Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.17 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Ibrahim Geidam 0 4623 184650 95933 2026-08-28T00:36:54Z MOIBARDE 10068 184650 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Ibrahim Gaidam''' (onyuol tarik 15 dwe mar Setemba 1956) en jatelo mar siasa ma piny Naijeria kendo sani en Jatend Weche mag Odi chakre higa mar 2023.[1] Ne otiyo kaka jatend piny ma ne ochung’ ne distrikt mar jatend piny ma yo wuok chieng’ mar Yobe chakre higa mar 2019 nyaka 2023, kendo ne en gavana mar piny Yobe chakre higa mar 2009 nyaka 2019. Gaidam[4] ne obedo gavana mar Yobe State bang' tho mar Gavana Mamman Bello Ali tarik 26 dwe mar achiel higa mar 2009. Motelo ne otiyo kaka jalup Mamman Ali chakre higa mar 2007 nyaka 2009. ==Kuma gimor oaye== 1956 e gweng’ mar Bukarti, e alwora mar sirkal mar Yunusari ma sani nitie e piny Yobe. Ne osomo e Skund Jopuonj mar Borno (BTC), Maiduguri chakre higa mar 1974 nyaka 1979, kama ne oyudoe Oboke mar Japuonj. Ne osomo e Mbalariany mar Ahmadu Bello, Zaria chakre higa mar 1981 nyaka 1983, kaeto oyudo Diploma e weche mag kwan. Bang'e to nodok e skul maduong' mar Ahmadu Bello, ne oyudo digri mar BSc e weche kwan e higa mar 1990 kendo ne obedo achiel kuom jokanyo mag kwan mar piny Naijeria.[6] ==Tich mar sirkal== Kaka jakwan, Ibrahim Gaidam nene otiyo e od sirikal mathoth e Piny machon mar Borno, ma bang'e obedo ni Piny Yobe. Ne en jakony jatend weche pesa e ofis mar chiemo, yore kod gedo mag gwenge, kendo ne en jatend weche pesa kod gik ma ji chiwo e ofis mar Yobe mar lando wach kod kit oganda. Ibrahim Gaidam noweyo tich mar sirkal e higa mar 1995 ka ne okete kaka Komisina mar Jomatin kod Tuke, kae to obedo Komisina mar Ohala kod Ohala. Ne odwogo e tij sirkal kendo chakre higa mar 1997 nyaka 2007, ne en Jatend sirkal e tij pesa mag pinyno kendo ne en jatend sirkal ma nyaka chieng’ e tij sirkal mamoko mopogore opogore.[6] ==Hiimoɓe== {{reflist}} [[Catégorie :Yimɓe]] [[Catégorie : Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie : Pelaajo Yobe]] [[Category: Yimɓe Naajeeriya]] [[Category:Stub]] jv9xzbduktp9kxqjd3hnelh5etvuxda 184651 184650 2026-08-28T00:40:02Z MOIBARDE 10068 184651 wikitext text/x-wiki {{databox}}'''Ibrahim Gaidam'''(jibinaa ko 15 suwee 1956) ko politikaajo leydi Najeriya, ko o jaagorgal polis gila 2023.[1] O woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senatoor Yobe Fuɗnaange gila 2019 haa 2023,[2] e guwerneer diiwaan Yobe gila 2009 haa 2019.[3] Gaidam[4] laati guwerneer lesdi Yobe ɓaawo maayde guwerneer Mamman Bello Ali nyande 26 lewru Yarkoma hitaande 2009. O laatino ardiiɗo lesdi Mamman Ali diga hitaande 2007 haa hitaande 2009. ==Ɓawo== Ibraahiima Gaidam jibinaa ko ñalnde 15 lewru Seeɗto hitaande 1956 to wuro Bukarti, nokku laamu Yunusari e nder diiwaan Yobe hannde oo.[5] O naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde jannginooɓe Borno (BTC), Maiduguri tuggi 1974 haa 1979, o heɓi ɗoon seedantaagal jannginooɓe. O naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria tuggi 1981 haa 1983, o heɓi Dipolomaaji ko faati e hiisa. Caggal mum o arti to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, o heɓi BSc e nder hitaande 1990, o wonti tergal e fedde hiisawal laamu leydi Najeriya.[6] ==Golle gollal laamu== Ko o konte, Ibrahim Gaidam golliima e ministeeruuji laamu keewɗi e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, caggal ɗuum diiwaan Yobe. O woniino balloowo gardiiɗo kaalis e nder Direkteer Nguura, Laabi e Infrastructures Rurales, gardiiɗo gollordu kaalis e ballal e nder Ministeer kumpital e pinal Yobe. Ibraahiima Gaidam yalti e golle laamu ko e hitaande 1995 nde o toɗɗaa Komiseer sukaaɓe e dingiral, caggal ɗuum Komiseer njulaagu e gollorɗe. O arti e golle laamu, tuggi 1997 haa 2007, o woniino Direkteer e nder Ministeer kaalis leydi ndii, o wonii Sekereteer duumotooɗo e nder ministeeruuji goɗɗi keewɗi.[6] ==Hiimoɓe== {{reflist}} [[Catégorie :Yimɓe]] [[Catégorie : Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie : Pelaajo Yobe]] [[Category: Yimɓe Naajeeriya]] [[Category:Stub]] fsj5srmu7536et25aeitktoob144kok 184652 184651 2026-08-28T01:03:09Z MOIBARDE 10068 Add links and references 184652 wikitext text/x-wiki {{databox}}'''Ibrahim Gaidam'''(jibinaa ko 15 suwee 1956) ko politikaajo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ko o jaagorgal polis gila 2023.<ref>{{Cite news|last=Tolu-Kolawole|first=Deborah|date=2023-08-16|title=Full list of ministers and designations|url=https://punchng.com/full-list-of-ministers-and-designations/|access-date=2023-08-16|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> O woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senatoor Yobe Fuɗnaange gila 2019 haa 2023,<ref name="govbio">{{cite web|url=http://nggovernorsforum.org/index.php?option=com_content&task=view&id=73&Itemid=|title=Governor Ibrahim Gaidam of Yobe State|publisher=Nigeria Governors Forum|access-date=8 December 2009}}</ref> e guwerneer diiwaan Yobe gila 2009 haa 2019. Gaidam<ref>{{Cite news|title=Geidam Boko Haram attack update: Nigeria military stop attack for Yobe, acting IGP hometown|url=https://www.bbc.com/pidgin/world-56870561|access-date=2024-12-05|work=BBC News Pidgin}}</ref> laati guwerneer lesdi Yobe ɓaawo maayde guwerneer [[Mamman Bello Ali]] nyande 26 [[lewru]] Yarkoma hitaande 2009. O laatino ardiiɗo lesdi Mamman Ali diga hitaande 2007 haa hitaande 2009. ==Ɓawo== Ibraahiima Gaidam jibinaa ko ñalnde 15 [[lewru]] Seeɗto hitaande 1956 to wuro Bukarti, nokku laamu [[Yunusari]] e nder [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe]] hannde oo.<ref>{{Cite web|last=Admin|date=2017-02-09|title=GAIDAM, Ibrahim|url=https://blerf.org/index.php/biography/gaidam-ibrahim/|access-date=2023-09-06|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> O naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde jannginooɓe Borno (BTC), [[Maiduguri]] tuggi 1974 haa 1979, o heɓi ɗoon seedantaagal jannginooɓe. O naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde [[Ahmadu Bello]], Zaria tuggi 1981 haa 1983, o heɓi Dipolomaaji ko faati e hiisa. Caggal mum o arti to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ahmadu Bello]], o heɓi BSc e nder hitaande 1990, o wonti tergal e fedde hiisawal laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref name="trusbio">{{cite news|url=http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|archive-url=https://web.archive.org/web/20110708221702/http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|url-status=dead|archive-date=8 July 2011|title=Gaidam sworn in as Yobe governor|date=27 January 2009|access-date=8 December 2009|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> ==Golle gollal laamu== Ko o konte, Ibrahim Gaidam golliima e ministeeruuji laamu keewɗi e nder [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]] ɓooyɗo, caggal ɗuum [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe]]. O woniino balloowo gardiiɗo kaalis e nder Direkteer Nguura, Laabi e Infrastructures Rurales, gardiiɗo gollordu kaalis e ballal e nder Ministeer kumpital e pinal Yobe. Ibraahiima Gaidam yalti e golle laamu ko e hitaande 1995 nde o toɗɗaa Komiseer sukaaɓe e dingiral, caggal ɗuum Komiseer njulaagu e gollorɗe. O arti e golle laamu, tuggi 1997 haa 2007, o woniino Direkteer e nder Ministeer kaalis leydi ndii, o wonii Sekereteer duumotooɗo e nder ministeeruuji goɗɗi keewɗi.<ref name="trusbio2">{{cite news|url=http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|archive-url=https://web.archive.org/web/20110708221702/http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|url-status=dead|archive-date=8 July 2011|title=Gaidam sworn in as Yobe governor|date=27 January 2009|access-date=8 December 2009|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> == Golle politik == E lewru abriil 2007, Ibraahiima Gaidam suɓaama cukko guwerneer [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe]] e dow laylaytol lannda leƴƴi leydi Nijeer (ANPP), o huniima laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2007<ref>{{Cite news|date=2019-05-28|title=I'm leaving Yobe better than l met it —Gov Gaidam|url=https://punchng.com/im-leaving-yobe-better-than-l-met-it-gov-gaidam/|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> caɗeele.<ref>{{Cite web|title=Ibrahim Gaidam|url=https://www.politiciansdata.com/content/ibrahim-gaidam/|access-date=6 September 2023|website=Politicians Data|language=en}}</ref><ref name="govbio2">{{cite web|url=http://nggovernorsforum.org/index.php?option=com_content&task=view&id=73&Itemid=|title=Governor Ibrahim Gaidam of Yobe State|publisher=Nigeria Governors Forum|access-date=8 December 2009}}</ref> Alhaji Abubakar Ali, miñiiko Mamman Ali, toɗɗaama ngam won'de cukko guwerneer keso.<ref>{{cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/news/article01//indexn2_html?pdate=290109&ptitle=Yobe%20names%20Ali's%20brother%20deputy%20governor|location=Lagos, Nigeria|date=29 January 2009|title=Yobe names Ali's brother deputy governor|access-date=8 December 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Gaidam toɗɗaama hooreejo goomu taktik ANPP ngam wooteeji 2011.<ref>{{cite news|url=http://www.punchng.com/Article2Print.aspx?theartic=Art200911281192146|date=28 November 2009|title=Why ANPP wins in the North – Publicity Secretary|author=Fidelis Soriwei|access-date=8 December 2009|newspaper=[[The Punch]]}}{{Dead link|date=January 2020|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal fitinaaji e fitinaaji ɗi fedde [[Lislaamu|lislaam]] ''radical'' [[Boko haram|Boko Haram]] ummini e [[lewru]] sulyee 2009 to fuɗnaange leydi [[Naajeeriya]], fedde toppitiinde ko fayti e kisal (NGF) noddii batu kuuɓtodinngu to [[Kaduna]] ngam yeewtidde e geɗe kisal. E nder guwerneeruuji sappo e jeenay (19) to woyla [[Naajeeriya]], ko [[Mu'azu Babangida Aliyu]] mo Nijeer tan, [[Mohammed Namadi Sambo]] mo [[Kaduna]] e Ibrahiima Gaidam mo Yobe tan tawtoraama e hoore mum.<ref>{{cite news|url=http://nigeriaworld.com/articles/2009/aug/041.html|author=Dr. Robert Sanda|date=4 August 2009|title=Fifteen Governors Absent as Northern Governors Forum Holds Emergency Meeting Over Boko Haram Carnage: The Implication|publisher=Nigeria World|access-date=8 December 2009|archive-date=27 September 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173210/http://nigeriaworld.com/articles/2009/aug/041.html}}</ref> E [[lewru]] Noowammbar 2009, Ibraahiima Gaidam hokki yimɓe lesdi Yobe haala julde juulde. E nder konngol makko, o jeertinii sukaaɓe ɓee nde ɓe ngoppata ko jannginooɓe diineeji e ƴaañooɓe haalaaji, o siftinii bonanndeeji baɗnooɗi e [[lewru]] juko hitaande 2009. O noddi juulɓe fof nde mbaɗtata koye mum en e jokkondirde e jam e rewooɓe diineeji goɗɗi e nder diiwaan hee.<ref>{{cite news|url=http://leadershipnigeria.com/index.php/news/headlines/8994-avoid-all-forms-of-manipulation-geidam-urges|title=Avoid All Forms Of Manipulation, Geidam Urges|date=27 November 2009|access-date=8 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110713192724/http://leadershipnigeria.com/index.php/news/headlines/8994-avoid-all-forms-of-manipulation-geidam-urges|archive-date=13 July 2011|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> Gaidam suɓaama ñalnde 26 abriil 2011 ngam wonde guwerneer timmuɗo gadano. Gaidam suɓaama kadi ñalnde 11 abriil 2015 ngam wonde guwerneer e manndaa ɗiɗaɓo.<ref>{{cite news|url=https://www.channelstv.com/2015/04/12/ibrahim-gaidam-wins-yobe-governorship-election/|date=12 April 2015|accessdate=2 February 2022|publisher=channelstv.com|title=Ibrahim Gaidam Wins Yobe State Governorship Election}}</ref> Geidam suɓaama senateer lomtotooɗo Yobe Fuɗnaange e nder 9th NASS ñalnde 23 mars 2019. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Yobe ==Hiimoɓe== {{reflist}} [[Catégorie :Yimɓe]] [[Catégorie : Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie : Pelaajo Yobe]] [[Category: Yimɓe Naajeeriya]] [[Category:Stub]] ew6pn3eaxf06fgidrccmkeycbqk2af8 184653 184652 2026-08-28T01:05:33Z MOIBARDE 10068 184653 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder | name = Ibrahim Gaidam | image = Ibrahim Geidam.png | alt = | caption = | office = [[Federal Ministries of Nigeria|Minister of Police Affairs]] | president = [[Bola Tinubu]] | 1blankname = Minister of State | 1namedata = [[Imaan Sulaiman-Ibrahim]] | term_start = 21 August 2023 | predecessor = [[Mohammed Maigari Dingyadi]] | successor = | office1 = [[Senate of Nigeria|Senator]] for [[Yobe State|Yobe East]] | term_start1 = 11 June 2019 | term_end1 = 21 August 2023 | predecessor1 = [[Bukar Abba Ibrahim]] | successor1 = [[Musa Mustapha (politician)|Musa Mustapha]] | office2 = [[Governor of Yobe State]] | deputy2 = Abubakar Ali | term_start2 = 27 January 2009 | term_end2 = 29 May 2019 | predecessor2 = [[Mamman Bello Ali]] | successor2 = [[Mai Mala Buni]] | office3 = Deputy Governor of Yobe State | governor3 = Mamman Bello Ali | term_start3 = 29 May 2007 | term_end3 = 27 January 2009 | predecessor3 = [[Aliyu Saleh Bagare]] | successor3 = Abubakar Ali | birth_date = {{Birth date and age|1956|09|15|df=y}} | birth_place = Bukarti, [[Yunusari]], [[Northern Region, Nigeria|Northern Region]], [[Colonial Nigeria|British Nigeria]] (now in [[Yobe State]], Nigeria) | death_date = | death_place = | party = [[All Progressive Congress]] (since 2013) | other_party = [[All Nigeria Peoples Party]] (before 2013) | children = | education = | occupation = Politician | alma_mater = | website = | footnotes = }} '''Ibrahim Gaidam'''(jibinaa ko 15 suwee 1956) ko politikaajo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ko o jaagorgal polis gila 2023.<ref>{{Cite news|last=Tolu-Kolawole|first=Deborah|date=2023-08-16|title=Full list of ministers and designations|url=https://punchng.com/full-list-of-ministers-and-designations/|access-date=2023-08-16|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> O woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senatoor Yobe Fuɗnaange gila 2019 haa 2023,<ref name="govbio">{{cite web|url=http://nggovernorsforum.org/index.php?option=com_content&task=view&id=73&Itemid=|title=Governor Ibrahim Gaidam of Yobe State|publisher=Nigeria Governors Forum|access-date=8 December 2009}}</ref> e guwerneer diiwaan Yobe gila 2009 haa 2019. Gaidam<ref>{{Cite news|title=Geidam Boko Haram attack update: Nigeria military stop attack for Yobe, acting IGP hometown|url=https://www.bbc.com/pidgin/world-56870561|access-date=2024-12-05|work=BBC News Pidgin}}</ref> laati guwerneer lesdi Yobe ɓaawo maayde guwerneer [[Mamman Bello Ali]] nyande 26 [[lewru]] Yarkoma hitaande 2009. O laatino ardiiɗo lesdi Mamman Ali diga hitaande 2007 haa hitaande 2009. ==Ɓawo== Ibraahiima Gaidam jibinaa ko ñalnde 15 [[lewru]] Seeɗto hitaande 1956 to wuro Bukarti, nokku laamu [[Yunusari]] e nder [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe]] hannde oo.<ref>{{Cite web|last=Admin|date=2017-02-09|title=GAIDAM, Ibrahim|url=https://blerf.org/index.php/biography/gaidam-ibrahim/|access-date=2023-09-06|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> O naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde jannginooɓe Borno (BTC), [[Maiduguri]] tuggi 1974 haa 1979, o heɓi ɗoon seedantaagal jannginooɓe. O naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde [[Ahmadu Bello]], Zaria tuggi 1981 haa 1983, o heɓi Dipolomaaji ko faati e hiisa. Caggal mum o arti to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ahmadu Bello]], o heɓi BSc e nder hitaande 1990, o wonti tergal e fedde hiisawal laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref name="trusbio">{{cite news|url=http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|archive-url=https://web.archive.org/web/20110708221702/http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|url-status=dead|archive-date=8 July 2011|title=Gaidam sworn in as Yobe governor|date=27 January 2009|access-date=8 December 2009|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> ==Golle gollal laamu== Ko o konte, Ibrahim Gaidam golliima e ministeeruuji laamu keewɗi e nder [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]] ɓooyɗo, caggal ɗuum [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe]]. O woniino balloowo gardiiɗo kaalis e nder Direkteer Nguura, Laabi e Infrastructures Rurales, gardiiɗo gollordu kaalis e ballal e nder Ministeer kumpital e pinal Yobe. Ibraahiima Gaidam yalti e golle laamu ko e hitaande 1995 nde o toɗɗaa Komiseer sukaaɓe e dingiral, caggal ɗuum Komiseer njulaagu e gollorɗe. O arti e golle laamu, tuggi 1997 haa 2007, o woniino Direkteer e nder Ministeer kaalis leydi ndii, o wonii Sekereteer duumotooɗo e nder ministeeruuji goɗɗi keewɗi.<ref name="trusbio2">{{cite news|url=http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|archive-url=https://web.archive.org/web/20110708221702/http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|url-status=dead|archive-date=8 July 2011|title=Gaidam sworn in as Yobe governor|date=27 January 2009|access-date=8 December 2009|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> == Golle politik == E lewru abriil 2007, Ibraahiima Gaidam suɓaama cukko guwerneer [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe]] e dow laylaytol lannda leƴƴi leydi Nijeer (ANPP), o huniima laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2007<ref>{{Cite news|date=2019-05-28|title=I'm leaving Yobe better than l met it —Gov Gaidam|url=https://punchng.com/im-leaving-yobe-better-than-l-met-it-gov-gaidam/|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> caɗeele.<ref>{{Cite web|title=Ibrahim Gaidam|url=https://www.politiciansdata.com/content/ibrahim-gaidam/|access-date=6 September 2023|website=Politicians Data|language=en}}</ref><ref name="govbio2">{{cite web|url=http://nggovernorsforum.org/index.php?option=com_content&task=view&id=73&Itemid=|title=Governor Ibrahim Gaidam of Yobe State|publisher=Nigeria Governors Forum|access-date=8 December 2009}}</ref> Alhaji Abubakar Ali, miñiiko Mamman Ali, toɗɗaama ngam won'de cukko guwerneer keso.<ref>{{cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/news/article01//indexn2_html?pdate=290109&ptitle=Yobe%20names%20Ali's%20brother%20deputy%20governor|location=Lagos, Nigeria|date=29 January 2009|title=Yobe names Ali's brother deputy governor|access-date=8 December 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Gaidam toɗɗaama hooreejo goomu taktik ANPP ngam wooteeji 2011.<ref>{{cite news|url=http://www.punchng.com/Article2Print.aspx?theartic=Art200911281192146|date=28 November 2009|title=Why ANPP wins in the North – Publicity Secretary|author=Fidelis Soriwei|access-date=8 December 2009|newspaper=[[The Punch]]}}{{Dead link|date=January 2020|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal fitinaaji e fitinaaji ɗi fedde [[Lislaamu|lislaam]] ''radical'' [[Boko haram|Boko Haram]] ummini e [[lewru]] sulyee 2009 to fuɗnaange leydi [[Naajeeriya]], fedde toppitiinde ko fayti e kisal (NGF) noddii batu kuuɓtodinngu to [[Kaduna]] ngam yeewtidde e geɗe kisal. E nder guwerneeruuji sappo e jeenay (19) to woyla [[Naajeeriya]], ko [[Mu'azu Babangida Aliyu]] mo Nijeer tan, [[Mohammed Namadi Sambo]] mo [[Kaduna]] e Ibrahiima Gaidam mo Yobe tan tawtoraama e hoore mum.<ref>{{cite news|url=http://nigeriaworld.com/articles/2009/aug/041.html|author=Dr. Robert Sanda|date=4 August 2009|title=Fifteen Governors Absent as Northern Governors Forum Holds Emergency Meeting Over Boko Haram Carnage: The Implication|publisher=Nigeria World|access-date=8 December 2009|archive-date=27 September 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173210/http://nigeriaworld.com/articles/2009/aug/041.html}}</ref> E [[lewru]] Noowammbar 2009, Ibraahiima Gaidam hokki yimɓe lesdi Yobe haala julde juulde. E nder konngol makko, o jeertinii sukaaɓe ɓee nde ɓe ngoppata ko jannginooɓe diineeji e ƴaañooɓe haalaaji, o siftinii bonanndeeji baɗnooɗi e [[lewru]] juko hitaande 2009. O noddi juulɓe fof nde mbaɗtata koye mum en e jokkondirde e jam e rewooɓe diineeji goɗɗi e nder diiwaan hee.<ref>{{cite news|url=http://leadershipnigeria.com/index.php/news/headlines/8994-avoid-all-forms-of-manipulation-geidam-urges|title=Avoid All Forms Of Manipulation, Geidam Urges|date=27 November 2009|access-date=8 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110713192724/http://leadershipnigeria.com/index.php/news/headlines/8994-avoid-all-forms-of-manipulation-geidam-urges|archive-date=13 July 2011|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> Gaidam suɓaama ñalnde 26 abriil 2011 ngam wonde guwerneer timmuɗo gadano. Gaidam suɓaama kadi ñalnde 11 abriil 2015 ngam wonde guwerneer e manndaa ɗiɗaɓo.<ref>{{cite news|url=https://www.channelstv.com/2015/04/12/ibrahim-gaidam-wins-yobe-governorship-election/|date=12 April 2015|accessdate=2 February 2022|publisher=channelstv.com|title=Ibrahim Gaidam Wins Yobe State Governorship Election}}</ref> Geidam suɓaama senateer lomtotooɗo Yobe Fuɗnaange e nder 9th NASS ñalnde 23 mars 2019. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji diiwaan Yobe ==Hiimoɓe== {{reflist}} [[Catégorie :Yimɓe]] [[Catégorie : Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie : Pelaajo Yobe]] [[Category: Yimɓe Naajeeriya]] [[Category:Stub]] ne8z1de9z2c13y5q0fd7zfvjll3k18n 184654 184653 2026-08-28T01:08:47Z MOIBARDE 10068 Add links 184654 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder | name = Ibrahim Gaidam | image = Ibrahim Geidam.png | alt = | caption = | office = [[Federal Ministries of Nigeria|Minister of Police Affairs]] | president = [[Bola Tinubu]] | 1blankname = Minister of State | 1namedata = [[Imaan Sulaiman-Ibrahim]] | term_start = 21 August 2023 | predecessor = [[Mohammed Maigari Dingyadi]] | successor = | office1 = [[Senate of Nigeria|Senator]] for [[Yobe State|Yobe East]] | term_start1 = 11 June 2019 | term_end1 = 21 August 2023 | predecessor1 = [[Bukar Abba Ibrahim]] | successor1 = [[Musa Mustapha (politician)|Musa Mustapha]] | office2 = [[Governor of Yobe State]] | deputy2 = Abubakar Ali | term_start2 = 27 January 2009 | term_end2 = 29 May 2019 | predecessor2 = [[Mamman Bello Ali]] | successor2 = [[Mai Mala Buni]] | office3 = Deputy Governor of Yobe State | governor3 = Mamman Bello Ali | term_start3 = 29 May 2007 | term_end3 = 27 January 2009 | predecessor3 = [[Aliyu Saleh Bagare]] | successor3 = Abubakar Ali | birth_date = {{Birth date and age|1956|09|15|df=y}} | birth_place = Bukarti, [[Yunusari]], [[Northern Region, Nigeria|Northern Region]], [[Colonial Nigeria|British Nigeria]] (now in [[Yobe State]], Nigeria) | death_date = | death_place = | party = [[All Progressive Congress]] (since 2013) | other_party = [[All Nigeria Peoples Party]] (before 2013) | children = | education = | occupation = Politician | alma_mater = | website = | footnotes = }} '''Ibrahim Gaidam'''(jibinaa ko 15 suwee 1956) ko politikaajo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ko o jaagorgal polis gila 2023.<ref>{{Cite news|last=Tolu-Kolawole|first=Deborah|date=2023-08-16|title=Full list of ministers and designations|url=https://punchng.com/full-list-of-ministers-and-designations/|access-date=2023-08-16|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> O woniino senateer lomtotooɗo diiwaan senatoor Yobe Fuɗnaange gila 2019 haa 2023,<ref name="govbio">{{cite web|url=http://nggovernorsforum.org/index.php?option=com_content&task=view&id=73&Itemid=|title=Governor Ibrahim Gaidam of Yobe State|publisher=Nigeria Governors Forum|access-date=8 December 2009}}</ref> e guwerneer [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe]] gila 2009 haa 2019. Gaidam<ref>{{Cite news|title=Geidam Boko Haram attack update: Nigeria military stop attack for Yobe, acting IGP hometown|url=https://www.bbc.com/pidgin/world-56870561|access-date=2024-12-05|work=BBC News Pidgin}}</ref> laati guwerneer lesdi Yobe ɓaawo maayde guwerneer [[Mamman Bello Ali]] nyande 26 [[lewru]] Yarkoma hitaande 2009. O laatino ardiiɗo lesdi Mamman Ali diga hitaande 2007 haa hitaande 2009. ==Ɓawo== Ibraahiima Gaidam jibinaa ko ñalnde 15 [[lewru]] Seeɗto hitaande 1956 to wuro Bukarti, nokku laamu [[Yunusari]] e nder [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe]] hannde oo.<ref>{{Cite web|last=Admin|date=2017-02-09|title=GAIDAM, Ibrahim|url=https://blerf.org/index.php/biography/gaidam-ibrahim/|access-date=2023-09-06|website=Biographical Legacy and Research Foundation|language=en-US}}</ref> O naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde jannginooɓe Borno (BTC), [[Maiduguri]] tuggi 1974 haa 1979, o heɓi ɗoon seedantaagal jannginooɓe. O naati duɗal jaaɓi-haaɗtirde [[Ahmadu Bello]], Zaria tuggi 1981 haa 1983, o heɓi Dipolomaaji ko faati e hiisa. Caggal mum o arti to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Ahmadu Bello]], o heɓi BSc e nder hitaande 1990, o wonti tergal e fedde hiisawal laamu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref name="trusbio">{{cite news|url=http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|archive-url=https://web.archive.org/web/20110708221702/http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|url-status=dead|archive-date=8 July 2011|title=Gaidam sworn in as Yobe governor|date=27 January 2009|access-date=8 December 2009|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> ==Golle gollal laamu== Ko o konte, Ibrahim Gaidam golliima e ministeeruuji laamu keewɗi e nder [[Diiwal Borno|diiwaan Borno]] ɓooyɗo, caggal ɗuum [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe]]. O woniino balloowo gardiiɗo kaalis e nder Direkteer Nguura, Laabi e Infrastructures Rurales, gardiiɗo gollordu kaalis e ballal e nder Ministeer kumpital e pinal Yobe. Ibraahiima Gaidam yalti e golle laamu ko e hitaande 1995 nde o toɗɗaa Komiseer sukaaɓe e dingiral, caggal ɗuum Komiseer njulaagu e gollorɗe. O arti e golle laamu, tuggi 1997 haa 2007, o woniino Direkteer e nder Ministeer kaalis leydi ndii, o wonii Sekereteer duumotooɗo e nder ministeeruuji goɗɗi keewɗi.<ref name="trusbio2">{{cite news|url=http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|archive-url=https://web.archive.org/web/20110708221702/http://www.dailytrust.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=3478|url-status=dead|archive-date=8 July 2011|title=Gaidam sworn in as Yobe governor|date=27 January 2009|access-date=8 December 2009|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> == Golle politik == E lewru abriil 2007, Ibraahiima Gaidam suɓaama cukko guwerneer [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe]] e dow laylaytol lannda leƴƴi leydi Nijeer (ANPP), o huniima laamu ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2007<ref>{{Cite news|date=2019-05-28|title=I'm leaving Yobe better than l met it —Gov Gaidam|url=https://punchng.com/im-leaving-yobe-better-than-l-met-it-gov-gaidam/|access-date=2022-02-21|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref> caɗeele.<ref>{{Cite web|title=Ibrahim Gaidam|url=https://www.politiciansdata.com/content/ibrahim-gaidam/|access-date=6 September 2023|website=Politicians Data|language=en}}</ref><ref name="govbio2">{{cite web|url=http://nggovernorsforum.org/index.php?option=com_content&task=view&id=73&Itemid=|title=Governor Ibrahim Gaidam of Yobe State|publisher=Nigeria Governors Forum|access-date=8 December 2009}}</ref> Alhaji Abubakar Ali, miñiiko Mamman Ali, toɗɗaama ngam won'de cukko guwerneer keso.<ref>{{cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/news/article01//indexn2_html?pdate=290109&ptitle=Yobe%20names%20Ali's%20brother%20deputy%20governor|location=Lagos, Nigeria|date=29 January 2009|title=Yobe names Ali's brother deputy governor|access-date=8 December 2009|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Gaidam toɗɗaama hooreejo goomu taktik ANPP ngam wooteeji 2011.<ref>{{cite news|url=http://www.punchng.com/Article2Print.aspx?theartic=Art200911281192146|date=28 November 2009|title=Why ANPP wins in the North – Publicity Secretary|author=Fidelis Soriwei|access-date=8 December 2009|newspaper=[[The Punch]]}}{{Dead link|date=January 2020|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Caggal fitinaaji e fitinaaji ɗi fedde [[Lislaamu|lislaam]] ''radical'' [[Boko haram|Boko Haram]] ummini e [[lewru]] sulyee 2009 to fuɗnaange leydi [[Naajeeriya]], fedde toppitiinde ko fayti e kisal (NGF) noddii batu kuuɓtodinngu to [[Kaduna]] ngam yeewtidde e geɗe kisal. E nder guwerneeruuji sappo e jeenay (19) to woyla [[Naajeeriya]], ko [[Mu'azu Babangida Aliyu]] mo Nijeer tan, [[Mohammed Namadi Sambo]] mo [[Kaduna]] e Ibrahiima Gaidam mo Yobe tan tawtoraama e hoore mum.<ref>{{cite news|url=http://nigeriaworld.com/articles/2009/aug/041.html|author=Dr. Robert Sanda|date=4 August 2009|title=Fifteen Governors Absent as Northern Governors Forum Holds Emergency Meeting Over Boko Haram Carnage: The Implication|publisher=Nigeria World|access-date=8 December 2009|archive-date=27 September 2011|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110927173210/http://nigeriaworld.com/articles/2009/aug/041.html}}</ref> E [[lewru]] Noowammbar 2009, Ibraahiima Gaidam hokki yimɓe lesdi Yobe haala julde juulde. E nder konngol makko, o jeertinii sukaaɓe ɓee nde ɓe ngoppata ko jannginooɓe diineeji e ƴaañooɓe haalaaji, o siftinii bonanndeeji baɗnooɗi e [[lewru]] juko hitaande 2009. O noddi juulɓe fof nde mbaɗtata koye mum en e jokkondirde e jam e rewooɓe diineeji goɗɗi e nder diiwaan hee.<ref>{{cite news|url=http://leadershipnigeria.com/index.php/news/headlines/8994-avoid-all-forms-of-manipulation-geidam-urges|title=Avoid All Forms Of Manipulation, Geidam Urges|date=27 November 2009|access-date=8 December 2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110713192724/http://leadershipnigeria.com/index.php/news/headlines/8994-avoid-all-forms-of-manipulation-geidam-urges|archive-date=13 July 2011|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref> Gaidam suɓaama ñalnde 26 abriil 2011 ngam wonde guwerneer timmuɗo gadano. Gaidam suɓaama kadi ñalnde 11 abriil 2015 ngam wonde guwerneer e manndaa ɗiɗaɓo.<ref>{{cite news|url=https://www.channelstv.com/2015/04/12/ibrahim-gaidam-wins-yobe-governorship-election/|date=12 April 2015|accessdate=2 February 2022|publisher=channelstv.com|title=Ibrahim Gaidam Wins Yobe State Governorship Election}}</ref> Geidam suɓaama senateer lomtotooɗo Yobe Fuɗnaange e nder 9th NASS ñalnde 23 mars 2019. == Ƴeew kadi == Doggol guwerneeruuji [[Diiwal Yobe|diiwaan Yobe]] ==Hiimoɓe== {{reflist}} [[Catégorie :Yimɓe]] [[Catégorie : Pelaajo Naajeeriya]] [[Catégorie : Pelaajo Yobe]] [[Category: Yimɓe Naajeeriya]] [[Category:Stub]] irsnimfxdx056nzzcn56edckmkbapid Yukhari Govhar Agha Mosque 0 18015 184655 76955 2026-08-28T04:10:14Z CommonsDelinker 79 Removing [[:c:File:Yukhari_Govhar_Agha_Mosque_before_occupation.jpg|Yukhari_Govhar_Agha_Mosque_before_occupation.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Krd|Krd]] because: No permission since 20 August 2026. 184655 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:2014 Szuszi, Meczet Yukhari Govhar Agha (07).jpg|thumb]] [[File:2014 Szuszi, Meczet Yukhari Govhar Agha (03).jpg|thumb]] [[File:2014 Szuszi, Meczet Yukhari Govhar Agha (03).jpg|thumb]] '''Juulirde Yukhari Govhar Agha''' (Aserbijaan: Yuxarı Gövhər Ağa məscidi, Armeni: վերին մզկիթ) ko juulirde wonnde e nder wuro Susha, Azerbaijaan.  Juulirde ndee kadi ina jogii innde Boyuk Juma (Juulirde mawnde) Govhar Agha (Azerbaijaan: Gövhər Ağanın Cümə məscidi).[1]. == Tariya == [waylu iwdi] Juulirde Yukhari Govhar Agha ko adii wolde Susha hitaande 1992 Yukhari Govhar Agha firti ko "Juulirde Govhar Agha Toownde" e ɗemngal Azerbaijaan, ko ɗum firti nokku ɗo juulirde ndee woni e feccere toownde wuro Shusha e seerndude nde e juulirde Ashaghi Govhar Agha, juulirde nde innde mum woni e feccere lesre ndee  wuro ngoo.  Juulirɗe ɗiɗi ɗee fof ina njiytee e maandeeji Shusha e golle maantiniiɗe e nder mahdi Fuɗnaange.[2][3]  Juulirde Yukhari Govhar Agha woni ko e laabi mawɗi Shusha, laawol Yusif Vazir Chamanzaminli, ina waɗi feccere mawnde e nder nokkuuji mahdi ɗii, ina heen madrasa, butelaaji, e cuuɗi ɗi mahdi gooto mahi.[1][4]  E wiyde daartoowo e winndiyanke "Karabakh-innde", Mirza Jamal Karabakhi, mahngo juulirde ndee fuɗɗii ko e yamiroore Ibraahiima Khalil Khan e hitaande 1768 (1182 e limlebbi lislaam) kono nde dartinaama ko juuti.  Ndeen mahngo ngoo fuɗɗiima, ngo timminii e hitaande 1883–1885, e juuɗe mahoowo Karbalayi Safikhan Karabakhi, e yamiroore Govhar Agha, ɓiy Ibraahiima Khalil Khan.[5] == Yaasi e nder == [waylu iwdi] Nder juulirde nde hesɗitinaama Suudu juulirde Yukhari Govhar Agha ko cuuɗi tati e nder mbaadi kaaƴe (190–185 meeteruuji) fecciraaɗi e 6 kaaƴe.  Veranda gonɗo e taƴre worgo juulirde ndee ina rokka ɗum mbaadi njuuteendi (26,5 × 21,5 meeter).  Juulirde ndee ina waɗi minareeji ɗiɗi.  Balkonuuji ɗii ko jaɓɓaade nokkuuji rewɓe e nder suudu juulirde.  Nder suudu juulde ina heɓa annoore e windooji ɗiɗi.  Minaareeji ɗiɗi ɗi sara facade ɗii mbaɗi veranda oo.  Mahdi juulirde nde mahiraa ko e kaaƴe tawi minareeji ɗiɗi ɗii ko birik.  Minaareeji ɗii ina njogii mbaadiiji silindriiji e belɗe gonɗe e ŋorol tawa kala taƴre ina lelnaa e nate birik ceertuɗe.  Ko noon kadi mbaadi mahdi ndii ina waawi yiyeede e ko ɓuri heewde e juulirɗe e nder Karabakh fof ɗe Kerbalayi Safikhan Karabakhi mahi.[1] == Ngonka hannde == [waylu iwdi] Juulirde nde ñalnde 21 Yarkomaa 2021 E jamaanu Sowiyet juulirde ndee uddaama, huutoraama no musee nii kono nde udditaama no juulirde gollorde nii e hitaande 1988. Caggal nde konu Karabakhi-Armenian nanngi Shusha e hitaande 1992, juulirde ndee dartii golle mum.[6]  Caggal nde jumaa oo feewnaa seeɗa e hitaande 2008–2009, feewnude suudu nduu,[7] ardiiɓe ministeer faggudu Nagorno-Karabakh yamiri eɓɓoore moƴƴitingol, ɓe ƴetti annduɓe Iraan ngam waɗde golle moƴƴitingol ngol.[8]  Jaagorɓe leydi Azerbaijaan kollitii mettere mum en e eɓɓaande moƴƴitingol ngol, tawi ko cukko hooreejo goomu nguu, hono Gunduz Ismayilov, wiyi wonde "Armeni ina anniyii moƴƴitinde juulirde taariindi Azerbaijani to Shushapt  monumndaaji pinal-diineeji e nder leyɗeele keɓtinaaɗe".[9] Caggal duuɓi keewɗi e golle moƴƴitingol, juulirde Yukhari Govhar Agha, madrasa koɗdiiɗo, e park udditaama e dow laawol ngam turism e kewu ñalnde 14 oktoobar 2019.[10]  Eɓɓoore ndee ko Fedde Ƴellitaare Armeni (IDeA) yuɓɓini ɗum e ballal dokke keewɗe, e darnde teeŋtunde ummoraade e Fooyre Ɓamtaare Taariindi Fuɗnaange, jom njulaagu Riisi-Armeniyanke biyeteeɗo Ruben Vardanyan.[11]  e jom jawdi Kasakstan biyeteeɗo Kairat Boranbayev.[12] Koolol ngol fotnoo ko huutoreede ngam wonde nokku pinal Armeni-Iraan.  Teskaama, alaa ko haalaa e woodgol Azeriyankooɓe ɓooyɓe ɓee, tee nokku oo hollitaama ko juulirde Iraan.[13]  Jooni noon ina woodi peeje ngam waylude mahdi ndii waɗta ɗum juulirde gollorde.[citation needed] Jumaare adannde waɗi ko e juulirde, caggal duuɓi 28, ñalnde 13 noowammbar 2020, ko soldateeɓe Azerbaijan mbaɗi ɗum.[14][15] == Ƴeew kadi == [waylu iwdi] [[File:Interior of Yukhari Govhar Agha Mosque.jpg|thumb|juulirde Yukhari Govhar Agha ]] Juulirɗe doggol Suusha tes9f8h2778q33bs1odybowmzgg9kv9 Mtsangadoua 0 32130 184634 133107 2026-08-27T19:35:25Z MOIBARDE 10068 Add reference 184634 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Mtsangadoua''' walla '''M'Tsanguadoua''' ko wuro e nder komin Acoua dow Mayotte.<ref>{{Cite web|title=Commune de Acoua|url=https://www.mayotte.fr/le-conseil-departemental/territoire/les-communes|archive-url=|website=www.mayotte.fr}}</ref><ref>{{Cite web|title=Mayotte Department of Mayotte|url=https://www.citypopulation.de/en/france/cities/mayotte/|website=www.citypopulation.de}}</ref> == Ummatore == == Yimɓe daartol == Hitaande Pop. ±% 2002 1 320 — 2007 1 346 +2,0% 2012 ko 1 384 +2,8% 2017 ko 1 534 +10,8% Wawru: == Tuugnorgal == cyzndrcnwz8wwh2ith2qor5qlma3l1j Ouangani 0 32133 184613 133115 2026-08-27T17:06:13Z MOIBARDE 10068 Add link and references 184613 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Ouangani''' (e [[Farayse]]: [wɑ̃ɡani] c) ko komin gonɗo e diiwaan [[Farayse]] caggal leydi, Mayotte, e nder geec [[Indiya]].<ref>{{cite web|title=Répertoire national des élus: les maires|url=https://www.data.gouv.fr/fr/datasets/r/2876a346-d50c-4911-934e-19ee07b0e503|publisher=data.gouv.fr, Plateforme ouverte des données publiques françaises|date=13 September 2022|language=fr}}</ref> == Geography == == Wakati == Ouangani ina jogii weeyo ɓuuɓngo (senngo weeyo Köppen Aw). Hakindo nguleeki hitaande kala to Ouangani ko 25,2 °C (77,4 °F). Hakindo toɓooli hitaande kala ko 1 611,2 mm (63,43 in) tawi ko lewru Yarkomaa ɓuri ɓuuɓde. Tampere ndee ɓuri toowde e lewru Yarkomaa, hedde 26,9 °C (80,4 °F), ɓuri famɗude e lewru Ut, hedde 23,1 °C (73,6 °F). Tampere ɓurnde toowde nde meeɗaa yiyeede e Ouangani ko 35,7 °C (96,3 °F) ñalnde 6 oktoobar 1999 ; nguleeki ɓurtuki meeɗaa winndeede ko 10,0 °C (50,0 °F) ñalnde 21 suwee 2001.<ref>{{cite web|url=https://www.meteociel.fr/obs/clim/normales_records.php?code=98514001|title=Normales et records pour Coconi Ouangani (985)|publisher=Meteociel|access-date=3 June 2022}}</ref> Dowlaaji weeyo ngam Ouangani (hakkunde 1981-2010, ɓurtunde 1992-hannde) Lewru Jan Feb Mar Apr Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Toowgol °C (°F) 35,5 (95,9) 35,0 (95,0) 35,0 (95,0) 35,0 (95,0) 34,0 (93,2) 33,0 (91,4) 32,0 (89,6) 32,5 (90,5) 32,7 (90,9) 35,7 (96,3) 34,0 (93,2) 34,5 (94,1) 35,7 (96,3) Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 31,4 (88,5) 31,5 (88,7) 31,7 (89,1) 31,8 (89,2) 31,0 (87,8) 29,8 (85,6) 29,1 (84,4) 29,3 (84,7) 29,5 (85,1) 30,1 (86,2) 30,8 (87,4) 31,3 (88,3) 30,6 (87,1) Hakindo °C (°F) ñalnde kala ko 26,9 (80,4) 26,8 (80,2) 26,8 (80,2) 26,5 (79,7) 25,4 (77,7) 24,0 (75,2) 23,2 (73,8) 23,1 (73,6) 23,5 (74,3) 24,5 (76,1) 25,7 (78,3) 26,3 (79,3) 25,2 (77,4) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 22,4 (72,3) 22,2 (72,0) 22,0 (71,6) 21,1 (70,0) 19,9 (67,8) 18,2 (64,8) 17,2 (63,0) 17,0 (62,6) 17,5 (63,5) 18,9 (66,0) 20,5 (68,9) 21,4 (70,5) 19,8 (67,6) Winndito les °C (°F) 18,0 (64,4) 19,0 (66,2) 18,7 (65,7) 15,0 (59,0) 14,7 (58,5) 12,5 (54,5) 11,0 (51,8) 12,0 (53,6) 10,0 (50,0) 14,0 (57,2) 15,0 (59,0) 18,0 (64,4) 10,0 (50,0) Hakindo toɓooli mm (innde) 350,7 (13,81) 290,2 (11,43) 261,5 (10,30) 120,1 (4,73) 36,8 (1,45) 25,6 (1,01) 14,0 (0,55) 20,1 (0,79) 36,1 (1,42) 87,3 (3,44) 107,8 (4,24) 261,0 (10,28) ko 1 611,2 (63,43) Hakindo balze to- veere (≥ 1,0 mm) 16,5 14,7 16,0 9,8 4,1 3,6 2,9 3,3 4,3 8,4 8,9 14,3 106,7 Hakindo waktuuji naange lewru kala ko 148,6 132,3 157,5 187,2 214,5 209,0 221,2 219,2 190,2 181,9 170,6 171,5 2 203,6 Iwdi mum ko Meteosiyel == Tuugnorgal<ref>{{cite web|title=Répertoire national des élus: les maires|url=https://www.data.gouv.fr/fr/datasets/r/2876a346-d50c-4911-934e-19ee07b0e503|publisher=data.gouv.fr, Plateforme ouverte des données publiques françaises|date=13 September 2022|language=fr}}</ref> <ref>{{cite web|url=https://www.meteociel.fr/obs/clim/normales_records.php?code=98514001|title=Normales et records pour Coconi Ouangani (985)|publisher=Meteociel|access-date=3 June 2022}}</ref> == 5vlqkch6wmbd0u79sqap5gya4ic4mxa 184614 184613 2026-08-27T17:08:16Z MOIBARDE 10068 184614 wikitext text/x-wiki {{Infobox French commune |name = Ouangani |commune status = [[Communes of France|Commune]] |image = |caption = |map = Locator map of Ouangani 2018.png |map caption = Location of the commune (in red) within Mayotte |canton = Ouangani |INSEE = 97614 |postal code = 97670 |mayor = Youssouf Ambdi<ref>{{cite web|title=Répertoire national des élus: les maires|url=https://www.data.gouv.fr/fr/datasets/r/2876a346-d50c-4911-934e-19ee07b0e503|publisher=data.gouv.fr, Plateforme ouverte des données publiques françaises|date=13 September 2022|language=fr}}</ref> |term = 2020&ndash;2026 |coordinates = {{coord|-12.8487|45.1446|format=dms|display=inline,title}} |elevation m = |elevation min m = |elevation max m = |area km2 = 18.5 |population = 10203 |population date = 2017 |population footnotes = <ref name=2017census>[https://www.insee.fr/fr/statistiques/3291775?sommaire=2120838 Populations légales de Mayotte en 2017], [[INSEE]]</ref> }} {{Databox}}'''Ouangani''' (e [[Farayse]]: [wɑ̃ɡani] c) ko komin gonɗo e diiwaan [[Farayse]] caggal leydi, Mayotte, e nder geec [[Indiya]].<ref>{{cite web|title=Répertoire national des élus: les maires|url=https://www.data.gouv.fr/fr/datasets/r/2876a346-d50c-4911-934e-19ee07b0e503|publisher=data.gouv.fr, Plateforme ouverte des données publiques françaises|date=13 September 2022|language=fr}}</ref> == Geography == == Wakati == Ouangani ina jogii weeyo ɓuuɓngo (senngo weeyo Köppen Aw). Hakindo nguleeki hitaande kala to Ouangani ko 25,2 °C (77,4 °F). Hakindo toɓooli hitaande kala ko 1 611,2 mm (63,43 in) tawi ko lewru Yarkomaa ɓuri ɓuuɓde. Tampere ndee ɓuri toowde e lewru Yarkomaa, hedde 26,9 °C (80,4 °F), ɓuri famɗude e lewru Ut, hedde 23,1 °C (73,6 °F). Tampere ɓurnde toowde nde meeɗaa yiyeede e Ouangani ko 35,7 °C (96,3 °F) ñalnde 6 oktoobar 1999 ; nguleeki ɓurtuki meeɗaa winndeede ko 10,0 °C (50,0 °F) ñalnde 21 suwee 2001.<ref>{{cite web|url=https://www.meteociel.fr/obs/clim/normales_records.php?code=98514001|title=Normales et records pour Coconi Ouangani (985)|publisher=Meteociel|access-date=3 June 2022}}</ref> Dowlaaji weeyo ngam Ouangani (hakkunde 1981-2010, ɓurtunde 1992-hannde) Lewru Jan Feb Mar Apr Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Toowgol °C (°F) 35,5 (95,9) 35,0 (95,0) 35,0 (95,0) 35,0 (95,0) 34,0 (93,2) 33,0 (91,4) 32,0 (89,6) 32,5 (90,5) 32,7 (90,9) 35,7 (96,3) 34,0 (93,2) 34,5 (94,1) 35,7 (96,3) Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 31,4 (88,5) 31,5 (88,7) 31,7 (89,1) 31,8 (89,2) 31,0 (87,8) 29,8 (85,6) 29,1 (84,4) 29,3 (84,7) 29,5 (85,1) 30,1 (86,2) 30,8 (87,4) 31,3 (88,3) 30,6 (87,1) Hakindo °C (°F) ñalnde kala ko 26,9 (80,4) 26,8 (80,2) 26,8 (80,2) 26,5 (79,7) 25,4 (77,7) 24,0 (75,2) 23,2 (73,8) 23,1 (73,6) 23,5 (74,3) 24,5 (76,1) 25,7 (78,3) 26,3 (79,3) 25,2 (77,4) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 22,4 (72,3) 22,2 (72,0) 22,0 (71,6) 21,1 (70,0) 19,9 (67,8) 18,2 (64,8) 17,2 (63,0) 17,0 (62,6) 17,5 (63,5) 18,9 (66,0) 20,5 (68,9) 21,4 (70,5) 19,8 (67,6) Winndito les °C (°F) 18,0 (64,4) 19,0 (66,2) 18,7 (65,7) 15,0 (59,0) 14,7 (58,5) 12,5 (54,5) 11,0 (51,8) 12,0 (53,6) 10,0 (50,0) 14,0 (57,2) 15,0 (59,0) 18,0 (64,4) 10,0 (50,0) Hakindo toɓooli mm (innde) 350,7 (13,81) 290,2 (11,43) 261,5 (10,30) 120,1 (4,73) 36,8 (1,45) 25,6 (1,01) 14,0 (0,55) 20,1 (0,79) 36,1 (1,42) 87,3 (3,44) 107,8 (4,24) 261,0 (10,28) ko 1 611,2 (63,43) Hakindo balze to- veere (≥ 1,0 mm) 16,5 14,7 16,0 9,8 4,1 3,6 2,9 3,3 4,3 8,4 8,9 14,3 106,7 Hakindo waktuuji naange lewru kala ko 148,6 132,3 157,5 187,2 214,5 209,0 221,2 219,2 190,2 181,9 170,6 171,5 2 203,6 Iwdi mum ko Meteosiyel == Tuugnorgal<ref>{{cite web|title=Répertoire national des élus: les maires|url=https://www.data.gouv.fr/fr/datasets/r/2876a346-d50c-4911-934e-19ee07b0e503|publisher=data.gouv.fr, Plateforme ouverte des données publiques françaises|date=13 September 2022|language=fr}}</ref> <ref>{{cite web|url=https://www.meteociel.fr/obs/clim/normales_records.php?code=98514001|title=Normales et records pour Coconi Ouangani (985)|publisher=Meteociel|access-date=3 June 2022}}</ref> == r55laek3xbebuexhore0n5lz7o1c0zz Canton of Pamandzi 0 32136 184611 133129 2026-08-27T16:59:50Z MOIBARDE 10068 Add links and references 184611 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kanton Pamandzi''' ko diiwaan njuɓɓudi Mayotte, departemaa caggal leydi e diiwaan [[Farayse]]. Keeri mayre mbaylaaka e yuɓɓo kanton [[Farayse]] ngo fuɗɗii golle e [[lewru]] marse 2015. Joɗnde mayre woni ko e Pamandzi.<ref name="decret2">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Ina waɗi ɗeeɗoo kominaaji :<ref name="decret">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> 1.[[Pamandzi]] == Tuugnorgal == dvuf0iyj96rtizlbp4unst5f9gg9fne 184612 184611 2026-08-27T17:00:28Z MOIBARDE 10068 Add a category 184612 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kanton Pamandzi''' ko diiwaan njuɓɓudi Mayotte, departemaa caggal leydi e diiwaan [[Farayse]]. Keeri mayre mbaylaaka e yuɓɓo kanton [[Farayse]] ngo fuɗɗii golle e [[lewru]] marse 2015. Joɗnde mayre woni ko e Pamandzi.<ref name="decret2">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Ina waɗi ɗeeɗoo kominaaji :<ref name="decret">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> 1.[[Pamandzi]] == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Farayse]] b67dqgz4v8xk2mrj6e3vf1bme01y6ih Pamanzi 0 32137 184609 133133 2026-08-27T16:56:08Z MOIBARDE 10068 Add link and references 184609 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Pamanzi,''' anndiraaɗo kadi '''Petite-Terre''' (e [[Farayse]]: [pətit tɛʁ]; e ɗemngal [[Farayse]] « Leydi tokosiri »), ko duunde Mayotte, departemaa e diiwaan Farayse caggal leydi, ko duunde Mayotte ɗiɗmere ɓurnde mawnude caggal Grande-Terre.<ref>{{cite book|title=Sailing Directions for the South Indian Ocean, Madagascar and the Islands West of Longitude 90° East|url=https://books.google.com/books?id=44sNAQAAIAAJ&|year=1945|publisher=[[United States Government Publishing Office|U.S. Government Printing Office]]|page=208}}</ref> To bannge worgo duunde ndee ina waɗi maayo ɓuuɓngo Dziani Dzaha, keewngo ndiyam sulfure. Kominaaji Dzaoudzi e Pamandzi ngoni ko dow Pamanzi. Ko leyɗeele dentuɗe [[Amerik]] keɓti ɗum e dow yamiroore Jan Smuts e wolde adunaare ɗiɗmere ngam nafoore mum to bannge faggudu,<ref>{{cite book|last1=Falola|first1=Toyin|last2=Parrott|first2=R. Joseph|last3=Sanchez|first3=Danielle|title=African Islands: Leading Edges of Empire and Globalization|url=https://books.google.com/books?id=M_adDwAAQBAJ&|year=2019|publisher=[[Boydell & Brewer]]|page=197}}</ref> Pamanzi wonnoo ko duunde ɓurnde teeŋtude e laana ndiwoowa Mayotte tan e laamorgo mum Dzaoudzi. Kono e hitaande 1977, Mamoudzou suɓaa wonde laamorgo keso ngoo. == Tuugnorgal == 21sv0cl98ex9sskg4jhoq83hbkb24as 184610 184609 2026-08-27T16:56:52Z MOIBARDE 10068 Add a category 184610 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Pamanzi,''' anndiraaɗo kadi '''Petite-Terre''' (e [[Farayse]]: [pətit tɛʁ]; e ɗemngal [[Farayse]] « Leydi tokosiri »), ko duunde Mayotte, departemaa e diiwaan Farayse caggal leydi, ko duunde Mayotte ɗiɗmere ɓurnde mawnude caggal Grande-Terre.<ref>{{cite book|title=Sailing Directions for the South Indian Ocean, Madagascar and the Islands West of Longitude 90° East|url=https://books.google.com/books?id=44sNAQAAIAAJ&|year=1945|publisher=[[United States Government Publishing Office|U.S. Government Printing Office]]|page=208}}</ref> To bannge worgo duunde ndee ina waɗi maayo ɓuuɓngo Dziani Dzaha, keewngo ndiyam sulfure. Kominaaji Dzaoudzi e Pamandzi ngoni ko dow Pamanzi. Ko leyɗeele dentuɗe [[Amerik]] keɓti ɗum e dow yamiroore Jan Smuts e wolde adunaare ɗiɗmere ngam nafoore mum to bannge faggudu,<ref>{{cite book|last1=Falola|first1=Toyin|last2=Parrott|first2=R. Joseph|last3=Sanchez|first3=Danielle|title=African Islands: Leading Edges of Empire and Globalization|url=https://books.google.com/books?id=M_adDwAAQBAJ&|year=2019|publisher=[[Boydell & Brewer]]|page=197}}</ref> Pamanzi wonnoo ko duunde ɓurnde teeŋtude e laana ndiwoowa Mayotte tan e laamorgo mum Dzaoudzi. Kono e hitaande 1977, Mamoudzou suɓaa wonde laamorgo keso ngoo. == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Farayse]] o58p0ndwxgde53pt2ceghfk4vs0e3x5 Canton of Sada 0 32140 184604 133140 2026-08-27T16:47:49Z MOIBARDE 10068 Add link and references 184604 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kanton Sada''' ko diiwaan njuɓɓudi Mayotte, departemaa caggal leydi e diiwaan [[Farayse]]. Keeri mayri mbaylaama e yuɓɓo kanton Farayse ngo fuɗɗii golle e [[lewru]] marse 2015. Joɗnde mayri woni ko Sada.<ref name="decret">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Ina waɗi ɗeeɗoo kominaaji :<ref name="decret2">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Chironguyi == Sada == == Tuugnorgal == r469l6p4vxsnmx6olsez896wuhz4a4h 184605 184604 2026-08-27T16:48:26Z MOIBARDE 10068 184605 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kanton Sada''' ko diiwaan njuɓɓudi Mayotte, departemaa caggal leydi e diiwaan [[Farayse]]. Keeri mayri mbaylaama e yuɓɓo kanton Farayse ngo fuɗɗii golle e [[lewru]] marse 2015. Joɗnde mayri woni ko Sada.<ref name="decret">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Ina waɗi ɗeeɗoo kominaaji :<ref name="decret2">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Chironguyi Sada == Tuugnorgal == 4y3vsywhsxmo3loe5rphcqa80pdrqi6 184606 184605 2026-08-27T16:49:02Z MOIBARDE 10068 184606 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kanton Sada''' ko diiwaan njuɓɓudi Mayotte, departemaa caggal leydi e diiwaan [[Farayse]]. Keeri mayri mbaylaama e yuɓɓo kanton Farayse ngo fuɗɗii golle e [[lewru]] marse 2015. Joɗnde mayri woni ko Sada.<ref name="decret">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Ina waɗi ɗeeɗoo kominaaji :<ref name="decret2">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Chironguyi Sada == Tuugnorgal == ijd182gigednncd4afv1wcefl7az0nl 184607 184606 2026-08-27T16:50:08Z MOIBARDE 10068 Add link 184607 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kanton Sada''' ko diiwaan njuɓɓudi Mayotte, departemaa caggal leydi e diiwaan [[Farayse]]. Keeri mayri mbaylaama e yuɓɓo kanton [[Farayse]] ngo fuɗɗii golle e [[lewru]] marse 2015. Joɗnde mayri woni ko Sada.<ref name="decret">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Ina waɗi ɗeeɗoo kominaaji :<ref name="decret2">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> 1.Chironguyi 2.Sada == Tuugnorgal == cwq5dxzpuqp6k9pd3lwefxj11ue3lvd 184608 184607 2026-08-27T16:50:52Z MOIBARDE 10068 Add a category 184608 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kanton Sada''' ko diiwaan njuɓɓudi Mayotte, departemaa caggal leydi e diiwaan [[Farayse]]. Keeri mayri mbaylaama e yuɓɓo kanton [[Farayse]] ngo fuɗɗii golle e [[lewru]] marse 2015. Joɗnde mayri woni ko Sada.<ref name="decret">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Ina waɗi ɗeeɗoo kominaaji :<ref name="decret2">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> 1.Chironguyi 2.Sada == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Farayse]] 0r5gnm1hd39r9gy5y7vdqakk3ykgbgf Sada, Mayotte 0 32141 184602 133145 2026-08-27T16:40:23Z MOIBARDE 10068 Add references 184602 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''SADA''' (hakkille [[Farayse]] : [SADA]) ko huunde woowaande e nder Departemaa Mayotte Farayse, e nder geec Inndo. == Demokaraasi == Evolution demokaraasi Sada Hitaande Pop. ±% P.A. 1966 1,944 - 1944. 1978 3,228 +4,32 % . 1985 4,137 +3,61 % . 1991 5,554 +5,03 % . 1997 7,434 +4,98 % . 2002 6,963 −1,30% . 2007 8,013 +2,85 % . 2012 10,195 +4,93 % . 2017 11,156 +1,82 % . Iwdi: SPLAF (1966-2007) e INSE (2012-2017) (SADA ODA-638846) « Repertoire ngenndiyaŋkooɓe cuɓaaɓe : meeri » (e farayse). Data.gouv.fr, lowre udditiinde dokke renndo Farayse. Suwee 13 2022. Yimɓe Mayot e hitaande 2017, INSEE Sifaa Mayot, sclaf Yimɓe kominaaji maccu Maotte e hitaande 2012, INSEE Yimɓe kominaaji Mayotte e hitaande 2017, INSEE.<ref>[http://splaf.free.fr/976des.html Description de Mayotte], SPLAF</ref><ref>[https://www.insee.fr/fr/statistiques/2120826 Populations légales des communes de Mayotte en 2012], INSEE</ref><ref>[https://www.insee.fr/fr/statistiques/3291775 Populations légales des communes de Mayotte en 2017], INSEE</ref> == Tuugnorgal == 6anjd1hh9oz93oamayvymuxk68kkog8 184603 184602 2026-08-27T16:43:04Z MOIBARDE 10068 Add a category 184603 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''SADA''' (hakkille [[Farayse]] : [SADA]) ko huunde woowaande e nder Departemaa Mayotte Farayse, e nder geec Inndo. == Demokaraasi == Evolution demokaraasi Sada Hitaande Pop. ±% P.A. 1966 1,944 - 1944. 1978 3,228 +4,32 % . 1985 4,137 +3,61 % . 1991 5,554 +5,03 % . 1997 7,434 +4,98 % . 2002 6,963 −1,30% . 2007 8,013 +2,85 % . 2012 10,195 +4,93 % . 2017 11,156 +1,82 % . Iwdi: SPLAF (1966-2007) e INSE (2012-2017) (SADA ODA-638846) « Repertoire ngenndiyaŋkooɓe cuɓaaɓe : meeri » (e farayse). Data.gouv.fr, lowre udditiinde dokke renndo Farayse. Suwee 13 2022. Yimɓe Mayot e hitaande 2017, INSEE Sifaa Mayot, sclaf Yimɓe kominaaji maccu Maotte e hitaande 2012, INSEE Yimɓe kominaaji Mayotte e hitaande 2017, INSEE.<ref>[http://splaf.free.fr/976des.html Description de Mayotte], SPLAF</ref><ref>[https://www.insee.fr/fr/statistiques/2120826 Populations légales des communes de Mayotte en 2012], INSEE</ref><ref>[https://www.insee.fr/fr/statistiques/3291775 Populations légales des communes de Mayotte en 2017], INSEE</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Farayse]] 443ybdp53lfkt98qj32xv1coo5ndtzq Tsimkoura 0 32143 184600 133150 2026-08-27T16:18:39Z MOIBARDE 10068 184600 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tsimkoura''' (e [[Farayse]]: [tsimkuʁa]) ko wuro e nder komin Chirongui to Mayote. Ko wuro tokooso no feewi, fotde 1 400 hoɗɓe. Tsimkoura woni ko hedde 1,4km e nokku caɗtuɗo Chirongui, e ko ina tolnoo e 20km e Mamoudzou, laamorgo Mayotte.<ref>{{Cite web|title=Tsimkoura in Mayotte {{!}} Facts and Information about Tsimkoura - Places-in-the-World.com|url=https://places-in-the-world.com/mayotte/tsimkoura/1090455|access-date=2025-08-04|website=places-in-the-world.com}}</ref> == Tuugnorgal == rdi0av8xtehsaa03qahgvykf870ar7g 184601 184600 2026-08-27T16:20:30Z MOIBARDE 10068 Add a category 184601 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Tsimkoura''' (e [[Farayse]]: [tsimkuʁa]) ko wuro e nder komin Chirongui to Mayote. Ko wuro tokooso no feewi, fotde 1 400 hoɗɓe. Tsimkoura woni ko hedde 1,4km e nokku caɗtuɗo Chirongui, e ko ina tolnoo e 20km e Mamoudzou, laamorgo Mayotte.<ref>{{Cite web|title=Tsimkoura in Mayotte {{!}} Facts and Information about Tsimkoura - Places-in-the-World.com|url=https://places-in-the-world.com/mayotte/tsimkoura/1090455|access-date=2025-08-04|website=places-in-the-world.com}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Farayse]] r5mcx6sh7yetnazqx33qwqn7t19ao3u Canton of Tsingoni 0 32145 184589 133158 2026-08-27T16:02:22Z MOIBARDE 10068 184589 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kanton Tsingoni''' ko diiwaan njuɓɓudi Mayotte, departemaa caggal leydi e diiwaan Farayse. Keeri mayre mbaylaama e yuɓɓo kanton Farayse ngo fuɗɗii golle e lewru marse 2015. Joɗnde mayre woni ko e Tsingoni. Ina waɗi ɗeeɗoo kominaaji : M'Tsangamuuji Tsingoni == Tuugnorgal<ref name="decret">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> == jai7t0pk5azpkda2k8myixlk6jegt66 184592 184589 2026-08-27T16:03:44Z MOIBARDE 10068 Add reference 184592 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kanton Tsingoni''' ko diiwaan njuɓɓudi Mayotte, departemaa caggal leydi e diiwaan Farayse. Keeri mayre mbaylaama e yuɓɓo kanton Farayse ngo fuɗɗii golle e lewru marse 2015. Joɗnde mayre woni ko e Tsingoni.<ref name="decret2">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Ina waɗi ɗeeɗoo kominaaji :<ref name="decret3">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> M'Tsangamuuji Tsingoni == Tuugnorgal<ref name="decret">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> == dfu6rahuj5fctdcw7y0hwvqfuw4vszw 184598 184592 2026-08-27T16:13:34Z MOIBARDE 10068 184598 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kanton Tsingoni''' ko diiwaan njuɓɓudi Mayotte, departemaa caggal leydi e diiwaan Farayse. Keeri mayre mbaylaama e yuɓɓo kanton Farayse ngo fuɗɗii golle e lewru marse 2015. Joɗnde mayre woni ko e Tsingoni.<ref name="decret2">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Ina waɗi ɗeeɗoo kominaaji :<ref name="decret3">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> M'Tsangamuuji Tsingoni == Tuugnorgal<ref name="decret">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> == ajpj51kxy6qd3zatr5085upcwaaytib 184599 184598 2026-08-27T16:16:04Z MOIBARDE 10068 Add link and references 184599 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Kanton Tsingoni''' ko diiwaan njuɓɓudi Mayotte, departemaa caggal leydi e diiwaan [[Farayse]]. Keeri mayre mbaylaama e yuɓɓo kanton [[Farayse]] ngo fuɗɗii golle e [[lewru]] marse 2015. Joɗnde mayre woni ko e Tsingoni.<ref name="decret2">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> Ina waɗi ɗeeɗoo kominaaji :<ref name="decret3">{{cite web|url=https://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000028622087|title=Décret n° 2014-157 du 13 février 2014 portant délimitation des cantons dans le Département de Mayotte &#124; Legifrance|accessdate=2017-07-20}}</ref> 1.M'Tsangamuuji 2.Tsingoni == Tuugnorgal == 5hnpetz8n18fbfh4eclljorzzv7a6tr Vahibé 0 32147 184585 133163 2026-08-27T15:58:53Z MOIBARDE 10068 184585 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Vahibé''' ko wuro e nder komin Mamoudzou dow Mayotte. == Geography == == Wakati == Vahibé ina jogii weeyo ɓuuɓngo (senngo weeyo Köppen Aw). Hakindo nguleeki hitaande kala to Vahibé ko 25,2 °C (77,4 °F). Hakindo toɓooli hitaande kala ko 1 772,4 mm (69,78 in) tawi lewru Yarkomaa ko lewru ɓurndu yooɗde. Tampere ndee ɓuri toowde e lewru marse, hedde 26,7 °C (80,1 °F), ɓuri famɗude e lewru ut, hedde 23,0 °C (73,4 °F). Tampere ɓurnde toowde nde meeɗaa yiyeede e Vahibé ko 35,2 °C (95,4 °F) ñalnde 6 mee 2012 ; nguleeki ɓurki toowde ko 14,5 °C (58,1 °F) ñalnde 13 sulyee 2010. Dowlaaji weeyo wonande Vahibé (1991-2020 no woorunoo, ɓurtuɗi 2003-hannde) Lewru Jan Feb Mar Apr Mee Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec Hitaande Toowgol °C (°F) 33,3 (91,9) 32,0 (89,6) 32,8 (91,0) 32,3 (90,1) 35,2 (95,4) 30,5 (86,9) 29,5 (85,1) 31,9 (89,4) 30,9 (87,6) 31,9 (89,4) 32,6 (90,7) 32,5 (90,5) 35,2 (95,4) Hakindo °C (°F) ɓurɗo mawnude ñalnde kala ko 29,5 (85,1) 29,7 (85,5) 30,0 (86,0) 30,2 (86,4) 29,0 (84,2) 27,7 (81,9) 27,0 (80,6) 27,3 (81,1) 28,0 (82,4) 28,8 (83,8) 29,4 (84,9) 29,9 (85,8) 28,9 (84,0) Hakindo °C (°F) ñalnde kala ko 26,6 (79,9) 26,6 (79,9) 26,7 (80,1) 26,5 (79,7) 25,3 (77,5) 23,9 (75,0) 23,1 (73,6) 23,0 (73,4) 23,7 (74,7) 24,9 (76,8) 25,9 (78,6) 26,4 (79,5) 25,2 (77,4) Hakindo °C (°F) ɓurɗo famɗude ñalnde kala ko 23,6 (74,5) 23,6 (74,5) 23,4 (74,1) 22,8 (73,0) 21,6 (70,9) 20,2 (68,4) 19,2 (66,6) 18,7 (65,7) 19,4 (66,9) 20,9 (69,6) 22,3 (72,1) 23,0 (73,4) 21,6 (70,9) Winndito °C (°F) les 20,5 (68,9) 20,9 (69,6) 20,5 (68,9) 19,9 (67,8) 17,2 (63,0) 15,8 (60,4) 14,5 (58,1) 15,1 (59,2) 15,3 (59,5) 15,1 (59,2) 18,7 (65,7) 19,9 (67,8) 14,5 (58,1) Hakindo toɓooli mm (innde) 377,1 (14,85) ko 347,7 (13,69) ko 316,4 (12,46) ko 127,7 (5,03) 52,9 (2,08) 29,3 (1,15) 14,6 (0,57) 29,7 (1,17) 30,0 (1,18) 63,4 (2,50) 118,5 (4,67) 265,1 (10,44) ko 1 772,4 (69,78) Hakindo balze to- veere (≥ 1,0 mm) 17,3 17,2 17,3 9,7 4,8 3,7 2,7 3,7 4,1 6,2 9,9 14,2 110,8 Iwdi: Metéo-Farayse<ref>{{cite web|url=https://donneespubliques.meteofrance.fr/FichesClim/FICHECLIM_98511003.pdf|title=Fiche Climatologique Statistiques 1991-2020 et records|language=fr|publisher=[[Météo-France]]|access-date=August 27, 2022}}</ref>. == Tuugnorgal == 1cvq6d5xzpznrjx5vc4svbn4hwd0d2m Zamburu Passage 0 32148 184580 133166 2026-08-27T15:55:10Z MOIBARDE 10068 184580 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Laawol Zamburu''' ko laawol e nder maayo Mosammbik ngol seerndi duuɗe Choazil e Chissioua Mtsamboro (duunde Zamburu), kilooji 3 to bannge worgo-fuɗnaange Mayotte.<ref name="RosserImray18672">{{cite book|last1=Rosser|first1=William Henry|last2=Imray|first2=James Frederick|title=The seaman's guide to the navigation of the Indian Ocean and China Sea: including a description of the wind, storms, tides, currents, &c., sailing directions; a full account of all the islands; with notes on making passages during the different seasons|url=https://archive.org/details/seamansguideton00imragoog|access-date=15 June 2011|year=1867|publisher=J. Imray & Son|page=[https://archive.org/details/seamansguideton00imragoog/page/n438 364]}}</ref> Deftere laana ndiwoowa ngam yahde geec Inndo e geec Siin e hitaande 1867 wiyi ko nii :<ref name="RosserImray18673">{{cite book|last1=Rosser|first1=William Henry|last2=Imray|first2=James Frederick|title=The seaman's guide to the navigation of the Indian Ocean and China Sea: including a description of the wind, storms, tides, currents, &c., sailing directions; a full account of all the islands; with notes on making passages during the different seasons|url=https://archive.org/details/seamansguideton00imragoog|access-date=15 June 2011|year=1867|publisher=J. Imray & Son|page=[https://archive.org/details/seamansguideton00imragoog/page/n438 364]}}</ref> E ɓadtaade Mayotta ummoraade N.W., Zamburu waawaa juumtude ; so tawii ina ɓadii bannge worgo ŋoral yaajngal, jogo-ɗaa toɓɓere Zamburu to bannge worgo S.E. 1⁄2 S., ko ɗum rokkata shoal berth ko ɓuri kiloomeeteer gooto. Addu e jokkude Kap Duamuni e dow ŋorol ɗiɗaɓol (ɓurngol fuɗnaange-rewo) Pamanzi S.E. 1⁄3 S., haa dow tulde Zamburu ina jokki e Hirnaange, nde dogdu Fuɗnaange ummoraade e ɗiɗaɓol ngol haa maandeeji garooji ɗii ngara e dow—ɗum woni, Point Congo dow e dow tulde ɗiɗmere Pamanzi S.E. ¾ S. Tesko-ɗen noon, Toɓɓere Kongo wonaa keerol leydi ...; ina woodi toɓɓere caggal nde—nde siforaaka no feewi e kartal—nde koɗo ina waawi juumtude e Toɓɓere Kongo. Toɓɓere nde woni leydi ɓurndi toowde (Toɓɓere Makaoen) ina foti waɗeede e dow ŋorol ɗiɗaɓol Pamanzi no ŋorol ɗiɗmol ngol feeñiri dow maggol nii. Ɗuum maa nawtu ma e laawol laana ndiwoowa hakkunde ŋoral, jokkude oon laawol aɗa yalta Prévoyante Shoal e junngo maa ñaamo (naatde). Nde tufnde Morne ari e Zamburu toɓɓere N.W. by W., steer e ɗeen maandeeji cakkitiiɗi. Ndeen aɗa waawi rewde sara duunde Aombé, nde ŋoral mum woni bannge hirnaange e fuɗnaange, caggal ɗuum rewa laawol hakkundeewol feewde e maayo Pamanzi, walla cirƴaa haa to ŋoral fuɗnaange-rewo Zaudzi. E ronkude tufnde Zaudzi, woto ndarto-ɗee to bannge worgo haa duuɗe Nossi Effatsi nay udditee to bannge worgo Mognaméri. Naatde e laawol Zamburu e maande ardiinde e dow mum, nde hakkunde Zamburu e reedu Fuɗnaange, ina woodi bannge 7 fathoms' soundings, ina wayi no ko nokku ankru moƴƴo. Laanaaji Farayse biyeteeɗi Cordelière e Somme ina njirloo e ooɗoo bannge ; ko kiloomeeteer gooto e njaajeendi N. e E. e S. e W., ina fawii e laawol laana ndiwoowa ngol ndiyam mum ɓuri famɗude 41⁄2 fathom; to bannge worgo e fuɗnaange mayre ina waɗi 61⁄2 faam ; ina waawi wonde kulɓiniinde e geɗe wonande laanaaji diwooje teeŋtuɗe. == Tuugnorgal == n5w9fgqunvm02xer4b7ax84tb1cdsy8 A.D.R.A.O. International School 0 32150 184575 133182 2026-08-27T15:51:43Z MOIBARDE 10068 Add link and references 184575 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''A.D.R.A.O. Duɗal hakkunde leyɗeele''' ko duɗal hakkunde leyɗeele jannginirgal kawtal, ngal hooreejo [[Abimbola Omololu-Mulele]] sosi e hitaande 1963 to duunde Victoria, [[Lagos]], leydi [[Naajeeriya]]. Ko ɗum jeyi e duɗe ɓurɗe ɓooyde e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{citeweb|url=https://www.africanwriter.com/sheun-ominira-bluejack-old-renown/|website=africanwriter.com|author=Ominira-Bluejack, 'Shèun|title=Of Old Renown|date=December 31, 2024|accessdate=September 3, 2025}}</ref><ref>{{citeweb|url=https://lagosschoolsonline.com/single-school.php?id=2938|website=lagosschoolsonline.com|title=ADRAO International School|accessdate=September 3, 2025}}</ref> == Tuugnorgal == r1srkdf47nyvdybsbnosm8rjgk3udza 184576 184575 2026-08-27T15:52:17Z MOIBARDE 10068 Add a category 184576 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''A.D.R.A.O. Duɗal hakkunde leyɗeele''' ko duɗal hakkunde leyɗeele jannginirgal kawtal, ngal hooreejo [[Abimbola Omololu-Mulele]] sosi e hitaande 1963 to duunde Victoria, [[Lagos]], leydi [[Naajeeriya]]. Ko ɗum jeyi e duɗe ɓurɗe ɓooyde e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{citeweb|url=https://www.africanwriter.com/sheun-ominira-bluejack-old-renown/|website=africanwriter.com|author=Ominira-Bluejack, 'Shèun|title=Of Old Renown|date=December 31, 2024|accessdate=September 3, 2025}}</ref><ref>{{citeweb|url=https://lagosschoolsonline.com/single-school.php?id=2938|website=lagosschoolsonline.com|title=ADRAO International School|accessdate=September 3, 2025}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Naajeeriya]] elknxxek5u8yr176g8d1qtuuvw72izb Aggrey Memorial Secondary School 0 32151 184568 133201 2026-08-27T15:45:15Z MOIBARDE 10068 184568 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Duɗal hakkundeewal Aggrey''' ko duɗal to Arochukwu, leydi Najeriya. == Tariya == Sosaa ko e hitaande 1931, duɗal hakkundeewal Aggrey Memorial ko duɗal hakkundeewal jaŋde hakkundeere. Duɗal ngal sosi ɗum ko jannginoowo, laamuyanke, daraniiɗo siyaasaajo, Alvan Azinna Ikoku. Dr Ikoku wayi ko no sosɓe heewɓe innirooɓe duɗe ɗee nii, inniri ɗum en innde James Emman Kwegyir Aggrey (18 oktoobar 1875 – 30 sulyee 1927) mo wonnoo misioneer e jannginoowo ummoriiɗo Ganaa. == Tuugnorgal == k0063xxyrs9pqhmsuxgs9q1fx3u0xdj 184570 184568 2026-08-27T15:48:08Z MOIBARDE 10068 Add link and references 184570 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Duɗal hakkundeewal Aggrey''' ko duɗal to Arochukwu, leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite web|title=About – Aggrey Memorial Secondary School|url=https://amescoschool.com/about/|access-date=2021-06-26|language=en-US}}</ref> == Tariya == Sosaa ko e hitaande 1931, duɗal hakkundeewal Aggrey ''Memorial'' ko duɗal hakkundeewal jaŋde hakkundeere. Duɗal ngal sosi ɗum ko jannginoowo, laamuyanke, daraniiɗo siyaasaajo, [[Alvan Azinna Ikoku]].<ref>{{Cite news|title=Aggrey Memorial Secondary School Archives|url=https://guardian.ng/tag/aggrey-memorial-secondary-school/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-26|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> Dr Ikoku wayi ko no sosɓe heewɓe innirooɓe duɗe ɗee nii, inniri ɗum en innde James Emman Kwegyir Aggrey (18 oktoobar 1875 – 30 sulyee 1927) mo wonnoo misioneer e jannginoowo ummoriiɗo Ganaa.<ref>{{Cite web|date=2018-11-29|title={{sic|nolink=y|Alunmi}} to rebuild Aggrey Memorial College|url=https://thenationonlineng.net/alunmi-rebuild-aggrey-memorial-college/|access-date=2021-06-26|website=Latest Nigeria News, Nigerian Newspapers, Politics|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == 1vh2q5ow0724f2bcci5u8aok9d1uds8 184572 184570 2026-08-27T15:49:14Z MOIBARDE 10068 Add a category 184572 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Duɗal hakkundeewal Aggrey''' ko duɗal to Arochukwu, leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Cite web|title=About – Aggrey Memorial Secondary School|url=https://amescoschool.com/about/|access-date=2021-06-26|language=en-US}}</ref> == Tariya == Sosaa ko e hitaande 1931, duɗal hakkundeewal Aggrey ''Memorial'' ko duɗal hakkundeewal jaŋde hakkundeere. Duɗal ngal sosi ɗum ko jannginoowo, laamuyanke, daraniiɗo siyaasaajo, [[Alvan Azinna Ikoku]].<ref>{{Cite news|title=Aggrey Memorial Secondary School Archives|url=https://guardian.ng/tag/aggrey-memorial-secondary-school/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-26|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> Dr Ikoku wayi ko no sosɓe heewɓe innirooɓe duɗe ɗee nii, inniri ɗum en innde James Emman Kwegyir Aggrey (18 oktoobar 1875 – 30 sulyee 1927) mo wonnoo misioneer e jannginoowo ummoriiɗo Ganaa.<ref>{{Cite web|date=2018-11-29|title={{sic|nolink=y|Alunmi}} to rebuild Aggrey Memorial College|url=https://thenationonlineng.net/alunmi-rebuild-aggrey-memorial-college/|access-date=2021-06-26|website=Latest Nigeria News, Nigerian Newspapers, Politics|language=en-US}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Naajeeriya]] t5acm9zgiqk52mxkqjfe0gukqbct5zu Al-Hayyu Group of Schools 0 32152 184564 133205 2026-08-27T15:41:40Z MOIBARDE 10068 Add links and reference 184564 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Al-Hayyu Group of Schools''' ko duɗal lislaam jannginoowo, wonande almudɓe duɗe leslese, duɗe leslese e duɗe hakkundeeje. Nde sosaa ko e lewru suwee 2001 to [[Ibadan]], [[diiwaan Oyo]], to leydi Nijeer. Al-Hayyu fedde duɗal ina woni e sara banke gadano, laawol Ife ɓooyngol, nokku ɗo otooji Akingbade njooɗii, 200113,Ibadan, diiwaan Oyo. Almuɓɓe ɓee njannginirtee ko e ɗemɗe Engele, [[Yoruba]], [[Farayse]] e Arab.<ref>{{cite web|url=http://al-hayyuschools.com.ng/home/|title=Homepage|website=Al-hayyuschools.com.ng|accessdate=28 January 2016}}</ref> == Tuugnorgal == 16pn5wk5v4nvla8p9of1t243sgtc6o1 184565 184564 2026-08-27T15:42:43Z MOIBARDE 10068 Add a category 184565 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Al-Hayyu Group of Schools''' ko duɗal lislaam jannginoowo, wonande almudɓe duɗe leslese, duɗe leslese e duɗe hakkundeeje. Nde sosaa ko e lewru suwee 2001 to [[Ibadan]], [[diiwaan Oyo]], to leydi Nijeer. Al-Hayyu fedde duɗal ina woni e sara banke gadano, laawol Ife ɓooyngol, nokku ɗo otooji Akingbade njooɗii, 200113,Ibadan, diiwaan Oyo. Almuɓɓe ɓee njannginirtee ko e ɗemɗe Engele, [[Yoruba]], [[Farayse]] e Arab.<ref>{{cite web|url=http://al-hayyuschools.com.ng/home/|title=Homepage|website=Al-hayyuschools.com.ng|accessdate=28 January 2016}}</ref> == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Naajeeriya]] fvc3f6xrtgp5zzmbazjia7bx8i9md7r Aliyu Musdafa College 0 32153 184552 133207 2026-08-27T15:30:14Z MOIBARDE 10068 Add links and reference 184552 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Koolaaɗo kuuɓal Aliyu Musdafa''' (walla '''AMC Yola''') ko duɗal gonngal to [[Yola Woila|Yola]], [[Adamawa]], Niiseer.<ref>{{cite news|last1=Amos|first1=Kobor|title=Flood: Displaced hippos kill one, attack communities in Adamawa|url=https://guardian.ng/news/flood-displaced-hippos-kill-one-attack-communities-in-adamawa/|location=Lagos, Nigeria|access-date=3 August 2026|date=29 July 2025|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Gardiiɗo duɗal ngal ko Alh Ibrahim H/Adama Tukur, gardiiɗo duɗal ngal 20ɓo gila ngal sosaa. Duɗal ngal ina jogii almuɓɓe ñalnde e almuɓɓe internat. == Tariya == Duɗal ngal sosaa ko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1969, e innde duɗal hakkundeewal Aliyu Musdafa e sukaaɓe 25 e jannginooɓe ɗiɗo. Ko Mrs Helen Qurashi woni hooreejo duɗal ngal. ''Sultan'' Sokoto [[Siddiq Abubakar III]] udditi duɗal ngal e dow laabi ñalnde 21 marse 1970 nde laamu konu nguu ƴetti dogginde duɗal ngal. E lewru suwee 1973 duɗal ngal inniraa Duɗal hakkundeewal laamu Yelwa. E hitaande 1994, njuɓɓudi njuɓɓudi duɗal ngal ƴettitaa. Ndeen duɗal ngal feccii ko e duɗe ɗiɗi ceertuɗe ; woni Duɗal hakkundeewal mawngal laamu Yelwa e Duɗal hakkundeewal tokosal laamu Yalwa. Kono e hitaande 2000 duɗe ɗee kawraa, inniraa ko kolees Aliyu Musdafa. == Tuugnorgal == idbpuyj39x8l7z0squ7pr44mhrddoin 184557 184552 2026-08-27T15:34:02Z MOIBARDE 10068 Add a category 184557 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Koolaaɗo kuuɓal Aliyu Musdafa''' (walla '''AMC Yola''') ko duɗal gonngal to [[Yola Woila|Yola]], [[Adamawa]], Niiseer.<ref>{{cite news|last1=Amos|first1=Kobor|title=Flood: Displaced hippos kill one, attack communities in Adamawa|url=https://guardian.ng/news/flood-displaced-hippos-kill-one-attack-communities-in-adamawa/|location=Lagos, Nigeria|access-date=3 August 2026|date=29 July 2025|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Gardiiɗo duɗal ngal ko Alh Ibrahim H/Adama Tukur, gardiiɗo duɗal ngal 20ɓo gila ngal sosaa. Duɗal ngal ina jogii almuɓɓe ñalnde e almuɓɓe internat. == Tariya == Duɗal ngal sosaa ko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1969, e innde duɗal hakkundeewal Aliyu Musdafa e sukaaɓe 25 e jannginooɓe ɗiɗo. Ko Mrs Helen Qurashi woni hooreejo duɗal ngal. ''Sultan'' Sokoto [[Siddiq Abubakar III]] udditi duɗal ngal e dow laabi ñalnde 21 marse 1970 nde laamu konu nguu ƴetti dogginde duɗal ngal. E lewru suwee 1973 duɗal ngal inniraa Duɗal hakkundeewal laamu Yelwa. E hitaande 1994, njuɓɓudi njuɓɓudi duɗal ngal ƴettitaa. Ndeen duɗal ngal feccii ko e duɗe ɗiɗi ceertuɗe ; woni Duɗal hakkundeewal mawngal laamu Yelwa e Duɗal hakkundeewal tokosal laamu Yalwa. Kono e hitaande 2000 duɗe ɗee kawraa, inniraa ko kolees Aliyu Musdafa. == Tuugnorgal == <references /> [[Category:Naajeeriya]] tfuadmk0xqsmnlmbhlifa558a9k7tap Apata Memorial High School 0 32154 184543 158524 2026-08-27T15:21:26Z MOIBARDE 10068 Add link and references 184543 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Apata Memorial''' ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal konu jeyaa, to [[Lagos]], [[leydi]] [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Nde sosaa ko e hitaande dubi alif 1980, ko seneraal konu leydi Nijeer, hono [[S. O. Apata]], mo retireede. Duɗal ngal ina waɗi fotde 1550 almuudo e 150 jannginoowo.[citation needed] Duɗal ngal ina jaɓɓoo almudɓe janngooɓe e almudɓe ñalnde kala.<ref>{{Cite web|date=2006-09-12|title=The Sun News Online {{!}} Woman of the Sun|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/womanofthesun/2005/july/19/womanofthesun-19-07-2005-002.htm|access-date=2020-12-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20060912013233/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/womanofthesun/2005/july/19/womanofthesun-19-07-2005-002.htm|archive-date=2006-09-12}}</ref><ref>{{Cite web|title=APATA MEMORIAL HIGH SCHOOL - Study In Nigeria {{!}} Nigerian Schools {{!}} Reviews|url=https://www.studyinnigeria.com/schools_details_reviews.php?id=4450|access-date=2020-12-22|website=www.studyinnigeria.com}}</ref><ref>{{Cite news|date=2018-10-26|title=Teni Makanaki's Strides to Stardom|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2018/10/26/teni-makanakis-strides-to-stardom/|access-date=2020-12-22|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2020-01-17|title=Remembering Simeon Apata, the military father of Nigerian singer Teni, who got assassinated|url=https://face2faceafrica.com/article/remembering-simeon-apata-the-military-father-of-nigerian-singer-teni-who-got-assassinated|access-date=2020-12-22|website=Face2Face Africa|language=en}}</ref> == Almuɓɓe teskinaaɓe == [[Daawida Olumide Aderinokun]], dawriyanke [[Naajeeriya]] [[Modupe Ozolua]], jom ngalu leydi [[Naajeeriya|Naajeriya]] == Niniola, jimoowo Naajeeriya == Teni Apata, ganndiraaɗo kadi Teni weltinoowo e Teni Makanaki == Ƴeew kadi == Doggol duɗe [[Lagos]] == Tuugnorgal == mxbqzgmu8xmygyq6fqm9736j3nyanau 184545 184543 2026-08-27T15:22:21Z MOIBARDE 10068 184545 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Apata Memorial''' ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal konu jeyaa, to [[Lagos]], [[leydi]] [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Nde sosaa ko e hitaande dubi alif 1980, ko seneraal konu leydi Nijeer, hono [[S. O. Apata]], mo retireede. Duɗal ngal ina waɗi fotde 1550 almuudo e 150 jannginoowo.[citation needed] Duɗal ngal ina jaɓɓoo almudɓe janngooɓe e almudɓe ñalnde kala.<ref>{{Cite web|date=2006-09-12|title=The Sun News Online {{!}} Woman of the Sun|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/womanofthesun/2005/july/19/womanofthesun-19-07-2005-002.htm|access-date=2020-12-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20060912013233/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/womanofthesun/2005/july/19/womanofthesun-19-07-2005-002.htm|archive-date=2006-09-12}}</ref><ref>{{Cite web|title=APATA MEMORIAL HIGH SCHOOL - Study In Nigeria {{!}} Nigerian Schools {{!}} Reviews|url=https://www.studyinnigeria.com/schools_details_reviews.php?id=4450|access-date=2020-12-22|website=www.studyinnigeria.com}}</ref><ref>{{Cite news|date=2018-10-26|title=Teni Makanaki's Strides to Stardom|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2018/10/26/teni-makanakis-strides-to-stardom/|access-date=2020-12-22|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2020-01-17|title=Remembering Simeon Apata, the military father of Nigerian singer Teni, who got assassinated|url=https://face2faceafrica.com/article/remembering-simeon-apata-the-military-father-of-nigerian-singer-teni-who-got-assassinated|access-date=2020-12-22|website=Face2Face Africa|language=en}}</ref> == Almuɓɓe teskinaaɓe == [[Daawida Olumide Aderinokun]], dawriyanke [[Naajeeriya]] [[Modupe Ozolua]], jom ngalu leydi [[Naajeeriya|Naajeriya]] Niniola, jimoowo Naajeeriya Teni Apata, ganndiraaɗo kadi Teni weltinoowo e Teni Makanaki == Ƴeew kadi == Doggol duɗe [[Lagos]] == Tuugnorgal == mlcz0vsuaomfwb1ax2idgc20rmo6j8q 184547 184545 2026-08-27T15:24:21Z MOIBARDE 10068 Add links 184547 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Apata Memorial''' ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde ngal konu jeyaa, to [[Lagos]], [[leydi]] [[Naajeeriya|Naajeriya]]. Nde sosaa ko e hitaande dubi alif 1980, ko seneraal konu leydi Nijeer, hono [[S. O. Apata]], mo retireede. Duɗal ngal ina waɗi fotde 1550 almuudo e 150 jannginoowo.[citation needed] Duɗal ngal ina jaɓɓoo almudɓe janngooɓe e almudɓe ñalnde kala.<ref>{{Cite web|date=2006-09-12|title=The Sun News Online {{!}} Woman of the Sun|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/womanofthesun/2005/july/19/womanofthesun-19-07-2005-002.htm|access-date=2020-12-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20060912013233/http://www.sunnewsonline.com/webpages/features/womanofthesun/2005/july/19/womanofthesun-19-07-2005-002.htm|archive-date=2006-09-12}}</ref><ref>{{Cite web|title=APATA MEMORIAL HIGH SCHOOL - Study In Nigeria {{!}} Nigerian Schools {{!}} Reviews|url=https://www.studyinnigeria.com/schools_details_reviews.php?id=4450|access-date=2020-12-22|website=www.studyinnigeria.com}}</ref><ref>{{Cite news|date=2018-10-26|title=Teni Makanaki's Strides to Stardom|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2018/10/26/teni-makanakis-strides-to-stardom/|access-date=2020-12-22|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=2020-01-17|title=Remembering Simeon Apata, the military father of Nigerian singer Teni, who got assassinated|url=https://face2faceafrica.com/article/remembering-simeon-apata-the-military-father-of-nigerian-singer-teni-who-got-assassinated|access-date=2020-12-22|website=Face2Face Africa|language=en}}</ref> == Almuɓɓe teskinaaɓe == [[Daawida Olumide Aderinokun]], dawriyanke [[Naajeeriya]] [[Modupe Ozolua]], jom ngalu leydi [[Naajeeriya|Naajeriya]] [[Niniola]], jimoowo [[Naajeeriya]] [[Teni Apata]], ganndiraaɗo kadi Teni weltinoowo e Teni Makanaki == Ƴeew kadi == Doggol duɗe [[Lagos]] == Tuugnorgal == fylqyq974wefccxd0s6s9grp32hzf2e Archdeacon Crowther Memorial Girls' School 0 32155 184535 133266 2026-08-27T15:12:16Z MOIBARDE 10068 184535 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Duɗal sukaaɓe rewɓe sift orde Archideacon Crowther''' ko duɗal hakkundeewal gonngal to Elelenwo, Port Harcourt, to diiwaan Rivers. == Almuɓɓe teskinaaɓe == Monalisa Chinda, ko fijoowo Ebele Ofunneamaka Okeke, injenieer siwil ==Himobe== 9cz9houlqo6668t9x93kr5uofux3of5 184536 184535 2026-08-27T15:14:44Z MOIBARDE 10068 Add link and reference 184536 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Duɗal sukaaɓe rewɓe sift orde Archideacon Crowther''' ko duɗal hakkundeewal gonngal to Elelenwo, Port Harcourt, to [[diiwaan Rivers]]. == Almuɓɓe teskinaaɓe == [[Monalisa Chinda]],<ref>{{cite news|url=https://www.legit.ng/1127321-monalisa-chinda-marriage-life-second-husband.html|title=All you need to know about Monalisa Chinda’s marriage, husband, and kids|first=Adrianna|last=Simwa|work=[[Legit.ng]]|date=27 September 2017|access-date=5 August 2026}}</ref> ko fijoowo Ebele Ofunneamaka Okeke, injenieer siwil ==Himobe== bwt56hr2ncwvvxnst7tixwgbtmtityn 184537 184536 2026-08-27T15:15:34Z MOIBARDE 10068 Add a category 184537 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Duɗal sukaaɓe rewɓe sift orde Archideacon Crowther''' ko duɗal hakkundeewal gonngal to Elelenwo, Port Harcourt, to [[diiwaan Rivers]]. == Almuɓɓe teskinaaɓe == [[Monalisa Chinda]],<ref>{{cite news|url=https://www.legit.ng/1127321-monalisa-chinda-marriage-life-second-husband.html|title=All you need to know about Monalisa Chinda’s marriage, husband, and kids|first=Adrianna|last=Simwa|work=[[Legit.ng]]|date=27 September 2017|access-date=5 August 2026}}</ref> ko fijoowo Ebele Ofunneamaka Okeke, injenieer siwil ==Himobe== <references /> [[Category:Naajeeriya]] bgdjwwk4366fgjpq0adoa9723q3l4g9 Asero High School 0 32156 184533 133303 2026-08-27T15:04:19Z MOIBARDE 10068 Add links and reference 184533 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Duɗal mawngal Asero''' ko duɗal hakkundeewal to [[Abeokuta]], [[diiwaan Ogun]], leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], sosaangal, sosaangal e hitaande 1980. Nokku mum gadano e nder duuɓi ɗiɗi jaŋde gadani ɗii, ko e nder galle konu ɓooyɗo, tawaaɗo to fuɗnaange nokku biyeteeɗo Adatan. E lewru suwee 1982, duɗal ngal ummiima e nokku mum keso mo woni hannde oo, to bannge worgo Asero, tawaaɗo e laawol A5 ''Federal'' [[Abeokuta]]-[[Ibadan]]. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Asero yaltinii almudɓe mum gadani O'level (laamɓe e Diiso Jaŋdeeji [[Afrik]] Hirnaange) e lewru suwee 1985 wonɓe almudɓe adanɓe jaŋngooɓe AHS.<ref name="list">[https://web.archive.org/web/20211002120852/https://nigeriatoplist.com/list-of-primary-and-secondary-schools-in-nigeria-ogun-state/ List Of Primary and Secondary Schools In Nigeria Ogun State], Nigeria Top List, 2015, Retrieved 20 February 2016</ref> == Tuugnorgal. == 749mrlk98t0p73fldcy6zdm7efeketl 184534 184533 2026-08-27T15:07:37Z MOIBARDE 10068 Add a category 184534 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Duɗal mawngal Asero''' ko duɗal hakkundeewal to [[Abeokuta]], [[diiwaan Ogun]], leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], sosaangal, sosaangal e hitaande 1980. Nokku mum gadano e nder duuɓi ɗiɗi jaŋde gadani ɗii, ko e nder galle konu ɓooyɗo, tawaaɗo to fuɗnaange nokku biyeteeɗo Adatan. E lewru suwee 1982, duɗal ngal ummiima e nokku mum keso mo woni hannde oo, to bannge worgo Asero, tawaaɗo e laawol A5 ''Federal'' [[Abeokuta]]-[[Ibadan]]. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Asero yaltinii almudɓe mum gadani O'level (laamɓe e Diiso Jaŋdeeji [[Afrik]] Hirnaange) e lewru suwee 1985 wonɓe almudɓe adanɓe jaŋngooɓe AHS.<ref name="list">[https://web.archive.org/web/20211002120852/https://nigeriatoplist.com/list-of-primary-and-secondary-schools-in-nigeria-ogun-state/ List Of Primary and Secondary Schools In Nigeria Ogun State], Nigeria Top List, 2015, Retrieved 20 February 2016</ref> == Tuugnorgal. == <references /> [[Category:Naajeeriya]] q6mamx9q4nwsttm9qz08d5wqbfuj445 Jigenji Station 0 43755 184499 2026-08-27T12:09:42Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Jigenji (慈眼寺駅, Jigenji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 9,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi lowre duunde wootere toownde, tawa ko les mum woni ko gollorɗe staasiyoŋ oo. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Plateauji 1..." 184499 wikitext text/x-wiki Gartirgal Jigenji (慈眼寺駅, Jigenji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 9,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi lowre duunde wootere toownde, tawa ko les mum woni ko gollorɗe staasiyoŋ oo. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Ponto yahooɓe koyɗe Ponto yahooɓe koyɗe Maandeeji Maandeeji Yiyngo gila e laabi Yiyngo gila e laabi Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e nokku gonnooɗo staasiyoŋ jarriborɗo ndema prefektuur oo, mo binnditagol ngol wayliima wonti nokku hoɗorde. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1279 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 115ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Jigenji Park: Toɗɗaa ko "nokku ɓuuɓɗo." Taniyama Gokoku ko nokku teskinɗo Duɗal leslesal Wada wuro Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal spmbtb7bv5b3gsla7tn4mt69iw90hd5 184500 184499 2026-08-27T12:10:07Z Ilya Discuss 10103 184500 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Jigenji (慈眼寺駅, Jigenji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 9,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi lowre duunde wootere toownde, tawa ko les mum woni ko gollorɗe staasiyoŋ oo. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Ponto yahooɓe koyɗe Ponto yahooɓe koyɗe Maandeeji Maandeeji Yiyngo gila e laabi Yiyngo gila e laabi Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e nokku gonnooɗo staasiyoŋ jarriborɗo ndema prefektuur oo, mo binnditagol ngol wayliima wonti nokku hoɗorde. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1279 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 115ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Jigenji Park: Toɗɗaa ko "nokku ɓuuɓɗo." Taniyama Gokoku ko nokku teskinɗo Duɗal leslesal Wada wuro Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 52iont4nbw6zewyefxp711l7sll3q1n 184501 184500 2026-08-27T12:11:51Z Ilya Discuss 10103 184501 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Jigenji (慈眼寺駅, Jigenji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 9,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi lowre duunde wootere toownde, tawa ko les mum woni ko gollorɗe staasiyoŋ oo. == Stasiyoŋ == oo ina waɗi gollotooɓe. Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Ponto yahooɓe koyɗe Ponto yahooɓe koyɗe Maandeeji Maandeeji Yiyngo gila e laabi Yiyngo gila e laabi Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e nokku gonnooɗo staasiyoŋ jarriborɗo ndema prefektuur oo, mo binnditagol ngol wayliima wonti nokku hoɗorde. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1279 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 115ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Jigenji Park: Toɗɗaa ko "nokku ɓuuɓɗo." Taniyama Gokoku ko nokku teskinɗo Duɗal leslesal Wada wuro Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == n2t0vv2r7m3zht0bk6ojq41rb93gicx 184502 184501 2026-08-27T12:12:42Z Ilya Discuss 10103 184502 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Jigenji (慈眼寺駅, Jigenji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 9,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0050_jigenji.htm|title=慈眼寺駅|trans-title=Jigenji Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi lowre duunde wootere toownde, tawa ko les mum woni ko gollorɗe staasiyoŋ oo. == Stasiyoŋ == oo ina waɗi gollotooɓe. Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Ponto yahooɓe koyɗe Ponto yahooɓe koyɗe Maandeeji Maandeeji Yiyngo gila e laabi Yiyngo gila e laabi Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e nokku gonnooɗo staasiyoŋ jarriborɗo ndema prefektuur oo, mo binnditagol ngol wayliima wonti nokku hoɗorde. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1279 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 115ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Jigenji Park: Toɗɗaa ko "nokku ɓuuɓɗo." Taniyama Gokoku ko nokku teskinɗo Duɗal leslesal Wada wuro Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == lf8hl9ygzphlmb356i5nyekicl2zvjp 184503 184502 2026-08-27T12:13:34Z Ilya Discuss 10103 184503 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Jigenji (慈眼寺駅, Jigenji-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 9,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0050_jigenji.htm|title=慈眼寺駅|trans-title=Jigenji Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi lowre duunde wootere toownde, tawa ko les mum woni ko gollorɗe staasiyoŋ oo. == Stasiyoŋ == oo ina waɗi gollotooɓe. Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Ponto yahooɓe koyɗe Ponto yahooɓe koyɗe Maandeeji Maandeeji Yiyngo gila e laabi Yiyngo gila e laabi Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 13 marse 1988 e nokku gonnooɗo staasiyoŋ jarriborɗo ndema prefektuur oo, mo binnditagol ngol wayliima wonti nokku hoɗorde.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1279 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 115ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Jigenji Park: Toɗɗaa ko "nokku ɓuuɓɗo." Taniyama Gokoku ko nokku teskinɗo Duɗal leslesal Wada wuro Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == scapagj19i5q6p4k2j3n6powb9gvxj7 Kaimon Station 0 43756 184504 2026-08-27T12:15:01Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Kaimon (開聞駅, Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko 61,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi..." 184504 wikitext text/x-wiki Gartirgal Kaimon (開聞駅, Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko 61,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Nde nde udditaa ndee, ko nde jolngo mbaylaandi, jogiinde plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Heddiiɓe e ɗuum ina njiyee haa jooni e mbaydi piste. Mahdi station oo moƴƴinaama, wonti nokku humpito turism e kafe e hitaande 1987, o yani e hitaande 2002. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Tufnde Kaimon Laawol lesdi Japon 226 Suudu wuro Ibusuki Kaimon (hono suudu wuro Kaimon) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal r7iwbxhl8y995lk7vgs3sjzs59mw5hc 184505 184504 2026-08-27T12:15:22Z Ilya Discuss 10103 184505 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Kaimon (開聞駅, Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko 61,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. The is alaa mahdi station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Nde nde udditaa ndee, ko nde jolngo mbaylaandi, jogiinde plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Heddiiɓe e ɗuum ina njiyee haa jooni e mbaydi piste. Mahdi station oo moƴƴinaama, wonti nokku humpito turism e kafe e hitaande 1987, o yani e hitaande 2002. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Tufnde Kaimon Laawol lesdi Japon 226 Suudu wuro Ibusuki Kaimon (hono suudu wuro Kaimon) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal fijb3djg6kvu1p65i20h6axsk0voe6z 184506 184505 2026-08-27T12:16:43Z Ilya Discuss 10103 184506 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kaimon''' (開聞駅, Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko 61,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. == The is alaa mahdi == station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Nde nde udditaa ndee, ko nde jolngo mbaylaandi, jogiinde plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Heddiiɓe e ɗuum ina njiyee haa jooni e mbaydi piste. == Mahdi station == oo moƴƴinaama, wonti nokku humpito turism e kafe e hitaande 1987, o yani e hitaande 2002. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Tufnde Kaimon Laawol lesdi Japon 226 Suudu wuro Ibusuki Kaimon (hono suudu wuro Kaimon) == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == po81prmd32lavjakhefgvmk29patk1b 184507 184506 2026-08-27T12:17:28Z Ilya Discuss 10103 184507 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kaimon''' (開聞駅, Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko 61,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0230_kaimon.htm|title=開聞駅|trans-title=Kaimon Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == The is alaa mahdi == station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Nde nde udditaa ndee, ko nde jolngo mbaylaandi, jogiinde plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Heddiiɓe e ɗuum ina njiyee haa jooni e mbaydi piste. == Mahdi station == oo moƴƴinaama, wonti nokku humpito turism e kafe e hitaande 1987, o yani e hitaande 2002. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Tufnde Kaimon Laawol lesdi Japon 226 Suudu wuro Ibusuki Kaimon (hono suudu wuro Kaimon) == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == d6l6z8a38eavm7kt8ycxz9bfaf7zmzm 184508 184507 2026-08-27T12:18:22Z Ilya Discuss 10103 184508 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kaimon''' (開聞駅, Kaimon-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki gollortoo, ka woni ko 61,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0230_kaimon.htm|title=開聞駅|trans-title=Kaimon Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == The is alaa mahdi == station kono tan ko ɓuuɓri tokosiri juutndi udditiindi e dow plateau. Nde nde udditaa ndee, ko nde jolngo mbaylaandi, jogiinde plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Heddiiɓe e ɗuum ina njiyee haa jooni e mbaydi piste. == Mahdi station == oo moƴƴinaama, wonti nokku humpito turism e kafe e hitaande 1987, o yani e hitaande 2002. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 22 marse 1960, ko gartirgal e laawol JNR Ibusuki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Tufnde Kaimon Laawol lesdi Japon 226 Suudu wuro Ibusuki Kaimon (hono suudu wuro Kaimon)<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == bwmaelbrbaiyn1a0gajbvdoumyj2fit Kami-Ijūin Station 0 43757 184509 2026-08-27T12:20:06Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Kami-Ijūin (上伊集院駅, Kami-Ijūin-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 385,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere ; kono bannge gooto e plateau duunde ndee huutoraaka...." 184509 wikitext text/x-wiki Gartirgal Kami-Ijūin (上伊集院駅, Kami-Ijūin-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 385,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere ; kono bannge gooto e plateau duunde ndee huutoraaka. Mahdi station dow plateau ina jokkondiri e plateau e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Plateauji gila e pont koyɗe Plateauji gila e pont koyɗe Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913, ko gartirgal Manjuishi (饅頭石駅) e laawol Sendai. Laabi ɗii inniraa ko laana mawka Sendai e hitaande 1924, ɗi naati e laana mawka Kagoshima e hitaande 1927. Innde dingiral ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ñalnde 15 desaambar 1949. E hitaande 1985 duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo udditaa sara dingiral kami-Ijuin, e ɓeydagol limoore pass to be e hitaande 1927 tokooso, ko ɗum waɗi nde lomtinaa e mahdi ndi jooni ndii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1501 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 98ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Kami-Ijuin Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo to diiwaan Kagoshima Manjusi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal giha1fgghoalyx6rwwm9yipiyzecq8t 184510 184509 2026-08-27T12:20:29Z Ilya Discuss 10103 184510 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Kami-Ijūin (上伊集院駅, Kami-Ijūin-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 385,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere ; kono bannge gooto e plateau duunde ndee huutoraaka. Mahdi station dow plateau ina jokkondiri e plateau e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Plateauji gila e pont koyɗe Plateauji gila e pont koyɗe Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913, ko gartirgal Manjuishi (饅頭石駅) e laawol Sendai. Laabi ɗii inniraa ko laana mawka Sendai e hitaande 1924, ɗi naati e laana mawka Kagoshima e hitaande 1927. Innde dingiral ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ñalnde 15 desaambar 1949. E hitaande 1985 duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo udditaa sara dingiral kami-Ijuin, e ɓeydagol limoore pass to be e hitaande 1927 tokooso, ko ɗum waɗi nde lomtinaa e mahdi ndi jooni ndii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1501 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 98ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Kami-Ijuin Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo to diiwaan Kagoshima Manjusi Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal j9nhh9ipwtcxbkoxcizrk3efjxb67vz 184511 184510 2026-08-27T12:23:13Z Ilya Discuss 10103 184511 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kami-Ijūin''' (上伊集院駅, Kami-Ijūin-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 385,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere ; kono bannge gooto e plateau duunde ndee huutoraaka. Mahdi station dow plateau ina jokkondiri e plateau e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Plateauji gila e pont koyɗe Plateauji gila e pont koyɗe Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913, ko gartirgal Manjuishi (饅頭石駅) e laawol Sendai. Laabi ɗii inniraa ko laana mawka Sendai e hitaande 1924, ɗi naati e laana mawka Kagoshima e hitaande 1927. == Innde dingiral == ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ñalnde 15 desaambar 1949. E hitaande 1985 duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo udditaa sara dingiral kami-Ijuin, e ɓeydagol limoore pass to be e hitaande 1927 tokooso, ko ɗum waɗi nde lomtinaa e mahdi ndi jooni ndii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1501 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 98ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Kami-Ijuin Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo to diiwaan Kagoshima Manjusi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 1pdrbjqeqv6vk62d3q83r5irvm8oh0q 184512 184511 2026-08-27T12:23:59Z Ilya Discuss 10103 184512 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kami-Ijūin''' (上伊集院駅, Kami-Ijūin-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 385,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1120_kamiijuuin.htm|title=上伊集院駅|trans-title=Kami-Ijūin Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere ; kono bannge gooto e plateau duunde ndee huutoraaka. Mahdi station dow plateau ina jokkondiri e plateau e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe. == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Plateauji gila e pont koyɗe Plateauji gila e pont koyɗe Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913, ko gartirgal Manjuishi (饅頭石駅) e laawol Sendai. Laabi ɗii inniraa ko laana mawka Sendai e hitaande 1924, ɗi naati e laana mawka Kagoshima e hitaande 1927. == Innde dingiral == ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ñalnde 15 desaambar 1949. E hitaande 1985 duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo udditaa sara dingiral kami-Ijuin, e ɓeydagol limoore pass to be e hitaande 1927 tokooso, ko ɗum waɗi nde lomtinaa e mahdi ndi jooni ndii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1501 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 98ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Kami-Ijuin Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo to diiwaan Kagoshima Manjusi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 430izgf8ih2nhdpzfal9eteboj7cw2w 184513 184512 2026-08-27T12:24:49Z Ilya Discuss 10103 184513 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kami-Ijūin''' (上伊集院駅, Kami-Ijūin-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 385,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1120_kamiijuuin.htm|title=上伊集院駅|trans-title=Kami-Ijūin Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere ; kono bannge gooto e plateau duunde ndee huutoraaka. Mahdi station dow plateau ina jokkondiri e plateau e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Plateauji gila e pont koyɗe Plateauji gila e pont koyɗe Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913, ko gartirgal Manjuishi (饅頭石駅) e laawol Sendai. Laabi ɗii inniraa ko laana mawka Sendai e hitaande 1924, ɗi naati e laana mawka Kagoshima e hitaande 1927. == Innde dingiral == ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ñalnde 15 desaambar 1949. E hitaande 1985 duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo udditaa sara dingiral kami-Ijuin, e ɓeydagol limoore pass to be e hitaande 1927 tokooso, ko ɗum waɗi nde lomtinaa e mahdi ndi jooni ndii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1501 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 98ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Kami-Ijuin Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo to diiwaan Kagoshima Manjusi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == mdsr20d7lhl78mr0zakeg60i8885x5w 184514 184513 2026-08-27T12:25:36Z Ilya Discuss 10103 184514 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kami-Ijūin''' (上伊集院駅, Kami-Ijūin-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 385,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1120_kamiijuuin.htm|title=上伊集院駅|trans-title=Kami-Ijūin Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ko staasiyoŋ dow leydi, jogiiɗo jolngo bannge gooto e jolngo duunde wootere ; kono bannge gooto e plateau duunde ndee huutoraaka. Mahdi station dow plateau ina jokkondiri e plateau e ponto koyɗe. Stasiyoŋ oo ina waɗi gollotooɓe.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Sendai 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Plateauji gila e pont koyɗe Plateauji gila e pont koyɗe Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 11 oktoobar 1913, ko gartirgal Manjuishi (饅頭石駅) e laawol Sendai. Laabi ɗii inniraa ko laana mawka Sendai e hitaande 1924, ɗi naati e laana mawka Kagoshima e hitaande 1927. == Innde dingiral == ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ñalnde 15 desaambar 1949. E hitaande 1985 duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo udditaa sara dingiral kami-Ijuin, e ɓeydagol limoore pass to be e hitaande 1927 tokooso, ko ɗum waɗi nde lomtinaa e mahdi ndi jooni ndii. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1501 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 98ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Posto Kami-Ijuin Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shoyo to diiwaan Kagoshima Manjusi == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == prttdbqw5t8hm2klfqrqwyrbr14b3nv Kamimuragakuenmae Station 0 43758 184515 2026-08-27T12:27:33Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Kamimuragakuenmae ( 神村学園前駅, Kamimuragakuen-mae-eki ) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 363,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto e dow ŋoral, jokkondirngal e galle staasiyoŋ oo e elewaaji. Stasiyoŋ oo ala..." 184515 wikitext text/x-wiki Gaaraas Kamimuragakuenmae ( 神村学園前駅, Kamimuragakuen-mae-eki ) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 363,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto e dow ŋoral, jokkondirngal e galle staasiyoŋ oo e elewaaji. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 13 marse 2010. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 877 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 153ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Kamimura Gakuen Duɗal leslesal e hakkundeewal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Duɗal leslesal wuro Terushima Duɗal haajuuji keertiiɗi Kushikino to diiwaan Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal k66osjdj94znncfrcuhzup6kj7u8sae 184516 184515 2026-08-27T12:27:58Z Ilya Discuss 10103 184516 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Kamimuragakuenmae ( 神村学園前駅, Kamimuragakuen-mae-eki ) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 363,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto e dow ŋoral, jokkondirngal e galle staasiyoŋ oo e elewaaji. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 13 marse 2010. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 877 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 153ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Kamimura Gakuen Duɗal leslesal e hakkundeewal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Duɗal leslesal wuro Terushima Duɗal haajuuji keertiiɗi Kushikino to diiwaan Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 3aautho7ynkm8gn2bxtnvejrxacgik5 184517 184516 2026-08-27T12:29:12Z Ilya Discuss 10103 184517 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kamimuragakuenmae''' ( 神村学園前駅, Kamimuragakuen-mae-eki ) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 363,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto e dow ŋoral, jokkondirngal e galle staasiyoŋ oo e elewaaji. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Tariya Gaaraas == oo udditaa ko ñalnde 13 marse 2010. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 877 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 153ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Kamimura Gakuen Duɗal leslesal e hakkundeewal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Duɗal leslesal wuro Terushima Duɗal haajuuji keertiiɗi Kushikino to diiwaan Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 7v360s3xw3em35f1p1jbzf1q5f49iqy 184518 184517 2026-08-27T12:30:18Z Ilya Discuss 10103 184518 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kamimuragakuenmae''' ( 神村学園前駅, Kamimuragakuen-mae-eki ) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 363,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto e dow ŋoral, jokkondirngal e galle staasiyoŋ oo e elewaaji. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1065_kamimuragakuenmae.htm|title=神村学園前駅|trans-title=Kamimuragakuenmae Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tariya Gaaraas == oo udditaa ko ñalnde 13 marse 2010. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 877 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 153ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. == Nokku taariindi == Kamimura Gakuen Duɗal leslesal e hakkundeewal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Duɗal leslesal wuro Terushima Duɗal haajuuji keertiiɗi Kushikino to diiwaan Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 6080q81hkwdv7l71v4kl31qlkzqxfdv 184519 184518 2026-08-27T12:31:12Z Ilya Discuss 10103 184519 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kamimuragakuenmae''' ( 神村学園前駅, Kamimuragakuen-mae-eki ) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 363,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto e dow ŋoral, jokkondirngal e galle staasiyoŋ oo e elewaaji. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1065_kamimuragakuenmae.htm|title=神村学園前駅|trans-title=Kamimuragakuenmae Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tariya Gaaraas == oo udditaa ko ñalnde 13 marse 2010. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 877 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 153ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Nokku taariindi == Kamimura Gakuen Duɗal leslesal e hakkundeewal e mawngal Laawol leydi Japon 3 Duɗal leslesal wuro Terushima Duɗal haajuuji keertiiɗi Kushikino to diiwaan Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 6jt3m4bdad4jfrznxzek2p5m7cqxmxi Kareigawa Station 0 43759 184520 2026-08-27T12:39:58Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Kareigawa (嘉例川駅, Kareigawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi njoorndi, woni ko e leegal Hayato e nder wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 112,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Plateau duunde nde nattii huutoreede ina heddii e sara plateau g..." 184520 wikitext text/x-wiki Gartirgal Kareigawa (嘉例川駅, Kareigawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi njoorndi, woni ko e leegal Hayato e nder wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 112,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Plateau duunde nde nattii huutoreede ina heddii e sara plateau gooto oo. Plaza yeeso station oo ina famɗi, ina addana otooji caɗeele kisal, ko ɗum waɗi e bidsee "Projet de développement des destinations touristiques attractives" mo diiwaan Kagoshima e teddeendi wuro Kirishima, nokku ɗo otooji njolnata ko ina tolnoo e 1 550 meeteer kaaree ina mahaa ko ina tolnoo e meeteeruuji 1500. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Mahdi station leɗɗe oo ina yahra e udditgol station oo, ko kañum ɓuri ɓooyde e nder prefektuur oo. Ina sikkaa nde mahiraa ko e tuugnaade e nate diisnondiral joyaɓere, ɓurnde famɗude e nataluuji diisnondiral gonngal e mahngo diisnondiral ngal limtaa e "Station Ruler" Biro golle laana njoorndi ministeer jokkondiral e hitaande 1900. E hitaande 2004, nde wonnoo diisnondiral2 e nder wuro Hayato, nde heɓi6 Jeyi pinal binnditagol, ngol laamu nokku oo toppitii. Haa e hitaande 2022, ina jeyaa e nokkuuji seeɗa ɗi ngalaa gollotooɓe e nder leydi ndii, tawi ina njogii nokku ɗo laaɗe diwooje njolnata (express) seeɗa. Platform, lewru mee 2018 Platform, lewru mee 2018 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Daaldal Daaldal Nokku yoɓaaɗo Nokku yoɓaaɗo b8xr63rxsf957gvvel433mwruurqfsz 184521 184520 2026-08-27T12:40:52Z Ilya Discuss 10103 184521 wikitext text/x-wiki Gartirgal Kareigawa (嘉例川駅, Kareigawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi njoorndi, woni ko e leegal Hayato e nder wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 112,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Plateau duunde nde nattii huutoreede ina heddii e sara plateau gooto oo. Plaza yeeso station oo ina famɗi, ina addana otooji caɗeele kisal, ko ɗum waɗi e bidsee "Projet de développement des destinations touristiques attractives" mo diiwaan Kagoshima e teddeendi wuro Kirishima, nokku ɗo otooji njolnata ko ina tolnoo e 1 550 meeteer kaaree ina mahaa ko ina tolnoo e meeteeruuji 1500. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Mahdi station leɗɗe oo ina yahra e udditgol station oo, ko kañum ɓuri ɓooyde e nder prefektuur oo. Ina sikkaa nde mahiraa ko e tuugnaade e nate diisnondiral joyaɓere, ɓurnde famɗude e nataluuji diisnondiral gonngal e mahngo diisnondiral ngal limtaa e "Station Ruler" Biro golle laana njoorndi ministeer jokkondiral e hitaande 1900. E hitaande 2004, nde wonnoo diisnondiral2 e nder wuro Hayato, nde heɓi6 Jeyi pinal binnditagol, ngol laamu nokku oo toppitii. Haa e hitaande 2022, ina jeyaa e nokkuuji seeɗa ɗi ngalaa gollotooɓe e nder leydi ndii, tawi ina njogii nokku ɗo laaɗe diwooje njolnata (express) seeɗa. Platform, lewru mee 2018 Platform, lewru mee 2018 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Daaldal Daaldal Nokku yoɓaaɗo Nokku yoɓaaɗo Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 lewru bowte hitaande 1915 e laawol mawngol Kagoshima. Stasiyoŋ oo wonnoo ko damal ɓuuɓol Myoken Onsen, ko noon kadi, ko kañum wonnoo nokku ɗo bagaasuuji e marsandiisuuji njolnetee. Feccere Yatsushiro-Yoshimatsu-Kagoshima e laawol mawngol Kagoshima ngol seerti, wonti laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, jolngo ngoo arti e juuɗe JR K nokku jolngo e jolngo ngam jolngo e gese jokkondirɗe e dow ŋoral Jusanzuka haa nde alaa gollotooɓe e hitaande 1984. E hitaande 2003, wonnooɓe gollotooɓe e station ɓee yuɓɓinii mawningol duuɓi 100, kono JR Kyushu ƴettataa heen hakkille sabu station oo ina famɗi. Ɗum fof e wayde noon, mawningol ngol hawri ko e 1 300 neɗɗo, tawi ko JR Kyushu soodi ɗum e hitaande 2004 ngam nafoore mum ciftorgol e pinal. Caggal nde Kyushu Shinkansen udditaa, laana ndiwoowa keewka "Hayato no Kaze" fuɗɗii dartaade e nokku hee ngam ƴellitde nafooje faggudu laana njoorndi toowka. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 73 neɗɗo (ina yahra e werlaa tan). Nokku taariindi Laana ndiwoowa Kagoshima Laawol diiwaan Kagoshima ngol 56 Shinkawa keeikoku onsen Posto Kareigawa Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 9gutxl53fdmtndyimtdpguqjaaoqhq6 184522 184521 2026-08-27T12:41:12Z Ilya Discuss 10103 184522 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Kareigawa (嘉例川駅, Kareigawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi njoorndi, woni ko e leegal Hayato e nder wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 112,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Plateau duunde nde nattii huutoreede ina heddii e sara plateau gooto oo. Plaza yeeso station oo ina famɗi, ina addana otooji caɗeele kisal, ko ɗum waɗi e bidsee "Projet de développement des destinations touristiques attractives" mo diiwaan Kagoshima e teddeendi wuro Kirishima, nokku ɗo otooji njolnata ko ina tolnoo e 1 550 meeteer kaaree ina mahaa ko ina tolnoo e meeteeruuji 1500. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Mahdi station leɗɗe oo ina yahra e udditgol station oo, ko kañum ɓuri ɓooyde e nder prefektuur oo. Ina sikkaa nde mahiraa ko e tuugnaade e nate diisnondiral joyaɓere, ɓurnde famɗude e nataluuji diisnondiral gonngal e mahngo diisnondiral ngal limtaa e "Station Ruler" Biro golle laana njoorndi ministeer jokkondiral e hitaande 1900. E hitaande 2004, nde wonnoo diisnondiral2 e nder wuro Hayato, nde heɓi6 Jeyi pinal binnditagol, ngol laamu nokku oo toppitii. Haa e hitaande 2022, ina jeyaa e nokkuuji seeɗa ɗi ngalaa gollotooɓe e nder leydi ndii, tawi ina njogii nokku ɗo laaɗe diwooje njolnata (express) seeɗa. Platform, lewru mee 2018 Platform, lewru mee 2018 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Daaldal Daaldal Nokku yoɓaaɗo Nokku yoɓaaɗo Tariya Staasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 1 lewru bowte hitaande 1915 e laawol mawngol Kagoshima. Stasiyoŋ oo wonnoo ko damal ɓuuɓol Myoken Onsen, ko noon kadi, ko kañum wonnoo nokku ɗo bagaasuuji e marsandiisuuji njolnetee. Feccere Yatsushiro-Yoshimatsu-Kagoshima e laawol mawngol Kagoshima ngol seerti, wonti laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, jolngo ngoo arti e juuɗe JR K nokku jolngo e jolngo ngam jolngo e gese jokkondirɗe e dow ŋoral Jusanzuka haa nde alaa gollotooɓe e hitaande 1984. E hitaande 2003, wonnooɓe gollotooɓe e station ɓee yuɓɓinii mawningol duuɓi 100, kono JR Kyushu ƴettataa heen hakkille sabu station oo ina famɗi. Ɗum fof e wayde noon, mawningol ngol hawri ko e 1 300 neɗɗo, tawi ko JR Kyushu soodi ɗum e hitaande 2004 ngam nafoore mum ciftorgol e pinal. Caggal nde Kyushu Shinkansen udditaa, laana ndiwoowa keewka "Hayato no Kaze" fuɗɗii dartaade e nokku hee ngam ƴellitde nafooje faggudu laana njoorndi toowka. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 73 neɗɗo (ina yahra e werlaa tan). Nokku taariindi Laana ndiwoowa Kagoshima Laawol diiwaan Kagoshima ngol 56 Shinkawa keeikoku onsen Posto Kareigawa Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal e7y7i7gh66ndigmpn1d14es5mcv4k2p 184523 184522 2026-08-27T12:44:08Z Ilya Discuss 10103 184523 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kareigawa''' (嘉例川駅, Kareigawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi njoorndi, woni ko e leegal Hayato e nder wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 112,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. == Tooɓere Stasiyoŋ == oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Plateau duunde nde nattii huutoreede ina heddii e sara plateau gooto oo. Plaza yeeso station oo ina famɗi, ina addana otooji caɗeele kisal, ko ɗum waɗi e bidsee "Projet de développement des destinations touristiques attractives" mo diiwaan Kagoshima e teddeendi wuro Kirishima, nokku ɗo otooji njolnata ko ina tolnoo e 1 550 meeteer kaaree ina mahaa ko ina tolnoo e meeteeruuji 1500. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Mahdi station leɗɗe == oo ina yahra e udditgol station oo, ko kañum ɓuri ɓooyde e nder prefektuur oo. Ina sikkaa nde mahiraa ko e tuugnaade e nate diisnondiral joyaɓere, ɓurnde famɗude e nataluuji diisnondiral gonngal e mahngo diisnondiral ngal limtaa e "Station Ruler" Biro golle laana njoorndi ministeer jokkondiral e hitaande 1900. E hitaande 2004, nde wonnoo diisnondiral2 e nder wuro Hayato, nde heɓi6 Jeyi pinal binnditagol, ngol laamu nokku oo toppitii. Haa e hitaande 2022, ina jeyaa e nokkuuji seeɗa ɗi ngalaa gollotooɓe e nder leydi ndii, tawi ina njogii nokku ɗo laaɗe diwooje njolnata (express) seeɗa. Platform, lewru mee 2018 Platform, lewru mee 2018 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Daaldal Daaldal Nokku yoɓaaɗo Nokku yoɓaaɗo == Tariya Staasiyoŋ == oo udditaa ko ñalnde 1 lewru bowte hitaande 1915 e laawol mawngol Kagoshima. Stasiyoŋ oo wonnoo ko damal ɓuuɓol Myoken Onsen, ko noon kadi, ko kañum wonnoo nokku ɗo bagaasuuji e marsandiisuuji njolnetee. Feccere Yatsushiro-Yoshimatsu-Kagoshima e laawol mawngol Kagoshima ngol seerti, wonti laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, jolngo ngoo arti e juuɗe JR K nokku jolngo e jolngo ngam jolngo e gese jokkondirɗe e dow ŋoral Jusanzuka haa nde alaa gollotooɓe e hitaande 1984. E hitaande 2003, wonnooɓe gollotooɓe e station ɓee yuɓɓinii mawningol duuɓi 100, kono JR Kyushu ƴettataa heen hakkille sabu station oo ina famɗi. Ɗum fof e wayde noon, mawningol ngol hawri ko e 1 300 neɗɗo, tawi ko JR Kyushu soodi ɗum e hitaande 2004 ngam nafoore mum ciftorgol e pinal. == Caggal nde Kyushu == Shinkansen udditaa, laana ndiwoowa keewka "Hayato no Kaze" fuɗɗii dartaade e nokku hee ngam ƴellitde nafooje faggudu laana njoorndi toowka. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 73 neɗɗo (ina yahra e werlaa tan). Nokku taariindi Laana ndiwoowa Kagoshima Laawol diiwaan Kagoshima ngol 56 Shinkawa keeikoku onsen Posto Kareigawa == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ox5h5sypznvw91hbrq4yxcnytg5zc6s 184524 184523 2026-08-27T12:45:16Z Ilya Discuss 10103 184524 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kareigawa''' (嘉例川駅, Kareigawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi njoorndi, woni ko e leegal Hayato e nder wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 112,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Tooɓere Stasiyoŋ == oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Plateau duunde nde nattii huutoreede ina heddii e sara plateau gooto oo. Plaza yeeso station oo ina famɗi, ina addana otooji caɗeele kisal, ko ɗum waɗi e bidsee "Projet de développement des destinations touristiques attractives" mo diiwaan Kagoshima e teddeendi wuro Kirishima, nokku ɗo otooji njolnata ko ina tolnoo e 1 550 meeteer kaaree ina mahaa ko ina tolnoo e meeteeruuji 1500. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Mahdi station leɗɗe == oo ina yahra e udditgol station oo, ko kañum ɓuri ɓooyde e nder prefektuur oo. Ina sikkaa nde mahiraa ko e tuugnaade e nate diisnondiral joyaɓere, ɓurnde famɗude e nataluuji diisnondiral gonngal e mahngo diisnondiral ngal limtaa e "Station Ruler" Biro golle laana njoorndi ministeer jokkondiral e hitaande 1900. E hitaande 2004, nde wonnoo diisnondiral2 e nder wuro Hayato, nde heɓi6 Jeyi pinal binnditagol, ngol laamu nokku oo toppitii. Haa e hitaande 2022, ina jeyaa e nokkuuji seeɗa ɗi ngalaa gollotooɓe e nder leydi ndii, tawi ina njogii nokku ɗo laaɗe diwooje njolnata (express) seeɗa. Platform, lewru mee 2018 Platform, lewru mee 2018 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Daaldal Daaldal Nokku yoɓaaɗo Nokku yoɓaaɗo == Tariya Staasiyoŋ == oo udditaa ko ñalnde 1 lewru bowte hitaande 1915 e laawol mawngol Kagoshima. Stasiyoŋ oo wonnoo ko damal ɓuuɓol Myoken Onsen, ko noon kadi, ko kañum wonnoo nokku ɗo bagaasuuji e marsandiisuuji njolnetee. Feccere Yatsushiro-Yoshimatsu-Kagoshima e laawol mawngol Kagoshima ngol seerti, wonti laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, jolngo ngoo arti e juuɗe JR K nokku jolngo e jolngo ngam jolngo e gese jokkondirɗe e dow ŋoral Jusanzuka haa nde alaa gollotooɓe e hitaande 1984. E hitaande 2003, wonnooɓe gollotooɓe e station ɓee yuɓɓinii mawningol duuɓi 100, kono JR Kyushu ƴettataa heen hakkille sabu station oo ina famɗi. Ɗum fof e wayde noon, mawningol ngol hawri ko e 1 300 neɗɗo, tawi ko JR Kyushu soodi ɗum e hitaande 2004 ngam nafoore mum ciftorgol e pinal. == Caggal nde Kyushu == Shinkansen udditaa, laana ndiwoowa keewka "Hayato no Kaze" fuɗɗii dartaade e nokku hee ngam ƴellitde nafooje faggudu laana njoorndi toowka. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 73 neɗɗo (ina yahra e werlaa tan). Nokku taariindi Laana ndiwoowa Kagoshima Laawol diiwaan Kagoshima ngol 56 Shinkawa keeikoku onsen Posto Kareigawa == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == qmdgfxqwhnqia85vilx8sd8udqkkndk 184525 184524 2026-08-27T12:47:33Z Ilya Discuss 10103 184525 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kareigawa''' (嘉例川駅, Kareigawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi njoorndi, woni ko e leegal Hayato e nder wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 112,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Tooɓere Stasiyoŋ == oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Plateau duunde nde nattii huutoreede ina heddii e sara plateau gooto oo. Plaza yeeso station oo ina famɗi, ina addana otooji caɗeele kisal, ko ɗum waɗi e bidsee "Projet de développement des destinations touristiques attractives" mo diiwaan Kagoshima e teddeendi wuro Kirishima, nokku ɗo otooji njolnata ko ina tolnoo e 1 550 meeteer kaaree ina mahaa ko ina tolnoo e meeteeruuji 1500. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 92}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/hisatsu/station/0250_hyoukiyama.htm|title=表木山駅|trans-title=Hyōkiyama Station|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="Bunka1">{{cite web|url=https://bunka.nii.ac.jp/heritages/detail/196389|title=JR肥薩線嘉例川駅駅舎|language=ja|publisher=Agency for Cultural Affairs|accessdate=December 20, 2023}}</ref> == Mahdi station leɗɗe == oo ina yahra e udditgol station oo, ko kañum ɓuri ɓooyde e nder prefektuur oo. Ina sikkaa nde mahiraa ko e tuugnaade e nate diisnondiral joyaɓere, ɓurnde famɗude e nataluuji diisnondiral gonngal e mahngo diisnondiral ngal limtaa e "Station Ruler" Biro golle laana njoorndi ministeer jokkondiral e hitaande 1900. E hitaande 2004, nde wonnoo diisnondiral2 e nder wuro Hayato, nde heɓi6 Jeyi pinal binnditagol, ngol laamu nokku oo toppitii. Haa e hitaande 2022, ina jeyaa e nokkuuji seeɗa ɗi ngalaa gollotooɓe e nder leydi ndii, tawi ina njogii nokku ɗo laaɗe diwooje njolnata (express) seeɗa. Platform, lewru mee 2018 Platform, lewru mee 2018 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Daaldal Daaldal Nokku yoɓaaɗo Nokku yoɓaaɗo == Tariya Staasiyoŋ == oo udditaa ko ñalnde 1 lewru bowte hitaande 1915 e laawol mawngol Kagoshima. Stasiyoŋ oo wonnoo ko damal ɓuuɓol Myoken Onsen, ko noon kadi, ko kañum wonnoo nokku ɗo bagaasuuji e marsandiisuuji njolnetee. Feccere Yatsushiro-Yoshimatsu-Kagoshima e laawol mawngol Kagoshima ngol seerti, wonti laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, jolngo ngoo arti e juuɗe JR K nokku jolngo e jolngo ngam jolngo e gese jokkondirɗe e dow ŋoral Jusanzuka haa nde alaa gollotooɓe e hitaande 1984. E hitaande 2003, wonnooɓe gollotooɓe e station ɓee yuɓɓinii mawningol duuɓi 100, kono JR Kyushu ƴettataa heen hakkille sabu station oo ina famɗi. Ɗum fof e wayde noon, mawningol ngol hawri ko e 1 300 neɗɗo, tawi ko JR Kyushu soodi ɗum e hitaande 2004 ngam nafoore mum ciftorgol e pinal. == Caggal nde Kyushu == Shinkansen udditaa, laana ndiwoowa keewka "Hayato no Kaze" fuɗɗii dartaade e nokku hee ngam ƴellitde nafooje faggudu laana njoorndi toowka. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 73 neɗɗo (ina yahra e werlaa tan). Nokku taariindi Laana ndiwoowa Kagoshima Laawol diiwaan Kagoshima ngol 56 Shinkawa keeikoku onsen Posto Kareigawa == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 04n41ecsr5dgguo3q7z2fvkerbyg9gi 184526 184525 2026-08-27T12:49:37Z Ilya Discuss 10103 184526 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kareigawa''' (嘉例川駅, Kareigawa-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi njoorndi, woni ko e leegal Hayato e nder wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollotoo, ina woni 112,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Tooɓere Stasiyoŋ == oo ina waɗi plateau bannge gooto ina huutoroo laawol gootol. Plateau duunde nde nattii huutoreede ina heddii e sara plateau gooto oo. Plaza yeeso station oo ina famɗi, ina addana otooji caɗeele kisal, ko ɗum waɗi e bidsee "Projet de développement des destinations touristiques attractives" mo diiwaan Kagoshima e teddeendi wuro Kirishima, nokku ɗo otooji njolnata ko ina tolnoo e 1 550 meeteer kaaree ina mahaa ko ina tolnoo e meeteeruuji 1500. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 92}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/hisatsu/station/0250_hyoukiyama.htm|title=表木山駅|trans-title=Hyōkiyama Station|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="Bunka1">{{cite web|url=https://bunka.nii.ac.jp/heritages/detail/196389|title=JR肥薩線嘉例川駅駅舎|language=ja|publisher=Agency for Cultural Affairs|accessdate=December 20, 2023}}</ref> == Mahdi station leɗɗe == oo ina yahra e udditgol station oo, ko kañum ɓuri ɓooyde e nder prefektuur oo. Ina sikkaa nde mahiraa ko e tuugnaade e nate diisnondiral joyaɓere, ɓurnde famɗude e nataluuji diisnondiral gonngal e mahngo diisnondiral ngal limtaa e "Station Ruler" Biro golle laana njoorndi ministeer jokkondiral e hitaande 1900.<ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=ja|pages=49}}</ref><ref>{{Cite web|title=100 years Rail Hisatsu Line {{!}} 100 Year ANNIVERSARY OF HISATSU LINE|url=http://www.hisatsusen.com/01history/100year_e.html|access-date=2023-02-16|website=www.hisatsusen.com}}</ref> E hitaande 2004, nde wonnoo diisnondiral2 e nder wuro Hayato, nde heɓi6 Jeyi pinal binnditagol, ngol laamu nokku oo toppitii. Haa e hitaande 2022, ina jeyaa e nokkuuji seeɗa ɗi ngalaa gollotooɓe e nder leydi ndii, tawi ina njogii nokku ɗo laaɗe diwooje njolnata (express) seeɗa. Platform, lewru mee 2018 Platform, lewru mee 2018 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Hayato no Kaze to laylaytol, Oktoobar 2010 Daaldal Daaldal Nokku yoɓaaɗo Nokku yoɓaaɗo == Tariya Staasiyoŋ == oo udditaa ko ñalnde 1 lewru bowte hitaande 1915 e laawol mawngol Kagoshima. Stasiyoŋ oo wonnoo ko damal ɓuuɓol Myoken Onsen, ko noon kadi, ko kañum wonnoo nokku ɗo bagaasuuji e marsandiisuuji njolnetee. Feccere Yatsushiro-Yoshimatsu-Kagoshima e laawol mawngol Kagoshima ngol seerti, wonti laawol Hisatsu ñalnde 17 oktoobar 1927. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, jolngo ngoo arti e juuɗe JR K nokku jolngo e jolngo ngam jolngo e gese jokkondirɗe e dow ŋoral Jusanzuka haa nde alaa gollotooɓe e hitaande 1984. E hitaande 2003, wonnooɓe gollotooɓe e station ɓee yuɓɓinii mawningol duuɓi 100, kono JR Kyushu ƴettataa heen hakkille sabu station oo ina famɗi. Ɗum fof e wayde noon, mawningol ngol hawri ko e 1 300 neɗɗo, tawi ko JR Kyushu soodi ɗum e hitaande 2004 ngam nafoore mum ciftorgol e pinal. == Caggal nde Kyushu == Shinkansen udditaa, laana ndiwoowa keewka "Hayato no Kaze" fuɗɗii dartaade e nokku hee ngam ƴellitde nafooje faggudu laana njoorndi toowka. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala fotde 73 neɗɗo (ina yahra e werlaa tan). Nokku taariindi Laana ndiwoowa Kagoshima Laawol diiwaan Kagoshima ngol 56 Shinkawa keeikoku onsen Posto Kareigawa == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ryog8m8hv05a3wntpzdi2v2wmgmi43y Kiire Station 0 43760 184527 2026-08-27T12:51:37Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Kiire (喜入駅, Kiire-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 26,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe. Ina woodi kadi laawol gootol mooftirgol ngol..." 184527 wikitext text/x-wiki Gartirgal Kiire (喜入駅, Kiire-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 26,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe. Ina woodi kadi laawol gootol mooftirgol ngol golloraaki, jokkondirngol e laana mawka ka e jolngo taƴngo sara Kagoshima-Chuo, ngo ɓuri huutoreede ko e mooftirgol otooji toppitiiɗi, ɗo otooji mbaawi waylude. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Sifaaaji station Sifaaaji station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Ibusuki ngol e oon sahaa (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, Kiire udditaama to fuɗnaange keso ñalnde12 mee wonti throw-station ñalnde 19 desaambar 1934 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Ibusuki Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa ko laana njoorndi Ibusuki Makurazaki E privatisation laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR1 Kiyusu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 461 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 226ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Catal Kiire wuro Kagoshima (hono Kiire wuro) Duɗal leslesal Kiire wuro Kagoshima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiire wuro Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 82pqh84fwirv9856anfgibh84xkfrb8 184528 184527 2026-08-27T12:52:02Z Ilya Discuss 10103 184528 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Kiire (喜入駅, Kiire-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 26,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe. Ina woodi kadi laawol gootol mooftirgol ngol golloraaki, jokkondirngol e laana mawka ka e jolngo taƴngo sara Kagoshima-Chuo, ngo ɓuri huutoreede ko e mooftirgol otooji toppitiiɗi, ɗo otooji mbaawi waylude. Stasiyoŋ oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Sifaaaji station Sifaaaji station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Ibusuki ngol e oon sahaa (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, Kiire udditaama to fuɗnaange keso ñalnde12 mee wonti throw-station ñalnde 19 desaambar 1934 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Ibusuki Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa ko laana njoorndi Ibusuki Makurazaki E privatisation laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR1 Kiyusu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 461 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 226ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Catal Kiire wuro Kagoshima (hono Kiire wuro) Duɗal leslesal Kiire wuro Kagoshima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiire wuro Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal dzshr6jzjprho7jvbvkv5bmpcnp9b74 184529 184528 2026-08-27T12:54:27Z Ilya Discuss 10103 184529 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kiire''' (喜入駅, Kiire-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 26,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. == Tooɓere == Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe. Ina woodi kadi laawol gootol mooftirgol ngol golloraaki, jokkondirngol e laana mawka ka e jolngo taƴngo sara Kagoshima-Chuo, ngo ɓuri huutoreede ko e mooftirgol otooji toppitiiɗi, ɗo otooji mbaawi waylude. == Stasiyoŋ == oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Sifaaaji station Sifaaaji station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Ibusuki ngol e oon sahaa (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930. == E nder daawal == garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, Kiire udditaama to fuɗnaange keso ñalnde12 mee wonti throw-station ñalnde 19 desaambar 1934 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Ibusuki Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa ko laana njoorndi Ibusuki Makurazaki E privatisation laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR1 Kiyusu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 461 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 226ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Catal Kiire wuro Kagoshima (hono Kiire wuro) Duɗal leslesal Kiire wuro Kagoshima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiire wuro Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == f9m4q5ilfxqau2tb7d35sd4xr0ha100 184530 184529 2026-08-27T12:55:43Z Ilya Discuss 10103 184530 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kiire''' (喜入駅, Kiire-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 26,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0110_kiire.htm|title=喜入駅|trans-title=Kiire Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere == Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe. Ina woodi kadi laawol gootol mooftirgol ngol golloraaki, jokkondirngol e laana mawka ka e jolngo taƴngo sara Kagoshima-Chuo, ngo ɓuri huutoreede ko e mooftirgol otooji toppitiiɗi, ɗo otooji mbaawi waylude. == Stasiyoŋ == oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Sifaaaji station Sifaaaji station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Ibusuki ngol e oon sahaa (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930. == E nder daawal == garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, Kiire udditaama to fuɗnaange keso ñalnde12 mee wonti throw-station ñalnde 19 desaambar 1934 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Ibusuki Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa ko laana njoorndi Ibusuki Makurazaki E privatisation laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR1 Kiyusu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 461 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 226ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Catal Kiire wuro Kagoshima (hono Kiire wuro) Duɗal leslesal Kiire wuro Kagoshima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiire wuro Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == e5l8twn7unutj9pivekemordfwr72kl 184531 184530 2026-08-27T12:57:00Z Ilya Discuss 10103 184531 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kiire''' (喜入駅, Kiire-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 26,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0110_kiire.htm|title=喜入駅|trans-title=Kiire Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere == Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe. Ina woodi kadi laawol gootol mooftirgol ngol golloraaki, jokkondirngol e laana mawka ka e jolngo taƴngo sara Kagoshima-Chuo, ngo ɓuri huutoreede ko e mooftirgol otooji toppitiiɗi, ɗo otooji mbaawi waylude.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref> == Stasiyoŋ == oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Sifaaaji station Sifaaaji station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Ibusuki ngol e oon sahaa (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930. == E nder daawal == garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, Kiire udditaama to fuɗnaange keso ñalnde12 mee wonti throw-station ñalnde 19 desaambar 1934 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Ibusuki Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa ko laana njoorndi Ibusuki Makurazaki E privatisation laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR1 Kiyusu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 461 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 226ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Catal Kiire wuro Kagoshima (hono Kiire wuro) Duɗal leslesal Kiire wuro Kagoshima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiire wuro Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 4n2ob3200yhgsspov6cxwy947q75dtz 184532 184531 2026-08-27T12:59:13Z Ilya Discuss 10103 184532 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kiire''' (喜入駅, Kiire-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 26,6 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0110_kiire.htm|title=喜入駅|trans-title=Kiire Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere == Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗe, jokkondirɗe e jolngo koyɗe. Ina woodi kadi laawol gootol mooftirgol ngol golloraaki, jokkondirngol e laana mawka ka e jolngo taƴngo sara Kagoshima-Chuo, ngo ɓuri huutoreede ko e mooftirgol otooji toppitiiɗi, ɗo otooji mbaawi waylude.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref> == Stasiyoŋ == oo alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Sifaaaji station Sifaaaji station Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Ibusuki ngol e oon sahaa (指宿線) ummoraade Nishi-Kagoshima (jooni Kagoshima-Chūō haa Goino ñalnde 7 desaambar 1930.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == E nder daawal == garoowal yaajde, laawol ngol yaajtinaama to fuɗnaange, Kiire udditaama to fuɗnaange keso ñalnde12 mee wonti throw-station ñalnde 19 desaambar 1934 nde laawol ngol ɓeydii yaajde haa Ibusuki Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana ndiwoowa gollortoo ka, innitiraa ko laana njoorndi Ibusuki Makurazaki E privatisation laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR1 Kiyusu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 461 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 226ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Catal Kiire wuro Kagoshima (hono Kiire wuro) Duɗal leslesal Kiire wuro Kagoshima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kiire wuro Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 5bxp73yt63mt7dtqowro6dyk2m0ipoy Kinkō Station 0 43761 184538 2026-08-27T15:17:14Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Kinkō (錦江駅, Kinkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 443,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesre, gonngal e nokku ɗo hoɗɓe ɓuri heewde. Mahdi station oo ko mahdi jamaanu..." 184538 wikitext text/x-wiki Gartirgal Kinkō (錦江駅, Kinkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 443,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesre, gonngal e nokku ɗo hoɗɓe ɓuri heewde. Mahdi station oo ko mahdi jamaanu, gollorndi, ndi ɓuuɓri canngaaki woni e dow ŋoral, ndi meeɗiino wonde kiosk e windo tikket kono gila ndeen ndi alaa gollotooɓe. Masiŋaaji yeeyoowo tikket otomatik e janngooɓe kaayitaaji SUGOCA ina ndokkee. Alaa nokku ɗo neɗɗo fadi. Ko sara galle station oo, ko diwgol juutngol ina yahra e plateau. Parking ina woodi e saraaji station. Heen bannge ko plaza mawɗo mo brikuuji mbaɗi, ɗo cuuɗi welooji ndarnaa. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 3 marse 1986 e juuɗe laana njoorndi leydi Japon (JNR) ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol yaltugol laawol mawngol Nippō. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, station oo naati e juuɗe JR Kyushu. nd14b0q9xwwycrco7vqjv2qdh5l36ty 184539 184538 2026-08-27T15:18:08Z Ilya Discuss 10103 184539 wikitext text/x-wiki Gartirgal Kinkō (錦江駅, Kinkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 443,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesre, gonngal e nokku ɗo hoɗɓe ɓuri heewde. Mahdi station oo ko mahdi jamaanu, gollorndi, ndi ɓuuɓri canngaaki woni e dow ŋoral, ndi meeɗiino wonde kiosk e windo tikket kono gila ndeen ndi alaa gollotooɓe. Masiŋaaji yeeyoowo tikket otomatik e janngooɓe kaayitaaji SUGOCA ina ndokkee. Alaa nokku ɗo neɗɗo fadi. Ko sara galle station oo, ko diwgol juutngol ina yahra e plateau. Parking ina woodi e saraaji station. Heen bannge ko plaza mawɗo mo brikuuji mbaɗi, ɗo cuuɗi welooji ndarnaa. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 3 marse 1986 e juuɗe laana njoorndi leydi Japon (JNR) ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol yaltugol laawol mawngol Nippō. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, station oo naati e juuɗe JR Kyushu. E lewru Yarkoma 2015, JR Kyushu hollitii wonde Kinkō maa won station mo alaa gollotooɓe gila 14 marse 2015. Ɗum jeyaa ko e golle mawɗe ɗe sosiyetee oo waɗi ngam ustude ŋakkeende golle mum e woppude station 32 e nder lowre mum. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 451 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Kajiki wuro Aira Duɗal leslesal Kinkō wuro Aira Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal iag75z8avhz7no0k8kyra01iaxuxjvc 184540 184539 2026-08-27T15:18:30Z Ilya Discuss 10103 184540 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Kinkō (錦江駅, Kinkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 443,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesre, gonngal e nokku ɗo hoɗɓe ɓuri heewde. Mahdi station oo ko mahdi jamaanu, gollorndi, ndi ɓuuɓri canngaaki woni e dow ŋoral, ndi meeɗiino wonde kiosk e windo tikket kono gila ndeen ndi alaa gollotooɓe. Masiŋaaji yeeyoowo tikket otomatik e janngooɓe kaayitaaji SUGOCA ina ndokkee. Alaa nokku ɗo neɗɗo fadi. Ko sara galle station oo, ko diwgol juutngol ina yahra e plateau. Parking ina woodi e saraaji station. Heen bannge ko plaza mawɗo mo brikuuji mbaɗi, ɗo cuuɗi welooji ndarnaa. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 3 marse 1986 e juuɗe laana njoorndi leydi Japon (JNR) ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol yaltugol laawol mawngol Nippō. E privatisation JNR ñalnde 1 abriil 1987, station oo naati e juuɗe JR Kyushu. E lewru Yarkoma 2015, JR Kyushu hollitii wonde Kinkō maa won station mo alaa gollotooɓe gila 14 marse 2015. Ɗum jeyaa ko e golle mawɗe ɗe sosiyetee oo waɗi ngam ustude ŋakkeende golle mum e woppude station 32 e nder lowre mum. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 451 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Kajiki wuro Aira Duɗal leslesal Kinkō wuro Aira Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal nhxinzi869hfbokxrq329lfyyiqnbzz 184541 184540 2026-08-27T15:20:11Z Ilya Discuss 10103 184541 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kinkō''' (錦江駅, Kinkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to Kagoshima, Japon. == Ko JR Kyushu == gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 443,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesre, gonngal e nokku ɗo hoɗɓe ɓuri heewde. Mahdi station oo ko mahdi jamaanu, gollorndi, ndi ɓuuɓri canngaaki woni e dow ŋoral, ndi meeɗiino wonde kiosk e windo tikket kono gila ndeen ndi alaa gollotooɓe. == Masiŋaaji yeeyoowo == tikket otomatik e janngooɓe kaayitaaji SUGOCA ina ndokkee. Alaa nokku ɗo neɗɗo fadi. Ko sara galle station oo, ko diwgol juutngol ina yahra e plateau. Parking ina woodi e saraaji station. Heen bannge ko plaza mawɗo mo brikuuji mbaɗi, ɗo cuuɗi welooji ndarnaa. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 3 marse 1986 e juuɗe laana njoorndi leydi Japon (JNR) ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol yaltugol laawol mawngol Nippō. == E privatisation == JNR ñalnde 1 abriil 1987, station oo naati e juuɗe JR Kyushu. E lewru Yarkoma 2015, JR Kyushu hollitii wonde Kinkō maa won station mo alaa gollotooɓe gila 14 marse 2015. Ɗum jeyaa ko e golle mawɗe ɗe sosiyetee oo waɗi ngam ustude ŋakkeende golle mum e woppude station 32 e nder lowre mum. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 451 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Kajiki wuro Aira Duɗal leslesal Kinkō wuro Aira == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == mh43d58vo4e7lcp9vefx6ufao2s821q 184542 184541 2026-08-27T15:20:56Z Ilya Discuss 10103 184542 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kinkō''' (錦江駅, Kinkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to Kagoshima, Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu == gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 443,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesre, gonngal e nokku ɗo hoɗɓe ɓuri heewde. Mahdi station oo ko mahdi jamaanu, gollorndi, ndi ɓuuɓri canngaaki woni e dow ŋoral, ndi meeɗiino wonde kiosk e windo tikket kono gila ndeen ndi alaa gollotooɓe. == Masiŋaaji yeeyoowo == tikket otomatik e janngooɓe kaayitaaji SUGOCA ina ndokkee. Alaa nokku ɗo neɗɗo fadi. Ko sara galle station oo, ko diwgol juutngol ina yahra e plateau. Parking ina woodi e saraaji station. Heen bannge ko plaza mawɗo mo brikuuji mbaɗi, ɗo cuuɗi welooji ndarnaa. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 3 marse 1986 e juuɗe laana njoorndi leydi Japon (JNR) ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol yaltugol laawol mawngol Nippō. == E privatisation == JNR ñalnde 1 abriil 1987, station oo naati e juuɗe JR Kyushu. E lewru Yarkoma 2015, JR Kyushu hollitii wonde Kinkō maa won station mo alaa gollotooɓe gila 14 marse 2015. Ɗum jeyaa ko e golle mawɗe ɗe sosiyetee oo waɗi ngam ustude ŋakkeende golle mum e woppude station 32 e nder lowre mum. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 451 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Kajiki wuro Aira Duɗal leslesal Kinkō wuro Aira == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == d9y7sml28oi7j9recux2k8grksvff2o 184544 184542 2026-08-27T15:21:45Z Ilya Discuss 10103 184544 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kinkō''' (錦江駅, Kinkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to Kagoshima, Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu == gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 443,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesre, gonngal e nokku ɗo hoɗɓe ɓuri heewde. Mahdi station oo ko mahdi jamaanu, gollorndi, ndi ɓuuɓri canngaaki woni e dow ŋoral, ndi meeɗiino wonde kiosk e windo tikket kono gila ndeen ndi alaa gollotooɓe..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1040_kinkou.htm|title=錦江|trans-title=Kinkō|access-date=17 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 93}}</ref><ref name="Asahi" /> == Masiŋaaji yeeyoowo == tikket otomatik e janngooɓe kaayitaaji SUGOCA ina ndokkee. Alaa nokku ɗo neɗɗo fadi. Ko sara galle station oo, ko diwgol juutngol ina yahra e plateau. Parking ina woodi e saraaji station. Heen bannge ko plaza mawɗo mo brikuuji mbaɗi, ɗo cuuɗi welooji ndarnaa. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 3 marse 1986 e juuɗe laana njoorndi leydi Japon (JNR) ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol yaltugol laawol mawngol Nippō. == E privatisation == JNR ñalnde 1 abriil 1987, station oo naati e juuɗe JR Kyushu. E lewru Yarkoma 2015, JR Kyushu hollitii wonde Kinkō maa won station mo alaa gollotooɓe gila 14 marse 2015. Ɗum jeyaa ko e golle mawɗe ɗe sosiyetee oo waɗi ngam ustude ŋakkeende golle mum e woppude station 32 e nder lowre mum. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 451 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Kajiki wuro Aira Duɗal leslesal Kinkō wuro Aira == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == smpydrci69it624k5csgr0h3i5uy9cv 184546 184544 2026-08-27T15:23:32Z Ilya Discuss 10103 184546 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kinkō''' (錦江駅, Kinkō-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Aira, to Kagoshima, Japon..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Ko JR Kyushu == gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 443,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau bannge golloowo laawol gootol e dow ŋoral leslesre, gonngal e nokku ɗo hoɗɓe ɓuri heewde. Mahdi station oo ko mahdi jamaanu, gollorndi, ndi ɓuuɓri canngaaki woni e dow ŋoral, ndi meeɗiino wonde kiosk e windo tikket kono gila ndeen ndi alaa gollotooɓe..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1040_kinkou.htm|title=錦江|trans-title=Kinkō|access-date=17 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 93}}</ref><ref name="Asahi" /> == Masiŋaaji yeeyoowo == tikket otomatik e janngooɓe kaayitaaji SUGOCA ina ndokkee. Alaa nokku ɗo neɗɗo fadi. Ko sara galle station oo, ko diwgol juutngol ina yahra e plateau. Parking ina woodi e saraaji station. Heen bannge ko plaza mawɗo mo brikuuji mbaɗi, ɗo cuuɗi welooji ndarnaa. Yiyngo e dow laylaytol ngol. Yiyngo e dow laylaytol ngol.<ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|762}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=ja|pages=59}}</ref> == Plateauji == 1 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyazaki ngam Kagosima Tariya Stasiyoŋ oo udditaa ko ñalnde 3 marse 1986 e juuɗe laana njoorndi leydi Japon (JNR) ngam wonde staasiyoŋ ɓeydiiɗo e laawol yaltugol laawol mawngol Nippō. == E privatisation == JNR ñalnde 1 abriil 1987, station oo naati e juuɗe JR Kyushu. E lewru Yarkoma 2015, JR Kyushu hollitii wonde Kinkō maa won station mo alaa gollotooɓe gila 14 marse 2015. Ɗum jeyaa ko e golle mawɗe ɗe sosiyetee oo waɗi ngam ustude ŋakkeende golle mum e woppude station 32 e nder lowre mum. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2022, dingiral ngal huutortenoo ko e 451 yahoowo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 245ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokkuuji saraaji Duɗal leslesal Kajiki wuro Aira Duɗal leslesal Kinkō wuro Aira == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ov22gyx7qtz47xoe2el8vtbmcdcco1z Kirishima-Jingū Station 0 43762 184548 2026-08-27T15:26:25Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Kirishima-Jingū (霧島神宮駅, Kirishima-Jingū -eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 419,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e siding fof e dow ŋoral. Mahdi station oo, woni ko e dow ŋoral, k..." 184548 wikitext text/x-wiki Gaaraas Kirishima-Jingū (霧島神宮駅, Kirishima-Jingū -eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 419,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e siding fof e dow ŋoral. Mahdi station oo, woni ko e dow ŋoral, ko galle keso mahaaɗo e leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon ngam nanndude e nokku teskinɗo Kirishima-Jingū. Gila e galle dingiral, tunnel ina ardoo les ŋoral, ina yaha dow ŋoral haa e ŋoral duunde ndee. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Ñalnde 24 noowammbar 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ummoraade Nishi-Kokubu (hannde Hayato) fayde Kokubu. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajii feewde fuɗnaange, Kirishima-Jingū udditaa ko no joofnirde fuɗnaange hesere ñalnde 10 sulyee 1930. Caggal ɗuum, laawol Kokuto-Hirnaange ngol yaajii feewde fuɗnaange e worgo, jokkondiri e laawol Kokuto-Fuɗnaange ngol e laawol sowaraŌmiŌka- joofnirde hitaande 1932, jolngo rewrude e laawol sosaa hakkunde Kokura e Kagoshima. Ñalnde 6 desaambar 1932, laawol ngol fof ummoraade Kokura rewrude e ndeeɗoo jolngo haa Kagoshima, wayliima wonti laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 400 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Kirishima-Jingū (~6,5 km) Kirishima (~11 km) Posto Kirishima Koɗorɗe wuro Kirishima Catal Kirishima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal ijx47auy433erokcxpg7fal1jbowol9 184549 184548 2026-08-27T15:27:35Z Ilya Discuss 10103 184549 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Gaaraas Kirishima-Jingū (霧島神宮駅, Kirishima-Jingū -eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 419,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e siding fof e dow ŋoral. Mahdi station oo, woni ko e dow ŋoral, ko galle keso mahaaɗo e leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon ngam nanndude e nokku teskinɗo Kirishima-Jingū. Gila e galle dingiral, tunnel ina ardoo les ŋoral, ina yaha dow ŋoral haa e ŋoral duunde ndee. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Ñalnde 24 noowammbar 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ummoraade Nishi-Kokubu (hannde Hayato) fayde Kokubu. E nder daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajii feewde fuɗnaange, Kirishima-Jingū udditaa ko no joofnirde fuɗnaange hesere ñalnde 10 sulyee 1930. Caggal ɗuum, laawol Kokuto-Hirnaange ngol yaajii feewde fuɗnaange e worgo, jokkondiri e laawol Kokuto-Fuɗnaange ngol e laawol sowaraŌmiŌka- joofnirde hitaande 1932, jolngo rewrude e laawol sosaa hakkunde Kokura e Kagoshima. Ñalnde 6 desaambar 1932, laawol ngol fof ummoraade Kokura rewrude e ndeeɗoo jolngo haa Kagoshima, wayliima wonti laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 400 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Kirishima-Jingū (~6,5 km) Kirishima (~11 km) Posto Kirishima Koɗorɗe wuro Kirishima Catal Kirishima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 3dful175lv8ml7a4sfd0po3l4nxioun 184550 184549 2026-08-27T15:28:58Z Ilya Discuss 10103 184550 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gaaraas Kirishima-Jingū''' (霧島神宮駅, Kirishima-Jingū -eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 419,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e siding fof e dow ŋoral. == Mahdi station == oo, woni ko e dow ŋoral, ko galle keso mahaaɗo e leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon ngam nanndude e nokku teskinɗo Kirishima-Jingū. Gila e galle dingiral, tunnel ina ardoo les ŋoral, ina yaha dow ŋoral haa e ŋoral duunde ndee. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. == Plateauji == 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Ñalnde 24 noowammbar 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ummoraade Nishi-Kokubu (hannde Hayato) fayde Kokubu. == E nder daawal == garoowal yaajde, laawol ngol yaajii feewde fuɗnaange, Kirishima-Jingū udditaa ko no joofnirde fuɗnaange hesere ñalnde 10 sulyee 1930. Caggal ɗuum, laawol Kokuto-Hirnaange ngol yaajii feewde fuɗnaange e worgo, jokkondiri e laawol Kokuto-Fuɗnaange ngol e laawol sowaraŌmiŌka- joofnirde hitaande 1932, jolngo rewrude e laawol sosaa hakkunde Kokura e Kagoshima. Ñalnde 6 desaambar 1932, laawol ngol fof ummoraade Kokura rewrude e ndeeɗoo jolngo haa Kagoshima, wayliima wonti laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 400 neɗɗo ñalnde kala. == Nokku taariindi == Kirishima-Jingū (~6,5 km) Kirishima (~11 km) Posto Kirishima Koɗorɗe wuro Kirishima Catal Kirishima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal b2y13ja2d64v4titsw5qefokvlnb8n5 184551 184550 2026-08-27T15:29:51Z Ilya Discuss 10103 184551 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gaaraas Kirishima-Jingū''' (霧島神宮駅, Kirishima-Jingū -eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 419,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e siding fof e dow ŋoral..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Mahdi station == oo, woni ko e dow ŋoral, ko galle keso mahaaɗo e leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon ngam nanndude e nokku teskinɗo Kirishima-Jingū. Gila e galle dingiral, tunnel ina ardoo les ŋoral, ina yaha dow ŋoral haa e ŋoral duunde ndee. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. == Plateauji == 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Ñalnde 24 noowammbar 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ummoraade Nishi-Kokubu (hannde Hayato) fayde Kokubu. == E nder daawal == garoowal yaajde, laawol ngol yaajii feewde fuɗnaange, Kirishima-Jingū udditaa ko no joofnirde fuɗnaange hesere ñalnde 10 sulyee 1930. Caggal ɗuum, laawol Kokuto-Hirnaange ngol yaajii feewde fuɗnaange e worgo, jokkondiri e laawol Kokuto-Fuɗnaange ngol e laawol sowaraŌmiŌka- joofnirde hitaande 1932, jolngo rewrude e laawol sosaa hakkunde Kokura e Kagoshima. Ñalnde 6 desaambar 1932, laawol ngol fof ummoraade Kokura rewrude e ndeeɗoo jolngo haa Kagoshima, wayliima wonti laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 400 neɗɗo ñalnde kala. == Nokku taariindi == Kirishima-Jingū (~6,5 km) Kirishima (~11 km) Posto Kirishima Koɗorɗe wuro Kirishima Catal Kirishima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 28ubgiwj1d4opbppt6ggiw0hzddmplk 184553 184551 2026-08-27T15:30:47Z Ilya Discuss 10103 184553 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gaaraas Kirishima-Jingū''' (霧島神宮駅, Kirishima-Jingū -eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 419,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e siding fof e dow ŋoral..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Mahdi station == oo, woni ko e dow ŋoral, ko galle keso mahaaɗo e leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon ngam nanndude e nokku teskinɗo Kirishima-Jingū.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1000_kirishimajinguu.htm|title=霧島神宮|trans-title=Kirishima-Jingū|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 92}}</ref><ref>{{cite web|url=http://blog.livedoor.jp/un_journal-chapitre_deux/archives/51690654.html|trans-title=JR Kyushu To the end of the line V-I Kirishima-Jingū Station|title=JR九州、在来線完乗へ... V-I 霧島神宮駅|date=5 June 2011|access-date=15 June 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Gila e galle dingiral, tunnel ina ardoo les ŋoral, ina yaha dow ŋoral haa e ŋoral duunde ndee. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. == Plateauji == 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Ñalnde 24 noowammbar 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ummoraade Nishi-Kokubu (hannde Hayato) fayde Kokubu. == E nder daawal == garoowal yaajde, laawol ngol yaajii feewde fuɗnaange, Kirishima-Jingū udditaa ko no joofnirde fuɗnaange hesere ñalnde 10 sulyee 1930. Caggal ɗuum, laawol Kokuto-Hirnaange ngol yaajii feewde fuɗnaange e worgo, jokkondiri e laawol Kokuto-Fuɗnaange ngol e laawol sowaraŌmiŌka- joofnirde hitaande 1932, jolngo rewrude e laawol sosaa hakkunde Kokura e Kagoshima. Ñalnde 6 desaambar 1932, laawol ngol fof ummoraade Kokura rewrude e ndeeɗoo jolngo haa Kagoshima, wayliima wonti laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 400 neɗɗo ñalnde kala. == Nokku taariindi == Kirishima-Jingū (~6,5 km) Kirishima (~11 km) Posto Kirishima Koɗorɗe wuro Kirishima Catal Kirishima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 9jtzurv2zkaxmjtq9q9ce0fs0kh91nr 184554 184553 2026-08-27T15:31:32Z Ilya Discuss 10103 184554 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gaaraas Kirishima-Jingū''' (霧島神宮駅, Kirishima-Jingū -eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 419,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e siding fof e dow ŋoral..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Mahdi station == oo, woni ko e dow ŋoral, ko galle keso mahaaɗo e leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon ngam nanndude e nokku teskinɗo Kirishima-Jingū.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1000_kirishimajinguu.htm|title=霧島神宮|trans-title=Kirishima-Jingū|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 92}}</ref><ref>{{cite web|url=http://blog.livedoor.jp/un_journal-chapitre_deux/archives/51690654.html|trans-title=JR Kyushu To the end of the line V-I Kirishima-Jingū Station|title=JR九州、在来線完乗へ... V-I 霧島神宮駅|date=5 June 2011|access-date=15 June 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Gila e galle dingiral, tunnel ina ardoo les ŋoral, ina yaha dow ŋoral haa e ŋoral duunde ndee. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. == Plateauji == 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Ñalnde 24 noowammbar 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ummoraade Nishi-Kokubu (hannde Hayato) fayde Kokubu..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|title=鹿児島支店内各駅|trans-title=Stations within the Kagoshima Branch|access-date=15 June 2018|website=JRTE website|archive-date=1 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501160717/http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600505|title=霧島神宮駅|trans-title=Kirishima-Jingū Station|access-date=15 June 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == E nder daawal == garoowal yaajde, laawol ngol yaajii feewde fuɗnaange, Kirishima-Jingū udditaa ko no joofnirde fuɗnaange hesere ñalnde 10 sulyee 1930. Caggal ɗuum, laawol Kokuto-Hirnaange ngol yaajii feewde fuɗnaange e worgo, jokkondiri e laawol Kokuto-Fuɗnaange ngol e laawol sowaraŌmiŌka- joofnirde hitaande 1932, jolngo rewrude e laawol sosaa hakkunde Kokura e Kagoshima. Ñalnde 6 desaambar 1932, laawol ngol fof ummoraade Kokura rewrude e ndeeɗoo jolngo haa Kagoshima, wayliima wonti laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 400 neɗɗo ñalnde kala. == Nokku taariindi == Kirishima-Jingū (~6,5 km) Kirishima (~11 km) Posto Kirishima Koɗorɗe wuro Kirishima Catal Kirishima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal qpp4r3b4eobuw9erzopcegnc8ihlnon 184555 184554 2026-08-27T15:32:34Z Ilya Discuss 10103 184555 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gaaraas Kirishima-Jingū''' (霧島神宮駅, Kirishima-Jingū -eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 419,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e siding fof e dow ŋoral..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Mahdi station == oo, woni ko e dow ŋoral, ko galle keso mahaaɗo e leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon ngam nanndude e nokku teskinɗo Kirishima-Jingū.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1000_kirishimajinguu.htm|title=霧島神宮|trans-title=Kirishima-Jingū|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 92}}</ref><ref>{{cite web|url=http://blog.livedoor.jp/un_journal-chapitre_deux/archives/51690654.html|trans-title=JR Kyushu To the end of the line V-I Kirishima-Jingū Station|title=JR九州、在来線完乗へ... V-I 霧島神宮駅|date=5 June 2011|access-date=15 June 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Gila e galle dingiral, tunnel ina ardoo les ŋoral, ina yaha dow ŋoral haa e ŋoral duunde ndee. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. == Plateauji == 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Ñalnde 24 noowammbar 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ummoraade Nishi-Kokubu (hannde Hayato) fayde Kokubu..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|title=鹿児島支店内各駅|trans-title=Stations within the Kagoshima Branch|access-date=15 June 2018|website=JRTE website|archive-date=1 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501160717/http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600505|title=霧島神宮駅|trans-title=Kirishima-Jingū Station|access-date=15 June 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == E nder daawal == garoowal yaajde, laawol ngol yaajii feewde fuɗnaange, Kirishima-Jingū udditaa ko no joofnirde fuɗnaange hesere ñalnde 10 sulyee 1930. Caggal ɗuum, laawol Kokuto-Hirnaange ngol yaajii feewde fuɗnaange e worgo, jokkondiri e laawol Kokuto-Fuɗnaange ngol e laawol sowaraŌmiŌka- joofnirde hitaande 1932, jolngo rewrude e laawol sosaa hakkunde Kokura e Kagoshima. Ñalnde 6 desaambar 1932, laawol ngol fof ummoraade Kokura rewrude e ndeeɗoo jolngo haa Kagoshima, wayliima wonti laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 400 neɗɗo ñalnde kala.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|229}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|761}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=ja|pages=49}}</ref> == Nokku taariindi == Kirishima-Jingū (~6,5 km) Kirishima (~11 km) Posto Kirishima Koɗorɗe wuro Kirishima Catal Kirishima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 3ivee8kvglfqyd2xmw6mwvavu0bodl3 184556 184555 2026-08-27T15:33:06Z Ilya Discuss 10103 184556 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Gaaraas Kirishima-Jingū''' (霧島神宮駅, Kirishima-Jingū -eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 419,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina huutoroo laabi ɗiɗi e siding fof e dow ŋoral..<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Mahdi station == oo, woni ko e dow ŋoral, ko galle keso mahaaɗo e leɗɗe e mbaadi aadaaji Japon ngam nanndude e nokku teskinɗo Kirishima-Jingū.<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/1000_kirishimajinguu.htm|title=霧島神宮|trans-title=Kirishima-Jingū|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 92}}</ref><ref>{{cite web|url=http://blog.livedoor.jp/un_journal-chapitre_deux/archives/51690654.html|trans-title=JR Kyushu To the end of the line V-I Kirishima-Jingū Station|title=JR九州、在来線完乗へ... V-I 霧島神宮駅|date=5 June 2011|access-date=15 June 2018}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> Gila e galle dingiral, tunnel ina ardoo les ŋoral, ina yaha dow ŋoral haa e ŋoral duunde ndee. Njuɓɓudi gollorɗe yahooɓe e dingiral hee, ko JR Kyushu Tetsudou Eigyou Co., jeyaaɗo e JR Kyushu, keeriiɗo e golle dingiral. Ina gollina boowal tikket ngal ina waɗi masiŋ POS kono ngal alaa nokku Midori no Madoguchi. == Plateauji == 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Ñalnde 24 noowammbar 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ummoraade Nishi-Kokubu (hannde Hayato) fayde Kokubu..<ref name="jrte">{{cite web|url=http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|title=鹿児島支店内各駅|trans-title=Stations within the Kagoshima Branch|access-date=15 June 2018|website=JRTE website|archive-date=1 May 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180501160717/http://www.jrte.co.jp/branch/kagoshima.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://jr-mars.dyndns.org/view/station/view1.php?stat_no=600505|title=霧島神宮駅|trans-title=Kirishima-Jingū Station|access-date=15 June 2018|website=jr-mars.dyndns.org}} See images of tickets sold.</ref> == E nder daawal == garoowal yaajde, laawol ngol yaajii feewde fuɗnaange, Kirishima-Jingū udditaa ko no joofnirde fuɗnaange hesere ñalnde 10 sulyee 1930. Caggal ɗuum, laawol Kokuto-Hirnaange ngol yaajii feewde fuɗnaange e worgo, jokkondiri e laawol Kokuto-Fuɗnaange ngol e laawol sowaraŌmiŌka- joofnirde hitaande 1932, jolngo rewrude e laawol sosaa hakkunde Kokura e Kagoshima. Ñalnde 6 desaambar 1932, laawol ngol fof ummoraade Kokura rewrude e ndeeɗoo jolngo haa Kagoshima, wayliima wonti laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 400 neɗɗo ñalnde kala.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|229}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|761}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=ja|pages=49}}</ref> == Nokku taariindi == Kirishima-Jingū (~6,5 km) Kirishima (~11 km) Posto Kirishima Koɗorɗe wuro Kirishima Catal Kirishima Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == a9hh1d9zzz0lq6jl5q9fktgd2f1vkmf Kirishima-Onsen Station 0 43763 184558 2026-08-27T15:35:14Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Kirishima-Onsen (霧島温泉駅, Kirishima-Onsen-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 106,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere jokkondirnde e mahdi staasiyoŋ beton oo e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■..." 184558 wikitext text/x-wiki Gaaraas Kirishima-Onsen (霧島温泉駅, Kirishima-Onsen-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 106,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere jokkondirnde e mahdi staasiyoŋ beton oo e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima-Chuō 2 ■ ■ Line Hisatsu ngam Yoshimatsu Damal, hitaande 2009 Damal, hitaande 2009 Tariya Stasiyoŋ oo fuɗɗii ko e Staasiyoŋ Makizono (牧園駅), staasiyoŋ mo njoɓata tan ko e laawol mawngol Kagoshima ñalnde 11 sulyee 1908. Nde artiraa ko staasiyoŋ yahooɓe ñalnde 10 sulyee 1909 Oktoobar 1927. Innde dingiral ngal waylaama wonti dingiral Kirishima-Nishiguchi (霧島西口駅) ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1962 e golle marsandiis njoofi gila lewru suwee e hitaande ndee. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Innde dingiral ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ko ñalnde 15 marse 2003. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol huutortenoo ko e 490 neɗɗo ñalnde kala (ina yahra e werlaa tan) . Nokku taariindi Laawol 50 ngol Kagoshima Posto Kirishima Nishiguchi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima to diiwaan Kagoshima Koɗorde Makizono Kirishima Onsen Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal tw60moogqgcazhcjm2cl5icaelzb0jm 184559 184558 2026-08-27T15:35:41Z Ilya Discuss 10103 184559 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Kirishima-Onsen (霧島温泉駅, Kirishima-Onsen-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 106,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde wootere jokkondirnde e mahdi staasiyoŋ beton oo e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima-Chuō 2 ■ ■ Line Hisatsu ngam Yoshimatsu Damal, hitaande 2009 Damal, hitaande 2009 Tariya Stasiyoŋ oo fuɗɗii ko e Staasiyoŋ Makizono (牧園駅), staasiyoŋ mo njoɓata tan ko e laawol mawngol Kagoshima ñalnde 11 sulyee 1908. Nde artiraa ko staasiyoŋ yahooɓe ñalnde 10 sulyee 1909 Oktoobar 1927. Innde dingiral ngal waylaama wonti dingiral Kirishima-Nishiguchi (霧島西口駅) ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1962 e golle marsandiis njoofi gila lewru suwee e hitaande ndee. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Innde dingiral ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ko ñalnde 15 marse 2003. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol huutortenoo ko e 490 neɗɗo ñalnde kala (ina yahra e werlaa tan) . Nokku taariindi Laawol 50 ngol Kagoshima Posto Kirishima Nishiguchi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima to diiwaan Kagoshima Koɗorde Makizono Kirishima Onsen Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 0ka95egpni4uzycsjfxukes4erk94yg 184560 184559 2026-08-27T15:37:39Z Ilya Discuss 10103 184560 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kirishima-Onsen''' (霧島温泉駅, Kirishima-Onsen-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 106,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ina waɗi plateau duunde wootere jokkondirnde e mahdi staasiyoŋ beton oo e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima-Chuō 2 ■ ■ Line Hisatsu ngam Yoshimatsu Damal, hitaande 2009 Damal, hitaande 2009 Tariya Stasiyoŋ oo fuɗɗii ko e Staasiyoŋ Makizono (牧園駅), staasiyoŋ mo njoɓata tan ko e laawol mawngol Kagoshima ñalnde 11 sulyee 1908. Nde artiraa ko staasiyoŋ yahooɓe ñalnde 10 sulyee 1909 Oktoobar 1927. == Innde dingiral == ngal waylaama wonti dingiral Kirishima-Nishiguchi (霧島西口駅) ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1962 e golle marsandiis njoofi gila lewru suwee e hitaande ndee. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Innde dingiral ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ko ñalnde 15 marse 2003. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol huutortenoo ko e 490 neɗɗo ñalnde kala (ina yahra e werlaa tan) . Nokku taariindi Laawol 50 ngol Kagoshima Posto Kirishima Nishiguchi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima to diiwaan Kagoshima Koɗorde Makizono Kirishima Onsen == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == p2zj8rrq6ic06l97hd7xn334zfazk5f 184561 184560 2026-08-27T15:38:33Z Ilya Discuss 10103 184561 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kirishima-Onsen''' (霧島温泉駅, Kirishima-Onsen-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 106,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ina waɗi plateau duunde wootere jokkondirnde e mahdi staasiyoŋ beton oo e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima-Chuō 2 ■ ■ Line Hisatsu ngam Yoshimatsu Damal, hitaande 2009 Damal, hitaande 2009 Tariya Stasiyoŋ oo fuɗɗii ko e Staasiyoŋ Makizono (牧園駅), staasiyoŋ mo njoɓata tan ko e laawol mawngol Kagoshima ñalnde 11 sulyee 1908. Nde artiraa ko staasiyoŋ yahooɓe ñalnde 10 sulyee 1909 Oktoobar 1927. == Innde dingiral == ngal waylaama wonti dingiral Kirishima-Nishiguchi (霧島西口駅) ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1962 e golle marsandiis njoofi gila lewru suwee e hitaande ndee. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Innde dingiral ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ko ñalnde 15 marse 2003. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol huutortenoo ko e 490 neɗɗo ñalnde kala (ina yahra e werlaa tan) . Nokku taariindi Laawol 50 ngol Kagoshima Posto Kirishima Nishiguchi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima to diiwaan Kagoshima Koɗorde Makizono Kirishima Onsen == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == db9v46dqg0vq67e40m87ma1tni6rvdk 184562 184561 2026-08-27T15:39:13Z Ilya Discuss 10103 184562 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kirishima-Onsen''' (霧島温泉駅, Kirishima-Onsen-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 106,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ina waɗi plateau duunde wootere jokkondirnde e mahdi staasiyoŋ beton oo e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima-Chuō 2 ■ ■ Line Hisatsu ngam Yoshimatsu Damal, hitaande 2009 Damal, hitaande 2009 Tariya Stasiyoŋ oo fuɗɗii ko e Staasiyoŋ Makizono (牧園駅), staasiyoŋ mo njoɓata tan ko e laawol mawngol Kagoshima ñalnde 11 sulyee 1908. Nde artiraa ko staasiyoŋ yahooɓe ñalnde 10 sulyee 1909 Oktoobar 1927..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 92}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/hisatsu/station/0220_kirishimaonsen.htm|title=霧島温泉駅|trans-title=Kirishima-Onsen Station|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Innde dingiral == ngal waylaama wonti dingiral Kirishima-Nishiguchi (霧島西口駅) ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1962 e golle marsandiis njoofi gila lewru suwee e hitaande ndee. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Innde dingiral ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ko ñalnde 15 marse 2003. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol huutortenoo ko e 490 neɗɗo ñalnde kala (ina yahra e werlaa tan) . Nokku taariindi Laawol 50 ngol Kagoshima Posto Kirishima Nishiguchi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima to diiwaan Kagoshima Koɗorde Makizono Kirishima Onsen == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == fecj63tacap7nj5t0ndyi93pt84jj0k 184563 184562 2026-08-27T15:40:20Z Ilya Discuss 10103 184563 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kirishima-Onsen''' (霧島温泉駅, Kirishima-Onsen-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu huutortoo nde, nde woni ko e laana Hisatsu. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 106,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro.<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ina waɗi plateau duunde wootere jokkondirnde e mahdi staasiyoŋ beton oo e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima-Chuō 2 ■ ■ Line Hisatsu ngam Yoshimatsu Damal, hitaande 2009 Damal, hitaande 2009 Tariya Stasiyoŋ oo fuɗɗii ko e Staasiyoŋ Makizono (牧園駅), staasiyoŋ mo njoɓata tan ko e laawol mawngol Kagoshima ñalnde 11 sulyee 1908. Nde artiraa ko staasiyoŋ yahooɓe ñalnde 10 sulyee 1909 Oktoobar 1927..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=62, 92}}</ref><ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/hisatsu/station/0220_kirishimaonsen.htm|title=霧島温泉駅|trans-title=Kirishima-Onsen Station|access-date=15 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Innde dingiral == ngal waylaama wonti dingiral Kirishima-Nishiguchi (霧島西口駅) ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1962 e golle marsandiis njoofi gila lewru suwee e hitaande ndee. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Innde dingiral ngal waylaama wonti innde mum hannde ndee ko ñalnde 15 marse 2003. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol huutortenoo ko e 490 neɗɗo ñalnde kala (ina yahra e werlaa tan) .<ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=ja|pages=49}}</ref> Nokku taariindi Laawol 50 ngol Kagoshima Posto Kirishima Nishiguchi Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kirishima to diiwaan Kagoshima Koɗorde Makizono Kirishima Onsen == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == slk83vu7blw5znb7j0wpw0e3y32ywcd Kita-Naganoda Station 0 43764 184566 2026-08-27T15:43:38Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Kita-Naganoda ( 北永野田駅, Kita-Naganoda-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 413,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji gollortooɗi laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station, ko ɓuuɓri hoyre mum e mah..." 184566 wikitext text/x-wiki Gaaraas Kita-Naganoda ( 北永野田駅, Kita-Naganoda-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 413,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji gollortooɗi laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station, ko ɓuuɓri hoyre mum e mahngo jamaanu, woni ko e dow tulde to tolno ɓurɗo toowde e plateauji ɗii. Gila ɗoon, diwgol paɗe ina jippoo e laylaytol gootol, jolngo koyɗe ina jippoo e goɗɗo oo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya 5qvu0zdilzsv7s3eko02no1kqx8j68e 184567 184566 2026-08-27T15:44:45Z Ilya Discuss 10103 184567 wikitext text/x-wiki Gaaraas Kita-Naganoda ( 北永野田駅, Kita-Naganoda-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 413,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji gollortooɗi laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station, ko ɓuuɓri hoyre mum e mahngo jamaanu, woni ko e dow tulde to tolno ɓurɗo toowde e plateauji ɗii. Gila ɗoon, diwgol paɗe ina jippoo e laylaytol gootol, jolngo koyɗe ina jippoo e goɗɗo oo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino e oon sahaa laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ngol, e lewru sulyee 1930, ummorii ko Nishi-Kokubu (hannde ko Hayato) haa joofnirde mum to bannge worgo to Kirishima-Jingū. Ko ɓuri yaawde to bannge worgo, laabi goɗɗi, laabi Kokuto Fuɗnaange (国都東線) e oon sahaa kadi lelnaama ɗi, e lewru noowammbar 1931, njaaji gila Nishi-Miyakonojō haa e joofnirde mum to bannge worgo to Ōsumi-Ōkawara. Caggal ɗuum, laabi ɗiɗi ɗii njokkondiri, Kita-Naganoda mahiraa ko nokku hakkundeejo e dow laawol kesol jokkondirngol ngol, udditaa ñalnde 6 desaambar 1932. Nde ngolɗoo jokkondiral joofi, jolngo rewrude e laawol ngol heɓaama gila Kokura to fuɗnaange duunde Kyushu haa yettii Kagothshima to souushu. Denndaangal laawol ngol toɗɗaa ko laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 9 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Maayo Yosigaya Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 74l32n7nhxmk8q29j69q9taf79qkzbs 184569 184567 2026-08-27T15:46:29Z Ilya Discuss 10103 184569 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Kita-Naganoda ( 北永野田駅, Kita-Naganoda-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 413,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Stasiyoŋ oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji gollortooɗi laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station, ko ɓuuɓri hoyre mum e mahngo jamaanu, woni ko e dow tulde to tolno ɓurɗo toowde e plateauji ɗii. Gila ɗoon, diwgol paɗe ina jippoo e laylaytol gootol, jolngo koyɗe ina jippoo e goɗɗo oo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino e oon sahaa laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ngol, e lewru sulyee 1930, ummorii ko Nishi-Kokubu (hannde ko Hayato) haa joofnirde mum to bannge worgo to Kirishima-Jingū. Ko ɓuri yaawde to bannge worgo, laabi goɗɗi, laabi Kokuto Fuɗnaange (国都東線) e oon sahaa kadi lelnaama ɗi, e lewru noowammbar 1931, njaaji gila Nishi-Miyakonojō haa e joofnirde mum to bannge worgo to Ōsumi-Ōkawara. Caggal ɗuum, laabi ɗiɗi ɗii njokkondiri, Kita-Naganoda mahiraa ko nokku hakkundeejo e dow laawol kesol jokkondirngol ngol, udditaa ñalnde 6 desaambar 1932. Nde ngolɗoo jokkondiral joofi, jolngo rewrude e laawol ngol heɓaama gila Kokura to fuɗnaange duunde Kyushu haa yettii Kagothshima to souushu. Denndaangal laawol ngol toɗɗaa ko laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 9 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Maayo Yosigaya Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal r8ct41bp17omhr0zmg1vkd73tmu9oty 184571 184569 2026-08-27T15:49:00Z Ilya Discuss 10103 184571 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kita-Naganoda''' ( 北永野田駅, Kita-Naganoda-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 413,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. == Tooɓere Stasiyoŋ == oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji gollortooɗi laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station, ko ɓuuɓri hoyre mum e mahngo jamaanu, woni ko e dow tulde to tolno ɓurɗo toowde e plateauji ɗii. Gila ɗoon, diwgol paɗe ina jippoo e laylaytol gootol, jolngo koyɗe ina jippoo e goɗɗo oo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino e oon sahaa laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ngol, e lewru sulyee 1930, ummorii ko Nishi-Kokubu (hannde ko Hayato) haa joofnirde mum to bannge worgo to Kirishima-Jingū. == Ko ɓuri yaawde == to bannge worgo, laabi goɗɗi, laabi Kokuto Fuɗnaange (国都東線) e oon sahaa kadi lelnaama ɗi, e lewru noowammbar 1931, njaaji gila Nishi-Miyakonojō haa e joofnirde mum to bannge worgo to Ōsumi-Ōkawara. Caggal ɗuum, laabi ɗiɗi ɗii njokkondiri, Kita-Naganoda mahiraa ko nokku hakkundeejo e dow laawol kesol jokkondirngol ngol, udditaa ñalnde 6 desaambar 1932. Nde ngolɗoo jokkondiral joofi, jolngo rewrude e laawol ngol heɓaama gila Kokura to fuɗnaange duunde Kyushu haa yettii Kagothshima to souushu. == Denndaangal laawol == ngol toɗɗaa ko laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 9 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Maayo Yosigaya == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == qc8zsao60fnn2w7gpf7btgctnu44x93 184573 184571 2026-08-27T15:49:45Z Ilya Discuss 10103 184573 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kita-Naganoda''' ( 北永野田駅, Kita-Naganoda-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 413,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura..<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/0990_kitanaganoda.htm|title=北永野田|trans-title=Kita-Naganoda|access-date=14 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=63, 92}}</ref><ref>{{cite web|url=https://blogs.yahoo.co.jp/wxfyr814/11645839.html|trans-title=Photoshoot of station buildings series #237 Ōsumi-Ōkawara Station (Kagoshima Prefecture)|title=駅舎を撮るシリーズ#236 北永野田駅(鹿児島県)|date=14 July 2013|access-date=14 June 2018|website=Takashi's blog}}{{Dead link|date=February 2026|bot=InternetArchiveBot}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Tooɓere Stasiyoŋ == oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji gollortooɗi laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station, ko ɓuuɓri hoyre mum e mahngo jamaanu, woni ko e dow tulde to tolno ɓurɗo toowde e plateauji ɗii. Gila ɗoon, diwgol paɗe ina jippoo e laylaytol gootol, jolngo koyɗe ina jippoo e goɗɗo oo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino e oon sahaa laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ngol, e lewru sulyee 1930, ummorii ko Nishi-Kokubu (hannde ko Hayato) haa joofnirde mum to bannge worgo to Kirishima-Jingū. == Ko ɓuri yaawde == to bannge worgo, laabi goɗɗi, laabi Kokuto Fuɗnaange (国都東線) e oon sahaa kadi lelnaama ɗi, e lewru noowammbar 1931, njaaji gila Nishi-Miyakonojō haa e joofnirde mum to bannge worgo to Ōsumi-Ōkawara. Caggal ɗuum, laabi ɗiɗi ɗii njokkondiri, Kita-Naganoda mahiraa ko nokku hakkundeejo e dow laawol kesol jokkondirngol ngol, udditaa ñalnde 6 desaambar 1932. Nde ngolɗoo jokkondiral joofi, jolngo rewrude e laawol ngol heɓaama gila Kokura to fuɗnaange duunde Kyushu haa yettii Kagothshima to souushu. == Denndaangal laawol == ngol toɗɗaa ko laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 9 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Maayo Yosigaya == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == g0htpj0sjg3ycaou5lbkgu8hhzju5yi 184574 184573 2026-08-27T15:50:42Z Ilya Discuss 10103 184574 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kita-Naganoda''' ( 北永野田駅, Kita-Naganoda-eki) ko gaaraas jolngo laaɗe diwooje gonɗo e wuro Kirishima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 413,4 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura..<ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/0990_kitanaganoda.htm|title=北永野田|trans-title=Kita-Naganoda|access-date=14 June 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=63, 92}}</ref><ref>{{cite web|url=https://blogs.yahoo.co.jp/wxfyr814/11645839.html|trans-title=Photoshoot of station buildings series #237 Ōsumi-Ōkawara Station (Kagoshima Prefecture)|title=駅舎を撮るシリーズ#236 北永野田駅(鹿児島県)|date=14 July 2013|access-date=14 June 2018|website=Takashi's blog}}{{Dead link|date=February 2026|bot=InternetArchiveBot}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == Tooɓere Stasiyoŋ == oo, mo alaa gollotooɓe, ina waɗi plateauji ɗiɗi banngeeji gollortooɗi laabi ɗiɗi e grade. Mahdi station, ko ɓuuɓri hoyre mum e mahngo jamaanu, woni ko e dow tulde to tolno ɓurɗo toowde e plateauji ɗii..<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|229}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|761}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=ja|pages=49}}</ref> Gila ɗoon, diwgol paɗe ina jippoo e laylaytol gootol, jolngo koyɗe ina jippoo e goɗɗo oo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Yiyngo e dow dingiral. Ɗaɗi gonɗi e galle station ɗii ina njiyee e bannge ñaamo. Plateauji 1 ■ ■ Laana mawka Nippo ngam Kokubu e Kagoshima-Chūō 2 ■ ■ Laana mawka Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino e oon sahaa laawol Kokuto-Hirnaange (国都西線) ngol, e lewru sulyee 1930, ummorii ko Nishi-Kokubu (hannde ko Hayato) haa joofnirde mum to bannge worgo to Kirishima-Jingū. == Ko ɓuri yaawde == to bannge worgo, laabi goɗɗi, laabi Kokuto Fuɗnaange (国都東線) e oon sahaa kadi lelnaama ɗi, e lewru noowammbar 1931, njaaji gila Nishi-Miyakonojō haa e joofnirde mum to bannge worgo to Ōsumi-Ōkawara. Caggal ɗuum, laabi ɗiɗi ɗii njokkondiri, Kita-Naganoda mahiraa ko nokku hakkundeejo e dow laawol kesol jokkondirngol ngol, udditaa ñalnde 6 desaambar 1932. Nde ngolɗoo jokkondiral joofi, jolngo rewrude e laawol ngol heɓaama gila Kokura to fuɗnaange duunde Kyushu haa yettii Kagothshima to souushu. == Denndaangal laawol == ngol toɗɗaa ko laawol mawngol Nippō. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2016, gartirgol ngol ina huutoree e 9 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Maayo Yosigaya == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 21om5arqwbjgyoa1m3z565t76m5dreb Kitamata Station 0 43765 184577 2026-08-27T15:52:36Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Kitamata (北俣駅, Kitamata-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Soo, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 403,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral les. Mahdi station ko suudu gollordu hoyre mum, ndu alaa gollotooɓe, ndu..." 184577 wikitext text/x-wiki Gaaraas Kitamata (北俣駅, Kitamata-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Soo, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 403,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral les. Mahdi station ko suudu gollordu hoyre mum, ndu alaa gollotooɓe, ndu huutortoo tan ko hoɗnude nokku ɗo rewata. Gila ɗoon, diwgol juutngol ina ardoo dow ŋoral haa e ŋoral gadanal ngal. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki 2 ■ ■ Laabi mawɗi Nippō ngam Hayato e Kagoshima-Chūō Plateauji Plateauji Tariya Ñalnde 28 abriil 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi laawol fuɗnaange Kokuto (国都東線) ummoraade Nishi-Miyakonojō fayde Takarabe. E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajnaama haa Ōsumi-Ōkawara ngol udditaa ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 1 noowammbar 1931. Ñalnde heen Kitamata udditaa ko jolngo hakkundeejo e laawol kesol ngol. E hitaande 1932, laawol ngol jokkondirii e resooji goɗɗi to fuɗnaange e fuɗnaange, rewrude e jolngo sosaa gila Kokura, rewrude e ndeeɗoo dingiral haa Kagoshima. Ndeen gartirgal ngal e laana fuɗnaange Kokuto njaɓaama, ɓe toɗɗaa e nder laana mawka Nippō ñalnde 6 desaambar 1932. E privatisation Railways National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgal ngal naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala ko ina tolnoo e 2 yahooɓe. Nokku taariindi Hirata sangoro hirata e miyauchi shikibu (nokku daartol) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal ny9nptqdzupy41z9jec4p7q7dx4lhbb 184578 184577 2026-08-27T15:53:00Z Ilya Discuss 10103 184578 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Kitamata (北俣駅, Kitamata-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Soo, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 403,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral les. Mahdi station ko suudu gollordu hoyre mum, ndu alaa gollotooɓe, ndu huutortoo tan ko hoɗnude nokku ɗo rewata. Gila ɗoon, diwgol juutngol ina ardoo dow ŋoral haa e ŋoral gadanal ngal. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki 2 ■ ■ Laabi mawɗi Nippō ngam Hayato e Kagoshima-Chūō Plateauji Plateauji Tariya Ñalnde 28 abriil 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi laawol fuɗnaange Kokuto (国都東線) ummoraade Nishi-Miyakonojō fayde Takarabe. E daawal garoowal yaajde, laawol ngol yaajnaama haa Ōsumi-Ōkawara ngol udditaa ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 1 noowammbar 1931. Ñalnde heen Kitamata udditaa ko jolngo hakkundeejo e laawol kesol ngol. E hitaande 1932, laawol ngol jokkondirii e resooji goɗɗi to fuɗnaange e fuɗnaange, rewrude e jolngo sosaa gila Kokura, rewrude e ndeeɗoo dingiral haa Kagoshima. Ndeen gartirgal ngal e laana fuɗnaange Kokuto njaɓaama, ɓe toɗɗaa e nder laana mawka Nippō ñalnde 6 desaambar 1932. E privatisation Railways National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgal ngal naati e njiimaandi JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala ko ina tolnoo e 2 yahooɓe. Nokku taariindi Hirata sangoro hirata e miyauchi shikibu (nokku daartol) Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal pwahb6ybtik68f7mbhl5fi4y1fry74w 184579 184578 2026-08-27T15:54:43Z Ilya Discuss 10103 184579 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kitamata''' (北俣駅, Kitamata-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Soo, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 403,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral les. Mahdi station ko suudu gollordu hoyre mum, ndu alaa gollotooɓe, ndu huutortoo tan ko hoɗnude nokku ɗo rewata. == Gila ɗoon, diwgol == juutngol ina ardoo dow ŋoral haa e ŋoral gadanal ngal. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki 2 ■ ■ Laabi mawɗi Nippō ngam Hayato e Kagoshima-Chūō Plateauji Plateauji Tariya Ñalnde 28 abriil 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi laawol fuɗnaange Kokuto (国都東線) ummoraade Nishi-Miyakonojō fayde Takarabe. == E daawal garoowal == yaajde, laawol ngol yaajnaama haa Ōsumi-Ōkawara ngol udditaa ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 1 noowammbar 1931. Ñalnde heen Kitamata udditaa ko jolngo hakkundeejo e laawol kesol ngol. E hitaande 1932, laawol ngol jokkondirii e resooji goɗɗi to fuɗnaange e fuɗnaange, rewrude e jolngo sosaa gila Kokura, rewrude e ndeeɗoo dingiral haa Kagoshima. Ndeen gartirgal ngal e laana fuɗnaange Kokuto njaɓaama, ɓe toɗɗaa e nder laana mawka Nippō ñalnde 6 desaambar 1932. E privatisation Railways National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgal ngal naati e njiimaandi JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala ko ina tolnoo e 2 yahooɓe. Nokku taariindi Hirata sangoro hirata e miyauchi shikibu (nokku daartol) == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == lrpingpjzlfq3lka5g8iygnjh66g73s 184581 184579 2026-08-27T15:55:24Z Ilya Discuss 10103 184581 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kitamata''' (北俣駅, Kitamata-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Soo, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 403,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral les. Mahdi station ko suudu gollordu hoyre mum, ndu alaa gollotooɓe, ndu huutortoo tan ko hoɗnude nokku ɗo rewata.].<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gila ɗoon, diwgol == juutngol ina ardoo dow ŋoral haa e ŋoral gadanal ngal. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki 2 ■ ■ Laabi mawɗi Nippō ngam Hayato e Kagoshima-Chūō Plateauji Plateauji Tariya Ñalnde 28 abriil 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi laawol fuɗnaange Kokuto (国都東線) ummoraade Nishi-Miyakonojō fayde Takarabe. == E daawal garoowal == yaajde, laawol ngol yaajnaama haa Ōsumi-Ōkawara ngol udditaa ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 1 noowammbar 1931. Ñalnde heen Kitamata udditaa ko jolngo hakkundeejo e laawol kesol ngol. E hitaande 1932, laawol ngol jokkondirii e resooji goɗɗi to fuɗnaange e fuɗnaange, rewrude e jolngo sosaa gila Kokura, rewrude e ndeeɗoo dingiral haa Kagoshima. Ndeen gartirgal ngal e laana fuɗnaange Kokuto njaɓaama, ɓe toɗɗaa e nder laana mawka Nippō ñalnde 6 desaambar 1932. E privatisation Railways National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgal ngal naati e njiimaandi JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala ko ina tolnoo e 2 yahooɓe. Nokku taariindi Hirata sangoro hirata e miyauchi shikibu (nokku daartol) == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == md1nx6afbrz927n8as0cahzycmflla3 184582 184581 2026-08-27T15:56:11Z Ilya Discuss 10103 184582 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kitamata''' (北俣駅, Kitamata-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Soo, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 403,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral les. Mahdi station ko suudu gollordu hoyre mum, ndu alaa gollotooɓe, ndu huutortoo tan ko hoɗnude nokku ɗo rewata.].<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gila ɗoon, diwgol == juutngol ina ardoo dow ŋoral haa e ŋoral gadanal ngal. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki 2 ■ ■ Laabi mawɗi Nippō ngam Hayato e Kagoshima-Chūō Plateauji Plateauji Tariya Ñalnde 28 abriil 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi laawol fuɗnaange Kokuto (国都東線) ummoraade Nishi-Miyakonojō fayde Takarabe..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/0970_kitamata.htm|title=北俣|trans-title=Kitamata|access-date=24 May 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=60, 92}}</ref><ref>{{cite web|url=https://blogs.yahoo.co.jp/wxfyr814/11649745.html|trans-title=Photoshoot of station buildings series #238 Kitamata Station (Kagoshima Prefecture)|title=駅舎を撮るシリーズ#238 北俣駅(鹿児島県)|date=27 July 2013|access-date=14 June 2018|website=Takashi's blog}}{{Dead link|date=February 2026|bot=InternetArchiveBot}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == E daawal garoowal == yaajde, laawol ngol yaajnaama haa Ōsumi-Ōkawara ngol udditaa ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 1 noowammbar 1931. Ñalnde heen Kitamata udditaa ko jolngo hakkundeejo e laawol kesol ngol. E hitaande 1932, laawol ngol jokkondirii e resooji goɗɗi to fuɗnaange e fuɗnaange, rewrude e jolngo sosaa gila Kokura, rewrude e ndeeɗoo dingiral haa Kagoshima. Ndeen gartirgal ngal e laana fuɗnaange Kokuto njaɓaama, ɓe toɗɗaa e nder laana mawka Nippō ñalnde 6 desaambar 1932. E privatisation Railways National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgal ngal naati e njiimaandi JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala ko ina tolnoo e 2 yahooɓe. Nokku taariindi Hirata sangoro hirata e miyauchi shikibu (nokku daartol) == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == t1tq3yj0kenp6m7xmy0zang1rkqfrw1 184583 184582 2026-08-27T15:57:04Z Ilya Discuss 10103 184583 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kitamata''' (北俣駅, Kitamata-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Soo, to leydi Japon. Ko JR Kyushu gollotoo nde, nde woni ko e laawol mawngol Nippō. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Nippō, ina woni 403,0 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Kokura. Tooɓere Staasiyoŋ oo ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji kuutortooɗe laabi ɗiɗi e dow ŋoral les. Mahdi station ko suudu gollordu hoyre mum, ndu alaa gollotooɓe, ndu huutortoo tan ko hoɗnude nokku ɗo rewata.].<ref name="stationmap">{{cite web|url=http://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|access-date=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Gila ɗoon, diwgol == juutngol ina ardoo dow ŋoral haa e ŋoral gadanal ngal. Heɓde plateau bannge goɗɗo oo ko e laawol koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laawol mawngol Nippō ngam Miyakonojō e Miyazaki 2 ■ ■ Laabi mawɗi Nippō ngam Hayato e Kagoshima-Chūō Plateauji Plateauji Tariya Ñalnde 28 abriil 1929, laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditi laawol fuɗnaange Kokuto (国都東線) ummoraade Nishi-Miyakonojō fayde Takarabe..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/nippou/station/0970_kitamata.htm|title=北俣|trans-title=Kitamata|access-date=24 May 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|pages=60, 92}}</ref><ref>{{cite web|url=https://blogs.yahoo.co.jp/wxfyr814/11649745.html|trans-title=Photoshoot of station buildings series #238 Kitamata Station (Kagoshima Prefecture)|title=駅舎を撮るシリーズ#238 北俣駅(鹿児島県)|date=27 July 2013|access-date=14 June 2018|website=Takashi's blog}}{{Dead link|date=February 2026|bot=InternetArchiveBot}} Blog entry with good photographic coverage of station facilities.</ref> == E daawal garoowal == yaajde, laawol ngol yaajnaama haa Ōsumi-Ōkawara ngol udditaa ko jolngo keso to bannge worgo ñalnde 1 noowammbar 1931. Ñalnde heen Kitamata udditaa ko jolngo hakkundeejo e laawol kesol ngol. E hitaande 1932, laawol ngol jokkondirii e resooji goɗɗi to fuɗnaange e fuɗnaange, rewrude e jolngo sosaa gila Kokura, rewrude e ndeeɗoo dingiral haa Kagoshima. Ndeen gartirgal ngal e laana fuɗnaange Kokuto njaɓaama, ɓe toɗɗaa e nder laana mawka Nippō ñalnde 6 desaambar 1932. E privatisation Railways National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gartirgal ngal naati e njiimaandi JR Kyushu.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|228-9, 232}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|761}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=ja|pages=62–3}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala ko ina tolnoo e 2 yahooɓe. Nokku taariindi Hirata sangoro hirata e miyauchi shikibu (nokku daartol) == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 7zlcf0mqvn5shh9h5lnoeiildatukmh Kobanchaya Station 0 43766 184584 2026-08-27T15:58:30Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Kobanchaya (木場茶屋駅, Kobanchaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro wiyeteengo Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 354,9 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Hay so tawii ko dingiral ngal alaa ɗo haaɗ..." 184584 wikitext text/x-wiki Gaaraas Kobanchaya (木場茶屋駅, Kobanchaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro wiyeteengo Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 354,9 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Hay so tawii ko dingiral ngal alaa ɗo haaɗi, ina waɗi galle dingiral tokosal, plateau oo ina jokkondiri e dingiral ngal e ponto koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kusimoto e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 1 suwee 1914. E privatisation Railways ngenndiiji Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 02unymnr539pbdvzgq2su5kma6b7lk6 184586 184584 2026-08-27T15:59:53Z Ilya Discuss 10103 184586 wikitext text/x-wiki '''Gaaraas Kobanchaya''' (木場茶屋駅, Kobanchaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro wiyeteengo Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 354,9 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Hay so tawii ko dingiral ngal alaa ɗo haaɗi, ina waɗi galle dingiral tokosal, plateau oo ina jokkondiri e dingiral ngal e ponto koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kusimoto e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 1 suwee 1914. E privatisation Railways ngenndiiji Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 5n9tssh6v05o13gn7e2dji7artrh9mq 184587 184586 2026-08-27T16:00:51Z Ilya Discuss 10103 184587 wikitext text/x-wiki '''Gaaraas Kobanchaya''' (木場茶屋駅, Kobanchaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro wiyeteengo Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon.].<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1050_kobanchaya.htm|title=木場茶屋駅|trans-title=Kobanchaya Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 354,9 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Hay so tawii ko dingiral ngal alaa ɗo haaɗi, ina waɗi galle dingiral tokosal, plateau oo ina jokkondiri e dingiral ngal e ponto koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kusimoto e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 1 suwee 1914. E privatisation Railways ngenndiiji Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == r3tcxslidb6r8a9sqodb93p46k0cliq 184588 184587 2026-08-27T16:01:40Z Ilya Discuss 10103 184588 wikitext text/x-wiki '''Gaaraas Kobanchaya''' (木場茶屋駅, Kobanchaya-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro wiyeteengo Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon.].<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1050_kobanchaya.htm|title=木場茶屋駅|trans-title=Kobanchaya Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 354,9 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Hay so tawii ko dingiral ngal alaa ɗo haaɗi, ina waɗi galle dingiral tokosal, plateau oo ina jokkondiri e dingiral ngal e ponto koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kusimoto e Kagoshima-Chūō Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 1 suwee 1914. E privatisation Railways ngenndiiji Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 12tt5jkgfvfrb3tb2dugukacuufym3u Kōrimoto Station (JR Kyushu) 0 43767 184590 2026-08-27T16:03:04Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Kōrimoto (郡元駅, Kōrimoto-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 2,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 desaambar..." 184590 wikitext text/x-wiki Gartirgal Kōrimoto (郡元駅, Kōrimoto-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 2,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 desaambar 1986. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 889 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 149ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Kagoshima nokkuure jolngo e biro mahngo Kagoshima (Kakako) Ospitaal wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima woni ɗoo) Biro yah-ngartaa wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima wonnoo) Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima Duɗal leslesal duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 3xt4smkygaov34kkqpy64mb7r2f4dzg 184591 184590 2026-08-27T16:03:25Z Ilya Discuss 10103 184591 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Kōrimoto (郡元駅, Kōrimoto-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 2,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 desaambar 1986. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 889 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 149ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Kagoshima nokkuure jolngo e biro mahngo Kagoshima (Kakako) Ospitaal wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima woni ɗoo) Biro yah-ngartaa wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima wonnoo) Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima Duɗal leslesal duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal eaqbzusvltnce17qsqwhprvgbfmqj8o 184593 184591 2026-08-27T16:04:52Z Ilya Discuss 10103 184593 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kōrimoto''' (郡元駅, Kōrimoto-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 2,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. == Tooɓere Ko == ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 desaambar 1986. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 889 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 149ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Kagoshima nokkuure jolngo e biro mahngo Kagoshima (Kakako) Ospitaal wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima woni ɗoo) Biro yah-ngartaa wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima wonnoo) Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima Duɗal leslesal duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal rgqmlsgwqpdvxrt136zp3i53oxm3o8g 184594 184593 2026-08-27T16:05:16Z Ilya Discuss 10103 184594 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kōrimoto''' (郡元駅, Kōrimoto-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 2,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. == Tooɓere Ko == ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 desaambar 1986. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 889 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 149ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Kagoshima nokkuure jolngo e biro mahngo Kagoshima (Kakako) Ospitaal wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima woni ɗoo) Biro yah-ngartaa wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima wonnoo) Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima Duɗal leslesal duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == np71yuxnqzvrsaqe72eaul07lmi7mro 184595 184594 2026-08-27T16:06:56Z Ilya Discuss 10103 184595 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kōrimoto''' (郡元駅, Kōrimoto-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 2,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0010_koorimoto.htm|title=郡元駅|trans-title=Kōrimoto Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere Ko == ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 desaambar 1986. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 889 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 149ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Kagoshima nokkuure jolngo e biro mahngo Kagoshima (Kakako) Ospitaal wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima woni ɗoo) Biro yah-ngartaa wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima wonnoo) Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima Duɗal leslesal duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == kwpa5k4gf00ouh3llliinq5avo75ex2 184596 184595 2026-08-27T16:08:01Z Ilya Discuss 10103 184596 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kōrimoto''' (郡元駅, Kōrimoto-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 2,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0010_koorimoto.htm|title=郡元駅|trans-title=Kōrimoto Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere Ko == ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 desaambar 1986. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e juuɗe JR Kyushu..<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 889 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 149ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Kagoshima nokkuure jolngo e biro mahngo Kagoshima (Kakako) Ospitaal wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima woni ɗoo) Biro yah-ngartaa wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima wonnoo) Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima Duɗal leslesal duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ry1hr6b6ynniv4trn09wrogsn5npdlj 184597 184596 2026-08-27T16:08:50Z Ilya Discuss 10103 184597 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kōrimoto''' (郡元駅, Kōrimoto-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laana Ibusuki Makurazaki ina huutoroo nokku oo, ina woni 2,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0010_koorimoto.htm|title=郡元駅|trans-title=Kōrimoto Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere Ko == ɗum dingiral dow leydi, jogingal bannge gooto. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 1 desaambar 1986. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, gaaraas oo naati e juuɗe JR Kyushu..<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref> == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 889 neɗɗo ñalnde kala (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 149ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi JR Kyushu Kagoshima nokkuure jolngo e biro mahngo Kagoshima (Kakako) Ospitaal wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima woni ɗoo) Biro yah-ngartaa wuro Kagoshima (nokku ɗo Usine JT Kagoshima wonnoo) Duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima Duɗal leslesal duɗal jaaɓi haaɗtirde Kagoshima.<ref name="teishajo12">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo22">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao2">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref> == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == imyzsfesga3zjeskgh45cguhejqp9rj Kumanojō Station 0 43768 184615 2026-08-27T18:39:54Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Kumanojō (隈之城駅, Kumanojō-eki) ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangal e nder wuro Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 351,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji e jolɗe ɗiɗi. Ina waɗi galle station tokooso mo mbaydi mum..." 184615 wikitext text/x-wiki Gartirgal Kumanojō (隈之城駅, Kumanojō-eki) ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangal e nder wuro Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 351,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji e jolɗe ɗiɗi. Ina waɗi galle station tokooso mo mbaydi mum wayi ko no galle laamorɗo e ponto koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 1 suwee 1914. E privatisation Railways ngenndiiji Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 349 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 254ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Reimei Duɗal tokosal e mawngal Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal fcdgi57ahxw5khz2da7lbhj23w8byyv 184616 184615 2026-08-27T18:40:17Z Ilya Discuss 10103 184616 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Kumanojō (隈之城駅, Kumanojō-eki) ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangal e nder wuro Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 351,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji e jolɗe ɗiɗi. Ina waɗi galle station tokooso mo mbaydi mum wayi ko no galle laamorɗo e ponto koyɗe. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 1 suwee 1914. E privatisation Railways ngenndiiji Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 349 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 254ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Reimei Duɗal tokosal e mawngal Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal b2uruoszjua6osu5sx1ek4dkb16k8gv 184617 184616 2026-08-27T18:41:53Z Ilya Discuss 10103 184617 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kumanojō''' (隈之城駅, Kumanojō-eki) ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangal e nder wuro Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Stasiyoŋ == oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 351,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji e jolɗe ɗiɗi. Ina waɗi galle station tokooso mo mbaydi mum wayi ko no galle laamorɗo e ponto koyɗe. == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 1 suwee 1914. == E privatisation == Railways ngenndiiji Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 349 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 254ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Reimei Duɗal tokosal e mawngal == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 2er4trdi3vl6ds9pyvy6faa7eg48q8c 184618 184617 2026-08-27T18:42:32Z Ilya Discuss 10103 184618 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kumanojō''' (隈之城駅, Kumanojō-eki) ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangal e nder wuro Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1040_kumanojou.htm|title=隈之城駅|trans-title=Kumanojō Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Diidi Stasiyoŋ == oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 351,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji e jolɗe ɗiɗi. Ina waɗi galle station tokooso mo mbaydi mum wayi ko no galle laamorɗo e ponto koyɗe. == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 1 suwee 1914. == E privatisation == Railways ngenndiiji Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 349 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 254ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Reimei Duɗal tokosal e mawngal == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 9ovfqawvy6umigl942j97vz1orpy5s8 184619 184618 2026-08-27T18:43:26Z Ilya Discuss 10103 184619 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kumanojō''' (隈之城駅, Kumanojō-eki) ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangal e nder wuro Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1040_kumanojou.htm|title=隈之城駅|trans-title=Kumanojō Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Diidi Stasiyoŋ == oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 351,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji e jolɗe ɗiɗi. Ina waɗi galle station tokooso mo mbaydi mum wayi ko no galle laamorɗo e ponto koyɗe.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 1 suwee 1914. == E privatisation == Railways ngenndiiji Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 349 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 254ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Reimei Duɗal tokosal e mawngal == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 50fw7bkhs49chblrhib00c81snckgod 184620 184619 2026-08-27T18:44:08Z Ilya Discuss 10103 184620 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kumanojō''' (隈之城駅, Kumanojō-eki) ko gartirgal laana njoorndi yahooɓe e yimɓe, tawaangal e nder wuro Satsumasendai, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1040_kumanojou.htm|title=隈之城駅|trans-title=Kumanojō Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Diidi Stasiyoŋ == oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 351,8 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi jolɗe ɗiɗi banngeeji e jolɗe ɗiɗi. Ina waɗi galle station tokooso mo mbaydi mum wayi ko no galle laamorɗo e ponto koyɗe.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Kagoshima-Chūō ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laamu Japon (JGR) ñalnde 1 suwee 1914. == E privatisation == Railways ngenndiiji Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e nder ñalawma kala ko ina tolnoo e 349 yahoowo (yaɓɓooɓe tan), tee ngal woni ko e 254ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Reimei Duɗal tokosal e mawngal.<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 5yabqnlabpk3ub446almn0bzok97r53 Kurino Station 0 43769 184621 2026-08-27T18:46:02Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gartirgal Kurino (栗野駅, Kurino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Yūsui, diiwaan Aira, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 94,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina waɗi laabi ɗiɗi e grade. Platform bannge (Platform 1) sara galle station oo, ko laana Yamano Line, ka joofnaaka jooni, huutor..." 184621 wikitext text/x-wiki Gartirgal Kurino (栗野駅, Kurino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Yūsui, diiwaan Aira, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 94,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina waɗi laabi ɗiɗi e grade. Platform bannge (Platform 1) sara galle station oo, ko laana Yamano Line, ka joofnaaka jooni, huutortonoo, nattii huutoreede. Mahdi station oo ina jokkondiri e plateau duunde ndee e dow laawol. Mahdi station oo ko galle beton gooto. Ina woodi nokku ɗo njippintee e dame tikket e nder galle station oo. Ko nokku jolngo koyɗol. Alaa masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji, yoɓde ina foti waɗeede e nder oto subaka law e jamma. Piyanɗe tiiɗɗe mbaɗaama e nokku ɗo njippii ɗoo ñalnde 11 marse 2017 rewrude e eɓɓaande piyanɗe mbeddaaji ɗe yimɓe wallitooɓe mbaɗi to diiwaan Kagoshima. Plateauji 2 ■ ■ Limre Hisatsu ngam Yoshimatsu e Miyakonojō 3 ■ ■Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Rotary yeeso station Rotary yeeso station Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 5 suwee 1903 e jokkondirde e ɓeydugol laana Kagoshima ummoraade e Gaaraas Yokogawa (gaaraas Osumi Yokogawa hannde) haa e ooɗoo gaaraas. Ñalnde 11 suwee 1921 laawol laana njoorndi Yamano udditaa gila e ndeeɗoo jolngo haa Yamano. Ɗum inniraa ko laana Yamano ñalnde 2 suwee 1922. Golle marsandiis njoofnaama e hitaande 1982 e jokkondire bagaas gila 1984. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Nishi Kobayashi naati e njiimaandi JR Kyushu. Laawol Yamano ngol momtaama ñalnde 1 feebariyee 1988. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2013, gartirgol ngol ina huutoree e 365 neɗɗo ñalnde kala Nokku taariindi Koolol Kirishima udditiingol Laawol ngenndiwal 268 Yūsui wuro laamorgo Yūsui Wuro Kurino Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal leslesal wuro Kurino Yūsui Jaŋde sukaaɓe Kurino Posto Kurino Laawol mawngol Kyūshū: Laawol Kurino Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal szt4ky3pib588m8cpludewu1d1ls7gq 184622 184621 2026-08-27T18:46:25Z Ilya Discuss 10103 184622 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Kurino (栗野駅, Kurino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Yūsui, diiwaan Aira, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 94,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina waɗi laabi ɗiɗi e grade. Platform bannge (Platform 1) sara galle station oo, ko laana Yamano Line, ka joofnaaka jooni, huutortonoo, nattii huutoreede. Mahdi station oo ina jokkondiri e plateau duunde ndee e dow laawol. Mahdi station oo ko galle beton gooto. Ina woodi nokku ɗo njippintee e dame tikket e nder galle station oo. Ko nokku jolngo koyɗol. Alaa masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji, yoɓde ina foti waɗeede e nder oto subaka law e jamma. Piyanɗe tiiɗɗe mbaɗaama e nokku ɗo njippii ɗoo ñalnde 11 marse 2017 rewrude e eɓɓaande piyanɗe mbeddaaji ɗe yimɓe wallitooɓe mbaɗi to diiwaan Kagoshima. Plateauji 2 ■ ■ Limre Hisatsu ngam Yoshimatsu e Miyakonojō 3 ■ ■Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Rotary yeeso station Rotary yeeso station Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 5 suwee 1903 e jokkondirde e ɓeydugol laana Kagoshima ummoraade e Gaaraas Yokogawa (gaaraas Osumi Yokogawa hannde) haa e ooɗoo gaaraas. Ñalnde 11 suwee 1921 laawol laana njoorndi Yamano udditaa gila e ndeeɗoo jolngo haa Yamano. Ɗum inniraa ko laana Yamano ñalnde 2 suwee 1922. Golle marsandiis njoofnaama e hitaande 1982 e jokkondire bagaas gila 1984. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Nishi Kobayashi naati e njiimaandi JR Kyushu. Laawol Yamano ngol momtaama ñalnde 1 feebariyee 1988. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2013, gartirgol ngol ina huutoree e 365 neɗɗo ñalnde kala Nokku taariindi Koolol Kirishima udditiingol Laawol ngenndiwal 268 Yūsui wuro laamorgo Yūsui Wuro Kurino Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal leslesal wuro Kurino Yūsui Jaŋde sukaaɓe Kurino Posto Kurino Laawol mawngol Kyūshū: Laawol Kurino Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal aajsens1k1zji0a9r70e2xd5hc5z6lv 184623 184622 2026-08-27T18:47:06Z Ilya Discuss 10103 184623 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gartirgal Kurino (栗野駅, Kurino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Yūsui, diiwaan Aira, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 94,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina waɗi laabi ɗiɗi e grade. Platform bannge (Platform 1) sara galle station oo, ko laana Yamano Line, ka joofnaaka jooni, huutortonoo, nattii huutoreede. Mahdi station oo ina jokkondiri e plateau duunde ndee e dow laawol. Mahdi station oo ko galle beton gooto. Ina woodi nokku ɗo njippintee e dame tikket e nder galle station oo. Ko nokku jolngo koyɗol. Alaa masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji, yoɓde ina foti waɗeede e nder oto subaka law e jamma. Piyanɗe tiiɗɗe mbaɗaama e nokku ɗo njippii ɗoo ñalnde 11 marse 2017 rewrude e eɓɓaande piyanɗe mbeddaaji ɗe yimɓe wallitooɓe mbaɗi to diiwaan Kagoshima. Plateauji 2 ■ ■ Limre Hisatsu ngam Yoshimatsu e Miyakonojō 3 ■ ■Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Rotary yeeso station Rotary yeeso station Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 5 suwee 1903 e jokkondirde e ɓeydugol laana Kagoshima ummoraade e Gaaraas Yokogawa (gaaraas Osumi Yokogawa hannde) haa e ooɗoo gaaraas. Ñalnde 11 suwee 1921 laawol laana njoorndi Yamano udditaa gila e ndeeɗoo jolngo haa Yamano. Ɗum inniraa ko laana Yamano ñalnde 2 suwee 1922. Golle marsandiis njoofnaama e hitaande 1982 e jokkondire bagaas gila 1984. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Nishi Kobayashi naati e njiimaandi JR Kyushu. Laawol Yamano ngol momtaama ñalnde 1 feebariyee 1988. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2013, gartirgol ngol ina huutoree e 365 neɗɗo ñalnde kala Nokku taariindi Koolol Kirishima udditiingol Laawol ngenndiwal 268 Yūsui wuro laamorgo Yūsui Wuro Kurino Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal leslesal wuro Kurino Yūsui Jaŋde sukaaɓe Kurino Posto Kurino Laawol mawngol Kyūshū: Laawol Kurino Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal erqe8q8r2xkfygm5igilvbaz22hfwlq 184624 184623 2026-08-27T18:48:37Z Ilya Discuss 10103 184624 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kurino''' (栗野駅, Kurino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Yūsui, diiwaan Aira, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 94,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina waɗi laabi ɗiɗi e grade. == Platform bannge == (Platform 1) sara galle station oo, ko laana Yamano Line, ka joofnaaka jooni, huutortonoo, nattii huutoreede. Mahdi station oo ina jokkondiri e plateau duunde ndee e dow laawol. Mahdi station oo ko galle beton gooto. == Ina woodi nokku == ɗo njippintee e dame tikket e nder galle station oo. Ko nokku jolngo koyɗol. Alaa masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji, yoɓde ina foti waɗeede e nder oto subaka law e jamma. Piyanɗe tiiɗɗe mbaɗaama e nokku ɗo njippii ɗoo ñalnde 11 marse 2017 rewrude e eɓɓaande piyanɗe mbeddaaji ɗe yimɓe wallitooɓe mbaɗi to diiwaan Kagoshima. == Plateauji == 2 ■ ■ Limre Hisatsu ngam Yoshimatsu e Miyakonojō 3 ■ ■Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Rotary yeeso station Rotary yeeso station Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 5 suwee 1903 e jokkondirde e ɓeydugol laana Kagoshima ummoraade e Gaaraas Yokogawa (gaaraas Osumi Yokogawa hannde) haa e ooɗoo gaaraas. == Ñalnde == 11 suwee 1921 laawol laana njoorndi Yamano udditaa gila e ndeeɗoo jolngo haa Yamano. Ɗum inniraa ko laana Yamano ñalnde 2 suwee 1922. Golle marsandiis njoofnaama e hitaande 1982 e jokkondire bagaas gila 1984. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Nishi Kobayashi naati e njiimaandi JR Kyushu. Laawol Yamano ngol momtaama ñalnde 1 feebariyee 1988. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2013, gartirgol ngol ina huutoree e 365 neɗɗo ñalnde kala Nokku taariindi Koolol Kirishima udditiingol Laawol ngenndiwal 268 Yūsui wuro laamorgo Yūsui Wuro Kurino Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal leslesal wuro Kurino Yūsui Jaŋde sukaaɓe Kurino Posto Kurino Laawol mawngol Kyūshū: Laawol Kurino == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == a7ot95rtkm6hjowi3z4fnbevg4l0mtj 184625 184624 2026-08-27T18:52:32Z Ilya Discuss 10103 184625 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kurino''' (栗野駅, Kurino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Yūsui, diiwaan Aira, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 94,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina waɗi laabi ɗiɗi e grade..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Platform bannge == (Platform 1) sara galle station oo, ko laana Yamano Line, ka joofnaaka jooni, huutortonoo, nattii huutoreede. Mahdi station oo ina jokkondiri e plateau duunde ndee e dow laawol. Mahdi station oo ko galle beton gooto. == Ina woodi nokku == ɗo njippintee e dame tikket e nder galle station oo. Ko nokku jolngo koyɗol. Alaa masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji, yoɓde ina foti waɗeede e nder oto subaka law e jamma. Piyanɗe tiiɗɗe mbaɗaama e nokku ɗo njippii ɗoo ñalnde 11 marse 2017 rewrude e eɓɓaande piyanɗe mbeddaaji ɗe yimɓe wallitooɓe mbaɗi to diiwaan Kagoshima. == Plateauji == 2 ■ ■ Limre Hisatsu ngam Yoshimatsu e Miyakonojō 3 ■ ■Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Rotary yeeso station Rotary yeeso station Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 5 suwee 1903 e jokkondirde e ɓeydugol laana Kagoshima ummoraade e Gaaraas Yokogawa (gaaraas Osumi Yokogawa hannde) haa e ooɗoo gaaraas. == Ñalnde == 11 suwee 1921 laawol laana njoorndi Yamano udditaa gila e ndeeɗoo jolngo haa Yamano. Ɗum inniraa ko laana Yamano ñalnde 2 suwee 1922. Golle marsandiis njoofnaama e hitaande 1982 e jokkondire bagaas gila 1984. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Nishi Kobayashi naati e njiimaandi JR Kyushu. Laawol Yamano ngol momtaama ñalnde 1 feebariyee 1988. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2013, gartirgol ngol ina huutoree e 365 neɗɗo ñalnde kala Nokku taariindi Koolol Kirishima udditiingol Laawol ngenndiwal 268 Yūsui wuro laamorgo Yūsui Wuro Kurino Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal leslesal wuro Kurino Yūsui Jaŋde sukaaɓe Kurino Posto Kurino Laawol mawngol Kyūshū: Laawol Kurino == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == mmxhwv8cjc21bj8ub8uf6u2hao9km54 184626 184625 2026-08-27T18:53:29Z Ilya Discuss 10103 184626 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kurino''' (栗野駅, Kurino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Yūsui, diiwaan Aira, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 94,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina waɗi laabi ɗiɗi e grade..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Platform bannge == (Platform 1) sara galle station oo, ko laana Yamano Line, ka joofnaaka jooni, huutortonoo, nattii huutoreede. Mahdi station oo ina jokkondiri e plateau duunde ndee e dow laawol. Mahdi station oo ko galle beton gooto..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/hisatsu/station/0190_kurino.htm|title=栗野駅|trans-title=Kurino|accessdate=13 May 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=Japanese|pages=51, 84}}</ref> == Ina woodi nokku == ɗo njippintee e dame tikket e nder galle station oo. Ko nokku jolngo koyɗol. Alaa masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji, yoɓde ina foti waɗeede e nder oto subaka law e jamma. Piyanɗe tiiɗɗe mbaɗaama e nokku ɗo njippii ɗoo ñalnde 11 marse 2017 rewrude e eɓɓaande piyanɗe mbeddaaji ɗe yimɓe wallitooɓe mbaɗi to diiwaan Kagoshima. == Plateauji == 2 ■ ■ Limre Hisatsu ngam Yoshimatsu e Miyakonojō 3 ■ ■Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Rotary yeeso station Rotary yeeso station Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 5 suwee 1903 e jokkondirde e ɓeydugol laana Kagoshima ummoraade e Gaaraas Yokogawa (gaaraas Osumi Yokogawa hannde) haa e ooɗoo gaaraas. == Ñalnde == 11 suwee 1921 laawol laana njoorndi Yamano udditaa gila e ndeeɗoo jolngo haa Yamano. Ɗum inniraa ko laana Yamano ñalnde 2 suwee 1922. Golle marsandiis njoofnaama e hitaande 1982 e jokkondire bagaas gila 1984. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Nishi Kobayashi naati e njiimaandi JR Kyushu. Laawol Yamano ngol momtaama ñalnde 1 feebariyee 1988. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2013, gartirgol ngol ina huutoree e 365 neɗɗo ñalnde kala Nokku taariindi Koolol Kirishima udditiingol Laawol ngenndiwal 268 Yūsui wuro laamorgo Yūsui Wuro Kurino Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal leslesal wuro Kurino Yūsui Jaŋde sukaaɓe Kurino Posto Kurino Laawol mawngol Kyūshū: Laawol Kurino == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 224gt8mjhvjcssc7tsjgxppr7um1bd8 184627 184626 2026-08-27T19:03:24Z Ilya Discuss 10103 184627 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gartirgal Kurino''' (栗野駅, Kurino-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, tawaangal e wuro Yūsui, diiwaan Aira, e nder diiwaan Kagoshima, Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Staasiyoŋ oo ko laana Hisatsu gollortoo, ina woni 94,3 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Yatsushiro. Tooɓere Stasiyoŋ oo ina waɗi plateau duunde ina waɗi laabi ɗiɗi e grade..<ref name="stationmap">{{cite web|url=https://www.jrkyushu.co.jp/english/pdf/jrkyushu_routemap_en.pdf|title=JR Kyushu Route Map|publisher=JR Kyushu|accessdate=23 February 2018}}</ref><ref name="hacchi" /> == Platform bannge == (Platform 1) sara galle station oo, ko laana Yamano Line, ka joofnaaka jooni, huutortonoo, nattii huutoreede. Mahdi station oo ina jokkondiri e plateau duunde ndee e dow laawol. Mahdi station oo ko galle beton gooto..<ref name="hacchi2">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/hisatsu/station/0190_kurino.htm|title=栗野駅|trans-title=Kurino|accessdate=13 May 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref><ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951661|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=Japanese|pages=51, 84}}</ref> == Ina woodi nokku == ɗo njippintee e dame tikket e nder galle station oo. Ko nokku jolngo koyɗol. Alaa masiŋaaji yeeyooɓe tikket otooji, yoɓde ina foti waɗeede e nder oto subaka law e jamma. Piyanɗe tiiɗɗe mbaɗaama e nokku ɗo njippii ɗoo ñalnde 11 marse 2017 rewrude e eɓɓaande piyanɗe mbeddaaji ɗe yimɓe wallitooɓe mbaɗi to diiwaan Kagoshima. == Plateauji == 2 ■ ■ Limre Hisatsu ngam Yoshimatsu e Miyakonojō 3 ■ ■Laabi Hisatsu ngam Hayato e Kagoshima Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Pont koyɗe yiytaa gila fuɗnaange Suudu ndeenka Suudu ndeenka Daaldal Daaldal Rotary yeeso station Rotary yeeso station Tariya Gaaraas oo udditaa ko e laana njoorndi laamu Japon (JGR) ñalnde 5 suwee 1903 e jokkondirde e ɓeydugol laana Kagoshima ummoraade e Gaaraas Yokogawa (gaaraas Osumi Yokogawa hannde) haa e ooɗoo gaaraas.<ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=21, 63}}</ref><ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|232}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|777}}</ref> == Ñalnde == 11 suwee 1921 laawol laana njoorndi Yamano udditaa gila e ndeeɗoo jolngo haa Yamano. Ɗum inniraa ko laana Yamano ñalnde 2 suwee 1922. Golle marsandiis njoofnaama e hitaande 1982 e jokkondire bagaas gila 1984. E nder jeyi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, Nishi Kobayashi naati e njiimaandi JR Kyushu. Laawol Yamano ngol momtaama ñalnde 1 feebariyee 1988. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2013, gartirgol ngol ina huutoree e 365 neɗɗo ñalnde kala Nokku taariindi Koolol Kirishima udditiingol Laawol ngenndiwal 268 Yūsui wuro laamorgo Yūsui Wuro Kurino Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal leslesal wuro Kurino Yūsui Jaŋde sukaaɓe Kurino Posto Kurino Laawol mawngol Kyūshū: Laawol Kurino == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == lj92vft9q0a7duzmxr6qbz8jf3pxux0 Kushikino Station 0 43770 184628 2026-08-27T19:05:02Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Kushikino (串木野駅, Kushikino-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 361,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Plateau oo ina toowi e galle station oo, ɗiɗo ɓee ina n..." 184628 wikitext text/x-wiki Gaaraas Kushikino (串木野駅, Kushikino-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 361,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Plateau oo ina toowi e galle station oo, ɗiɗo ɓee ina njokkondiri e laawol les leydi. Mahdi station leɗɗe asliijo, timminaango e hitaande 1913, yani e lewru desaambar 2006 sabu bonnugol, caggal nde gollorii e nder galle prefabricated temporaire, mahdi station kesiri udditaa ñalnde 18 marse 2007. Mahdi station oo ina jogii mbaydi colour base noir. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Gartirgal ngal udditaa ko laamu Japon (JGR) ñalnde 15 desaambar 1913. E privatisation Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 666 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 186ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Hooreejo wuro Ichikikushikino (wonnooɗo suudu wuro Kushikino) Duɗal leslesal wuro Kushikino Duɗal hakkundeewal wuro Kushikino Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal aj7hiyvwn5rqec1hgtucx91ueljvu13 184629 184628 2026-08-27T19:05:25Z Ilya Discuss 10103 184629 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Kushikino (串木野駅, Kushikino-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 361,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. Tooɓere Staasiyoŋ oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. Plateau oo ina toowi e galle station oo, ɗiɗo ɓee ina njokkondiri e laawol les leydi. Mahdi station leɗɗe asliijo, timminaango e hitaande 1913, yani e lewru desaambar 2006 sabu bonnugol, caggal nde gollorii e nder galle prefabricated temporaire, mahdi station kesiri udditaa ñalnde 18 marse 2007. Mahdi station oo ina jogii mbaydi colour base noir. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Gartirgal ngal udditaa ko laamu Japon (JGR) ñalnde 15 desaambar 1913. E privatisation Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 666 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 186ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Hooreejo wuro Ichikikushikino (wonnooɗo suudu wuro Kushikino) Duɗal leslesal wuro Kushikino Duɗal hakkundeewal wuro Kushikino Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal l2zgmcmqr3i8ecnobdk7hxoyczgijk6 184630 184629 2026-08-27T19:07:23Z Ilya Discuss 10103 184630 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kushikino''' (串木野駅, Kushikino-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 361,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō. == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. == Plateau == oo ina toowi e galle station oo, ɗiɗo ɓee ina njokkondiri e laawol les leydi. Mahdi station leɗɗe asliijo, timminaango e hitaande 1913, yani e lewru desaambar 2006 sabu bonnugol, caggal nde gollorii e nder galle prefabricated temporaire, mahdi station kesiri udditaa ñalnde 18 marse 2007. Mahdi station oo ina jogii mbaydi colour base noir. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Gartirgal ngal udditaa ko laamu Japon (JGR) ñalnde 15 desaambar 1913. == E privatisation == Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 666 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 186ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Hooreejo wuro Ichikikushikino (wonnooɗo suudu wuro Kushikino) Duɗal leslesal wuro Kushikino Duɗal hakkundeewal wuro Kushikino == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 3ai6vnhqk65f6olv2oro50bwp8pmgy6 184631 184630 2026-08-27T19:08:11Z Ilya Discuss 10103 184631 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kushikino''' (串木野駅, Kushikino-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 361,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1060_kushikino.htm|title=串木野駅|trans-title=Kushikino Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. == Plateau == oo ina toowi e galle station oo, ɗiɗo ɓee ina njokkondiri e laawol les leydi. Mahdi station leɗɗe asliijo, timminaango e hitaande 1913, yani e lewru desaambar 2006 sabu bonnugol, caggal nde gollorii e nder galle prefabricated temporaire, mahdi station kesiri udditaa ñalnde 18 marse 2007. Mahdi station oo ina jogii mbaydi colour base noir. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Gartirgal ngal udditaa ko laamu Japon (JGR) ñalnde 15 desaambar 1913. == E privatisation == Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 666 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 186ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Hooreejo wuro Ichikikushikino (wonnooɗo suudu wuro Kushikino) Duɗal leslesal wuro Kushikino Duɗal hakkundeewal wuro Kushikino == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == rdz6a2oaw4m84zgvzuv5g2phuofjq71 184632 184631 2026-08-27T19:09:00Z Ilya Discuss 10103 184632 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kushikino''' (串木野駅, Kushikino-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 361,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1060_kushikino.htm|title=串木野駅|trans-title=Kushikino Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. == Plateau == oo ina toowi e galle station oo, ɗiɗo ɓee ina njokkondiri e laawol les leydi. Mahdi station leɗɗe asliijo, timminaango e hitaande 1913, yani e lewru desaambar 2006 sabu bonnugol, caggal nde gollorii e nder galle prefabricated temporaire, mahdi station kesiri udditaa ñalnde 18 marse 2007. Mahdi station oo ina jogii mbaydi colour base noir. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Gartirgal ngal udditaa ko laamu Japon (JGR) ñalnde 15 desaambar 1913. == E privatisation == Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 666 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 186ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Hooreejo wuro Ichikikushikino (wonnooɗo suudu wuro Kushikino) Duɗal leslesal wuro Kushikino Duɗal hakkundeewal wuro Kushikino == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == lzkmj67i368urk7ajv6ap31y8fx2djz 184633 184632 2026-08-27T19:09:46Z Ilya Discuss 10103 184633 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Kushikino''' (串木野駅, Kushikino-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ichikikushikino, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Stasiyoŋ oo ina huutoree e laana mawka Kagoshima, ina woni 361,2 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗii ɗoo to Mojikō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/kagoshima/station/1060_kushikino.htm|title=串木野駅|trans-title=Kushikino Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere Staasiyoŋ == oo ko staasiyoŋ dow leydi, ina waɗi plateau duunde wootere e laabi ɗiɗi. == Plateau == oo ina toowi e galle station oo, ɗiɗo ɓee ina njokkondiri e laawol les leydi. Mahdi station leɗɗe asliijo, timminaango e hitaande 1913, yani e lewru desaambar 2006 sabu bonnugol, caggal nde gollorii e nder galle prefabricated temporaire, mahdi station kesiri udditaa ñalnde 18 marse 2007. Mahdi station oo ina jogii mbaydi colour base noir. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> == Plateauji == 1 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Sendaa 2 ■ ■ Laabi mawɗi Kagoshima ngam Ijuin e Kagoshima-Chūō Nder suudu station Nder suudu station Daaldal Daaldal Maande station Maande station Tariya Gartirgal ngal udditaa ko laamu Japon (JGR) ñalnde 15 desaambar 1913..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == E privatisation == Railway National Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti gartirgol ngol. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 666 neɗɗo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 186ɓo e nder dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Hooreejo wuro Ichikikushikino (wonnooɗo suudu wuro Kushikino) Duɗal leslesal wuro Kushikino Duɗal hakkundeewal wuro Kushikino == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 4vdvgh9rwh4j0wte4zklbopyckjj1fn Maenohama Station 0 43771 184635 2026-08-27T19:45:17Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Maenohama (宮ヶ浜駅, Maenohama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana ndiwoowa Ibusuki Makurazaki gollotoo, ka woni ko e 30,4 km to nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗi, jokkondirɗi e jolngo koyɗe. Ko dingiral ngal alaa ɗo haaɗi..." 184635 wikitext text/x-wiki Gaaraas Maenohama (宮ヶ浜駅, Maenohama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana ndiwoowa Ibusuki Makurazaki gollotoo, ka woni ko e 30,4 km to nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗi, jokkondirɗi e jolngo koyɗe. Ko dingiral ngal alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki, Yamakawa e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō Mandol Mandol Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 19 desaambar 1934 e juuɗe laamu Japon (JGR) . Ñalnde 31 ut 1961 e innde laana kaa waylaa wonti laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 148 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 226 Duɗal leslesal Maenohama wuro Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal reyk7t6gv3h572g5gcuzy6d5gvdpkcf 184636 184635 2026-08-27T19:45:42Z Ilya Discuss 10103 184636 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Maenohama (宮ヶ浜駅, Maenohama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana ndiwoowa Ibusuki Makurazaki gollotoo, ka woni ko e 30,4 km to nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗi, jokkondirɗi e jolngo koyɗe. Ko dingiral ngal alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki, Yamakawa e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō Mandol Mandol Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 19 desaambar 1934 e juuɗe laamu Japon (JGR) . Ñalnde 31 ut 1961 e innde laana kaa waylaa wonti laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 148 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 226 Duɗal leslesal Maenohama wuro Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal c3ah52yxwf7swjgxhfr2y9kiinqmsrf 184637 184636 2026-08-27T19:48:02Z Ilya Discuss 10103 184637 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Maenohama''' (宮ヶ浜駅, Maenohama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana ndiwoowa Ibusuki Makurazaki gollotoo, ka woni ko e 30,4 km to nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. == Tooɓere == Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗi, jokkondirɗi e jolngo koyɗe. Ko dingiral ngal alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki, Yamakawa e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō Mandol Mandol Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 19 desaambar 1934 e juuɗe laamu Japon (JGR) . Ñalnde 31 ut 1961 e innde laana kaa waylaa wonti laana Ibusuki Makurazaki. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 148 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 226 Duɗal leslesal Maenohama wuro Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == qyafzkawqiuhds6kj5pi98sp7adg21d 184638 184637 2026-08-27T19:48:55Z Ilya Discuss 10103 184638 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Maenohama''' (宮ヶ浜駅, Maenohama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0120_maenohama.htm|title=宮ヶ浜駅|trans-title=Maenohama Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Diidi Ko laana ndiwoowa Ibusuki Makurazaki gollotoo, ka woni ko e 30,4 km to nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. == Tooɓere == Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗi, jokkondirɗi e jolngo koyɗe. Ko dingiral ngal alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki, Yamakawa e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō Mandol Mandol Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 19 desaambar 1934 e juuɗe laamu Japon (JGR) . Ñalnde 31 ut 1961 e innde laana kaa waylaa wonti laana Ibusuki Makurazaki. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 148 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 226 Duɗal leslesal Maenohama wuro Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == iwafne58gk49gu7dinmuyo7d9c1rqy6 184639 184638 2026-08-27T19:49:48Z Ilya Discuss 10103 184639 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Maenohama''' (宮ヶ浜駅, Maenohama-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e nder wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0120_maenohama.htm|title=宮ヶ浜駅|trans-title=Maenohama Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Diidi Ko laana ndiwoowa Ibusuki Makurazaki gollotoo, ka woni ko e 30,4 km to nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. == Tooɓere == Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal jolɗe ɗiɗi banngeeji luurondirɗi, jokkondirɗi e jolngo koyɗe. Ko dingiral ngal alaa ɗo haaɗi.[citation ina haani] Plateauji<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki, Yamakawa e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam Kiire e Kagoshima-Chūō Mandol Mandol Daaldal Daaldal Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 19 desaambar 1934 e juuɗe laamu Japon (JGR) . Ñalnde 31 ut 1961 e innde laana kaa waylaa wonti laana Ibusuki Makurazaki. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 148 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol ngenndiwal 226 Duɗal leslesal Maenohama wuro Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == fv3bli9ob0aoi4n357de6n200t0pt0b Makurazaki Station 0 43772 184640 2026-08-27T19:51:47Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Makurazaki (枕崎駅, Makurazaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Makurazaki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Ko ɗoon woni nokku ɗo laana njoorndi ɓurata fuɗnaange e nder leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko jokkorgal fuɗnaange laana Ibusuki Makurazaki, ina woni 87,8 km to jokkorgal laana ka Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum station mo alaa gollotooɓe, mo plateau bannge gooto. Mahdi..." 184640 wikitext text/x-wiki Gaaraas Makurazaki (枕崎駅, Makurazaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Makurazaki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Ko ɗoon woni nokku ɗo laana njoorndi ɓurata fuɗnaange e nder leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko jokkorgal fuɗnaange laana Ibusuki Makurazaki, ina woni 87,8 km to jokkorgal laana ka Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum station mo alaa gollotooɓe, mo plateau bannge gooto. Mahdi station oo mahaa ko e dokke ɓiɓɓe leydi ndii, ina waɗi heen nate Yamasachihiko e nder mum, nate yeeyoowo katsuobushi e nder mum. Mahdi station e plateau Mahdi station e plateau Nder suudu station Nder suudu station Plaza station Plaza station Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 marse 1931, nde laana njoorndi keeriiɗo Nansatsu (hannde Kagoshima Kotsu) yaajtini laana njoorndi gila Kaseda haa Makurazaki. Mahdi station ɓooyndi ndii ko sosiyetee gooto jeyi ɗum haa nde yani e hitaande 2006. Station oo fuɗɗii golloraade laabi ɗiɗi nde laabi Ibusuki Makurazaki ɗi laabi njamndi Japon (JNR) njaajnaa gila Nishi-Ei haa Makurazaki ñalnde 31 oktoobar 1963 ngam naatde e Ratsuil to JNR station, e station oo limtaaka e station JNR laawɗuɗo haa nde Line Makurazaki udditaa caggal ɗuum. Golle laana Makurazaki dartinaama ñalnde 21 suwee 1983, sabu ilam. Laana kaa woppitaa, udditaa e dow laabi ñalnde 18 marse 1984. Ko laana Ibusuki Makurazaki tan gollotoo e dingiral ngal gila ndeen. E hitaande 2006, leydi ndi station oo darii ndii, yeeytaama Taiyo, woni fedde supermarché nokku oo. Ko ɗum waɗi ñalnde 1 mee 2006, dingiral ngal diwtaa ko ina wona 100 meeter feewde Kagoshima. Staasiyoŋ keso oo e udditgol ngol alaa galle staasiyoŋ, kono gooto e maɓɓe mahaa caggal ɗuum ko e kaalis dokke nokku oo. Ko ñalnde 28 abriil 2013, galle keso oo heɓi njeenaari Good Design Award e hitaande ndee tan. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala ko ina tolnoo e 25 neɗɗo. Nokku taariindi Magasin luumo Taiyo Port Makurazaki Koolol wuro Makurazaki Makurazaki-Nagisa ko nokku ɓuuɓɗo Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 6ecuuuok1zd14dmakb9yn4bsllb2qfh 184641 184640 2026-08-27T19:52:12Z Ilya Discuss 10103 184641 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Makurazaki (枕崎駅, Makurazaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Makurazaki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Ko ɗoon woni nokku ɗo laana njoorndi ɓurata fuɗnaange e nder leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko jokkorgal fuɗnaange laana Ibusuki Makurazaki, ina woni 87,8 km to jokkorgal laana ka Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum station mo alaa gollotooɓe, mo plateau bannge gooto. Mahdi station oo mahaa ko e dokke ɓiɓɓe leydi ndii, ina waɗi heen nate Yamasachihiko e nder mum, nate yeeyoowo katsuobushi e nder mum. Mahdi station e plateau Mahdi station e plateau Nder suudu station Nder suudu station Plaza station Plaza station Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 marse 1931, nde laana njoorndi keeriiɗo Nansatsu (hannde Kagoshima Kotsu) yaajtini laana njoorndi gila Kaseda haa Makurazaki. Mahdi station ɓooyndi ndii ko sosiyetee gooto jeyi ɗum haa nde yani e hitaande 2006. Station oo fuɗɗii golloraade laabi ɗiɗi nde laabi Ibusuki Makurazaki ɗi laabi njamndi Japon (JNR) njaajnaa gila Nishi-Ei haa Makurazaki ñalnde 31 oktoobar 1963 ngam naatde e Ratsuil to JNR station, e station oo limtaaka e station JNR laawɗuɗo haa nde Line Makurazaki udditaa caggal ɗuum. Golle laana Makurazaki dartinaama ñalnde 21 suwee 1983, sabu ilam. Laana kaa woppitaa, udditaa e dow laabi ñalnde 18 marse 1984. Ko laana Ibusuki Makurazaki tan gollotoo e dingiral ngal gila ndeen. E hitaande 2006, leydi ndi station oo darii ndii, yeeytaama Taiyo, woni fedde supermarché nokku oo. Ko ɗum waɗi ñalnde 1 mee 2006, dingiral ngal diwtaa ko ina wona 100 meeter feewde Kagoshima. Staasiyoŋ keso oo e udditgol ngol alaa galle staasiyoŋ, kono gooto e maɓɓe mahaa caggal ɗuum ko e kaalis dokke nokku oo. Ko ñalnde 28 abriil 2013, galle keso oo heɓi njeenaari Good Design Award e hitaande ndee tan. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala ko ina tolnoo e 25 neɗɗo. Nokku taariindi Magasin luumo Taiyo Port Makurazaki Koolol wuro Makurazaki Makurazaki-Nagisa ko nokku ɓuuɓɗo Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal dl9v81jx41vmgs8cawit03a2c4m7w8g 184642 184641 2026-08-27T19:54:21Z Ilya Discuss 10103 184642 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Makurazaki''' (枕崎駅, Makurazaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Makurazaki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Ko ɗoon woni nokku ɗo laana njoorndi ɓurata fuɗnaange e nder leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko jokkorgal fuɗnaange laana Ibusuki Makurazaki, ina woni 87,8 km to jokkorgal laana ka Kagoshima-Chūō. == Tooɓere == Ko ɗum station mo alaa gollotooɓe, mo plateau bannge gooto. Mahdi station oo mahaa ko e dokke ɓiɓɓe leydi ndii, ina waɗi heen nate Yamasachihiko e nder mum, nate yeeyoowo katsuobushi e nder mum. Mahdi station e plateau Mahdi station e plateau Nder suudu station Nder suudu station Plaza station Plaza station Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 marse 1931, nde laana njoorndi keeriiɗo Nansatsu (hannde Kagoshima Kotsu) yaajtini laana njoorndi gila Kaseda haa Makurazaki. == Mahdi station == ɓooyndi ndii ko sosiyetee gooto jeyi ɗum haa nde yani e hitaande 2006. Station oo fuɗɗii golloraade laabi ɗiɗi nde laabi Ibusuki Makurazaki ɗi laabi njamndi Japon (JNR) njaajnaa gila Nishi-Ei haa Makurazaki ñalnde 31 oktoobar 1963 ngam naatde e Ratsuil to JNR station, e station oo limtaaka e station JNR laawɗuɗo haa nde Line Makurazaki udditaa caggal ɗuum. == Golle laana == Makurazaki dartinaama ñalnde 21 suwee 1983, sabu ilam. Laana kaa woppitaa, udditaa e dow laabi ñalnde 18 marse 1984. Ko laana Ibusuki Makurazaki tan gollotoo e dingiral ngal gila ndeen. E hitaande 2006, leydi ndi station oo darii ndii, yeeytaama Taiyo, woni fedde supermarché nokku oo. Ko ɗum waɗi ñalnde 1 mee 2006, dingiral ngal diwtaa ko ina wona 100 meeter feewde Kagoshima. Staasiyoŋ keso oo e udditgol ngol alaa galle staasiyoŋ, kono gooto e maɓɓe mahaa caggal ɗuum ko e kaalis dokke nokku oo. Ko ñalnde 28 abriil 2013, galle keso oo heɓi njeenaari Good Design Award e hitaande ndee tan. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala ko ina tolnoo e 25 neɗɗo. Nokku taariindi Magasin luumo Taiyo Port Makurazaki Koolol wuro Makurazaki Makurazaki-Nagisa ko nokku ɓuuɓɗo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == bpnc9hxelzjwa3tv58cg7my37qcz14x 184643 184642 2026-08-27T19:55:25Z Ilya Discuss 10103 184643 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Makurazaki''' (枕崎駅, Makurazaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Makurazaki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Ko ɗoon woni nokku ɗo laana njoorndi ɓurata fuɗnaange e nder leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko jokkorgal fuɗnaange laana Ibusuki Makurazaki, ina woni 87,8 km to jokkorgal laana ka Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0350_makurazaki.htm|title=枕崎駅|trans-title=Makurazaki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere == Ko ɗum station mo alaa gollotooɓe, mo plateau bannge gooto. Mahdi station oo mahaa ko e dokke ɓiɓɓe leydi ndii, ina waɗi heen nate Yamasachihiko e nder mum, nate yeeyoowo katsuobushi e nder mum. Mahdi station e plateau Mahdi station e plateau Nder suudu station Nder suudu station Plaza station Plaza station Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 marse 1931, nde laana njoorndi keeriiɗo Nansatsu (hannde Kagoshima Kotsu) yaajtini laana njoorndi gila Kaseda haa Makurazaki. == Mahdi station == ɓooyndi ndii ko sosiyetee gooto jeyi ɗum haa nde yani e hitaande 2006. Station oo fuɗɗii golloraade laabi ɗiɗi nde laabi Ibusuki Makurazaki ɗi laabi njamndi Japon (JNR) njaajnaa gila Nishi-Ei haa Makurazaki ñalnde 31 oktoobar 1963 ngam naatde e Ratsuil to JNR station, e station oo limtaaka e station JNR laawɗuɗo haa nde Line Makurazaki udditaa caggal ɗuum. == Golle laana == Makurazaki dartinaama ñalnde 21 suwee 1983, sabu ilam. Laana kaa woppitaa, udditaa e dow laabi ñalnde 18 marse 1984. Ko laana Ibusuki Makurazaki tan gollotoo e dingiral ngal gila ndeen. E hitaande 2006, leydi ndi station oo darii ndii, yeeytaama Taiyo, woni fedde supermarché nokku oo. Ko ɗum waɗi ñalnde 1 mee 2006, dingiral ngal diwtaa ko ina wona 100 meeter feewde Kagoshima. Staasiyoŋ keso oo e udditgol ngol alaa galle staasiyoŋ, kono gooto e maɓɓe mahaa caggal ɗuum ko e kaalis dokke nokku oo. Ko ñalnde 28 abriil 2013, galle keso oo heɓi njeenaari Good Design Award e hitaande ndee tan. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala ko ina tolnoo e 25 neɗɗo. Nokku taariindi Magasin luumo Taiyo Port Makurazaki Koolol wuro Makurazaki Makurazaki-Nagisa ko nokku ɓuuɓɗo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == k0lv2fft96wbnuawfhazzdyyhq9iv4q 184644 184643 2026-08-27T19:56:39Z Ilya Discuss 10103 184644 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Makurazaki''' (枕崎駅, Makurazaki-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Makurazaki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Ko ɗoon woni nokku ɗo laana njoorndi ɓurata fuɗnaange e nder leydi Japon. Diidi Staasiyoŋ oo ko jokkorgal fuɗnaange laana Ibusuki Makurazaki, ina woni 87,8 km to jokkorgal laana ka Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0350_makurazaki.htm|title=枕崎駅|trans-title=Makurazaki Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Tooɓere == Ko ɗum station mo alaa gollotooɓe, mo plateau bannge gooto. Mahdi station oo mahaa ko e dokke ɓiɓɓe leydi ndii, ina waɗi heen nate Yamasachihiko e nder mum, nate yeeyoowo katsuobushi e nder mum. Mahdi station e plateau Mahdi station e plateau Nder suudu station Nder suudu station Plaza station Plaza station Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 10 marse 1931, nde laana njoorndi keeriiɗo Nansatsu (hannde Kagoshima Kotsu) yaajtini laana njoorndi gila Kaseda haa Makurazaki.<ref name="city">{{Cite web|url=http://www.city.makurazaki.kagoshima.jp/sight/si_kanko_spot4.html|script-title=ja:枕崎市 :: 観光・文化 :: 観光 :: 観光スポット(4/4)|author=City of Makurazaki|language=Japanese|accessdate=July 8, 2010|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030622110331/http://www.city.makurazaki.kagoshima.jp/sight/si_kanko_spot4.html|archivedate=June 22, 2003}}</ref> == Mahdi station == ɓooyndi ndii ko sosiyetee gooto jeyi ɗum haa nde yani e hitaande 2006. Station oo fuɗɗii golloraade laabi ɗiɗi nde laabi Ibusuki Makurazaki ɗi laabi njamndi Japon (JNR) njaajnaa gila Nishi-Ei haa Makurazaki ñalnde 31 oktoobar 1963 ngam naatde e Ratsuil to JNR station, e station oo limtaaka e station JNR laawɗuɗo haa nde Line Makurazaki udditaa caggal ɗuum. == Golle laana == Makurazaki dartinaama ñalnde 21 suwee 1983, sabu ilam. Laana kaa woppitaa, udditaa e dow laabi ñalnde 18 marse 1984. Ko laana Ibusuki Makurazaki tan gollotoo e dingiral ngal gila ndeen. E hitaande 2006, leydi ndi station oo darii ndii, yeeytaama Taiyo, woni fedde supermarché nokku oo. Ko ɗum waɗi ñalnde 1 mee 2006, dingiral ngal diwtaa ko ina wona 100 meeter feewde Kagoshima. Staasiyoŋ keso oo e udditgol ngol alaa galle staasiyoŋ, kono gooto e maɓɓe mahaa caggal ɗuum ko e kaalis dokke nokku oo. Ko ñalnde 28 abriil 2013, galle keso oo heɓi njeenaari Good Design Award e hitaande ndee tan. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e ñalawma kala ko ina tolnoo e 25 neɗɗo. Nokku taariindi Magasin luumo Taiyo Port Makurazaki Koolol wuro Makurazaki Makurazaki-Nagisa ko nokku ɓuuɓɗo == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == rjte3sqia9k3x5k1iv39andb1loio7m Matsugaura Station 0 43773 184645 2026-08-27T19:59:10Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Matsugaura (御領駅, Matsugaura-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, gonngal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ina woni 78,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal..." 184645 wikitext text/x-wiki Gaaraas Matsugaura (御領駅, Matsugaura-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, gonngal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ina woni 78,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Goryō, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 0,4 neɗɗo ñalnde kala. Ridership ina heddii e famɗude sabu sifaa ladde nokku oo, ɓeydagol jeyi otooji, e ɓeydagol yimɓe, ustude tuugnaade e njuɓɓudi laana njoorndi nokku oo. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal e8n9ujny5w0dm4u6u7hiv9jf6z20df2 184646 184645 2026-08-27T19:59:35Z Ilya Discuss 10103 184646 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Matsugaura (御領駅, Matsugaura-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, gonngal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ina woni 78,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Goryō, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 0,4 neɗɗo ñalnde kala. Ridership ina heddii e famɗude sabu sifaa ladde nokku oo, ɓeydagol jeyi otooji, e ɓeydagol yimɓe, ustude tuugnaade e njuɓɓudi laana njoorndi nokku oo. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal c066h8xnjdckuusd05bpfkbm4pdu6oj 184647 184646 2026-08-27T20:01:33Z Ilya Discuss 10103 184647 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Matsugaura''' (御領駅, Matsugaura-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, gonngal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ina woni 78,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Goryō, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 0,4 neɗɗo ñalnde kala. Ridership ina heddii e famɗude sabu sifaa ladde nokku oo, ɓeydagol jeyi otooji, e ɓeydagol yimɓe, ustude tuugnaade e njuɓɓudi laana njoorndi nokku oo. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ftrles134mcw0ky1jcfy1y666c434sn 184648 184647 2026-08-27T20:02:47Z Ilya Discuss 10103 184648 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Matsugaura''' (御領駅, Matsugaura-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, gonngal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ina woni 78,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0310_matsugaura.htm|title=御領駅|trans-title=Matsugaura Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Goryō, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 0,4 neɗɗo ñalnde kala. Ridership ina heddii e famɗude sabu sifaa ladde nokku oo, ɓeydagol jeyi otooji, e ɓeydagol yimɓe, ustude tuugnaade e njuɓɓudi laana njoorndi nokku oo. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == r9j50799zjkevczyl616fxq8hu02xwd 184649 184648 2026-08-27T20:04:47Z Ilya Discuss 10103 184649 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Matsugaura''' (御領駅, Matsugaura-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi, gonngal e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ina woni 78,1 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0310_matsugaura.htm|title=御領駅|trans-title=Matsugaura Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen, nokku Ishigaki, nokku Suisegawa, nokku Sagaokawa, nokku Goryō, nokku Satsuma Shioya, nokku Shirasawa, nokku Satsuma Itashiki, e nokku Makurazaki kadi udditaama. .<ref name="Kawashima7">{{cite book |last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja:図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第7巻 宮崎・鹿児島・沖縄エリア|publisher=[[Kodansha]]|isbn=9784062951692|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 7 Miyazaki Kagoshima Okinawa Area|language=ja|date=2013|page=67}}</ref> == History == The station was opened on 31 October 1963 as a station on the [[JNR]] Ibusuki Line, when the line was extended from Saijo Station to Makurazaki Station to become the Ibusuki Makurazaki Line. On this day, Ishigaki Station, Suisegawa Station, Sagaokawa Station, Goryō Station, Satsuma Shioya Station, Shirasawa Station, Satsuma Itashiki Station, and Makurazaki Station were also opened. With the privatization of [[Japanese National Railways]] (JNR), the successor of JGR, on 1 April 1987, JR Kyushu took over control of the station.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 0,4 neɗɗo ñalnde kala. Ridership ina heddii e famɗude sabu sifaa ladde nokku oo, ɓeydagol jeyi otooji, e ɓeydagol yimɓe, ustude tuugnaade e njuɓɓudi laana njoorndi nokku oo. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == jokav6ko354qx422617dbwi5b37xjqy Minami-Kagoshima Station 0 43774 184656 2026-08-28T11:10:41Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Minami-Kagosima (南鹿児島駅, Minami-Kagoshima-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 3,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal ŋoral duunde wootere, jokkondirngal e galle dingiral ngal e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo a..." 184656 wikitext text/x-wiki Gaaraas Minami-Kagosima (南鹿児島駅, Minami-Kagoshima-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 3,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal ŋoral duunde wootere, jokkondirngal e galle dingiral ngal e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeeɗoo jolngo ñalnde 1 oktoobar 1944. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo innitiraa ko laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1214 yahoowo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 120ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Shigakukan Duɗal Jaaɓihaaɗtirde & Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shigakukan Duɗal hakkundeewal Minami Koolaaɗo kuuɓal rewɓe Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 5jsad3y6bwxyp6arrmv5b8fldzj1mtc 184657 184656 2026-08-28T11:13:02Z Ilya Discuss 10103 184657 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Minami-Kagosima (南鹿児島駅, Minami-Kagoshima-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 3,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal ŋoral duunde wootere, jokkondirngal e galle dingiral ngal e taƴre tolno. Stasiyoŋ oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeeɗoo jolngo ñalnde 1 oktoobar 1944. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo innitiraa ko laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1214 yahoowo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 120ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Shigakukan Duɗal Jaaɓihaaɗtirde & Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shigakukan Duɗal hakkundeewal Minami Koolaaɗo kuuɓal rewɓe Kagoshima Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 8hkf1v0d3vk0sp5butxm1nzcq2ptxz3 184658 184657 2026-08-28T11:15:39Z Ilya Discuss 10103 184658 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Minami-Kagosima (南鹿児島駅, Minami-Kagoshima-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Laabi == Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 3,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal ŋoral duunde wootere, jokkondirngal e galle dingiral ngal e taƴre tolno. == Stasiyoŋ == oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeeɗoo jolngo ñalnde 1 oktoobar 1944. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo innitiraa ko laana Ibusuki Makurazaki. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1214 yahoowo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 120ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Shigakukan Duɗal Jaaɓihaaɗtirde & Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shigakukan Duɗal hakkundeewal Minami Koolaaɗo kuuɓal rewɓe Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 1qysvxchvxow0vdw9w3olu0oqrwqynj 184659 184658 2026-08-28T11:16:27Z Ilya Discuss 10103 184659 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Minami-Kagosima (南鹿児島駅, Minami-Kagoshima-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0020_minamikagoshima.htm|title=南鹿児島駅|trans-title=Minami-Kagoshima Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Diidi Laabi == Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 3,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal ŋoral duunde wootere, jokkondirngal e galle dingiral ngal e taƴre tolno. == Stasiyoŋ == oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeeɗoo jolngo ñalnde 1 oktoobar 1944. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo innitiraa ko laana Ibusuki Makurazaki. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1214 yahoowo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 120ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Shigakukan Duɗal Jaaɓihaaɗtirde & Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shigakukan Duɗal hakkundeewal Minami Koolaaɗo kuuɓal rewɓe Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == id77jyahxdepb0ksrkdu0jfupinb3t7 184660 184659 2026-08-28T11:17:29Z Ilya Discuss 10103 184660 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Minami-Kagosima (南鹿児島駅, Minami-Kagoshima-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0020_minamikagoshima.htm|title=南鹿児島駅|trans-title=Minami-Kagoshima Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Diidi Laabi == Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 3,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal ŋoral duunde wootere, jokkondirngal e galle dingiral ngal e taƴre tolno.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref> == Stasiyoŋ == oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeeɗoo jolngo ñalnde 1 oktoobar 1944. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo innitiraa ko laana Ibusuki Makurazaki. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1214 yahoowo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 120ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Shigakukan Duɗal Jaaɓihaaɗtirde & Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shigakukan Duɗal hakkundeewal Minami Koolaaɗo kuuɓal rewɓe Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 7xc1xopxrn8xyru6nllpb3pmpasmq7q 184661 184660 2026-08-28T11:18:32Z Ilya Discuss 10103 184661 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Minami-Kagosima (南鹿児島駅, Minami-Kagoshima-eki) ko gartirgal laana njoorndi njoorndi yimɓe, tawaangal e wuro Kagoshima, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0020_minamikagoshima.htm|title=南鹿児島駅|trans-title=Minami-Kagoshima Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Diidi Laabi == Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 3,5 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal ŋoral duunde wootere, jokkondirngal e galle dingiral ngal e taƴre tolno.<ref name="teishajo1">{{Teishajo|I|222}}</ref><ref name="teishajo2">{{Teishajo|II|709}}</ref><ref name="imao">{{Cite book|last=Imao|first=Keisuke|script-title=ja: 日本鉄道旅行地図帳 12号 九州 沖縄―全線・全駅・全廃線|year=2009|publisher=Mook|isbn=9784107900302|trans-title=Japan Rail Travel Atlas No. 12 Kyushu Okinawa - all lines, all stations and disused lines|language=Japanese|pages=51}}</ref> == Stasiyoŋ == oo alaa ɗo ƴeewtotoo. Plateauji 1 ■ Line Ibusuki Makurazaki ngam Ibusuki e Makurazaki 2 ■ Laana Ibusuki Makurazaki ngam yahde Kagoshima-Chuō Damal yaltugol Damal yaltugol Daaldal Daaldal Tariya Laana njoorndi laamu Japon (JGR) udditiino ndeeɗoo jolngo ñalnde 1 oktoobar 1944. Ñalnde 31 oktoobar 1963, laana njoorndi gollortooka jolngo ngoo innitiraa ko laana Ibusuki Makurazaki..<ref>{{Cite web|title=駅別乗車人員上位300駅(2020年度)|url=https://www.jrkyushu.co.jp/company/info/data/pdf/2020ekibetsu.pdf|format=PDF|accessdate=2023-09-08}}</ref> == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, dingiral ngal naati e juuɗe JR Kyushu. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2020, dingiral ngal huutortenoo ko e 1214 yahoowo ñalnde kala (yalooɓe naatooɓe tan), tee ngal woni ko e 120ɓo e dingiral ɓurngal heewde yimɓe e JR Kyushu. Nokku taariindi Shigakukan Duɗal Jaaɓihaaɗtirde & Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Duɗal jaaɓi haaɗtirde Shigakukan Duɗal hakkundeewal Minami Koolaaɗo kuuɓal rewɓe Kagoshima == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == t17c19n5sih0ozx5s4vbgmojwbn4z0a Miyagahama Station 0 43775 184662 2026-08-28T11:20:39Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Miyagahama (宮ヶ浜駅, Miyagahama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 40,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko dingiral ngal alaa ko toppitii, ina waɗi galle dingiral tokosal. D..." 184662 wikitext text/x-wiki Gaaraas Miyagahama (宮ヶ浜駅, Miyagahama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 40,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko dingiral ngal alaa ko toppitii, ina waɗi galle dingiral tokosal. Daaldal) Daaldal) Maande ƴeewndo njaaweeki oto penndil (feewde Kagoshima Chuo) Maande ƴeewndo njaaweeki oto penndil (feewde Kagoshima Chuo) Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 19 desaambar 1934 e juuɗe laamu Japon (JGR) . Ñalnde 31 ut 1961 e innde laana kaa waylaama wonti laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Pont Minatogawa - Timminaama nder hitaande 1844 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal 2v431grkzn2xfrvnuthbzcpymiodqrh 184663 184662 2026-08-28T11:21:06Z Ilya Discuss 10103 184663 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Miyagahama (宮ヶ浜駅, Miyagahama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 40,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko dingiral ngal alaa ko toppitii, ina waɗi galle dingiral tokosal. Daaldal) Daaldal) Maande ƴeewndo njaaweeki oto penndil (feewde Kagoshima Chuo) Maande ƴeewndo njaaweeki oto penndil (feewde Kagoshima Chuo) Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 19 desaambar 1934 e juuɗe laamu Japon (JGR) . Ñalnde 31 ut 1961 e innde laana kaa waylaama wonti laana Ibusuki Makurazaki. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Pont Minatogawa - Timminaama nder hitaande 1844 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal ovtw6ts9fbkvtwbqjj8qj8o8bwgzych 184664 184663 2026-08-28T11:23:26Z Ilya Discuss 10103 184664 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Miyagahama''' (宮ヶ浜駅, Miyagahama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 40,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. == Tooɓere == Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko dingiral ngal alaa ko toppitii, ina waɗi galle dingiral tokosal. Daaldal) Daaldal) Maande ƴeewndo njaaweeki oto penndil (feewde Kagoshima Chuo) Maande ƴeewndo njaaweeki oto penndil (feewde Kagoshima Chuo) Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 19 desaambar 1934 e juuɗe laamu Japon (JGR) . == Ñalnde == 31 ut 1961 e innde laana kaa waylaama wonti laana Ibusuki Makurazaki. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Pont Minatogawa - Timminaama nder hitaande 1844 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 7n62futpmfj4wlqxllt1oh3uy0kxe59 184665 184664 2026-08-28T11:24:14Z Ilya Discuss 10103 184665 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Miyagahama''' (宮ヶ浜駅, Miyagahama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0150_miyagahama.htm|title=宮ヶ浜駅|trans-title=Miyagahama Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 40,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. == Tooɓere == Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko dingiral ngal alaa ko toppitii, ina waɗi galle dingiral tokosal. Daaldal) Daaldal) Maande ƴeewndo njaaweeki oto penndil (feewde Kagoshima Chuo) Maande ƴeewndo njaaweeki oto penndil (feewde Kagoshima Chuo) Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 19 desaambar 1934 e juuɗe laamu Japon (JGR) . == Ñalnde == 31 ut 1961 e innde laana kaa waylaama wonti laana Ibusuki Makurazaki. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Pont Minatogawa - Timminaama nder hitaande 1844 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == iiaz62a5o7kncbscvel4g6cpex8yt7g 184666 184665 2026-08-28T11:25:10Z Ilya Discuss 10103 184666 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Miyagahama''' (宮ヶ浜駅, Miyagahama-eki) ko gaaraas laana njoorndi njoorndi yimɓe, woni ko e wuro Ibusuki, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon.<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0150_miyagahama.htm|title=宮ヶ浜駅|trans-title=Miyagahama Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Laabi Ibusuki Makurazaki ina kuutoroo dingiral ngal, ina woni 40,7 km e nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. == Tooɓere == Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko dingiral ngal alaa ko toppitii, ina waɗi galle dingiral tokosal.<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> Daaldal) Daaldal) Maande ƴeewndo njaaweeki oto penndil (feewde Kagoshima Chuo) Maande ƴeewndo njaaweeki oto penndil (feewde Kagoshima Chuo) Tariya Gaaraas oo udditaa ko ñalnde 19 desaambar 1934 e juuɗe laamu Japon (JGR) . == Ñalnde == 31 ut 1961 e innde laana kaa waylaama wonti laana Ibusuki Makurazaki. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 13 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Pont Minatogawa - Timminaama nder hitaande 1844 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == k7vkychsfd8j12hu58p3yc8ej87dlht Mizunarikawa Station 0 43776 184667 2026-08-28T11:26:55Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Gaaraas Mizunarikawa (水成川駅, Mizunarikawa-eki) ko gaaraas jolngo laana njoorndi, gonɗo e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ko 74,2 km woni nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal u..." 184667 wikitext text/x-wiki Gaaraas Mizunarikawa (水成川駅, Mizunarikawa-eki) ko gaaraas jolngo laana njoorndi, gonɗo e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ko 74,2 km woni nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, dingiral Ishikaki, dingiral Suisegawa, dingiral Sagaokawa, dingiral Matsugaura, dingiral Satsuma Shioya, dingiral Shirasawa, dingiral Satsuma Itashiki, e dingiral Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 5 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal f4vdz9pepzclsktmcac1p827f4yrcdg 184668 184667 2026-08-28T11:27:34Z Ilya Discuss 10103 184668 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Gaaraas Mizunarikawa (水成川駅, Mizunarikawa-eki) ko gaaraas jolngo laana njoorndi, gonɗo e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. Diidi Ko laana Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ko 74,2 km woni nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. Ko station mo alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, dingiral Ishikaki, dingiral Suisegawa, dingiral Sagaokawa, dingiral Matsugaura, dingiral Satsuma Shioya, dingiral Shirasawa, dingiral Satsuma Itashiki, e dingiral Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. Limlebbi yahooɓe E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 5 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 Ƴeew kadi Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon Tuugnorgal l28aph0in7x35r2t0mzig2kzt1bol9o 184669 184668 2026-08-28T11:29:45Z Ilya Discuss 10103 184669 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Mizunarikawa''' (水成川駅, Mizunarikawa-eki) ko gaaraas jolngo laana njoorndi, gonɗo e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Ko laana == Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ko 74,2 km woni nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. == Ko station mo == alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. Ñalnde heen kadi, dingiral Ishikaki, dingiral Suisegawa, dingiral Sagaokawa, dingiral Matsugaura, dingiral Satsuma Shioya, dingiral Shirasawa, dingiral Satsuma Itashiki, e dingiral Makurazaki kadi udditaama. E privatisation (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 5 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == s5sb3rnzrk55a64btj543xie5rxjp4r 184670 184669 2026-08-28T11:30:52Z Ilya Discuss 10103 184670 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Mizunarikawa''' (水成川駅, Mizunarikawa-eki) ko gaaraas jolngo laana njoorndi, gonɗo e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Ko laana == Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ko 74,2 km woni nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. == Ko station mo == alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. == Ñalnde == heen kadi, dingiral Ishikaki, dingiral Suisegawa, dingiral Sagaokawa, dingiral Matsugaura, dingiral Satsuma Shioya, dingiral Shirasawa, dingiral Satsuma Itashiki, e dingiral Makurazaki kadi udditaama. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 5 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ltrhf0kv1zu9he5iooqznrr7kpbhsmg 184671 184670 2026-08-28T11:32:38Z Ilya Discuss 10103 184671 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Mizunarikawa''' (水成川駅, Mizunarikawa-eki) ko gaaraas jolngo laana njoorndi, gonɗo e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. .<nowiki><ref name=kawashima>{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013 |publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref></nowiki><nowiki><ref name=hacchi>{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0290_mizunarikawa.htm|title=水成川駅|trans-title= Mizunarikawa Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref></nowiki> == Diidi Ko laana == Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ko 74,2 km woni nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. == Ko station mo == alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. == Ñalnde == heen kadi, dingiral Ishikaki, dingiral Suisegawa, dingiral Sagaokawa, dingiral Matsugaura, dingiral Satsuma Shioya, dingiral Shirasawa, dingiral Satsuma Itashiki, e dingiral Makurazaki kadi udditaama. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 5 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == mj7sz61gihtjn4azgxwo3s7q2tklj8x 184672 184671 2026-08-28T11:33:57Z Ilya Discuss 10103 184672 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Mizunarikawa''' (水成川駅, Mizunarikawa-eki) ko gaaraas jolngo laana njoorndi, gonɗo e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde. == Diidi Ko laana == Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ko 74,2 km woni nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. == Ko station mo == alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. == Ñalnde == heen kadi, dingiral Ishikaki, dingiral Suisegawa, dingiral Sagaokawa, dingiral Matsugaura, dingiral Satsuma Shioya, dingiral Shirasawa, dingiral Satsuma Itashiki, e dingiral Makurazaki kadi udditaama. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 5 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == ltrhf0kv1zu9he5iooqznrr7kpbhsmg 184673 184672 2026-08-28T11:35:53Z Ilya Discuss 10103 184673 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Mizunarikawa''' (水成川駅, Mizunarikawa-eki) ko gaaraas jolngo laana njoorndi, gonɗo e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0290_mizunarikawa.htm|title=水成川駅|trans-title=Mizunarikawa Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Diidi Ko laana == Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ko 74,2 km woni nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. == Ko station mo == alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. == Ñalnde == heen kadi, dingiral Ishikaki, dingiral Suisegawa, dingiral Sagaokawa, dingiral Matsugaura, dingiral Satsuma Shioya, dingiral Shirasawa, dingiral Satsuma Itashiki, e dingiral Makurazaki kadi udditaama. == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 5 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == qqmi27e3kztkhfa1lbslxcekhcm4cby 184674 184673 2026-08-28T11:38:37Z Ilya Discuss 10103 184674 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Gaaraas Mizunarikawa''' (水成川駅, Mizunarikawa-eki) ko gaaraas jolngo laana njoorndi, gonɗo e wuro wiyeteengo Minamikyūshū, e nder diiwaan Kagoshima, to leydi Japon. Ko JR Kyushu woni gollorde nde..<ref name="kawashima">{{Cite book|last=Kawashima|first=Ryōzō|script-title=ja: 図説: 日本の鉄道 四国・九州ライン 全線・全駅・全配線・第5巻 長崎 佐賀 エリア|year=2013|publisher=Kodansha|isbn=9784062951647|trans-title=Japan Railways Illustrated. Shikoku and Kyushu. All lines, all stations, all track layouts. Volume 5 Nagasaki Saga area|language=Japanese|pages=22, 67}}</ref><ref name="hacchi">{{cite web|url=http://hacchi-no-he.net/line/ibusukimakurazaki/station/0290_mizunarikawa.htm|title=水成川駅|trans-title=Mizunarikawa Station|accessdate=16 March 2018|website=hacchi-no-he.net}}</ref> == Diidi Ko laana == Ibusuki Makurazaki woni ɗoon, ko 74,2 km woni nokku ɗo laana kaa fuɗɗotoo to Kagoshima-Chūō. Tooɓere Ko ɗum dingiral dow leydi, jogingal plateau bannge gooto e laawol gootol. == Ko station mo == alaa ko toppitii. Alaa galle station. Tariya Diɗɗal ngal udditaa ko ñalnde 31 oktoobar 1963, diɗɗal ngal e laawol JNR Ibusuki, nde diɗɗal ngal yaajnaa gila diɗɗal Saijo haa diɗɗal Makurazaki ngam wontude diɗɗal Ibusuki Makurazaki. == Ñalnde == heen kadi, dingiral Ishikaki, dingiral Suisegawa, dingiral Sagaokawa, dingiral Matsugaura, dingiral Satsuma Shioya, dingiral Shirasawa, dingiral Satsuma Itashiki, e dingiral Makurazaki kadi udditaama..<ref>{{Teishajo|I|218}}</ref><ref name="teishajo">{{Teishajo|II|681}}</ref> == E privatisation == (privatisation) laana njoorndi leydi Japon (JNR), lomto JGR, ñalnde 1 abriil 1987, JR Kyushu ƴetti laana njoorndi. == Limlebbi yahooɓe == E hitaande 2015, gartirgol ngol ina huutoree e 5 neɗɗo ñalnde kala. Nokku taariindi Laawol lesdi Japon 226 == Ƴeew kadi == Doggol nokkuuji ɗo laaɗe diwooje njolnata e nder leydi Japon == Tuugnorgal == 8vr5mgmzg3lrbrlv91xic08lc6b2hdz