Wikipiidiya gurwiki https://gur.wikipedia.org/wiki/P%C9%9Bgezure MediaWiki 1.47.0-wmf.2 first-letter Miidiya Zure Tɔgum Tuntuna Tuntuna tɔgum Wikipiidiya Wikipiidiya tɔgum Faali Faali tɔgum MiidiyaWiki MiidiyaWiki tɔgum Tɛmpileti Tɛmpileti tɔgum Suŋerɛ Suŋerɛ tɔgum Buuri buuri Buuri buuri tɔgum TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Shona yuuma 0 3469 23114 23104 2026-05-16T23:13:54Z Akolpoka 244 Added reference 23114 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Shona yuuma de la yuuma e de Shona nɛreba yuuma e boi Zimbabwe. Shona yuuma de la buuri la saŋa kayima yuuma kumesegɔ e boi Shona nɛreba e boi Zimbabwe, tiŋa la tinkatɛ kayima. Ka kɔ'ɔm lu' me kankaŋi la sɛɛsi puan yɛla, yɛa puan vom yɛla, la sɔlema soleŋo. Ba tari la Shona yuuma buuri zo'e zo'e ta pa'asɛ la mbira, yuuma, hosho la lusi ŋmi'a. Saŋa woo, yuum aŋa wa wan ta lagum me la wa'a, gee ti nɛreba zi'a bisera. Saŋa woo bana bayi' wa lagum pa'asɛ mɛ e boi yuuma-itegɔ puan gee ti bayi' la me kelum tara nimmu'urɛ/ tuulum e boi Shona yimpu'usegɔ tuuma puan.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Citation_needed</ref> == Mbira == Yelezure lɔkɔ: Mbira '''Mbira la''' de la buuri  malema e boi Shona nɛreba zi'an ti zo'e zo'e ti ba ni tara dɛ'ɛna e boi ba buuri malema de'eno puan. Kaŋa e kɔ'ɔm dɛna Shona buuri lɔgevore. Ba kɔ'ɔm tara la mbira lɔgerɔ yima yima buuri buuri ta pa'asɛ la mbira dzavadzimu la mbira nyunga nyung. [[Image:Mbira dzavadzimu.jpg|thumb|An [[Mbira#Mbira dzavadzimu|Mbira dzavadzimu]]]] Mbira dzavadzimu Shona yuuma la de la sɛka ti ba kɔ'ɔm mina ka suŋa suŋa ti ka ze'ele bo mbira ("thumb pina") de'eŋo. Mina e tari/ e ŋmi'iri "kushaura" (ni gura mbira bɔba kayima) zo'e zo'e ni ita mɛ le yɛ'ɛsa dɛna bii niŋa daana e limesego, ni loe/gaŋɛ yuumsɛka ti ba mina bii mbira e naɛ/doli taaba ti ka dɔla la welesego yelesum duma la, ka ni kɔ'ɔm dɛna la yelebire bii bɛɛna fii ti ba gulesɛ sɛka ti ba nyaa yuuna dɔla la ba e iŋɛ sɛla la. Mina e ni tara bii e ŋmi'iri "kutsinira" ( mbira Buyi bɔberɛ) ŋmi'ira ti la dɔla la "kushaura" iŋɛ se'em e wan ta'am maalɛ gulesegɔ  tulese/ tagesɛ ti ka ta'am ana bii baŋɛ ti la de la mbira yuuma. "kutsinira" la bɔberɛ la saŋa kasɛka ni dɛna la buyina bii "kushaura", gee san dɔla la kushaura pooren gu'a buyina. Mbira ŋmi'ira la ni dɔla me la inkpemesego yuunyuuneba fii sɛba e ni ŋmi'ira hosho (sinyagerɛ) gee sakera dɔla la yuunsi'a ti yuunyuuna la, nimmu'urɛ paa bii sɛla e ba'am pakɛ, suŋera gee naara la  yuuma la kua. (Garfias 1971) [] == Ŋmi'a == Lusi ti ba ni tara pa'asera la wa'a la gee me ta'am kelum wan tara wa'ara wa'asi buuri buuri/ yima yima. === Mhande lusi === <nowiki/> 1. Shauro- ba tari e ita la limesego 2. Tsinhiro- ti ba tara sakera limesego ==== 4Dinhe lusi ==== 1. Mbito- ti ba ita niŋa limesego 2. Mitumba miviri- ti ba tara sakera limesego ===== Chokoto lusi ===== <nowiki/> (Buna de la zuto tuyi) 1. Chimudumbana- fii, ti ba tara kimesera 2. Chigubha- katɛ, ti ba tara sakera limesego == Hosho == [[Image:Hosho instrument.jpg|thumb|A pair of [[Hosho (instrument)|hosho]]]] Lɔkɔ yelezure: Hosho (de'eŋo Lɔkɔ) Saŋa woo ba ni tara la hosho dɔla la Shona yuuma la, bunfɔɔlega e foe- yese Maranka Wanɛ ti ba dikɛ hota biiri bii sɛla e wan damena ta'am ita voole ba san bigesera ka.[] == Daami Shona yuuma == Daami sa buuri Shona yuuma yuum de la mbira dzavadzimu ti ŋmi'ira zo'e zo'e yuum ni ŋmi'ira, hosho la ngoma lusi duma. Daami Shona yuuma la ba yuum ni ŋmi'ira ka mɛ e boi sia puan malema zi'an ti ba yi'ira ka ti bira. == Zina == Ba nyaa tee daami buuri Shona yuuma la kiŋɛ la zina wa de'eno lɔgerɔ dɛna bii nasaabugum kɔlɔ la gɔbega nu'o bɔba lusi buuri buuri, de'emdɛ'ɛneba magesɛ wuu Thomas Mapfumo, Stella Chiweshe, la Oliver Mtukudzi. Yuum ana wa kelum ta pa'asɛ mɛ la Chimurenga yɛla.[] == Shona yuuma e boi Gɔbega nu'o bɔba == Shona yuuma nyɛ yu'urɛ mɛ e boi Gɔbega nu'o bɔba gee hali e boi Zuɔ nu'o bɔba bii Japan. Ba zamesɛ Shona mbira mɛ e boi British la American yunivɛsiti e boi yuuma zamesegɔ weeleŋo puan. Gulesegɔ kelum yese me pa'alɛ ti ba viisɛ tuunɛ la mɛ. United states "solemitiŋa puan, Shona yuuma e de yuuma e yese e boi Colorado, California,  Pacific Saazuo la zuɔ nu'o bɔba la zi'isi asi'a e boi Argentina, zo'e zo'e yɛsera la yuunyuuneba la suŋerɛ ta pa'asɛ la Dumisani Maraire, Ephat Mujuru, Thomas Mapfumo la Erica Azim.[] {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Shona yuuma e boi marimba == Shona marimbas de la yuum sɛka ti yuunɛ la tara vo'osum siyopɔi gee ti ba maalɛ ka la F#s gee ka pa'asɛ. Ba boi la diyima la marimbas basɛba  dɔla la ba bɛa/nink kara la di vua e boi bɛa/nini duma la puan (ti ba ta'am iŋɛ ti voole bɔna). Ba tari la marimba buuri buuri bunaasi ti ba ŋmi'ira e boi bani puan, si yu'ura de la voole daa e boi tiŋa,  tiŋasuka voole daa, voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a. Voole daa e boi tiŋa la e tari ninkara la usega gee me le dɛna bungirega, suna ti ba tara dibesi bunwogero bii kara ŋmi'ira. Tiŋasuka voole daa e le tagelɛ si kara bii aŋa puan, sɛka e tari vo'osum bunii gana voole daa e boi tiŋa. Ka me kelum tara kua e zoni saazuo gee la dibesi kara bii wogero, amaa la kɔ'ɔm ka ba'am wɔgɛ bii karegɛ bii voole daa e boi tiŋa la. Voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a lagum tara la dibega ayima bii yiŋa ti ba tara ŋmi'ira ka. Voole daa e gani za'a nuurɛ zoni zɔ'ɔra la sugenuurɛ buyi, ti la zɔna saazuo zuna la voole nya'aŋa e gani za'a bunbila bii e boi tiŋa. Voole nya'aŋa e gani za'a e ŋmi'iri tilum bɔba, la voole daa e gani za'a ti la ita limesego. Voole daa e boi tiŋa latiŋasuka voole daa ŋmi'iri la zi'isi ayima la taaba, ita ti yuunɛ la vuurɛ yɛsa. Marimba yu'urɛ yese me e boi Zimbabwe sukuu duma pɔɔsin, la sukuu duma zo'e zo'e ti ba tara magesɛ wuu bani ayima. {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Yuunyuuneba == * Chartwell Dutiro * Chiwoniso Maraire * Chris Berry * Cosmas Magaya * Dumisani Maraire * Ephat Mujuru * Erica Azim * Forward Kwenda * Fabio Chivhanda * Herbert Schwamborn * James Chimombe * Oliver Mtukudzi * Stella Chiweshe * Tendayi Gahamadze * Hope Masike * Thomas Mapfumo * Jah Prayzah * Leonard Dembo == Viisegɔ Lɔgerɔ == == Le bisɛ == * Chimurenga * Ngororombe * Marimba (Zimbabwean) * Music of Africa * Music of Zimbabwe * Shona language * Shona people * Bantu language * Zimbabwe * List of Zimbabwean musicians == Digesegɔ/ Tepemeŋo == * Nonesuch Explorer Series 79703-2, Zimbabwe: ''The African Mbira: Music of the Shona People'' (2002). Liner notes by Robert Garfias (1971). * Nonesuch Explorer Series 79704 Zimbabwe: ''The Soul of Mbira: Traditions of the Shona People'' (1973). <small>Produced by Paul Berliner</small> * Musical instruments 2: (LP) Reeds (Mbira). (1972) The Music of Africa series. 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. Recorded by Hugh Tracey. Kaleidophone, KMA 2. * Mbira Music of Rhodesia, Performed by Abram Dumisani Maraire. (1972). Seattle: University of Washington Press, Ethnic Music Series. Garfias, R. (Ed.). 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. UWP-1001. <small>This disc features Maraire exclusively on Nyunga Nyunga mbira. A 12-page booklet by Maraire is included, describing the background, composition, and performance of nyunga-nyunga mbira music.</small> == Niŋa kaalegɔ == * * Tracey, Andrew. (1970). How to play the mbira (dza vadzimu). Roodepoort, Transvaal, South Africa: International Library of African Music. * Tracey, Hugh. (1961). The evolution of African music and its function in the present day. Johannesburg: Institute for the Study of Man in Africa. * Tracey, Hugh. (1969). The Mbira class of African Instruments in Rhodesia (1932). African Music Society Journal, 4:3, 78-95. == Yiŋa bɛɛna == * Zimbabwe Music Vibes Promoting Urban Culture * ZimFest Annual Zimbabwean Music Festival in North America * Zambuko Solomon Murungu's Shona Music Site * Mbira.org Erica Azim's site, based in Berkeley, CA * Dandemutande Shona Music site and mailing list {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Music of Africa |- !Sovereign states | * Algeria * Angola * Benin * Botswana * Burkina Faso * Burundi * Cameroon * Cape Verde * Central African Republic * Chad * Comoros * Democratic Republic of the Congo * Republic of the Congo * Djibouti * Egypt * Equatorial Guinea * Eritrea * Eswatini * Ethiopia * Gabon * The Gambia * Ghana * Guinea * Guinea-Bissau * Ivory Coast * Kenya * Lesotho * Liberia * Libya * Madagascar * Malawi * Mali * Mauritania * Mauritius * Morocco * Mozambique * Namibia * Niger * Nigeria * Rwanda * São Tomé and Príncipe * Senegal * Seychelles * Sierra Leone * Somalia * South Africa * South Sudan * Sudan * Tanzania * Togo * Tunisia * Uganda * Zambia * Zimbabwe |- !States with limited recognition | * Sahrawi Arab Democratic Republic * Somaliland |- !Dependencies and other territories | * Canary Islands / Ceuta / Melilla (Spain) * Madeira (Portugal) * Mayotte / Réunion (France) * Saint Helena / Ascension Island / Tristan da Cunha (United Kingdom) * Western Sahara |} [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] mdgvku06x232ojcbi34wwtysqy2tnzd 23115 23114 2026-05-16T23:16:11Z Akolpoka 244 Added reference 23115 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Shona yuuma de la yuuma e de Shona nɛreba yuuma e boi Zimbabwe. Shona yuuma de la buuri la saŋa kayima yuuma kumesegɔ e boi Shona nɛreba e boi Zimbabwe, tiŋa la tinkatɛ kayima. Ka kɔ'ɔm lu' me kankaŋi la sɛɛsi puan yɛla, yɛa puan vom yɛla, la sɔlema soleŋo. Ba tari la Shona yuuma buuri zo'e zo'e ta pa'asɛ la mbira, yuuma, hosho la lusi ŋmi'a. Saŋa woo, yuum aŋa wa wan ta lagum me la wa'a, gee ti nɛreba zi'a bisera. Saŋa woo bana bayi' wa lagum pa'asɛ mɛ e boi yuuma-itegɔ puan gee ti bayi' la me kelum tara nimmu'urɛ/ tuulum e boi Shona yimpu'usegɔ tuuma puan.<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Citation_needed</ref> == Mbira == Yelezure lɔkɔ: Mbira '''Mbira la''' de la buuri  malema e boi Shona nɛreba zi'an ti zo'e zo'e ti ba ni tara dɛ'ɛna e boi ba buuri malema de'eno puan. Kaŋa e kɔ'ɔm dɛna Shona buuri lɔgevore. Ba kɔ'ɔm tara la mbira lɔgerɔ yima yima buuri buuri ta pa'asɛ la mbira dzavadzimu la mbira nyunga nyung. [[Image:Mbira dzavadzimu.jpg|thumb|An [[Mbira#Mbira dzavadzimu|Mbira dzavadzimu]]]] Mbira dzavadzimu Shona yuuma la de la sɛka ti ba kɔ'ɔm mina ka suŋa suŋa ti ka ze'ele bo mbira ("thumb pina") de'eŋo. Mina e tari/ e ŋmi'iri "kushaura" (ni gura mbira bɔba kayima) zo'e zo'e ni ita mɛ le yɛ'ɛsa dɛna bii niŋa daana e limesego, ni loe/gaŋɛ yuumsɛka ti ba mina bii mbira e naɛ/doli taaba ti ka dɔla la welesego yelesum duma la, ka ni kɔ'ɔm dɛna la yelebire bii bɛɛna fii ti ba gulesɛ sɛka ti ba nyaa yuuna dɔla la ba e iŋɛ sɛla la. Mina e ni tara bii e ŋmi'iri "kutsinira" ( mbira Buyi bɔberɛ) ŋmi'ira ti la dɔla la "kushaura" iŋɛ se'em e wan ta'am maalɛ gulesegɔ  tulese/ tagesɛ ti ka ta'am ana bii baŋɛ ti la de la mbira yuuma. "kutsinira" la bɔberɛ la saŋa kasɛka ni dɛna la buyina bii "kushaura", gee san dɔla la kushaura pooren gu'a buyina. Mbira ŋmi'ira la ni dɔla me la inkpemesego yuunyuuneba fii sɛba e ni ŋmi'ira hosho (sinyagerɛ) gee sakera dɔla la yuunsi'a ti yuunyuuna la, nimmu'urɛ paa bii sɛla e ba'am pakɛ, suŋera gee naara la  yuuma la kua. (Garfias 1971)<ref name=":0" /> == Ŋmi'a == Lusi ti ba ni tara pa'asera la wa'a la gee me ta'am kelum wan tara wa'ara wa'asi buuri buuri/ yima yima. === Mhande lusi === <nowiki/> 1. Shauro- ba tari e ita la limesego 2. Tsinhiro- ti ba tara sakera limesego ==== 4Dinhe lusi ==== 1. Mbito- ti ba ita niŋa limesego 2. Mitumba miviri- ti ba tara sakera limesego ===== Chokoto lusi ===== <nowiki/> (Buna de la zuto tuyi) 1. Chimudumbana- fii, ti ba tara kimesera 2. Chigubha- katɛ, ti ba tara sakera limesego == Hosho == [[Image:Hosho instrument.jpg|thumb|A pair of [[Hosho (instrument)|hosho]]]] Lɔkɔ yelezure: Hosho (de'eŋo Lɔkɔ) Saŋa woo ba ni tara la hosho dɔla la Shona yuuma la, bunfɔɔlega e foe- yese Maranka Wanɛ ti ba dikɛ hota biiri bii sɛla e wan damena ta'am ita voole ba san bigesera ka.[] == Daami Shona yuuma == Daami sa buuri Shona yuuma yuum de la mbira dzavadzimu ti ŋmi'ira zo'e zo'e yuum ni ŋmi'ira, hosho la ngoma lusi duma. Daami Shona yuuma la ba yuum ni ŋmi'ira ka mɛ e boi sia puan malema zi'an ti ba yi'ira ka ti bira. == Zina == Ba nyaa tee daami buuri Shona yuuma la kiŋɛ la zina wa de'eno lɔgerɔ dɛna bii nasaabugum kɔlɔ la gɔbega nu'o bɔba lusi buuri buuri, de'emdɛ'ɛneba magesɛ wuu Thomas Mapfumo, Stella Chiweshe, la Oliver Mtukudzi. Yuum ana wa kelum ta pa'asɛ mɛ la Chimurenga yɛla.[] == Shona yuuma e boi Gɔbega nu'o bɔba == Shona yuuma nyɛ yu'urɛ mɛ e boi Gɔbega nu'o bɔba gee hali e boi Zuɔ nu'o bɔba bii Japan. Ba zamesɛ Shona mbira mɛ e boi British la American yunivɛsiti e boi yuuma zamesegɔ weeleŋo puan. Gulesegɔ kelum yese me pa'alɛ ti ba viisɛ tuunɛ la mɛ. United states "solemitiŋa puan, Shona yuuma e de yuuma e yese e boi Colorado, California,  Pacific Saazuo la zuɔ nu'o bɔba la zi'isi asi'a e boi Argentina, zo'e zo'e yɛsera la yuunyuuneba la suŋerɛ ta pa'asɛ la Dumisani Maraire, Ephat Mujuru, Thomas Mapfumo la Erica Azim.[] {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Shona yuuma e boi marimba == Shona marimbas de la yuum sɛka ti yuunɛ la tara vo'osum siyopɔi gee ti ba maalɛ ka la F#s gee ka pa'asɛ. Ba boi la diyima la marimbas basɛba  dɔla la ba bɛa/nink kara la di vua e boi bɛa/nini duma la puan (ti ba ta'am iŋɛ ti voole bɔna). Ba tari la marimba buuri buuri bunaasi ti ba ŋmi'ira e boi bani puan, si yu'ura de la voole daa e boi tiŋa,  tiŋasuka voole daa, voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a. Voole daa e boi tiŋa la e tari ninkara la usega gee me le dɛna bungirega, suna ti ba tara dibesi bunwogero bii kara ŋmi'ira. Tiŋasuka voole daa e le tagelɛ si kara bii aŋa puan, sɛka e tari vo'osum bunii gana voole daa e boi tiŋa. Ka me kelum tara kua e zoni saazuo gee la dibesi kara bii wogero, amaa la kɔ'ɔm ka ba'am wɔgɛ bii karegɛ bii voole daa e boi tiŋa la. Voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a lagum tara la dibega ayima bii yiŋa ti ba tara ŋmi'ira ka. Voole daa e gani za'a nuurɛ zoni zɔ'ɔra la sugenuurɛ buyi, ti la zɔna saazuo zuna la voole nya'aŋa e gani za'a bunbila bii e boi tiŋa. Voole nya'aŋa e gani za'a e ŋmi'iri tilum bɔba, la voole daa e gani za'a ti la ita limesego. Voole daa e boi tiŋa latiŋasuka voole daa ŋmi'iri la zi'isi ayima la taaba, ita ti yuunɛ la vuurɛ yɛsa. Marimba yu'urɛ yese me e boi Zimbabwe sukuu duma pɔɔsin, la sukuu duma zo'e zo'e ti ba tara magesɛ wuu bani ayima. {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Yuunyuuneba == * Chartwell Dutiro * Chiwoniso Maraire * Chris Berry * Cosmas Magaya * Dumisani Maraire * Ephat Mujuru * Erica Azim * Forward Kwenda * Fabio Chivhanda * Herbert Schwamborn * James Chimombe * Oliver Mtukudzi * Stella Chiweshe * Tendayi Gahamadze * Hope Masike * Thomas Mapfumo * Jah Prayzah * Leonard Dembo == Viisegɔ Lɔgerɔ == == Le bisɛ == * Chimurenga * Ngororombe * Marimba (Zimbabwean) * Music of Africa * Music of Zimbabwe * Shona language * Shona people * Bantu language * Zimbabwe * List of Zimbabwean musicians == Digesegɔ/ Tepemeŋo == * Nonesuch Explorer Series 79703-2, Zimbabwe: ''The African Mbira: Music of the Shona People'' (2002). Liner notes by Robert Garfias (1971). * Nonesuch Explorer Series 79704 Zimbabwe: ''The Soul of Mbira: Traditions of the Shona People'' (1973). <small>Produced by Paul Berliner</small> * Musical instruments 2: (LP) Reeds (Mbira). (1972) The Music of Africa series. 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. Recorded by Hugh Tracey. Kaleidophone, KMA 2. * Mbira Music of Rhodesia, Performed by Abram Dumisani Maraire. (1972). Seattle: University of Washington Press, Ethnic Music Series. Garfias, R. (Ed.). 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. UWP-1001. <small>This disc features Maraire exclusively on Nyunga Nyunga mbira. A 12-page booklet by Maraire is included, describing the background, composition, and performance of nyunga-nyunga mbira music.</small> == Niŋa kaalegɔ == * * Tracey, Andrew. (1970). How to play the mbira (dza vadzimu). Roodepoort, Transvaal, South Africa: International Library of African Music. * Tracey, Hugh. (1961). The evolution of African music and its function in the present day. Johannesburg: Institute for the Study of Man in Africa. * Tracey, Hugh. (1969). The Mbira class of African Instruments in Rhodesia (1932). African Music Society Journal, 4:3, 78-95. == Yiŋa bɛɛna == * Zimbabwe Music Vibes Promoting Urban Culture * ZimFest Annual Zimbabwean Music Festival in North America * Zambuko Solomon Murungu's Shona Music Site * Mbira.org Erica Azim's site, based in Berkeley, CA * Dandemutande Shona Music site and mailing list {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Music of Africa |- !Sovereign states | * Algeria * Angola * Benin * Botswana * Burkina Faso * Burundi * Cameroon * Cape Verde * Central African Republic * Chad * Comoros * Democratic Republic of the Congo * Republic of the Congo * Djibouti * Egypt * Equatorial Guinea * Eritrea * Eswatini * Ethiopia * Gabon * The Gambia * Ghana * Guinea * Guinea-Bissau * Ivory Coast * Kenya * Lesotho * Liberia * Libya * Madagascar * Malawi * Mali * Mauritania * Mauritius * Morocco * Mozambique * Namibia * Niger * Nigeria * Rwanda * São Tomé and Príncipe * Senegal * Seychelles * Sierra Leone * Somalia * South Africa * South Sudan * Sudan * Tanzania * Togo * Tunisia * Uganda * Zambia * Zimbabwe |- !States with limited recognition | * Sahrawi Arab Democratic Republic * Somaliland |- !Dependencies and other territories | * Canary Islands / Ceuta / Melilla (Spain) * Madeira (Portugal) * Mayotte / Réunion (France) * Saint Helena / Ascension Island / Tristan da Cunha (United Kingdom) * Western Sahara |} [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] nx4h8l3iorcslsmz0m155bzddqe3s75 23116 23115 2026-05-16T23:19:12Z Akolpoka 244 Added references 23116 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Shona yuuma de la yuuma e de Shona nɛreba yuuma e boi Zimbabwe. Shona yuuma de la buuri la saŋa kayima yuuma kumesegɔ e boi Shona nɛreba e boi Zimbabwe, tiŋa la tinkatɛ kayima. Ka kɔ'ɔm lu' me kankaŋi la sɛɛsi puan yɛla, yɛa puan vom yɛla, la sɔlema soleŋo. Ba tari la Shona yuuma buuri zo'e zo'e ta pa'asɛ la mbira, yuuma, hosho la lusi ŋmi'a. Saŋa woo, yuum aŋa wa wan ta lagum me la wa'a, gee ti nɛreba zi'a bisera. Saŋa woo bana bayi' wa lagum pa'asɛ mɛ e boi yuuma-itegɔ puan gee ti bayi' la me kelum tara nimmu'urɛ/ tuulum e boi Shona yimpu'usegɔ tuuma puan.<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Citation_needed</ref> == Mbira == Yelezure lɔkɔ: Mbira '''Mbira la''' de la buuri  malema e boi Shona nɛreba zi'an ti zo'e zo'e ti ba ni tara dɛ'ɛna e boi ba buuri malema de'eno puan. Kaŋa e kɔ'ɔm dɛna Shona buuri lɔgevore. Ba kɔ'ɔm tara la mbira lɔgerɔ yima yima buuri buuri ta pa'asɛ la mbira dzavadzimu la mbira nyunga nyung. [[Image:Mbira dzavadzimu.jpg|thumb|An [[Mbira#Mbira dzavadzimu|Mbira dzavadzimu]]]] Mbira dzavadzimu Shona yuuma la de la sɛka ti ba kɔ'ɔm mina ka suŋa suŋa ti ka ze'ele bo mbira ("thumb pina") de'eŋo. Mina e tari/ e ŋmi'iri "kushaura" (ni gura mbira bɔba kayima) zo'e zo'e ni ita mɛ le yɛ'ɛsa dɛna bii niŋa daana e limesego, ni loe/gaŋɛ yuumsɛka ti ba mina bii mbira e naɛ/doli taaba ti ka dɔla la welesego yelesum duma la, ka ni kɔ'ɔm dɛna la yelebire bii bɛɛna fii ti ba gulesɛ sɛka ti ba nyaa yuuna dɔla la ba e iŋɛ sɛla la. Mina e ni tara bii e ŋmi'iri "kutsinira" ( mbira Buyi bɔberɛ) ŋmi'ira ti la dɔla la "kushaura" iŋɛ se'em e wan ta'am maalɛ gulesegɔ  tulese/ tagesɛ ti ka ta'am ana bii baŋɛ ti la de la mbira yuuma. "kutsinira" la bɔberɛ la saŋa kasɛka ni dɛna la buyina bii "kushaura", gee san dɔla la kushaura pooren gu'a buyina. Mbira ŋmi'ira la ni dɔla me la inkpemesego yuunyuuneba fii sɛba e ni ŋmi'ira hosho (sinyagerɛ) gee sakera dɔla la yuunsi'a ti yuunyuuna la, nimmu'urɛ paa bii sɛla e ba'am pakɛ, suŋera gee naara la  yuuma la kua. (Garfias 1971)<ref name=":0" /> == Ŋmi'a == Lusi ti ba ni tara pa'asera la wa'a la gee me ta'am kelum wan tara wa'ara wa'asi buuri buuri/ yima yima. === Mhande lusi === <nowiki/> 1. Shauro- ba tari e ita la limesego 2. Tsinhiro- ti ba tara sakera limesego ==== 4Dinhe lusi ==== 1. Mbito- ti ba ita niŋa limesego 2. Mitumba miviri- ti ba tara sakera limesego ===== Chokoto lusi ===== <nowiki/> (Buna de la zuto tuyi) 1. Chimudumbana- fii, ti ba tara kimesera 2. Chigubha- katɛ, ti ba tara sakera limesego == Hosho == [[Image:Hosho instrument.jpg|thumb|A pair of [[Hosho (instrument)|hosho]]]] Lɔkɔ yelezure: Hosho (de'eŋo Lɔkɔ) Saŋa woo ba ni tara la hosho dɔla la Shona yuuma la, bunfɔɔlega e foe- yese Maranka Wanɛ ti ba dikɛ hota biiri bii sɛla e wan damena ta'am ita voole ba san bigesera ka.<ref name=":0" /> == Daami Shona yuuma == Daami sa buuri Shona yuuma yuum de la mbira dzavadzimu ti ŋmi'ira zo'e zo'e yuum ni ŋmi'ira, hosho la ngoma lusi duma. Daami Shona yuuma la ba yuum ni ŋmi'ira ka mɛ e boi sia puan malema zi'an ti ba yi'ira ka ti bira. == Zina == Ba nyaa tee daami buuri Shona yuuma la kiŋɛ la zina wa de'eno lɔgerɔ dɛna bii nasaabugum kɔlɔ la gɔbega nu'o bɔba lusi buuri buuri, de'emdɛ'ɛneba magesɛ wuu Thomas Mapfumo, Stella Chiweshe, la Oliver Mtukudzi. Yuum ana wa kelum ta pa'asɛ mɛ la Chimurenga yɛla.<ref name=":0" /> == Shona yuuma e boi Gɔbega nu'o bɔba == Shona yuuma nyɛ yu'urɛ mɛ e boi Gɔbega nu'o bɔba gee hali e boi Zuɔ nu'o bɔba bii Japan. Ba zamesɛ Shona mbira mɛ e boi British la American yunivɛsiti e boi yuuma zamesegɔ weeleŋo puan. Gulesegɔ kelum yese me pa'alɛ ti ba viisɛ tuunɛ la mɛ. United states "solemitiŋa puan, Shona yuuma e de yuuma e yese e boi Colorado, California,  Pacific Saazuo la zuɔ nu'o bɔba la zi'isi asi'a e boi Argentina, zo'e zo'e yɛsera la yuunyuuneba la suŋerɛ ta pa'asɛ la Dumisani Maraire, Ephat Mujuru, Thomas Mapfumo la Erica Azim.<ref name=":0" /> {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Shona yuuma e boi marimba == Shona marimbas de la yuum sɛka ti yuunɛ la tara vo'osum siyopɔi gee ti ba maalɛ ka la F#s gee ka pa'asɛ. Ba boi la diyima la marimbas basɛba  dɔla la ba bɛa/nink kara la di vua e boi bɛa/nini duma la puan (ti ba ta'am iŋɛ ti voole bɔna). Ba tari la marimba buuri buuri bunaasi ti ba ŋmi'ira e boi bani puan, si yu'ura de la voole daa e boi tiŋa,  tiŋasuka voole daa, voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a. Voole daa e boi tiŋa la e tari ninkara la usega gee me le dɛna bungirega, suna ti ba tara dibesi bunwogero bii kara ŋmi'ira. Tiŋasuka voole daa e le tagelɛ si kara bii aŋa puan, sɛka e tari vo'osum bunii gana voole daa e boi tiŋa. Ka me kelum tara kua e zoni saazuo gee la dibesi kara bii wogero, amaa la kɔ'ɔm ka ba'am wɔgɛ bii karegɛ bii voole daa e boi tiŋa la. Voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a lagum tara la dibega ayima bii yiŋa ti ba tara ŋmi'ira ka. Voole daa e gani za'a nuurɛ zoni zɔ'ɔra la sugenuurɛ buyi, ti la zɔna saazuo zuna la voole nya'aŋa e gani za'a bunbila bii e boi tiŋa. Voole nya'aŋa e gani za'a e ŋmi'iri tilum bɔba, la voole daa e gani za'a ti la ita limesego. Voole daa e boi tiŋa latiŋasuka voole daa ŋmi'iri la zi'isi ayima la taaba, ita ti yuunɛ la vuurɛ yɛsa. Marimba yu'urɛ yese me e boi Zimbabwe sukuu duma pɔɔsin, la sukuu duma zo'e zo'e ti ba tara magesɛ wuu bani ayima. {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Yuunyuuneba == * Chartwell Dutiro * Chiwoniso Maraire * Chris Berry * Cosmas Magaya * Dumisani Maraire * Ephat Mujuru * Erica Azim * Forward Kwenda * Fabio Chivhanda * Herbert Schwamborn * James Chimombe * Oliver Mtukudzi * Stella Chiweshe * Tendayi Gahamadze * Hope Masike * Thomas Mapfumo * Jah Prayzah * Leonard Dembo == Viisegɔ Lɔgerɔ == == Le bisɛ == * Chimurenga * Ngororombe * Marimba (Zimbabwean) * Music of Africa * Music of Zimbabwe * Shona language * Shona people * Bantu language * Zimbabwe * List of Zimbabwean musicians == Digesegɔ/ Tepemeŋo == * Nonesuch Explorer Series 79703-2, Zimbabwe: ''The African Mbira: Music of the Shona People'' (2002). Liner notes by Robert Garfias (1971). * Nonesuch Explorer Series 79704 Zimbabwe: ''The Soul of Mbira: Traditions of the Shona People'' (1973). <small>Produced by Paul Berliner</small> * Musical instruments 2: (LP) Reeds (Mbira). (1972) The Music of Africa series. 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. Recorded by Hugh Tracey. Kaleidophone, KMA 2. * Mbira Music of Rhodesia, Performed by Abram Dumisani Maraire. (1972). Seattle: University of Washington Press, Ethnic Music Series. Garfias, R. (Ed.). 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. UWP-1001. <small>This disc features Maraire exclusively on Nyunga Nyunga mbira. A 12-page booklet by Maraire is included, describing the background, composition, and performance of nyunga-nyunga mbira music.</small> == Niŋa kaalegɔ == * * Tracey, Andrew. (1970). How to play the mbira (dza vadzimu). Roodepoort, Transvaal, South Africa: International Library of African Music. * Tracey, Hugh. (1961). The evolution of African music and its function in the present day. Johannesburg: Institute for the Study of Man in Africa. * Tracey, Hugh. (1969). The Mbira class of African Instruments in Rhodesia (1932). African Music Society Journal, 4:3, 78-95. == Yiŋa bɛɛna == * Zimbabwe Music Vibes Promoting Urban Culture * ZimFest Annual Zimbabwean Music Festival in North America * Zambuko Solomon Murungu's Shona Music Site * Mbira.org Erica Azim's site, based in Berkeley, CA * Dandemutande Shona Music site and mailing list {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Music of Africa |- !Sovereign states | * Algeria * Angola * Benin * Botswana * Burkina Faso * Burundi * Cameroon * Cape Verde * Central African Republic * Chad * Comoros * Democratic Republic of the Congo * Republic of the Congo * Djibouti * Egypt * Equatorial Guinea * Eritrea * Eswatini * Ethiopia * Gabon * The Gambia * Ghana * Guinea * Guinea-Bissau * Ivory Coast * Kenya * Lesotho * Liberia * Libya * Madagascar * Malawi * Mali * Mauritania * Mauritius * Morocco * Mozambique * Namibia * Niger * Nigeria * Rwanda * São Tomé and Príncipe * Senegal * Seychelles * Sierra Leone * Somalia * South Africa * South Sudan * Sudan * Tanzania * Togo * Tunisia * Uganda * Zambia * Zimbabwe |- !States with limited recognition | * Sahrawi Arab Democratic Republic * Somaliland |- !Dependencies and other territories | * Canary Islands / Ceuta / Melilla (Spain) * Madeira (Portugal) * Mayotte / Réunion (France) * Saint Helena / Ascension Island / Tristan da Cunha (United Kingdom) * Western Sahara |} [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] s4usg1mbhp0gsvnjhhibn12gqz7km93 23117 23116 2026-05-16T23:23:05Z Akolpoka 244 Demesego 23117 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Shona yuuma de la yuuma e de Shona nɛreba yuuma e boi Zimbabwe. Shona yuuma de la buuri la saŋa kayima yuuma kumesegɔ e boi Shona nɛreba e boi Zimbabwe, tiŋa la tinkatɛ kayima. Ka kɔ'ɔm lu' me kankaŋi la sɛɛsi puan yɛla, yɛa puan vom yɛla, la sɔlema soleŋo. Ba tari la Shona yuuma buuri zo'e zo'e ta pa'asɛ la mbira, yuuma, hosho la lusi ŋmi'a. Saŋa woo, yuum aŋa wa wan ta lagum me la wa'a, gee ti nɛreba zi'a bisera. Saŋa woo bana bayi' wa lagum pa'asɛ mɛ e boi yuuma-itegɔ puan gee ti bayi' la me kelum tara nimmu'urɛ/ tuulum e boi Shona yimpu'usegɔ tuuma puan.<ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Citation_needed</ref> == Mbira == Yelezure lɔkɔ: Mbira '''Mbira la''' de la buuri  malema e boi Shona nɛreba zi'an ti zo'e zo'e ti ba ni tara dɛ'ɛna e boi ba buuri malema de'eno puan. Kaŋa e kɔ'ɔm dɛna Shona buuri lɔgevore. Ba kɔ'ɔm tara la mbira lɔgerɔ yima yima buuri buuri ta pa'asɛ la mbira dzavadzimu la mbira nyunga nyung. [[Image:Mbira dzavadzimu.jpg|thumb|An [[Mbira#Mbira dzavadzimu|Mbira dzavadzimu]]]] Mbira dzavadzimu Shona yuuma la de la sɛka ti ba kɔ'ɔm mina ka suŋa suŋa ti ka ze'ele bo mbira ("thumb pina") de'eŋo. Mina e tari/ e ŋmi'iri "kushaura" (ni gura mbira bɔba kayima) zo'e zo'e ni ita mɛ le yɛ'ɛsa dɛna bii niŋa daana e limesego, ni loe/gaŋɛ yuumsɛka ti ba mina bii mbira e naɛ/doli taaba ti ka dɔla la welesego yelesum duma la, ka ni kɔ'ɔm dɛna la yelebire bii bɛɛna fii ti ba gulesɛ sɛka ti ba nyaa yuuna dɔla la ba e iŋɛ sɛla la. Mina e ni tara bii e ŋmi'iri "kutsinira" ( mbira Buyi bɔberɛ) ŋmi'ira ti la dɔla la "kushaura" iŋɛ se'em e wan ta'am maalɛ gulesegɔ  tulese/ tagesɛ ti ka ta'am ana bii baŋɛ ti la de la mbira yuuma. "kutsinira" la bɔberɛ la saŋa kasɛka ni dɛna la buyina bii "kushaura", gee san dɔla la kushaura pooren gu'a buyina. Mbira ŋmi'ira la ni dɔla me la inkpemesego yuunyuuneba fii sɛba e ni ŋmi'ira hosho (sinyagerɛ) gee sakera dɔla la yuunsi'a ti yuunyuuna la, nimmu'urɛ paa bii sɛla e ba'am pakɛ, suŋera gee naara la  yuuma la kua. (Garfias 1971)<ref name=":0" /> == Ŋmi'a == Lusi ti ba ni tara pa'asera la wa'a la gee me ta'am kelum wan tara wa'ara wa'asi buuri buuri/ yima yima. === Mhande lusi === <nowiki/> 1. Shauro- ba tari e ita la limesego 2. Tsinhiro- ti ba tara sakera limesego ==== 4Dinhe lusi ==== 1. Mbito- ti ba ita niŋa limesego 2. Mitumba miviri- ti ba tara sakera limesego ===== Chokoto lusi ===== <nowiki/> (Buna de la zuto tuyi) 1. Chimudumbana- fii, ti ba tara kimesera 2. Chigubha- katɛ, ti ba tara sakera limesego == Hosho == [[Image:Hosho instrument.jpg|thumb|A pair of [[Hosho (instrument)|hosho]]]] Lɔkɔ yelezure: Hosho (de'eŋo Lɔkɔ) Saŋa woo ba ni tara la hosho dɔla la Shona yuuma la, bunfɔɔlega e foe- yese Maranka Wanɛ ti ba dikɛ hota biiri bii sɛla e wan damena ta'am ita voole ba san bigesera ka.<ref name=":0" /> == Daami Shona yuuma == Daami sa buuri Shona yuuma yuum de la mbira dzavadzimu ti ŋmi'ira zo'e zo'e yuum ni ŋmi'ira, hosho la ngoma lusi duma. Daami Shona yuuma la ba yuum ni ŋmi'ira ka mɛ e boi sia puan malema zi'an ti ba yi'ira ka ti bira. == Zina == Ba nyaa tee daami buuri Shona yuuma la kiŋɛ la zina wa de'eno lɔgerɔ dɛna bii nasaabugum kɔlɔ la gɔbega nu'o bɔba lusi buuri buuri, de'emdɛ'ɛneba magesɛ wuu Thomas Mapfumo, Stella Chiweshe, la Oliver Mtukudzi. Yuum ana wa kelum ta pa'asɛ mɛ la Chimurenga yɛla.<ref name=":0" /> == Shona yuuma e boi Gɔbega nu'o bɔba == Shona yuuma nyɛ yu'urɛ mɛ e boi Gɔbega nu'o bɔba gee hali e boi Zuɔ nu'o bɔba bii Japan. Ba zamesɛ Shona mbira mɛ e boi British la American yunivɛsiti e boi yuuma zamesegɔ weeleŋo puan. Gulesegɔ kelum yese me pa'alɛ ti ba viisɛ tuunɛ la mɛ. United states "solemitiŋa puan, Shona yuuma e de yuuma e yese e boi Colorado, California,  Pacific Saazuo la zuɔ nu'o bɔba la zi'isi asi'a e boi Argentina, zo'e zo'e yɛsera la yuunyuuneba la suŋerɛ ta pa'asɛ la Dumisani Maraire, Ephat Mujuru, Thomas Mapfumo la Erica Azim.<ref name=":0" /> {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Shona yuuma e boi marimba == Shona marimbas de la yuum sɛka ti yuunɛ la tara vo'osum siyopɔi gee ti ba maalɛ ka la F#s gee ka pa'asɛ. Ba boi la diyima la marimbas basɛba  dɔla la ba bɛa/nink kara la di vua e boi bɛa/nini duma la puan (ti ba ta'am iŋɛ ti voole bɔna). Ba tari la marimba buuri buuri bunaasi ti ba ŋmi'ira e boi bani puan, si yu'ura de la voole daa e boi tiŋa,  tiŋasuka voole daa, voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a. Voole daa e boi tiŋa la e tari ninkara la usega gee me le dɛna bungirega, suna ti ba tara dibesi bunwogero bii kara ŋmi'ira. Tiŋasuka voole daa e le tagelɛ si kara bii aŋa puan, sɛka e tari vo'osum bunii gana voole daa e boi tiŋa. Ka me kelum tara kua e zoni saazuo gee la dibesi kara bii wogero, amaa la kɔ'ɔm ka ba'am wɔgɛ bii karegɛ bii voole daa e boi tiŋa la. Voole daa e gani za'a la voole nya'aŋa e gani za'a lagum tara la dibega ayima bii yiŋa ti ba tara ŋmi'ira ka. Voole daa e gani za'a nuurɛ zoni zɔ'ɔra la sugenuurɛ buyi, ti la zɔna saazuo zuna la voole nya'aŋa e gani za'a bunbila bii e boi tiŋa. Voole nya'aŋa e gani za'a e ŋmi'iri tilum bɔba, la voole daa e gani za'a ti la ita limesego. Voole daa e boi tiŋa latiŋasuka voole daa ŋmi'iri la zi'isi ayima la taaba, ita ti yuunɛ la vuurɛ yɛsa. Marimba yu'urɛ yese me e boi Zimbabwe sukuu duma pɔɔsin, la sukuu duma zo'e zo'e ti ba tara magesɛ wuu bani ayima. {| class="wikitable" | |This section '''needs expansion'''. You can help by adding missing information. ''(May 2008)'' |} == Yuunyuuneba == * Chartwell Dutiro * Chiwoniso Maraire * Chris Berry * Cosmas Magaya * Dumisani Maraire * Ephat Mujuru * Erica Azim * Forward Kwenda * Fabio Chivhanda * Herbert Schwamborn * James Chimombe * Oliver Mtukudzi * Stella Chiweshe * Tendayi Gahamadze * Hope Masike * Thomas Mapfumo * Jah Prayzah * Leonard Dembo == Le bisɛ == * Chimurenga * Ngororombe * Marimba (Zimbabwean) * Music of Africa * Music of Zimbabwe * Shona language * Shona people * Bantu language * Zimbabwe * List of Zimbabwean musicians == Digesegɔ/ Tepemeŋo == * Nonesuch Explorer Series 79703-2, Zimbabwe: ''The African Mbira: Music of the Shona People'' (2002). Liner notes by Robert Garfias (1971). * Nonesuch Explorer Series 79704 Zimbabwe: ''The Soul of Mbira: Traditions of the Shona People'' (1973). <small>Produced by Paul Berliner</small> * Musical instruments 2: (LP) Reeds (Mbira). (1972) The Music of Africa series. 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. Recorded by Hugh Tracey. Kaleidophone, KMA 2. * Mbira Music of Rhodesia, Performed by Abram Dumisani Maraire. (1972). Seattle: University of Washington Press, Ethnic Music Series. Garfias, R. (Ed.). 1 LP disc. 33<sup>1</sup>⁄<sub>3</sub> rpm. mono. 12 in. UWP-1001. <small>This disc features Maraire exclusively on Nyunga Nyunga mbira. A 12-page booklet by Maraire is included, describing the background, composition, and performance of nyunga-nyunga mbira music.</small> == Niŋa kaalegɔ == * * Tracey, Andrew. (1970). How to play the mbira (dza vadzimu). Roodepoort, Transvaal, South Africa: International Library of African Music. * Tracey, Hugh. (1961). The evolution of African music and its function in the present day. Johannesburg: Institute for the Study of Man in Africa. * Tracey, Hugh. (1969). The Mbira class of African Instruments in Rhodesia (1932). African Music Society Journal, 4:3, 78-95. == Yiŋa bɛɛna == * Zimbabwe Music Vibes Promoting Urban Culture * ZimFest Annual Zimbabwean Music Festival in North America * Zambuko Solomon Murungu's Shona Music Site * Mbira.org Erica Azim's site, based in Berkeley, CA * Dandemutande Shona Music site and mailing list {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Music of Africa |- !Sovereign states | * Algeria * Angola * Benin * Botswana * Burkina Faso * Burundi * Cameroon * Cape Verde * Central African Republic * Chad * Comoros * Democratic Republic of the Congo * Republic of the Congo * Djibouti * Egypt * Equatorial Guinea * Eritrea * Eswatini * Ethiopia * Gabon * The Gambia * Ghana * Guinea * Guinea-Bissau * Ivory Coast * Kenya * Lesotho * Liberia * Libya * Madagascar * Malawi * Mali * Mauritania * Mauritius * Morocco * Mozambique * Namibia * Niger * Nigeria * Rwanda * São Tomé and Príncipe * Senegal * Seychelles * Sierra Leone * Somalia * South Africa * South Sudan * Sudan * Tanzania * Togo * Tunisia * Uganda * Zambia * Zimbabwe |- !States with limited recognition | * Sahrawi Arab Democratic Republic * Somaliland |- !Dependencies and other territories | * Canary Islands / Ceuta / Melilla (Spain) * Madeira (Portugal) * Mayotte / Réunion (France) * Saint Helena / Ascension Island / Tristan da Cunha (United Kingdom) * Western Sahara |} == Viisegɔ Lɔgerɔ == [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] gh45k7qcefmzvdwv5rp9gmv7312jc4p Nana Acheampong 0 3473 23118 23099 2026-05-17T05:35:20Z Ayimbila90 28 Added reference 23118 wikitext text/x-wiki Ernest “Owoahene’’ Nana Acheampong, gee mɛ kelum dɛna Nana Acheampong, de la Gaana wa. A kelum dɛna Lumba sɔɔ ayima se’em N de Burger yuunyuuna bɔna Gaana so’olum wa puan (Ayima mɛ de la Charles Kojo Fosu, gee mɛ kelum dɛna Daddy Lumba)<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-finally-details-how-he-met-Daddy-Lumba-778147</ref><ref name=":0">http://www.goethe.de/ins/gh/en/acc/kul/mag/mus/bhi/mus/2770744.html</ref> Nana Acheampong gee ti ba kelum mina e ti a dɛna “Champion Lover boy” ti ba dɔgɛ Ernest Nana Acheampong Abuakwa, Ashanti tiŋa (Region), Gaana nɛreba.Vom sumu.A in-kpeŋeri yuuma 1982 Nana Cheampong yu’urɛ deyima de la “Champoion Lover voya”. Abuakwa nɛreba naɛ la Kumasi Technical Institute, sukuu, sukuu kɔnsɛba n ba’asɛ la tari la yuuma mi’ilum ti la zo’e gagi yuum-potã 30.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=392</ref><ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-invites-Nana-Addo-to-Mega-Concert-365762</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150703052408/http://tv3network.com/all-news/entertainment/entertainment-news/highlife-legend-nana-acheampong-calls-on-nana-akufo-addo.html</ref><ref name=":0" /> Gyakie se’em de Gaana wa yuunyuuna la sɔ N bala<ref>https://www.graphic.com.gh/entertainment/showbiz-news/no-pressure-to-maintain-my-dad-s-legacy-gyakie.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/gyakie-ghana-music-interview/</ref> ==== A pɔsegs vom yɛla ==== Ba yuum dɔgɛ Acheampong la Abuakwa N boi Ashanti (Region) tiŋa puan, Gaana so’olom wa.<ref>https://web.archive.org/web/20150501181811/http://people.peacefmonline.com/pages/musicians/nana_acheampong/</ref> A yuum kiŋɛ a sukuu la “Kumasi Technical Institute” sukuu la puan. ==== A tuuma ==== A pɔsega sukuu puan, iŋa yuum de sukuu la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la nɛŋa daana. A yuum ze’ele belam kiŋɛ la Geemany 1980 yuuma la puan. Iŋa yuum ŋmɛ’ɛri tɔgum bunŋmɛ’ɛla la. A yuum nyaa naam la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la 1987 yuuni la, belam la pooren ti iŋa la Daddy Lumba yuum naɛ taaba 1989 yuuni la puan. Ba yia la ba’asigu yuuma (Album) ti ba dike dĩile peelumi de la, Yɛɛyɛ Aka Akwantuo Mu, sansɛka ti ba ta yelege ti ba ɛ Solo tuuma la.Acheampong n sɔi Owoahene “studio”, N boi Suame, Kumasi, zi’an ti a yuum iŋɛ pooren rikoodin duma la, gee mi yuum dɛna a miŋa Executive producer bo Owoahene yuuma. A yuuma de la "Abu aka mesim", "Casanova", "Kata w'ani te", "Deobrenodi", "Nipa", "Se eye wode", "Obibini mu obibini", "Ever ready", "Odo yarea", "Meko odo nkyen", "I go die 4 u", "Mansusu saa", "Ako me square","My rub a dub girl", "Brebre Obaahemaa", la "Wo wone hwan". Nana Acheampong's "Naanka ɛbɛyɛ dɛn" tari “record album” koosegu zi’a mɛ Gaana so’olum wa. ====== A mɛŋa vom yɛla ====== Gaana wa afrobeat/afro Gyakie yuunyuuna wa sɔ de la Acheampong. == Viisegɔ Lɔgerɔ == sc8gs7u0gif9mnt79dyzeam6pf61exh 23119 23118 2026-05-17T05:36:26Z Ayimbila90 28 Added reference 23119 wikitext text/x-wiki Ernest “Owoahene’’ Nana Acheampong, gee mɛ kelum dɛna Nana Acheampong, de la Gaana wa. A kelum dɛna Lumba sɔɔ ayima se’em N de Burger yuunyuuna bɔna Gaana so’olum wa puan (Ayima mɛ de la Charles Kojo Fosu, gee mɛ kelum dɛna Daddy Lumba)<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-finally-details-how-he-met-Daddy-Lumba-778147</ref><ref name=":0">http://www.goethe.de/ins/gh/en/acc/kul/mag/mus/bhi/mus/2770744.html</ref> Nana Acheampong gee ti ba kelum mina e ti a dɛna “Champion Lover boy” ti ba dɔgɛ Ernest Nana Acheampong Abuakwa, Ashanti tiŋa (Region), Gaana nɛreba.Vom sumu.A in-kpeŋeri yuuma 1982 Nana Cheampong yu’urɛ deyima de la “Champoion Lover voya”. Abuakwa nɛreba naɛ la Kumasi Technical Institute, sukuu, sukuu kɔnsɛba n ba’asɛ la tari la yuuma mi’ilum ti la zo’e gagi yuum-potã 30.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=392</ref><ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-invites-Nana-Addo-to-Mega-Concert-365762</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150703052408/http://tv3network.com/all-news/entertainment/entertainment-news/highlife-legend-nana-acheampong-calls-on-nana-akufo-addo.html</ref><ref name=":0" /> Gyakie se’em de Gaana wa yuunyuuna la sɔ N bala<ref>https://www.graphic.com.gh/entertainment/showbiz-news/no-pressure-to-maintain-my-dad-s-legacy-gyakie.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/gyakie-ghana-music-interview/</ref> ==== A pɔsegs vom yɛla ==== Ba yuum dɔgɛ Acheampong la Abuakwa N boi Ashanti (Region) tiŋa puan, Gaana so’olom wa.<ref>https://web.archive.org/web/20150501181811/http://people.peacefmonline.com/pages/musicians/nana_acheampong/</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20150531015420/http://www.africanewshub.com/news/43352-nana-acheampong-biography</ref>A yuum kiŋɛ a sukuu la “Kumasi Technical Institute” sukuu la puan. ==== A tuuma ==== A pɔsega sukuu puan, iŋa yuum de sukuu la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la nɛŋa daana. A yuum ze’ele belam kiŋɛ la Geemany 1980 yuuma la puan. Iŋa yuum ŋmɛ’ɛri tɔgum bunŋmɛ’ɛla la. A yuum nyaa naam la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la 1987 yuuni la, belam la pooren ti iŋa la Daddy Lumba yuum naɛ taaba 1989 yuuni la puan. Ba yia la ba’asigu yuuma (Album) ti ba dike dĩile peelumi de la, Yɛɛyɛ Aka Akwantuo Mu, sansɛka ti ba ta yelege ti ba ɛ Solo tuuma la.Acheampong n sɔi Owoahene “studio”, N boi Suame, Kumasi, zi’an ti a yuum iŋɛ pooren rikoodin duma la, gee mi yuum dɛna a miŋa Executive producer bo Owoahene yuuma. A yuuma de la "Abu aka mesim", "Casanova", "Kata w'ani te", "Deobrenodi", "Nipa", "Se eye wode", "Obibini mu obibini", "Ever ready", "Odo yarea", "Meko odo nkyen", "I go die 4 u", "Mansusu saa", "Ako me square","My rub a dub girl", "Brebre Obaahemaa", la "Wo wone hwan". Nana Acheampong's "Naanka ɛbɛyɛ dɛn" tari “record album” koosegu zi’a mɛ Gaana so’olum wa. ====== A mɛŋa vom yɛla ====== Gaana wa afrobeat/afro Gyakie yuunyuuna wa sɔ de la Acheampong. == Viisegɔ Lɔgerɔ == bmzeajkhb6dkrxqldkapi89lqt6143e 23120 23119 2026-05-17T05:38:26Z Ayimbila90 28 Added reference 23120 wikitext text/x-wiki Ernest “Owoahene’’ Nana Acheampong, gee mɛ kelum dɛna Nana Acheampong, de la Gaana wa. A kelum dɛna Lumba sɔɔ ayima se’em N de Burger yuunyuuna bɔna Gaana so’olum wa puan (Ayima mɛ de la Charles Kojo Fosu, gee mɛ kelum dɛna Daddy Lumba)<ref name=":1">https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-finally-details-how-he-met-Daddy-Lumba-778147</ref><ref name=":0">http://www.goethe.de/ins/gh/en/acc/kul/mag/mus/bhi/mus/2770744.html</ref> Nana Acheampong gee ti ba kelum mina e ti a dɛna “Champion Lover boy” ti ba dɔgɛ Ernest Nana Acheampong Abuakwa, Ashanti tiŋa (Region), Gaana nɛreba.Vom sumu.A in-kpeŋeri yuuma 1982 Nana Cheampong yu’urɛ deyima de la “Champoion Lover voya”. Abuakwa nɛreba naɛ la Kumasi Technical Institute, sukuu, sukuu kɔnsɛba n ba’asɛ la tari la yuuma mi’ilum ti la zo’e gagi yuum-potã 30.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=392</ref><ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-invites-Nana-Addo-to-Mega-Concert-365762</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150703052408/http://tv3network.com/all-news/entertainment/entertainment-news/highlife-legend-nana-acheampong-calls-on-nana-akufo-addo.html</ref><ref name=":0" /> Gyakie se’em de Gaana wa yuunyuuna la sɔ N bala<ref>https://www.graphic.com.gh/entertainment/showbiz-news/no-pressure-to-maintain-my-dad-s-legacy-gyakie.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/gyakie-ghana-music-interview/</ref> ==== A pɔsegs vom yɛla ==== Ba yuum dɔgɛ Acheampong la Abuakwa N boi Ashanti (Region) tiŋa puan, Gaana so’olom wa.<ref>https://web.archive.org/web/20150501181811/http://people.peacefmonline.com/pages/musicians/nana_acheampong/</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20150531015420/http://www.africanewshub.com/news/43352-nana-acheampong-biography</ref> A yuum kiŋɛ a sukuu la “Kumasi Technical Institute” sukuu la puan. ==== A tuuma ==== A pɔsega sukuu puan, iŋa yuum de sukuu la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la nɛŋa daana. A yuum ze’ele belam kiŋɛ la Geemany 1980 yuuma la puan. Iŋa yuum ŋmɛ’ɛri tɔgum bunŋmɛ’ɛla la. A yuum nyaa naam la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la 1987 yuuni la, belam la pooren ti iŋa la Daddy Lumba yuum naɛ taaba 1989 yuuni la puan.<ref name=":1" /> Ba yia la ba’asigu yuuma (Album) ti ba dike dĩile peelumi de la, Yɛɛyɛ Aka Akwantuo Mu, sansɛka ti ba ta yelege ti ba ɛ Solo tuuma la.Acheampong n sɔi Owoahene “studio”, N boi Suame, Kumasi, zi’an ti a yuum iŋɛ pooren rikoodin duma la, gee mi yuum dɛna a miŋa Executive producer bo Owoahene yuuma. A yuuma de la "Abu aka mesim", "Casanova", "Kata w'ani te", "Deobrenodi", "Nipa", "Se eye wode", "Obibini mu obibini", "Ever ready", "Odo yarea", "Meko odo nkyen", "I go die 4 u", "Mansusu saa", "Ako me square","My rub a dub girl", "Brebre Obaahemaa", la "Wo wone hwan". Nana Acheampong's "Naanka ɛbɛyɛ dɛn" tari “record album” koosegu zi’a mɛ Gaana so’olum wa. ====== A mɛŋa vom yɛla ====== Gaana wa afrobeat/afro Gyakie yuunyuuna wa sɔ de la Acheampong. == Viisegɔ Lɔgerɔ == i11w9c3xfu2luwj8bu9tk9wpzjecd5p 23121 23120 2026-05-17T05:40:04Z Ayimbila90 28 Added reference 23121 wikitext text/x-wiki Ernest “Owoahene’’ Nana Acheampong, gee mɛ kelum dɛna Nana Acheampong, de la Gaana wa. A kelum dɛna Lumba sɔɔ ayima se’em N de Burger yuunyuuna bɔna Gaana so’olum wa puan (Ayima mɛ de la Charles Kojo Fosu, gee mɛ kelum dɛna Daddy Lumba)<ref name=":1">https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-finally-details-how-he-met-Daddy-Lumba-778147</ref><ref name=":0">http://www.goethe.de/ins/gh/en/acc/kul/mag/mus/bhi/mus/2770744.html</ref> Nana Acheampong gee ti ba kelum mina e ti a dɛna “Champion Lover boy” ti ba dɔgɛ Ernest Nana Acheampong Abuakwa, Ashanti tiŋa (Region), Gaana nɛreba.Vom sumu.A in-kpeŋeri yuuma 1982 Nana Cheampong yu’urɛ deyima de la “Champoion Lover voya”. Abuakwa nɛreba naɛ la Kumasi Technical Institute, sukuu, sukuu kɔnsɛba n ba’asɛ la tari la yuuma mi’ilum ti la zo’e gagi yuum-potã 30.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=392</ref><ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-invites-Nana-Addo-to-Mega-Concert-365762</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150703052408/http://tv3network.com/all-news/entertainment/entertainment-news/highlife-legend-nana-acheampong-calls-on-nana-akufo-addo.html</ref><ref name=":0" /> Gyakie se’em de Gaana wa yuunyuuna la sɔ N bala<ref>https://www.graphic.com.gh/entertainment/showbiz-news/no-pressure-to-maintain-my-dad-s-legacy-gyakie.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/gyakie-ghana-music-interview/</ref> ==== A pɔsegs vom yɛla ==== Ba yuum dɔgɛ Acheampong la Abuakwa N boi Ashanti (Region) tiŋa puan, Gaana so’olom wa.<ref>https://web.archive.org/web/20150501181811/http://people.peacefmonline.com/pages/musicians/nana_acheampong/</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20150531015420/http://www.africanewshub.com/news/43352-nana-acheampong-biography</ref> A yuum kiŋɛ a sukuu la “Kumasi Technical Institute” sukuu la puan. ==== A tuuma ==== A pɔsega sukuu puan, iŋa yuum de sukuu la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la nɛŋa daana. A yuum ze’ele belam kiŋɛ la Geemany 1980 yuuma la puan. Iŋa yuum ŋmɛ’ɛri tɔgum bunŋmɛ’ɛla la. A yuum nyaa naam la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la 1987 yuuni la, belam la pooren ti iŋa la Daddy Lumba yuum naɛ taaba 1989 yuuni la puan.<ref name=":1" /> Ba yia la ba’asigu yuuma (Album) ti ba dike dĩile peelumi de la, Yɛɛyɛ Aka Akwantuo Mu, sansɛka ti ba ta yelege ti ba ɛ Solo tuuma la.Acheampong n sɔi Owoahene “studio”, N boi Suame, Kumasi, zi’an ti a yuum iŋɛ pooren rikoodin duma la, gee mi yuum dɛna a miŋa Executive producer bo Owoahene yuuma. A yuuma de la "Abu aka mesim", "Casanova", "Kata w'ani te", "Deobrenodi", "Nipa", "Se eye wode", "Obibini mu obibini", "Ever ready", "Odo yarea", "Meko odo nkyen", "I go die 4 u", "Mansusu saa", "Ako me square","My rub a dub girl", "Brebre Obaahemaa", la "Wo wone hwan". Nana Acheampong's "Naanka ɛbɛyɛ dɛn" tari “record album” koosegu zi’a mɛ Gaana so’olum wa. ====== A mɛŋa vom yɛla ====== Gaana wa afrobeat/afro Gyakie yuunyuuna wa sɔ de la Acheampong.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Ekow_Barnes</ref> == Viisegɔ Lɔgerɔ == elye5t6rdxskh3hoqxrbyd1hlhiga8h 23122 23121 2026-05-17T05:41:52Z Ayimbila90 28 Added reference 23122 wikitext text/x-wiki Ernest “Owoahene’’ Nana Acheampong, gee mɛ kelum dɛna Nana Acheampong, de la Gaana wa. A kelum dɛna Lumba sɔɔ ayima se’em N de Burger yuunyuuna bɔna Gaana so’olum wa puan (Ayima mɛ de la Charles Kojo Fosu, gee mɛ kelum dɛna Daddy Lumba)<ref name=":1">https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-finally-details-how-he-met-Daddy-Lumba-778147</ref><ref name=":0">http://www.goethe.de/ins/gh/en/acc/kul/mag/mus/bhi/mus/2770744.html</ref> Nana Acheampong gee ti ba kelum mina e ti a dɛna “Champion Lover boy” ti ba dɔgɛ Ernest Nana Acheampong Abuakwa, Ashanti tiŋa (Region), Gaana nɛreba.Vom sumu.A in-kpeŋeri yuuma 1982 Nana Cheampong yu’urɛ deyima de la “Champoion Lover voya”. Abuakwa nɛreba naɛ la Kumasi Technical Institute, sukuu, sukuu kɔnsɛba n ba’asɛ la tari la yuuma mi’ilum ti la zo’e gagi yuum-potã 30.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=392</ref><ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-invites-Nana-Addo-to-Mega-Concert-365762</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150703052408/http://tv3network.com/all-news/entertainment/entertainment-news/highlife-legend-nana-acheampong-calls-on-nana-akufo-addo.html</ref><ref name=":0" /> Gyakie se’em de Gaana wa yuunyuuna la sɔ N bala<ref name=":2">https://www.graphic.com.gh/entertainment/showbiz-news/no-pressure-to-maintain-my-dad-s-legacy-gyakie.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/gyakie-ghana-music-interview/</ref> ==== A pɔsegs vom yɛla ==== Ba yuum dɔgɛ Acheampong la Abuakwa N boi Ashanti (Region) tiŋa puan, Gaana so’olom wa.<ref>https://web.archive.org/web/20150501181811/http://people.peacefmonline.com/pages/musicians/nana_acheampong/</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20150531015420/http://www.africanewshub.com/news/43352-nana-acheampong-biography</ref> A yuum kiŋɛ a sukuu la “Kumasi Technical Institute” sukuu la puan. ==== A tuuma ==== A pɔsega sukuu puan, iŋa yuum de sukuu la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la nɛŋa daana. A yuum ze’ele belam kiŋɛ la Geemany 1980 yuuma la puan. Iŋa yuum ŋmɛ’ɛri tɔgum bunŋmɛ’ɛla la. A yuum nyaa naam la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la 1987 yuuni la, belam la pooren ti iŋa la Daddy Lumba yuum naɛ taaba 1989 yuuni la puan.<ref name=":1" /> Ba yia la ba’asigu yuuma (Album) ti ba dike dĩile peelumi de la, Yɛɛyɛ Aka Akwantuo Mu, sansɛka ti ba ta yelege ti ba ɛ Solo tuuma la.Acheampong n sɔi Owoahene “studio”, N boi Suame, Kumasi, zi’an ti a yuum iŋɛ pooren rikoodin duma la, gee mi yuum dɛna a miŋa Executive producer bo Owoahene yuuma. A yuuma de la "Abu aka mesim", "Casanova", "Kata w'ani te", "Deobrenodi", "Nipa", "Se eye wode", "Obibini mu obibini", "Ever ready", "Odo yarea", "Meko odo nkyen", "I go die 4 u", "Mansusu saa", "Ako me square","My rub a dub girl", "Brebre Obaahemaa", la "Wo wone hwan". Nana Acheampong's "Naanka ɛbɛyɛ dɛn" tari “record album” koosegu zi’a mɛ Gaana so’olum wa. ====== A mɛŋa vom yɛla ====== Gaana wa afrobeat/afro Gyakie yuunyuuna wa sɔ de la Acheampong.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Ekow_Barnes</ref><ref name=":2" /> == Viisegɔ Lɔgerɔ == 7bgfpocdir628y479ht00pjkjnnyxdj 23123 23122 2026-05-17T05:43:21Z Ayimbila90 28 Added reference 23123 wikitext text/x-wiki Ernest “Owoahene’’ Nana Acheampong, gee mɛ kelum dɛna Nana Acheampong, de la Gaana wa. A kelum dɛna Lumba sɔɔ ayima se’em N de Burger yuunyuuna bɔna Gaana so’olum wa puan (Ayima mɛ de la Charles Kojo Fosu, gee mɛ kelum dɛna Daddy Lumba)<ref name=":1">https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-finally-details-how-he-met-Daddy-Lumba-778147</ref><ref name=":0">http://www.goethe.de/ins/gh/en/acc/kul/mag/mus/bhi/mus/2770744.html</ref> Nana Acheampong gee ti ba kelum mina e ti a dɛna “Champion Lover boy” ti ba dɔgɛ Ernest Nana Acheampong Abuakwa, Ashanti tiŋa (Region), Gaana nɛreba.Vom sumu.A in-kpeŋeri yuuma 1982 Nana Cheampong yu’urɛ deyima de la “Champoion Lover voya”. Abuakwa nɛreba naɛ la Kumasi Technical Institute, sukuu, sukuu kɔnsɛba n ba’asɛ la tari la yuuma mi’ilum ti la zo’e gagi yuum-potã 30.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=392</ref><ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-invites-Nana-Addo-to-Mega-Concert-365762</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150703052408/http://tv3network.com/all-news/entertainment/entertainment-news/highlife-legend-nana-acheampong-calls-on-nana-akufo-addo.html</ref><ref name=":0" /> Gyakie se’em de Gaana wa yuunyuuna la sɔ N bala<ref name=":2">https://www.graphic.com.gh/entertainment/showbiz-news/no-pressure-to-maintain-my-dad-s-legacy-gyakie.html</ref><ref>https://www.okayafrica.com/gyakie-ghana-music-interview/</ref> ==== A pɔsegs vom yɛla ==== Ba yuum dɔgɛ Acheampong la Abuakwa N boi Ashanti (Region) tiŋa puan, Gaana so’olom wa.<ref>https://web.archive.org/web/20150501181811/http://people.peacefmonline.com/pages/musicians/nana_acheampong/</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20150531015420/http://www.africanewshub.com/news/43352-nana-acheampong-biography</ref> A yuum kiŋɛ a sukuu la “Kumasi Technical Institute” sukuu la puan. ==== A tuuma ==== A pɔsega sukuu puan, iŋa yuum de sukuu la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la nɛŋa daana. A yuum ze’ele belam kiŋɛ la Geemany 1980 yuuma la puan. Iŋa yuum ŋmɛ’ɛri tɔgum bunŋmɛ’ɛla la. A yuum nyaa naam la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la 1987 yuuni la, belam la pooren ti iŋa la Daddy Lumba yuum naɛ taaba 1989 yuuni la puan.<ref name=":1" /> Ba yia la ba’asigu yuuma (Album) ti ba dike dĩile peelumi de la, Yɛɛyɛ Aka Akwantuo Mu, sansɛka ti ba ta yelege ti ba ɛ Solo tuuma la.Acheampong n sɔi Owoahene “studio”, N boi Suame, Kumasi, zi’an ti a yuum iŋɛ pooren rikoodin duma la, gee mi yuum dɛna a miŋa Executive producer bo Owoahene yuuma. A yuuma de la "Abu aka mesim", "Casanova", "Kata w'ani te", "Deobrenodi", "Nipa", "Se eye wode", "Obibini mu obibini", "Ever ready", "Odo yarea", "Meko odo nkyen", "I go die 4 u", "Mansusu saa", "Ako me square","My rub a dub girl", "Brebre Obaahemaa", la "Wo wone hwan". Nana Acheampong's "Naanka ɛbɛyɛ dɛn" tari “record album” koosegu zi’a mɛ Gaana so’olum wa. ====== A mɛŋa vom yɛla ====== Gaana wa afrobeat/afro Gyakie yuunyuuna wa sɔ de la Acheampong.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Ekow_Barnes</ref><ref name=":2" /><ref>https://www.myjoyonline.com/i-want-to-fill-the-biggest-auditorium-gyakie-shares-her-dreams/</ref> == Viisegɔ Lɔgerɔ == s11tlx9kbnujg5kuwj5liyq2zk7pm8t 23124 23123 2026-05-17T05:45:08Z Ayimbila90 28 Added reference 23124 wikitext text/x-wiki Ernest “Owoahene’’ Nana Acheampong, gee mɛ kelum dɛna Nana Acheampong, de la Gaana wa. A kelum dɛna Lumba sɔɔ ayima se’em N de Burger yuunyuuna bɔna Gaana so’olum wa puan (Ayima mɛ de la Charles Kojo Fosu, gee mɛ kelum dɛna Daddy Lumba)<ref name=":1">https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-finally-details-how-he-met-Daddy-Lumba-778147</ref><ref name=":0">http://www.goethe.de/ins/gh/en/acc/kul/mag/mus/bhi/mus/2770744.html</ref> Nana Acheampong gee ti ba kelum mina e ti a dɛna “Champion Lover boy” ti ba dɔgɛ Ernest Nana Acheampong Abuakwa, Ashanti tiŋa (Region), Gaana nɛreba.Vom sumu.A in-kpeŋeri yuuma 1982 Nana Cheampong yu’urɛ deyima de la “Champoion Lover voya”. Abuakwa nɛreba naɛ la Kumasi Technical Institute, sukuu, sukuu kɔnsɛba n ba’asɛ la tari la yuuma mi’ilum ti la zo’e gagi yuum-potã 30.<ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/people/person.php?ID=392</ref><ref>http://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/Nana-Acheampong-invites-Nana-Addo-to-Mega-Concert-365762</ref><ref>https://web.archive.org/web/20150703052408/http://tv3network.com/all-news/entertainment/entertainment-news/highlife-legend-nana-acheampong-calls-on-nana-akufo-addo.html</ref><ref name=":0" /> Gyakie se’em de Gaana wa yuunyuuna la sɔ N bala<ref name=":2">https://www.graphic.com.gh/entertainment/showbiz-news/no-pressure-to-maintain-my-dad-s-legacy-gyakie.html</ref><ref name=":3">https://www.okayafrica.com/gyakie-ghana-music-interview/</ref> ==== A pɔsegs vom yɛla ==== Ba yuum dɔgɛ Acheampong la Abuakwa N boi Ashanti (Region) tiŋa puan, Gaana so’olom wa.<ref>https://web.archive.org/web/20150501181811/http://people.peacefmonline.com/pages/musicians/nana_acheampong/</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20150531015420/http://www.africanewshub.com/news/43352-nana-acheampong-biography</ref> A yuum kiŋɛ a sukuu la “Kumasi Technical Institute” sukuu la puan. ==== A tuuma ==== A pɔsega sukuu puan, iŋa yuum de sukuu la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la nɛŋa daana. A yuum ze’ele belam kiŋɛ la Geemany 1980 yuuma la puan. Iŋa yuum ŋmɛ’ɛri tɔgum bunŋmɛ’ɛla la. A yuum nyaa naam la kinka’asi ŋmɛ’a Tigere la 1987 yuuni la, belam la pooren ti iŋa la Daddy Lumba yuum naɛ taaba 1989 yuuni la puan.<ref name=":1" /> Ba yia la ba’asigu yuuma (Album) ti ba dike dĩile peelumi de la, Yɛɛyɛ Aka Akwantuo Mu, sansɛka ti ba ta yelege ti ba ɛ Solo tuuma la.Acheampong n sɔi Owoahene “studio”, N boi Suame, Kumasi, zi’an ti a yuum iŋɛ pooren rikoodin duma la, gee mi yuum dɛna a miŋa Executive producer bo Owoahene yuuma. A yuuma de la "Abu aka mesim", "Casanova", "Kata w'ani te", "Deobrenodi", "Nipa", "Se eye wode", "Obibini mu obibini", "Ever ready", "Odo yarea", "Meko odo nkyen", "I go die 4 u", "Mansusu saa", "Ako me square","My rub a dub girl", "Brebre Obaahemaa", la "Wo wone hwan". Nana Acheampong's "Naanka ɛbɛyɛ dɛn" tari “record album” koosegu zi’a mɛ Gaana so’olum wa. ====== A mɛŋa vom yɛla ====== Gaana wa afrobeat/afro Gyakie yuunyuuna wa sɔ de la Acheampong.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Ekow_Barnes</ref><ref name=":2" /><ref>https://www.myjoyonline.com/i-want-to-fill-the-biggest-auditorium-gyakie-shares-her-dreams/</ref><ref name=":3" /> == Viisegɔ Lɔgerɔ == h7dx6xhibbx5u1dz53p3db5jgrbe3pe Burger-highlife 0 3474 23111 23110 2026-05-16T19:29:33Z Akolpoka 244 Added reference 23111 wikitext text/x-wiki {{Databox}} {| class="wikitable" | |The '''neutrality of this article is disputed'''. Relevant discussion may be found on the talk page. Please do not remove this message until conditions to do so are met. ''(March 2024) (<small>Learn how and when to remove this message</small>)'' |} Burger -Highlife de la yuum sɛka e yuum pugum yese ze'ele 1900s sa na ti ba ni dikɛ buuri malema yuuma ta naɛ la kɔlɔ bii de'eno lɔgerɔ asi'a ti la ana suŋa la aŋa boi me la ka to'ore la Gaana duma sɛba e wa'am bii e yese kiŋɛ Germany. Ba yɛrum dikɛ ka ti ka dɛna la German yuuma aŋa. 1980s bɔba sa, "reggae"yuuma ti ba yuum mina e boi tingɔŋɔ wa Zuo za'a waabi gee me yuum tara/zala me la ka e niɛ zo'e bo buuri asi'a yuuma zi'isi si'a ti si wa'a yuum kɔ'ɔm dɛna naana la ka. Highlife yuuma, saŋa woo ni dɔla bii naara me la reggae, nyaa ni nyɛta bisera zo'e zo'e e boi Europe la North America san kaŋa wa puan. 1970s saŋa la pooren/e tole sa la, Gaana tiŋa duma zo'e zo'e yuum boi mɛ bii Seidu Mohammed e ta bɔna tiŋa kayima sa e dagi Gaana tiŋa. Tiŋa kayima e yuum ve'e Gaana duma yuum de la Germany, la tinsi zo'e zo'e yuum ta iŋɛ tinsi e boi Berlin, Düsseldorf, la Hamburg ti ka dɛna ba yire ayima (Buyi puan). Ba yuum dɔgɛ Burger-Highlife mɛ sansɛka ti Gaana duma yuunyuuneba e boi Germany yuum ta pɔsɛ suŋera la German tiŋa yuunyuuneba la yuun-iteba. Ba yuum dikɛ yuuma la lagum bii gaam la taaba, ze'ele highlife, disco la funk yuuma. Maalegɔ dina wa ti ba nyaŋɛ ta'am dikɛ buuri yima yima ta'am lagesɛ puti'ira, yele-irɛ la kumesegɔ e boi tinsi yima yima la buuri yima yima ti ba ta'am nyaŋɛ dikɛ ba ŋwɔsum la ba aŋa lagum taaba ta'am tum tuunɛ la ti ka doose taaba suŋa suŋa. Nɛreba e ze'ele buuri yima yima lagum taaba, bo taaba puti'ira, puti'ira la tiregere, la ba san yeti ba iŋɛ bala, ba maalɛ la sɛla saanɛ gee ti ka tara nimpiilum se'em ti ka kɔ'ɔm tara nyɛlum bilam bilam la ti fu kan malum tam ka yele e boi Gaana la Gaana tiŋa duma la tinsi asi'a e boi tingɔŋɔ wa zuo. Nɛresaasi e naɛ taaba lagum ba puti'ira la taaba gee kelum vɔna vom yimɔ la taaba. Nɛresɛba e pɔsɛ iŋɛ Burger Highlife de la George Darko,<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/BREAKING-Highlife-legend-George-Darko-is-dead-1922262</ref> Lee Dodou, Lumba Brothers, Rex Gyamfi la Charles Amoah. == Viisegɔ Lɔgerɔ == == Yiŋa viisegɔ lɔgerɔ (External links) == * Burger-Highlife webproject of the Goethe-Institut in Accra/Ghana {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Genres of African popular music |- | colspan="2" | * African blues ** desert blues * African hip-hop ** Algerian ** Gambian ** Ghanaian ** Ivorian ** Kenyan *** Boomba *** Genge ** Malawian ** Moroccan ** Mauritian ** Nigerian ** Nigerien ** Senegalese *** Hip-hop galsen ** Tanzanian *** Bongo Flava *** Zenji flava ** Togolese ** Zimbabwean * African reggae ** Nigerian reggae ** Seggae ** Zimdancehall * Afrobeat * Afrobeats * Afro rock ** African heavy metal ** Zamrock * Afro-soul * Alté * Amapiano * Ambasse bey * Apala * Assiko * Azonto * Bajourou * Bantowbol * Batuque * Bend-skin * Benga * Bikutsi * Cape jazz * Chaabi ** Algerian ** Moroccan ** Egyptian * Chimurenga * Colá * Coladeira * Congolese rumba * Coupé-décalé * Edo Funk * Fuji * Funaná * Gnawa * Gqom * Highlife ** Burger-highlife ** Igbo highlife * Hipco * Hiplife * Isicathamiya * Jaiva * Jit * Jùjú * Kadongo Kamu * Kidandali * Kizomba * Kuduro * Kwaito * Kwela * Logobi * Madiaba * Mahraganat * Makossa * Marabi * Marrabenta * Maloya * Mbalax * Mbaqanga * Mbube * Morna * Moroccan pop * Motswako * Muziki wa dansi * Ndombolo * Njuup * Odi Pop * Palm-wine * Raï ** Raï'n'B * Rebita * Sakara * Salegy * Santé engagé * Sega ** Seggae * Semba * Shangaan Electro * Singeli * Soukous * Sudanese popular music * Taarab * Tabanka * Tarraxinha * Wassoulou * Zaley * Ziglibithy * Zimbabwean jazz * Zoblazo * Zouglou |} b3y9ubzuklv1ppmvgfh4pdatm4hkh8f 23112 23111 2026-05-16T19:31:19Z Akolpoka 244 Demesego 23112 wikitext text/x-wiki {{Databox}} {| class="wikitable" | |The '''neutrality of this article is disputed'''. Relevant discussion may be found on the talk page. Please do not remove this message until conditions to do so are met. ''(March 2024) (<small>Learn how and when to remove this message</small>)'' |} Burger -Highlife de la yuum sɛka e yuum pugum yese ze'ele 1900s sa na ti ba ni dikɛ buuri malema yuuma ta naɛ la kɔlɔ bii de'eno lɔgerɔ asi'a ti la ana suŋa la aŋa boi me la ka to'ore la Gaana duma sɛba e wa'am bii e yese kiŋɛ Germany. Ba yɛrum dikɛ ka ti ka dɛna la German yuuma aŋa. 1980s bɔba sa, "reggae"yuuma ti ba yuum mina e boi tingɔŋɔ wa Zuo za'a waabi gee me yuum tara/zala me la ka e niɛ zo'e bo buuri asi'a yuuma zi'isi si'a ti si wa'a yuum kɔ'ɔm dɛna naana la ka. Highlife yuuma, saŋa woo ni dɔla bii naara me la reggae, nyaa ni nyɛta bisera zo'e zo'e e boi Europe la North America san kaŋa wa puan. 1970s saŋa la pooren/e tole sa la, Gaana tiŋa duma zo'e zo'e yuum boi mɛ bii Seidu Mohammed e ta bɔna tiŋa kayima sa e dagi Gaana tiŋa. Tiŋa kayima e yuum ve'e Gaana duma yuum de la Germany, la tinsi zo'e zo'e yuum ta iŋɛ tinsi e boi Berlin, Düsseldorf, la Hamburg ti ka dɛna ba yire ayima (Buyi puan). Ba yuum dɔgɛ Burger-Highlife mɛ sansɛka ti Gaana duma yuunyuuneba e boi Germany yuum ta pɔsɛ suŋera la German tiŋa yuunyuuneba la yuun-iteba. Ba yuum dikɛ yuuma la lagum bii gaam la taaba, ze'ele highlife, disco la funk yuuma. Maalegɔ dina wa ti ba nyaŋɛ ta'am dikɛ buuri yima yima ta'am lagesɛ puti'ira, yele-irɛ la kumesegɔ e boi tinsi yima yima la buuri yima yima ti ba ta'am nyaŋɛ dikɛ ba ŋwɔsum la ba aŋa lagum taaba ta'am tum tuunɛ la ti ka doose taaba suŋa suŋa. Nɛreba e ze'ele buuri yima yima lagum taaba, bo taaba puti'ira, puti'ira la tiregere, la ba san yeti ba iŋɛ bala, ba maalɛ la sɛla saanɛ gee ti ka tara nimpiilum se'em ti ka kɔ'ɔm tara nyɛlum bilam bilam la ti fu kan malum tam ka yele e boi Gaana la Gaana tiŋa duma la tinsi asi'a e boi tingɔŋɔ wa zuo. Nɛresaasi e naɛ taaba lagum ba puti'ira la taaba gee kelum vɔna vom yimɔ la taaba. Nɛresɛba e pɔsɛ iŋɛ Burger Highlife de la George Darko,<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/BREAKING-Highlife-legend-George-Darko-is-dead-1922262</ref> Lee Dodou, Lumba Brothers, Rex Gyamfi la Charles Amoah. == Yiŋa viisegɔ lɔgerɔ (External links) == * Burger-Highlife webproject of the Goethe-Institut in Accra/Ghana {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Genres of African popular music |- | colspan="2" | * African blues ** desert blues * African hip-hop ** Algerian ** Gambian ** Ghanaian ** Ivorian ** Kenyan *** Boomba *** Genge ** Malawian ** Moroccan ** Mauritian ** Nigerian ** Nigerien ** Senegalese *** Hip-hop galsen ** Tanzanian *** Bongo Flava *** Zenji flava ** Togolese ** Zimbabwean * African reggae ** Nigerian reggae ** Seggae ** Zimdancehall * Afrobeat * Afrobeats * Afro rock ** African heavy metal ** Zamrock * Afro-soul * Alté * Amapiano * Ambasse bey * Apala * Assiko * Azonto * Bajourou * Bantowbol * Batuque * Bend-skin * Benga * Bikutsi * Cape jazz * Chaabi ** Algerian ** Moroccan ** Egyptian * Chimurenga * Colá * Coladeira * Congolese rumba * Coupé-décalé * Edo Funk * Fuji * Funaná * Gnawa * Gqom * Highlife ** Burger-highlife ** Igbo highlife * Hipco * Hiplife * Isicathamiya * Jaiva * Jit * Jùjú * Kadongo Kamu * Kidandali * Kizomba * Kuduro * Kwaito * Kwela * Logobi * Madiaba * Mahraganat * Makossa * Marabi * Marrabenta * Maloya * Mbalax * Mbaqanga * Mbube * Morna * Moroccan pop * Motswako * Muziki wa dansi * Ndombolo * Njuup * Odi Pop * Palm-wine * Raï ** Raï'n'B * Rebita * Sakara * Salegy * Santé engagé * Sega ** Seggae * Semba * Shangaan Electro * Singeli * Soukous * Sudanese popular music * Taarab * Tabanka * Tarraxinha * Wassoulou * Zaley * Ziglibithy * Zimbabwean jazz * Zoblazo * Zouglou |} == Viisegɔ Lɔgerɔ == t8ljzelcn27ihcs8v1i038bni9d3nlq 23113 23112 2026-05-16T23:11:29Z Akolpoka 244 Added categories 23113 wikitext text/x-wiki {{Databox}} {| class="wikitable" | |The '''neutrality of this article is disputed'''. Relevant discussion may be found on the talk page. Please do not remove this message until conditions to do so are met. ''(March 2024) (<small>Learn how and when to remove this message</small>)'' |} Burger -Highlife de la yuum sɛka e yuum pugum yese ze'ele 1900s sa na ti ba ni dikɛ buuri malema yuuma ta naɛ la kɔlɔ bii de'eno lɔgerɔ asi'a ti la ana suŋa la aŋa boi me la ka to'ore la Gaana duma sɛba e wa'am bii e yese kiŋɛ Germany. Ba yɛrum dikɛ ka ti ka dɛna la German yuuma aŋa. 1980s bɔba sa, "reggae"yuuma ti ba yuum mina e boi tingɔŋɔ wa Zuo za'a waabi gee me yuum tara/zala me la ka e niɛ zo'e bo buuri asi'a yuuma zi'isi si'a ti si wa'a yuum kɔ'ɔm dɛna naana la ka. Highlife yuuma, saŋa woo ni dɔla bii naara me la reggae, nyaa ni nyɛta bisera zo'e zo'e e boi Europe la North America san kaŋa wa puan. 1970s saŋa la pooren/e tole sa la, Gaana tiŋa duma zo'e zo'e yuum boi mɛ bii Seidu Mohammed e ta bɔna tiŋa kayima sa e dagi Gaana tiŋa. Tiŋa kayima e yuum ve'e Gaana duma yuum de la Germany, la tinsi zo'e zo'e yuum ta iŋɛ tinsi e boi Berlin, Düsseldorf, la Hamburg ti ka dɛna ba yire ayima (Buyi puan). Ba yuum dɔgɛ Burger-Highlife mɛ sansɛka ti Gaana duma yuunyuuneba e boi Germany yuum ta pɔsɛ suŋera la German tiŋa yuunyuuneba la yuun-iteba. Ba yuum dikɛ yuuma la lagum bii gaam la taaba, ze'ele highlife, disco la funk yuuma. Maalegɔ dina wa ti ba nyaŋɛ ta'am dikɛ buuri yima yima ta'am lagesɛ puti'ira, yele-irɛ la kumesegɔ e boi tinsi yima yima la buuri yima yima ti ba ta'am nyaŋɛ dikɛ ba ŋwɔsum la ba aŋa lagum taaba ta'am tum tuunɛ la ti ka doose taaba suŋa suŋa. Nɛreba e ze'ele buuri yima yima lagum taaba, bo taaba puti'ira, puti'ira la tiregere, la ba san yeti ba iŋɛ bala, ba maalɛ la sɛla saanɛ gee ti ka tara nimpiilum se'em ti ka kɔ'ɔm tara nyɛlum bilam bilam la ti fu kan malum tam ka yele e boi Gaana la Gaana tiŋa duma la tinsi asi'a e boi tingɔŋɔ wa zuo. Nɛresaasi e naɛ taaba lagum ba puti'ira la taaba gee kelum vɔna vom yimɔ la taaba. Nɛresɛba e pɔsɛ iŋɛ Burger Highlife de la George Darko,<ref>https://www.ghanaweb.com/GhanaHomePage/entertainment/BREAKING-Highlife-legend-George-Darko-is-dead-1922262</ref> Lee Dodou, Lumba Brothers, Rex Gyamfi la Charles Amoah. == Yiŋa viisegɔ lɔgerɔ (External links) == * Burger-Highlife webproject of the Goethe-Institut in Accra/Ghana {| class="wikitable mw-collapsible" ! colspan="2" | * <abbr>v</abbr> * <abbr>t</abbr> * <abbr>e</abbr> Genres of African popular music |- | colspan="2" | * African blues ** desert blues * African hip-hop ** Algerian ** Gambian ** Ghanaian ** Ivorian ** Kenyan *** Boomba *** Genge ** Malawian ** Moroccan ** Mauritian ** Nigerian ** Nigerien ** Senegalese *** Hip-hop galsen ** Tanzanian *** Bongo Flava *** Zenji flava ** Togolese ** Zimbabwean * African reggae ** Nigerian reggae ** Seggae ** Zimdancehall * Afrobeat * Afrobeats * Afro rock ** African heavy metal ** Zamrock * Afro-soul * Alté * Amapiano * Ambasse bey * Apala * Assiko * Azonto * Bajourou * Bantowbol * Batuque * Bend-skin * Benga * Bikutsi * Cape jazz * Chaabi ** Algerian ** Moroccan ** Egyptian * Chimurenga * Colá * Coladeira * Congolese rumba * Coupé-décalé * Edo Funk * Fuji * Funaná * Gnawa * Gqom * Highlife ** Burger-highlife ** Igbo highlife * Hipco * Hiplife * Isicathamiya * Jaiva * Jit * Jùjú * Kadongo Kamu * Kidandali * Kizomba * Kuduro * Kwaito * Kwela * Logobi * Madiaba * Mahraganat * Makossa * Marabi * Marrabenta * Maloya * Mbalax * Mbaqanga * Mbube * Morna * Moroccan pop * Motswako * Muziki wa dansi * Ndombolo * Njuup * Odi Pop * Palm-wine * Raï ** Raï'n'B * Rebita * Sakara * Salegy * Santé engagé * Sega ** Seggae * Semba * Shangaan Electro * Singeli * Soukous * Sudanese popular music * Taarab * Tabanka * Tarraxinha * Wassoulou * Zaley * Ziglibithy * Zimbabwean jazz * Zoblazo * Zouglou |} == Viisegɔ Lɔgerɔ == [[Buuri buuri: AfroCuration2026]] r17fx88dnh5aj8cltpsx7us04m357b5 Yoruba Music 0 3475 23125 2026-05-17T05:47:28Z Ayimbila90 28 New article created 23125 wikitext text/x-wiki Yoruba Music (Yoruba Yuuma) bi3b6vsweu1s18ra0q65nq04o9hovfd 23126 23125 2026-05-17T06:56:58Z Ayimbila90 28 Added content 23126 wikitext text/x-wiki Yoruba Music (Yoruba Yuuma) de la bɔlembɔresi bii yuula ti Yoruba nɛreba N boi Nigeria, Togo la Benin tara zamesera. Ŋwana wa zuo ba mi bɔlembɔresi wa ti ba dɛna la buuri de'emseko  n tole nɛŋa la kɔ-ansi yele yele wuu ba san ni tara gongon golo ŋmɛ'ɛra ba. Yoruba solema yuuma yuum wa'ana dɛna la yuum n mɛ kɔ'ɔm bɔna ba tɔka West African yuuma n boi Afro-Latin la Caribbean yuuma bɔlembɔresi puan; a yuum dikɛ la ninmu'urɛ yuum yɛla basɛ Santería la Cuba yuuma puan ti ba tara zamesa. Yoruba nɛreba n boi south-western Nigeria de la ninmu'urɛ tigere diyima n boi African so'olum wa puan. Yelese'ere n basɛ ti ba bɔna bayima la yuuma tigera zo'e zo'e Nigeria tiŋa puan de la ba nyaŋɛ ba maalekɔ la ba de'eno yizuo la yele yele wuu ba yuuma yɛla la. Jùjú, fùjì, àpàlà la sákárà yuuma lagum pa'asɛ la pɔsega yuuma la puan n ze'ele Yoruba nɛreba zi'an wa'ana. Se'em la sansɛka ti yuuma wa'am Nigeria tiŋa puan na de la sɛla ti ba na ka bɔkɛ ze'ele tuusum la puan wa'ana. Gee, la de la sankirɛ ti ba sakɛ ti yuuma wa ze'ele la Yoruba nɛreba zi'an na yamene saŋa la puan ba (colonial era) nyaa zo'e bala wa lebike yuuma tiŋa la puan n sɔi mɛŋa saŋa 1960 yuuni la puan. Gɔnkɔna wa tuusum ze'ele pɔsega la Yoruba nɛreba buuri malema yuuma ninmu'urɛ yɛla Nigeria la sosi'a ti ba dola basa ti Yoruba nɛreba sɛba n boi la (diaspora) buuri yɛla tola nɛŋa la. Ba ŋmɛ nukpe'ene mɛ ti yuuma lagum dɛna la sɛla ta'asɛ ti Yoruba nɛreba buuri malema yɛla bɔna tiŋa la puan wa paɛ zina, doose zãbeseka za'a n paɛ African so'olum wa la puan. Sɔseŋa kankaŋɛ yuum sɔsɛ mɛ yesera Yoruba yuuma puan, bise Bode Omojola's gɔŋɔ puan, Yoruba yuuma yuum kɔbesi pisiyi n tole sa (University of Rochester Press, 2012). qm235r597q8ma6y7chh3u1dojnqq3v8