitinugo faggudu, bana hooreejo lesdi, Buhari fuɗɗi nyiɓugo laabi rento-siyaasa e faggudu lesdi, bee gooŋgaaji ngonka faggudu [[Naajeeriya]] cemmbiɗɗum.<ref name="upa">{{cite book|author1=Nwachuku, Levi Akalazu|author2=G. N. Uzoigwe|title=Troubled Journey: Nigeria Since the Civil War|publisher=University Press of America|year=2004|page=192}}</ref> Mahngo ngoo ina waɗi ittude walla taƴde ko ɓuri heewde e ngalu ngenndi, momtude walla ittude haa laaɓa cer, njulaagu e nder renndo ngenndi, waylude ko ɓuri heewde e golle laamu, fayde e golle hoore mum. Buhari kadi hirjinii njulaagu lomto import tuugiiɗo e huutoraade geɗe nokkuuje.<ref name="upa2">{{cite book|author1=Nwachuku, Levi Akalazu|author2=G. N. Uzoigwe|title=Troubled Journey: Nigeria Since the Civil War|publisher=University Press of America|year=2004|page=192}}</ref> Kono noon, tiiɗtinde naatgol leydi ndii addani ustude kaɓirɗe ngam gollorɗe addani gollorɗe keewɗe golloraade ko famɗi fof,{{sfn|Graf|1988|p=162}} ustude gollotooɓe e nder won e nokkuuji uddugol gollorɗe.<ref name="autogenerated4222">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=17 April 2011|work=BBC News|access-date=20 April 2011|archive-date=20 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420211645/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref>
Buhari taƴi jokkondiral mum e fedde nde wonaa laamuyankoore (FMI), nde fedde nde ɗaɓɓiri laamu nguu yo ustoy ceede naira fotde 60%. Kono noon, peeje ɗe Buhari ummini e hoore mum ɗee, ina tiiɗi no feewi, walla ko ɓuri ɗum, ko FMI ɗaɓɓi koo.<ref>{{cite book|last1=Vreeland|first1=James Raymond|title=The International Monetary Fund: Politics of Conditional Lending|date=19 December 2006|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-37463-7|page=60|quote=Buhari proved his independence by pushing through economic austerity so severe it went beyond what many advised – all the while he refused IMF assistance.}}</ref><ref>{{cite book|last1=Mathews|first1=Martin P.|title=Nigeria: Current Issues and Historical Background|date=1 May 2002|publisher=[[Nova Science Publishers, Inc.]]|isbn=978-1-59033-316-7|page=122|url=https://books.google.com/books?id=hTs6GpM4zDMC&q=buhari+imf&pg=PA122|access-date=19 January 2015|archive-date=3 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210103155730/https://books.google.com/books?id=hTs6GpM4zDMC&q=buhari+imf&pg=PA122|url-status=live}}</ref>
Ñalnde 7 lewru Mbooy hitaande 1984, Buhari hollitii bidsee leydi ndii e hitaande 1984. Bidjet oo ari ko e peeje timmuɗe :
Haɗde ko juuti ƴettude gollotooɓe e nder sekteer laamu fedde nde
Ɓeydude njoɓɗeele riiwa
Haltinde eɓɓaaɗe kapitaal
Haɗde laamuuji dowlaaji ñamlude
15% taƴaama e bidsee Shagari mo hitaande 1983
Reentaade njoɓɗeele naatgol
Ustugol ŋakkeende njoɓdi e taƴde naatgol
Nde rokki kadi teddungal e naatgol kaɓirɗe e geɗe baɗaaɗe ngam ndema e njulaagu.
Peeje faggudu goɗɗe ɗe Buhari ƴetti, ko wayi no njulaagu, waylude kaalis, ustude coggu geɗe e golle. Politik makko faggudu dañaani mo laawɗingol jamaanu sabu ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e huutoraade doole konu ngam jokkude ustude politikaaji keewɗi tuumaaɗi e ɓeydagol coggu nguura.{{sfn|Graf|1988|p=164}}
=== Mobbooji renndo mawɗi ===
Winndannde mawnde: Hare ngam haɓaade ŋakkeende nehdi
Ina jeyaa e ko ɓuri duumaade e laamu Buhari, ko wolde ngam haɓaade majjere (WAI). Fuɗɗaama ñalnde 20 marse 1984, politik oo etinooma ƴellitde ŋakkeende nehdi renndo e jojjanɗe renndo leydi [[Najeriya]]. [[Naajeeriya|Naajeeriya'en]] ɓe ɗon mari haaje, ɓe ɗon mari haaje waɗugo laylaytol laaɓngol haa nokkuuje mootaaji, les gite sooje'en marɓe fijirde. Gollotooɓe laamu<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=11 December 2014|website=bbc.co.uk|access-date=21 July 2018|archive-date=13 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180813125916/https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref> ɓe mbaawaano hollirde waktuuji mum en e golle, ɓe cemmbinaama, ɓe ndokkaama "diwgol paabi". Bonanndeeji tokoosi ina njogii ñaawoore juutnde, yeru, kala almuudo mo duuɓi mum njahrata e 17 nanngaaɗo ina fooɗa ekkol, ina heɓa duuɓi 21 kasoo. Bonanndeeji ɓurɗi teeŋtude ko wayi no fenaande e ustude ina mbaawi addude ñaawoore warngo.<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1984/08/10/world/nigeria-s-discipline-campaign-not-sparing-the-rod.html|title=Nigeria's discipline campaign: Not sparing the rod|date=10 August 1984|work=The New York Times|author=Clifford D. May|access-date=11 February 2017|archive-date=9 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170609222757/http://www.nytimes.com/1984/08/10/world/nigeria-s-discipline-campaign-not-sparing-the-rod.html|url-status=live}}</ref>
Laamu Buhari waɗii kuule tati ngam wiɗtude njulaagu e ƴellitde kaalis leydi ngoɗndi. Dekere banke (''Freezing of Accounts'') mo hitaande 1984, rokki laamu militeer fedde ndee mbaawka ustude konte bankeeji yimɓe tuumaaɓe waɗde fenaande. Kuulal ƴettugol jawdi laamu (''Tribunal'' militaire ''spécial'') ina rokki laamu nguu yamiroore ƴeewtaade jawdi liggotooɓe laamu jokkondirɓe e njulaagu, sosde ñaawirde konu ngam ñaawde ɓeeɗoo yimɓe. Dekeree jowitiingal e mbayliigu (''Anti-Sabotage'') hollitii kuuge wonande tooñooɓe sariyaaji mbayliigu caggal leydi.{{sfn|Graf|1988|p=154}}
Decree 20 dow limngal laanaaji ndiyam e njulaagu dorog ko yeru goɗɗo dow laawol Buhari tiiɗngol ngam haɓugo bee aybeeji.<ref>{{cite web|url=http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-9485.html|title=Security and Anticrime Measures|date=June 1991|website=country-data.com|access-date=19 January 2015|archive-date=14 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150314231150/http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-9485.html|url-status=live}}</ref> Kuulal 3 (2) (K) hollitii wonde "kala neɗɗo mo alaa baawɗe sariya, ina huutoroo, ina yeeyda, ina ɓuuɓna walla ina foofa ñawu nguu, tawa ina fawee kuulal 6 (3) (K) tooñannge, tawa ina waawi faweede kuugal warngo e dow fenaande." E nder haala Bernard Ogedengebe, Dekere oo huutoraama ko caggal.<ref name="tdl22">{{Cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|title=Buhari: History and the Wilfully Blind|date=10 January 2015|newspaper=[[This Day]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113061304/http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|archive-date=13 January 2015}}</ref> O waraama hay so tawii e sahaa nde o nanngaa ndee, bonannde ndee yamiraani ñaawoore warngo, kono o waɗiino ñaawoore lebbi jeegom kasoo.<ref name="tdl222">{{Cite news|url=http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|title=Buhari: History and the Wilfully Blind|date=10 January 2015|newspaper=[[This Day]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113061304/http://www.thisdaylive.com/articles/buhari-history-and-the-wilfully-blind/198756/|archive-date=13 January 2015}}</ref> E nder haala goɗɗa mawka e lewru abriil 1985, Naajeeriyankooɓe njeegomo ñaawaama warngo e dow yamiroore wootere : Sidikatu Tairi, Sola Oguntayo, Oladele Omosebi, Lasunkanmi Awolola, Jimi Adebayo e Gladys Iyamah.<ref>{{cite web|url=http://www.abiyamo.com/muhammadu-buhari-nigerias-strictest-leader/7/|title=Muhammadu Buhari, Nigeria's Strictest Leader|date=2 July 2013|website=abiyamo.com|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120113947/http://www.abiyamo.com/muhammadu-buhari-nigerias-strictest-leader/7/|archive-date=20 January 2015}}</ref>
E hitaande 1985, sabu ŋakkeende faggudu e ɓeydagol bonanndeeji, laamu Buhari udditi keeri (udditaama gila e lewru abriil 1984) hakkunde Benin, [[Niiser|Niiseer]], [[Caad]] e [[Kamerun|Kameruun]] ngam yaawnude riiwtude 700 000 koɗdiiɗo e gollotooɓe e nder leydi ndi tawa ko e laawol<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1985/05/05/world/expelled-foreigners-pouring-ved=0CHwQ6AEwDw#v=onepageout-of-nigeria-by-the-associated-press.html|title=Expelled foreigners pouring out of Nigeria By The Associated Press|date=5 May 1985|website=[[The New York Times]]}}</ref>. Buhari hannde ina anndaa e ooɗoo kiris; wonno hay heege to fuɗnaange leydi Nijeer nde inniraa "El Buhari".<ref>{{cite web|url=http://www.jeuneafrique.com/Article/ARTJAWEB20141211173541/|title=Présidentielle nigériane : Muhammadu Buhari affrontera Goodluck Jonathan|date=11 December 2014|website=jeuneafrique.com|access-date=19 January 2015|archive-date=4 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211204194311/https://www.jeuneafrique.com/37766/politique/pr-sidentielle-nig-riane-muhammadu-buhari-affrontera-goodluck-jonathan/|url-status=live}}</ref> Laamu makko heɓi ñiŋooje keewɗe, haa arti noon e [[Wole Soyinka]], keɓɗo njeenaari ''Nobel'' gadano to leydi [[Najeriya]], mo winndi e hitaande 2007, winndannde ina wiyee "Bonanndeeji Buhari"<ref>{{Cite news|url=http://saharareporters.com/2007/01/14/crimes-buhari-wole-soyinka|location=New York City, United States|title=The crimes of Buhari-Wole Soyinka|date=14 January 2007|newspaper=[[Sahara Reporters]]|access-date=19 January 2015|archive-date=20 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150120115130/http://saharareporters.com/2007/01/14/crimes-buhari-wole-soyinka|url-status=live}}</ref>, nde o tuumi Buhari wonde ina ƴeewa bonanndeeji keewɗi e sahaa nde o woni laamɗo konu.
Ko adii wooteeji mawɗi 2015, Buhari jaabtii ƴamɗe maako dow jojjanɗe aadee, o wi'i to o suɓaama, o tokka laawol, nden boo woodi laawol heɓugo kiitaaji ngam yimɓe [[Naajeeriya]] fuu e teddungal jojjanɗe aadee [[Naajeeriya|Naajeeriya'en]].<ref>[https://web.archive.org/web/20160304195948/http://www.vanguardngr.com/2015/03/my-contract-with-nigeria-buhari/ My contract with Nigeria – Buhari]. vanguardngr.com (17 March 2015)</ref>
=== Kuuɓal laamu hitaande 1985 ===
Winndannde mawnde: Kuudetaa laamu Nijeer 1985
E lewru ut 1985, Seneraal Buhari fooli laamu e nder kuudetaa mo Seneraal [[Ibrahim Babangida]] e woɗɓe terɗe fedde toppitiinde konu laamu (SMC) ardii.<ref name="Muhammad Buhari2">{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|title=Muhammadu Buhari|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218031931/https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|archive-date=18 February 2019|access-date=8 February 2015|encyclopedia=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Babangida waddi ɗuuɗɓe nder yimɓe ɓurduɓe ƴamɗe Buhari nder laamu maako, hawtaade e miñiiko [[Fela kuti|Fela Kuti]], [[Olikoye Ransome-Kuti]], doktoor ardinooɗo seppo Buhari ngam salaade ustaare kuuɗe cellal. Ndeen Buhari ina jokki e nder wuro Benin haa hitaande 1988.<ref name="Muhammad Buhari22">{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|title=Muhammadu Buhari|archive-url=https://web.archive.org/web/20190218031931/https://www.britannica.com/biography/Muhammadu-Buhari|archive-date=18 February 2019|access-date=8 February 2015|encyclopedia=Encyclopaedia Britannica}}</ref>
== Ko adii laamu (1985-2015) ==
=== Nanngugol ===
Buhari waɗi duuɓi tati e nder kasoo e nder suudu tokoosru gardiiɗo e nder wuro Benin.<ref>{{Cite news|date=7 November 2016|title=Buhari: Most part of my detention was in a small bungalow in Benin|url=https://www.thecable.ng/buhari-part-detention-small-bungalow-benin|access-date=17 September 2023|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US|archive-date=13 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231013075655/https://www.thecable.ng/buhari-part-detention-small-bungalow-benin|url-status=live}}</ref> O heɓi teleeji kollitooji laabi ɗiɗi e terɗe galle makko ina njaɓa yillaade mo e dow yamiroore Babangida.<ref>{{Cite news|last=Nwachukwu|first=John Owen|date=16 May 2017|title=How Ibrahim Babaginda sent bags of money to Buhari – John Parden|url=https://dailypost.ng/2017/05/16/ibrahim-babaginda-sent-bags-money-buhari-john-parden/|location=Lagos, Nigeria|access-date=17 September 2023|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref>
=== Nguurndam siwil en ===
E [[lewru]] desaambar 1988, caggal maayde yumma makko o woppitaa, o arti e hoɗorde makko to [[Daura]]. Nde o woni e kasoo ndee, ko banndiraaɓe makko njuɓɓinta ngesa makko. O seerti e debbo makko gadano e hitaande 1988, o resi Aisha Halilu. To [[Katsina]], o wonti hooreejo arano fedde [[Katsína|Katsina]] nde sosaa ngam semmbinde ƴellitaare renndo e faggudu e nder diiwaan [[Katsína|Katsina]].<ref>{{Cite web|title=GidauniyarJihar Katsina {{!}} Katsina State|url=https://www.gidauniyarjiharkatsina.org/|access-date=16 July 2025|website=Gidauniya|language=en|archive-date=14 August 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240814195626/https://www.gidauniyarjiharkatsina.org/|url-status=live}}</ref>
Buhari laati hooreejo hukuumaaji pamari (PTF), hukuumaaji ɗi laamu Seneraal [[Sani Abacha]] sosi, ɗi ɗon hokka ceede ko hewti ceede ko ɓesdaari ceede ''petroleum'', ngam jokkugo kuuɗe ɓamtaare nder lesdi ndi'i. Rajo 1998 nder ''New African'' manti PTF e les Buhari ngam laaɓal maako, o wi'i ɗum "taariiha nasaraaku" ko seɗɗa.<ref name="PTF">{{cite web|title=Development: PTF – shining in the gloom|url=http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|date=June 1998|access-date=4 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120120225841/http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|archive-date=20 January 2012|url-status=dead}}</ref> Nde Buhari woni hooreejo fedde ''pétroleum trust Fund'' (PTF), ƴamooɓe lefol ngol ina naamnoo wonde PTF ina rokka 20% e jawdi mum e militeer en, tawi ɓe kulii wonde ɗum waawataa limteede e ngalu nguu.<ref name="PTF2">{{cite web|title=Development: PTF – shining in the gloom|url=http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|date=June 1998|access-date=4 November 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120120225841/http://www.africasia.com/archive/na/98_06/abcr0604.htm|archive-date=20 January 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=14 December 2014|title=The Buhari PTF Days: The Untold Story|url=http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/buhari-ptf-days-untold-story/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200719145545/http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/buhari-ptf-days-untold-story/|archive-date=19 July 2020|access-date=17 July 2020|website=Pointblank News|language=en-US}}</ref>
O limti nder hitaande 2001 o wi'i, "Mi ɗon jokki hollugo nder peewal e nder am, darnde am timmunde ngam hukuumaaji pamari ɗi ɗon ƴaɓɓoo nder lesdi Naajeeriya fuu", nden o ɓesdi wi'ugo: "To Allah yiɗi, min ɗon haɗa agitaasiyoŋ ngam huuwugo kuugal sharia nder leydi ndi'i fuu."<ref>Akhaine, Saxone (27 August 2001) [https://web.archive.org/web/20150123212623/http://m.allafrica.com/stories/200108270355.html/ Nigeria: Buhari Calls for Sharia in All States] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123212623/http://m.allafrica.com/stories/200108270355.html/|date=23 January 2015}}</ref><ref>{{Cite news|date=24 December 2014|title=Insurgency and Buhari's call for full Sharia|url=http://www.vanguardngr.com/2014/12/insurgency-buharis-call-full-sharia/|location=Lagos, Nigeria|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119192839/http://www.vanguardngr.com/2014/12/insurgency-buharis-call-full-sharia/|archive-date=19 January 2015|access-date=19 January 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> ''allegations Islamist'' he had8ni. Ñalnde 6 [[lewru]] Yarkomaa 2015, Buhari wiyi: "Sabu ɓe mbaawaa ƴattaade binndanɗe amen, ɓe tuuma kam e fenaande e jingoism leñol; ɓe tuuma kam e fenaande e ''fundamentalism'' diine. Ngam ɓe mbaawaa ƴattaade binndanɗe amen, ɓe tuuma min e fenaande e noddude fitinaaji wooteeji – nde min njooɗii tan ko e ne peaad ''State Shari’a''.”<ref>Iginla, Ademola (6 January 2015) [https://web.archive.org/web/20151003041632/http://www.osundefender.org/?p=204013%2F A Great Message: Gen Buhari Tweets From His Heart This Morning]. osundefender.org</ref>
E hitaande 2012, innde Buhari naati nder doggol yimɓe ɓe [[Boko haram|Boko Haram]] hooli ngam ɓe ndarna hakkunde fedde nde e laamu lesdi.<ref>[http://www.vanguardngr.com/2012/11/boko-haram-names-buhari-5-others-as-mediators/ Boko Haram names Buhari, 5 others as mediators – Vanguard News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119224236/http://www.vanguardngr.com/2012/11/boko-haram-names-buhari-5-others-as-mediators/|date=19 January 2015}}. Vanguardngr.com (1 November 2012). Retrieved on 4 November 2016.</ref> Kono Buhari saliima no feewi, salii waɗde hakkunde laamu nguu e [[Boko haram|Boko Haram]]. E hitaande 2013, Muhammadu Buhari waɗi haalaaji ɗuuɗɗi, nde o ƴami laamu lesdi ndi'i ngam o darna wartugo yimɓe [[Boko haram|Boko Haram]], nden o wi'i ummaatoore hukuumaaji rento ɗon mari haaje ɗuuɗal hukuumaaji lesdi [[Naajeeriya]] haa lesdi [[Naajeeriya]]. Buhari hollitii<ref name="pbk2">[http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/stop-killing-boko-haram-members-buhari-tells-fg/ Stop Killing Boko Haram Members – Buhari Tells FG] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150119223446/http://pointblanknews.com/pbn/exclusive/stop-killing-boko-haram-members-buhari-tells-fg/|date=19 January 2015}}. pointblanknews.com (2 June 2013)</ref> wonde "ko woni sabaabu ngonka kisal e nder leydi ndi ko golle jom en jawɗeele en [...] Hooreejo leydi Nijeer fuɗɗii ɗum fof".<ref>{{Cite news|date=13 December 2014|title=Why we're yet to crush Boko Haram – Jonathan|url=http://www.vanguardngr.com/2014/12/yet-crush-boko-haram-jonathan/|location=Lagos, Nigeria|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119225925/http://www.vanguardngr.com/2014/12/yet-crush-boko-haram-jonathan/|archive-date=19 January 2015|access-date=19 January 2015|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O naamndii kadi ko fayti e njuɓɓudi keeriindi ndi ina jeyaa heen fotde 500 miliyoŋ dolaar hitaande kala yoɓeteendi e 30 000 militeer e nder porogaraam yaafuya gila 2013<ref>[https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-22357597 Has Nigeria's Niger Delta managed to buy peace? – BBC News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181119113737/https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-22357597|date=19 November 2018}}. Bbc.co.uk (1 May 2013). Retrieved on 4 November 2016.</ref> e laamu fedde ndee, o mettini heen no feewi nde terɗe Boko Haram mbaraa, galleeji mum en mbonni.
=== Kampaañuuji e woote hooreleydaagu ===
'''Woote hooreleydaagu 2003'''
E hitaande 2003, Buhari suɓaama ngam suɓugo hooreejo lesdi<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6508055.stm|work=BBC News|title=Nigeria: Facts and figures|date=17 April 2007|access-date=24 June 2009|archive-date=1 September 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170901035339/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/6508055.stm|url-status=live}}</ref> bana kanndidaajo lanyol yimɓe lesdi [[Naajeeriya]] fuu (ANPP). O fooli hooreejo leydi ndi, hono [[Olusegun Obasanjo|Olusẹgun Ọbasanjọ]], ko ɓuri miliyoŋaaji 11 woote.<ref>{{Cite news|title=Buhari at 69: The leader Nigeria lacks|url=https://dailytrust.com/buhari-at-69-the-leader-nigeria-lacks/|access-date=17 September 2023|newspaper=[[Daily Trust]]|date=18 December 2011}}</ref>
=== Woote hooreleydaagu 2007 ===
Ñalnde 18 [[lewru]] Duujal hitaande 2006, Buhari suɓaama ngam won'de kanndidaa kawral e lannda yimɓe [[Naajeeriya]] fuu. Ko ɓuri heewde e luulndiiɓe makko e wooteeji abriil 2007 ko kanndidaa PDP laamu nguu, hono [[Umaru Yar'Adua]], ummoriiɗo e diiwaan [[Katsina]] gooto. Buhari hoosi 18% nder wooteeji ɗi Yar'Adua heɓi 70%, ammaa Buhari sali ɗi'i limngal.<ref name="Huge">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6584393.stm "Huge win for Nigeria's Yar'Adua"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426235748/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6584393.stm|date=26 April 2007}}, BBC News, 23 April 2007.</ref> Caggal nde Yar'Adua heɓi laamu, o noddi laamu ngootaagu ngenndi ngam addude terɗe luulndo mettuɗe. ANPP naati e laamu nguu e toɗɗagol hooreejo mum ngenndiijo ngam wonde tergal e kabine Yar'Adua, kono Buhari ñiŋii ngal nanondiral.<ref>Felix Onuah and Camillus Eboh, {{Deprecated archive|url=https://archive.today/20070517203204/http://www.int.iol.co.za/index.php?set_id=1&click_id=68&art_id=nw20070704220154487C404988|title="Nigerian president picks ministers"}}, Reuters (''IOL''), 4 July 2007.</ref>
=== Woote hooreleydaagu 2011 ===
E lewru marse 2010, Buhari yalti lannda ANPP, o naati e lannda Kongres ngam Waylo-waylo (CPC), lannda mo o walli sosde. O wiyi o wallitoriima sosde CPC "hono feere ngam haɓaade luural cemmbinngal, etikaaji e miijooji e nder lannda am gonnooɗo ANPP".<ref name="Mamah20100318">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/201003180375.html|title=Buhari Joins Congress for Progressive Change|work=Vanguard|author=Emeka Mamah|date=18 March 2010|access-date=22 April 2011|archive-date=19 October 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121019083100/http://allafrica.com/stories/201003180375.html|url-status=live}}</ref>
Buhari woni kanndidaajo hooreejo lesdi CPC nder suɓol 2011, o ɗon nodda ardiiɗo lesdi [[Goodluck Jonathan]] mo lanyol lesdi [[Naajeeriya]] (PDP), Mallam [[Nuhu Ribaɗo|Nuhu Ribadu]] mo lanyol lesdi [[Naajeeriya]] (ACN), e [[Ibraahiima Shekarau]] mo lanyol ANPP. Ko kamɓe ngoni ɓurɓe waawde haɓaade e nder kanndidaaji 20.<ref name="INEC">{{cite web|title=Summary of the 2011 Presidential election results|url=http://www.inecnigeria.org/results/presidential/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110529123316/http://www.inecnigeria.org/results/presidential/|archive-date=29 May 2011}}</ref> Buhari waɗi kampaañ mum e dow laylaytol haɓaade fenaande, o fotnoo ko ittude reentaare immunity e dow ardiiɓe laamu. O hokki kadi ballal ngam tabitinki kiitaaji sharia nder jihaaji woyla lesdi [[Naajeeriya]], ko adii ɗum ko ɗum addani mo caɗeele politik hakkunde suɓooɓe Kirista'en nder fombina leydi ndi'i.<ref name="autogenerated4223">{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|title=Nigeria's Muhammadu Buhari in profile|date=17 April 2011|work=BBC News|access-date=20 April 2011|archive-date=20 April 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110420211645/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref>
Suɓol ngol waɗii fitinaaji mawɗi hakkunde diinaaji, ɗi 800 neɗɗo maayi e nder leydi ndi, nde tawnoo wallidiiɓe Buhari njani e gure Kerecee’en e nder diiwaan caka leydi ndi.<ref name="cfr">{{cite web|url=http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|title=Nigerian Religious Leaders Advise Political Candidates|date=12 December 2014|website=cfr.org|access-date=19 January 2015|archive-date=13 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113121021/http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|url-status=live}}</ref> Fitinaaji balɗe tati ɗii, ko huunde nde Buhari haali ko ina ɓuuɓna.<ref name="cfr2">{{cite web|url=http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|title=Nigerian Religious Leaders Advise Political Candidates|date=12 December 2014|website=cfr.org|access-date=19 January 2015|archive-date=13 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113121021/http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|url-status=live}}</ref> Ko wonaa jamirooje ummoraade e ''Human Rights Watch'', ñaawoowo woote ɗee "ina jeyaa e ɓurɗe nuunɗude e daartol leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]", Buhari wiyi wonde woote ɗee ina ŋakki, o jeertinii<ref name="cfr3">{{cite web|url=http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|title=Nigerian Religious Leaders Advise Political Candidates|date=12 December 2014|website=cfr.org|access-date=19 January 2015|archive-date=13 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150113121021/http://blogs.cfr.org/campbell/2014/12/12/nigerian-religious-leaders-advise-political-candidates/|url-status=live}}</ref> wonde "so ko waɗi e hitaande 2011 ina foti waɗde kadi e hitaande 2015, e dow moƴƴere Alla, baboon fof maa won dogdu e ƴiiƴam".<ref>{{cite web|last1=Soyombo|first1=Fisayo|title=Opinion Will Muhammadu Buhari be Nigeria's next president?|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2014/12/will-muhammadu-buhari-be-niger-2014123191647111939.html|website=aljazeera.com|access-date=19 January 2015|date=31 December 2014|quote=In 2011, Buhari was accused of inciting the violence that followed his loss to Jonathan. The following year, he said "the dog and the baboon would all be soaked in blood" should the 2015 election be rigged. Buhari has shed blood before for his presidential ambition, some people believe. And they think he would do it again. Such a man, they reason, should never taste power.|archive-date=11 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150111054340/http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2014/12/will-muhammadu-buhari-be-niger-2014123191647111939.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|last1=Ndujihe|first1=Clifford|last2=Idonor|first2=Daniel|title=Post-election violence: FG panel report indicts Buhari|url=http://www.vanguardngr.com/2011/10/post-election-violence-fg-panel-report-indicts-buhari/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|access-date=19 January 2015|date=11 October 2011|archive-date=19 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119225955/http://www.vanguardngr.com/2011/10/post-election-violence-fg-panel-report-indicts-buhari/|url-status=live}}</ref>
Buhari heddii ko "jaambaaro leñol" wonande won e yimɓe ngam salaade fenaande.<ref>{{cite web|url=http://www.naij.com/306026-buharis-presidential-attempts-and-2015-chances.html|title=Buhari's Presidential Attempts And 2015 Chances|date=November 2014|website=naij.com|access-date=21 January 2015|archive-date=13 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141113064255/http://www.naij.com/306026-buharis-presidential-attempts-and-2015-chances.html|url-status=live}}</ref> O heɓi 12 214 853 woote, o woni ɗiɗaɓo caggal Jonathan, mo heɓi 22 495 187 woote, o anndinaama o heɓi.<ref name="Next20110421">{{cite web|url=http://234next.com/csp/cms/sites/Next/Home/5691404-146/story.csp|title=Congress for Progressive Change considers going to court and Buhari declared that he will make Nigeria ungovernable for Jonathan. Since then the Boko Haram Sect has been bombing Nigerians|work=Next|author=Festus Owete|date=21 April 2011|access-date=22 April 2011|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304095821/http://234next.com/csp/cms/sites/Next/Home/5691404-146/story.csp|archive-date=4 March 2016}}</ref>
=== Woote hooreleydaagu 2015 ===
Winndannde mawnde: Suɓol mawngol leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] 2015
Buhari dogginaama nder suɓol hooreejo lesdi nder hitaande 2015 bana kanndidaajo lanyol Kongres. ''Platform'' makko mahiraa ko e natal makko no haɓantooɗo fenaande tiiɗnde e innde makko nde fenaande e nuunɗal, kono o wiyi o ƴeewtataa ardiiɓe fenaande ɓennuɓe, o rokkataa ardiiɓe wujjuɓe e fenaande ɓennunde so ɓe tuubnii.<ref>{{Cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/173941-buhari-will-not-probe-past-corrupt-nigerian-leaders-repent-apc.html|title=Buhari will not probe past corrupt Nigerian leaders if they repent – APC|date=29 December 2014|newspaper=[[Premium Times]]|access-date=19 January 2015|archive-date=19 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150119223627/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/173941-buhari-will-not-probe-past-corrupt-nigerian-leaders-repent-apc.html|url-status=live}}</ref>
E nder doggol wooteeji 2015, kampaañ Jonathan ɗaɓɓiri yo Buhari woppu wooteeji ɗii, o wiyi o mbo rewi e doosɗe leydi ndii.<ref>{{Cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|title=#Nigeria2015: Jonathan wants Buhari disqualified|date=11 January 2015|newspaper=[[Premium Times]]|access-date=19 January 2015|archive-date=18 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150118024219/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|url-status=live}}</ref> E wiyde winndannde teskinnde ndee, ngam waawde suɓaade hooreejo leydi, neɗɗo ina foti « jaŋngude ko famɗi fof tolno seedantaagal Duɗal walla ko nanndi heen ». Buhari waawaano hokkude hay hujja gooto, o wiyi o majjini koppiiji dipolomaaji makko asliiji nde galle makko yani caggal nde o fooli laamu e hitaande 1985.<ref>{{Cite news|url=http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|title=#Nigeria2015: Jonathan wants Buhari disqualified|date=11 January 2015|newspaper=[[Premium Times]]|access-date=19 January 2015|archive-date=18 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150118024219/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/174654-nigeria2015-jonathan-wants-buhari-disqualified.html|url-status=live}}</ref>
E lewru mee 2014, caggal nde sukaaɓe rewɓe janngooɓe [[Chibok]] mbaraa, Buhari ñiŋii no feewi fitinaaji [[Boko haram|Boko Haram]]. O "eeri Naajeeriya'en ngam ɓe ndarna diina, siyaasaaku e kala senngooji goɗɗi ngam ɓe ɗon ƴama fitinaaji ɗi o wi'i ɗi ɗon ƴama yimɓe ɓe ngalaa hakkiilo, ɓe ɗon ƴama juulɓe".<ref>Ajasa, Femi. (8 May 2014) [http://www.vanguardngr.com/2014/05/buhari-boko-haram-youre-bigots-masquerading-muslims/ BUHARI TO BOKO HARAM: You're bigots masquerading as Muslims – Vanguard News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140509023342/http://www.vanguardngr.com/2014/05/buhari-boko-haram-youre-bigots-masquerading-muslims/|date=9 May 2014}}. Vanguardngr.com. Retrieved on 4 November 2016.</ref> E [[lewru]] juko hitaande 2014, Buhari daɗii e bommbooji ɗi [[Boko haram|Boko Haram]] waɗi e nguurndam mum to [[Kaduna]] ; 82 neɗɗo mbaraama heen.<ref>Muhammed, Garba. (24 July 2014) [https://web.archive.org/web/20160821173244/http://uk.reuters.com/article/uk-nigeria-violence-idUKKBN0FS19N20140723 Suicide bombs in Nigeria's Kaduna kill 82, ex-leader Buhari targeted] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821173244/http://uk.reuters.com/article/uk-nigeria-violence-idUKKBN0FS19N20140723|date=21 August 2016}} [[Reuters]]. Uk.reuters.com. Retrieved on 4 November 2016.</ref> E [[lewru]] Duujal hitaande 2014, Buhari fodani ɓesdugo kisal nder leydi [[Naajeeriya]] to o suɓaama hooreejo lesdi.<ref>[https://www.voanews.com/a/nigeria-opposition-leader-vows-to-improve-security/2557090.html Nigeria Opposition Leader Vows to Improve Security] . Voanews.com (12 December 2014). Retrieved on 4 November 2016.</ref> Caggal ngolɗoo bayyinaango, jaɓgol Buhari ɓeydiima no feewi, ko ɓuri heewde ko sabu Jonathan ina nanndi e waasde waawde haɓaade Boko Haram. Buhari waɗi kisal nder leydi e momtude fedde nde, ko huunde e geɗe teeŋtuɗe e nder kampaañ makko. E [[lewru]] Yarkomaa 2015, fedde wiyeteende "Mouvement pour l'émancipation du delta du Niger" (MEND) jaɓi Buhari.<ref>{{Cite news|url=http://www.punchng.com/news/mend-replies-pdp-says-buhari-best-candidate/|title=MEND replies PDP, says Buhari best candidate|date=9 January 2015|newspaper=[[The Punch]]|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150110195931/http://www.punchng.com/news/mend-replies-pdp-says-buhari-best-candidate/|archive-date=10 January 2015|df=dmy-all}}</ref>
E [[lewru]] feebariyee 2015, hooreejo leydi [[Naajeeriya]] ɓooyɗo, hono [[Olusegun Obasanjo]], yalti e lannda PDP, o jaɓi Buhari.<ref>{{cite web|url=http://www.rfi.fr/afrique/20150218-nigeria-ex-president-olusegun-obasanjo-lache-goodluck-jonathan-pdp-apc-boko-haram-presidentielle/|title=Nigeria: l'ex-président Olusegun Obasanjo lâche Goodluck Jonathan|date=18 February 2015|access-date=4 March 2015|publisher=RFI|archive-date=10 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150310123841/http://www.rfi.fr/afrique/20150218-nigeria-ex-president-olusegun-obasanjo-lache-goodluck-jonathan-pdp-apc-boko-haram-presidentielle/|url-status=live}}</ref>
Ñalnde 31 mars, Jonathan noddi Buhari ngam jaɓde e jaarnaade mo e suɓagol makko hooreejo leydi.<ref name="telegraph">{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/nigeria/11507102/Muhammadu-Buhari-claims-victory-in-Nigerias-presidential-elections.html|title=Muhammadu Buhari claims victory in Nigeria's presidential elections|work=The Telegraph|author=Colin Freeman|date=31 March 2015|access-date=31 March 2015|archive-date=1 April 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150401021040/http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/nigeria/11507102/Muhammadu-Buhari-claims-victory-in-Nigerias-presidential-elections.html|url-status=live}}</ref> Buhari hunnaama ñalnde 29 [[lewru]] Mbooy hitaande 2015 e nder kewu ngu ko famɗi fof 23 hooreejo leydi e laamu tawtoraama.<ref>{{Cite web|title=Historic succession complete as Buhari is sworn in as the president of Nigeria {{!}} Nigeria {{!}} The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2015/may/29/historic-succession-complete-buhari-sworn-in-nigerian-president|access-date=17 September 2023|website=amp.theguardian.com|date=29 May 2015}}</ref>
=== Udditgol ɗiɗaɓol ===
''Inauguration'' ɗiɗaɓo Buhari bana hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] 15ɓo, e hooreejo lesdi 4ɓo nder lesdi [[Naajeeriya]] nayaɓre waɗii nyande Alarba, 29 May 2019, ɓaawo suɓol hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] 2019 e maande fuɗɗam manndaa ɗiɗaɓo e ragare duuɓi nayi ɗi Muhammadu Buhari vijo hooreejo lesdi e Ye11.<ref>{{Cite web|title=Nigeria Presidential Elections Results 2019|url=https://www.bbc.co.uk/news/resources/idt-f0b25208-4a1d-4068-a204-940cbe88d1d3|date=26 February 2019|access-date=23 May 2023|website=[[BBC News]]|archive-date=4 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201104082004/https://www.bbc.co.uk/news/resources/idt-f0b25208-4a1d-4068-a204-940cbe88d1d3|url-status=live}}</ref> Ko ngol woni go’o ko ngol woni go’o ko hooreejo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], e 6ɓo e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{cite web|url=https://fmic.gov.ng/inauguration-of-president-muhammadu-buhari-as-president-professor-yemi-osinbajo-as-vice-president-of-the-federal-republic-of-nigeria/|title=2019 Presidential Inauguration Ceremony|last1=Oyeyemi|first1=Tunji|date=29 May 2019|publisher=FMIC|access-date=23 May 2023}}</ref><ref name="speech">{{Cite news|last1=Erezi|first1=Dennis|title=Buhari sworn in for second term|url=https://guardian.ng/news/buhari-sworn-in-for-second-term/|location=Lagos, Nigeria|date=29 May 2019|access-date=23 May 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
Juulde hunnde laamu nguu waɗi ko to nokku biyeteeɗo ''Eagle Square to'' [[Abuja]], laamorgo leydi ndii. Ardiiɗo kiitaaji joonde diidaaɗi lesdi [[Tanko Muhammad]] waɗi hunnde hooreejo lesdi Buhari e cukko hooreejo lesdi [[Yemi Osinbajo]]. Haala udditgol aadaaji ka waɗaaka.<ref name="speech2">{{Cite news|last1=Erezi|first1=Dennis|title=Buhari sworn in for second term|url=https://guardian.ng/news/buhari-sworn-in-for-second-term/|location=Lagos, Nigeria|date=29 May 2019|access-date=23 May 2023|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
== Hooreejo leydi (2015-2023) ==
Kabaruuji goɗɗi: Hooreejo leydi [[Muhammadu Buhari]]
Faggudu nduu ina yahra e 0,9% gila e laamu nguu, e hitaande 2020, ŋakkeende golle ina tolnoo e 23%, tawi miliyoŋaaji ina naata e baasal.<ref>{{Cite news|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2019/05/30/nigerians-got-poorer-in-muhammadu-buharis-first-term|title=Nigerians got poorer in Muhammadu Buhari's first term|newspaper=The Economist|access-date=26 March 2020|issn=0013-0613|archive-date=26 March 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200326160508/https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2019/05/30/nigerians-got-poorer-in-muhammadu-buharis-first-term|url-status=live}}</ref> Gila hitaande 2015, Buhari majjii wallitooɓe sabu neɗɗaagu makko ngu o yi’ata ngu alaa semmbe e ƴettude kuule ɗe o miijii.<ref name="ebe">{{Cite journal|last=Obadare|first=Ebenezer|year=2019|title=Introduction: Nigeria – Twenty years of civil rule|journal=African Affairs|volume=121|issue=485|pages=e75–e86|doi=10.1093/afraf/adz004}}</ref>
=== Ngaska ===
Wasiya'en Buhari mawɓe ɗon mari: ɓiɗɗo mawniiko'en [[Mamman Daura]], jom filu [[Ismaila Isa Funtua]], ardiiɗo siyaasaaku [[Baba Gana Kingibe]], [[Abba Kyari]] hooreejo kuuɗe hooreejo lesdi; e gila e daawal cakkitiingal manndaa makko gadano, [[Boss Mustapha]] Sekereteer laamu Fedde nde.<ref name="vol60">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref> Doole kabine makko cooyngal caggal nde o heɓi laamu ɗiɗaɓuru, Buhari hollitii ɓural makko e terɗe kabine ɗaɓɓooɓe batuuji walla diisnondiral ngam ardude e ɗeen ɗaɓɓaande rewrude e hooreejo gollordu walla rewrude e binndoowo laamu.<ref name="vol602">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref>
Gila e Republique nayaɓere, golle jaagorɗe ina ɗaɓɓi e sariya wonde ina njogii mbaadi etno-demokaraasi fedde nde, tawa ina waɗi jaagorde lomto kala dowla fedde nde. Gagga mum ko batte miijooji politik ko huunde himmunde e toɗɗagol jaagorɗe ngam wonde ardiiɓe lanndaaji nokkuuji ɗi ngalaa jotondiral ngam heɓde golle kabine.<ref name="vol603">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref> Nominaasiyoŋ nder kabine Buhari ɗon mari bawɗe dow ɗi'i miijooji siyaasaaku e boo ɓadaaki hooreejo lesdi e kabine maako nder.<ref name="vol604">{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}{{Cite journal|date=30 August 2019|title=Executive exerts its privilege|url=https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|journal=Africa Confidential|language=en|volume=60|issue=17|access-date=23 October 2019|archive-date=3 October 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191003053134/https://www.africa-confidential.com/article-preview/id/12727/Executive_exerts_its_privilege|url-status=live}}</ref>
E lewru ut 2019, hooreejo leydi ndi innitiri kabine mum ko ɓuri heewde e terɗe worɓe tawi duuɓi mum en ko 60, tawi ko gollotooɓe politik walla ɓadtiiɓe hooreejo leydi ndi ɓuri heewde heen.<ref name="gang">{{Cite journal|date=26 July 2019|title=The Gang of 43 breaks cover|url=https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|journal=African Confidential|language=en|volume=60|access-date=23 October 2019|archive-date=1 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191101173158/https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|url-status=live}}</ref> Kabinee oo ina waɗi guwerneeruuji ɗiɗo alɗuɓe ummoriiɓe to Delta Niger, [[Timipre Sylva]] e [[Godswill Akpabio]] ɓe ngonnoo ko e fuɗɗoode lannda luulndo PDP e jaagorɗe sappo e nayo keɓtinaaɗe ɗe won heen ñaawooɓe mbiyata ko ɓe mbaɗaani golle moƴƴe walla ɓe njokkondirii e hooreejo leydi ɓennuɗo bonɗo.<ref name="gang2">{{Cite journal|date=26 July 2019|title=The Gang of 43 breaks cover|url=https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|journal=African Confidential|language=en|volume=60|access-date=23 October 2019|archive-date=1 November 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191101173158/https://www.africa-confidential.com/article/id/12703/The_Gang_of_43_breaks_cover|url-status=live}}</ref>
=== Jam baandu ===
E lewru mee 2016, Buhari woppii njillu mum balɗe ɗiɗi to [[Lagos]] ngam udditde eɓɓooji e nder diiwaan hee kono o lomtii ɗum ko cukko hooreejo leydi ndii, hono [[Yemi Osinbajo]], caggal nde o holliti "ñawu noppi" ngu tuumaama ko ñawu Ménière.<ref>{{cite news|last=Adetayo|first=Olalekan|date=22 May 2016|title=Buhari cancels two-day state visit to Lagos|location=[[Abuja]]|url=http://punchng.com/buhari-cancels-two-day-state-visit-lagos/|access-date=30 June 2016|archive-date=27 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160627153104/http://punchng.com/buhari-cancels-two-day-state-visit-lagos/|url-status=live|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> Ñalnde 6 [[lewru]] nduu, Buhari yahi leydi Angalteer ngam ɗaɓɓude safaara.<ref>{{cite news|last=Nwabughuiogu|first=Levinus|date=6 June 2016|title=Buhari heads to London for medical treatment|url=http://www.vanguardngr.com/2016/06/buhari-heads-london-medical-treatment/|location=Lagos, Nigeria|access-date=30 June 2016|archive-date=11 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160711005842/http://www.vanguardngr.com/2016/06/buhari-heads-london-medical-treatment/|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Ifijeh|first=Martins|date=9 June 2016|title=Nigeria: Meniere's Disease and Buhari's Health|work=[[Thisday]] Live|publisher=All Africa|url=http://allafrica.com/stories/201606090823.html|access-date=30 June 2016|archive-date=15 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160615002826/http://allafrica.com/stories/201606090823.html|url-status=live}}</ref> Ɗum waɗi balɗe seeɗa caggal nde kaaldiiɗo hooreejo leydi ndii, hono [[Femi Adesina|Femi Adesina,]] wiyi wonde Buhari ina "fotnoo fiɗtaandu" e "hale e ɓernde", ɗum noon ko mettere mawnde e ñiŋooje ummoraade e annduɓe politik e almudɓe mum.<ref>{{cite news|title=Buhari Travelled Abroad Over Poor Health – Nigerians|work=[[Naij]]|url=https://www.naij.com/388658-buhari-travelled-abroad-over-poor-health-nigerians.html|access-date=30 June 2016|archive-date=20 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160820114334/https://www.naij.com/388658-buhari-travelled-abroad-over-poor-health-nigerians.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last=Rahman|first=Tunde|date=11 June 2016|title=On President Buhari's Health|url=http://www.thisdaylive.com/index.php/2016/06/11/on-president-buharis-health/|access-date=30 June 2016|archive-date=27 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160627174256/http://www.thisdaylive.com/index.php/2016/06/11/on-president-buharis-health/|url-status=live|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{cite news|last=Kolawole|first=O'Femi|date=7 June 2016|title=President Buhari's health and Aso Rock lies|url=https://www.thecable.ng/president-buharis-health-aso-rock-lies|access-date=30 June 2016|archive-date=8 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160608133442/https://www.thecable.ng/president-buharis-health-aso-rock-lies|url-status=live|newspaper=[[TheCable]]}}</ref> E lewru feebariyee 2017, caggal ko siforaa ko "ƴeewndo safaara kuuɓtodinngo" to leydi Angalteer,<ref>{{cite web|title=Muhammadu Buhari extends medical leave in UK|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|access-date=6 February 2017|website=Aljazeera|archive-date=6 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170206163247/http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|url-status=live}}</ref> Buhari ɗaɓɓiri parlemaa yo ɓeydu balɗe safaara mum ngam faddaade njeñtudi ƴeewndo.<ref>{{cite web|title=Buhari fails to return – New Telegraph Nigerian Newspaper|url=https://newtelegraphonline.com/news/buhari-fails-return/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170208041432/https://newtelegraphonline.com/news/buhari-fails-return/|archive-date=8 February 2017|access-date=7 February 2017}}</ref> Biro makko rokkaani heen humpitooji goɗɗi ko fayti e ngonka cellal makko, walla ñalngu ngu o foti artude.<ref>{{cite web|title=Muhammadu Buhari extends medical leave in UK|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|access-date=6 February 2017|website=Aljazeera|archive-date=6 February 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170206163247/http://www.aljazeera.com/news/2017/02/muhammadu-buhari-medical-leave-uk-170206042202525.html|url-status=live}}</ref> Ñalnde 8 [[lewru]] feebariyee, hooreejo leydi Buhari e hoore mum siifondiri ɓataake feewde e hooreejo leydi [[Naajeeriya]] ngam jeertinde ɗum ɓeydugol balɗe makko hitaande kala, o acci cukko hooreejo leydi makko e dow ballal.<ref>Ismail Mudashir, [https://web.archive.org/web/20170212102522/http://www.dailytrust.com.ng/news/general/i-won-t-return-until-doctors-are-satisfied-buhari/184892.html "I won’t return until doctors are satisfied – Buhari"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212102522/http://www.dailytrust.com.ng/news/general/i-won-t-return-until-doctors-are-satisfied-buhari/184892.html|date=12 February 2017}}, ''Daily Trust'', 12 February 2017.</ref><ref>[http://thenationonlineng.net/cant-return-home-now-buhari/ "Why I can’t return home now, by Buhari"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170213141408/http://thenationonlineng.net/cant-return-home-now-buhari/|date=13 February 2017}}, ''The Nation''</ref><ref>[https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/223218-exclusive-i-wont-return-doctors-satisfied-buhari.html "XCLUSIVE: I won’t return until doctors are satisfied — Buhari"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170213164343/http://www.premiumtimesng.com/news/headlines/223218-exclusive-i-wont-return-doctors-satisfied-buhari.html|date=13 February 2017}}, ''Premium Times'', 11 February 2017.</ref> Ɓaawo o wala balɗe 51 haa laamu, Ardiido Buhari hooti lesdi [[Naajeeriya]]. O ari ko e laana ndiwoowa [[Kaduna]] subaka ñalnde 10 marse.<ref>{{Cite news|author=adekunle|date=10 March 2017|title=Ag. President, others receive Buhari in Presidential Villa|url=http://www.vanguardngr.com/2017/03/ag-president-others-receive-buhari-in-presidential-villa/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310095225/http://www.vanguardngr.com/2017/03/ag-president-others-receive-buhari-in-presidential-villa/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|last=Comrade|first=Ameh|date=10 March 2017|title=Buhari returns to Nigeria|url=http://dailypost.ng/2017/03/10/breaking-buhari-returns-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310084839/http://dailypost.ng/2017/03/10/breaking-buhari-returns-nigeria/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=10 March 2017|title=UPDATED: Buhari arrives Nigeria|url=http://www.premiumtimesng.com/news/225725-updated-buhari-arrives-nigeria.html|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Premium Times]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310112107/http://www.premiumtimesng.com/news/225725-updated-buhari-arrives-nigeria.html|url-status=live}}</ref> Hay so tawii humpitooji ina pamɗi e nder dumunna mo o woni to [[Londres]], o naatnaa e fotooje ñalnde 9 marse omo hawra e diine ɓurɗo mawnude e nder dental Angalteer, hono Arɗo diineeji Canterbury biyeteeɗo [[Justin Welby]].<ref>{{cite news|date=10 March 2017|title=Nigeria President Buhari: I've never been so sick|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-39228656|access-date=11 April 2017|archive-date=13 April 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180413143509/http://www.bbc.com/news/world-africa-39228656|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|title=Muhammadu Buhari returns home from London medical leave|work=Nigeria News|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/03/muhammadu-buhari-returned-home-state-media-170310065849423.html|access-date=11 April 2017|publisher=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310125927/http://www.aljazeera.com/news/2017/03/muhammadu-buhari-returned-home-state-media-170310065849423.html|url-status=live}}</ref> Cukko hooreejo leydi ndi, [[Yemi Osibanjo]], woni hooreejo leydi ndi, tawi hooreejo leydi ndi ina jokki e cellal mum to [[Abuja]].<ref>{{Cite news|date=10 March 2017|title=Breaking: Osinbajo remains Acting President, says Buhari|url=http://www.vanguardngr.com/2017/03/breaking-need-rest-says-buhari/|location=Lagos, Nigeria|access-date=11 April 2017|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|archive-date=10 March 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170310112931/http://www.vanguardngr.com/2017/03/breaking-need-rest-says-buhari/|url-status=live}}</ref> Hooreejo leydi ndii ina ŋakki e jeewte mawɗe e nder laamuuji e nder renndo, ko ina wona lebbi ɗiɗi tan caggal nde o arti e laamu ummoraade Angalteer. E nder haala cakkitiika kaa, o tawtoraaka batu Diisnondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FEC), kewu ñalngu golloowo yuɓɓinaangu to ''Eagle Square to'' [[Abuja]] ñalnde 15 mee 2017.<ref>{{Cite news|date=1 May 2017|title=#WhereIsBuhari: President Buhari Absent From May Day Rally|url=http://saharareporters.com/2017/05/01/whereisbuhari-president-buhari-absent-may-day-rally|location=New York City, United States|access-date=21 August 2017|newspaper=[[Sahara Reporters]]|archive-date=9 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170809185308/http://saharareporters.com/2017/05/01/whereisbuhari-president-buhari-absent-may-day-rally|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Nathaniel|first=Soonest|date=2 May 2017|title=Panic over Buhari's health: OBJ, IBB, Abdulsalami to meet secretly in Minna|url=https://www.naij.com/1102293-panic-buharis-health-obj-ibb-abdulsalami-meet-secretly-minna.html|access-date=21 August 2017|website=naij.com|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803220218/https://www.naij.com/1102293-panic-buharis-health-obj-ibb-abdulsalami-meet-secretly-minna.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=2 May 2017|title=Falana & Civil Society Leaders Urge President Buhari to take Medical Leave|url=https://www.bellanaija.com/2017/05/falana-civil-society-leaders-urge-president-buhari-to-take-medical-leave/|website=BellaNaija|access-date=2 May 2017|archive-date=2 May 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170502134625/https://www.bellanaija.com/2017/05/falana-civil-society-leaders-urge-president-buhari-to-take-medical-leave/|url-status=live}}</ref> Miijooji ko faati e cellal hooreejo leydi ndii ina cirƴa e nder renndo ngo e nder balɗe garooje caggal nde hooreejo leydi ndii Buhari yiɗi "gollaade e galle".<ref>{{cite web|date=26 April 2017|title=Buhari To Work From Home Today • Channels Television|url=https://www.channelstv.com/2017/04/26/buhari-to-work-from-home-today/|access-date=21 August 2017|website=channelstv.com|archive-date=12 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812133228/http://www.channelstv.com/2017/04/26/buhari-to-work-from-home-today/|url-status=live}}</ref> Woɓɓe nder yimɓe mawɓe lesdi [[Naajeeriya]] ɗon ƴama hooreejo lesdi man ngam o hoosa balɗe juutɗe ngam nyawdugo,<ref>{{cite news|date=2 May 2017|title=Nigeria's President Buhari urged to take medical leave|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-39778012|access-date=21 August 2017|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803215010/http://www.bbc.com/news/world-africa-39778012|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|date=1 May 2017|title=Buhari's health needs urgent medical attention – Falana|url=http://dailypost.ng/2017/05/01/buharis-health-needs-urgent-medical-attention-falana/|location=Lagos, Nigeria|access-date=21 August 2017|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803212523/http://dailypost.ng/2017/05/01/buharis-health-needs-urgent-medical-attention-falana/|url-status=live}}</ref> ɓe ɗon holla o ɗon mari bawɗe waɗugo limngal yimɓe nder asaweeje ɗiɗi.<ref>{{cite web|date=2 May 2017|title=Muhammadu Buhari: Nigeria"s President urged to take medical leave|url=http://pulse.ng/local/muhammadu-buhari-nigerias-president-urged-to-take-medical-leave-id6612668.html|access-date=21 August 2017|website=pulse.ng|archive-date=29 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170829010945/http://www.pulse.ng/local/muhammadu-buhari-nigerias-president-urged-to-take-medical-leave-id6612668.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|last=Bolashodun|first=Oluwatobi|date=28 April 2017|title=BREAKING: President Buhari absent at Friday Juma'at prayer in Aso Villa|url=https://www.naij.com/1101886-breaking-president-buhari-absent-juma-prayer-aso-villa.html|access-date=21 August 2017|website=naij.com|archive-date=3 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170803222157/https://www.naij.com/1101886-breaking-president-buhari-absent-juma-prayer-aso-villa.html|url-status=live}}</ref>
Hooreejo leydi Buhari kadi ummii leydi [[Naajeeriya]] ngam ƴeewde cellal mum to [[London]] ñalnde 7 [[lewru]] Mbooy hitaande 2017.<ref>{{cite news|date=8 May 2017|title=Again, Buhari travels to UK for check-up, hands over to Osinbajo|url=http://www.vanguardngr.com/2017/03/buharill-still-travel-london-medicals-presidency/|location=Lagos, Nigeria|access-date=10 May 2017|archive-date=12 May 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170512002747/http://www.vanguardngr.com/2017/03/buharill-still-travel-london-medicals-presidency/|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Hooreejo leydi Buhari warti lesdi [[Naajeeriya]] diga siwtaare maako haa lesdi Biritaniya balɗe 104 ɓaawo o dilli, nyande 19 lewru Ogost 2017.<ref>{{Cite web|title=Buhari returns after lengthy UK medical treatment|url=http://www.aljazeera.com/news/2017/08/nigeria-buhari-return-lengthy-uk-treatment-170819134302820.html|access-date=21 August 2017|website=www.aljazeera.com|archive-date=20 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170820230206/http://www.aljazeera.com/news/2017/08/nigeria-buhari-return-lengthy-uk-treatment-170819134302820.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|last1=Adeshida|first1=Abayomi|last2=Agbakwuru|first2=Johnbosco|last3=Nwabughiogu|first3=Levinus|last4=Ajayi|first4=Omeiza|title=After 104 days on medical vacation…Finally, Buhari returns|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url=https://www.vanguardngr.com/2017/08/104-days-medical-vacation-finally-buhari-returns/|location=Lagos, Nigeria|access-date=31 August 2017|archive-date=31 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170831215926/https://www.vanguardngr.com/2017/08/104-days-medical-vacation-finally-buhari-returns/|url-status=live}}</ref> Ñalnde 8 [[lewru]] nduu, Buhari ummiima leydi [[Naajeeriya]] fayde [[London]] ngam ƴeewndaade cellal mum, nde o arti e USA ; e o arti ñalnde alet 11 [[lewru]] mbooy hitaande 2018.<ref>{{cite news|title=Buhari returns from UK medical trip|url=http://www.punchng.com/buhari-returns-from-uk-medical-trip/|access-date=12 May 2018|archive-date=11 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180511232111/http://www.punchng.com/buhari-returns-from-uk-medical-trip/|url-status=live|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
=== Faggudu ===
Buhari wonnoo ko suɓngo welngo wonande Naajeeriyankooɓe heewɓe sabu jikku mo o yi’ata mo bonnataa.<ref name=":0">{{cite journal|last1=Obadare|first1=Ebenezer|journal=Current History|date=May 2017|volume=116|issue=790|url=http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414|title=Perspective: A Nigerian President's Disappointing Return|doi=10.1525/curh.2017.116.790.194|archive-date=14 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180214142500/http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414}}</ref> Nde Buhari heɓi laamu, mo meeɗiino mooftude ballal mum e wooteeji tati ɓennuɗi ɗii, o leeltinii hollirde anniya makko ngam safrude caɗeele ɗe o haali e nder kampaañ makko. Pellital fuɗɗoraade ajendaaji makko politik nder leydi hono innde ardiiɓe kabine ƴetti lebbi jeegom,<ref name=":02">{{cite journal|last1=Obadare|first1=Ebenezer|journal=Current History|date=May 2017|volume=116|issue=790|url=http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414|title=Perspective: A Nigerian President's Disappointing Return|doi=10.1525/curh.2017.116.790.194|archive-date=14 February 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180214142500/http://www.currenthistory.com/Article.php?ID=1414}}</ref> tawi noon ƴettugol bidsee 2016 e 2017 ina leeltini sabu hareeji nder leydi.
E hitaande arandeere nde Buhari ardi, [[Naajeeriya]] heɓi ustaare coggu ngu, ɗum waɗi ustaare faggudu.<ref>{{Cite news|date=31 March 2011|title=Muhammadu Buhari, Nigeria's 'new broom' president in profile|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-12890807|access-date=13 December 2022|archive-date=30 August 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120830020742/http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12890807|url-status=live}}</ref> Ngam heɓugo ceede ngam ustugo soynde ceede ngam heɓugo ceede ngam ɓesdugo budget kapitaal, Buhari yahi haa lesɗe 20 ngam ɗaɓɓitugo ceede.[15 Ndeen noon, dokkal bidsee yaajde ngam wallitde gollorɗe ɗee, artiraa e ñalngu goɗɗo.[155]
E hitaande adannde laamu nguu, Naira, kaalis leydi Najeriya, ustii e nder luumo ɓaleejo, ɗum addani luural hakkunde njulaagu laamu nguu e njulaagu ɓaleejo.[156] Ko ɗum waɗi ŋakkeende kaalis leydi ndii, yanii e njulaagu keewngu haa arti noon e yeeyooɓe petroŋ. Kono noon, luural hakkunde tolnooji laamu e tolnooji luumo ɓaleejo udditii fartaŋŋe wonande yimɓe jokkondirɓe no feewi ngam waɗde arbitraas, waɗde ko ina ƴattoo natal hooreejo leydi ndii ngam haɓaade fenaande.[157] E lewru mee 2016, laamu nguu hollitii ɓeydagol coggu pompe petroŋ laawɗuɗo ngam ustude ŋakkeende kaalis sabu ŋakkeende kaalis caggal leydi.[158]
E hitaande 2016, faggudu leydi ndii ustiima fotde 1,6% e hitaande 2017, ɓeydagol faggudu leydi ndii ina ɗaminaa maa won ko famɗi. Laamu Buhari gadano e laamu nguu hawri ko e ustaare coggu petroŋ nannduɗo e laamu makko ɗiɗaɓuru kono laamu makko hollirtaa darnde tiiɗnde ngam feewnude jolɗe laamu.[157] Bidjet 2018 hollitii politik fiskaal yaajɗo e kaalis baɗaaɗo e eɓɓooji njuɓɓudi ko wayi no laabi strateeji, ponte e jolngooji.[159]
Gila ɓeydagol faggudu ummoraade e ustaare 2016, ƴellitaare leelnde ina addana leydi ndii caggal hoɗdiiɓe mum heewɓe e duunde he e ɓeydagol PIB. Toɓɓe ŋakkeende golle ina keddii e toowde e kala golle ngam ɓeydude ngalu ngu wonaa petroŋ moƴƴaani tawa ngalu laamu nguu ina waɗi heen geɗal mawngal e bidsee mum hitaande kala ko yowitii e ñamaale sarwisaaji.[160]
Buhari e ballal hooreejo Banki Cakaari fuɗɗi dabareeji ngam ɓesdugo kuuɗe ndemri bee nanta lobbingo bankiiji feere-feere ngam hokkugo ceede ko hewti ceede lesdi ndi'i e limngal laamu ngam nastinugo kuuje nyamdu ɗe ndema nder lesdi ndi'i. E manndaa makko ɗiɗaɓo, jaagorde bidsee, Udo Udoma e jaagorgal njulaagu, Enemalah, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njiɗi ko rimɗinde, ɓe ngartiraaka.[120]
Laamu nguu jokki e golloraade mbayliigu nguu e nder manndaa ɗiɗaɓo laamu nguu hay so tawii noon ko ƴaañooɓe ɓee mbiyata ko mbayliigu nguu ina waawi waɗde ko ina wona arbitrage abuses e round-tripping e juuɗe cronies laamu nguu.[160]
=== Wellitaare renndo ===
E hitaande 2016, Buhari udditi porogaram ngenndiijo ngam wallitde renndo, porogaraam ngenndiijo ngam wellitaare renndo.[161] Porogaram oo sosaa ko ngam waawde feccude jawdi ndii e nder renndo ngo, tawa ina jeyaa heen sukaaɓe, sukaaɓe, e rewɓe. Wonno ko porogaraamuuji nay baɗɗi faayiida ngam haɓaade baasal, ŋakkeende golle e wallitde ɓeydude ƴellitaare faggudu:[162]
Taskaram N-Power hokki sukaaɓe Naajeeriya'en janngirde kuuɗe e janngirde, nden boo hokki ɓe ceede lewru fuu ko yotti 30,000 Naira Naajeeriya (83.33 Dollars Amerika).
Npower ko taskaramji limngal rento ɗi hooreejo lesdi Muhammadu Buhari fuɗɗi nyande 8 lewru Juko hitaande 2016 ngam ɓesdugo kuuɗe sukaaɓe. Eɓɓaande ndee sosaa ko e mbaadi kuuɓtodinndi e porogaraam ngenndiijo (Investissement Social Social) ngam ustude heblo keɓgol karallaagal e mahngo mbaawkaaji e nder naftortooɓe.
Porogaraam (Conditional Cash Transfer Program) (CCTP) ina wallita no feewi e ɓurɓe waasde, e rokkude kaalis wonande ɓeen wonɓe e fedde ɓurnde famɗude ngalu, wallitde ustude baasal, moƴƴinde nguura e jogaade hoore mum, e wallitde ƴellitaare e ɓeydude ñaamde.[163]
Porogaraam gollordu e doole laamu (GEEP) ko porogaram gollordu njulaagu (micro-lending) jowitiingu e remooɓe, yeeyooɓe tokosɓe e rewɓe luumooji tawa ina njogii fotde. Ndee ɗoo taskaram hokki nyamaande nde walaa ceede ngam heɓugo nafuuda, walliti ngam ustugo ceede fuɗɗam kuuɗe filu nder lesdi Naajeeriya. Porogaraamuuji ɗii ko : Moni njulaagu, Moni luumo e Moni remoowo.
Porogaraam ngenndiijo ñamri duɗe (NHGSF) etinooma ɓeydude binnditagol duɗe ɗee e rokkude sukaaɓe duɗe ɗee ñaamdu tawa ko e njoɓdi, haa teeŋti noon e wonɓe e diiwanuuji baasal e ɗi ngalaa nguura. Porogaraam oo golliima e remooɓe nokkuuji ɗii, fawaade e semmbinde rewɓe e nder coodguuli, mahde renndo ngoo e jokkude ƴellitaare faggudu gila e ndema haa e taabal.
Ko adii fof, porogaraam oo ina yuɓɓinee gila e biro cukko hooreejo leydi ndii, hono Yemi Osinbajo, haa hitaande 2019, nde porogaraam oo artiraa e ministeer keso oo, ko feewti e neɗɗankaagal, njuɓɓudi musiiba e ƴellitaare renndo, e gardagol Sadiya Umar Farouq. E nder konngol makko ñalnde jeytaare leydi ndii e hitaande 2019, hooreejo leydi ndii hollitii wonde dille ɗee ina poti waɗde porogaraamuuji ɗii e nder juɓɓule.[164]
=== Haɓde e fenaande ===
Winndannde mawnde: Hare Buhari ngam haɓaade fenaande
Nafoore balmi nde 2 miliyaar dolaar feeñninaama ɓaawo ciimtol cakkitiingol goomu wiɗitaaki Buhari dow sooduki balmi les laamu Goodluck Jonathan. Ciimtol goomu nguu hollitii njoɓdi ɓeydaandi e bidsee ko ina tolnoo e miliyaaruuji N643,8 e ɓeydagol njoɓdi fotde miliyaaruuji 2,2 dolaar e nder feccere kaalis leydi ngoɗndi e les njiimaandi Goodluck Jonathan. Wiɗtooji gadani kollitii wonde fotde miliyaaruuji ɗiɗi dolaar ina waawi yoɓeede ngam soodde kaɓirɗe ngam haɓaade fedde Boko Haram to leydi Najeriya. Ciimtol wiɗto ngol hollitii wonde fotde miliyaaruuji 2,2 dolaar ina yoɓaa e biro jaagorgal ko feewti e kisal ngenndiwal e nder soodgol kaɓirɗe ngam haɓaade njiyaagu, kono ɗum yoɓaaka e faandaare nde kaalis oo yoɓaa. Wiɗtooji dow ngal nanondiral ngal rewaani laawol, waɗii nannguki Sambo Dasuki, gonnooɗo jaagorgal ko feewti e kisal leydi ndii, caggal ɗuum o siftini yimɓe mawɓe Naajeeriya wonɓe e nanondiral ngal. Ɓeen limtaaɓe e nanngaaɓe ina jeyaa heen Raymond Dokpesi, hooreejo fedde DAAR Communications Plc, Attahiru Bafarawa, gonnooɗo guwerneer diiwaan Sokoto, e Bashir Yuguda, gonnooɗo jaagorgal leydi ndii, hono Alex, Azubuike Ihejirika, hooreejo konu Air Chief Nunasude, Attahiru the Nunasude Badeh e politikaaji keewɗi goɗɗi cifaama.[165]
Ñalnde 21 lewru Duujal hitaande 2016, ministeer kaalis laamu nguu hollitii wonde ina jogori waɗde politik njulaagu nguu, tawi njoɓdi mum ko 2,5%–5%.[166] Faandaare ndee wonnoo ko heɓde humpitooji walla humpitooji jowitiiɗi e : ŋakkeende kuule kaalis, ŋakkeende njuɓɓudi kaalis e jawdi laamu, ŋakkeende kaalis, fenaande, e gujjugol.[167]
E lewru suwee 2016, hooreejo leydi Buhari naati e ƴattooje mawɗe caggal nde ciimtol jaaynde tawi omo huutoroo konngol ngol o huutorii ngol, e nder udditgol kampaañ ngam ƴellitde ngenndi ndii, tawi ina wiyee « Waylo fuɗɗotoo ko e am ». Haala kaa caggal mum tawaama ina ittaa e haala gonnooɗo hooreejo leydi Amerik e hitaande 2009, hono Barak Obama.[168][169] Hooreejo leydi ndi caggal mum yaafnii, o wiyi wonde fenaande ndee ko "gollotooɓe ɓurɓe yaawde" ngaddi ɗum, "ɓeen waɗɓe heen ɓee" maa ñaawee.[170][171] Kono, yontere wootere caggal ɗuum, cukko hooreejo e nder suudu sarɗiiji jokkondirɗo e haala kaa, artiraa e golle mum, hooreejo leydi ndi hollitii wonde o ƴettii peeje ngam haɗde ɗum waɗde ko wayi nii, e huutoraade kuutorɗe dijital ngam yiytude fenaande.[172]
E lewru mee 2018, Komitiiru Faggudu e Kaalis (EFCC), fedde haɓantoonde njulaagu e nder leydi Najeriya, hollitii wonde 603 neɗɗo Naajeeriya ñaawaama sabu njulaagu gila Buhari heɓi laamu e hitaande 2015.[173] EFCC anndini kadi ko adii fof e nder daartol leydi Naajeeriya, ñaawooɓe e mawɓe konu ina heen mawɓe sarwisaaji retireede ina ñaawee sabu fenaande.[173] Ñaawooje ɗe keɓii nafoore kadi ko hooreejo EFCC mo Buhari, hono Ibrahim Magu.[173] E laamu Buhari, hooreejo kiitaaji lesdi Naajeeriya Walter Onnoghen, kiitaama haa kiitaaji lesdi Naajeeriya nyande 18 lewru Abriil 2019, ngam bayyinki jawdi fenaande.[174] E lewru Duujal hitaande 2019, Mohammed Bello Adoke, gonnooɗo Jaagorgal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, artiraa leydi Najeriya ngam ñaaweede sabu tuumeede fenaande.[175] Kono e lewru Yarkomaa 2020, fedde wiyeteende Transparency International ina rokka leydi Najeriya haa jooni golle seeɗa e nder limto mum ko fayti e njulaagu.[176][177]
E lewru Siilo hitaande 2020, Ibrahim Magu hooreejo EFCC nanngaama e juuɗe Departemaa Kuuɓal Dowla (DSS) ngam bonnude ciimtol kisal ko faati e golle makko no laamu Buhari ardii haɓaade fenaande e tuumeede ŋakkeende ngalu. Caggal ɗuum lomtii mo ko Mohammed Umar. E lewru Duujal 2020, Gonnooɗo hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e pension, Abdulrasheed Maina, nanngaaɗo to leydi Nijeer koɗdiindi caggal nde o diwi kaalis, o feeñii e ñaawirde Abuja ngam tuumaade ko 12 fenaande e fenaande kaalis.[182] Ali Ndume, senateer lomtotooɗo Borno Sud, nanngaama caggal nde o diwi kaalis kadi.[183]
=== Geɗe kisal ===
=== Delta Niiseer ===
Naajeeriya woni leydi ɗiɗaɓiri ɓurndi heewde petroŋ e nder [[Afrik]], petroŋ oo ɓuri heewde ko e diiwaan Nijeer Delta e nder leydi ndii. Duuɓi peewnugol nebam ina njogii batte bonɗe e ndema e liɗɗi rewrude e ɓuuɓri nebam.[184] Laamu nguu fuɗɗiima eɓɓoore ngam wallitde laɓɓinde Ogoniland tawi guwerneeruuji goɗɗi e nder diiwaan hee ina njiɗi setup nannduɗo e oo. HYPREP fuɗɗii ko e hitaande 2005 kono ina leeli fuɗɗaade golle moƴƴitingol to Ogoniland.[184]
Ɗum fof e wayde noon, ina woodi haa jooni njanguuji taƴondirɗi e nokkuuji petroŋ ɗi pelle bayɗe no Niger Delta Avengers mbaɗata. Ɗum battinii no feewi e peewnugol petroŋ addani taƴgol njeeyguuji e ngalu laamu.[185] Avengers ina mbaɗa hare ngam ɓeydaade heɓde ndimaagu faggudu e politik.[186]
=== Juulɓe Shi’a en ===
Movement islamique lesdi Naajeeriya mo Sheek Ibraahiima Zakzaky ardii, woni gooto nder hukuumaaji lesdi ndi'i ɗi julɓe Shi'a'en ardii. Yimɓe julɓe Naajeeriya ɓuri ɗuuɗugo ko Sunni'en ammaa Shia'en ɗon mari ɗuuɗal nder yimɓe ɗuuɗɓe.[187] Caggal nde dillere nde tuumaama warde hooreejo konu Tukur Buratai e lewru Duujal 2015, base Zakzaky yani e bommbooji, waɗi teemedde maayɓe tawi Zakzaky nanngaama.[187] Zakzaky nanngaama fotde duuɓi jeegom, so wonaa e yahdu safaara balɗe tati to leydi Indiya, haa o woppitaa, o woppitaa e lewru sulyee 2021.[188]
=== Seernooɓe Biafra ===
Ƴeew kadi: Ngenndiyaŋkaagal Igbo, Biafra, e fitinaaji e nder Fuɗnaange-rewo leydi Najeriya
Fedde seerndiinde, Yimɓe Ɓiɓɓe leydi Biafra e ardorde Nnamdi Kanu wonti fedde mawnde e hitaande 2015 ngam wallitde jeytaare ngam leñol Biafra ceertungol.[187] Republique Biafra mo seerti e mum sosaa ko juuti e nder wolde hakkunde leyɗeele Najeriya. E lewru Oktoobar 2015, Kanu nanngaa ngam tuumeede janfa, nanngugol makko rewi heen ko seppooji ngam salaade nanngugol makko e nder diiwanuuji keewɗi to Fuɗnaange-rewo.[187] Kanu ɓaawo man diwi bail, o doggi haa lesdi feere ngam wallugo ardungal fitinaaji lesɗi haa Fombina-Fuunaange lesdi Naajeeriya ko adi o nannga Interpol, o wartira lesdi Naajeeriya.[189] Buhari yamiri warngo terɗe IPOB ɗe ngalaa kaɓirɗe[190]
=== Bokko haram ===
Binndanɗe mawɗe: Bokko Haram e fitinaaji Bokko Haram
Gila 2015, hare luulndiinde tuugnorgal ƴettii mbaadi kesiri. E nder heen pelle ɗee peccii e fedde Boko Haram aadaaji nde Abubakar Shekau ardii e Dowla Islaamiyankeejo e nder diiwaan Afrik hirnaange mo Abu Musab al-Barnawi ardii.[191] Pelle goɗɗe ɗe Al Kaydaa walli e nder Magreb lislaam ko wayi no Ansaru, ɗe riiwaa e Mali sabu Operation Serval mo Farayse ardii, peeñii, ngollodii e Boko Haram hay so tawii ko kamɓe ngoni luulndiiɓe ɗum.[192] Ɗuum ɓuri wonde ko e haajuuji, sibu pelle ɗiɗi ɗee mbaawaano riisde leefɗinde koye mum en e haɓde hakkunde mum en.[193] E lewru feebariyee 2020, ko ina tolnoo e teemedde ɗiɗi e capanɗe joyi tergal Ansaru mbaraama e nder njillu polis to Birnin Gwari.[194]
E lewru Oktoobar 2016, laamu nguu haaldii e fedde ownooɓe wiyeteende Boko Haram, nde heɓi yoɓde sukaaɓe rewɓe 21 Chibok.[195] Haa lewru Duujal 2016, laamu nguu heɓti ko heewi e leyɗeele ɗe Boko Haram joginoo ko adii ɗuum, caggal nde ɓe keɓi ladde Sambisa, Buhari hollitii wonde Boko Haram foolii e karallaagal. Fitinaaji ɗii ngummii fotde miliyoŋaaji ɗiɗi neɗɗo e nder galleeji mum en e heɓtude gure ɗee hannde ina addana en caɗeele neɗɗankaagal to bannge cellal, jaŋde e ñamri.[196] Ñalnde 6 lewru Mbooy hitaande 2017, laamu Buhari heɓi kadi yoɓde 82 e nder 276 sukaaɓe rewɓe nanngaaɓe e hitaande 2014, ngam waylude ardiiɓe Boko Haram joy.[197] Ñalnde 7 lewru Mbooy hitaande 2017, hooreejo leydi Buhari hawri e sukaaɓe rewɓe Chibok 82 woppitaaɓe, hade mum yahde London, leydi Angalteer, ngam safrude ñawu ngu o anndaaka.[198]
Shekau wari hoore mum caggal nde fedde makko taarnaa e luulndiiɓe ISWAP e lewru mee 2021. E nder lebbi garooji ɗii, teemedde teemedde ownooɓe "tuubuɓe" ndokki hoore mum en e laamu nguu, heewɓe e maɓɓe ina mbiya ko lolluɓe e Shekau.[199]
=== Fitinaaji duroowo–demoowo ===
Winndannde mawnde: Feere hakkunde durooɓe e remooɓe e nder leydi Najeriya
Ƴeew kadi: Feereeji renndo e nder leydi Najeriya e warngooji keewɗi e nder Fombina Kaduna
Diiwaan Middle Belt leydi Naajeeriya ina wondi e caɗeele hakkunde remooɓe e durooɓe jawdi, pelle ɗiɗi ina njiɗi heɓde leydi ndema ngam remde walla remde e heɓde ndiyam.[187] Tiiɗnaare e siyaasaaku fitinaaji dow senndindirki leƴƴi e diinaaji ɓeydii wakkati laamu Buhari nde wakkati fitinaaji ɗon ɗon ɗon ɗon nder nokkuuje feere feere nder Fombina Naajeeriya.[187] Fotde 300 siwil en mbaraama e nder wuro wonngo e nder diiwaan Benue, Middle-Belt leydi ndi e fotde 40 siwil en mbaraama to Enugu to Fuɗnaange-rewo leydi Najeriya.[187] Fitinaaji ɗii njibinii ko ina tolnoo e 250 000 wuro[200] egguɓe e gure ɗe peewnaaka no feewi ngam haɓaade naatgol egguɓe. Feere hakkunde remooɓe ɓe ko ɓuri heewde e maɓɓe ko Kerecee’en e durooɓe ɓe ɓuri heewde ko juulɓe, waɗii jokkere enɗam hakkunde diineeji ɗi, ɗum wallitaani nde hooreejo leydi ndii neldi konu ngam ittude militeeruuji leƴƴi Kerecee’en, tawi noon ñaawooɓe ɓee ina mbaɗa tuumeede jaabawol makko ɓuuɓngol feewde e durooɓe jawdi jogiiɓe kaɓirɗe.[200]
Tiɗnaare njuɓɓudi ndii ngam safrude luural ngal addani ɗum waɗde feere ngam waylude jawdi ngam ƴellitde jawdi e deeƴnude diiwaan Middle Belt.[200] E hitaande 2017, RUGA, ko firo Rural Grazing Area kono kadi ko konngol firti koɗki e ɗemngal Fulani, ko feere ƴettaande ummoraade e miijooji peeje waylo-waylo.[200] RUGA ina foti seerndude nokkuuji durngooji ngam durooɓe nde ɓe ngummotoo fuɗnaange ; kono dowlaaji Fuɗnaange keewɗi njaɓaani kala keɓgol leydi tawa ko e dow yamiroore RUGA, peeje ɗee dartinaama.[200]
=== Banndiraaɓe to Fuɗnaange Naajeeriya ===
Ƴeew kadi: Hare bandiiji Nijeer
Gila hitaande 2015, laamu Buhari heɓi caɗeele e ɓeydagol golle jowitiiɗe e bandiiji e nder Fuɗnaange Naajeeriya.[201] Laawol mawngol Abuja-Kaduna inniraama "laawol mawngol kidnagol", sabu bonanndeeji keewɗi ɗi bandiiji mbaɗata.[202] E lewru feebariyee 2020, fedde mawɓe woylaare, fedde renndo-politik, wiyi wonde laamu nguu ina ŋakkiraa Naajeeriyankooɓe to bannge kisal.[203]
Haa lewru juko 2021, fotde 45 neɗɗo e ñalawma gooto ina nanngee, ko ɓuri heewde e maɓɓe ko bandiiji ngam yoɓde njoɓdi.[204] Banndiraaɓe woɗɓe ina njokki e wujjude jawdi, gelooɗi, e jawdi goɗɗi, won heen pelle njani e gure fof e nokkuuji ɓurɗi yaajde. Banndiraaɓe ɓee ngaddi kulol gollondiral hakkunde banndiraaɓe e ownooɓe Fuɗnaange-rewo e ɗeen kulol tabitinaama e lewru ut 2021 nde sarwiis immigration leydi Najeriya holliti wonde pelle mawɗe bandiraaɓe Zamfara ina njaha to diiwaan Borno ngam janngude e Boko Haram.[205]
=== Geɗe ngenndiije ===
== Politik Ruga ==
Winndannde mawnde: Politik Ruga
Laamu Buhari nastini politik Ruga (politik koɗki aadee) luulndiingo, fawaade e safrude luural hakkunde durooɓe Fulɓe hoɗɓe e remooɓe jooɗiiɓe. Politik oo, mo jooni dartinaama, maa "softu renndooji reserved ɗo durooɓe nguurdata, ndema, ndema jawdi mum en, mbaɗa kosam e waɗde golle goɗɗe jowitiiɗe e njulaagu jawdi tawa ɓe ngonaa e yahrude yeeso ngam yiylaade nokkuuji ɗo na’i maɓɓe nguurata."[206]
=== Ina wiyee ko militeeruuji ===
Buhari fotti bee ƴamol ɗuuɗngol nder laamu. E hitaande 2019 laamu makko naati e ñiŋooje mawɗe sabu ko o waɗiri[207] Sowore, daraniiɗo renndo Amerik, e nder ñaawoore makko, hay so tawii ñaawirdu nduu rokkii mo kaalis.[208] Ndee ɗoo feere noon ɓuri ñiŋeede, ko kanko Sowore o wiyi wonde Buhari bonnii nokku makko civic.[209] E lewru Duujal 2019, jaaynde Naajeeriya wiyeteende Punch hollitii wonde gila jooni ɓe mbiyata laamu Buhari ko "laamu"[210], caggal ɗuum ɓe mbiyata ɗum ko "Seneraal Buhari"[210] sabu laamu makko nannduɗo e konu nguu ina woɗɗi demokaraasi. Ɓe cemmbini wonde ko o ‘diktatoor militeer’,[211] ko ɗum huunde nde jaɓɓaama no feewi e nder laylayti renndo.[212]
=== Ñawu COVID-19 ===
Winndannde mawnde: Ñawu COVID-19 e nder leydi Nijeer
Ƴeew kadi: Jaabawol laamu Najeriya e ñawu COVID-19
Caggal nde rafi COVID-19 fuɗɗii e nder leydi Najeriya, Buhari sosi fedde toppitiinde ko fayti e rafi o e nder leydi ndi.[213] Ñalnde 23 lewru marse, mawɗo gollordu Buhari, Abba Kyari, ƴeewtaama ina wonndi e rafi COVID-19, ɗum addani yimɓe hulde wonde Buhari ina waawi heɓde rafi o, caggal ɗuum hollitaama wonde Buhari ina wondi e rafi o.[214] Ñalnde 30 lewru mars, Buhari anndinii udditgol wurooji mawɗi Abuja, Lagos e Ogun fotde jonte ɗiɗi.[215]
Ñalnde 14 oktoobar, goomu hooreejo leydi ndii e COVID-19 jeertinii wonde ina waawi arde e mbaydi ɗiɗmiri "so tawii kuule e porotokolle ɗee ɗooftaaka no feewi".[216]
=== Joofnude seppooji SARS ===
Winndannde mawnde: Jokkude SARS
E lewru Oktoobar 2020, seppooji ngam haɓaade polis'en tuumaɓe waɗde bonanndeeji polis'en keertiiɗi e polis Naajeeriya, polis'en keertiiɗi haɓaade wuyɓe (SARS) puɗɗiima to Lagos e gure mawɗe goɗɗe. Diɗɗal End SARS ngal alaa ardorde cakkitiinde ko ɓuri kawral tokosal yuɓɓinngal seppooji gadani ɗii, ina nanndi e diɗɗal Occupy Nigeria ngal 2012.[217]
Ñalnde 12 lewru nduu, ñalawma gooto caggal nde seppooɓe ɓee kolliti ɗaɓɓaande mum en, Buhari hollitii fusde SARS, fodani ɗum "mbayliigu polis yaajngu".[218] Gila nde leydi Naajeeriya heɓi ndimu mum e hitaande 1960, Polis leydi Naajeeriya woni ko e yeeso ngam haɓaade bonanndeeji yuɓɓinaaɗi e nder leydi Naajeeriya e nder balɗe cakkitiiɗe ɗee, ko wayi no bandiiji, kulhuli, njulaagu dorog, fenaande e njulaagu nguu ina toɗɗii no feewi mbaawkaaji gollooɓe mum,[219] ina ɗaccita nokku ɗo terɗe SARS mbaɗata extrajudi ki02.
Ñalnde 13 lewru nduu, Mohammed Adamu, gardiiɗo polis, habri sosde fedde hesere wiyeteende kaɓirɗe e taktikuuji keertiiɗi (SWAT) ngam ƴettude golle SARS.[221] Ndee feere weltinaani ko ɓuri heewde e seppooɓe ɓee, ɓe cikkatnoo ko waylude no feewi njuɓɓudi polis.[222] Ñalnde 14 lewru nduu, seppooji ɗii njokki, ko famɗi fof sappo e seppooɓe mbaraama, e hareeji bonɗi mbaɗi hakkunde seppooɓe yiɗɓe SARS e seppooɓe yiɗɓe SARS e Brigade Garde Presidentielle elite naati e nder laamorgo fedde ndee.[223]
Ñalnde 12 lewru nduu hitaande 2021, Buhari yamiri yo terɗe polis Naajeeriya e konu Naajeeriya, ngam haɗde seppooji baɗaaɗi ngam haɓaade laamu. Laamu nguu wiyi ko ngam haɗde ŋakkeende sariya e deeƴre wonnde e seppooji EndSARS lewru Oktoobar 2020.[224]
=== Haɗeede Twitter ===
Caggal nde Buhari waɗi winndannde e Twitter ina hulɓina fitinaaji dow yimɓe Biafra to fombina-fuɗnaange leydi Naajeeriya ñalnde 5 lewru nduu hitaande 2021, Twitter momti haala makko ka, sibu ko kañum bonnata sarɗiiji golle mum. Caggal ɗuum seeɗa, laamu leydi Najeriya haɗi Twitter yaltude leydi ndii fof.[225] Ɓe itti haɗugo man nyande 13 lewru Yarkomaa 2022, ɓaawo ɓe mbi'i Twitter jaɓi winnditugo kuuɗe maako haa lesdi Naajeeriya e yoɓugo ceede.[226]
=== Politik caggal leydi ===
Ƴeew kadi: Doggol ɗanle hooreejo leydi hakkunde leyɗeele ɗe Muhammadu Buhari waɗi
Buhari siftinii ƴamol konu Myanmar e polis'en dow juulɓe Rohingya'en dow laɓɓinki lenyol, nden o jeertini dow musiiba bana warhoore Ruwannda.[227]
E nder njillu makko to Almaañ, e darnde makko e sara hooreejo leydi Almaañ, hono Angela Merkel,[228] Buhari wiyi kadi "mi anndaa hol lannda debbo am jeyaa, kono o jeyaa ko e cuuɗi am e suudu am e suudu woɗndu nduu" [229] caggal nde debbo makko adii wasiyaade mo yo o ɓeydu ardorde makko[22].
Buhari woni hooreejo leydi gadano noddirde nanondiral winnderewal ngam haɗde fitinaaji rewɓe e sukaaɓe rewɓe.[230]
== Caggal laamu (2023-2025) ==
Buhari hokki laamu bee jam haa lomto maako [[Bola Tinubu]] nyande 29 lewru Mayru 2023, wakkati 10 subaka (WAT) haa juulde udditgol laamu haa Eagle Square, lesdi laamorde lesdi ndi'i. O ummi jooɗorde laamu haa Abuja law ɓaawo juulde hokkugo laamu e nder aadaaji ardiiɓe lesɗe e hooreeɓe lesdi ɓennuɗi o warti haa lesdi maako Katsina to o jaɓɓaama bee mawɓe lesdi e aadaaji ko adii o ɗon no hokka joonde maako haa ngesa maako e jooɗorde saare maako haa Daura.[231]
E nder ko yiytaa e nder ñaawoore nde ɓe mbaɗi e dow gonnooɗo guwerneer Banki Naajeeriya, Godwin Emefiele, Boss Mustapha, mawɗo jaagorɗe laamu Buhari, seedtii wonde tato tuumaaɓe ina tuuma wujjude miliyoŋaaji 6,2 dolaar (£4,9 miliyoŋ) e banke mawɗo leydi Naajeeriya, e huutoraade signature of32d Buhari.
=== Wade ===
E nder yontereeji ko adii maayde makko, Buhari, mo ɓurnoo heewde ko ruttaade e nguurndam renndo caggal nde o yalti e laamu e hitaande 2023, yahiino to London ngam safrude. O woni ko e toppitaade to opitaal leydi Angalteer sabu ko siforaa ko rafi juutɗo. E nder laamu makko, o ƴettiino leppi safaara keewɗi juutɗi to London, ɗum jibini ñiŋooje nder leydi e kulhuli ko fayti e laaɓal.[233]
Buhari maayi ko e nder suudu safrirdu to Londres ko ina wona waktu 16ɓo e feccere kikiiɗe (15w30h UTC),[234] ñalnde 13 lewru juko hitaande 2025.[235] O waɗi duuɓi 82. Ñalnde 14 lewru juko, cukko hooreejo leydi ndii, hono Kashim Shettima, arii London ngam hawritde e debbo Buhari e sukaaɓe mum, tawi omo ardii delegaasiyoŋ ardiiɓe leydi Najeriya, ɓe ndaranii wartirde heddiiɓe makko to leydi Najeriya.[238][239] Ubbirde ndee leeltinii ñalnde wootere caggal nde o jokkondiri e ɓesngu makko.[240][241] Goomu ngu George Akume ardii nguu udditaa ngam waɗde wirwirnde Buhari "wirngo leydi ndii fof".[242]
Ñalnde 15 lewru juko hitaande 2025, heddiiɓe e Buhari, ɓe ndarnanoo e lefol leydi Najeriya, neldaama to leydi Najeriya e nder laana ndiwoowa hooreejo leydi Najeriya, ɓe njottii laana ndiwoowa Umaru Musa Yar’adua to Katsina.[242][243][244] Ñalnde heen kadi, heddiiɓe e makko mbaraa e galle makko to Daura, to diiwaan Katsina[245] e dow sarɗiiji lislaam.[246] O rokkaama wirwirnde laamu e wirwirnde laamu e teleeji[247][248][249] tawi kadi ko ardiiɓe leydi e laamuuji jooni e wonnooɓe e laamu ummoriiɓe Gine Bisaawo e Niiseer tawtoraama.[250]
=== Teddungal ===
Caggal maayde Buhari, hooreejo leydi Naajeeriya, Bola Tinubu, siftinii wonde lefol makko ngol ina duumoo, ina maantini e laawol demokaraasi Naajeeriya, o bayyini balɗe jeeɗiɗi e sunaare, tawi ko bannge ngenndi ndii yamiri yo o waɗte e feccere mast balɗe jeeɗiɗi gila 13 lewru juko.[251][252] Tinubu yamiri cukko hooreejo leydi Kashim Shettima yo yah lesdi Biritaniya ngam yahdugo bee ɓanndu Buhari haa lesdi Naajeeriya ngam o wirna.[239]
== Nguurndam neɗɗo ==
E hitaande 1971, Buhaari resi Safinatu Buhaari (jinaaɗo mum ko Yuusuf). Ɓe ndañi ɓiɓɓe njoyo gooto.[253] E hitaande 1988, ɓe ceerti. Ñalnde 14 lewru bowte hitaande 2006, Safinatu sankii ko e caɗeele jabet. E lewru Noowammbar 2012, ɓiɗɗo Buhari debbo gadano maayi e rafi ƴiiƴam, balɗe ɗiɗi caggal nde o dañi ɓiɗɗo to opitaal to Kaduna.[254]
E lewru Duujal hitaande 1989, Buhari resi Aisha Buhari (jinaaɗo Halilu). Ɓe ndañi kadi ɓiɓɓe njoyo gooto.[255] Ɓiɗɗo maɓɓe Yuusuf resi Zahra Nasir Bayero, ɓiɗɗo Emir Nasiru Ado Bayero, e lewru ut 2021.[256]
E hitaande 2015, Buhari hollitii 150 000 dolaar Amerik kaalis ; ko jiidaa e cuuɗi joy e cuuɗi ɗiɗi loope kam e gese, ngesa leɗɗe e ranwiiji 270 jawdi, 25 baali, pucci joy e colli ceertuɗi, geɗe e nder feddeeji tati, nokkuuji ɗiɗi ɗi ƴellitaaki, e otooji ɗiɗi ɗi o soodi e ngalu makko.[257]
== Teddungal ==
=== Teddungal ngenndiwal ===
Naajeeriya:
Komanda mawɗo fedde nde (GCFR) (1983)
=== Teddungal caggal leydi ===
Benin:
Kuraana mawɗo e nder leydi Benin (2015)[258]
Gine Ekuwatoor:
Koolaaɗo kuuɓal yamiroore jeytaare (2016)[259]
Gine Bisaawo:
Heɓɗo njeenaari Amilkar Kabral (8 desaambar 2022)[260]
Liberiya:
Kordon mawɗo fedde pioneer en Liberiya (27 sulyee 2019)[261][262]
Nijeer:
Kuraana mawɗo mo Ordo ngenndiijo Niiseer (17 mars 2021)[263]
Portigaal:
Koolaaɗo kuuɓal laamɗo Henri (30 suwee 2022)[264]
Senegaal:
Kurus mawɗo mo Ordo ngenndiijo Lion (7 sulyee 2022)[265]
Serbi:
Kalaas ɗiɗmo e yamiroore leydi Serbi (2016)[266]
=== Tiitooɗe aadaaji ===
E hitaande 2017, kawtal laamɓe aadaaji fuɗnaange-rewo teddinii hooreejo leydi Buhari e tiitooɗe laamɗo Enyioma I mo Ebonyi e Ochioha I mo Igboland.[267] E sahaa nde o woni e laamu, hooreejo leydi ndii ina joginoo tiitoonde, hono Ogbuagu I mo Igboland, e nder laamu leydi Najeriya.[268] Caggal mum o rokkaama kadi goɗɗo, hono Ikeogu I mo Igboland, e hitaande rewtunde ndee.[269][270]
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe Hausa en
Doggol ardiiɓe lesɗe Naajeeriya
Doggol yimɓe Naajeeriya
== Himobe ==
[[Catégorie: Yimɓe]]
[[Catégorie: Pelaajo Naajeeriya]]
[[Catégorie: Naajeeriya]]
[[Catégorie: Pelaajo Katsina]]
[[Catégorie: Fulfulde]]
5pa4lab393xos89og2j1ypclswyb9di
Banngladesh
0
4198
184383
183452
2026-08-26T13:21:51Z
Martin Macha 2111
6811
/* */
184383
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
'''Banngladesh''' ko [[leydi]] e nder [[Aasiya]]fuɗnaange. Ko [[leydi]] go’aɓiri ɓurndi heewde [[yimmɓe]] e winndere ndee, e nder leyɗeele ɓurɗe heewde yimmɓe, tawi ko ina tolnoo e 175 miliyoŋ neɗɗo e nder wertallo 148,460 kiloomeeta kaaree (57,320 miil kaaree). Bangladesh ina renndini keeri leydi e Indiya to fuɗnaange, hirnaange, e fuɗnaange, e Myanmar to fuɗnaange-rewo. Ina jogii daande maayo Bengal to bannge worgo mum, ina seerti e Butaan e Nepal ko e laawol Siliguri, e Siin ko e dowla Sikkim to bannge worgo mum. Dakaar, laamorgo e wuro ɓurngo mawnude, woni cakaare politik, kaalis, e pinal ngenndi ndii. Chittagong woni wuro ɗiɗaɓo ɓurngo mawnude e porto ɓurɗo heewde yimɓe e nder leydi ndi.
Leydi Bangladesh hannde ndii ko nokku cemmbinɗo laamuuji Buddhist e Hindu keewɗi e nder daartol ɓooyngol. Caggal nde juulɓe keɓi leydi ndii e hitaande 1204, diiwaan oo yi’i laamu Sultanaat e Mughal.<ref>Raychaudhuri, Tapan; Habib, Irfan (eds). ''The Cambridge Economic History of India: Volume 1, c.1200–c.1750''. Cambridge University Press, 1982.</ref> E jamaanu Mughal, haa teeŋti noon e les njiimaandi Bengal Subah, diiwaan oo yalti ko e nokkuuji ɓurɗi alɗude e njulaagu e nder laamu nguu, anndiraaɗo ƴellitaare njulaagu mbaylaandi e ndema. Hare Plassey e hitaande 1757 woni fuɗɗoode laamu koloñaal Angalteer e nder teeminanɗe ɗiɗi garooje ɗee. Caggal feccere leydi Indiya Biritanik e hitaande dubi alif 1947, Fuɗnaange Bengal wonti bannge fuɗnaange e ɓurɗo heewde yimɓe e Dominion [[Pakistaan]] keso oo, caggal ɗuum innde mum wayliima wonti Fuɗnaange [[Pakistan|Pakistaan]]. Caggal ko ina ɓura duuɓi capanɗe ɗiɗi njiimaandi politik e njiyaagu njuɓɓudi ummoraade e laamu Pakistaan hirnaange, Pakistaan fuɗnaange heɓi wolde nder leydi e hitaande 1971 ; haa jooni ina addana ɗum hare ngam heɓde jeytaare. Mukti Bahini, e ballal konu Inndo, waɗii njiimaandi kaɓirɗe ; e dow ballal warngooji, Bangladesh wonti leñol njiimaandi ñalnde 16 desaambar 1971. Caggal jeytaare mum, Sheek Mujibur Rahman ardii leydi ndii haa o waraa e hitaande 1975. Caggal ɗuum, hooreejo leydi ndii rokkaama Ziaur Rahman, mo kanko e hoore makko waraa e hitaande 1980 Huseyn Muhammadu Ershad, mo laamu fooli e nder fitinaaji mawɗi e hitaande 1990. Caggal demokaraasi e hitaande 1991, « hare Begum en » hakkunde Khaleda Zia e Sheek Hasina, siifi politik leydi ndii e nder duuɓi capanɗe tati garooji ɗii. Hasina fooli laamu e nder fitinaaji mawɗi ɗi almudɓe ardii e lewru ut 2024, laamu nguu sosaa, ngu Muhammad Yunus, keɓɗo njeenaari Nobel ardii.
Bangladesh ko leydi parlemaa ngootiri tuugiindi e njuɓɓudi Westminster. Ko leydi hakkundeeri ndi faggudu mum woni ɗiɗaɓiri ɓurndi mawnude e Asii fuɗnaange. Bangladesh woni leydi tataɓiri ɓurndi heewde juulɓe e winndere nde, kadi ko leydi joyaɓiri ɓurndi heewde haaleede e ɗemngal neeniwal. Ko kañum jogii konu tataɓo ɓurngu mawnude e nder Asii fuɗnaange, ko kañum ɓuri waawde wallitde e golle jam Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Ina waɗi diwanuuji jeetati, diiwanuuji 64, e diiwanuuji 495, ko ɗoon woni ladde mangrove ɓurnde mawnude e winndere ndee. Kono tan, leydi Bangladesh ina jeyaa e leyɗe ɓurɗe heewde mooliiɓe e nder winndere ndee, tee ina jokki e jogaade caɗeele ko wayi no njulaagu nguura, ŋakkeende jojjanɗe aadee, ŋakkeende kisal politik, ŋakkeende nguura, e batte bonɗe ɗe mbayliigu weeyo addanta. Nde ardii laabi ɗiɗi Fedde toppitiinde ko fayti e weeyo, nde jeyaa ko e BIMSTEC, SAARC, OIC e Fedde Ngenndiije Dentuɗe.
Mbertudi leydi ndin ko 148.460 km2, jamaa hoɗuɗo e mayri no hewtaynoo fewndo hitaande 2026 yimɓe 175.423.000. Laamorde nden ko Dhaka.
== Etimoloji ==
Etimoloji Banngalade ("leydi Bengali") ina waawi rewrude e fuɗɗoode teeminannde 20th, nde jimɗi njiimaandi Bengali, ko wayi no Aaji Bangladesher Hridoy mo Rabindranath Tagore winndi, e Namo Namo Namo Bangladesh Momo mo Kazi Nazrul Islam winndi, kuutorii helmere ndee e hitaande 1905 e hitaande 1932.<ref>{{cite web|url=http://www.geetabitan.com/lyrics/A/aaji-bangladesher-hridoy.html|title=Notation of song aaji bangladesher hridoy|access-date=10 September 2015|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150904011316/http://www.geetabitan.com/lyrics/A/aaji-bangladesher-hridoy.html|archive-date=4 September 2015}}</ref> Puɗɗagol e kitaale 1950, ngenndiyankooɓe Bengali ina kuutoroo helmere ndee e nder seppooji politik to Fuɗnaange Pakistaan.
Helmere Bangla ko innde mawnde wonande diiwaan Bengal e ɗemngal Bengali fof. Iwdi helmere Bangla ndee laaɓaani, miijooji ina kollita leñol proto-Dravidian en jamaanu njamndi,<ref>{{cite web|url=http://memory.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field%28DOCID+bd0014%29|title=Bangladesh: early history, 1000 B.C.–A.D. 1202|date=September 1988|website=Bangladesh: A country study|publisher=[[Library of Congress]]|access-date=1 December 2014|quote=Historians believe that Bengal, the area comprising present-day Bangladesh and the Indian state of [[West Bengal]], was settled in about 1000 B.C. by Dravidian-speaking peoples who were later known as the Bang. Their homeland bore various titles that reflected earlier tribal names, such as Vanga, Banga, Bangala, Bangal, and Bengal.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131207010051/http://memory.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bd0014%29|url-status=live|archive-date=7 December 2013}}</ref> e Laamu Vanga jamaanu njamndi.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Vanga|title=Vanga | ancient kingdom, India|website=Encyclopædia Britannica|access-date=24 April 2023|archive-date=30 July 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160730062030/https://www.britannica.com/place/Vanga|url-status=live}}</ref> Kuutoragol helmere ndee ko adii fof ko lefol Nesari e hitaande 805 caggal Iisaa. Helmere Vangala Desa ndee ina tawee e binndanɗe Inndo fuɗnaange teeminannde 11th.<ref>{{cite book|last=Keay|first=John|author-link=John Keay|year=2000|title=India: A History|url=https://archive.org/details/indiahistory00keay|publisher=[[Atlantic Monthly Press]]|page=[https://archive.org/details/indiahistory00keay/page/n259 220]|isbn=978-0-87113-800-2|quote=In C1020 ... launched Rajendra's great northern escapade ... peoples he defeated have been tentatively identified ... 'Vangala-desa where the rain water never stopped' sounds like a fair description of Bengal in the monsoon.}}</ref><ref name="Sen-1999">{{cite book|last=Sen|first=Sailendra Nath|year=1999|orig-year=First published 1988|title=Ancient Indian History and Civilization|url=https://books.google.com/books?id=Wk4_ICH_g1EC&pg=PA281|publisher=[[New Age International]]|page=281|isbn=978-81-224-1198-0|access-date=25 July 2023|archive-date=16 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230116111745/https://books.google.com/books?id=Wk4_ICH_g1EC&pg=PA281|url-status=live}}</ref> Helmere nde heɓi darnde laamu e jamaanu Sultanaat Bengal e teeminannde 14th.<ref name="Ahmed2004">{{cite book|last=Ahmed|first=Salahuddin|date=2004|title=Bangladesh: Past and Present|url=https://books.google.com/books?id=Szfqq7ruqWgC&pg=PA23|publisher=APH Publishing|page=23|isbn=978-81-7648-469-5|access-date=14 May 2016|archive-date=6 February 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230206161602/https://books.google.com/books?id=Szfqq7ruqWgC&pg=PA23|url-status=live}}</ref><ref>"But the most important development of this period was that the country for the first time received a name, ie Bangalah." [https://web.archive.org/web/20150723091245/http://en.banglapedia.org/index.php?title=Islam,_Bengal Banglapedia: Islam, Bengal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150723091245/http://en.banglapedia.org/index.php?title=Islam,_Bengal|date=23 July 2015}}</ref> Shamsudin Ilyas Shah hollitii hoore mum ko "Shah Bangala" gadano e hitaande 1342.<ref name="Sen-1999" /> Konngol Bangāl wonti innde ɓurnde heewde e diiwaan oo e jamaanu lislaam.<ref>{{Cite book|last=Sircar|first=D.C.|author-link=Dineshchandra Sircar|year=1971|orig-year=First published 1960|title=Studies in the Geography of Ancient and Medieval India|url=https://books.google.com/books?id=AqKw1Mn8WcwC|edition=2nd|publisher=Motilal Banarsidass|page=135|isbn=978-81-208-0690-0|access-date=19 April 2016|archive-date=6 February 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230206161603/https://books.google.com/books?id=AqKw1Mn8WcwC|url-status=live}}</ref> Daartol Abu'l-Fazl ibn Mubaarak mo teeminannde 16th siftinii e nder deftere mum Ain-i-Akbari wonde ɓeydugol suffix "al" ummorii ko e wonde rajah en ɓooyɓe leydi ndii ina ƴetta tufɗe leydi e nder nokkuuji lesɗi to les tule ceene ɗe mbiyaten "al". Ɗumɗoo ina haalee kadi e nder deftere Gulam Huseyn Salim nde o winndi.<ref>Land of Two Rivers, [[Nitish Sengupta]]</ref>
== Limre yimɓe ==
Bangladesh ina joginoo 169,8 miliyoŋ neɗɗo e binnditagol 2022, ɗum ɓeydiima haa 171,4 miliyoŋ e hitaande 2023. Ko leydi go’aɓiri ɓurndi heewde yimɓe e winndere nde, leydi joyaɓiri ɓurndi heewde yimɓe e nder Aasi, e leydi mawndi ɓurndi heewde yimɓe e winndere nde, tawi ko 1 265 neɗɗo/km2 e hitaande 2020.<ref>{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/EN.POP.DNST?locations=BD|title=Population density (people per sq. km of land area) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4 October 2022}}</ref> Hakindo jibinannde (TFR) e nder leydi Bangladesh, nde wonnoo ko e ɓurɗe toowde e winndere ndee, ina famɗi no feewi, gila e 5,5 e hitaande 1985 haa 3,7 e hitaande 1995, haa 1,9 e hitaande 2022,<ref>{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.TFRT.IN?locations=BD|title=Fertility rate, total (births per woman) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4 October 2022}}</ref> ko les jibinannde lomtinande 2,1.<ref>{{cite journal|last1=Bora|first1=Jayanta Kumar|last2=Saikia|first2=Nandita|last3=Kebede|first3=Endale Birhanu|last4=Lutz|first4=Wolfgang|title=Revisiting the causes of fertility decline in Bangladesh: the relative importance of female education and family planning programs|date=21 January 2022|journal=[[Asian Population Studies]]|volume=19|publisher=[[Routledge]]|doi=10.1080/17441730.2022.2028253|pages=81–104|s2cid=246183181|doi-access=free}}</ref> Ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii ina nguuri e gure teeru, tawi ko 40% tan nguuri e nder gure teeru haa hitaande 2023.<ref>{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.URB.TOTL.IN.ZS?locations=BD|title=Urban population (% of total population) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4 October 2022}}</ref> Bangladesh ina jogii duuɓi hakkundeeji ko ina tolnoo e duuɓi 28, tawi 26% e yimɓe leydi ndii ina njogii duuɓi 14 walla ko ɓuri ɗum,<ref>{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.0014.TO.ZS?locations=BD|title=Population ages 0–14 (% of total population) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4 October 2022}}</ref> e 6% tan ina njogii duuɓi 65 e ko ɓuri ɗum e hitaande 2023.<ref>{{cite web|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.65UP.TO.ZS?locations=BD|title=Population ages 65 and above (% of total population) – Bangladesh|work=[[World Bank]]|access-date=4 October 2022}}</ref>
Bangladesh ko renndo ngootaagu e leƴƴi e pinal, sibu Bengali en ina mbaɗi 99% e yimɓe leydi ndii. Yimɓe Adivasi en ina mbaɗi Chakma en, Marma en, Santhal en, Mros en, Tanchangya en, Bawm en, Tripuri en, Khasi en, Kumi en, Kuki en, Garos en, e Bisnupriya en Manipur en. Diiwaan Chittagong Hill Tracts heɓi jiiɓru e fitinaaji tuggi 1975 haa 1997 e nder dille ndimaagu yimɓe mum. Hay so tawii nanondiral jam siynaama e hitaande 1997, diiwaan oo ina heddii e militeer en.<ref name="rashiduzzaman">{{cite journal|last=Rashiduzzaman|first=M|year=1998|title=Bangladesh's Chittagong Hill Tracts Peace Accord: Institutional Features and Strategic Concerns|url=https://archive.org/details/sim_asian-survey_1998-07_38_7/page/653|journal=Asian Survey|volume=38|issue=7|pages=653–70|doi=10.2307/2645754|jstor=2645754}}</ref> Pakistaannaaɓe haalooɓe ɗemngal Urdu, ɓe ngoni ko e ɓiyleydaagu, ɓe ndokkaama ɓiyleydaagu e hitaande 2008.<ref>{{cite web|url=https://www.unhcr.org/news/stories/how-bangladesh-court-ruling-changed-lives-more-300000-stateless-people|title=How a Bangladesh court ruling changed the lives of more than 300,000 stateless people|last1=Shadman|first1=Onchita|last2=Schönbauer|first2=Roland|date=23 February 2015|access-date=27 January 2025}}</ref> Bangladesh kadi ina jaɓɓoo ko ina tolnoo e 700,000 mooliiɗo Rohingya gila 2017, ɗum noon ina jeyaa e leyɗeele ɓurɗe heewde mooliiɓe e nder winndere nde.<ref name="RohingyaHRW">{{cite web|url=https://www.hrw.org/report/2018/08/05/bangladesh-not-my-country/plight-rohingya-refugees-myanmar|title=Bangladesh Is Not My Country|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=5 August 2018|access-date=27 September 2022|archive-date=27 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220927102348/https://www.hrw.org/report/2018/08/05/bangladesh-not-my-country/plight-rohingya-refugees-myanmar|url-status=live}}</ref>
=== Wolde ===
[[File:Shaheed_Minar,_Dhaka,_Bangladesh.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Shaheed_Minar,_Dhaka,_Bangladesh.jpg|thumb|Shaheed Minar, woni monimaaji ngenndiiji to Dakaar, sosaaɗi ngam siftorde martabaaji dillere ɗemngal Bengali e hitaande 1952, ko maande ngenndiyaŋkaagal Bengali.]]
Ɗemngal laawɗungal e ɓurngal heewde e leydi Bangladesh ko ɗemngal Bengali, ngal ko ɓuri 99% e yimɓe leydi ndii kaalata ko ɗemngal mum en neeniwal.<ref>{{Cite book|title=Population and Housing Census 2022: Report on Socio-Economic and Demographic Survey 2023|url=http://nsds.bbs.gov.bd/storage/files/1/SEDS_2023_Report.pdf|date=June 2024|publisher=Bangladesh Bureau of Statistics|page=xx|isbn=978-984-35-2977-0|access-date=9 June 2024|archive-date=9 June 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609144133/http://nsds.bbs.gov.bd/storage/files/1/SEDS_2023_Report.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="LOG">{{cite encyclopedia|last1=Rahim|first1=Enayetur|editor1-last=Heitzman|editor1-first=James|editor2-last=Worden|editor2-first=Robert L.|title=Ethnicity and Linguistic Diversity|encyclopedia=Bangladesh: a country study|year=1989|access-date=24 September 2022|url=http://countrystudies.us/bangladesh/29.htm|publisher=[[Federal Research Division]], [[Library of Congress]]|page=59|oclc=49223313}}</ref> Bengali ina siforee no jokkondire ɗemɗe ɗo ɗemɗe ceertuɗe kaaleteeɗe e nder leydi ndii fof. Won diglossia ɗo ko ɓuri heewde e yimɓe mbaawi faamde walla haalde e ɗemngal Bengali Standard Colloquial, e ɗemngal mum en diiwaan walla ɗemngal mum en.<ref>{{cite news|url=https://www.thedailystar.net/supplements/amar-ekushey-2018/amago-bhasha-1537534|title=Amago Basha|last=Khan|first=Sameer Ud Dowla|date=21 February 2018|access-date=24 September 2022|work=[[The Daily Star (Bangladesh)|The Daily Star]]}}</ref> Ina jeyaa e ɗeen ɗemɗe Chittagonian kaaleteeɗe e diiwaan fuɗnaange-rewo Chittagong,<ref>{{Cite book|last=Masica|first=Colin|author-link=Colin Masica|year=1991|title=The Indo-Aryan Languages|url=https://archive.org/details/indoaryanlanguag0000masi|place=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|page=[https://archive.org/details/indoaryanlanguag0000masi/page/16 16]}} "The dialect of Chittagong, in southeast Bangladesh, is different enough to be considered a separate language."</ref> Noakhali kaaleteeɗo e diiwaan fuɗnaange-rewo Noakhali<ref>{{citation|author=Sarwar, Fatina|title=Noakhali Dialect: Its Prospect of Standardization}}</ref><ref>{{cite journal|last=Rashel|first=Md. Mostafa|title=Phonological Analysis of Chatkhil Dialect in Noakhali District, Bangladesh|journal=Theory and Practice in Language Studies|volume=1|issue=9|date=September 2011|pages=1051–1061|doi=10.4304/tpls.1.9.1051-1061|url=http://www.academypublication.com/issues/past/tpls/vol01/09/09.html/|archive-date=15 June 2022|access-date=6 January 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20220615203456/http://www.academypublication.com/issues/past/tpls/vol01/09/09.html|url-status=dead}}</ref> e Sylheti kaaleteeɗo e diiwaan fuɗnaange-rewo Sylhet.<ref name="LOG2">{{cite encyclopedia|last1=Rahim|first1=Enayetur|editor1-last=Heitzman|editor1-first=James|editor2-last=Worden|editor2-first=Robert L.|title=Ethnicity and Linguistic Diversity|encyclopedia=Bangladesh: a country study|year=1989|access-date=24 September 2022|url=http://countrystudies.us/bangladesh/29.htm|publisher=[[Federal Research Division]], [[Library of Congress]]|page=59|oclc=49223313}}</ref>
Engele ina jogii darnde mawnde e nder geɗe ñaawoore e jaŋde leydi Bangladesh, sabu daartol leydi ndii e nder laamu Biritaan. Nde haalaama no feewi, nde faamee, nde janngetee ko e nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde, e nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde e nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde, tawa kadi ko e nder duɗe jaaɓi-haaɗtirde ɗemngal Inngila ina heewi tawtoreede.<ref>{{cite journal|last1=Rahman|first1=Mohammad Mosiur|last2=Islam|first2=Mohammad Shaiful|last3=Karim|first3=Abdul|last4=Chowdhury|first4=Takad Ahmed|last5=Rahman|first5=Muhammad Mushfiqur|last6=Ibna Seraj|first6=Prodhan Mahbub|last7=Mehar Singh|first7=Manjet Kaur|title=English language teaching in Bangladesh today: Issues, outcomes, and implications|date=5 June 2019|journal=Language Testing in Asia|volume=9|number=9|doi=10.1186/s40468-019-0085-8|s2cid=189801612|doi-access=free}}</ref>
Ɗemɗe leƴƴi, hay so ina ɓeydoo ustaade, ina jeyaa heen ɗemngal Chakma, ɗemngal goɗngal gonngal e Fuɗnaange Indo-Aryan, ngal leñol Chakma en kaalata.<ref>{{cite web|last=Chakma|first=Sujana|title=Chakma language : survival from being extinct in Bangladesh|publisher=BRAC University|url=https://dspace.bracu.ac.bd/xmlui/bitstream/handle/10361/3983/09203017.pdf?sequence=1&isAllowed=|date=11 December 2014|access-date=6 January 2025}}</ref> Woɗɓe ɓee ko Garo en, Meitey en, Kokborok e Rakhiin en. E nder ɗemɗe Otiris, ɓurɗe haaleede ko ɗemngal Santali, jibinannde leñol Santal.<ref>{{cite web|last1=Seung|first1=Kim|last2=Kim|first2=Amy|title=The Santali cluster in Bangladesh: a sociolinguistic survey|year=2010|url=https://www.sil.org/system/files/reapdata/85/39/32/85393268857150358467007206894440229270/silesr2010_006.pdf|issue=2010–006|publisher=[[SIL International]]|series=Survey Report|access-date=24 September 2022}}</ref> Pakistaannaaɓe jolnooɓe e won e taƴe Dakaanaaɓe ɓooyɓe ina keewi huutoraade ɗemngal Urdu ngam wonde ɗemngal mum en neeniwal. Haa jooni, kuutoragol ɗiɗaɓol ngol ina heddii e ñaaweede no feewi.<ref>{{cite web|last=Ashrafi|first=Shah Tazria|title=How the Urdu language and literature slipped into darkness in Bangladesh|url=https://www.trtworld.com/opinion/how-the-urdu-language-and-literature-slipped-into-darkness-in-bangladesh-43391|work=[[TRT World]]|date=19 January 2021|type=Opinion|access-date=24 September 2022}}</ref>
=== Dina ===
Lislaam woni diina leydi Bangladesh.<ref name="state religion">{{cite web|title=The Constitution of the People's Republic of Bangladesh (part I)|url=http://bdlaws.minlaw.gov.bd/act-367/section-24549.html|url-status=|access-date=12 January 2025|website=Laws of Bangladesh}}</ref> Kono kadi doosgal leydi ndii ina jokki e ƴellitde diineeji ɗii fof, ina ɗaɓɓi kadi potal hakkeeji diineeji ɗii. Kala ɓiɗɗo leydi ina jogii ndimaagu rewde kala diine.
Lislaam woni diina ɓurɗo mawnude e nder leydi ndii, ina rewi heen fotde 91.1% e yimɓe leydi ndii. Ko ɓuri heewde e ɓiɓɓe leydi Bangladesh ko juulɓe Bengali, jokkuɓe e lislaam sunnit en.<ref name="state">{{cite web|url=https://www.state.gov/reports/2022-report-on-international-religious-freedom/bangladesh/|title=2022 Report on International Religious Freedom: Bangladesh|work=[[United States Department of State]]|access-date=8 January 2025}}</ref> Leydi ndi'i woni lesdi tataɓiri ɓurdundi ɗuuɗugo julɓe nder duuniyaaru, nden boo woni lesdi nayaɓiri ɓurdundi ɗuuɗugo juulɓe nder duuniyaaru fuu.<ref>{{cite web|url=http://features.pewforum.org/muslim-population/?sort=Pop2010|title=Muslim Population by Country|publisher=Pew Research|date=27 January 2011|access-date=23 October 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726201620/http://features.pewforum.org/muslim-population/?sort=Pop2010|archive-date=26 July 2013|url-status=live}}</ref>
Hinndu'en Bengali'en woni diina ɗiɗaɓo nder lesdi ndi'i, nden boo kamɓe ngoni tataɓere ɓurdunde mawnugo nder ummaatoore Hindu'en nder duuniyaaru. E binnditagol 2022, Hinndu en ina mbaɗi 7,95% e yimɓe leydi ndii fof.<ref name="state2">{{cite web|url=https://www.state.gov/reports/2022-report-on-international-religious-freedom/bangladesh/|title=2022 Report on International Religious Freedom: Bangladesh|work=[[United States Department of State]]|access-date=8 January 2025}}</ref> E binnditagol 2011, Hinndu en ina mbaɗi 8,54% e yimɓe leydi ndii.
Buddhist woni diina tataɓo ɓurɗo reweede, ko 0,6% tan e yimɓe leydi ndii njokki ɗum. Buddhist en Bangladesh ina keewi e nder leƴƴi leƴƴi e nder nokkuuji tufɗe Chittagong e nder Buddhist en Bengali en seeɗa e nder Chittagong, ɓe ɓuri heewde ko tokkude duɗal Theravada.<ref name="state3">{{cite web|url=https://www.state.gov/reports/2022-report-on-international-religious-freedom/bangladesh/|title=2022 Report on International Religious Freedom: Bangladesh|work=[[United States Department of State]]|access-date=8 January 2025}}</ref>
Kerecee’en woni diinaaji nayaɓi ɓurɗi mawnude e 0,3%, rewi heen ko ɓuri heewde ko Kerecee’en seeɗa Bengali. 0,1% e yimɓe leydi ndii ina kuutoroo diineeji goɗɗi ko wayi no Animism walla ko diineeji ɗi ngalaa.<ref name="state4">{{cite web|url=https://www.state.gov/reports/2022-report-on-international-religious-freedom/bangladesh/|title=2022 Report on International Religious Freedom: Bangladesh|work=[[United States Department of State]]|access-date=8 January 2025}}</ref>
== Dina ==
=== Ñalɗi e juuldeeji ===
Koolol aadaaji ina jeyaa heen Pahela Baishakh (hitaande hesere Bengali), woni koolol mawngol pinal Bengali; e juuldeeji jaajɗi.<ref>{{cite web|url=https://www.thedailystar.net/shout/news/the-universal-appeal-pahela-baishakh-2077693|title=The Universal Appeal of Pahela Baishakh|work=[[The Daily Star (Bangladesh)|The Daily Star]]|date=14 April 2021|access-date=16 January 2025|last=Islam|first=Hiya}}</ref> Pohela Falgun hawri ko e ñalngu <nowiki>''</nowiki>Valentine<nowiki>''</nowiki>, ina mawninee e kollirgol jimɗi, jimɗi e golle pinal goɗɗe.<ref>{{cite web|url=https://www.dhakatribune.com/bangladesh/dhaka/373684/du-celebrates-pohela-falgun-with-spring-festival|title=DU celebrates Pohela Falgun with spring festival|work=[[Dhaka Tribune]]|date=14 February 2025|access-date=15 February 2025}}</ref> Juuldeeji goɗɗi ina mbaɗi Nabonno e Poush Parbon, ɗi mawninta kosam kesam e nder gese.<ref>{{cite web|url=https://www.dhakatribune.com/bangladesh/dhaka/373684/du-celebrates-pohela-falgun-with-spring-festival|title=DU celebrates Pohela Falgun with spring festival|work=[[Dhaka Tribune]]|date=14 February 2025|access-date=15 February 2025}}</ref> Shakrain ko mawningol hitaande kala, ngol waɗata ko e lewru ɓuuɓndu, waɗata ko e darorɗe lewru Poush, lewru nayaɓuru e limlebbi Bengali. Koolol ngol hawri ko e Makar Sankranti mawninaaɗo to leydi Indiya e leydi Nepal.<ref>{{cite web|url=https://www.thedailystar.net/news-detail-170574|title=Shakrain festival|work=[[The Daily Star (Bangladesh)|The Daily Star]]|date=19 January 2011|access-date=16 January 2025}}</ref>
[[File:Jatiyo_Sritisoudho.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Jatiyo_Sritisoudho.jpg|thumb|Mawningol ñalngu nafoore to nokku ciftorgol martiriiji ngenndiiji]]
E nder juuldeeji diina, juuldeeji ɗiɗi ɓurɗi mawnude e juulɓe ko ɓuri heewde ko juulde Iid al-Fitr, ko juulde lewru Ramadaan—e Iid al-Adha, ko juulde kirse.<ref>{{cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2020/7/31/what-is-eid-al-adha-and-how-is-it-celebrated|title=What is Eid al-Adha and how is it celebrated?|work=[[Al Jazeera]]|date=31 July 2020|access-date=16 January 2025}}</ref> Iiduuji ɗii fof ina mawninee e ñalɗi ɓurɗi juutde e ñalɗi ngenndiiji.<ref>{{cite web|url=https://www.thedailystar.net/news/bangladesh/governance/news/five-day-eid-vacation-two-day-holiday-durga-puja-3729086|title=Five-day Eid vacation, two-day holiday for Durga puja|work=[[The Daily Star (Bangladesh)|The Daily Star]]|date=17 October 2024|access-date=16 January 2025}}</ref> Juulde juulɓe woɗnde ina jeyaa heen Mawlid (juulde juulde),<ref>{{cite news|last=Zamir|first=Muhammad|title=Various dimensions of Mawlid or Milad-un-nabi|url=https://thefinancialexpress.com.bd/views/various-dimensions-of-mawlid-or-milad-un-nabi|access-date=15 January 2025|work=[[The Financial Express (Bangladesh)|The Financial Express]]|date=15 September 2024}}</ref> Aasura ñalnde sappo lewru Muharram,<ref>{{cite web|url=https://www.tbsnews.net/bangladesh/ashura-being-observed-bangladesh-673434|title=Ashura being observed in Bangladesh|work=[[The Business Standard]]|date=29 July 2023|access-date=16 January 2025}}</ref> Chaand Raat,<ref>{{cite news|title=A reminiscent tour of Chaand Raat through the decades|url=https://thefinancialexpress.com.bd/lifestyle/culture/a-reminiscent-tour-of-chaand-raat-through-the-decades|access-date=15 January 2025|work=[[The Financial Express (Bangladesh)|The Financial Express]]|date=10 April 2024}}</ref> e Shab-e-Barat.<ref>{{cite news|title=Shab-e-Barat to be observed on March 29|url=https://www.dhakatribune.com/bangladesh/2021/03/14/shab-e-barat-to-be-observed-on-march-29|access-date=15 January 2025|work=[[Dhaka Tribune]]|date=14 March 2021}}</ref> Juulde Hindu ɓurnde mawnineede ko Durga Puja.<ref>{{cite web|last=Zand|first=Sahar|url=https://www.bbc.com/travel/article/20241008-bangladeshs-devoted-idol-creators|title=The 'god makers': Bangladesh's devoted idol creators|work=[[BBC News]]|publisher=[[BBC]]|date=9 October 2024|access-date=16 January 2025}}</ref> Juuldeeji Hindu mawɗi goɗɗi ina jeyaa heen juulde Kirishna Janmashtami e Ratha Yatra.<ref>{{cite web|url=https://en.prothomalo.com/bangladesh/dxpkrv51ga|title=Janmashtami today|work=[[Prothom Alo]]|date=26 August 2024|access-date=16 January 2025}}</ref><ref>{{cite news|title=Ratha Yatra festival begins across Bangladesh|url=https://www.dhakatribune.com/bangladesh/351359/ratha-yatra-festival-begins-across-bangladesh|access-date=15 January 2025|work=[[Dhaka Tribune]]|date=7 July 2024}}</ref> Juulde ɓurnde mawnude e nder leydi ndi fof ko Buddha Purnima, ko juulde jibineede Buddha Gautama.<ref>{{cite web|url=https://www.thedailystar.net/news/bangladesh/news/buddha-purnima-today-3615671|title=Buddha Purnima today|work=[[The Daily Star (Bangladesh)|The Daily Star]]|date=22 May 2024|access-date=16 January 2025}}</ref> E nder Kerecee’en, ko Natal ɓuri mawnineede.<ref>{{cite web|last1=Islam|first1=Tousef|last2=Gomez|first2=Rexy Jason|url=https://www.tbsnews.net/features/christmas-bangladesh-transposing-jingle-bells-memories-764026|title=Buddha Purnima today|work=[[The Business Standard]]|date=25 December 2023|access-date=16 January 2025}}</ref>
Juuldeeji ngenndiiji yiɗɓe leydi ina njeyaa heen ñalngu dille ɗemɗe, ñalngu nguu ina mawninee ñalnde 21 Febraayru ngam siftorde martabaaji dille ɗemɗe Bengali e hitaande 1952.<ref>{{cite web|last=Rahman|first=Mohammad Afzalur|url=https://www.thedailystar.net/supplements/amar-ekushe-2024/news/how-ekushey-was-commemorated-during-the-pakistan-period-3549101|title=How Ekushey was commemorated during the Pakistan period|work=[[The Daily Star (Bangladesh)|The Daily Star]]|date=21 February 2024|access-date=16 January 2025}}</ref> Nde UNESCO bayyini ɗum ñalngu ɗemngal neeniwal hakkunde leyɗeele e hitaande 1999.<ref>{{cite web|url=https://www.unesco.org/en/days/mother-language|title=International Mother Language Day|publisher=[[UNESCO]]|access-date=15 January 2025}}</ref> Ñalngu jeytaare ina mawninee ñalnde 26 marse ngam siftorde bayyinaango jeytaare leydi Pakistaan.<ref name="star2">{{cite web|date=26 March 2024|last=Rafa|first=Amrin Tasnim|url=https://www.thedailystar.net/rising-stars/news/the-significance-bangladeshs-independence-day-and-victory-day-3575421|title=The significance of Bangladesh's Independence Day and Victory Day|publisher=[[The Daily Star (Bangladesh)|The Daily Star]]|access-date=15 January 2025}}</ref> Ñalngu nasaraaku ina mawninee ñalnde 16 lewru Augost ngam mawninde nasaraaku e wolde ndimaagu leydi Bangladesh.<ref name="star2" /> Moɓondiral jamaa ina teskaa e Shaheed Minar e Memorial Martyrs National e nder juuldeeji tati cakkitiiɗi ɗii ngam teddinde martiriiji maayɓe.<ref>{{cite news|title=Nation set to pay homage to language martyrs tomorrow|url=https://www.tbsnews.net/bangladesh/nation-set-pay-homage-language-martyrs-tomorrow-795818|access-date=15 January 2025|work=[[The Financial Express (Bangladesh)|The Financial Express]]|date=20 February 2024}}</ref><ref>{{cite news|title=National Martyrs' Memorial ready for Independence Day observance|url=https://www.dhakatribune.com/bangladesh/307542/national-martyrs-memorial-ready-for-independence|access-date=15 January 2025|work=[[Dhaka Tribune]]|date=25 March 2023|last=Sabbir|first=Ariful Islam}}</ref>
== Himobe ==
{{Reflist}}{{Aasiya}}
[[Catégorie:Leydi]]
[[Catégorie:Aasiya]]
[[Category:Stub]]
5g37j9qisu8eubqkkpjud2u2o0hpsfg
Pinedjem II
0
25784
184485
87157
2026-08-27T02:40:24Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
184485
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Pinedjem II''' wonnoo hooreejo limanji Amun to Thebes nder Misra diga 990 BC haa 969 BC e o woni laamiiɗo ''de facto'' dow fombina lesdi. O waree e ɓiyum [[Isetemkheb D]] (ko ɗiɗo fuu ɓiɓɓe [[Menkheperre]], hooreejo liman'en Amun to Thebes, Isetemkhep III, ngam maajum ɗiɗo fuu ɓiyum, ɓiyum e ɓiyumu Psusennes I e kadi ɓiyum Nesikhons, ɓiyuma ɓiyum Smendes II. O jeyi Smendes II, mo woodi laamu ɓurɗo.
Ɓiɓɓe maako to [[Isetemkheb D]] ɓe:
* Psusennes II
* Herwebenkhet, Chantress of Amun; haawnii e Bab el-Gasus
* (?) Henuttawy, debbo Allah to Amun<ref name="D205" />
To Neskhons o woodi ɓiɓɓe nayi: ɓiɓɓe ɗiɗo, Tjanefer e Masaharta, e ɓiɓɓe ɗiɗo ɗiɗo, Itawy e Nesitanebetashru.
Nde Pinedjem II maayi, mummi mum, bee ɗi rewɓe mum e ɓikkoy mum go'oto, Nesitanebetashru, ɓe ɓornii nder kaɓirol DB320 haa Deir el-Bahri, dow suudu habbol Hatshepsut. Ɓaawo ɗun, mummies dow laamiiɓe Theban feere, hawtiɓe e fara'a'en New Kingdom ɓe ɓooyɗi Ahmose I, Amenhotep I, [[Thutmose III]]">Thutmose II, Thutmosis III, Ramesses I, Seti I, Ramesses II, e Ramesses IX ɓe kawriti bee maɓɓe ɓe ɓe ɓe ɓe ndotti nder ma'aare nden, ɗun ɓe anndini nder 1881. Ɗuum waɗi ngam haɗugo ɓandu maɓɓe ngam ɓe mbaɗa ɓe ɓooyma, ngam ɓandu maɓɓe ɓe mbaɗa ɓandu diga naane.
== Pinedjem'en wakkati ==
Pinedjem II wonnoo wakkati laamiiɗo Misra Siamun bee Pinedjem 2 laamugo Misra Mawɗo e Siamun laamugo dow Misra Maande. Misra fuɗɗitoto hawtaade duuɓi 30 haa 40 ɓaawo dow Shoshenq I.
[[File:Bracelet_of_Pinedjem_II.jpg|left|thumb|Pinedjem II'en kolte dow mumy maako nder Royal Cache.]]
[[File:Mummy_of_High_Priest_of_Amun_Pinedjem_II.jpg|right|thumb|Maami Pinedjem II]]
<references />
== Firooji ==
{{Reflist}}
== Jaŋde ɓeydi ==
* Battiscombe Gunn, The Decree of Amonrasonther for Neskhons, JEA 41 (1955), 83-95
* J.-M. Kruchten, Le grand texte oraculaire de Djéhoutymose, intendant du domaine d'Amon sous le pontificat de Pinedjem II, MRE 5, 1986.
* Andrzej Niwiński, The Wives of Pinudjem II - a topic for discussion, JEA 74 (1988), 226-230
== Wurooji wurooji ==
* [https://web.archive.org/web/20101125190303/http://narmer.pl/dyn/aaen.htm Mawɓe ardiiɓe diina Amun 1080 - 775 (Thebes), heɓii 23 Julaay 2006]
* [http://members.tripod.com/~ib205/pinudjem_2.html Pinudjem II, heɓii 23 Julaay 2006]
[[Category:Misra]]
geyehu0xzjlnffyfwkekcci2qvwnza6
Water usage effectiveness
0
28717
184486
111747
2026-08-27T03:31:06Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
184486
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Kuutoragol ndiyam''' (WUE) ko limre duumiinde nde The Green Grid sosi e hitaande 2011 ngam etaade fooɗtude keewal ndiyam kuutorteeɗam e nokkuuji dokkooji ngam coofnude jawdi mum en IT..<ref>[https://web.archive.org/web/20150509035520/http://www.thegreengrid.org/en/Global/Content/white-papers/WUE 'Green Grid 'WP#35-Water Usage Effectiveness (WUE™): A Green Grid Data Center Sustainability Metric', retrieved 4 September 2015]</ref><ref>[http://www.datacenterknowledge.com/archives/2012/08/14/data-center-water-use-moves-to-center-stage/ DataCenterKnowledge.com, Data Center Water Use Moves to the Forefront, retrieved 4 September 2015]</ref>Ngam hiisaade WUE hoyre mum, gardiiɗo nokku domen ina fecca kuutoragol ndiyam nokku oo hitaande kala e liiteeruuji e kuutoragol semmbe kaɓirɗe IT e waktuuji kilowatt (Kwh). Kuutoragol ndiyam ina waɗi ndiyam kuutorteeɗam ngam coofnude, reende nguleeki e peewnugol kuuraa e nder nokku hee.<ref>[https://web.archive.org/web/20220118142909/https://searchdatacenter.techtarget.com/definition/WUE-water-usage-effectiveness searchdatacenter.techtarget.com, Data center energy efficiency, retrieved 16 Sep 2015]</ref>Hiisaaji WUE ɓurɗi saɗtude ina tawee e lowre The Green Grid.[https://web.archive.org/web/20220118142909/https://searchdatacenter.techtarget.com/definition/WUE-water-usage-effectiveness searchdatacenter.techtarget.com, Data center energy efficiency, retrieved 16 Sep 2015]<nowiki></ref></nowiki>
== Ƴeew kadi ==
Koolkisagol gollorɗe nokkuuji dokke Golle e kala watt Nafoore kuutoragol doole ɓaleeje Hiisawal ɓalewal Njuɓɓudi semmbe IT PUE
== Tuugnorgal ==
<references />
mxw68owvxz9u2l7esny9cost401guoa
Ash Merlyn International School
0
32157
184496
133223
2026-08-27T11:15:10Z
MOIBARDE
10068
184496
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Duɗal hakkunde leyɗeele Ash Merlyn woni''' ko e wuro wiyeteengo Elelenwo, e nder diiwaan Rivers. Ko duɗal keeringal jillondirngal e almudɓe yahrooɓe e duuɓi 3 haa 11. Lowre duɗal ngal ko: www.ashmerlynintsch.com. Duɗal ngal sosaa ko e lewru suwee 2011, ngal woni ko e "Mahngo jaambaaro winndere".
== Tuugnorgal ==
n0avlf0dnk48ix3naslc7kl5ht3is93
184497
184496
2026-08-27T11:16:26Z
MOIBARDE
10068
Add reference
184497
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Duɗal hakkunde leyɗeele Ash Merlyn woni''' ko e wuro wiyeteengo Elelenwo, e nder [[diiwaan Rivers]]. Ko duɗal keeringal jillondirngal e almudɓe yahrooɓe e duuɓi 3 haa 11. Lowre duɗal ngal ko: www.ashmerlynintsch.com. Duɗal ngal sosaa ko e lewru suwee 2011, ngal woni ko e "Mahngo jaambaaro winndere".<ref>{{cite news|title=School Head Lauds The Tide For Blazing The Trail|url=http://www.thetidenewsonline.com/2016/05/18/school-head-lauds-the-tide-for-blazing-the-trail/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=28 May 2016|date=18 May 2016|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Tuugnorgal ==
hfguq6kwc9mkbzbg5qv4l4sp4xyvdq8
184498
184497
2026-08-27T11:17:14Z
MOIBARDE
10068
Add a category
184498
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Duɗal hakkunde leyɗeele Ash Merlyn woni''' ko e wuro wiyeteengo Elelenwo, e nder [[diiwaan Rivers]]. Ko duɗal keeringal jillondirngal e almudɓe yahrooɓe e duuɓi 3 haa 11. Lowre duɗal ngal ko: www.ashmerlynintsch.com. Duɗal ngal sosaa ko e lewru suwee 2011, ngal woni ko e "Mahngo jaambaaro winndere".<ref>{{cite news|title=School Head Lauds The Tide For Blazing The Trail|url=http://www.thetidenewsonline.com/2016/05/18/school-head-lauds-the-tide-for-blazing-the-trail/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=28 May 2016|date=18 May 2016|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
9rw8y2iar09powxuk5yly2yn2r9wttj
Ayedaade Government High School
0
32158
184494
133227
2026-08-27T11:11:49Z
MOIBARDE
10068
Add links and references
184494
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Duɗal laamu Ayedaade''' ko duɗal mawngal to [[Ikire]], laamu nokkuure [[Irewole]], diiwaan Osun, [[Naajeeriya]]. Nde mahiraa ko fotde 3 000 almuudo.Gomnaajo Osun, [[Rauf Aregbesola]], e jaagorgal jaŋde leydi ndii, [[Adamu Adamu]], tawtoraama udditgol duɗal ngal e hitaande 2018.<ref>{{cite news|url=http://www.osundefender.com/aregbesola-set-to-commission-ayedaade-government-high-school-ikire/|title=Aregbesola Set To Commission Ayedaade Government High School, Ikire|newspaper=[[Osun Defender]]|date=2018-06-26|access-date=2018-07-01}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.osundefender.com/photonews-aregbesola-adamu-commission-ayedaade-high-school-ikire/|title=PHOTONEWS: Aregbesola, Adamu Commission Ayedaade High School, Ikire|newspaper=[[Osun Defender]]|access-date=2018-07-01}}</ref>
== Tuugnorgal ==
n44fiaq6vcivu5oiova5l4g9crav0ej
184495
184494
2026-08-27T11:12:40Z
MOIBARDE
10068
Add a category
184495
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Duɗal laamu Ayedaade''' ko duɗal mawngal to [[Ikire]], laamu nokkuure [[Irewole]], diiwaan Osun, [[Naajeeriya]]. Nde mahiraa ko fotde 3 000 almuudo.Gomnaajo Osun, [[Rauf Aregbesola]], e jaagorgal jaŋde leydi ndii, [[Adamu Adamu]], tawtoraama udditgol duɗal ngal e hitaande 2018.<ref>{{cite news|url=http://www.osundefender.com/aregbesola-set-to-commission-ayedaade-government-high-school-ikire/|title=Aregbesola Set To Commission Ayedaade Government High School, Ikire|newspaper=[[Osun Defender]]|date=2018-06-26|access-date=2018-07-01}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.osundefender.com/photonews-aregbesola-adamu-commission-ayedaade-high-school-ikire/|title=PHOTONEWS: Aregbesola, Adamu Commission Ayedaade High School, Ikire|newspaper=[[Osun Defender]]|access-date=2018-07-01}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
pqfiucyof2sn4no1ou9d1se1oey37ez
Bells Comprehensive Secondary School
0
32159
184492
134096
2026-08-27T11:05:53Z
MOIBARDE
10068
Add links and references
184492
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Duɗal hakkundeewal mawngal''' Bells ngam sukaaɓe worɓe e rewɓe ko duɗal hakkundeewal gonngal to Ota, [[diiwaan Ogun]], leydi [[Najeriya]]. Duɗal ngal ina janngina fotde 500-1000 almuudo.<ref name="Admin">[https://web.archive.org/web/20080510174443/http://www.thebellsschools.org/team.php Board of Directors and Staff] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080510174443/http://www.thebellsschools.org/team.php|date=May 10, 2008}}. Bells Comprehensive Secondary School. Retrieved on 2008-08-22.</ref><ref name="About">[https://web.archive.org/web/20080619184856/http://www.thebellsschools.org/pages_about.php About Us] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619184856/http://www.thebellsschools.org/pages_about.php|date=June 19, 2008}}. Bells Comprehensive Secondary School. Retrieved on 2008-08-22.</ref>
== Tuugnorgal ==
e9dmowui050q5nmi9xd7w2ahcr4urtl
184493
184492
2026-08-27T11:07:23Z
MOIBARDE
10068
Add a category
184493
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Duɗal hakkundeewal mawngal''' Bells ngam sukaaɓe worɓe e rewɓe ko duɗal hakkundeewal gonngal to Ota, [[diiwaan Ogun]], leydi [[Najeriya]]. Duɗal ngal ina janngina fotde 500-1000 almuudo.<ref name="Admin">[https://web.archive.org/web/20080510174443/http://www.thebellsschools.org/team.php Board of Directors and Staff] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080510174443/http://www.thebellsschools.org/team.php|date=May 10, 2008}}. Bells Comprehensive Secondary School. Retrieved on 2008-08-22.</ref><ref name="About">[https://web.archive.org/web/20080619184856/http://www.thebellsschools.org/pages_about.php About Us] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619184856/http://www.thebellsschools.org/pages_about.php|date=June 19, 2008}}. Bells Comprehensive Secondary School. Retrieved on 2008-08-22.</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
g7xzpay46qyabw3yogtafy2wnic94fs
Bristol Academy, Abuja
0
32161
184490
133238
2026-08-27T11:02:13Z
MOIBARDE
10068
Add links
184490
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Bristol Academy''' ko duɗal hakkunde leyɗeele, duɗal leslesal e duɗal hakkundeewal to [[Karu]], [[Abuja]], leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], sosaa ko e [[lewru]] suwee 2002.<ref>{{cite web|url=https://hundred.org/en/innovations/safsms|title=Information management system tailored to provide easy data management, time and cost saving tools.|last=Okoli|first=Ada|publisher=SAFSMS|access-date=2021-03-31|quote=Bristol Academy is located in the Karu area of Abuja, Nigeria with a population of about 338 students and 70 staff in total. The school was founded in September 2002.}}</ref>
Ina waɗi ko ina tolnoo e 338 almuudo e 70 gollotooɗo.
== Tuugnorgal ==
a9cdfa9r17pxbkbjxdljem7ja0tjeu2
184491
184490
2026-08-27T11:03:43Z
MOIBARDE
10068
Add a category
184491
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Bristol Academy''' ko duɗal hakkunde leyɗeele, duɗal leslesal e duɗal hakkundeewal to [[Karu]], [[Abuja]], leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], sosaa ko e [[lewru]] suwee 2002.<ref>{{cite web|url=https://hundred.org/en/innovations/safsms|title=Information management system tailored to provide easy data management, time and cost saving tools.|last=Okoli|first=Ada|publisher=SAFSMS|access-date=2021-03-31|quote=Bristol Academy is located in the Karu area of Abuja, Nigeria with a population of about 338 students and 70 staff in total. The school was founded in September 2002.}}</ref>
Ina waɗi ko ina tolnoo e 338 almuudo e 70 gollotooɗo.
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Abuja]]
hfzk4ja8vrt5esoihdkp7bwcrkp7m38
Brookstone School Secondary
0
32162
184488
158645
2026-08-27T10:58:43Z
MOIBARDE
10068
Add link and reference
184488
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Duɗal hakkundeewal duɗal Brookstone''' ko duɗal gonngal e nder [[Port-Harcourt]], Niiseer,<ref>{{Cite web|title=Brookstone School Secondary - Secondary Schools in Portharcort, Ri State|url=https://www.edusko.com/school/brookstone-school-secondary-|access-date=2025-02-21|website=www.edusko.com|language=en}}</ref> e nder nokku toowɗo biyeteeɗo [[Igwuruta]]. Ina waɗi "''secondary''" e innde mum sabu kadi ina jogii ko woni e duɗal leslesal e nokku goɗɗo. Ngal sinngaa ko e hitaande alif 2006; ko adii woodgol mum, duɗe janngirɗe goɗɗe ina ngoodi e oon fannu.
== Ɓornele ==
Nokkuuji duɗe ɗee ko ɓuuɓri navy e asamaan. Almuɓɓe ɓee ina ɓoornoo wutteeji daneeji e paɗe daneeje e limce daneeje asamaan. Feereeji e kalaaji ina mbaɗa e ɓoornanteeri dingiral, ko bulo, boɗeeji, boɗeeji e ɓaleeji. Nokkuuji dingiral ina mbaɗi kaaƴe tedduɗe : bulo ngam safir, boɗeejo ngam rubi, oole ngam topiz e verde ngam emerald.
== Curriculum ==
Duɗal ngal ina rokka jaŋde Angalteer e Nijeer fof. Almuɓɓe ina njooɗii ngam ekkolaaji winndereeji e nokkuuji ko wayi no ƴeewndo hakkunde leyɗeele Cambridge (CIE), Diiso wiɗto ngenndiijo (NECO), Seedantaagal hakkunde leyɗeele hakkunde jaŋde hakkundeere (IGCSE), e seedantaagal jaŋde toownde [[Afriknaaɓe Ameriknaaɓe e New York (laamu)|Afrik]] hirnaange (WASSCE), Test [[ɗemngal]] Engele ko ɗemngal caggal leydi (TOEFL), jarribo ƴeewndo Standard. Ɗee ekkolaaji ina ƴettee e toɓɓe ceertuɗe e nder duuɓi jeegom ɗii fof e nder duɗal ngal.
== Pijirlooji e golle ==
Porogaraam duɗal ngal ina addana golle dingiral keewɗe, ko wayi no basket, fuku koyɗe, atletik, ''tennis'' ''table'' e tennis gaas, waɗde ballal wonande janngooɓe fatterɓe. Kippu fuku duɗal oo ina haɓa e kawgel ceertungel.
Duɗal ngal ina jogii kadi golle ɗe ngonaa dingiral hono ''Press Club'', ''Drama Club'', ''Art Club'', ''Swimming Club'' e ''club ICT''. Sahaa e saha duɗal ngal nawra almuɓɓe e yah-ngartaaji ladde haa Farayse.
== Ƴeew kadi ==
Doggol duɗe e nder Port Harcourt
== Tuugnorgal ==
bwuyc8vf1dsdq367zq81auzl1xrmbms
184489
184488
2026-08-27T10:59:39Z
MOIBARDE
10068
Add a category
184489
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Duɗal hakkundeewal duɗal Brookstone''' ko duɗal gonngal e nder [[Port-Harcourt]], Niiseer,<ref>{{Cite web|title=Brookstone School Secondary - Secondary Schools in Portharcort, Ri State|url=https://www.edusko.com/school/brookstone-school-secondary-|access-date=2025-02-21|website=www.edusko.com|language=en}}</ref> e nder nokku toowɗo biyeteeɗo [[Igwuruta]]. Ina waɗi "''secondary''" e innde mum sabu kadi ina jogii ko woni e duɗal leslesal e nokku goɗɗo. Ngal sinngaa ko e hitaande alif 2006; ko adii woodgol mum, duɗe janngirɗe goɗɗe ina ngoodi e oon fannu.
== Ɓornele ==
Nokkuuji duɗe ɗee ko ɓuuɓri navy e asamaan. Almuɓɓe ɓee ina ɓoornoo wutteeji daneeji e paɗe daneeje e limce daneeje asamaan. Feereeji e kalaaji ina mbaɗa e ɓoornanteeri dingiral, ko bulo, boɗeeji, boɗeeji e ɓaleeji. Nokkuuji dingiral ina mbaɗi kaaƴe tedduɗe : bulo ngam safir, boɗeejo ngam rubi, oole ngam topiz e verde ngam emerald.
== Curriculum ==
Duɗal ngal ina rokka jaŋde Angalteer e Nijeer fof. Almuɓɓe ina njooɗii ngam ekkolaaji winndereeji e nokkuuji ko wayi no ƴeewndo hakkunde leyɗeele Cambridge (CIE), Diiso wiɗto ngenndiijo (NECO), Seedantaagal hakkunde leyɗeele hakkunde jaŋde hakkundeere (IGCSE), e seedantaagal jaŋde toownde [[Afriknaaɓe Ameriknaaɓe e New York (laamu)|Afrik]] hirnaange (WASSCE), Test [[ɗemngal]] Engele ko ɗemngal caggal leydi (TOEFL), jarribo ƴeewndo Standard. Ɗee ekkolaaji ina ƴettee e toɓɓe ceertuɗe e nder duuɓi jeegom ɗii fof e nder duɗal ngal.
== Pijirlooji e golle ==
Porogaraam duɗal ngal ina addana golle dingiral keewɗe, ko wayi no basket, fuku koyɗe, atletik, ''tennis'' ''table'' e tennis gaas, waɗde ballal wonande janngooɓe fatterɓe. Kippu fuku duɗal oo ina haɓa e kawgel ceertungel.
Duɗal ngal ina jogii kadi golle ɗe ngonaa dingiral hono ''Press Club'', ''Drama Club'', ''Art Club'', ''Swimming Club'' e ''club ICT''. Sahaa e saha duɗal ngal nawra almuɓɓe e yah-ngartaaji ladde haa Farayse.
== Ƴeew kadi ==
Doggol duɗe e nder Port Harcourt
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
doc5eqqzgkt0myk6qh4vvtf663v8nwo
Christian Secondary Commercial School
0
32163
184346
133248
2026-08-26T12:03:32Z
MOIBARDE
10068
Add links
184346
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Duɗal njulaagu hakkundeewal Kerecee’en''' ko duɗal hakkundeewal laamu to wuro Uyo, [[Diiwal Akwa Ibom|diiwaan Akwa Ibom]] to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Iv4DAQAAIAAJ&q=Christian+Secondary+Commercial+School|title=Directory of Post-primary Education Institutions in Nigeria|last=Education|first=Nigeria Federal Ministry of|date=1971-01-01|publisher=Ministry of Information.|language=en}}</ref> <ref>{{Cite news|url=https://www.bellanaija.com/2017/02/school-principal-brutalises-student-for-being-absent-in-school/|title=School Principal Brutalises Student for Being Absent in School|work=BellaNaija|access-date=2017-03-08|language=en-US}}</ref>Ko gooto e duɗe hakkundeeje ɓurɗe ɓooyde e nder [[Diiwal Akwa Ibom|diiwaan Akwa Ibom]].[weasel words]
== Tuugnorgal ==
03s2qumhdxssjodzy63l9fo35yebrce
184347
184346
2026-08-26T12:04:48Z
MOIBARDE
10068
Add a category
184347
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Duɗal njulaagu hakkundeewal Kerecee’en''' ko duɗal hakkundeewal laamu to wuro Uyo, [[Diiwal Akwa Ibom|diiwaan Akwa Ibom]] to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=Iv4DAQAAIAAJ&q=Christian+Secondary+Commercial+School|title=Directory of Post-primary Education Institutions in Nigeria|last=Education|first=Nigeria Federal Ministry of|date=1971-01-01|publisher=Ministry of Information.|language=en}}</ref> <ref>{{Cite news|url=https://www.bellanaija.com/2017/02/school-principal-brutalises-student-for-being-absent-in-school/|title=School Principal Brutalises Student for Being Absent in School|work=BellaNaija|access-date=2017-03-08|language=en-US}}</ref>Ko gooto e duɗe hakkundeeje ɓurɗe ɓooyde e nder [[Diiwal Akwa Ibom|diiwaan Akwa Ibom]].[weasel words]
== Tuugnorgal ==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Diiwaan Akwa Ibom]]
54uhzdgtdb5kxnn0xmbn5hl6be38n83
College of Education and Legal Studies, Nguru
0
32164
184345
184344
2026-08-26T11:59:59Z
MOIBARDE
10068
Add a category
184345
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Kolleji janngirde e janngirde sariya, Nguru''' ko janngirde mawnde laamu [[lesdi]] ndi'i, woni haa [[Nguru]], lesdi Yobe, lesdi [[Naajeeriya]]. ''Provost'' jooni oo ko Abba Idriis Aadama.<ref>{{Cite news|title=Delisting Colleges of Legal Studies from TetFund Intervention: A Call for Reconsideration|url=https://dailytrust.com/delisting-colleges-of-legal-studies-from-tetfund-intervention-a-call-for-reconsideration|access-date=2021-09-03|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021-05-14|title=College of Education and Legal Studies Admission List 2020/2021|url=https://www.myschoolgist.com/ng/coels-admission-list/|access-date=2021-09-03|website=www.myschoolgist.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|date=2017-01-12|title=Yobe releases N104m for students on scholarships|url=https://m.guardian.ng/appointments/yobe-releases-n104m-for-students-on-scholarships/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-09-03|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
== Tariya ==
Koolaaɗo kuuɓal jaŋde e sariya, [[Nguru]] sosaa ko e hitaande ndungu 2000. Ko adii fof ko duɗal [[Atiku Abubakar]] koolaaɗo kuuɓal sariya e [[lislaam]] [[Nguru]]. Koolaaɗo kuuɓal oo ina rokka hannde 20 NCE e 10 ''Diploma'' e nder gannde, sariya, jaŋde, jaŋde njuɓɓudi, naalankaagal e gannde renndo.<ref>{{Cite web|title=Directorates|url=https://coels.edu.ng/index.php/directorates|access-date=2021-09-03|website=coels.edu.ng}}</ref>
== Kurseeji ==
*Juɓɓule ɗee ina ndokka ɗeeɗoo course ;<ref>{{Cite web|date=2021-07-14|title=College of Education and Legal Studies COELS School Fees 2021/2022|url=https://o3schools.com/coels-school-fees/|access-date=2021-09-03|website=O3schools|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Official List of Courses Offered in Atiku Abubakar College of Legal and Islamic Studies (AACOLIS) - Myschool|url=https://myschool.ng/classroom/institution-courses/atiku-abubakar-college-of-legal-and-islamic-studies|access-date=2021-09-03|website=myschool.ng|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2021-02-05|title=College of Education and Legal Studies Admission Form 2020/2021|url=https://www.myschoolgist.com/ng/coels-nguru-admission-form/|access-date=2021-09-03|website=www.myschoolgist.com|language=en}}</ref>
*[[Jannde Lislaam]]
*[[Hausare|Hawsa]]
*[[Inglisia]]
*Faggudu
*Hiisawal
*Ganndal kuuɓtodinngal
*Ganndal ordinateer
*Jannde renndo
== Arab ==
Ƴellitaare Gollondiral e Renndo
Konte e ƴeewndorɗe
== Golle Renndo e Njuɓɓudi ==
Jam e Ƴellitaare Feere
== Njuɓɓudi laamu ==
Njuɓɓudi njulaagu
== Ganndal defterdu e humpito ==
Jaŋde ganndal Qur’aana
== Sariya siwil ==
Shari’a e sariya siwil
==Himobe==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Yobe state]]
[[Category:Nguru]]
75vuyjy11pfj2186qsjm8rp7p32c3bq
Lycée français Marcel-Pagnol d'Abuja
0
32171
184483
183973
2026-08-27T01:47:33Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 5 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
184483
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''École Française d'Abuja Marcel Pagnol''' ko duɗal hakkunde leyɗeele [[Farayse]] e nder diiwaan Kaura, [[Abuja]], leydi Nijeer.<ref name="AEFE2">"[https://web.archive.org/web/20201023024027/https://www.aefe.fr/reseau-scolaire-mondial/rechercher-un-etablissement/nigeria-abuja-ecole-francaise-marcel-pagnol École française Marcel-Pagnol d'Abuja]." [[AEFE]]. Retrieved on May 12, 2015. "Kaura district, after Prince and Princess Estate 2, Abuja"</ref> Ina huutoroo toɓɓe maternelle (duɗal leslesal) rewrude e lycée (duɗal hakkundeewal walla duɗal go’aɓal).<ref>"[http://hedrasculpt.com/structure.html Structure]." ''École Française Marcel Pagnol''. Retrieved on April 24, 2015.</ref> Gila hitaande 2015 duɗal ngal ina janngina to bannge toowɗo haa troisième e huutoraade porogaraam jaŋde to woɗɗi (CNED) ngam ES seconde e prèmière.<ref name="AEFE3">"[https://web.archive.org/web/20201023024027/https://www.aefe.fr/reseau-scolaire-mondial/rechercher-un-etablissement/nigeria-abuja-ecole-francaise-marcel-pagnol École française Marcel-Pagnol d'Abuja]." [[AEFE]]. Retrieved on May 12, 2015. "Kaura district, after Prince and Princess Estate 2, Abuja"</ref>
Nde ɗon ɓadii Estaad ''Prince and Princess'' nden nde ɗon ɓadii luumo Kaura,<ref>"[https://web.archive.org/web/20150814161146/http://hedrasculpt.com/contact.html Comment nous contacter.]" École Française Marcel Pagnol. Retrieved on 12 May 2015. "L'école française Marcel Pagnol se situe à côté de "Prince and Princess estate" après Kaura Market."</ref> haa woyla [[Abuja]].<ref name="Hist2">"[https://web.archive.org/web/20190914034432/http://www.ecolefrancaiseabuja.com/Fr/Notre-Ecole/Notre-Histoire Notre histoire]." École Française Marcel Pagnol. Retrieved on 1 July 2018.</ref>
== Tariya ==
Nde udditaa ko hitaande 1998 e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde ''Life Camp'' BNL ; nokku mum hannde biyeteeɗo Prince and Princess Estate udditaa ko e lewru abriil 2010. Peewnugol ngol fuɗɗii ko e lewru suwee 2009.<ref name="Hist3">"[https://web.archive.org/web/20190914034432/http://www.ecolefrancaiseabuja.com/Fr/Notre-Ecole/Notre-Histoire Notre histoire]." École Française Marcel Pagnol. Retrieved on 1 July 2018.</ref>
== Ƴeew kadi ==
portal Nijeer bannge
portal [[Farayse]] bannge
icon Portal Duɗe
Duɗal [[Farayse]] to leydi Nijeer
== Tuugnorgal ==
55luqubsvvsa1ibvseuzsu2k3yhyh7y
Woodlyne Robuste
0
35589
184487
149026
2026-08-27T03:36:45Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
184487
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ketura Woodlyne Robuste''' (jibinaa ko 25 abriil 1992), ganndiraaɗo '''Woodlyne Robuste''', ko fukuyanke Haitinaajo, fiyoowo fuku koyɗe hakkundeejo. O woniino tergal e kippu ngenndiijo rewɓe [[Hayti|Haiti]].<ref>[https://web.archive.org/web/20200203171503/http://www.ancillachargers.com/roster/19/9/1305.php Woodlyne Robuste] on ancillachargers.com</ref>
== Golle winndereeje ==
Njoɓɗeele e njeñtudi ina limta limre golle Haiti ko adii
No. Ñalngu Nokku Gaño Njoɓdi Njeñtudi Kawgel
1
23 lewru bowte hitaande 2015 Stade Juan Ramon Lubriel, Bayamon, Porto Riko Grenada
2-0
13-0
Koolaaɗo kuuɓal CONCACAF 2016 ngam tawtoreede kawgel Olimpiyaade rewɓe
== Tuugnorgal ==
0j8ghwfpejl79lorlud3y6m0a7fbvdo
Callow, Herefordshire
0
41316
184482
169175
2026-08-26T23:30:49Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
184482
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Callow''' ko wuro e parsel siwil to Herefordshire, Angalteer, fotde 6,4 km to fuɗnaange Hereford. Eklesiya oo ko St Mary.
== Geography ==
Callow woni ko e diiwaan West Midlands to Angalteer, ina fawii e nder diiwaan parlemaa Hereford e Herefordshire worgo. Wuro ngo ina taarnaa e leydi ndema e koɗli leefɗi sifaaji ladde Herefordshire. Nokkuuji ɓadiiɗi ɗii ko Aconbury e wuro Portway.
Tariya
Daartol Callow ina yahra e yontaaji hakkundeeji, ina waɗi seedeeji ko adii ɗuum ko yimɓe hoɗnoo e nokkuuji koɗdiiɗi ɗii.[citation needed]
== Eklesiya St. Mary’s ==
Eklesiya St. Mary’s, suudu limtaandu to Grade II, woni nokkuure taariiha ɓurdunde anndeego nder wuro man. Eklesiya hannde oo, ko mahoowo L. Johnson mahi ɗum e hitaande 1830, Lloyd Oswald ɓeydi ɗum e hitaande 1884. Eklesiya oo uddaama ngam dewal e hitaande 1994 kono ina heddii e wonde huunde maantiniinde e mahdi e daartol wuro ngoo. Eklesiya oo mahaa ko e kaaƴe ɓutte ɗe kaaƴe ɓutte e kaaƴe ɓutte ɗe mbaydiiji ɓutte, dow mum ko dow ŋoral ŋoral Welsh. Ina waɗi tower hirnaange, nave bay ɗiɗi, chancel bay gooto, vestry, e suudu organ. E nder heen, eklesiya oo ina waɗi binndi teeminannde 13ɓiire, monumndaaji mahol ceertuɗi ummoraade e eklesiya arano oo, e windooji gilaasiiji ciftortooɗi yimɓe teskinɓe e nokku hee, ina heen Caroline Horton e John Horton.
== Laamu ==
Callow ina laamii e toɓɓere nokkuure ndee ko Diisnondiral Parrois Callow e Haywood, ngal kadi ina toppitii parroisseeji koɗdiiɗi ɗii, hono Haywood e Grafton. Diiso parrois ina yeewta geɗe nokkuuje ɗee, ina lomtoo renndo ngoo e nder njuɓɓudi laamu ɓurndi yaajde e nder Diiso Herefordshire.
== Renndo e kuutoragol leydi ==
Wuro ngoo ina jogii sifaa teeru, ko ɓuri heewde e leydi ndii ina huutoree ngam ndema. Callow alaa ƴellitaare njulaagu walla hoɗorde mawnde, ina reena nokku mum daartol e durngol. Nokku koɗki ina heewi yahde e golle ladde.<ref>"Church of St Mary, Callow." Historic England. https://historicengland.org.uk/listing/the-list/list-entry/1166802</ref><ref>"Callow and Haywood Parish Council." Callow Haywood Parish Council. https://web.archive.org/web/20250315134724/https://callowhaywoodpc.org.uk/</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
17u6vh9f0hzgy97n6q4hyar66iv1150
Zentsūji Station
0
43716
184348
2026-08-26T12:37:06Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgal Zentsūji (善通寺駅, Zentsūji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Zentsūji, e nder diiwaan Kagawa, to leydi Japon. Ko JR Shikoku huutortoo ɗum, ina jogii limoore station "D14". Diidi Staasiyoŋ Zentsūji ina huutoree e laana Dosan JR Shikoku, ina woni 6,0 km (3,7 mi) e fuɗɗoode laana kaa to Tadotsu, e 38,7 kiloomeeteer to Takamatsu Tooɓere Stasiyoŋ Zentsūji ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo d..."
184348
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Zentsūji (善通寺駅, Zentsūji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Zentsūji, e nder diiwaan Kagawa, to leydi Japon. Ko JR Shikoku huutortoo ɗum, ina jogii limoore station "D14". Diidi Staasiyoŋ Zentsūji ina huutoree e laana Dosan JR Shikoku, ina woni 6,0 km (3,7 mi) e fuɗɗoode laana kaa to Tadotsu, e 38,7 kiloomeeteer to Takamatsu Tooɓere Stasiyoŋ Zentsūji ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere e laabi tati. Platform 1 woni platform mawɗo ngam yah-ngartaa laabi ɗiɗi. Platform 2 huutortee ko nde won caɗeele liggorde leslesre yaltoore. Ko ɓuri heewde, Platform 3 huutortee tan ko nde njuɓɓinta laaɗe diwooje keewɗe. Plateauji ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Staasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe, kono subaka law e caggal 19w00h, alaa ko toppitii ɗum. Stations gonɗe saraaji ɗii " Kugal " JR Shikoku Line Dosan Konzoji - Kotohira Tariya Stasiyoŋ Zentsūji udditaa ñalnde 23 mee 1899, hono Staasiyoŋ Yoshida (吉田駅) innde mum waylaa e innde mum hannde ndee ñalnde 15 lewru nduu e hitaande ndee. E privatisaasiyoŋ JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Shikoku. Suudu station leɗɗe nduu toɗɗaama jeyi pinal binnditagol e hitaande 2002. Nokku taariindi Zentsū-ji, suudu dewal 75 dow hijjoore Shikoku Garrison Zentsuji konu leydi Japon ngam haɓaade hoore mum Duɗal jaaɓi haaɗtirde Jinsei Gakuen Duɗal jaaɓi haaɗtirde Zentsuji gadanal to diiwaan Kagawa Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
50l6bo2rsog40ghu3r84dh41vnlymib
184349
184348
2026-08-26T12:37:30Z
Ilya Discuss
10103
184349
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgal Zentsūji (善通寺駅, Zentsūji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Zentsūji, e nder diiwaan Kagawa, to leydi Japon. Ko JR Shikoku huutortoo ɗum, ina jogii limoore station "D14". Diidi Staasiyoŋ Zentsūji ina huutoree e laana Dosan JR Shikoku, ina woni 6,0 km (3,7 mi) e fuɗɗoode laana kaa to Tadotsu, e 38,7 kiloomeeteer to Takamatsu Tooɓere Stasiyoŋ Zentsūji ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere e laabi tati. Platform 1 woni platform mawɗo ngam yah-ngartaa laabi ɗiɗi. Platform 2 huutortee ko nde won caɗeele liggorde leslesre yaltoore. Ko ɓuri heewde, Platform 3 huutortee tan ko nde njuɓɓinta laaɗe diwooje keewɗe. Plateauji ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Staasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe, kono subaka law e caggal 19w00h, alaa ko toppitii ɗum. Stations gonɗe saraaji ɗii " Kugal " JR Shikoku Line Dosan Konzoji - Kotohira Tariya Stasiyoŋ Zentsūji udditaa ñalnde 23 mee 1899, hono Staasiyoŋ Yoshida (吉田駅) innde mum waylaa e innde mum hannde ndee ñalnde 15 lewru nduu e hitaande ndee. E privatisaasiyoŋ JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Shikoku. Suudu station leɗɗe nduu toɗɗaama jeyi pinal binnditagol e hitaande 2002. Nokku taariindi Zentsū-ji, suudu dewal 75 dow hijjoore Shikoku Garrison Zentsuji konu leydi Japon ngam haɓaade hoore mum Duɗal jaaɓi haaɗtirde Jinsei Gakuen Duɗal jaaɓi haaɗtirde Zentsuji gadanal to diiwaan Kagawa Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
hfl1qt68ytdzqt2ud6mugy5h8x6dxs4
184350
184349
2026-08-26T12:39:28Z
Ilya Discuss
10103
184350
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Zentsūji''' (善通寺駅, Zentsūji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Zentsūji, e nder diiwaan Kagawa, to leydi Japon.
== Ko JR Shikoku ==
huutortoo ɗum, ina jogii limoore station "D14". Diidi Staasiyoŋ Zentsūji ina huutoree e laana Dosan JR Shikoku, ina woni 6,0 km (3,7 mi) e fuɗɗoode laana kaa to Tadotsu, e 38,7 kiloomeeteer to Takamatsu Tooɓere Stasiyoŋ Zentsūji ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere e laabi tati. Platform 1 woni platform mawɗo ngam yah-ngartaa laabi ɗiɗi. Platform 2 huutortee ko nde won caɗeele liggorde leslesre yaltoore. Ko ɓuri heewde, Platform 3 huutortee tan ko nde njuɓɓinta laaɗe diwooje keewɗe.
== Plateauji ==
ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Staasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe, kono subaka law e caggal 19w00h, alaa ko toppitii ɗum. Stations gonɗe saraaji ɗii " Kugal " JR Shikoku Line Dosan Konzoji - Kotohira Tariya Stasiyoŋ Zentsūji udditaa ñalnde 23 mee 1899, hono Staasiyoŋ Yoshida (吉田駅) innde mum waylaa e innde mum hannde ndee ñalnde 15 lewru nduu e hitaande ndee. E privatisaasiyoŋ JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Shikoku. Suudu station leɗɗe nduu toɗɗaama jeyi pinal binnditagol e hitaande 2002.
Nokku taariindi Zentsū-ji, suudu dewal 75 dow hijjoore Shikoku Garrison Zentsuji konu leydi Japon ngam haɓaade hoore mum Duɗal jaaɓi haaɗtirde Jinsei Gakuen Duɗal jaaɓi haaɗtirde Zentsuji gadanal to diiwaan Kagawa
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
q63r2ebns1g0r4ko6rvkh3wetuwm9ws
184351
184350
2026-08-26T12:40:30Z
Ilya Discuss
10103
184351
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Zentsūji''' (善通寺駅, Zentsūji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Zentsūji, e nder diiwaan Kagawa, to leydi Japon.<ref name="dosanstation">{{cite web|url=http://www.jr-shikoku.co.jp/global/pdf_numbering/map.pdf|title=Shikoku Railway Route Map|publisher=[[JR Shikoku]]|access-date=25 November 2017}}</ref>
== Ko JR Shikoku ==
huutortoo ɗum, ina jogii limoore station "D14". Diidi Staasiyoŋ Zentsūji ina huutoree e laana Dosan JR Shikoku, ina woni 6,0 km (3,7 mi) e fuɗɗoode laana kaa to Tadotsu, e 38,7 kiloomeeteer to Takamatsu Tooɓere Stasiyoŋ Zentsūji ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere e laabi tati. Platform 1 woni platform mawɗo ngam yah-ngartaa laabi ɗiɗi. Platform 2 huutortee ko nde won caɗeele liggorde leslesre yaltoore. Ko ɓuri heewde, Platform 3 huutortee tan ko nde njuɓɓinta laaɗe diwooje keewɗe.
== Plateauji ==
ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Staasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe, kono subaka law e caggal 19w00h, alaa ko toppitii ɗum. Stations gonɗe saraaji ɗii " Kugal " JR Shikoku Line Dosan Konzoji - Kotohira Tariya Stasiyoŋ Zentsūji udditaa ñalnde 23 mee 1899, hono Staasiyoŋ Yoshida (吉田駅) innde mum waylaa e innde mum hannde ndee ñalnde 15 lewru nduu e hitaande ndee. E privatisaasiyoŋ JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Shikoku. Suudu station leɗɗe nduu toɗɗaama jeyi pinal binnditagol e hitaande 2002.
Nokku taariindi Zentsū-ji, suudu dewal 75 dow hijjoore Shikoku Garrison Zentsuji konu leydi Japon ngam haɓaade hoore mum Duɗal jaaɓi haaɗtirde Jinsei Gakuen Duɗal jaaɓi haaɗtirde Zentsuji gadanal to diiwaan Kagawa
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
no0vnno645gfhtikv0h5pj8fu0jqagp
184352
184351
2026-08-26T12:41:32Z
Ilya Discuss
10103
184352
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Zentsūji''' (善通寺駅, Zentsūji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Zentsūji, e nder diiwaan Kagawa, to leydi Japon.<ref name="dosanstation">{{cite web|url=http://www.jr-shikoku.co.jp/global/pdf_numbering/map.pdf|title=Shikoku Railway Route Map|publisher=[[JR Shikoku]]|access-date=25 November 2017}}</ref>
== Ko JR Shikoku ==
huutortoo ɗum, ina jogii limoore station "D14". Diidi Staasiyoŋ Zentsūji ina huutoree e laana Dosan JR Shikoku, ina woni 6,0 km (3,7 mi) e fuɗɗoode laana kaa to Tadotsu, e 38,7 kiloomeeteer to Takamatsu Tooɓere Stasiyoŋ Zentsūji ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere e laabi tati. Platform 1 woni platform mawɗo ngam yah-ngartaa laabi ɗiɗi. Platform 2 huutortee ko nde won caɗeele liggorde leslesre yaltoore. Ko ɓuri heewde, Platform 3 huutortee tan ko nde njuɓɓinta laaɗe diwooje keewɗe..<ref name="kukan">{{cite web|url=http://www.kukanzeneki.net/all/tado-awa/7.html|title=土讃線 多度津-阿波池田間 その7|trans-title=Dosan Line Tadotsu - Awa-Ikeda Part 7|access-date=13 December 2017|website=kukanzeneki.net}}</ref><ref name="dosanstation2">{{cite web|url=http://www.jr-shikoku.co.jp/global/pdf_numbering/map.pdf|title=Shikoku Railway Route Map|publisher=[[JR Shikoku]]|access-date=25 November 2017}}</ref>
== Plateauji ==
ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Staasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe, kono subaka law e caggal 19w00h, alaa ko toppitii ɗum. Stations gonɗe saraaji ɗii " Kugal " JR Shikoku Line Dosan Konzoji - Kotohira Tariya Stasiyoŋ Zentsūji udditaa ñalnde 23 mee 1899, hono Staasiyoŋ Yoshida (吉田駅) innde mum waylaa e innde mum hannde ndee ñalnde 15 lewru nduu e hitaande ndee. E privatisaasiyoŋ JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Shikoku. Suudu station leɗɗe nduu toɗɗaama jeyi pinal binnditagol e hitaande 2002.
Nokku taariindi Zentsū-ji, suudu dewal 75 dow hijjoore Shikoku Garrison Zentsuji konu leydi Japon ngam haɓaade hoore mum Duɗal jaaɓi haaɗtirde Jinsei Gakuen Duɗal jaaɓi haaɗtirde Zentsuji gadanal to diiwaan Kagawa
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
il8plcw6i9cc0ruzqc489cg4eq1wpyo
184353
184352
2026-08-26T12:42:43Z
Ilya Discuss
10103
184353
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Zentsūji''' (善通寺駅, Zentsūji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Zentsūji, e nder diiwaan Kagawa, to leydi Japon.<ref name="dosanstation">{{cite web|url=http://www.jr-shikoku.co.jp/global/pdf_numbering/map.pdf|title=Shikoku Railway Route Map|publisher=[[JR Shikoku]]|access-date=25 November 2017}}</ref>
== Ko JR Shikoku ==
huutortoo ɗum, ina jogii limoore station "D14". Diidi Staasiyoŋ Zentsūji ina huutoree e laana Dosan JR Shikoku, ina woni 6,0 km (3,7 mi) e fuɗɗoode laana kaa to Tadotsu, e 38,7 kiloomeeteer to Takamatsu Tooɓere Stasiyoŋ Zentsūji ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere e laabi tati. Platform 1 woni platform mawɗo ngam yah-ngartaa laabi ɗiɗi. Platform 2 huutortee ko nde won caɗeele liggorde leslesre yaltoore. Ko ɓuri heewde, Platform 3 huutortee tan ko nde njuɓɓinta laaɗe diwooje keewɗe..<ref name="kukan">{{cite web|url=http://www.kukanzeneki.net/all/tado-awa/7.html|title=土讃線 多度津-阿波池田間 その7|trans-title=Dosan Line Tadotsu - Awa-Ikeda Part 7|access-date=13 December 2017|website=kukanzeneki.net}}</ref><ref name="dosanstation2">{{cite web|url=http://www.jr-shikoku.co.jp/global/pdf_numbering/map.pdf|title=Shikoku Railway Route Map|publisher=[[JR Shikoku]]|access-date=25 November 2017}}</ref>
== Plateauji ==
ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Staasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe, kono subaka law e caggal 19w00h, alaa ko toppitii ɗum.<ref name="teishajo">{{Teishajo|II|664}}</ref>
Stations gonɗe saraaji ɗii " Kugal " JR Shikoku Line Dosan Konzoji - Kotohira Tariya Stasiyoŋ Zentsūji udditaa ñalnde 23 mee 1899, hono Staasiyoŋ Yoshida (吉田駅) innde mum waylaa e innde mum hannde ndee ñalnde 15 lewru nduu e hitaande ndee. E privatisaasiyoŋ JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Shikoku. Suudu station leɗɗe nduu toɗɗaama jeyi pinal binnditagol e hitaande 2002.
Nokku taariindi Zentsū-ji, suudu dewal 75 dow hijjoore Shikoku Garrison Zentsuji konu leydi Japon ngam haɓaade hoore mum Duɗal jaaɓi haaɗtirde Jinsei Gakuen Duɗal jaaɓi haaɗtirde Zentsuji gadanal to diiwaan Kagawa
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
5zldfposl7092ncbqnuqqlxtmqzlpjb
184354
184353
2026-08-26T12:43:52Z
Ilya Discuss
10103
184354
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Zentsūji''' (善通寺駅, Zentsūji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Zentsūji, e nder diiwaan Kagawa, to leydi Japon.<ref name="dosanstation">{{cite web|url=http://www.jr-shikoku.co.jp/global/pdf_numbering/map.pdf|title=Shikoku Railway Route Map|publisher=[[JR Shikoku]]|access-date=25 November 2017}}</ref>
== Ko JR Shikoku ==
huutortoo ɗum, ina jogii limoore station "D14". Diidi Staasiyoŋ Zentsūji ina huutoree e laana Dosan JR Shikoku, ina woni 6,0 km (3,7 mi) e fuɗɗoode laana kaa to Tadotsu, e 38,7 kiloomeeteer to Takamatsu Tooɓere Stasiyoŋ Zentsūji ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere e laabi tati. Platform 1 woni platform mawɗo ngam yah-ngartaa laabi ɗiɗi. Platform 2 huutortee ko nde won caɗeele liggorde leslesre yaltoore. Ko ɓuri heewde, Platform 3 huutortee tan ko nde njuɓɓinta laaɗe diwooje keewɗe..<ref name="kukan">{{cite web|url=http://www.kukanzeneki.net/all/tado-awa/7.html|title=土讃線 多度津-阿波池田間 その7|trans-title=Dosan Line Tadotsu - Awa-Ikeda Part 7|access-date=13 December 2017|website=kukanzeneki.net}}</ref><ref name="dosanstation2">{{cite web|url=http://www.jr-shikoku.co.jp/global/pdf_numbering/map.pdf|title=Shikoku Railway Route Map|publisher=[[JR Shikoku]]|access-date=25 November 2017}}</ref>
== Plateauji ==
ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Staasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe, kono subaka law e caggal 19w00h, alaa ko toppitii ɗum.<ref name="teishajo">{{Teishajo|II|664}}</ref>
Stations gonɗe saraaji ɗii " Kugal " JR Shikoku Line Dosan Konzoji - Kotohira Tariya Stasiyoŋ Zentsūji udditaa ñalnde 23 mee 1899, hono Staasiyoŋ Yoshida (吉田駅) innde mum waylaa e innde mum hannde ndee ñalnde 15 lewru nduu e hitaande ndee. E privatisaasiyoŋ JNR ñalnde 1 abriil 1987, njiimaandi station oo arti e juuɗe JR Shikoku. Suudu station leɗɗe nduu toɗɗaama jeyi pinal binnditagol e hitaande 2002.<ref name="teishajo2" /><ref>{{Teishajo|I|217}}</ref><ref name="Bunka">{{cite web|url=https://bunka.nii.ac.jp/heritages/detail/149295|title=JR善通寺駅本屋舎|work=Cultural Heritage Online|publisher=Agency for Cultural Affairs|language=Japanese|accessdate=25 October 2022}}</ref>
Nokku taariindi Zentsū-ji, suudu dewal 75 dow hijjoore Shikoku Garrison Zentsuji konu leydi Japon ngam haɓaade hoore mum Duɗal jaaɓi haaɗtirde Jinsei Gakuen Duɗal jaaɓi haaɗtirde Zentsuji gadanal to diiwaan Kagawa
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
to1mamv8aaaihnrjpddy86x3psr9knq
Aira Station
0
43717
184355
2026-08-26T12:46:19Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgal Aira (姶良駅, Aira-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 447,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesal e nder nokku keewɗo faayiida. Alaa galle station. To daande maayo ngoo, ko ɓuu..."
184355
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Aira (姶良駅, Aira-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 447,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesal e nder nokku keewɗo faayiida. Alaa galle station. To daande maayo ngoo, ko ɓuuɓri sosaa ɗo windo tikket gollotooɓe e mum woni. Heen bannge gooto e ɗuum, ina waɗi nokku ɗo reentortee ɗoo, ina waɗi heen jooɗorɗe. Bannge goɗɗo oo e windo tikket oo ko masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji e jaŋngugol kaayitaaji SUGOCA e diwgol juutngol jahdungol e laylaytol ngol. Platform oo ina heewi ɓuuɓde no feewi. E nokku gooto ɗo plateau oo ɓuri yaajde, won jooɗorɗe e masiŋ charge SUGOCA ina ndokkee. Koɗorɗe welooji ina ndokkee e saraaji station oo. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Yiyngo e dow laylaytol station. Yiyngo e dow laylaytol station. Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e JR Kyushu ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol gonngol e laawol mawngol Nippō. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 974 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 158ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Shigetomi Posto Hiramatsu Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
pc548ypj57zuvzibmiwws1ml41eaupj
184356
184355
2026-08-26T12:46:42Z
Ilya Discuss
10103
184356
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgal Aira (姶良駅, Aira-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 447,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesal e nder nokku keewɗo faayiida. Alaa galle station. To daande maayo ngoo, ko ɓuuɓri sosaa ɗo windo tikket gollotooɓe e mum woni. Heen bannge gooto e ɗuum, ina waɗi nokku ɗo reentortee ɗoo, ina waɗi heen jooɗorɗe. Bannge goɗɗo oo e windo tikket oo ko masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji e jaŋngugol kaayitaaji SUGOCA e diwgol juutngol jahdungol e laylaytol ngol. Platform oo ina heewi ɓuuɓde no feewi. E nokku gooto ɗo plateau oo ɓuri yaajde, won jooɗorɗe e masiŋ charge SUGOCA ina ndokkee. Koɗorɗe welooji ina ndokkee e saraaji station oo. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Yiyngo e dow laylaytol station. Yiyngo e dow laylaytol station. Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e JR Kyushu ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol gonngol e laawol mawngol Nippō. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 974 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 158ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Shigetomi Posto Hiramatsu Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
5gcekwvpgbxlvkpqwg9vaglepnnai5m
184357
184356
2026-08-26T12:48:56Z
Ilya Discuss
10103
184357
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Aira''' (姶良駅, Aira-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 447,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesal e nder nokku keewɗo faayiida.
== Alaa galle ==
station. To daande maayo ngoo, ko ɓuuɓri sosaa ɗo windo tikket gollotooɓe e mum woni. Heen bannge gooto e ɗuum, ina waɗi nokku ɗo reentortee ɗoo, ina waɗi heen jooɗorɗe. Bannge goɗɗo oo e windo tikket oo ko masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji e jaŋngugol kaayitaaji SUGOCA e diwgol juutngol jahdungol e laylaytol ngol.
== Platform ==
oo ina heewi ɓuuɓde no feewi. E nokku gooto ɗo plateau oo ɓuri yaajde, won jooɗorɗe e masiŋ charge SUGOCA ina ndokkee.
== Koɗorɗe welooji ==
ina ndokkee e saraaji station oo. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Yiyngo e dow laylaytol station. Yiyngo e dow laylaytol station.
== Tariya Staasiyoŋ ==
oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e JR Kyushu ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol gonngol e laawol mawngol Nippō. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 974 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 158ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Shigetomi Posto Hiramatsu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
tfg5egsbi4qhrkrgoy16fqq40ivgm6c
184358
184357
2026-08-26T12:50:00Z
Ilya Discuss
10103
184358
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Aira''' (姶良駅, Aira-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 447,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesal e nder nokku keewɗo faayiida..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Alaa galle ==
station. To daande maayo ngoo, ko ɓuuɓri sosaa ɗo windo tikket gollotooɓe e mum woni. Heen bannge gooto e ɗuum, ina waɗi nokku ɗo reentortee ɗoo, ina waɗi heen jooɗorɗe. Bannge goɗɗo oo e windo tikket oo ko masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji e jaŋngugol kaayitaaji SUGOCA e diwgol juutngol jahdungol e laylaytol ngol.
== Platform ==
oo ina heewi ɓuuɓde no feewi. E nokku gooto ɗo plateau oo ɓuri yaajde, won jooɗorɗe e masiŋ charge SUGOCA ina ndokkee.
== Koɗorɗe welooji ==
ina ndokkee e saraaji station oo. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Yiyngo e dow laylaytol station. Yiyngo e dow laylaytol station.
== Tariya Staasiyoŋ ==
oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e JR Kyushu ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol gonngol e laawol mawngol Nippō. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 974 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 158ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Shigetomi Posto Hiramatsu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
mab2jd1u4vjsd3fj9sa4stnetl9tlsh
184359
184358
2026-08-26T12:50:55Z
Ilya Discuss
10103
184359
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Aira''' (姶良駅, Aira-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 447,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesal e nder nokku keewɗo faayiida..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Alaa galle ==
station. To daande maayo ngoo, ko ɓuuɓri sosaa ɗo windo tikket gollotooɓe e mum woni. Heen bannge gooto e ɗuum, ina waɗi nokku ɗo reentortee ɗoo, ina waɗi heen jooɗorɗe. Bannge goɗɗo oo e windo tikket oo ko masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji e jaŋngugol kaayitaaji SUGOCA e diwgol juutngol jahdungol e laylaytol ngol..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1060_aira.htm|title=姶良|trans-title=Aira|access-date=18 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=35, 93}}</ref>
== Platform ==
oo ina heewi ɓuuɓde no feewi. E nokku gooto ɗo plateau oo ɓuri yaajde, won jooɗorɗe e masiŋ charge SUGOCA ina ndokkee.
== Koɗorɗe welooji ==
ina ndokkee e saraaji station oo. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Yiyngo e dow laylaytol station. Yiyngo e dow laylaytol station.
== Tariya Staasiyoŋ ==
oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e JR Kyushu ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol gonngol e laawol mawngol Nippō. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 974 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 158ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Shigetomi Posto Hiramatsu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
9td41un1hokfmuteyfn15msoi2ex9yr
184360
184359
2026-08-26T12:51:49Z
Ilya Discuss
10103
184360
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Aira''' (姶良駅, Aira-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 447,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesal e nder nokku keewɗo faayiida..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Alaa galle ==
station. To daande maayo ngoo, ko ɓuuɓri sosaa ɗo windo tikket gollotooɓe e mum woni. Heen bannge gooto e ɗuum, ina waɗi nokku ɗo reentortee ɗoo, ina waɗi heen jooɗorɗe. Bannge goɗɗo oo e windo tikket oo ko masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji e jaŋngugol kaayitaaji SUGOCA e diwgol juutngol jahdungol e laylaytol ngol..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1060_aira.htm|title=姶良|trans-title=Aira|access-date=18 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=35, 93}}</ref>
== Platform ==
oo ina heewi ɓuuɓde no feewi. E nokku gooto ɗo plateau oo ɓuri yaajde, won jooɗorɗe e masiŋ charge SUGOCA ina ndokkee..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|title=鹿児島支店内各駅|trans-title=Stations within the Kagoshima Branch|access-date=16 June 2018|website=JRTE website|archive-date=1 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501160717/http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600511|title=姶良駅|trans-title=Aira Station|access-date=18 June 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref>
== Koɗorɗe welooji ==
ina ndokkee e saraaji station oo. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Yiyngo e dow laylaytol station. Yiyngo e dow laylaytol station.
== Tariya Staasiyoŋ ==
oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e JR Kyushu ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol gonngol e laawol mawngol Nippō. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 974 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 158ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Shigetomi Posto Hiramatsu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
29ag3i1aoww77va2ahwkstsije0drs9
184361
184360
2026-08-26T12:53:02Z
Ilya Discuss
10103
184361
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Aira''' (姶良駅, Aira-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 447,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesal e nder nokku keewɗo faayiida..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Alaa galle ==
station. To daande maayo ngoo, ko ɓuuɓri sosaa ɗo windo tikket gollotooɓe e mum woni. Heen bannge gooto e ɗuum, ina waɗi nokku ɗo reentortee ɗoo, ina waɗi heen jooɗorɗe. Bannge goɗɗo oo e windo tikket oo ko masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji e jaŋngugol kaayitaaji SUGOCA e diwgol juutngol jahdungol e laylaytol ngol..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1060_aira.htm|title=姶良|trans-title=Aira|access-date=18 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=35, 93}}</ref>
== Platform ==
oo ina heewi ɓuuɓde no feewi. E nokku gooto ɗo plateau oo ɓuri yaajde, won jooɗorɗe e masiŋ charge SUGOCA ina ndokkee..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|title=鹿児島支店内各駅|trans-title=Stations within the Kagoshima Branch|access-date=16 June 2018|website=JRTE website|archive-date=1 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501160717/http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600511|title=姶良駅|trans-title=Aira Station|access-date=18 June 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref>
== Koɗorɗe welooji ==
ina ndokkee e saraaji station oo. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. <ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=ja|pages=59}}</ref>
Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Yiyngo e dow laylaytol station. Yiyngo e dow laylaytol station.
== Tariya Staasiyoŋ ==
oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e JR Kyushu ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol gonngol e laawol mawngol Nippō. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 974 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 158ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Shigetomi Posto Hiramatsu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
6dq0rdwbzuz0mzfho8g0tywmvwvndgn
184362
184361
2026-08-26T12:54:00Z
Ilya Discuss
10103
184362
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Aira''' (姶良駅, Aira-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 447,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesal e nder nokku keewɗo faayiida..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Alaa galle ==
station. To daande maayo ngoo, ko ɓuuɓri sosaa ɗo windo tikket gollotooɓe e mum woni. Heen bannge gooto e ɗuum, ina waɗi nokku ɗo reentortee ɗoo, ina waɗi heen jooɗorɗe. Bannge goɗɗo oo e windo tikket oo ko masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji e jaŋngugol kaayitaaji SUGOCA e diwgol juutngol jahdungol e laylaytol ngol..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1060_aira.htm|title=姶良|trans-title=Aira|access-date=18 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=35, 93}}</ref>
== Platform ==
oo ina heewi ɓuuɓde no feewi. E nokku gooto ɗo plateau oo ɓuri yaajde, won jooɗorɗe e masiŋ charge SUGOCA ina ndokkee..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|title=鹿児島支店内各駅|trans-title=Stations within the Kagoshima Branch|access-date=16 June 2018|website=JRTE website|archive-date=1 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501160717/http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600511|title=姶良駅|trans-title=Aira Station|access-date=18 June 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref>
== Koɗorɗe welooji ==
ina ndokkee e saraaji station oo. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. <ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=ja|pages=59}}</ref>
Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Yiyngo e dow laylaytol station. Yiyngo e dow laylaytol station..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2022年度)|trans-title=Passengers embarking by station - Top 300 stations (Fiscal 2022)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2022ekibetsu.pdf|publisher=JR Kyushu|date=|access-date=1 May 2024}}</ref>
== Tariya Staasiyoŋ ==
oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e JR Kyushu ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol gonngol e laawol mawngol Nippō. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 974 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 158ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Shigetomi Posto Hiramatsu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ahy7f2ql9stll29pjkyorynxy58evmq
Chōsa Station
0
43718
184363
2026-08-26T12:56:05Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Chōsa (帖佐駅, Chōsa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 445,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi laylaytol bannge e laylaytol duunde ina huutoroo laabi tati e grade. Mahdi station oo ko mahdi leɗɗe e mbaadi Orop, ina waɗi suudu ɓuuɓndu...."
184363
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Chōsa (帖佐駅, Chōsa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 445,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi laylaytol bannge e laylaytol duunde ina huutoroo laabi tati e grade. Mahdi station oo ko mahdi leɗɗe e mbaadi Orop, ina waɗi suudu ɓuuɓndu. Ina waɗi nokku ɗo yimɓe njippintee, masiŋaaji otooji yeeyooɓe biyeeji, janngooɓe kaayitaaji SUGOCA e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo damal tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Yiyngo damal tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Hayato, Miyakonojo e Miyazaki 2, 3 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam yahde Kagoshima e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 abriil 1926 e juuɗe laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam ɓeydude gaaraas e laawol gonngol ngol, ngol wonnoo e oon sahaa e laawol laana njoorndi mawka Kagoshima. Kono e hitaande 1927, laawol goɗngol lelnaama gila Yatsushiro rewrude e Sendai dow daande maayo hirnaange Kyushu haa Kagoshima e ngol toɗɗaa hannde e nder laawol mawngol Kagoshima. Laawol ummoraade Yatsushiro rewrude e Hayato e Chōsa fayde Kagoshima ndeen toɗɗaa ko laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927. Haa darorɗe hitaande 1932, ɓeydagol yaajde e jokkondirde e resooji goɗɗi to fuɗnaange Hayato waɗii laawol goɗngol rokkude laawol rewrude e laawol ummoraade fuɗnaange Kshugo to fuɗnaange Kyugo. Ndeen feccere ndeeɗoo laawol fof wayliima innde Nippō Main Line ñalnde 6 desaambar 1932. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Chōsa naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 1 417 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 118ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Suudu wuro Aira Defterdu wuro Aira Laawol leydi Japon 10 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
bh45txqyd1gmu38gsnkyaghl91wf2nu
184364
184363
2026-08-26T12:56:27Z
Ilya Discuss
10103
184364
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Chōsa (帖佐駅, Chōsa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 445,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi laylaytol bannge e laylaytol duunde ina huutoroo laabi tati e grade. Mahdi station oo ko mahdi leɗɗe e mbaadi Orop, ina waɗi suudu ɓuuɓndu. Ina waɗi nokku ɗo yimɓe njippintee, masiŋaaji otooji yeeyooɓe biyeeji, janngooɓe kaayitaaji SUGOCA e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo damal tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Yiyngo damal tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Hayato, Miyakonojo e Miyazaki 2, 3 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam yahde Kagoshima e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 abriil 1926 e juuɗe laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam ɓeydude gaaraas e laawol gonngol ngol, ngol wonnoo e oon sahaa e laawol laana njoorndi mawka Kagoshima. Kono e hitaande 1927, laawol goɗngol lelnaama gila Yatsushiro rewrude e Sendai dow daande maayo hirnaange Kyushu haa Kagoshima e ngol toɗɗaa hannde e nder laawol mawngol Kagoshima. Laawol ummoraade Yatsushiro rewrude e Hayato e Chōsa fayde Kagoshima ndeen toɗɗaa ko laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927. Haa darorɗe hitaande 1932, ɓeydagol yaajde e jokkondirde e resooji goɗɗi to fuɗnaange Hayato waɗii laawol goɗngol rokkude laawol rewrude e laawol ummoraade fuɗnaange Kshugo to fuɗnaange Kyugo. Ndeen feccere ndeeɗoo laawol fof wayliima innde Nippō Main Line ñalnde 6 desaambar 1932. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Chōsa naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 1 417 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 118ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Suudu wuro Aira Defterdu wuro Aira Laawol leydi Japon 10 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
4t70i3c649b0euo3cofs91li7ku16ef
184365
184364
2026-08-26T12:59:15Z
Ilya Discuss
10103
184365
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Chōsa''' (帖佐駅, Chōsa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 445,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura.
== Tooɓere Stasiyoŋ ==
oo ina waɗi laylaytol bannge e laylaytol duunde ina huutoroo laabi tati e grade. Mahdi station oo ko mahdi leɗɗe e mbaadi Orop, ina waɗi suudu ɓuuɓndu. Ina waɗi nokku ɗo yimɓe njippintee, masiŋaaji otooji yeeyooɓe biyeeji, janngooɓe kaayitaaji SUGOCA e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi.
== Yiyngo damal ==
tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Yiyngo damal tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Hayato, Miyakonojo e Miyazaki 2, 3 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam yahde Kagoshima
e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 abriil 1926 e juuɗe laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam ɓeydude gaaraas e laawol gonngol ngol, ngol wonnoo e oon sahaa e laawol laana njoorndi mawka Kagoshima.
== Kono e hitaande ==
1927, laawol goɗngol lelnaama gila Yatsushiro rewrude e Sendai dow daande maayo hirnaange Kyushu haa Kagoshima e ngol toɗɗaa hannde e nder laawol mawngol Kagoshima. Laawol ummoraade Yatsushiro rewrude e Hayato e Chōsa fayde Kagoshima ndeen toɗɗaa ko laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927.
Haa darorɗe hitaande 1932, ɓeydagol yaajde e jokkondirde e resooji goɗɗi to fuɗnaange Hayato waɗii laawol goɗngol rokkude laawol rewrude e laawol ummoraade fuɗnaange Kshugo to fuɗnaange Kyugo.
== Ndeen feccere ==
ndeeɗoo laawol fof wayliima innde Nippō Main Line ñalnde 6 desaambar 1932. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Chōsa naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 1 417 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 118ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Suudu wuro Aira Defterdu wuro Aira Laawol leydi Japon 10
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
2874cceksgkrytgujdic02hscsxteqm
184366
184365
2026-08-26T13:00:50Z
Ilya Discuss
10103
184366
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Chōsa''' (帖佐駅, Chōsa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 445,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura.
== Tooɓere Stasiyoŋ ==
oo ina waɗi laylaytol bannge e laylaytol duunde ina huutoroo laabi tati e grade. Mahdi station oo ko mahdi leɗɗe e mbaadi Orop, ina waɗi suudu ɓuuɓndu. Ina waɗi nokku ɗo yimɓe njippintee, masiŋaaji otooji yeeyooɓe biyeeji, janngooɓe kaayitaaji SUGOCA e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi.
== Yiyngo damal ==
tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Yiyngo damal tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Hayato, Miyakonojo e Miyazaki 2, 3 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam yahde Kagoshima
e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 abriil 1926 e juuɗe laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam ɓeydude gaaraas e laawol gonngol ngol, ngol wonnoo e oon sahaa e laawol laana njoorndi mawka Kagoshima.
== Kono e hitaande ==
1927, laawol goɗngol lelnaama gila Yatsushiro rewrude e Sendai dow daande maayo hirnaange Kyushu haa Kagoshima e ngol toɗɗaa hannde e nder laawol mawngol Kagoshima. Laawol ummoraade Yatsushiro rewrude e Hayato e Chōsa fayde Kagoshima ndeen toɗɗaa ko laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927.
Haa darorɗe hitaande 1932, ɓeydagol yaajde e jokkondirde e resooji goɗɗi to fuɗnaange Hayato waɗii laawol goɗngol rokkude laawol rewrude e laawol ummoraade fuɗnaange Kshugo to fuɗnaange Kyugo.
== Ndeen feccere ==
ndeeɗoo laawol fof wayliima innde Nippō Main Line ñalnde 6 desaambar 1932. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Chōsa naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 1 417 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 118ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Suudu wuro Aira Defterdu wuro Aira Laawol leydi Japon 10
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
30etj2qirto1ke7o08q3r9gn143uh63
184367
184366
2026-08-26T13:01:45Z
Ilya Discuss
10103
184367
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Chōsa''' (帖佐駅, Chōsa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 445,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1050_chousa.htm|title=帖佐|trans-title=Chōsa|accessdate=17 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=Japanese|pages=35, 93}}</ref>
== Tooɓere Stasiyoŋ ==
oo ina waɗi laylaytol bannge e laylaytol duunde ina huutoroo laabi tati e grade. Mahdi station oo ko mahdi leɗɗe e mbaadi Orop, ina waɗi suudu ɓuuɓndu. Ina waɗi nokku ɗo yimɓe njippintee, masiŋaaji otooji yeeyooɓe biyeeji, janngooɓe kaayitaaji SUGOCA e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi.
== Yiyngo damal ==
tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Yiyngo damal tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Hayato, Miyakonojo e Miyazaki 2, 3 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam yahde Kagoshima
e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 abriil 1926 e juuɗe laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam ɓeydude gaaraas e laawol gonngol ngol, ngol wonnoo e oon sahaa e laawol laana njoorndi mawka Kagoshima.
== Kono e hitaande ==
1927, laawol goɗngol lelnaama gila Yatsushiro rewrude e Sendai dow daande maayo hirnaange Kyushu haa Kagoshima e ngol toɗɗaa hannde e nder laawol mawngol Kagoshima. Laawol ummoraade Yatsushiro rewrude e Hayato e Chōsa fayde Kagoshima ndeen toɗɗaa ko laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927.
Haa darorɗe hitaande 1932, ɓeydagol yaajde e jokkondirde e resooji goɗɗi to fuɗnaange Hayato waɗii laawol goɗngol rokkude laawol rewrude e laawol ummoraade fuɗnaange Kshugo to fuɗnaange Kyugo.
== Ndeen feccere ==
ndeeɗoo laawol fof wayliima innde Nippō Main Line ñalnde 6 desaambar 1932. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Chōsa naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 1 417 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 118ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Suudu wuro Aira Defterdu wuro Aira Laawol leydi Japon 10
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
6621d7pods5br5qpo3x4kx68iy9vlkr
184368
184367
2026-08-26T13:02:36Z
Ilya Discuss
10103
184368
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Chōsa''' (帖佐駅, Chōsa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 445,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1050_chousa.htm|title=帖佐|trans-title=Chōsa|accessdate=17 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=Japanese|pages=35, 93}}</ref>
== Tooɓere Stasiyoŋ ==
oo ina waɗi laylaytol bannge e laylaytol duunde ina huutoroo laabi tati e grade. Mahdi station oo ko mahdi leɗɗe e mbaadi Orop, ina waɗi suudu ɓuuɓndu. Ina waɗi nokku ɗo yimɓe njippintee, masiŋaaji otooji yeeyooɓe biyeeji, janngooɓe kaayitaaji SUGOCA e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|title=鹿児島支店内各駅|trans-title=Stations within the Kagoshima Branch|accessdate=16 June 2018|website=JRTE website|archive-date=1 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501160717/http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600510|title=帖佐駅|trans-title=Chōsa Station|accessdate=17 June 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref>
== Yiyngo damal ==
tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Yiyngo damal tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Hayato, Miyakonojo e Miyazaki 2, 3 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam yahde Kagoshima
e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 abriil 1926 e juuɗe laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam ɓeydude gaaraas e laawol gonngol ngol, ngol wonnoo e oon sahaa e laawol laana njoorndi mawka Kagoshima.
== Kono e hitaande ==
1927, laawol goɗngol lelnaama gila Yatsushiro rewrude e Sendai dow daande maayo hirnaange Kyushu haa Kagoshima e ngol toɗɗaa hannde e nder laawol mawngol Kagoshima. Laawol ummoraade Yatsushiro rewrude e Hayato e Chōsa fayde Kagoshima ndeen toɗɗaa ko laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927.
Haa darorɗe hitaande 1932, ɓeydagol yaajde e jokkondirde e resooji goɗɗi to fuɗnaange Hayato waɗii laawol goɗngol rokkude laawol rewrude e laawol ummoraade fuɗnaange Kshugo to fuɗnaange Kyugo.
== Ndeen feccere ==
ndeeɗoo laawol fof wayliima innde Nippō Main Line ñalnde 6 desaambar 1932. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Chōsa naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 1 417 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 118ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Suudu wuro Aira Defterdu wuro Aira Laawol leydi Japon 10
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
2176keo3v6dmxlqsumzqj58tiqxz9my
184369
184368
2026-08-26T13:03:24Z
Ilya Discuss
10103
184369
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Chōsa''' (帖佐駅, Chōsa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 445,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1050_chousa.htm|title=帖佐|trans-title=Chōsa|accessdate=17 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=Japanese|pages=35, 93}}</ref>
== Tooɓere Stasiyoŋ ==
oo ina waɗi laylaytol bannge e laylaytol duunde ina huutoroo laabi tati e grade. Mahdi station oo ko mahdi leɗɗe e mbaadi Orop, ina waɗi suudu ɓuuɓndu. Ina waɗi nokku ɗo yimɓe njippintee, masiŋaaji otooji yeeyooɓe biyeeji, janngooɓe kaayitaaji SUGOCA e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|title=鹿児島支店内各駅|trans-title=Stations within the Kagoshima Branch|accessdate=16 June 2018|website=JRTE website|archive-date=1 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501160717/http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600510|title=帖佐駅|trans-title=Chōsa Station|accessdate=17 June 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref>
== Yiyngo damal ==
tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Yiyngo damal tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Hayato, Miyakonojo e Miyazaki 2, 3 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam yahde Kagoshima.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|228-9, 222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|762}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=59}}</ref>
e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 abriil 1926 e juuɗe laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam ɓeydude gaaraas e laawol gonngol ngol, ngol wonnoo e oon sahaa e laawol laana njoorndi mawka Kagoshima.
== Kono e hitaande ==
1927, laawol goɗngol lelnaama gila Yatsushiro rewrude e Sendai dow daande maayo hirnaange Kyushu haa Kagoshima e ngol toɗɗaa hannde e nder laawol mawngol Kagoshima. Laawol ummoraade Yatsushiro rewrude e Hayato e Chōsa fayde Kagoshima ndeen toɗɗaa ko laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927.
Haa darorɗe hitaande 1932, ɓeydagol yaajde e jokkondirde e resooji goɗɗi to fuɗnaange Hayato waɗii laawol goɗngol rokkude laawol rewrude e laawol ummoraade fuɗnaange Kshugo to fuɗnaange Kyugo.
== Ndeen feccere ==
ndeeɗoo laawol fof wayliima innde Nippō Main Line ñalnde 6 desaambar 1932. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Chōsa naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 1 417 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 118ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Suudu wuro Aira Defterdu wuro Aira Laawol leydi Japon 10
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
3g3pyiiza1nxhda04fv97gue1gyjgoy
184370
184369
2026-08-26T13:04:26Z
Ilya Discuss
10103
184370
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Chōsa''' (帖佐駅, Chōsa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 445,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1050_chousa.htm|title=帖佐|trans-title=Chōsa|accessdate=17 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=Japanese|pages=35, 93}}</ref>
== Tooɓere Stasiyoŋ ==
oo ina waɗi laylaytol bannge e laylaytol duunde ina huutoroo laabi tati e grade. Mahdi station oo ko mahdi leɗɗe e mbaadi Orop, ina waɗi suudu ɓuuɓndu. Ina waɗi nokku ɗo yimɓe njippintee, masiŋaaji otooji yeeyooɓe biyeeji, janngooɓe kaayitaaji SUGOCA e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|title=鹿児島支店内各駅|trans-title=Stations within the Kagoshima Branch|accessdate=16 June 2018|website=JRTE website|archive-date=1 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501160717/http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600510|title=帖佐駅|trans-title=Chōsa Station|accessdate=17 June 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref>
== Yiyngo damal ==
tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Yiyngo damal tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Hayato, Miyakonojo e Miyazaki 2, 3 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam yahde Kagoshima.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|228-9, 222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|762}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=59}}</ref>
e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 abriil 1926 e juuɗe laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam ɓeydude gaaraas e laawol gonngol ngol, ngol wonnoo e oon sahaa e laawol laana njoorndi mawka Kagoshima.
== Kono e hitaande ==
1927, laawol goɗngol lelnaama gila Yatsushiro rewrude e Sendai dow daande maayo hirnaange Kyushu haa Kagoshima e ngol toɗɗaa hannde e nder laawol mawngol Kagoshima. Laawol ummoraade Yatsushiro rewrude e Hayato e Chōsa fayde Kagoshima ndeen toɗɗaa ko laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2022年度)|trans-title=Passengers embarking by station - Top 300 stations (Fiscal 2022)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2022ekibetsu.pdf|publisher=JR Kyushu|date=|access-date=1 May 2024}}</ref>
Haa darorɗe hitaande 1932, ɓeydagol yaajde e jokkondirde e resooji goɗɗi to fuɗnaange Hayato waɗii laawol goɗngol rokkude laawol rewrude e laawol ummoraade fuɗnaange Kshugo to fuɗnaange Kyugo.
== Ndeen feccere ==
ndeeɗoo laawol fof wayliima innde Nippō Main Line ñalnde 6 desaambar 1932. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Chōsa naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 1 417 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 118ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Suudu wuro Aira Defterdu wuro Aira Laawol leydi Japon 10
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ph1kskctpe93wtm08pfs0wt9pf5msrw
184371
184370
2026-08-26T13:05:02Z
Ilya Discuss
10103
184371
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Chōsa''' (帖佐駅, Chōsa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref>
Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 445,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1050_chousa.htm|title=帖佐|trans-title=Chōsa|accessdate=17 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=Japanese|pages=35, 93}}</ref>
== Tooɓere Stasiyoŋ ==
oo ina waɗi laylaytol bannge e laylaytol duunde ina huutoroo laabi tati e grade. Mahdi station oo ko mahdi leɗɗe e mbaadi Orop, ina waɗi suudu ɓuuɓndu. Ina waɗi nokku ɗo yimɓe njippintee, masiŋaaji otooji yeeyooɓe biyeeji, janngooɓe kaayitaaji SUGOCA e windo biyeeji jogiiɗi gollotooɓe. Heɓde plateau duunde ndee ko e laawol koyɗe. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Yiyngo plateauji e laabi. Yiyngo plateauji e laabi..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|title=鹿児島支店内各駅|trans-title=Stations within the Kagoshima Branch|accessdate=16 June 2018|website=JRTE website|archive-date=1 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501160717/http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=https://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600510|title=帖佐駅|trans-title=Chōsa Station|accessdate=17 June 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref>
== Yiyngo damal ==
tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Yiyngo damal tikket ngal e janngirde kaayitaaji SUGOCA. Winndannde tikket ndee woni ko e nano. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Hayato, Miyakonojo e Miyazaki 2, 3 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam yahde Kagoshima.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|228-9, 222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|762}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=59}}</ref>
e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 abriil 1926 e juuɗe laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam ɓeydude gaaraas e laawol gonngol ngol, ngol wonnoo e oon sahaa e laawol laana njoorndi mawka Kagoshima.
== Kono e hitaande ==
1927, laawol goɗngol lelnaama gila Yatsushiro rewrude e Sendai dow daande maayo hirnaange Kyushu haa Kagoshima e ngol toɗɗaa hannde e nder laawol mawngol Kagoshima. Laawol ummoraade Yatsushiro rewrude e Hayato e Chōsa fayde Kagoshima ndeen toɗɗaa ko laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2022年度)|trans-title=Passengers embarking by station - Top 300 stations (Fiscal 2022)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2022ekibetsu.pdf|publisher=JR Kyushu|date=|access-date=1 May 2024}}</ref>
Haa darorɗe hitaande 1932, ɓeydagol yaajde e jokkondirde e resooji goɗɗi to fuɗnaange Hayato waɗii laawol goɗngol rokkude laawol rewrude e laawol ummoraade fuɗnaange Kshugo to fuɗnaange Kyugo.
== Ndeen feccere ==
ndeeɗoo laawol fof wayliima innde Nippō Main Line ñalnde 6 desaambar 1932. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Chōsa naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 1 417 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 118ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Suudu wuro Aira Defterdu wuro Aira Laawol leydi Japon 10
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
3bpctuoaywp1oiupad9wmklekalhp1r
Ei Station
0
43719
184372
2026-08-26T13:07:13Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgol Ei (頴娃駅, Ei-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, to diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 66,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Wonno ko galle station nde wonnoo stati..."
184372
wikitext
text/x-wiki
Gartirgol Ei (頴娃駅, Ei-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, to diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 66,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Wonno ko galle station nde wonnoo station staff, kono nde yanii, heddii tan ko plateau exposé e nokku udditirɗo juutɗo. Yiyngo yeeso statin Yiyngo yeeso statin maandeeji station maandeeji station Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 23 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 4 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal Eiwa wuro Minamikyushu Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
hr5dhjpnzsea0xweutcu2a82r17yojs
184373
184372
2026-08-26T13:07:37Z
Ilya Discuss
10103
184373
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgol Ei (頴娃駅, Ei-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, to diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 66,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Wonno ko galle station nde wonnoo station staff, kono nde yanii, heddii tan ko plateau exposé e nokku udditirɗo juutɗo. Yiyngo yeeso statin Yiyngo yeeso statin maandeeji station maandeeji station Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 23 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 4 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal Eiwa wuro Minamikyushu Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
lsp0b9f840gnie3fup59y3ms0lws57a
184374
184373
2026-08-26T13:09:01Z
Ilya Discuss
10103
184374
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Ei''' (頴娃駅, Ei-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, to diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 66,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol.
== Ko station ==
mo alaa ko toppitii. Wonno ko galle station nde wonnoo station staff, kono nde yanii, heddii tan ko plateau exposé e nokku udditirɗo juutɗo. Yiyngo yeeso statin Yiyngo yeeso statin maandeeji station maandeeji station Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 23 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 4 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal Eiwa wuro Minamikyushu Laawol lesdi Japon 226
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
bsr1vxo91gxpm7mxaruy2ep9cvxuwj3
184375
184374
2026-08-26T13:09:47Z
Ilya Discuss
10103
184375
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Ei''' (頴娃駅, Ei-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, to diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 66,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0250_ei.htm|title=頴娃駅|trans-title=Ei Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Ko station ==
mo alaa ko toppitii. Wonno ko galle station nde wonnoo station staff, kono nde yanii, heddii tan ko plateau exposé e nokku udditirɗo juutɗo. Yiyngo yeeso statin Yiyngo yeeso statin maandeeji station maandeeji station Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 23 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 4 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal Eiwa wuro Minamikyushu Laawol lesdi Japon 226
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ezp9emlmma99gvbolovcqak509b6nsu
184376
184375
2026-08-26T13:10:33Z
Ilya Discuss
10103
184376
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Ei''' (頴娃駅, Ei-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, to diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 66,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0250_ei.htm|title=頴娃駅|trans-title=Ei Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Ko station ==
mo alaa ko toppitii. Wonno ko galle station nde wonnoo station staff, kono nde yanii, heddii tan ko plateau exposé e nokku udditirɗo juutɗo. Yiyngo yeeso statin Yiyngo yeeso statin maandeeji station maandeeji station Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 23 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 4 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal Eiwa wuro Minamikyushu Laawol lesdi Japon 226<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
anif1ftha03x5yb4y5tukp0rj6gydjp
Ei-Ōkawa Station
0
43720
184377
2026-08-26T13:12:26Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Ei-Ōkawa (頴娃大川駅, Ei-Ōkawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 76,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station.[c..."
184377
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Ei-Ōkawa (頴娃大川駅, Ei-Ōkawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 76,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station.[citation ina haani] Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 7 neɗɗo ñalnde kala.[citation needed] Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
drhe8msnlttzipvnab84aomjd8wosq1
184378
184377
2026-08-26T13:13:01Z
Ilya Discuss
10103
184378
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Ei-Ōkawa (頴娃大川駅, Ei-Ōkawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 76,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station.[citation ina haani] Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 7 neɗɗo ñalnde kala.[citation needed] Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
km9zuqxqn74574kz8z97k0lnrinrdnn
184379
184378
2026-08-26T13:14:25Z
Ilya Discuss
10103
184379
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Ei-Ōkawa''' (頴娃大川駅, Ei-Ōkawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 76,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol.
== Ko station ==
mo alaa ko toppitii. Alaa galle station.[citation ina haani] Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama.
== E privatisation ==
(privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 7 neɗɗo ñalnde kala.[citation needed] Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
n7m7lnpxdac4h916oo8471lvz325gat
184380
184379
2026-08-26T13:15:23Z
Ilya Discuss
10103
184380
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Ei-Ōkawa''' (頴娃大川駅, Ei-Ōkawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 76,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol.<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0300_eiookawa.htm|title=頴娃大川駅|trans-title=Ei-Ōkawa Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Ko station ==
mo alaa ko toppitii. Alaa galle station.[citation ina haani] Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama.
== E privatisation ==
(privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 7 neɗɗo ñalnde kala.[citation needed] Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
k8tqhpfrkrmqbka0rqe6e19v8owbs3t
184381
184380
2026-08-26T13:16:21Z
Ilya Discuss
10103
184381
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Ei-Ōkawa''' (頴娃大川駅, Ei-Ōkawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 76,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol.<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0300_eiookawa.htm|title=頴娃大川駅|trans-title=Ei-Ōkawa Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Ko station ==
mo alaa ko toppitii. Alaa galle station.[citation ina haani] Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama..<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== E privatisation ==
(privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 7 neɗɗo ñalnde kala.[citation needed] Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
oby7xh67u6rnuc63zelj4xelusvozpv
184382
184381
2026-08-26T13:17:31Z
Ilya Discuss
10103
184382
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Ei-Ōkawa''' (頴娃大川駅, Ei-Ōkawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 76,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol.<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0300_eiookawa.htm|title=頴娃大川駅|trans-title=Ei-Ōkawa Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Ko station ==
mo alaa ko toppitii. Alaa galle station.[citation ina haani] Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama..<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== E privatisation ==
(privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 7 neɗɗo ñalnde kala.[citation needed] Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0300_eiookawa.htm|title=頴娃大川駅|trans-title=Ei-Ōkawa Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
adt7hd44w3xtqs22gplkc7ybuz1h7jk
Goino Station
0
43721
184384
2026-08-26T16:14:16Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgol Goino (五位野駅, Goino-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 14,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina h..."
184384
wikitext
text/x-wiki
Gartirgol Goino (五位野駅, Goino-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 14,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kagoshima-Chūō 2 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki Daaldal Daaldal Signaaji ɓennuɗi Signaaji ɓennuɗi Signaaji gila 2017 Signaaji gila 2017 Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 7 desaambar 1930 e laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam wonde jolngo fuɗnaange laawol Ibusuki (指宿線) ngol ngol lelni gila Nishi-Kagoshima (Kagoshima-Chūō hannde). Nde wonti through-station ñalnde 20 mee 1934 nde laawol ngol yaajnaa fuɗnaange haa Kiire. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 312 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 272ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Zoo Hirakawa wuro Kagoshima : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe Park Kinkowan : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
qtvh5axqpgg8j3f9iwwcma6ukwu8ipb
184385
184384
2026-08-26T16:14:44Z
Ilya Discuss
10103
184385
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgol Goino (五位野駅, Goino-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 14,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kagoshima-Chūō 2 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki Daaldal Daaldal Signaaji ɓennuɗi Signaaji ɓennuɗi Signaaji gila 2017 Signaaji gila 2017 Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 7 desaambar 1930 e laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam wonde jolngo fuɗnaange laawol Ibusuki (指宿線) ngol ngol lelni gila Nishi-Kagoshima (Kagoshima-Chūō hannde). Nde wonti through-station ñalnde 20 mee 1934 nde laawol ngol yaajnaa fuɗnaange haa Kiire. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 312 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 272ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Zoo Hirakawa wuro Kagoshima : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe Park Kinkowan : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
4npasz7sa2jb8xff5zdo9p0wu380dw0
184386
184385
2026-08-26T16:16:59Z
Ilya Discuss
10103
184386
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Goino''' (五位野駅, Goino-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 14,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.
Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe.
== Stasiyoŋ ==
oo alaa ɗo haaɗi.
== [citation ina haani] ==
Plateauji 1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kagoshima-Chūō 2 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki Daaldal Daaldal Signaaji ɓennuɗi Signaaji ɓennuɗi Signaaji gila 2017 Signaaji gila 2017 Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 7 desaambar 1930 e laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam wonde jolngo fuɗnaange laawol Ibusuki (指宿線) ngol ngol lelni gila Nishi-Kagoshima (Kagoshima-Chūō hannde).
Nde wonti through-station ñalnde 20 mee 1934 nde laawol ngol yaajnaa fuɗnaange haa Kiire. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 312 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 272ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Zoo Hirakawa wuro Kagoshima : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe Park Kinkowan : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
nomj6bfssorsp6v8de107yce4jdkow2
184387
184386
2026-08-26T16:17:48Z
Ilya Discuss
10103
184387
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Goino''' (五位野駅, Goino-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 14,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref>{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0070_goino.htm|title=五位野駅|trans-title=Goino Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe.
== Stasiyoŋ ==
oo alaa ɗo haaɗi.
== [citation ina haani] ==
Plateauji 1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kagoshima-Chūō 2 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki Daaldal Daaldal Signaaji ɓennuɗi Signaaji ɓennuɗi Signaaji gila 2017 Signaaji gila 2017 Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 7 desaambar 1930 e laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam wonde jolngo fuɗnaange laawol Ibusuki (指宿線) ngol ngol lelni gila Nishi-Kagoshima (Kagoshima-Chūō hannde).
Nde wonti through-station ñalnde 20 mee 1934 nde laawol ngol yaajnaa fuɗnaange haa Kiire. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 312 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 272ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Zoo Hirakawa wuro Kagoshima : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe Park Kinkowan : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
jhufzauptylgnamn1l14gt60j4odggb
184388
184387
2026-08-26T16:18:35Z
Ilya Discuss
10103
184388
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Goino''' (五位野駅, Goino-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 14,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref>{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0070_goino.htm|title=五位野駅|trans-title=Goino Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
== Stasiyoŋ ==
oo alaa ɗo haaɗi.
== [citation ina haani] ==
Plateauji 1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kagoshima-Chūō 2 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki Daaldal Daaldal Signaaji ɓennuɗi Signaaji ɓennuɗi Signaaji gila 2017 Signaaji gila 2017 Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 7 desaambar 1930 e laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam wonde jolngo fuɗnaange laawol Ibusuki (指宿線) ngol ngol lelni gila Nishi-Kagoshima (Kagoshima-Chūō hannde).
Nde wonti through-station ñalnde 20 mee 1934 nde laawol ngol yaajnaa fuɗnaange haa Kiire. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 312 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 272ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Zoo Hirakawa wuro Kagoshima : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe Park Kinkowan : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
0qvea5lk61mwz0h0an9kmgpy7dhvtis
184389
184388
2026-08-26T16:19:46Z
Ilya Discuss
10103
184389
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Goino''' (五位野駅, Goino-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 14,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref>{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0070_goino.htm|title=五位野駅|trans-title=Goino Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
== Stasiyoŋ ==
oo alaa ɗo haaɗi.
== [citation ina haani] ==
Plateauji 1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kagoshima-Chūō 2 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki Daaldal Daaldal Signaaji ɓennuɗi Signaaji ɓennuɗi Signaaji gila 2017 Signaaji gila 2017 Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 7 desaambar 1930 e laawol laana njoorndi laamu Japon (JGR) ngam wonde jolngo fuɗnaange laawol Ibusuki (指宿線) ngol ngol lelni gila Nishi-Kagoshima (Kagoshima-Chūō hannde).<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|708}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref>
Nde wonti through-station ñalnde 20 mee 1934 nde laawol ngol yaajnaa fuɗnaange haa Kiire. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 312 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 272ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Zoo Hirakawa wuro Kagoshima : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe Park Kinkowan : Ko ina wona hojomaaji 20 e koyɗe
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
cmvn9rf3g4bhtznllxz3zczcsbuphf1
Goryō Station (Kagoshima)
0
43722
184390
2026-08-26T16:21:29Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgol Goryō (御領駅, Goryō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 70,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗ..."
184390
wikitext
text/x-wiki
Gartirgol Goryō (御領駅, Goryō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 70,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 0,3 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
6zhm9d2khtsjkvajj9zjr093rd9ksew
184391
184390
2026-08-26T16:22:32Z
Ilya Discuss
10103
184391
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Gartirgol Goryō (御領駅, Goryō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 70,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 0,3 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
lo5dyey8mujt2v4fi1cots1tgq3ypdz
184392
184391
2026-08-26T16:23:35Z
Ilya Discuss
10103
184392
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gartirgol Goryō''' (御領駅, Goryō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 70,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol.
== Ko station ==
mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki.
== Ñalnde heen ==
kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 0,3 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
Tuugnorgal
8gcg0z91ynce3sh1e8kl12l5tep6mgi
184393
184392
2026-08-26T16:24:07Z
Ilya Discuss
10103
184393
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gartirgol Goryō''' (御領駅, Goryō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 70,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol.
== Ko station ==
mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki.
== Ñalnde heen ==
kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 0,3 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
syqoqv0wz1f4shitykg758jtansu49l
184394
184393
2026-08-26T16:25:10Z
Ilya Discuss
10103
184394
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gartirgol Goryō''' (御領駅, Goryō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 70,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0270_goryou.htm|title=御領駅|trans-title=Goryō Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Ko station ==
mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki.
== Ñalnde heen ==
kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 0,3 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
b39nv92471x2529o8uko9q74yxynloz
184395
184394
2026-08-26T16:26:04Z
Ilya Discuss
10103
184395
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Gartirgol Goryō''' (御領駅, Goryō-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 70,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0270_goryou.htm|title=御領駅|trans-title=Goryō Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Ko station ==
mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki..<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== Ñalnde heen ==
kadi, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 0,3 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Duɗal leslesal Kudama wuro Minamikyushu
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
dm1iwqrdj21cj4d549o9krpv00xire3
Higashi-Ichiki Station
0
43723
184396
2026-08-26T16:27:46Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgol Higashi-Ichiki (東市来駅, Higashi-Ichiki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 372,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo duunde wootere, jokkondirngo e galle staasiyoŋ oo e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina..."
184396
wikitext
text/x-wiki
Gartirgol Higashi-Ichiki (東市来駅, Higashi-Ichiki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 372,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo duunde wootere, jokkondirngo e galle staasiyoŋ oo e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Nder suudu station Nder suudu station Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913. E privatisation Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 265 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 291ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Ichiki Tsurumaru, ko ɓuuɓri galle laamorɗo Miyama (Nokku jibinannde Satsuma) Togo Shigenori Musée Mémoire Biro Hioki wuro Higashiikiki (ko adii wuro Higashiikiki) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
qc5u75rz6qdamrep7plkaov53tw63ls
184397
184396
2026-08-26T16:28:23Z
Ilya Discuss
10103
184397
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgol Higashi-Ichiki (東市来駅, Higashi-Ichiki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 372,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo duunde wootere, jokkondirngo e galle staasiyoŋ oo e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Nder suudu station Nder suudu station Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913. E privatisation Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 265 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 291ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Ichiki Tsurumaru, ko ɓuuɓri galle laamorɗo Miyama (Nokku jibinannde Satsuma) Togo Shigenori Musée Mémoire Biro Hioki wuro Higashiikiki (ko adii wuro Higashiikiki) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
hocgd29ngz6a2r5ejkdog7pnhfc2c69
184398
184397
2026-08-26T16:30:53Z
Ilya Discuss
10103
184398
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Higashi-Ichiki''' (東市来駅, Higashi-Ichiki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 372,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo duunde wootere, jokkondirngo e galle staasiyoŋ oo e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe.
== Plateauji ==
1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Nder suudu station Nder suudu station Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913. E privatisation Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 265 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 291ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu.
Nokku taariindi Ichiki Tsurumaru, ko ɓuuɓri galle laamorɗo Miyama (Nokku jibinannde Satsuma) Togo Shigenori Musée Mémoire Biro Hioki wuro Higashiikiki (ko adii wuro Higashiikiki)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
4hluyl92aavvi0mq8l8om3ree4yiwv0
184399
184398
2026-08-26T16:31:52Z
Ilya Discuss
10103
184399
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Higashi-Ichiki''' (東市来駅, Higashi-Ichiki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 372,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1080_yunomoto.htm|title=東市来駅|trans-title=Higashi-Ichiki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo duunde wootere, jokkondirngo e galle staasiyoŋ oo e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe.
== Plateauji ==
1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Nder suudu station Nder suudu station Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913. E privatisation Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 265 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 291ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu.
Nokku taariindi Ichiki Tsurumaru, ko ɓuuɓri galle laamorɗo Miyama (Nokku jibinannde Satsuma) Togo Shigenori Musée Mémoire Biro Hioki wuro Higashiikiki (ko adii wuro Higashiikiki)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
g4rqqyyqed5tpfm5dqd6ky2ewowtx0c
184400
184399
2026-08-26T16:32:46Z
Ilya Discuss
10103
184400
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Higashi-Ichiki''' (東市来駅, Higashi-Ichiki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 372,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1080_yunomoto.htm|title=東市来駅|trans-title=Higashi-Ichiki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo duunde wootere, jokkondirngo e galle staasiyoŋ oo e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe..<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== Plateauji ==
1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Nder suudu station Nder suudu station Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913. E privatisation Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 265 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 291ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu.
Nokku taariindi Ichiki Tsurumaru, ko ɓuuɓri galle laamorɗo Miyama (Nokku jibinannde Satsuma) Togo Shigenori Musée Mémoire Biro Hioki wuro Higashiikiki (ko adii wuro Higashiikiki)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
hddbgx0w72auzbgxoseu7iv97tgy79n
184401
184400
2026-08-26T16:33:35Z
Ilya Discuss
10103
184401
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Higashi-Ichiki''' (東市来駅, Higashi-Ichiki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 372,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1080_yunomoto.htm|title=東市来駅|trans-title=Higashi-Ichiki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo duunde wootere, jokkondirngo e galle staasiyoŋ oo e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe..<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== Plateauji ==
1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Nder suudu station Nder suudu station Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Plateau ummoraade e pont koyɗe (faade Kagoshima) Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913. E privatisation Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 265 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 291ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu.
Nokku taariindi Ichiki Tsurumaru, ko ɓuuɓri galle laamorɗo Miyama (Nokku jibinannde Satsuma) Togo Shigenori Musée Mémoire Biro Hioki wuro Higashiikiki (ko adii wuro Higashiikiki)
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ifjpwgxlelzjtmjikm4wqnewgfkwzqt
Higashi-Kaimon Station
0
43724
184402
2026-08-26T16:35:06Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgal Higashi-Kaimon (東開聞駅, Higashi-Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 59,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan..."
184402
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Higashi-Kaimon (東開聞駅, Higashi-Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 59,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Lake Ikeda Tufnde Kaimon Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
lxla8ygad0m50rune0dw7ullerfbupq
184403
184402
2026-08-26T16:35:34Z
Ilya Discuss
10103
184403
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgal Higashi-Kaimon (東開聞駅, Higashi-Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 59,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Lake Ikeda Tufnde Kaimon Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
e1go2nyswjvqb4yhhllecdh4zpow22f
184404
184403
2026-08-26T16:37:03Z
Ilya Discuss
10103
184404
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Higashi-Kaimon''' (東開聞駅, Higashi-Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 59,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki.
== E privatisation ==
(privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Lake Ikeda Tufnde Kaimon Laawol lesdi Japon 226
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
oi84jo4zccov6fsaw9poyagqowms3x9
184405
184404
2026-08-26T16:37:51Z
Ilya Discuss
10103
184405
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Higashi-Kaimon''' (東開聞駅, Higashi-Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 59,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0220_higashikaimon.htm|title=東開聞駅|trans-title=Higashi-Kaimon Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki.
== E privatisation ==
(privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Lake Ikeda Tufnde Kaimon Laawol lesdi Japon 226
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ldhfzsdo0r8mvvhr7u5f82tv0qrf6sv
184406
184405
2026-08-26T16:39:00Z
Ilya Discuss
10103
184406
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Higashi-Kaimon''' (東開聞駅, Higashi-Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 59,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0220_higashikaimon.htm|title=東開聞駅|trans-title=Higashi-Kaimon Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki..<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== E privatisation ==
(privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Lake Ikeda Tufnde Kaimon Laawol lesdi Japon 226
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
4qac5a8gt451cavnu9i5vic2opegmm6
184407
184406
2026-08-26T16:40:00Z
Ilya Discuss
10103
184407
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Higashi-Kaimon''' (東開聞駅, Higashi-Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 59,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0220_higashikaimon.htm|title=東開聞駅|trans-title=Higashi-Kaimon Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki..<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== E privatisation ==
(privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Lake Ikeda Tufnde Kaimon Laawol lesdi Japon 226.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
gol2srt7fxgcpza1sxsxndhhoojd663
Hinatayama Station
0
43725
184408
2026-08-26T16:41:51Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Hinatayama (日当山駅, Hinatayama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaaɗo e wuro Kirishima, e nder leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 121,6 kiloomeeteer (75,6 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Alaa galle station, ko ɓuuɓri tan woni e dow plateau, stati..."
184408
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Hinatayama (日当山駅, Hinatayama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaaɗo e wuro Kirishima, e nder leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 121,6 kiloomeeteer (75,6 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Alaa galle station, ko ɓuuɓri tan woni e dow plateau, station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Daaldal Daaldal Hoɗorde e dow Plateau Hoɗorde e dow Plateau Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 1958. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 159 yahoowo (yahooɓe e laana ndiwoowa tan). Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 223 Posto Hinatayama Hinatayama Onsen Yamanoyu Onsen Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
d70cq5719mvbv29lazo7i1r6borzzl3
184409
184408
2026-08-26T16:42:15Z
Ilya Discuss
10103
184409
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Hinatayama (日当山駅, Hinatayama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaaɗo e wuro Kirishima, e nder leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 121,6 kiloomeeteer (75,6 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Alaa galle station, ko ɓuuɓri tan woni e dow plateau, station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Daaldal Daaldal Hoɗorde e dow Plateau Hoɗorde e dow Plateau Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 1958. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 159 yahoowo (yahooɓe e laana ndiwoowa tan). Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 223 Posto Hinatayama Hinatayama Onsen Yamanoyu Onsen Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
d2g68e6g02wygsegpvx84uu0g0z0g4o
184410
184409
2026-08-26T16:44:11Z
Ilya Discuss
10103
184410
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hinatayama''' (日当山駅, Hinatayama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaaɗo e wuro Kirishima, e nder leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 121,6 kiloomeeteer (75,6 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol.
== Alaa galle station, ==
ko ɓuuɓri tan woni e dow plateau, station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Daaldal Daaldal Hoɗorde e dow Plateau Hoɗorde e dow Plateau Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 1958. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e njiimaandi JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 159 yahoowo (yahooɓe e laana ndiwoowa tan). Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 223 Posto Hinatayama Hinatayama Onsen Yamanoyu Onsen
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ghf4c4dwyivuc2vwx1bevyo0d6pzqwp
184411
184410
2026-08-26T16:44:51Z
Ilya Discuss
10103
184411
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hinatayama''' (日当山駅, Hinatayama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaaɗo e wuro Kirishima, e nder leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 121,6 kiloomeeteer (75,6 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Alaa galle station, ==
ko ɓuuɓri tan woni e dow plateau, station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Daaldal Daaldal Hoɗorde e dow Plateau Hoɗorde e dow Plateau Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 1958. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e njiimaandi JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 159 yahoowo (yahooɓe e laana ndiwoowa tan). Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 223 Posto Hinatayama Hinatayama Onsen Yamanoyu Onsen
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
aqregck2fzyo2i9ff0hpvkassqqoi05
184412
184411
2026-08-26T16:45:57Z
Ilya Discuss
10103
184412
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hinatayama''' (日当山駅, Hinatayama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaaɗo e wuro Kirishima, e nder leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 121,6 kiloomeeteer (75,6 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Alaa galle station, ==
ko ɓuuɓri tan woni e dow plateau, station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Daaldal Daaldal Hoɗorde e dow Plateau Hoɗorde e dow Plateau Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 1958. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e njiimaandi JR Kyushu.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 92}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/hisatsu/station/0260_hinatayama.htm|title=日当山駅|trans-title=Hinatayama Station|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 159 yahoowo (yahooɓe e laana ndiwoowa tan). Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 223 Posto Hinatayama Hinatayama Onsen Yamanoyu Onsen
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
mdm4ngntrqhca3akduve5vajsniq1be
184413
184412
2026-08-26T16:47:06Z
Ilya Discuss
10103
184413
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hinatayama''' (日当山駅, Hinatayama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaaɗo e wuro Kirishima, e nder leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 121,6 kiloomeeteer (75,6 mi) e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" />
== Alaa galle station, ==
ko ɓuuɓri tan woni e dow plateau, station oo alaa ko toppitii. Daaldal Daaldal Daaldal Daaldal Hoɗorde e dow Plateau Hoɗorde e dow Plateau Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 oktoobar 1958. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e njiimaandi JR Kyushu.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 92}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/hisatsu/station/0260_hinatayama.htm|title=日当山駅|trans-title=Hinatayama Station|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 159 yahoowo (yahooɓe e laana ndiwoowa tan). Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 223 Posto Hinatayama Hinatayama Onsen Yamanoyu Onsen.<ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=ja|pages=49}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
8bah7wx98nv4jl9c0mopu570wwifrwi
Hirakawa Station
0
43726
184414
2026-08-26T16:48:36Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgal Hirakawa (平川駅, Hirakawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 17,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) uddit..."
184414
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Hirakawa (平川駅, Hirakawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 17,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeen laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni ko Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930. E nder daawal garoowal yaajnude, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, e Hirakawa ñalnde 24 lewru nduu 1963, laana njoorndi gollornooka e gartirgol ngol wayli innde mum, wonti laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgol ngol naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 896 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 148ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kinkowan to diiwaan Kagoshima Koolol karallaagal safaara Kagoshima to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hirakawa Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
s2un5k5e7gmwj7bosb16f7wzo9z3w0h
184415
184414
2026-08-26T16:48:58Z
Ilya Discuss
10103
184415
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgal Hirakawa (平川駅, Hirakawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 17,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeen laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni ko Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930. E nder daawal garoowal yaajnude, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, e Hirakawa ñalnde 24 lewru nduu 1963, laana njoorndi gollornooka e gartirgol ngol wayli innde mum, wonti laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgol ngol naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 896 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 148ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kinkowan to diiwaan Kagoshima Koolol karallaagal safaara Kagoshima to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hirakawa Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
d67qp8dq8dlrl38e7yy7sycrctmnq5s
184416
184415
2026-08-26T16:50:20Z
Ilya Discuss
10103
184416
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Hirakawa''' (平川駅, Hirakawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 17,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeen laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni ko Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930.
E nder daawal garoowal yaajnude, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, e Hirakawa ñalnde 24 lewru nduu 1963, laana njoorndi gollornooka e gartirgol ngol wayli innde mum, wonti laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgol ngol naati e njiimaandi JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 896 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 148ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kinkowan to diiwaan Kagoshima Koolol karallaagal safaara Kagoshima to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hirakawa
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
la6sak8e7aux4w7b37frs5tmqped9hl
184417
184416
2026-08-26T16:51:18Z
Ilya Discuss
10103
184417
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Hirakawa''' (平川駅, Hirakawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 17,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0080_hirakawa.htm|title=平川駅|trans-title=Hirakawa Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeen laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni ko Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930.
E nder daawal garoowal yaajnude, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, e Hirakawa ñalnde 24 lewru nduu 1963, laana njoorndi gollornooka e gartirgol ngol wayli innde mum, wonti laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgol ngol naati e njiimaandi JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 896 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 148ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kinkowan to diiwaan Kagoshima Koolol karallaagal safaara Kagoshima to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hirakawa
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
rv7ep0w2hnjfu01gy6j4iduq9e0yjcm
184418
184417
2026-08-26T16:52:20Z
Ilya Discuss
10103
184418
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Hirakawa''' (平川駅, Hirakawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 17,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0080_hirakawa.htm|title=平川駅|trans-title=Hirakawa Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.
[citation ina haani]
Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeen laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni ko Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930.
E nder daawal garoowal yaajnude, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, e Hirakawa ñalnde 24 lewru nduu 1963, laana njoorndi gollornooka e gartirgol ngol wayli innde mum, wonti laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgol ngol naati e njiimaandi JR Kyushu.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 896 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 148ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kinkowan to diiwaan Kagoshima Koolol karallaagal safaara Kagoshima to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hirakawa
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
mma07xh7nnr4bty9fzxr9yst4kt6qct
184419
184418
2026-08-26T16:53:18Z
Ilya Discuss
10103
184419
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Hirakawa''' (平川駅, Hirakawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 17,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0080_hirakawa.htm|title=平川駅|trans-title=Hirakawa Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.
[citation ina haani]
Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeen laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni ko Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930.
E nder daawal garoowal yaajnude, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, e Hirakawa ñalnde 24 lewru nduu 1963, laana njoorndi gollornooka e gartirgol ngol wayli innde mum, wonti laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgol ngol naati e njiimaandi JR Kyushu.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 896 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 148ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kinkowan to diiwaan Kagoshima Koolol karallaagal safaara Kagoshima to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hirakawa.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
b2j5onsi7orfpxss1nsl3ine8uii8yl
184420
184419
2026-08-26T16:53:39Z
Ilya Discuss
10103
184420
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Hirakawa''' (平川駅, Hirakawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum.
Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 17,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0080_hirakawa.htm|title=平川駅|trans-title=Hirakawa Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.
== [citation ina haani] ==
Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeen laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni ko Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930.
E nder daawal garoowal yaajnude, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, e Hirakawa ñalnde 24 lewru nduu 1963, laana njoorndi gollornooka e gartirgol ngol wayli innde mum, wonti laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgol ngol naati e njiimaandi JR Kyushu.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 896 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 148ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kinkowan to diiwaan Kagoshima Koolol karallaagal safaara Kagoshima to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hirakawa.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
kvv2h6ye7i3sfz6dvwlgk6sy6b5xuh3
Hiroki Station
0
43727
184421
2026-08-26T16:55:16Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gaaraas Hiroki (広木駅, Hiroki-eki) ko gartirgal laana njoorndi ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 390,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Stasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau banngeeji ɗiɗi luurondirɗi jokkondirɗi e taƴre tolno Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii. Plateauji 1..."
184421
wikitext
text/x-wiki
Gaaraas Hiroki (広木駅, Hiroki-eki) ko gartirgal laana njoorndi ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 390,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Stasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau banngeeji ɗiɗi luurondirɗi jokkondirɗi e taƴre tolno Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 14 marse 2009. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 861 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 154ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Wuro keso Hosigamine Duɗal jaaɓi haaɗtirde Hoshigamine wuro Kagoshima Duɗal leslesal Hoshigamine Fuɗnaange wuro Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
qbssttexfm7d4fjnww73029shwddylh
184422
184421
2026-08-26T16:55:49Z
Ilya Discuss
10103
184422
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gaaraas Hiroki (広木駅, Hiroki-eki) ko gartirgal laana njoorndi ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 390,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Stasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau banngeeji ɗiɗi luurondirɗi jokkondirɗi e taƴre tolno Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 14 marse 2009. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 861 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 154ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Wuro keso Hosigamine Duɗal jaaɓi haaɗtirde Hoshigamine wuro Kagoshima Duɗal leslesal Hoshigamine Fuɗnaange wuro Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
pskaqsr7vih7weszzgduzek5itycba4
184423
184422
2026-08-26T16:57:15Z
Ilya Discuss
10103
184423
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hiroki''' (広木駅, Hiroki-eki) ko gartirgal laana njoorndi ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 390,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.
== Tooɓere Stasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau banngeeji ɗiɗi luurondirɗi jokkondirɗi e taƴre tolno Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 14 marse 2009.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 861 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 154ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Wuro keso Hosigamine Duɗal jaaɓi haaɗtirde Hoshigamine wuro Kagoshima Duɗal leslesal Hoshigamine Fuɗnaange wuro Kagoshima
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
8nikg649171nia8gckuwhywrkh494dw
184424
184423
2026-08-26T16:58:06Z
Ilya Discuss
10103
184424
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hiroki''' (広木駅, Hiroki-eki) ko gartirgal laana njoorndi ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 390,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1125_hiroki.htm|title=広木駅|trans-title=Hiroki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Stasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau banngeeji ɗiɗi luurondirɗi jokkondirɗi e taƴre tolno Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 14 marse 2009.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 861 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 154ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Wuro keso Hosigamine Duɗal jaaɓi haaɗtirde Hoshigamine wuro Kagoshima Duɗal leslesal Hoshigamine Fuɗnaange wuro Kagoshima
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ts5rifd9h58xjmpbboeyyspqwlm6qj3
184425
184424
2026-08-26T16:59:03Z
Ilya Discuss
10103
184425
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hiroki''' (広木駅, Hiroki-eki) ko gartirgal laana njoorndi ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 390,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1125_hiroki.htm|title=広木駅|trans-title=Hiroki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Stasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau banngeeji ɗiɗi luurondirɗi jokkondirɗi e taƴre tolno Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 14 marse 2009..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 861 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 154ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Wuro keso Hosigamine Duɗal jaaɓi haaɗtirde Hoshigamine wuro Kagoshima Duɗal leslesal Hoshigamine Fuɗnaange wuro Kagoshima
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
acmw1b1g61lqvbwh8p48x2bv2cqjnru
184426
184425
2026-08-26T17:00:05Z
Ilya Discuss
10103
184426
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gaaraas Hiroki''' (広木駅, Hiroki-eki) ko gartirgal laana njoorndi ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 390,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1125_hiroki.htm|title=広木駅|trans-title=Hiroki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Stasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau banngeeji ɗiɗi luurondirɗi jokkondirɗi e taƴre tolno Stasiyoŋ oo alaa ko toppitii. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 14 marse 2009..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 861 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 154ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Wuro keso Hosigamine Duɗal jaaɓi haaɗtirde Hoshigamine wuro Kagoshima Duɗal leslesal Hoshigamine Fuɗnaange wuro Kagoshima.<ref>''JTB Timetable'' March 2009 issue</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
l8jp4q1wecrm2dnapqpbk6jpq172y9l
Ibusuki Station
0
43728
184427
2026-08-26T17:01:41Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgol Ibusuki (指宿駅, Ibusuki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 45,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere, ina addana otooji ɗii waylude e wirnude. Plateauji ɗii ina njokkondiri e ponto k..."
184427
wikitext
text/x-wiki
Gartirgol Ibusuki (指宿駅, Ibusuki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 45,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere, ina addana otooji ɗii waylude e wirnude. Plateauji ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Sidinguuji keewɗi ina ngoodi bannge hirnaange dingiral ngal. Platform 1 ɓuri huutoreede, kadi plateauji goɗɗi ina kuutoree so platform 1 alaa ngam waylude. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō ngam Yamakawa e Makurazaki 2 ■ Line Makurazaki Ibusuki ngam Yamakawa e Makurazaki 3 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō Damal tikket Damal tikket Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino e oon sahaa laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō, ngol yettiima Goino ñalnde 7 desaambar 1930 e Kiire ñalnde 20 mee 1934 ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 19 desaambar 1934. Nde wonti jolngo rewrude e jolngo ñalnde 25 marse 1936 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Yamakawa Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo wayli innde mum wonti jolngo Ibusuki Makurazai e dow JNRJ the Success 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 391 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Koolol laamu Ibusuki Ibusuki Onsen Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
nkqts061v6tap376df6fkicrmyjntov
184428
184427
2026-08-26T17:02:04Z
Ilya Discuss
10103
184428
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgol Ibusuki (指宿駅, Ibusuki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 45,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere, ina addana otooji ɗii waylude e wirnude. Plateauji ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Sidinguuji keewɗi ina ngoodi bannge hirnaange dingiral ngal. Platform 1 ɓuri huutoreede, kadi plateauji goɗɗi ina kuutoree so platform 1 alaa ngam waylude. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō ngam Yamakawa e Makurazaki 2 ■ Line Makurazaki Ibusuki ngam Yamakawa e Makurazaki 3 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō Damal tikket Damal tikket Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino e oon sahaa laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō, ngol yettiima Goino ñalnde 7 desaambar 1930 e Kiire ñalnde 20 mee 1934 ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 19 desaambar 1934. Nde wonti jolngo rewrude e jolngo ñalnde 25 marse 1936 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Yamakawa Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo wayli innde mum wonti jolngo Ibusuki Makurazai e dow JNRJ the Success 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 391 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Koolol laamu Ibusuki Ibusuki Onsen Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
497xfaj0z57wkyilfc14ab0jbg5b2fm
184429
184428
2026-08-26T17:04:27Z
Ilya Discuss
10103
184429
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Ibusuki''' (指宿駅, Ibusuki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 45,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere, ina addana otooji ɗii waylude e wirnude. Plateauji ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Sidinguuji keewɗi ina ngoodi bannge hirnaange dingiral ngal. Platform 1 ɓuri huutoreede, kadi plateauji goɗɗi ina kuutoree so platform 1 alaa ngam waylude. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi.
== Plateauji ==
1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō ngam Yamakawa e Makurazaki 2 ■ Line Makurazaki Ibusuki ngam Yamakawa e Makurazaki 3 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō Damal tikket Damal tikket Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino e oon sahaa laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō, ngol yettiima Goino ñalnde 7 desaambar 1930 e Kiire ñalnde 20 mee 1934 ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 19 desaambar 1934.
== Nde wonti jolngo ==
rewrude e jolngo ñalnde 25 marse 1936 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Yamakawa Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo wayli innde mum wonti jolngo Ibusuki Makurazai e dow JNRJ the Success 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 391 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Koolol laamu Ibusuki Ibusuki Onsen
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
bk3cambkx2r3ji9u8nywf7ybjlgg0s4
184430
184429
2026-08-26T17:05:14Z
Ilya Discuss
10103
184430
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Ibusuki''' (指宿駅, Ibusuki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 45,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0170_ibusuki.htm|title=指宿駅|trans-title=Ibusuki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere, ina addana otooji ɗii waylude e wirnude. Plateauji ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Sidinguuji keewɗi ina ngoodi bannge hirnaange dingiral ngal. Platform 1 ɓuri huutoreede, kadi plateauji goɗɗi ina kuutoree so platform 1 alaa ngam waylude. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi.
== Plateauji ==
1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō ngam Yamakawa e Makurazaki 2 ■ Line Makurazaki Ibusuki ngam Yamakawa e Makurazaki 3 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō Damal tikket Damal tikket Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino e oon sahaa laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō, ngol yettiima Goino ñalnde 7 desaambar 1930 e Kiire ñalnde 20 mee 1934 ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 19 desaambar 1934.
== Nde wonti jolngo ==
rewrude e jolngo ñalnde 25 marse 1936 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Yamakawa Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo wayli innde mum wonti jolngo Ibusuki Makurazai e dow JNRJ the Success 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 391 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Koolol laamu Ibusuki Ibusuki Onsen
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
is8gfzebp4wlz6drj26shh4t836ucns
184431
184430
2026-08-26T17:06:23Z
Ilya Discuss
10103
184431
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Ibusuki''' (指宿駅, Ibusuki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 45,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0170_ibusuki.htm|title=指宿駅|trans-title=Ibusuki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere, ina addana otooji ɗii waylude e wirnude. Plateauji ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Sidinguuji keewɗi ina ngoodi bannge hirnaange dingiral ngal. Platform 1 ɓuri huutoreede, kadi plateauji goɗɗi ina kuutoree so platform 1 alaa ngam waylude. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref>
== Plateauji ==
1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō ngam Yamakawa e Makurazaki 2 ■ Line Makurazaki Ibusuki ngam Yamakawa e Makurazaki 3 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō Damal tikket Damal tikket Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino e oon sahaa laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō, ngol yettiima Goino ñalnde 7 desaambar 1930 e Kiire ñalnde 20 mee 1934 ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 19 desaambar 1934.
== Nde wonti jolngo ==
rewrude e jolngo ñalnde 25 marse 1936 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Yamakawa Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo wayli innde mum wonti jolngo Ibusuki Makurazai e dow JNRJ the Success 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 391 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Koolol laamu Ibusuki Ibusuki Onsen
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
oi7tzzwzth6laq39defemu1w28t5gq3
184432
184431
2026-08-26T17:07:09Z
Ilya Discuss
10103
184432
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Ibusuki''' (指宿駅, Ibusuki-eki)ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 45,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0170_ibusuki.htm|title=指宿駅|trans-title=Ibusuki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere, ina addana otooji ɗii waylude e wirnude. Plateauji ɗii ina njokkondiri e ponto koyɗe. Sidinguuji keewɗi ina ngoodi bannge hirnaange dingiral ngal. Platform 1 ɓuri huutoreede, kadi plateauji goɗɗi ina kuutoree so platform 1 alaa ngam waylude. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref>
== Plateauji ==
1 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō ngam Yamakawa e Makurazaki 2 ■ Line Makurazaki Ibusuki ngam Yamakawa e Makurazaki 3 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō Damal tikket Damal tikket Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino e oon sahaa laawol Ibusuki (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō, ngol yettiima Goino ñalnde 7 desaambar 1930 e Kiire ñalnde 20 mee 1934 ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 19 desaambar 1934.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
== Nde wonti jolngo ==
rewrude e jolngo ñalnde 25 marse 1936 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Yamakawa Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo wayli innde mum wonti jolngo Ibusuki Makurazai e dow JNRJ the Success 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu.
== Limlebbi yahooɓe ==
E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 391 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Koolol laamu Ibusuki Ibusuki Onsen
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
gux9q4i358bffefb5x0a025uddnwa53
Ichiki Station
0
43729
184433
2026-08-26T17:10:31Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgol Ichiki (市来駅, Ichiki-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 365,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau bannge gooto e plateau duunde e laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa..."
184433
wikitext
text/x-wiki
Gartirgol Ichiki (市来駅, Ichiki-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 365,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau bannge gooto e plateau duunde e laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima <bannge> 3 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Tariya Ko laamu Japon (JGR) udditi nokku oo ñalnde 25 desaambar 1913, ko nokku Nishi-Ichiki (西市来駅). Nde wayli innde mayre hannde ndee ñalnde 3 noowammbar 1930. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana ndiwoowa. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 293 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 279ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi IIchikikushikino, suudu wuro Ichiki (hono wuro Ichiki) Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Ichiki to diiwaan Kagoshima Ichikikushikino wuro Ichiki duɗal jaaɓi haaɗtirde Duɗal leslesal wuro Ichiki Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
k07tn5a69y04x8jksq0lxs8u7isbtg3
184434
184433
2026-08-26T17:10:56Z
Ilya Discuss
10103
184434
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgol Ichiki (市来駅, Ichiki-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 365,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau bannge gooto e plateau duunde e laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima <bannge> 3 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Tariya Ko laamu Japon (JGR) udditi nokku oo ñalnde 25 desaambar 1913, ko nokku Nishi-Ichiki (西市来駅). Nde wayli innde mayre hannde ndee ñalnde 3 noowammbar 1930. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana ndiwoowa. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 293 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 279ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi IIchikikushikino, suudu wuro Ichiki (hono wuro Ichiki) Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Ichiki to diiwaan Kagoshima Ichikikushikino wuro Ichiki duɗal jaaɓi haaɗtirde Duɗal leslesal wuro Ichiki Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
5l9vaavcn7g81x7m600rwblnxtirz4e
184435
184434
2026-08-26T17:12:39Z
Ilya Discuss
10103
184435
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Ichiki''' (市来駅, Ichiki-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 365,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō.
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau bannge gooto e plateau duunde e laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima <bannge> 3 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Tariya Ko laamu Japon (JGR) udditi nokku oo ñalnde 25 desaambar 1913, ko nokku Nishi-Ichiki (西市来駅). Nde wayli innde mayre hannde ndee ñalnde 3 noowammbar 1930.
== E nder jeyi leydi Japon ==
(JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana ndiwoowa. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 293 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 279ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu.
Nokku taariindi IIchikikushikino, suudu wuro Ichiki (hono wuro Ichiki) Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Ichiki to diiwaan Kagoshima Ichikikushikino wuro Ichiki duɗal jaaɓi haaɗtirde Duɗal leslesal wuro Ichiki
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
roc80gk0olzo4mm79cg2j0ecwo2764n
184436
184435
2026-08-26T17:13:22Z
Ilya Discuss
10103
184436
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Ichiki''' (市来駅, Ichiki-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 365,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1070_ichiki.htm|title=市来駅|trans-title=Ichiki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau bannge gooto e plateau duunde e laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima <bannge> 3 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Tariya Ko laamu Japon (JGR) udditi nokku oo ñalnde 25 desaambar 1913, ko nokku Nishi-Ichiki (西市来駅). Nde wayli innde mayre hannde ndee ñalnde 3 noowammbar 1930.
== E nder jeyi leydi Japon ==
(JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana ndiwoowa. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 293 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 279ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu.
Nokku taariindi IIchikikushikino, suudu wuro Ichiki (hono wuro Ichiki) Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Ichiki to diiwaan Kagoshima Ichikikushikino wuro Ichiki duɗal jaaɓi haaɗtirde Duɗal leslesal wuro Ichiki
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
99mmxtcg9stajpg0v0k8f04zkf6nc9a
184437
184436
2026-08-26T17:14:11Z
Ilya Discuss
10103
184437
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Ichiki''' (市来駅, Ichiki-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 365,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1070_ichiki.htm|title=市来駅|trans-title=Ichiki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau bannge gooto e plateau duunde e laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima <bannge> 3 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Tariya Ko laamu Japon (JGR) udditi nokku oo ñalnde 25 desaambar 1913, ko nokku Nishi-Ichiki (西市来駅). Nde wayli innde mayre hannde ndee ñalnde 3 noowammbar 1930.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== E nder jeyi leydi Japon ==
(JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana ndiwoowa. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 293 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 279ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu.
Nokku taariindi IIchikikushikino, suudu wuro Ichiki (hono wuro Ichiki) Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Ichiki to diiwaan Kagoshima Ichikikushikino wuro Ichiki duɗal jaaɓi haaɗtirde Duɗal leslesal wuro Ichiki
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
mlehv72lwxp777f9d2jejyvygdvyxrl
184438
184437
2026-08-26T17:15:13Z
Ilya Discuss
10103
184438
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Ichiki''' (市来駅, Ichiki-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 365,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Mojikō..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1070_ichiki.htm|title=市来駅|trans-title=Ichiki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo plateau bannge gooto e plateau duunde e laabi ɗiɗi, jokkondirɗi e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laawol mawngol Kagoshima <bannge> 3 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Damal (ina ndaara feewde Kagoshima-Chūō) Tariya Ko laamu Japon (JGR) udditi nokku oo ñalnde 25 desaambar 1913, ko nokku Nishi-Ichiki (西市来駅). Nde wayli innde mayre hannde ndee ñalnde 3 noowammbar 1930.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== E nder jeyi leydi Japon ==
(JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana ndiwoowa. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 293 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 279ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu.
Nokku taariindi IIchikikushikino, suudu wuro Ichiki (hono wuro Ichiki) Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema Ichiki to diiwaan Kagoshima Ichikikushikino wuro Ichiki duɗal jaaɓi haaɗtirde Duɗal leslesal wuro Ichiki.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ihc3e8pkfo2hyfrohw9x4f97sdqvgak
Ijūin Station
0
43730
184439
2026-08-26T17:16:39Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgal Ijuin (伊集院駅, Ijūin-eki)ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 378,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko mahdi staasiyoŋ toowndi no hashigami nii, dow ŋoral duunde wootere. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■..."
184439
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Ijuin (伊集院駅, Ijūin-eki)ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 378,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko mahdi staasiyoŋ toowndi no hashigami nii, dow ŋoral duunde wootere. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō damal yaltirgal damal yaltirgal Daaldal Daaldal mahdi station ɓooyndi mahdi station ɓooyndi Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913. E privatisation Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko fotde 1997 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 72ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laamɗo Ichiuji Sifaa Shimazu Yoshihiro Duɗal leslesal Ijūin Defterdu wuro Hioki Duɗal toowngal Ijūin Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
su6lgvrxzydmw4bt6mytf2gbhvu8hpb
184440
184439
2026-08-26T17:17:03Z
Ilya Discuss
10103
184440
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgal Ijuin (伊集院駅, Ijūin-eki)ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 378,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko mahdi staasiyoŋ toowndi no hashigami nii, dow ŋoral duunde wootere. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō damal yaltirgal damal yaltirgal Daaldal Daaldal mahdi station ɓooyndi mahdi station ɓooyndi Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913. E privatisation Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko fotde 1997 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 72ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laamɗo Ichiuji Sifaa Shimazu Yoshihiro Duɗal leslesal Ijūin Defterdu wuro Hioki Duɗal toowngal Ijūin Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
8y69rkt5sh42ri35sclsaz1qvua5zho
184441
184440
2026-08-26T17:18:27Z
Ilya Discuss
10103
184441
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Ijuin''' (伊集院駅, Ijūin-eki)ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 378,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko mahdi staasiyoŋ toowndi no hashigami nii, dow ŋoral duunde wootere. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō damal yaltirgal damal yaltirgal Daaldal Daaldal mahdi station ɓooyndi mahdi station ɓooyndi Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913.
== E privatisation ==
Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko fotde 1997 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 72ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laamɗo Ichiuji Sifaa Shimazu Yoshihiro Duɗal leslesal Ijūin Defterdu wuro Hioki Duɗal toowngal Ijūin
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
izhb95d5bs4ecxemdw7e1rf0n37fup2
184442
184441
2026-08-26T17:19:19Z
Ilya Discuss
10103
184442
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Ijuin''' (伊集院駅, Ijūin-eki)ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 378,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1100_ijuuin.htm|title=伊集院駅|trans-title=Ijūin Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko mahdi staasiyoŋ toowndi no hashigami nii, dow ŋoral duunde wootere. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō damal yaltirgal damal yaltirgal Daaldal Daaldal mahdi station ɓooyndi mahdi station ɓooyndi Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913.
== E privatisation ==
Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko fotde 1997 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 72ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laamɗo Ichiuji Sifaa Shimazu Yoshihiro Duɗal leslesal Ijūin Defterdu wuro Hioki Duɗal toowngal Ijūin
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ahlk2mp17hjxalijk4snkeyu4q1qe9i
184443
184442
2026-08-26T17:20:13Z
Ilya Discuss
10103
184443
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Ijuin''' (伊集院駅, Ijūin-eki)ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 378,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1100_ijuuin.htm|title=伊集院駅|trans-title=Ijūin Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko mahdi staasiyoŋ toowndi no hashigami nii, dow ŋoral duunde wootere. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō damal yaltirgal damal yaltirgal Daaldal Daaldal mahdi station ɓooyndi mahdi station ɓooyndi Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913..<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== E privatisation ==
Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko fotde 1997 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 72ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laamɗo Ichiuji Sifaa Shimazu Yoshihiro Duɗal leslesal Ijūin Defterdu wuro Hioki Duɗal toowngal Ijūin
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
fiy3tvtr2nwiovjbgiq2zpi7mzzq1yv
184444
184443
2026-08-26T17:20:57Z
Ilya Discuss
10103
184444
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Ijuin''' (伊集院駅, Ijūin-eki)ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Hioki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo ɗum. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 378,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1100_ijuuin.htm|title=伊集院駅|trans-title=Ijūin Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere Staasiyoŋ ==
oo ko mahdi staasiyoŋ toowndi no hashigami nii, dow ŋoral duunde wootere. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō damal yaltirgal damal yaltirgal Daaldal Daaldal mahdi station ɓooyndi mahdi station ɓooyndi Tariya Gartirgal ngal udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913..<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== E privatisation ==
Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko fotde 1997 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 72ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Laamɗo Ichiuji Sifaa Shimazu Yoshihiro Duɗal leslesal Ijūin Defterdu wuro Hioki Duɗal toowngal Ijūin<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
qftbw1f90qoj82lgu43ikijdvqxnxmn
Irino Station
0
43731
184445
2026-08-26T17:22:31Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgal Irino (入野駅, Irino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 62,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi..."
184445
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Irino (入野駅, Irino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 62,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
49qxm2ijermi3mu9qyvd16y8xt2z82m
184446
184445
2026-08-26T17:22:59Z
Ilya Discuss
10103
184446
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgal Irino (入野駅, Irino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 62,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
1nbegfi5xete0a1lxl0ed4nylo8vm5s
184447
184446
2026-08-26T17:24:20Z
Ilya Discuss
10103
184447
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Irino''' (入野駅, Irino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 62,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii.
== The is alaa mahdi ==
station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
4ex0givgoyugz9vws153842z954wd3y
184448
184447
2026-08-26T17:24:58Z
Ilya Discuss
10103
184448
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Irino''' (入野駅, Irino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 62,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0240_irino.htm|title=入野駅|trans-title=Irino Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== The is alaa mahdi ==
station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
ttdh525081lwm559vj9xu27r5ug9x9w
184449
184448
2026-08-26T17:25:38Z
Ilya Discuss
10103
184449
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Irino''' (入野駅, Irino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 62,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0240_irino.htm|title=入野駅|trans-title=Irino Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== The is alaa mahdi ==
station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
nnertdor0u54z1o4t6h3n0f1qt1yf5o
184450
184449
2026-08-26T17:26:44Z
Ilya Discuss
10103
184450
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Irino''' (入野駅, Irino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko e 62,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0240_irino.htm|title=入野駅|trans-title=Irino Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== The is alaa mahdi ==
station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== Tuugnorgal ==
8x9kke0mmrzqyhkmu9wqm7j9x63wxw9
Ishikaki Station
0
43732
184451
2026-08-26T17:28:02Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgal Ishikaki (石垣駅, Ei-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 72,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. resndude hoɗo..."
184451
wikitext
text/x-wiki
Gartirgal Ishikaki (石垣駅, Ei-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 72,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. resndude hoɗorde e dow plateau resndude hoɗorde e dow plateau Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Goryō, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 15 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
6vjndmdkr375tuppvd7vida94ocr14f
184452
184451
2026-08-26T17:28:23Z
Ilya Discuss
10103
184452
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgal Ishikaki (石垣駅, Ei-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 72,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. resndude hoɗorde e dow plateau resndude hoɗorde e dow plateau Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Goryō, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 15 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
a1zorsjhi3u34ri0263odj65wk9d9ki
184453
184452
2026-08-26T17:29:31Z
Ilya Discuss
10103
184453
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Ishikaki''' (石垣駅, Ei-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 72,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. resndude hoɗorde e dow plateau resndude hoɗorde e dow plateau Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Goryō, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama.
== E privatisation ==
(privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 15 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
1imicuvcq57ic92i6811oitmkb0xrur
184454
184453
2026-08-26T17:30:15Z
Ilya Discuss
10103
184454
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Ishikaki''' (石垣駅, Ei-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 72,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0280_ishikaki.htm|title=石垣駅|trans-title=Ishikaki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. resndude hoɗorde e dow plateau resndude hoɗorde e dow plateau Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Goryō, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama.
== E privatisation ==
(privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 15 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
9izx139hp6odb42rn63uts0jocaclbu
184455
184454
2026-08-26T17:30:56Z
Ilya Discuss
10103
184455
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgal Ishikaki''' (石垣駅, Ei-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 72,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0280_ishikaki.htm|title=石垣駅|trans-title=Ishikaki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
== Tooɓere ==
Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. resndude hoɗorde e dow plateau resndude hoɗorde e dow plateau Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, nokku Goryō, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Matsugaura, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama..<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref>
== E privatisation ==
(privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 15 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
bv53qof19e9foskvf59z687c8ee9bix
Izumi Station (Kagoshima)
0
43733
184456
2026-08-26T17:32:45Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Gartirgol Izumi (出水駅, Izumi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Izumi, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Hisatsu Orange Railway ina ndenndi nde. Diidi Ko Kyushu Shinkansen gollortoo ko 210,0 kiloomeeteer e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hakata e 832,4 kiloomeeteer e Shin-Osaka. Gaaraas oo ina huutoree kadi e laawol laana njoorndi Hisatsu Orange ngol rewi laawol gonngol e da..."
184456
wikitext
text/x-wiki
Gartirgol Izumi (出水駅, Izumi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Izumi, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Hisatsu Orange Railway ina ndenndi nde. Diidi Ko Kyushu Shinkansen gollortoo ko 210,0 kiloomeeteer e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hakata e 832,4 kiloomeeteer e Shin-Osaka. Gaaraas oo ina huutoree kadi e laawol laana njoorndi Hisatsu Orange ngol rewi laawol gonngol e daande maayo ngol laawol mawngol JR Kyushu Kagoshima jokkondirngol e Yatsushiro e Sendai. Nde woni ko 65,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Feccere JR Kyushu e dingiral ngal ina waɗi laabi ɗiɗi toowɗi luurondirɗi, tawa ko e les mum woni gollorɗe dingiral ngal. Alaa laabi njahrata, ko ɗum waɗi barmeeji kisal plateau ina mbaɗee. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Feccere Hisatsu Orange Railway nde gartirgol ngol ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere. Ina waɗi gollotooɓe. Feccere ɗiɗi station oo ina njokkondiri e ponto koyɗe. Plateauji Hisatsu laawol laana njoorndi oraas 1, 2, 3 ■ ■ Laabi njamndi Hisatsu ngam Akune e Senday ngam Minamata, e Yatsushiro JR Kiyusu 11 Kyushu Sinkansen wonande Kumamoto, Hakata, e Shin-Ōsaka 12 Kyushu Shinkansen ngam Sendai e Kagoshima-Chūō Hisatsu ko jolɗe oraas Hisatsu ko jolɗe oraas Hisatsu ko mahdi station oraas Hisatsu ko mahdi station oraas JR Staasiyoŋ Kiyusu JR Staasiyoŋ Kiyusu JNR Kalaas C56 JNR Kalaas C56 Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Hisatsu laawol laana njoorndi oraas Komenotsu - Nishi-Izumi Tariya Gartirgal Izumi udditaa ñalnde 15 oktoobar 1923, gartirgal laamu Japon Sendai, ngal naatnaa e laawol mawngol Kagoshima ñalnde 17 oktoobar 1927. E privatisation laana njoorndi ngenndi Japon ñalnde 1 abriil 1987, gartirgal ngal waylaama to KRshu. Ñalnde 13 marse 2004, e udditgol laana njoorndi Kyushu, gartirgol ngol artiraa e laana njoorndi Hisatsu Orange. Limlebbi yahooɓe Hakindo yah-ngartaa ñalnde kala e hitaande 2019 ko 1125 yah-ngartaa wonande feccere JR e 158 neɗɗo wonande feccere Hisatsu e station oo. Nokku taariindi Koolol wuro Izumi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
2uleyephjdb2agnmw67vsyib9dry3p3
184457
184456
2026-08-26T17:33:05Z
Ilya Discuss
10103
184457
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Gartirgol Izumi (出水駅, Izumi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Izumi, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Hisatsu Orange Railway ina ndenndi nde. Diidi Ko Kyushu Shinkansen gollortoo ko 210,0 kiloomeeteer e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hakata e 832,4 kiloomeeteer e Shin-Osaka. Gaaraas oo ina huutoree kadi e laawol laana njoorndi Hisatsu Orange ngol rewi laawol gonngol e daande maayo ngol laawol mawngol JR Kyushu Kagoshima jokkondirngol e Yatsushiro e Sendai. Nde woni ko 65,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Feccere JR Kyushu e dingiral ngal ina waɗi laabi ɗiɗi toowɗi luurondirɗi, tawa ko e les mum woni gollorɗe dingiral ngal. Alaa laabi njahrata, ko ɗum waɗi barmeeji kisal plateau ina mbaɗee. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi. Feccere Hisatsu Orange Railway nde gartirgol ngol ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere. Ina waɗi gollotooɓe. Feccere ɗiɗi station oo ina njokkondiri e ponto koyɗe. Plateauji Hisatsu laawol laana njoorndi oraas 1, 2, 3 ■ ■ Laabi njamndi Hisatsu ngam Akune e Senday ngam Minamata, e Yatsushiro JR Kiyusu 11 Kyushu Sinkansen wonande Kumamoto, Hakata, e Shin-Ōsaka 12 Kyushu Shinkansen ngam Sendai e Kagoshima-Chūō Hisatsu ko jolɗe oraas Hisatsu ko jolɗe oraas Hisatsu ko mahdi station oraas Hisatsu ko mahdi station oraas JR Staasiyoŋ Kiyusu JR Staasiyoŋ Kiyusu JNR Kalaas C56 JNR Kalaas C56 Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Hisatsu laawol laana njoorndi oraas Komenotsu - Nishi-Izumi Tariya Gartirgal Izumi udditaa ñalnde 15 oktoobar 1923, gartirgal laamu Japon Sendai, ngal naatnaa e laawol mawngol Kagoshima ñalnde 17 oktoobar 1927. E privatisation laana njoorndi ngenndi Japon ñalnde 1 abriil 1987, gartirgal ngal waylaama to KRshu. Ñalnde 13 marse 2004, e udditgol laana njoorndi Kyushu, gartirgol ngol artiraa e laana njoorndi Hisatsu Orange. Limlebbi yahooɓe Hakindo yah-ngartaa ñalnde kala e hitaande 2019 ko 1125 yah-ngartaa wonande feccere JR e 158 neɗɗo wonande feccere Hisatsu e station oo. Nokku taariindi Koolol wuro Izumi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal
pjp52hzgdmqm9ta30njoqtwopnlwd90
184458
184457
2026-08-26T17:34:25Z
Ilya Discuss
10103
184458
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Izumi''' (出水駅, Izumi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Izumi, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Hisatsu Orange Railway ina ndenndi nde. Diidi Ko Kyushu Shinkansen gollortoo ko 210,0 kiloomeeteer e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hakata e 832,4 kiloomeeteer e Shin-Osaka. Gaaraas oo ina huutoree kadi e laawol laana njoorndi Hisatsu Orange ngol rewi laawol gonngol e daande maayo ngol laawol mawngol JR Kyushu Kagoshima jokkondirngol e Yatsushiro e Sendai. Nde woni ko 65,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Feccere JR Kyushu e dingiral ngal ina waɗi laabi ɗiɗi toowɗi luurondirɗi, tawa ko e les mum woni gollorɗe dingiral ngal. Alaa laabi njahrata, ko ɗum waɗi barmeeji kisal plateau ina mbaɗee. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi.
Feccere Hisatsu Orange Railway nde gartirgol ngol ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere. Ina waɗi gollotooɓe. Feccere ɗiɗi station oo ina njokkondiri e ponto koyɗe.
Plateauji Hisatsu laawol laana njoorndi oraas 1, 2, 3 ■ ■ Laabi njamndi Hisatsu ngam Akune e Senday ngam Minamata, e Yatsushiro JR Kiyusu 11 Kyushu Sinkansen wonande Kumamoto, Hakata, e Shin-Ōsaka 12 Kyushu Shinkansen ngam Sendai e Kagoshima-Chūō Hisatsu ko jolɗe oraas Hisatsu ko jolɗe oraas Hisatsu ko mahdi station oraas Hisatsu ko mahdi station oraas JR Staasiyoŋ Kiyusu JR Staasiyoŋ Kiyusu JNR Kalaas C56 JNR Kalaas C56 Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Hisatsu laawol laana njoorndi oraas Komenotsu - Nishi-Izumi Tariya Gartirgal Izumi udditaa ñalnde 15 oktoobar 1923, gartirgal laamu Japon Sendai, ngal naatnaa e laawol mawngol Kagoshima ñalnde 17 oktoobar 1927. E privatisation laana njoorndi ngenndi Japon ñalnde 1 abriil 1987, gartirgal ngal waylaama to KRshu. Ñalnde 13 marse 2004, e udditgol laana njoorndi Kyushu, gartirgol ngol artiraa e laana njoorndi Hisatsu Orange. Limlebbi yahooɓe Hakindo yah-ngartaa ñalnde kala e hitaande 2019 ko 1125 yah-ngartaa wonande feccere JR e 158 neɗɗo wonande feccere Hisatsu e station oo. Nokku taariindi Koolol wuro Izumi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
9o8jsj87cudmolyl2y3a1i1p2olfq8e
184459
184458
2026-08-26T17:35:05Z
Ilya Discuss
10103
184459
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Izumi''' (出水駅, Izumi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Izumi, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Hisatsu Orange Railway ina ndenndi nde. Diidi Ko Kyushu Shinkansen gollortoo ko 210,0 kiloomeeteer e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hakata e 832,4 kiloomeeteer e Shin-Osaka. Gaaraas oo ina huutoree kadi e laawol laana njoorndi Hisatsu Orange ngol rewi laawol gonngol e daande maayo ngol laawol mawngol JR Kyushu Kagoshima jokkondirngol e Yatsushiro e Sendai. Nde woni ko 65,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Feccere JR Kyushu e dingiral ngal ina waɗi laabi ɗiɗi toowɗi luurondirɗi, tawa ko e les mum woni gollorɗe dingiral ngal. Alaa laabi njahrata, ko ɗum waɗi barmeeji kisal plateau ina mbaɗee. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/hisatsuorange/station/0150_izumi.htm|title=出水野駅|trans-title=Izumi Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Feccere Hisatsu Orange Railway nde gartirgol ngol ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere. Ina waɗi gollotooɓe. Feccere ɗiɗi station oo ina njokkondiri e ponto koyɗe.
Plateauji Hisatsu laawol laana njoorndi oraas 1, 2, 3 ■ ■ Laabi njamndi Hisatsu ngam Akune e Senday ngam Minamata, e Yatsushiro JR Kiyusu 11 Kyushu Sinkansen wonande Kumamoto, Hakata, e Shin-Ōsaka 12 Kyushu Shinkansen ngam Sendai e Kagoshima-Chūō Hisatsu ko jolɗe oraas Hisatsu ko jolɗe oraas Hisatsu ko mahdi station oraas Hisatsu ko mahdi station oraas JR Staasiyoŋ Kiyusu JR Staasiyoŋ Kiyusu JNR Kalaas C56 JNR Kalaas C56 Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Hisatsu laawol laana njoorndi oraas Komenotsu - Nishi-Izumi Tariya Gartirgal Izumi udditaa ñalnde 15 oktoobar 1923, gartirgal laamu Japon Sendai, ngal naatnaa e laawol mawngol Kagoshima ñalnde 17 oktoobar 1927. E privatisation laana njoorndi ngenndi Japon ñalnde 1 abriil 1987, gartirgal ngal waylaama to KRshu. Ñalnde 13 marse 2004, e udditgol laana njoorndi Kyushu, gartirgol ngol artiraa e laana njoorndi Hisatsu Orange. Limlebbi yahooɓe Hakindo yah-ngartaa ñalnde kala e hitaande 2019 ko 1125 yah-ngartaa wonande feccere JR e 158 neɗɗo wonande feccere Hisatsu e station oo. Nokku taariindi Koolol wuro Izumi
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
kya6bl20aic2y8p4n0z8djggg58loew
184460
184459
2026-08-26T17:35:51Z
Ilya Discuss
10103
184460
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Gartirgol Izumi''' (出水駅, Izumi-eki) ko gartirgol laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangol e nder wuro Izumi, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu e sosiyetee tataɓo biyeteeɗo Hisatsu Orange Railway ina ndenndi nde. Diidi Ko Kyushu Shinkansen gollortoo ko 210,0 kiloomeeteer e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Hakata e 832,4 kiloomeeteer e Shin-Osaka. Gaaraas oo ina huutoree kadi e laawol laana njoorndi Hisatsu Orange ngol rewi laawol gonngol e daande maayo ngol laawol mawngol JR Kyushu Kagoshima jokkondirngol e Yatsushiro e Sendai. Nde woni ko 65,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Feccere JR Kyushu e dingiral ngal ina waɗi laabi ɗiɗi toowɗi luurondirɗi, tawa ko e les mum woni gollorɗe dingiral ngal. Alaa laabi njahrata, ko ɗum waɗi barmeeji kisal plateau ina mbaɗee. Stasiyoŋ oo ina jogii biro tikket Midori no Madoguchi..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/hisatsuorange/station/0150_izumi.htm|title=出水野駅|trans-title=Izumi Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref>
Feccere Hisatsu Orange Railway nde gartirgol ngol ina waɗi jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere. Ina waɗi gollotooɓe. Feccere ɗiɗi station oo ina njokkondiri e ponto koyɗe.
Plateauji Hisatsu laawol laana njoorndi oraas 1, 2, 3 ■ ■ Laabi njamndi Hisatsu ngam Akune e Senday ngam Minamata, e Yatsushiro JR Kiyusu 11 Kyushu Sinkansen wonande Kumamoto, Hakata, e Shin-Ōsaka 12 Kyushu Shinkansen ngam Sendai e Kagoshima-Chūō Hisatsu ko jolɗe oraas Hisatsu ko jolɗe oraas Hisatsu ko mahdi station oraas Hisatsu ko mahdi station oraas JR Staasiyoŋ Kiyusu JR Staasiyoŋ Kiyusu JNR Kalaas C56 JNR Kalaas C56 Stations gonɗe saraaji ɗii ← Sarwiis → Hisatsu laawol laana njoorndi oraas Komenotsu - Nishi-Izumi Tariya Gartirgal Izumi udditaa ñalnde 15 oktoobar 1923, gartirgal laamu Japon Sendai, ngal naatnaa e laawol mawngol Kagoshima ñalnde 17 oktoobar 1927. E privatisation laana njoorndi ngenndi Japon ñalnde 1 abriil 1987, gartirgal ngal waylaama to KRshu. Ñalnde 13 marse 2004, e udditgol laana njoorndi Kyushu, gartirgol ngol artiraa e laana njoorndi Hisatsu Orange. Limlebbi yahooɓe Hakindo yah-ngartaa ñalnde kala e hitaande 2019 ko 1125 yah-ngartaa wonande feccere JR e 158 neɗɗo wonande feccere Hisatsu e station oo. Nokku taariindi Koolol wuro Izumi
<ref>[https://nlftp.mlit.go.jp/ksj/gml/datalist/KsjTmplt-S12-v2_7.html National Land Numerical Information (passenger traffic by station data)] - Ministry of Land, Infrastructure, Transport and Tourism, accessed September 6, 2021.</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon
== Tuugnorgal ==
lmduqr0y06p5i5vsuk5cbj7g7vs3ltk
User talk:Pouchie153
3
43734
184461
2026-08-26T21:26:13Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184461
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:26, 26 Juko 2026 (UTC)
5nlsbd1go28xa8qqp4zsrgbejtduz72
User talk:Doshgarnet
3
43735
184462
2026-08-26T21:26:23Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184462
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:26, 26 Juko 2026 (UTC)
5nlsbd1go28xa8qqp4zsrgbejtduz72
User talk:ChristoRobin
3
43736
184463
2026-08-26T21:26:33Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184463
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:26, 26 Juko 2026 (UTC)
5nlsbd1go28xa8qqp4zsrgbejtduz72
User talk:Gripweed
3
43737
184464
2026-08-26T21:26:43Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184464
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:26, 26 Juko 2026 (UTC)
5nlsbd1go28xa8qqp4zsrgbejtduz72
User talk:~2026-37790-41
3
43738
184465
2026-08-26T21:26:53Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184465
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:26, 26 Juko 2026 (UTC)
5nlsbd1go28xa8qqp4zsrgbejtduz72
User talk:~2026-36952-23
3
43739
184466
2026-08-26T21:27:03Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184466
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:27, 26 Juko 2026 (UTC)
792ibe43ulee4lan58usi5b7ach68pz
User talk:Vito Calise
3
43740
184467
2026-08-26T21:27:13Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184467
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:27, 26 Juko 2026 (UTC)
792ibe43ulee4lan58usi5b7ach68pz
User talk:Daibakushou Khoa
3
43741
184468
2026-08-26T21:27:23Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184468
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:27, 26 Juko 2026 (UTC)
792ibe43ulee4lan58usi5b7ach68pz
User talk:Gabriel from92
3
43742
184469
2026-08-26T21:27:33Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184469
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:27, 26 Juko 2026 (UTC)
792ibe43ulee4lan58usi5b7ach68pz
User talk:Parakletus
3
43743
184470
2026-08-26T21:27:43Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184470
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:27, 26 Juko 2026 (UTC)
792ibe43ulee4lan58usi5b7ach68pz
User talk:NellieBly Bot
3
43744
184471
2026-08-26T21:27:53Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184471
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:27, 26 Juko 2026 (UTC)
792ibe43ulee4lan58usi5b7ach68pz
User talk:World polity
3
43745
184472
2026-08-26T21:28:03Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184472
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:28, 26 Juko 2026 (UTC)
k809bkqa424j50ftl0cmn9f0c9jjkxz
User talk:Megazero
3
43746
184473
2026-08-26T21:28:13Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184473
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:28, 26 Juko 2026 (UTC)
k809bkqa424j50ftl0cmn9f0c9jjkxz
User talk:Fulani8880
3
43747
184474
2026-08-26T21:28:23Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184474
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:28, 26 Juko 2026 (UTC)
k809bkqa424j50ftl0cmn9f0c9jjkxz
User talk:Sayvhior
3
43748
184475
2026-08-26T21:28:33Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184475
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:28, 26 Juko 2026 (UTC)
k809bkqa424j50ftl0cmn9f0c9jjkxz
User talk:Notten13
3
43749
184476
2026-08-26T21:28:43Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184476
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:28, 26 Juko 2026 (UTC)
k809bkqa424j50ftl0cmn9f0c9jjkxz
User talk:JerryAkpan5001
3
43750
184477
2026-08-26T21:28:53Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184477
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:28, 26 Juko 2026 (UTC)
k809bkqa424j50ftl0cmn9f0c9jjkxz
User talk:LemDawg5
3
43751
184478
2026-08-26T21:29:03Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184478
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:29, 26 Juko 2026 (UTC)
5dfjqtndr87fm9i4m5o5dl4qjeny4i6
User talk:Lemantun
3
43752
184479
2026-08-26T21:29:13Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184479
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:29, 26 Juko 2026 (UTC)
5dfjqtndr87fm9i4m5o5dl4qjeny4i6
User talk:Sarahsussan
3
43753
184480
2026-08-26T21:29:23Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184480
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:29, 26 Juko 2026 (UTC)
5dfjqtndr87fm9i4m5o5dl4qjeny4i6
User talk:Mathguy2718
3
43754
184481
2026-08-26T21:29:33Z
TanvirSdqBot
10104
Welcome!
184481
wikitext
text/x-wiki
===Jaɓɓama!===
:Use, Jaɓɓama, e jaaraama e Wikipedia Fulfulde! Mi anndanii e [[Special:Contributions/Jaɓɓama|darnde mon]].
:Miɗo sikki on njiɗii nokku oo, on pellitii jokkude. Ko ɗeeɗoo kelle mbaaw-ɗaa heɓde nafoore:
:*[[:en:Wikipedia:Five pillars|Kuule joy teeŋtuɗe Wikipedia]]
:*[[:en:Wikipedia:How to edit a page|No hello waylirtee]]
:*[[:en:Help:Contents|Kelle ballal]]
:*[[:en:Wikipedia:Tutorial|Ekkitinol]]
:*[[:en:Wikipedia:Article development|No winndirtee winndannde mawnde]]
:*[[:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]
:Miɗo sikki on mbeltiima e feewnude ɗoo e wonde [[Wikipedia|Wikipediyaŋke!]] Tiiɗno, siynu innde maa e kelle jeewte tawa aɗa winnda tildeeji nay (<nowiki>~~~~</nowiki>); ɗum maa yaltin innde maa e nyalngu nguu. So aɗa yiɗi ballal, ƴeew [[:en:Wikipedia:Questions|Wikipedia:Naamne]], naamndo-ɗaa kam e hello am yeewtere, walla waɗ <code><nowiki>{{helpme}}</nowiki></code> e hello yeewtere maa, naamndo-ɗaa toon naamnal maa. Kadi, on njaaraama!
[[User:TanvirSdqBot|WelcomeBot]] 21:29, 26 Juko 2026 (UTC)
5dfjqtndr87fm9i4m5o5dl4qjeny4i6